Juli, 2013

Impressum
Publikacija se izdaje u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“ koji predstavlja zajedničku inicijativu Deutsche
Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

GIZ podržava njemačku Saveznu vladu pri ostvarenju ciljeva u međunarodnoj saradnji za održivi razvoj.

SDC djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i koordinira međunarodnu razvojnu saradnju i aktivnosti Švicarske
Konfederacije.

Stavovi i mišljenja autora izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja GIZ-a i SDC-a.

Izdavač
Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Bonn i Eschborn
www.giz.de

Sjedište projekta:
„Podrška obrazovanju odraslih“
Splitska 7
71000 Sarajevo
T +387 33 223 785, 216 162
F +387 33 223 785. 216 162

Naslov publikacije
Priručnik za dadilje
Partneri
Centar za edukaciju i
istraživanje NAHLA

Udruženje Savršeni krug

dvv international- Ured u BiH

Autori tekstova
Nermina Fočak, Selma Gičević, Mirsada Hadžić, Amina Isanović Hadžiomerović,
Sabrija Mehmedović, Gordana Vuković, Kemal Pilav

Urednica
Amina Isanović Hadžiomerović

Štampa
AMOS GRAF

Fotografije
FreeDigitalPhotos.net, Sabrija Mehmedović i Gordana Vuković

Mjesto i godina izdavanja

Sarajevo, juli 2013.
 SADRŽAJ

Ako ste odlučili biti dadilja, potrebno je da znate......................................................................................................................7

Očekivanja roditelja ....................................................................................................................................................................8
Očekivanja dadilje ........................................................................................................................................................................9
Osvijestite vaš odgojni stil .............................................................................................................................................................11
Uspostavljanje kontakta sa djetetom ...........................................................................................................................................13
Dnevni plan aktivnosti – vodič u vašem radu ...........................................................................................................................14
Priprema zajedničkog plana aktivnosti .................................................................................................................................15

I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU

Obilježja razvoja predškolskog djeteta .............................................................................................................18
Dijete u dobi do 2 godine .................................................................................................................................18
Dijete u dobi od 2 do 3 godine ........................................................................................................................19
Dijete u dobi od 4 do 5 godina .........................................................................................................................20
Dijete u dobi od 5 do 6 godina .........................................................................................................................21
Emocionalni i socijalni razvoj djeteta predškolskog perioda ....................................................................22
Vježbe za podsticanje emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta ................................................................24
Razvijanje empatije ..............................................................................................................................................25
Podsticanja intelektualnog razvoja djeteta ................................................................................................27
Razvijanje mašte .........................................................................................................................................................28
Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte ........................................................................................................29
Dijete i igra ..................................................................................................................................................................30
Uloga dadilje u igri djeteta ....................................................................................................................................31
Primjeri igara ...........................................................................................................................................................32
Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta ...................................................................................33
Komunikacija sa djetetom ......................................................................................................................................35
Komunikacijske tehnike ...................................................................................................................................36
Šta sa konfliktima? .............................................................................................................................................38

II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA ZA DIJETE I NJEGA

DJETETOVOG ZDRAVLJA
Razvijanje osnovnih higijenskih navika ..............................................................................................................41
Pranje ruku ..........................................................................................................................................................41
Njegovanje usne šupljine i zubića ..................................................................................................................42
Navikavanje djeteta na korištenje sanitarnog čvora ....................................................................................43
Sigurnost djeteta u kući i vani .............................................................................................................................44

Kako prepoznati promjene u djetetovom zdravlju .........................................................................................46

Simptomi specifičnih dječijih bolesti ..................................................................................................................48
Pružanje prve medicinske pomoći .....................................................................................................................49
Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta ......................................................................................................52

III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA

Šta je potrebno znati o pravilnoj ishrana djece? .....................................................................................55
Osnove hemijskog sastava hrane ......................................................................................................................55
Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem .....................................................................60
Osnove i principi zdrave ishrane beba .............................................................................................................62
Upute za uvođenje dohrane .............................................................................................................................62
Osnove i principi zdrave ishrane djece predškolskog uzrasta ..........................................................64
Primjer sedmičnog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta ..................................................................65
Razvijanje navika zdrave ishrane ........................................................................................................................66
Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane ........................................................................................67
Ishrana djeteta u stanju bolesti ......................................................................................................................68
LITERATURA ...............................................................................................................................................................................69

PRILOZI ...........................................................................................................................................................................................71
Obrazac za bilježenje zapažanja o djetetu .......................................................................................................72
Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece ..................................................................76
Okvirna tablica uvođenja dohrane .....................................................................................................................77
Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica ........................................................................78
 Popis tabela i grafičkih prikaza

Prikaz 1: Elementi komunikacije sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje .............................................................8

Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od dadilje ..................................................................................................................................8
Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti .......................................................................................................................................................16
Prikaz 4: Struktura „ja“ poruke .........................................................................................................................................................36

Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama .............................................................................................................................10

Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje ...............................................................................................................................12
Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta ............................................................................................................................34
Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju ................................................................................37
Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena ..............................................................................................43
Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete ................................................................................................................45
Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika ...................................................................................................................................53
Tabela 8: Prikaz vitamina ....................................................................................................................................................................58
Tabela 9: Namirnice koje predstavljaju dobar izvor nutritijenata u ishrani djece ......................................................................59
Tabela 10: Sezonsko voće i povrće ...................................................................................................................................................61
Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca ......................................................................................................63
Ako
Ako
Akoste
steodlučili
ste odlučilibiti
odlučili bitidadilja,
biti dadilja,potrebno
dadilja, potrebnoje
potrebno jejeda
daznate
da znate
znate
znate...

Dadilja
Dadilja
Dadilja
je,je,je,
prije
prije
prije
svega,
svega,
svega, odgajateljica
odgajateljica
odgajateljica
djeteta
djeteta
djetetasasa sakojom
kojom
kojomdijete
dijete
dijeteprovodi
provodi
provodi    Dadilja
Dadilja
Dadilja
jejeosoba
jeosoba
osoba
koja
koja
koja
sesese
veliki
veliki
veliki
dio
diodio vremena.
vremena.
vremena. Od
OdOd dadilje
dadilje
dadilje
sesese brine
brine
brine
oodjetetu,
djetetu,
o djetetu, najčešće
najčešće
najčešće
očekuje
očekuje
očekuje dadada osmišljenim
osmišljenim
osmišljenim uudomu
udomu
domu porodice
porodice
porodice kojoj
kojoj
kojoj
aktivnostima
aktivnostima
aktivnostimadjelujedjeluje
djelujeodgajajuće
odgajajuće
odgajajućei i i pripada
pripada
pripada
dijete.
dijete.
dijete.
tako
tako
tako
podstiče
podstiče
podstiče prirodnu
prirodnu
prirodnu radoznalost
radoznalost
radoznalost    Posao
Posao
Posaodadilje
dadilje
dadiljenije
nije
nije
samo
samo
samo
djeteta.
djeteta.
djeteta.Stoga
Stoga
Stogajeje jeodododizuzetne
izuzetne
izuzetne „čuvanje“
„čuvanje“
„čuvanje“ djeteta,
djeteta,
djeteta,
kako
kako
kako
važnosti
važnosti
važnosti da dada dadilja
dadilja
dadilja posjeduje
posjeduje
posjeduje seseto
se
točesto
to
često
često
kaže.
kaže.
kaže.
određena
određena
određena pedagoško-psihološka
pedagoško-psihološka
pedagoško-psihološka    Osnovi
Osnovi
Osnovi zadatak
zadatak
zadatak dadilje
dadilje
dadilje
znanja
znanja
znanja oo o djeci djeci
djeci i i i odgojnim
odgojnim
odgojnim jeste
jeste
jeste
da
dadabrine
brine
brine
da
dada
dijete
dijete
dijete
aktivnostima
aktivnostima
aktivnostima koje koje
koje sesese mogumogu
mogu ima
imaimasigurnu,
sigurnu,
sigurnu,zdravu,
zdravu,
zdravu,
provoditi
provoditi
provoditi sasanjima.
sa
njima.
njima. brižnu,
brižnu,
brižnu,podržavajuću
podržavajuću
podržavajuću ii i
edukativnu
edukativnu
edukativnu sredinu.
sredinu.
sredinu.
Kao
Kao
Kao
i i uui svakom
usvakom
svakom poslu,
poslu,
poslu,
i i uui poslu
uposlu
poslu    Dadilja
Dadilja
Dadiljasvojim
svojim
svojimradom
radom
radom
profesionalne
profesionalne
profesionalne dadilje dadilje
dadilje postoje
postoje
postoje podstiče
podstiče
podstiče pravilan
pravilan
pravilanrast
rast
rast
ii i
određena
određena
određenapravila
pravila
pravilakoja
koja
kojaolakšavaju
olakšavaju
olakšavaju razvoj
razvoj
razvoj
djeteta.
djeteta.
djeteta.
obavljanje
obavljanje
obavljanje zadataka
zadataka
zadataka koje
koje
koje
taj
tajtaj
posao
posao
posao
predviđa.
predviđa.
predviđa.

UU poslu
Uposlu
poslu
dadilje
dadilje
dadilje
veoma
veoma
veoma jeje važno
jevažno
važno
biti
bitibiti
svjestan
svjestan očekvanja
svjestan očekvanja
očekvanja porodice
porodice
porodice ii i
potreba
potreba
potreba djeteta.
djeteta.
djeteta.Od
OdOdovih
ovih
ovih
elemenata
elemenata
elemenata
zavisit
zavisit
zavisit
ćećekvalitet
ćekvalitet
kvalitet
komunikacije
komunikacije
komunikacije na
nana •• • DaDaDa liliroditelji
roditelji
li roditelji djetetu
djetetu
djetetu
dozvoljavaju
dozvoljavaju
dozvoljavaju
realaciji
realaciji
realaciji
dadilja-porodica.
dadilja-porodica.
dadilja-porodica. Kvalitet
Kvalitet
Kvalitet
komunikacije
komunikacije
komunikacije između
između
između tetedvije
tedvije
dvije
strane
strane
strane dadadaseseigraju
seigraju
igraju vani?
vani?
vani?
DaDaDalili postoje
lipostoje
postoje
direktno
direktno
direktno djeluje
djeluje
djeluje
nanana
zadovoljstvo
zadovoljstvo
zadovoljstvo dadilje,
dadilje,
dadilje,
povjerenje
povjerenje
povjerenjeporodice
porodice
porodice uudadilju
dadilju
u dadiljuii i neki
nekinekiposebni
posebni
posebni zahtjevi
zahtjevi
zahtjevi
uu pogledu
upogledu
pogledu
uspješan
uspješan
uspješanodgojni
odgojni
odgojnirad
radrad
sasadjetetom.
sa
djetetom.
djetetom. druženja
druženja
druženja sasavršnjacima?
sa
vršnjacima?
vršnjacima?
•• • DaDaDa lilijejelidjetetu
jedjetetu
djetetu
dozvoljeno
dozvoljeno
dozvoljeno gledati
gledati
gledati
televiziju,
televiziju,
televiziju, igrati
igrati
igrati
sese videoigrica
sevideoigrica
videoigrica ii i
Za
ZaZa
jasnoću
jasnoću
jasnoćukomunikacije
komunikacije
komunikacijesasaroditeljima,
sa
roditeljima,
roditeljima,
važno
važno
važno
jejepostaviti
je
postaviti
postaviti
odgovarajuća
odgovarajuća
odgovarajuća sl.?
sl.?sl.?
Koliko
Koliko
Koliko dugo?
dugo?
dugo?
pitanja
pitanja
pitanjakoja
koja
koja
ćećedati
će
dati
dati
početni
početni
početni
uvid
uvid
uvid
uuočekivanja
očekivanja
u očekivanja
i izahtjeve
zahtjeve
i zahtjeve
roditelja
roditelja
roditelja
prema
prema
prema •• • Postoje
Postoje
Postojelili neki linekinekiprogrami
programi
programikoje koje
koje
vama
vama
vama(Lafortune,
(Lafortune,
(Lafortune,2012:
2012:
2012:
78).
78).
78). dijete
dijete
dijete
nenesmije
ne
smijesmije
gledati?
gledati?
gledati?
•• • Koju
KojuKojuvrstu
vrstuvrstuhrane
hrane
hranedijete
dijete
dijetesmije
smije
smije
uzimati
uzimati
uzimati zazaručak
zaručak
ručak
i iužinu?
užinu?
i užinu?

Korisno
Korisno
Korisno
jejeznati
je
znati
znati

Kako
Kako
Kako
možete
možete
možete
kontaktirati
kontaktirati
kontaktirati
roditelje
roditelje
roditelje
iliilidruge
ilidruge
druge
članove
članove
članove
porodice
porodice
porodice
uuslučaju
uslučaju
slučaju
potrebe
potrebe
potrebe
(zapisati
(zapisati
(zapisati
broj
broj
broj
telefona
telefona
telefona
svih
svih
svih
članova
članova
članova
porodice)
porodice)
porodice)

UUslučaju
U
slučaju
slučaju
potrebe,
potrebe,
potrebe,
kome
kome
kome
sesemožete
se
možete
možete
obratiti
obratiti
obratiti
uususjedstvu
susjedstvu
u susjedstvu

Tačnu
Tačnu
Tačnu
adresu
adresu
adresu
stana/kuće
stana/kuće
stana/kuće
uukojoj
kojoj
u kojoj
sesenalazite
se
nalazite
nalazite

Broj
Broj
Broj
telefona
telefona
telefona
hitnih
hitnih
hitnih
službi
službi
službi
(hitne
(hitne
(hitne
pomoći,
pomoći,
pomoći,
vatrogasaca,
vatrogasaca,
vatrogasaca,
policije)
policije)
policije)

Broj
Broj
Broj
telefona
telefona
telefona
porodičnog
porodičnog
porodičnog
liječnika
liječnika
liječnika

Da
DaDa
lilijeje
lidijete
je
dijete
dijete
alergično
alergično
alergično
na
naneku
na
neku
neku
supstancu
supstancu
supstancu
(hranu,
(hranu,
(hranu,
lijek
lijek
lijek
i isl.)
sl.)
i sl.)

7
Očekivanja roditelja

Biti dadilja znači jednim dijelom pripadati porodici iz koje dijete

dolazi i biti dio odgajateljskog tima koji radi za dobrobit djeteta. OČEKIVANJA
RODITELJA
Uspjeh tima počiva na uspješnoj komunikaciji između njegovih
članova.

POTREBE DJELOVANJE
Uspješna komunikacija počiva na jasno izrečenim očekivanjima i DJETETA DADILJE
dogovorenim zajedničkim ciljevima.

DOGOVORENI
CILJEVI SA
Roditeljima je potreban osjećaj sigurnosti i uvjerenje da sve što činite RODITELJIMA
činite za dobrobit djeteta i u dogovoru sa njima. Postoje slučajevi
kada dadilja bolje poznaje trenutnu situaciju djeteta od
njegovih/njenih roditelja zato što provodi više vremena sa
djetetom. Međutim, i u takvim situacijama poželjno je da dadilja ne Prikaz 1:
donosi odluke samostalno bez konsultacije sa roditeljom. Elementi u komunikaciji sa roditeljima na početku
preuzimanja uloge dadilje

Istraživanja (Murkoff & Mazel, 2004) su dala uvid u osobine koje roditelji najviše cijene kod dadilje.

• Tačnost – kašnjenje dadilje može dovesti do kašnjenja svih članova porodice na njihove obaveze (roditelja na
posao, starije djece u školu i sl.)

• Edukativne aktivnosti – roditelji očekuju da dadilja djeluje podržavajuće i podsticajno za djetetov rast i razvoj.
Očekuju da umije osmisliti kreativne, maštovite i korisne aktivnosti za dijete.

• Pridržavanje dogovora i uputa –

potrebno je sa roditeljima dogovoriti obim
posla za koji je dadilja zadužena, obim
IZBJEGAVANJE
odgovornosti i aktivnosti koje treba PRIVATNIH
POSJETA
provoditi sa djetetom. Obavljanje više posla
TAČNOST
mimo dogovorenog (npr. održavanje
higijene stana ili pripremanje obroka za
cijelu porodicu) često ne donosi veću FLEKSIBILNOST

zaradu, a dadilji oduzima vrijeme koje bi

trebala provesti u radu sa djetetom. EDUKATIVNE OČEKIVANJE
AKTIVNOSTI RODITELJA
PROFESIONALNOST

• Poštivanje privatnosti porodice – roditelji

ne vole da se sadržaji o djeci ili porodici
prenose u javnost, na bilo koji način (kroz
prepričavanje događaja iz porodice, PRIDRUŽIVANJE
DOGOVORA I
POŠTIVANJE
PRIVATNOSTI
objavljivanjem fotografija i snimaka putem UPUTA PORODICE

interneta, društvenih mreža i sl.).

Prikaz 2:
• Profesionalnost – u ovom poslu je veoma Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od
tanka linija između privatnog i dadiljeod dadilje
Paleta očekivanja roditelja
profesionalnog. Dadilja jednim dijelom
pripada porodici u kojoj radi, živi sa njom i često je doživljava kao svoj drugi dom. Sa druge strane, pofesionalnost
traži distancu prema vlastitim emocijama u trenucima kada je potrebno donositi racionalne zaključke. U smislu
profesionalnosti, roditelji očekuju od dadilje da odgovorno i stručno obavlja aktivnosti sa djetetom (da ništa ne
prepušta slučaju) i da poznaje granice svojih odgovornosti.

• Izbjegavanje privatnih posjeta – porodica u kojoj dadilja radi predstavlja njeno radno mjesto. Roditelji u većini
slučajeva ne vole da dadilje primaju privatne goste za vrijeme radnog vremena. Ukoliko se pojavi potreba za
sličnom posjetom, neophodno je na vrijeme dogovoriti se sa roditeljima.

8
 Cilj
Ciljranog
ranogodgoja
odgoja––provjerite
provjeritešta
štaočekujete
očekujeteod
odsebe
sebe

Dadilja
Dadiljauuodređenom
određenomdijelu
dijeluvremena
vremenazamjenjuje
zamjenjujeroditelje
roditeljeuuobavljanju
obavljanjunjihove njihoveodgojne
odgojneuloge
ulogei itako
takopostaje
postaje
značajan
značajandio
dioranog
ranogodgajanja
odgajanjadjeteta.
djeteta.Stoga
Stogajejevažno zapitatiseseštaštajejetotociljciljodgoja?
važnozapitati odgoja?

Istraživači
Istraživačisusuizdvojili
izdvojilitritriuniverzalna
univerzalnacilja
ciljaodgoja
odgojadjeteta
djetetakoji
kojiseseodvija
odvijauuokrilju
okriljuporodice
porodice(prema
(premaPašalić
Pašalić
Kreso,
Kreso,2012:
2012:164):
164):
1.1. kontrola
kontrolai iregulacija
regulacijadjetetovog
djetetovogponašanja
ponašanja––razumijevanje
razumijevanjei ikorigovanje
korigovanjedjetetovih
djetetovihneželjenih
neželjenih
impulsa
impulsa
2.2. socijalizacija
socijalizacijakao kaoprihvatanje
prihvatanjepostojećih
postojećihdruštvenih
društvenihnorminormiponašanja,
ponašanja,alialii ikao
kaoobnova
obnovai i
razvoj
razvojdruštva
društva
3.3. personalizacija
personalizacija –– promocija
promocija ličnog
ličnog rasta
rasta i i razvoja
razvoja svakog
svakog djeteta
djeteta kroz
kroz doprinos
doprinos razvoju
razvoju
njenih/njegovih
njenih/njegovihpotencijala
potencijala(usvajanje
(usvajanjeznanja,
znanja,vještina,
vještina,navika,
navika,motiva,
motiva,želja)
želja)

Očekivanja
Očekivanjadadilje
dadilje

Ključ
Ključ uspješne
uspješne komunikacije
komunikacije
Prihvatanje
Prihvatanjenove uloge––ko
noveuloge kosam
samjaja? ? predstavlja
predstavlja uvažavanje
uvažavanje potreba
potreba
strana
stranauključenih
uključenihuukomunikaciju.
komunikaciju.
Posao
Posao dadilje
dadilje znači
znači prihvatanje
prihvatanje jedne
jedne važne
važne uloge
uloge –– uloge
uloge Za
Za svaku
svaku osobu
osobu koja koja odluči
odluči
odgajateljice.
odgajateljice.Svaka
Svakauloga
ulogapredstavlja
predstavljajedanjedandio
dioidentiteta
identitetaosobe,
osobe, postati
postatidadilja
dadiljaneophodno
neophodnojejedada
jedan
jedandio
dioodgovora pitanjekokosam
odgovorananapitanje samja?ja? najprijeosvijesti
najprije osvijestisvoju
svojuulogu,
ulogu,dada
sagleda
sagleda koje
koje susu toto prednosti,
prednosti, a a
Proces
Proces prihvatanja
prihvatanja nove
nove uloge
uloge često
često jeje praćen
praćen pozitivnim
pozitivnim i i koji
kojinedostaci
nedostaciposla
poslakojikojiobavlja
obavljai i
negativnim
negativnimdoživljajima.
doživljajima.UUliteraturi
literaturi(Weiner,
(Weiner,1991
1991prema
premaBašić
Bašić dada osvijesti
osvijesti šta
šta jeje toto sve
sve čini
čini
etetal.,
al.,1998:
1998:26-27)
26-27)sesegovori
govorioonekoliko
nekolikofaza
fazaprocesa
procesaprihvatanja
prihvatanja sretnom
sretnomuuuloziulozidadilje.
dadilje.
profesionalne
profesionalneuloge
ulogei profesionalnih
i profesionalnihvještina:
vještina:
Na
Na tom tom putu
putu sticanja
sticanja ličnog
ličnog
1.1. faza rastesvijest
faza––raste svijestoosebi,
sebi,javlja
javljasesepotreba
potrebazazapromjenom
promjenom zadovoljstva
zadovoljstva ii uspješnog
uspješnog
i prilagođavanjem,
i prilagođavanjem,što štodovodi
dovodido dotrenutne
trenutneuznemirenosti
uznemirenosti djelovanja,
djelovanja, dadilje
dadilje imaju
imaju svoja
svoja
2.2. faza osobapostaje
faza––osoba postajesvjesna
svjesnašta štasesetotood odnje
njeočekuje.
očekuje. očekivanja.
očekivanja. No, No, često često tata
Traga
Tragazazamodelima
modelimaponašanja
ponašanjakojikojićećejojjojpomoći
pomoćidadaispuni
ispuni očekivanja
očekivanjanenebivaju
bivajuispunjena,
ispunjena,a a
očekivanja
očekivanja ponekad
ponekad roditelji
roditelji nisu
nisu spremni
spremni
3.3. faza
faza––osoba
osobapočinje svojusituaciju
počinjesvoju situacijurazumijevati
razumijevatina nanov
nov obratiti
obratiti pažnju
pažnju nana očekivanja
očekivanja
način.
način.JošJošuvijek
uvijekneneosjeća
osjećadadaupravlja
upravljasituacijom
situacijomzato
zatošto
štosese dadilje
dadiljei njene
i njenepotrebe.
potrebe.
neneosjeća
osjećadovoljno
dovoljnokompetentnom
kompetentnomuunovoj novojulozi
ulozi
4.4. faza stiče sese osjećaj
faza –– stiče osjećaj ovladanosti
ovladanosti situacijom,
situacijom, osjećaj
osjećaj Slijedi
Slijedi nekoliko
nekoliko prijedloga
prijedloga
kompetentnosti
kompetentnosti dadiljama
dadiljamašta štaučiniti
učinitiuuslučajevima
slučajevima
5.5. faza
faza––postoji razvijenasposobnost
postojirazvijena sposobnostdjelovanja
djelovanjai ivladanja
vladanja dadaroditelji
roditeljisvojim
svojimpostupcima
postupcimai i
različitim
različitimsituacijama
situacijamakoje
kojenova
novauloga
ulogadonosi
donosi odlukama
odlukamanenepokazuju
pokazujudovoljno
dovoljno
razumijevanja
razumijevanjapremapremaljudima.
ljudima.
 Imajući
Imajućiuuvidu
vidunavedeno,
navedeno,pratite
pratitevlastiti
vlastitirazvoj
razvojuuulozi
ulozi
dadilje.
dadilje.Šta
Štazapažate?
zapažate?

9
 ŠTA URADITI
• Na početku dogovoriti sva očekivanja i obaveze koje porodica ima od dadilje. Kasnije je
Više obaveze moguće pozvati se na dogovoreno.
od dogovorenih • Ukoliko je dogovor na početku izostao, čim primijetite da niste u mogućnosti kvalitetno
odgovoriti obavezama koje dobivate, tražite razgovor sa roditeljima.
• Važno je razgovor planirati u prikladno vrijeme (početak i kraj radnog vremena mogu biti
stresni – zbog žurbe i umora).
• Često će se dešavati da dadilja ostaje duže od dogovorenog radnog vremena.
Prekovremeni rad • To je sasvim uobičajen sastavni dio posla dadilje, budući da roditelji često ostaju na poslu
duže od zvaničnog radnog vemena.
• Planirajte fleksibilniji vremenski okvir, kako biste bili spremni ostati duže ukoliko Vas
porodica treba.
Kašnjenje isplate • Ukoliko i samim roditeljima plata kasni, onda je donekle opravdano da nisu u mogućnosti
platiti dadilji njene usluge.
• Ukoliko to nije slučaj, onda se preporučuje da dadilja razgovara sa roditeljima.
Nedostatak • Ne trpiti nepoštovanje i uvrede.
poštovanja roditelja • Jasno staviti do znanja koje oblike ponašanja doživljavate kao uvredu.
prema dadilji
Videonadzor • Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka porodica je dužna najaviti instaliranje videonadzora u
kući u kojoj će dadilja brinuti o djetetu.
Briga o više djece • Dadilje koje se brinu o djeci u porodicama gdje starije dijete ide u školu ili vrtić često se
istovremeno brinu i o drugom djetetu.
• U nekim porodicama to se dešava samo u slučaju bolesti djeteta, a u nekima i mnogo
češće. U tom slučaju dadilja radi sa dvoje djece.
• Roditeljima se, u ovom slučaju, preporučuje da budu fleksibilniji, te da nagrade trud i
zalaganje dadilje.
Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama

10
 Osvijestite
Osvijestitevaš
vašodgojni
odgojnistil
stil

Odgojni
Odgojnistilstilpredstavlja
predstavljaemocionalni
emocionalnikontekst
kontekstunutar
unutarkojeg
kojegseseostvaruje
ostvaruje
interakcija
interakcijadjeteta
djetetai iodgajatelja.
odgajatelja.Čine određenipostupci,
Činegagaodređeni postupci,ponašanja,ponašanja,
način
načinkomunikacije,
komunikacije,nivo nivozahtjeva
zahtjevai ikontrole
kontrolekoje
kojeodgajatelj
odgajateljpostavlja
postavlja
pred dijeteteteemocionalna
preddijete emocionalnatoplina
toplina(prema
(premaRaboteg-Šarić
Raboteg-Šarićetetal.,al.,2011:
2011:384).
384).

UUliteraturi
literaturisesenajčešće
najčešćespominju
spominjučetiri
četiriodgojna
odgojnastila
stila(Baumrind,
(Baumrind,1991;
1991;
Maccoby
Maccobyi Martin,
i Martin,1983):
1983):

1.1. autoritativni
autoritativniodgajatelji
odgajatelji
2.2. autoritarni
autoritarniodgajatelji
odgajatelji
3.3. permisivni
permisivni(popustljivi)
(popustljivi)odgajatelji
odgajatelji
4.4. nezainteresovani
nezainteresovaniodgajatelji.
odgajatelji. Prije
Prijepočetka
početkaangažmana
angažmanadadiljedadilje
zazaodređeno
određenodijete,
dijete,vlo
vloje jevažno
važno
dadaosvijestite
osvijestitesvoj
svojodgojni
odgojnistil,
stil,
Autoritativni
Autoritativniodgajatelj
odgajatelj– –fleksibilan
fleksibilanu upristupu,
pristupu,ostavlja
ostavljadjetetu
djetetuslobodu,
slobodu,aliali promislite
promislite o o usklađenosti
usklađenosti vaše vaše
jasno
jasnodefiniše
definišepravila
pravilai granice
i graniceponašanja.
ponašanja.Ovi Oviodgajatelji
odgajateljiuvažavaju
uvažavajupotrebe
potrebe ličnosti
ličnostii ipostupaka
postupakasasaličnošću
ličnošću
djece
djecei njihovo
i njihovomišljenje.
mišljenje.Pažljivo
Pažljivooblikuju
oblikujuzahjeve
zahjeveprema
premamogućnostima
mogućnostimai i samog
samogdjeteta.
djeteta.Stoga
Stogaje jekorisno
korisno
uzrastu
uzrastudjeteta.
djeteta.Zahtjevi
Zahtjevidjetetu
djetetudjeluju
djelujuostvarivi
ostvarivii omogućavaju
i omogućavajumu mudadagradi
gradi uraditi
uraditikratku
kratkuprocjenu
procjenuodgojnog
odgojnog
samopouzdanje
samopouzdanjei samopoštovanje.
i samopoštovanje. stila (vidjetiTabelu
stila(vidjeti Tabelu2).2).

Autoritarni
Autoritarni odgajatelj
odgajatelj – – postavlja
postavlja mnogo
mnogo pravila,
pravila, očekuje
očekuje striktno
striktno
pokoravanje,
pokoravanje,rijetko
rijetkoiliilinikada
nikadaobjašnjava
objašnjavadjetetu
djetetuzašto
zaštoje jeneophodno
neophodno Roditeljima
Roditeljima sese također
također
prihvatiti
prihvatitipravila.
pravila.Često
Čestoprimjenjuje
primjenjujekazne
kaznei izabrane
zabrane(„Ako
(„Akototoneneuradiš,
uradiš, preporučuje
preporučujedadaprovjereprovjereodgojni
odgojni
nećeš
nećešdobiti...“).
dobiti...“). stilstil osobe
osobe kojukoju namjeravaju
namjeravaju
angažovati
angažovati kao kao dadilju.
dadilju. UU tutu
Popustljivi
Popustljiviodgajatelj
odgajatelj– –pruža
pružamnogo
mnogotopline,
topline,alialinema
nemajasnu
jasnuviziju
vizijuštaštaželi
želi svrhu
svrhumogu mogukoristiti
koristitidatu
datutabelu,
tabelu,
postići
postićiu usvom
svomodgojnom
odgojnomradu.
radu.Djetetu
Djetetupostavlja
postavljamalo malozahtjeva,
zahtjeva,izbjegava
izbjegava s s tim tim dada nana početku
početku svake
svake
zabrane
zabranei uskraćivanja.
i uskraćivanja.Često
Čestonema
nemajasna
jasnapravila
pravilaninigranice.
granice. tvrdnje, umjestosmatram,
tvrdnje,umjesto smatram,navedu
navedu
iskazočekujem
iskaz očekujemda...
da...
Nezainteresovan
Nezainteresovanodgajatelj
odgajatelj– –uglavnom
uglavnompritisnut
pritisnutličnim
ličnimproblemima,
problemima,
poklanja
poklanjamalo
malovremena
vremenadjetetu.
djetetu.Djeluje
Djelujepopustljivo,
popustljivo,bez
bezkontrole
kontrolei zahtjeva.
i zahtjeva.

Istraživanja ukazujudadaautoritativni
Istraživanjaukazuju autoritativnistilstildaje
dajenajbolje
najboljerezultate.
rezultate.

Djeca
Djecačijičijisusuroditelji
roditeljiprimjenjivali
primjenjivaliovaj
ovajstilstilu uadolescenciji
adolescencijipokazala
pokazalasususesekao
kao „vesela,
„vesela,društveno
društvenoodgovorna,
odgovorna,
samopouzdana,
samopouzdana,spremnaspremnadadaučeučei sarađuju.“
i sarađuju.“(prema
(premaPašalić
PašalićKreso,
Kreso,2012:
2012:239)
239)

11
 djelomično
potpuno se

potpuno se
ne slažem

ne slažem

se slažem
slažem se

slažem
Tvrdnje

se
1. Smatram da sam brižna odgajateljica koja djetetu pruža mnogo topline. 1 2 3 4 5
2. Smatram da je za uspješno odgojno djelovanje dovoljno voljeti djecu, 1 2 3 4 5
ostalo dolazi samo po sebi.
3. Smatram da sam odgajateljica koja djeci ne pokazuje svoja osjećanja. 1 2 3 4 5
4. Očekujem da se djeca bezuslovno pridržavaju pravila. 1 2 3 4 5
5. Preferiram prepuštanje odgovornosti djeci. 1 2 3 4 5
6. Smatram da sam zahtjevna odgajateljica, ali i da je djeci jasno koji su moji 1 2 3 4 5
zahtjevi.
7. Smatram da sam popustljiva odgajateljica koja ne voli kontrolu. 1 2 3 4 5
8. Smatram da djeci treba dati potpunu slobodu u ponašanju. 1 2 3 4 5

Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje. 1

Tvrdnje u kojima imate najveći zaokružen broj predstavljaju pokazatelj vašeg dominatnijeg stila;

- tvrdnje 1 i 2 uglavnom predstavljaju popustljivi stil

- tvrdnje 3 i 4 uglavnom predstavljaju autoritarni stil
- tvrdnje 5 i 6 uglavnom predstavljaju autoritativni stil
- tvrdnje 6 i 7 uglavnom predstavljaju nezainteresovani stil.

1 Instrument konstruisala A. Isanović Hadžiomerović za potrebe projekta Edukacija profesionalnih dadilja.

12
 Uspostavljanje
Uspostavljanjekontakta
kontaktasasadjetetom
djetetom

Djeca
Djeca
Djeca
otvoreno
otvoreno
otvoreno
pokazuju
pokazuju
pokazuju prihvatanje
prihvatanje
prihvatanjeili
ili odbijanje
odbijanje
ili odbijanje
kontakta
kontakta
kontaktasa
sa osobom.
sa
osobom.
osobom.
Prema
Prema
Prema
osobama
osobama
osobamakoje
kojekoje
ulijevaju
ulijevaju
ulijevaju
sigurnost,
sigurnost,
sigurnost,pružaju
pružaju
pružaju
ljubav
ljubav
ljubav
ii pažnju,
pažnju,
i pažnju,
te
te te Atačment
Atačment
Atačment(privrženost)
(privrženost)
(privrženost)–– –
omogućavaju
omogućavaju
omogućavaju
da
da ostvare
ostvare
da ostvare
svoja
svojasvoja
interesovanja,
interesovanja,
interesovanja,djeca
djeca
djeca
razvijaju
razvijaju privrženost.
privrženost.
razvijaju privrženost. urođeni
urođeni
urođeni
mehanizam
mehanizam
mehanizam koji
kojikoji
dijete
dijete
dijete
usmjerava
usmjerava
usmjeravada
da se
se
da veže
veže
se veže za
za osobu
osobu
za osobu
Suprotna
Suprotna
Suprotna
tome
tome je odbijanje,
tome
je odbijanje,
je odbijanje,koje
kojekoje
proizlazi
proizlazi
proizlazi
iz
iz straha
straha
iz straha
od
od nepoznatog.
od
nepoznatog.
nepoznatog.To
To To
se
se se koja
kojakoja
ga
ga ga
njeguje,
njeguje,
njeguje,
tj.
tj. stj.
s kojom
kojom
s kojom
dešava
dešava
dešava
kada
kadakada
djeca
djeca
djeca
uu susretu
susretu
u susretusa
sa nepoznatim
nepoznatim
sa nepoznatim osobama
osobama
osobama pokazuju
pokazuju
pokazuju znakove
znakove
znakove reguliše
reguliše
regulišesvoju
svojusvojupotrebu
potrebupotrebuza za za
straha
straha
straha
odvajanja
odvajanja
odvajanja
od
od roditelja
roditelja
od roditelja
(česta
(česta
(česta
pojava
pojava
pojava
pri
pri polasku
pri
polasku
polasku
djeteta
djeteta
djeteta
uu vrtić).
vrtić).
u vrtić). sigurnošću,
sigurnošću,
sigurnošću,
ljubavlju,
ljubavlju,
ljubavlju, pažnjom,
pažnjom,
pažnjom,
zadovoljavanjem
zadovoljavanjem
zadovoljavanjem interesovanja,
interesovanja,
interesovanja,
Prednost
Prednost
Prednost
uu poslu
poslu
u poslu
dadilje
dadilje
dadilje
je
je uujetome
tome
u tome
što
što što
dijete
dijete
dijete
ii dadilja
dadilja
i dadilja
borave
borave
borave
uu djetetovom
djetetovom
u djetetovom pričanjem,
pričanjem,
pričanjem,
grljenjem
grljenjem
grljenjemii sl.
sl.i sl.
domu,
domu,
domu,
uu njemu/njoj
njemu/njoj
u njemu/njoj
poznatom
poznatom
poznatom okruženju
okruženju
okruženju
uu kojem
kojem
u kojemse
se osjeća
osjeća
se osjeća
sigurno
sigurno
sigurno
ii lijepo.
lijepo.
i lijepo.
Ova
OvaOvaurođena
urođena
urođenapotreba
potreba
potreba
se
se razvija
razvija
se razvija
kod
kodkodsvakog
svakog
svakogdjeteta
djeteta
djeteta
uu poseban
poseban
u poseban
Proces
Proces
Proces uspostavljanja
uspostavljanja
uspostavljanja unutrašnji
unutrašnji
unutrašnjiaktivni
aktivni
aktivni
model,
model,
model,koji
kojikoji
kontakta
kontakta
kontakta sa
sa djetetom
djetetom
sa djetetom zavisit
zavisit
zavisit zavisi,
zavisi,
zavisi,
uu velikoj
uvelikoj
velikoj
mjeri,
mjeri,
mjeri,
od
od od
će
će od
od
će osobina
osobina
od osobina ličnosti
ličnosti
ličnosti
dadilje,
dadilje,
dadilje, načina
načina
načina nana na koji
kojikoji odrasli
odrasli
odrasli
ali
ali ali
ii od
odi od
djetetovog
djetetovog
djetetovognačina
načina
načina udovoljavaju
udovoljavaju
udovoljavaju potrebama
potrebama
potrebama djeteta
djeteta
djeteta
odgovaranja
odgovaranja
odgovaranjauu ususretu
susretu
susretusa
sa sa za
za zabliskošću,
bliskošću,
bliskošću,ugodnošću
ugodnošću
ugodnošćuii i
nepoznatim
nepoznatim
nepoznatimosobama.
osobama.
osobama.Pri
Pri Pri sigurnošću.
sigurnošću.
sigurnošću.
tome
tometomeje je jenaročito
naročito
naročitovažan
važan
važan
pristup
pristup
pristupdadilje,
dadilje,
dadilje,koji
kojikojibi
bi bi (prema
(prema
(prema
Pašalić
Pašalić
Pašalić
Kreso,
Kreso,
Kreso,
2012:
2012:
2012:
46
46 46
trebalo
trebalo
trebalo da
da da
je
je prijatan,
prijatan,
je prijatan,da
da da ii 284)
284)
i 284)
zrači
zrači
zrači otvorenošću
otvorenošću
otvorenošću ii i
prihvatanjem.
prihvatanjem.
prihvatanjem.

Za
Za Za uspostavljanje
uspostavljanje
uspostavljanje ii i
održavanje
održavanje
održavanje
komunikacije
komunikacije
komunikacije važno
važno
važno je
je da
je
da da
se
se se
postavi
postavi
postavizajednički
zajednički
zajednički
okvir
okvir
okvir
za
za za
Pri
Pri susretu
Pri
susretu
susretu
sa
sa djetetom
djetetom
sa djetetom
važno
važno
važno
je:
je: je:
komunikaciju
komunikaciju
komunikaciju
(aktivnost,
(aktivnost,
(aktivnost,
igračka,
igračka,
igračka,
tema
tema tema
za
za razgovor
razgovor
za razgovor
ii sl.),
sl.),
i sl.),
koji
kojikoji
će
će premostiti
premostiti
će premostiti
početnu
početnu
početnu
distancu
distancu
distancu
između
između
između
dadilje
dadilje
dadilje
ii djeteta.
djeteta.
i djeteta.
•• •održavati
održavati
održavati
kontakt
kontakt
kontaktočima
očima očima
•• •obraćati
obraćati
obraćati
se
se sa
saseosmijehom
osmijehom
sa osmijehom
Pri
Pri Pri
tome
tometome
od
od pomoći
od
pomoći
pomoći može
može može
biti
biti biti
neki
nekineki
sasvim
sasvim
sasvimobični
obični
obični
predmet
predmet
predmet od
od kojeg
od
kojegkojeg
dadilja
dadilja
dadilja •• •djelovati
djelovati
djelovati
prijatno
prijatno
prijatno
ii ljubazno
ljubazno
i ljubazno
može
možemože
napraviti
napraviti
napraviti
igračku
igračku
igračku
ii na
nai taj
taj
na način
način
taj način
privući
privući
privući
djetetovu
djetetovu
djetetovupažnju.
pažnju.
pažnju.Preporučljivo
Preporučljivo
Preporučljivo •• •ne
ne kritizirati
kritizirati
ne kritizirati
je,
je, naročito
naročito
je, naročito
uu početnim
početnim
u početnim danima
danima
danimarada
radarada
sa
sa djetetom,
djetetom,
sa djetetom,praviti
praviti
praviti
zabilješke,
zabilješke,
zabilješke,
kako
kakokako
bi
bi bi •• •pohvaliti
pohvaliti
pohvalitiono
onoono što
što štoje
je dijete
dijete
je dijete
se
se pratio
pratio
se pratio
tok
toktok
razvoja
razvoja
razvoja
komunikacije
komunikacije
komunikacije između
između
između dadilje
dadilje
dadilje
ii djeteta
djeteta
i djeteta
sa
sa ciljem
ciljem
sa ciljem
njenog
njenog
njenog dobro
dobro
dobro
uradilo
uradilo
uradilo
unapređenja
unapređenja
unapređenja
(vidjeti
(vidjeti
(vidjeti
uu Prilogu
Prilogu Obrazac
u PriloguObrazac
Obrazac
za
za bilježenje
bilježenje
za bilježenje
zapažanja
zapažanja
zapažanja
oo djetetu).
djetetu).
o djetetu).

Kako
Kako
Kako
doprijeti
doprijeti
doprijeti
do
do djece
do
djece
djece
koja
kojakoja
se
se opiru
opiru
se opiru
komuniciranju?
komuniciranju?
komuniciranju?

Primjer
Primjer
Primjer
(prema
(prema
(prema
Aud
AudAud
Sonders,
Sonders,
Sonders,
2004:
2004:
2004:
18)
18) 18)

Dječak
Dječak
Dječak
djeluje
djeluje
djeluje
veoma
veoma
veoma
ozbiljan.
ozbiljan.
ozbiljan.
Bilo
BiloBilo
koji
kojikoji
pokušaj
pokušaj
pokušaj
da
da ga
ga
dasesegapridobije
pridobije
se pridobije
rezultira
rezultira
rezultira
otporom.
otporom.
otporom.
Kada
KadaKada
osjeti
osjetiosjeti
da
da ćećedaga
gaćeneko
neko
ga neko
dotaći,
dotaći,
dotaći,
dječak
dječak
dječak
sese istog
istog
se istog
trenutka
trenutka
trenutka
udaljava.
udaljava.
udaljava.
Inače
InačeInače
jeje veoma
veoma
je veoma
aktivan,
aktivan,
aktivan,
teško
teškoteško
mu
mu jemu
je duže
dužeje duže
vrijeme
vrijeme
vrijeme
sjediti
sjediti
sjediti
na
na jednom
jednom
na jednom
mjestu.
mjestu.
mjestu.

Prijedlog
Prijedlog
Prijedlog
za
za rješenje
rješenje
za rješenje

Vrebajte
Vrebajte
Vrebajte
trenutke
trenutke
trenutke
kada
kadakadaje
je dijete
dijete
je dijete
zaokupljeno
zaokupljeno
zaokupljeno
uobičajenim
uobičajenim
uobičajenim aktivnostima.
aktivnostima.
aktivnostima.Osmislite
Osmislite
Osmislite
kako
kakokako
da
da izgradite
izgradite
da izgradite
prostor
prostor
prostor
za
za igru
igru
za igru
koji
kojikoji
se
se privremeno
privremeno
se privremeno širi,
širi,širi,
aa zatim
zatim
a zatimse
se skuplja.
skuplja.
se skuplja.
Širenje
Širenje
Širenje
ii skupljanje
skupljanje
i skupljanje
prostora
prostora
prostora
omogućava
omogućava
omogućavadjetetu
djetetu
djetetu
da
da osjeća
osjeća
da osjeća
sigurnost
sigurnost
sigurnost
ii i
kontrolu.
kontrolu.
kontrolu.
Pratite
Pratite
Pratite
pokrete
pokrete
pokrete djeteta
djeteta
djeteta
ii sa
sai njima
njima
sa njima
usklađujte
usklađujte
usklađujteskupljanje
skupljanje
skupljanje
ii širenje
širenje
i širenje
prostora.
prostora.
prostora.
Djetetov
Djetetov
Djetetov
pokret
pokret
pokret
prema
prema
prema
vani
vanivani
iskoristite
iskoristite
iskoristite
za
za pokret
pokret
za pokretkojim
kojim kojim
širite
širite
širite
ograđeni
ograđeni
ograđeni
prostor.
prostor.
prostor.
Na
Na Nataj
taj način
način
taj način
ćete
ćetećete
djetetu
djetetu
djetetu
pokazati
pokazati
pokazati
da
da svaki
svaki
da svaki
njegov/njen
njegov/njen
njegov/njenpokret
pokret
pokret
ima
imaima
neko
nekoneko
značenje
značenje
značenje
ii da
daivam
vam
da vamje
je stalo
stalo
je stalo
do
do komunikacije
komunikacije
do komunikacijesa
sa njim/njom.
njim/njom.
sa njim/njom.

13
 Dnevni
Dnevni
Dnevni
plan
plan
plan
aktivnosti
aktivnosti
aktivnosti
– vodič
––vodič
vodič
u vašem
uuvašem
vašem
radu
radu
radu

Predškolski
Predškolski
Predškolski
periodperiod
period
je ključno
jeje ključno
ključno
razdoblje
razdoblje
razdoblje
za usvajanje
zaza usvajanje
usvajanje
navikanavika
navika
pravilnog
pravilnog
pravilnog Važnost
Važnost
Važnost
ritmaritma
za
ritma
pravilan
zazapravilan
pravilan
razvojrazvoj
razvoj
raspolaganja
raspolaganja
raspolaganja
vremenom.
vremenom.
vremenom.
DjecaDjeca
vole
Djeca red
vole
vole
i rutinu
red
redi rutinu
i jer
rutinu
to jer
daje
jertoto
osjećaj
daje
dajeosjećaj
osjećaj
sigurnosti.
sigurnosti.
sigurnosti. djeteta
djeteta
djeteta
Ujedančen
Ujedančen
Ujedančen
ritam ritam
djeci
ritamdjeci
pomaže
djecipomaže
pomaže
da sedalakše
daseselakše
snalaze
lakšesnalaze
snalaze
u vremenuu uvremenu
vremenu
i prostoru.
i iprostoru.
prostoru.
Osmišljavanjem
Osmišljavanjem
Osmišljavanjem
djetetovog
djetetovog
djetetovog
vremenavremena
vremena
učimoučimo
učimo
ga aktivnom
gaga aktivnom
aktivnom
i smislenom
i i smislenom
smislenom * * * utvrđivanje
utvrđivanje
utvrđivanje
redovneredovne
redovne
rutinerutine
rutine
življenju.
življenju.
življenju. pomažepomaže
pomaže
dadiljidadilji
dadilji
da dijete bez bez
dada dijete
dijete bez
prisile
prisile
prisile
i na i prirodan
i nana prirodan
prirodan
načinnačin
način
vodi vodi
vodi
premaprema
prema
uspostavljanju
uspostavljanju
uspostavljanju
Značaj
Značaj
Značaj
razvijanja
razvijanja
razvijanja
pravilnog
pravilnog
pravilnog
dnevnogdnevnog
dnevnog
ritma ritma
naročito
ritmanaročito
naročito
se uočava
seseuočava
uočava
kasnije,
kasnije,
kasnije,
po popo ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
završetku
završetku
završetku
predškolskog
predškolskog
predškolskog
razdoblja.
razdoblja.
razdoblja.
Istraživanja
Istraživanja
Istraživanja
pedagoga
pedagoga
pedagoga
i psihologa
i psihologa
i psihologa
(prema(prema
(prema
Thomson,
Thomson,
Thomson,
2002)2002)
ukazuju
2002)ukazuju
ukazuju
da djeca
dadadjeca
koja
djecasu
koja
koja
imala
susuimala
narušen
imalanarušen
narušen
dnevni dnevni
dnevni
ritam,ritam,
aritam,a a * * * uravnotežena
uravnotežena izmjena
uravnotežena izmjena
izmjena
odmoraodmora
odmora
naročito
naročito
naročito
narušenu
narušenu
narušenu
aktivnost
aktivnost
aktivnost
spavanja,
spavanja,
spavanja,
u većini
u uvećini
slučajeva
većinislučajeva
slučajeva
pokazuju
pokazuju
pokazuju
sklonost
sklonost
sklonost i iaktivnosti
i aktivnosti
aktivnosti unapređuje
unapređuje
unapređuje
anksioznosti,
anksioznosti,
anksioznosti,
nestrpljivosti
nestrpljivosti
nestrpljivosti
i frustraciji
i ifrustraciji
frustraciji
na najmanje
nananajmanje
najmanje
podražaje.
podražaje.
podražaje.
StogaStoga
dadilji
Stogadadilji
dadilji djetetovu
djetetovu
djetetovu
fizičkufizičku
fizičku
i psihičku
i i psihičku
psihičku
pripada
pripada
pripada
velikavelika
odgovornost
velikaodgovornost
odgovornost
da uvođenjem
dadauvođenjem
uvođenjem
pravilnog
pravilnog
pravilnog
ritma ritma
uritma
život
u uživot
djeteta
životdjeteta
djeteta dobrobit
dobrobit
dobrobit
doprinese
doprinese
doprinese
njegovom
njegovom
njegovom
zdravom
zdravom
zdravom
razvoju.
razvoju.
razvoju.
* * * dok
sve sve
svedijete
dok
dokdijete
ne
dijete
navrši
nenenavrši
navrši
sedamsedam
sedam
godinagodina
godina
važnovažno
je imati
važno jejeimati
razrađen
imatirazrađen
razrađen
ritmički
ritmički
ritmički obrazac
obrazac
obrazac
njegovih/njenih
njegovih/njenih
njegovih/njenihaktivnosti
aktivnosti
aktivnosti

* * * nakon
nakon nakon
te dobi
tetedobi
dijete
dobidijete
se
dijete
može
sesemože
može
početipočeti
početi
prilagođavati
prilagođavati
prilagođavati
ritmovima
ritmovima
ritmovima
koje nameće
koje
kojenameće
nameće
kulturakultura
kultura
i društvo
i društvo
i društvo

* i *u* dobi
i iu udobi
nakon
dobinakon
nakon
sedamsedam
sedam
godinagodina
godina
nastavlja
nastavlja
nastavlja
biti biti
važna
biti važna
važna
pomoćpomoć
pomoć
odraslih
odraslih
odraslih
u postizanju
u u postizanju
postizanju
i ii
održavanju
održavanju
održavanju
ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
izmeđuizmeđu
između
odmora odmora
odmora
i aktivnosti
i aktivnosti
i aktivnosti

Koristi
Koristi
Koristi
od uspostavljanja
ododuspostavljanja
uspostavljanja
ustaljenog
ustaljenog
ustaljenog
ritmaritma
za
ritma
razvoj
zazarazvoj
razvoj
djeteta
djeteta
djeteta

 Dosljednost
 Dosljednost
Dosljednost
u pridržavanju
u upridržavanju
pridržavanju
rasporeda
rasporeda
rasporeda
odmora
odmora
odmora
i aktivnosti
i aktivnosti
i aktivnosti
pružapruža
djetetu osjećaj
pružadjetetu osjećaj
djetetu osjećaj
sigurnosti.
sigurnosti.
sigurnosti.

 Uspostavljanjem
 Uspostavljanjem
Uspostavljanjem
redovnog
redovnog
redovnog
ritma,ritma,
učimo
ritma,učimo
dijete
učimodijete
da
dijete
postoji
dadapostoji
postoji
odgovarajuće mjesto,
odgovarajuće
odgovarajućemjesto,
mjesto,
vrijeme
vrijeme
vrijeme
i postupak
i postupak
i postupak
za zaza
sve. sve.
sve.

 Uspostavljanjem
 Uspostavljanjem
Uspostavljanjem
kriterija,
kriterija,
kriterija,
omogućavamo
omogućavamo
omogućavamo
djeci da
djeci
djeci
se da
slobodno
daseseslobodno
slobodno
krećukreću
ukreću
okvirima
u uokvirima
okvirima
sigurnih
sigurnih
sigurnih
granica.
granica.
granica.

 Ako
 jeAko
Ako
dijete
jejedijete
nervozno
dijetenervozno
nervozno
i nesigurno, dosljednošću
i nesigurno, dosljednošću
i nesigurno, dosljednošću
mu možemo
mumumožemo
možemo
pomoći
pomoći
pomoći
da ojača
dadaojača
samopouzdanje.
ojačasamopouzdanje.
samopouzdanje.

 Bez
 uspostavljene
Bez
Bezuspostavljene
uspostavljene
ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
izmeđuizmeđu
između
odmoraodmora
odmora
i aktivnosti,
i iaktivnosti,
aktivnosti,
dijetedijete
koje
dijetekoje
jekoje
prirodno
jejeprirodno
prirodno
aktivno
aktivno
aktivno
i puno
i ipuno
puno
energije
energije
energije
možemože
lahko
moželahko
postati
lahkopostati
postati
preumorno,
preumorno,
preumorno,
a to može
a atotomože
dovesti
možedovesti
dovesti
do ljutnje
dodoljutnje
iljutnje
poremećenog
i poremećenog
i poremećenog
sna. sna.
sna.

 Pružajući
 Pružajući
Pružajući
sigurnost
sigurnost
sigurnost
redovne
redovne
redovne
rutinerutine
koja
rutine
dijete
koja
kojadijete
potiče
dijetepotiče
da
potiče
podijeli
dadapodijeli
podijeli
svoje svoje
vrijeme
svojevrijeme
vrijeme
na aktivnost
nanaaktivnost
aktivnost
i mirovanje,
i mirovanje,
i mirovanje,
štitimo
štitimo
štitimo
ga odgaemocionalnog
gaododemocionalnog
emocionalnog
i tjelesnog
i tjelesnog
i tjelesnog
iscrpljenja.
iscrpljenja.
iscrpljenja.

 Način
 Način
Način
životaživota
života
koji prati
koji
kojiprati
djetetov
pratidjetetov
djetetov
bioritam
bioritam
bioritam
ojačava
ojačava
ojačava
volju volju
i volju
postavlja
i ipostavlja
postavlja
temelje
temelje
temelje
za razvoj
zazarazvoj
razvoj
pouzdane
pouzdane
pouzdane
i ii
disciplinirane
disciplinirane
disciplinirane
zrele osobe.
zrele
zreleosobe.
osobe.

14
Priprema
Pripremazajedničkog
zajedničkog
plana
plana
aktivnosti
aktivnosti

Planirane
Planiraneaktivnosti usklađujusa sarazvojnim
aktivnostise seusklađuju razvojnimpotrebama
potrebamadjeteta
djetetana na
određenom
određenom uzrastu.
uzrastu.
Zbog
Zbog velike
velike
važnosti
važnosti
pravilnog
pravilnog
ritma
ritma
u razvoju
u razvoju
djeteta,
djeteta,   Izrada
Izrada dnevnog
dnevnog i i
plana
plana
bi bi
se se
trebalo
trebalo
pridržavati,
pridržavati,osim
osim
u izuzetnim
u izuzetnimsituacijama.
situacijama.
Preporučuje
Preporučujese se sedmičnog
sedmičnogplanera
planera
može
može
postepeno
postepeno uvođenje
uvođenje pravilne
pravilneizmjene
izmjeneaktivnosti,
aktivnosti,
uvažavajući
uvažavajući
stanje
stanje
djeteta
djeteta koristiti
koristiti i i dadilji
dadilji i i
(npr.
(npr.
ukoliko
ukolikoje dijete
je dijete
bolesno,
bolesno,neke
neke
aktivnosti
aktivnosti
ćemo
ćemo privremeno
privremenoobustaviti).
obustaviti). roditeljima.
roditeljima.

  Izradite
Izraditezajednički
zajedničkiplaner,
planer,
u u kojem
kojem trebate
trebate
organizovati
organizovati glavne
glavne
aktivnosti
aktivnostitokom
tokomdana dana– –
ododjutarnjeg
jutarnjeg
viđenja,
viđenja,preko
preko
vremena
vremenaza zadruženje
druženjei i
odlaska spavanje,dodo
odlaskana naspavanje,
rastanka
rastankana nakraju
krajuradnog
radnog
dana.
dana.

  Svakako
Svakakou planer
u planer
zapišite
zapišite
i i
najvažnije
najvažnije telefonske
telefonske
brojeve.
brojeve.

Preporučljivo
Preporučljivoje jeda dase seplan
plan
aktivnosti
aktivnostidjeteta
djetetaosmišljava
osmišljavau u
saradnji
saradnji
sa sa
roditeljima.
roditeljima.

U U nekimnekim slučajevima,
slučajevima, sami sami
roditelji
roditeljiće ćeinsistrati
insistratida daupravo
upravo
Ideje
Ideje
za za
kreativne
kreativne
dnevne
dnevne
planere
planere
možete
možete
naći
naći
na na
webweb
stranici:
stranici: onioniosmisle
osmisleplan planaktivnosti
aktivnostipopo
http://www.mrprintables.com
http://www.mrprintables.com kojem
kojembi bidadilja
dadiljatrebala
trebalaraditi
raditi
sa sa
djetetom.
djetetom.

Praktični
Praktični
savjeti
savjeti

 Svojim
Svojim
dolaskom
dolaskomu dom
u domgdje
gdje
brine
brine
o djetetu,
o djetetu,
dadilja
dadilja
treba
treba
da da
nastoji
nastoji
unijeti
unijeti
pozitivnu
pozitivnu
energiju,
energiju,
bezbez
obzira
obzira
na na
teškoće
teškoće
sa sa
kojima
kojima
se,se,
eventualno,
eventualno,
suočava
suočava
u privatnom
u privatnomživotu.
životu.

 NaNa
početku
početku
dana,
dana,
dijete
dijete
treba
treba
bitibiti
upoznato
upoznato
sa sa
planiranim
planiranim
aktivnostima.
aktivnostima.

 Dogovor
Dogovor sa sa
djetetom
djetetomokooko
plana
plana
aktivnosti
aktivnosti
je izuzetno
je izuzetnovažan
važan
jerjer
se se
tako
tako
dijete
dijete
učiuči
dogovoranju.
dogovoranju.
Međutim,
Međutim,to to
ne ne
znači
znači
da da
dadilja
dadiljatreba
treba
popustiti
popustiti
djetetovim
djetetovim željama
željamada da
se se
bavi
bavi
nekim
nekimdrugim
drugim aktivnostima
aktivnostima
(npr.
(npr.
dijete
dijete
preferira
preferira
gledanje
gledanje
televizije
televizije
ili igranje
ili igranje
kompjuterskih
kompjuterskih igrica
igrica
umjesto
umjestoedukativnih
edukativnihaktivnosti).
aktivnosti).

 Budući
Budući
da da
dijete
dijete
u ranoj
u ranoj
dobi
dobi
najviše
najviše
učiuči
oponašanjem,
oponašanjem,
važno
važno
je da
je da
u dadilji
u dadilji
imaima
pozitivan
pozitivan
uzor.
uzor.

 Pripreme
Pripreme
za za
obrok
obrok
treba
treba
vršiti
vršiti
zajedno
zajedno
sa sa
djetetom,
djetetom,
akoako
to to
uzrast
uzrast
dozvoljava.
dozvoljava.

 ZaZa
dijete
dijete
je važno
je važno
da da
spava
spava
dovoljan
dovoljan
broj
broj
satisati
i dai da
se se
odmori
odmori
odod
aktivnosti.
aktivnosti.

 Pred
Pred
spavanje
spavanje
je korisno
je korisno
uvesti
uvesti
ritual
ritual
oblačenja
oblačenja
pidžame
pidžame
i pričanja
i pričanja
priča.
priča.

 Kada
Kada
se se
roditelji
roditelji
vrate
vrate
kući,
kući,
ukratko
ukratko
ispričati
ispričati
štašta
se se
dešavalo
dešavalo
tokom
tokom
dana,
dana,
kako
kako
je dijete
je dijete
jelo,
jelo,
igralo
igralo
se,se,
spavalo
spavalo
i sl.i sl.

15
U shematskom prikazu dat je model dnevnog plana za devet sati aktivnosti, koliko u prosjeku dadilja provede sa
djetetom.

8-9 h 15-16 h

• dolazak dadilje • obavljanje higijene i

• doručak užina
• dogovor o aktivnostima
za taj dan

9-12 h
16-17 h
• osmišljene edukativne
• igre u zatvorenom ili
aktivnosti i igre u kući
otvorenom prostoru
• aktivnosti na dvorištu ili
• povratak roditelja kući
igralištu

DNEVNI PLAN
AKTIVNOSTI

Planer možete pisati na hamer-papiru

u boji i okačiti ga na zid hodnika, ili
drugog prometnog dijela stana.
12-13 h
Zajedno sa djetetom povremeno
• obavljanje lične higijene pogledajte šta slijedi od aktivnosti.
i postavljanje stola
• ručak
• pospremanje stola i pri-
prema uslova za dnevni
odmor

13-15 h

• slušanje priča, dječijih

pjesmica i druge mirne
aktivnosti
• fleksibilan dnevni od-
mor (spavanje ili dnevni
odmor)

Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti

16
I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU

* Šta dadilja treba znati o razvojnim obilježjima djeteta u različitoj dobi?

* Kako se razvijaju emocije, a kako socijalne vještine?

* Koje igre možete primijeniti u radu sa djecom?

* Šta je potrebno činiti da dijete sa kojim radite izraste u zdravu ličnost sa

razvijenim potencijalima?

17
 Obilježja razvoja predškolskog djeteta

 Prvih šest godina života je doba najintezivnijeg razvoja.

 Djetetov mozak je otvoren za neslućene mogućnosti razvoja.
 Za pravilan razvoj djetetu potrebni su ljubav, pažnja, sigurnost,
osmišljene aktivnosti .
 Edukativne aktivnosti doprinose razvoju mozga (raste broj veza
između moždanih ćelija).
 Djetetov mozak je poput spužve. To omogućuje djetetu da uči u
svakoj prilici i iz svakog svog iskustva. Zbog toga učenje djeteta
biva zabavno i nenaporno.

Dijete u dobi do 2 godine

U prve dvije godine života intenzivno se razvijaju čula. Dijete uči puzati,
zatim hodati, trčati, govoriti, koristiti kašiku, slušati i razumjeti govorni jezik,
baratati nizom igračaka i objekata, ophoditi se sa drugim članovima porodice.

Ovo razdoblje je obilježeno ovladavanjem hodanjem (većina djece

ovladaju hodanjem između 12. i 15. mjeseca). Djetetovi prvi koraci su znak
početnog osamostaljivanja i kretanja u svijet. Ono postaje sve pokretnije,
nemirnije i znatiželjnije – liči na malog istraživača. Pokreti sve više
dobivaju funkcionalnu vrijednost i postaju sredstvo za ostvarivanje
djetetovih želja. Djeca sve više žele samostalno obavljati određene radnje.

U ovom razdoblju može se javiti intenzivan osjećaj ljutnje kada prekidamo

djetetove aktivnosti ili kada dijete sprečavamo u ostvarivanju
njegovih/njenih želja. Uprkos većoj samosvijesti, dijete može imati izrazite Do druge godine života dijete
strahove. Djeca se u toj dobi plaše konkretnih pojava: buke, životinja, glasnih upotrebljava do 50 smislenih
kućanskih aparata i sl. riječi, a razumije ih mnogo više.

Faza egocentričnosti prijedlog za vašu praksu

Dvogodišnje dijete po prirodi je zaokupljeno sobom i usmjereno na sebe. Koristite svaku priliku da
Želi svoje vlastite stvari na vlastiti način i želi sve činiti samo, čak i ako govorite djetetu. Kada god
nije sigurno kako. ste u mogućnosti, opisujte
(prema Diamnod & Hopson, 2002: 106) ono što radite i tražite
povratnu informaciju od
djeteta. Istrajavajte na ovoj
praksi čak i ako dijete još
nema razvijen govor.
U ovom periodu djeca uče posmatrajući, oponašaući i igrajući se. Važno
je pratiti dječiji govor, obogaćivati fond riječi i pratiti dječiji interes za Dok čitate slikovnicu
istraživanje okoline. U periodu do prve godine dijete posmatra i formira prve pokažite i imenujte
pojmove. posebne detalje. Uvodite
izmjene u sadržaj koji
čitate, kako biste provjerili
da li dijete uočava razliku.
Ovu aktivnost primjenjujte
u svakom uzrastu.

18
Obratite
Obratite
Obratitepažnju
pažnju
pažnju

Usvajanju
Usvajanju
Usvajanjujezika
jezika
jezikaiiiovladavanju
ovladavanju
ovladavanjugovora
govora
govoraprethodi
prethodi
prethoditzv.tzv.tiho
tzv. tiho
tihorazdoblje.
razdoblje.
razdoblje.Tokom
Tokom
Tokomtogtog
tograzdoblja
razdoblja
razdobljaprirodno
prirodno
prirodnojejejedada
dadijete
dijete
dijetejoš
još
jošuvijek
uvijek
uvijek
nema
nema
nema razvijen
razvijen
razvijengovor.
govor.
govor.OnoOno
Onošto
što
štojejeje kod
kod
kod djece
djece
djece tada
tada
tada veoma
veoma
veoma razvijeno
razvijeno
razvijenojeste
jeste
jeste sposobnost
sposobnost
sposobnost slušanja
slušanja
slušanja iii usvajanja
usvajanja
usvajanja govornih
govornih
govornih
podražaja
podražaja
podražajaizizizokoline.
okoline.
okoline.U U
Utom
tom
tomrazdoblju
razdoblju
razdobljudijete
dijete
dijetena
na
narazličite
različite
različitenačine
načine
načinemože
može
možesignalizirati
signalizirati
signaliziratida
da
dajejeječulo
čulo
čuloiiirazumjelo
razumjelo
razumjeloono
ono
onošto
što
štomu
mu
mu
okolina
okolina
okolinaporučuje.
poručuje.
poručuje.

Ukoliko
Ukoliko
Ukolikodijete
dijete
dijetene
ne
nepočne
počne
počnegovoriti
govoriti
govoritido
do
dodruge
druge
drugegodine,
godine,
godine,provjerite
provjerite
provjeriteda
da
dalililičuje
čuje
čujeiiirazumije
razumije
razumijeono
ono
onošto
što
štose
se
segovori.
govori.
govori.Ukoliko
Ukoliko
Ukoliko
uočite
uočite
uočiteteškoće
teškoće
teškoćeuuuslušnom
slušnom
slušnomfunkcionisanju,
funkcionisanju,
funkcionisanju,prenesite
prenesite
prenesitesvoja
svoja
svojazapažanja
zapažanja
zapažanjaroditeljima
roditeljima
roditeljimaiiipredložite
predložite
predložiteim
im
imda
da
dapotraže
potraže
potraže
stručnu
stručnu
stručnupomoć.
pomoć.
pomoć.

Dijete
Dijeteuuudobi
Dijete dobiod
dobi od222do
od do333godine
do godine
godine

Motorički
Motorički
Motoričkirazvoj
razvoj
razvoj(razvoj
(razvoj
(razvojpokreta).
pokreta).
pokreta).Dijete
Dijete
Dijetejejejestabilnije,
stabilnije,
stabilnije,postoji
postoji
postojikoordinacija
koordinacija
koordinacija
pokreta.
pokreta.
pokreta.UUUstanju
stanju
stanjujejejeimitirati
imitirati
imitiratisložene
složene
složenepokrete
pokrete
pokretedrugih.drugih.
drugih.Kreće
Kreće
Krećese se
sessspredmetom
predmetom
predmetom
uuuruci
ruci
rucibez
bez
bezda
da
dabibi
bimu
mu
muispao.ispao.
ispao.Po
Po
Postepenicama
stepenicama
stepenicamastupa stupa
stupajednom
jednom
jednomnogomnogom
nogomna na
najednu
jednu
jednu
stepenicu.
stepenicu.
stepenicu.Do
Do
Dotrećeg
trećeg
trećegrođendana
rođendana
rođendanadijete
dijete
dijetejejejeuuustanju
stanju
stanjuvoziti
voziti
vozititricikl.
tricikl.
tricikl.

Socijalni
Socijalni
Socijalnirazvoj.
razvoj.
razvoj.U U
Utrećoj
trećoj
trećojgodini
godini
godinistarosti
starosti
starostidijete
dijete
dijetese se
senajradije
najradije
najradijeigra
igra
igrasamo
samo
samoiliiliiliuuu
prisustvu
prisustvu
prisustvudruge
druge
drugedjece,
djece,
djece,ali
ali
aline
ne
nejoš
još
jošsssnjima.
njima.
njima.Dijete
Dijete
Dijetejejejeveoma
veoma
veomaaktivno,
aktivno,
aktivno,radoznalo,
radoznalo,
radoznalo,
nemirno,
nemirno,
nemirno,opire
opire
opirese
se
seograničenjima.
ograničenjima.
ograničenjima.

UUU dobi
dobi
dobi do
do
do tri
tri
tri godine
godine
godine dijete
dijete
dijete svojim
svojim
svojim ponašanjem
ponašanjem
ponašanjem zapravo zapravo
zapravo intenzivno
intenzivno
intenzivno Čini
Čini
Činise
se
sekako
kako
kakopostavljajući
postavljajući
postavljajućipitanja
pitanja
pitanja
isprobava
isprobava
isprobava granice.
granice.
granice. Uočava
Uočava
Uočava koje
koje
koje ponašanje
ponašanje
ponašanje jejeje prihvatljivo
prihvatljivo
prihvatljivo iii kakva
kakva
kakva jejeje dijete
dijete
dijete traži
traži
traži informacije
informacije
informacije iii
njegova
njegova
njegovamoć moć
moćnad
nad
nadodraslima.
odraslima.
odraslima.Dijete
Dijete
Dijeteželi
želi
želibiti
biti
bitišto
što
štojejejemoguće
moguće
mogućeviše
više
višenezavisno,
nezavisno,
nezavisno, pojašnjenja.
pojašnjenja.
pojašnjenja.No,
No,
No,vrlo
vrlo
vrločesto
često
čestose se
seradi
radi
radi
ali
ali
ali istovremeno
istovremeno
istovremenoosjeća
osjeća
osjećada
da
dajoš
još
jošuvijek
uvijek
uvijektreba
treba
trebapomoć
pomoć
pomoćodraslih.
odraslih.
odraslih. ooo potrebi
potrebi
potrebi za za
za održavanjem
održavanjem
održavanjem
komunikacije.
komunikacije.
komunikacije.Djetetu
Djetetu
Djetetujejejevažno
važno
važnoda da
da
PITANJE
PITANJE
PITANJEZA
ZA VAS:Da
ZAVAS:
VAS: Da
Dalililijejejedjetetu
djetetu
djetetujasno
jasno
jasnokoje
koje
kojesu
su
sunjegove
njegove
njegovegranice?
granice?
granice? se
se
segovorna
govorna
govornakomunikacija
komunikacija
komunikacijaodržava.
održava.
održava.
Na
Na koji
Na koji
koji način
način
način dijete
dijete
dijete na
na
na uzrastu
uzrastu
uzrastu do
do
do tri
tri
tri godine
godine
godine upoznajete
upoznajete
upoznajete sa
sa
sa
granicama?
granicama?
granicama?

Razvoj
Razvoj
Razvoj govora:
govora:
govora: Djetetov
Djetetov
Djetetov rječnik
rječnik
rječnik sadrži
sadrži
sadrži otprilike
otprilike
otprilike 300
300
300 riječi
riječi
riječi iziziz kojih
kojih
kojih zna
zna
zna
oblikovati
oblikovati
oblikovati jednostavne
jednostavne
jednostavne iii gramatički
gramatički
gramatički ispravne
ispravne
ispravne potvrdne
potvrdne
potvrdne rečenice.
rečenice.
rečenice. Stalno
Stalno
Stalno
postavlja
postavlja
postavljapitanja
pitanja
pitanjakoja
koja
kojapočinju
počinju
počinjusa
sa
saŠTA,
ŠTA,
ŠTA,KO,
KO, KAKO...
KO,KAKO
KAKO

Omiljena
Omiljena
Omiljenariječ
riječ
riječdjeteta
djeteta
djetetaod
od
odtri
tri godinejejejezašto.
trigodine
godine zašto.
zašto.Dijete
Dijete
Dijeteće
će
ćepostavljati
postavljati
postavljatipitanja
pitanja
pitanjaooosvačemu.
svačemu.
svačemu.To To
Tojejejeznak
znak
znakda
da
daprepoznaje
prepoznaje
prepoznaje
odnose
odnose
odnosemeđu
među
međustvarima
stvarima
stvarimaiiida
da
dase
se
sezanima
zanima
zanimaza za
zauzročno-posljedične
uzročno-posljedične
uzročno-posljedičneveze.
veze.
veze.Tako
Tako
Takosese
serazvija
razvija
razvijadjetetova
djetetova
djetetovakreativnost
kreativnost
kreativnostiiimašta.
mašta.
mašta.
Dijete
Dijete
Dijeteuči
uči
učimisliti
misliti
mislitiunaprijed
unaprijed
unaprijediiiplanirati.
planirati.
planirati.
(prema
(prema
(premaDoctorndtv.Com,
Doctorndtv.Com,
Doctorndtv.Com,2008: 2008:
2008:7)
7)
7)


 Razmislite:
Razmislite:
Razmislite:kako
kako
kakoreagujete
reagujete
reagujetekada
kada
kadadijete
dijete
dijetepostavlja
postavlja
postavljasuviše
suviše
suvišepitanja?
pitanja?
pitanja?

19
 Šta dadilja može učiniti za unapređenje govora djeteta?

Šta dadilja
Kada dijetemože
počne učiniti za unapređenje
govoriti, govora djeteta?
treba mu odgovarati na način koji će podržati njegova/njena interesovanja i
napore. Ako dijete kaže „Lutka“, dadilja treba odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“
Dok se
Kada s djetetom
dijete počne igra, dadilja
govoriti, trebamuopisivati
treba odgovarationo što
na oboje
način rade. To podržati
koji će dijete ohrabruje da poželiinteresovanja
njegova/njena komuniciratii s
drugima.
napore. AkoDijete
dijetenesvjesno uči, istražuje
kaže „Lutka“, i izražava
dadilja treba svoja iskustva.
odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“
Dok se s djetetom igra, dadilja treba opisivati ono što oboje rade. To dijete ohrabruje da poželi komunicirati s
PogrešnoDijete
drugima. izgovorenu riječuči,
nesvjesno neistražuje
treba direktno
i izražava ispravljati, već u nastavku pravilno izgovoriti. Ako dijete kaže:
svoja iskustva.
„Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice
jednine. Obraćajući
Pogrešno izgovorenuseriječdjetetu riječima:
ne treba direktno„I jaispravljati,
hoću kolač“već uu nastavku
nastavku razgovora, upućujemo
pravilno izgovoriti. Ako ga dijete
na ispravan
kaže:
gramatički oblik.
„Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice
jednine. Obraćajući se djetetu riječima: „I ja hoću kolač“ u nastavku razgovora, upućujemo ga na ispravan
gramatički oblik.

Dijete u dobi od 3 do 4 godine

Dijete u dobi od 3 do 4 godine
U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju
okolinu. Individualne razlike među djecom u ovom periodu mogu biti velike.
U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju
Razvoj Individualne
okolinu. motorike (razvoj pokreta).
razlike među djecomDijete
u ovom počinje hodati
periodu moguuzbitistepenice
velike.
koristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se za
ogradu. motorike
Razvoj Uživa u trčanju.
(razvoj pokreta). Dijete počinje hodati uz stepenice
koristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se za
RazvojUživa
ogradu. spoznaje – učenje/govor. Sve spoznaje trogodišnjeg djeteta
u trčanju.
temelje se na praktičnom djelovanju i na neposrednom baratanju sa
predmetima.
Razvoj Dijete– u učenje/govor.
spoznaje ovom uzrastu može imenovatitrogodišnjeg
Sve spoznaje tri osnovne djeteta
boje, a
pokazatisešest
temelje naboja. Umije u djelovanju
praktičnom znakovima na ulicineposrednom
i na raspoznati prvo slovo svog
baratanju sa
imena. Upotrebljava
predmetima. Dijete uličnu
ovomzamjenicu
uzrastu „ja“
možekada govori otrisebi.
imenovati Zna reći
osnovne svoje
boje, a
puno ime,
pokazati šestčesto
boja.i dob.
Umije u znakovima na ulici raspoznati prvo slovo svog
imena. Upotrebljava ličnu zamjenicu „ja“ kada govori o sebi. Zna reći svoje
Emocionalni
puno ime, čestorazvoj.
i dob. Emocije su još uvijek kratkotrajne i snažne. Još uvijek
se može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkad
ljutnjom reaguje
Emocionalni na Emocije
razvoj. odgojne su
postupke odraslih
još uvijek i na konflikte
kratkotrajne s drugom
i snažne. Još uvijek
sedjecom.
može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkad
ljutnjom reaguje na odgojne postupke odraslih i na konflikte s drugom
djecom.

Dijete u dobi od 4 do 5 godina

Dijete u dobi od 4 do 5 godina
Razvoj motorike. Dijete je stalno u pokretu i, zbog viška energije, ima
veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno
pa se jasnije
Razvoj prepoznaje
motorike. Dijeterazvoj snage ui brzine.
je stalno pokretu i, zbog viška energije, ima
veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno
Razvoj
pa spoznaje
se jasnije – učenje
prepoznaje razvoj isnage
govor. Spoznavanje okoline se i dalje odvija
i brzine.
putem opažnja i djelovanja. U ovoj dobi djetetu je veoma važno da bude
izloženospoznaje
Razvoj što je –moguće
učenje većem
i govor.broju čulnih informacija,
Spoznavanje da bude
okoline se i dalje odvijau
mogućnosti
putem opažnjaneposredno
i djelovanja.posmatrati,
U ovoj dobi dotaći predmet,
djetetu osjetiti
je veoma važno miris, okus,
da bude
boju, zvuk,
izloženo štoteksturu.
je mogućeOvo jevećem
period broju
povećane radoznalosti
čulnih za okolinu.
informacija, da bude u
mogućnosti neposredno posmatrati, dotaći predmet, osjetiti miris, okus,
Socio-emocionalni
boju, zvuk, teksturu. Ovo razvoj. Kodpovećane
je period djece koja su imala za
radoznalosti strah od životinja,
okolinu.
moguće je povlačenje tog straha. Mogu se javiti strahovi od imaginarnih bića
(vještica, zmajeva i sl.)
Socio-emocionalni i noćne
razvoj. Kodmore.
djeceDijete
koja suu ovoj
imaladobi počinje
strah uviđati i
od životinja,
potencijalne
moguće opasnosti
je povlačenje tog(npr. od Mogu
straha. zmija).seLjutnja se pojavljuje
javiti strahovi najčešće bića
od imaginarnih zbog
prepreka,zmajeva
(vještica, teškoća iusl.)
igriii noćne
kažnjavanja.
more. Dijete u ovoj dobi počinje uviđati i
potencijalne opasnosti (npr. od zmija). Ljutnja se pojavljuje najčešće zbog
prepreka, teškoća u igri i kažnjavanja.

20
Dijete u dobi od 5 do 6 godina

Petogodišnje dijete je uglavnom stabilno, pouzdano, dobro adaptirano. No

kako razvoj još nije završen, ova ravnoteža se narušava u burnoj šestoj Razvoj spoznaje – učenje i
godini kada dolazi do nove ekspanzije. govor. Dijete istražuje okolinu,
traga za novim svojstvima i
funkcijama predmeta. Pokazuje
Razvoj motorike. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te u inicijativu i kreativnost. Dolazi do
razvoju gipkosti i preciznosti. napretka u regulacji pažnje,
kotrole, prilagodljivosti i
planiranja. Dijete počinje
razumijevati prirodne pojave i
društvene odnose.

Socio-emocionalni razvoj.
Izraženo je učenje izražavanja
emocija na socijalno prihvatljiv
način. Dijete je velikodušno
prema drugima. Poštuje pravila i
imovinu drugih. Spremno je
sarađivati s drugima.

21
 Emocionalni i socijalni razvoj predškolskog djeteta

 Emocionalni razvoj uključuje učenje kako dati odgovarajući

emocionalni odgovor u skladu sa situacijom. Često su emocije djece nestabilne.
 Djeca emocije uglavnom uče imitacijom nekog modela. Može se dogoditi da dijete u
 Nisu sva djeca jednako uspješna u emocionalnom i socijalnom jednoj minuti izmijeni ljutnju i
razvoju. radost, ili čak da plače kroz
smijeh. Kontrolisanje emocija uči
se tokom vremena. Do perioda
između pete i sedme godine dijete
Osnovu emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta čini razvijanje bi trebalo savladati prepoznavanje
samopouzdanja (Dowling, 2010: 11). i imenovanje osnovnih, pa čak i
složenijih emocija.
Pomoći ćemo djetetu da razvije samopouzdanje ako:
 stavimo da znanja da smo razumjeli njegove/njene reakcije, iskaze i
pitanja
 prepoznajemo njegova/njena interesovanja i dalje ih ojačavamo
 dajemo pohvale za pokušaje da nešto obavi.

Ako su u procesu učenja dobivali pohvale, djeca će sebe doživljavati kao

sposobne i osnažene ličnosti. Ukoliko su na tom putu primali kritike,
izgradt će sliku o sebi kao o bespomoćnim bićima.
Dijete u predškolskom dobu
uglavnom uči posmatranjem
drugih. Učenje oponašanjem
Na temelju reakcija drugih na vlastita ponašanja i emocionalna izražavanja, naročito se odnosi na
dijete saznaje koje su reakcije prikladne u pojedinoj situaciji, a koje to nisu. emocionalni i socijalni razvoj.
Na taj način uči kontrolisati vlastito ponašanje i prilagođavati ga
okolnostima.

Postupci koji vam mogu pomoći Značaj pozitivnog modela

u učenju emocija
 Ako želite učvrstiti neke oblike ponašanja, koristite
potkrepljenje; pomaganje, pohvalu, osmijeh, ljubaznost,  Pokušajte osvijestiti
saradnju. svoje emocionalne
 Ako želite da dijete neke oblike ponašanja prestane reakcije i poruke koje
ispoljavati, onda jasno pokažite neodobravanje. šaljete djetetu.

„Djeca će češće ponoviti reakcije koje dovode do potkrepljenja  Da li primjećujete da

nego one koje dovode do neodobravanja.“ (Vasta et al., 2008: 609) dijete neke od njih
imitira?

 Osmislite način kako da

pozitivne emocionalne
Djeca nemaju diferencirane emocije. Pojave u početku raspoznaju kao nešto reakcije djeteta učvrstite,
neugodno (najčešće izraženo ljutnjom) ili kao nešto ugodno (najčešće a negativne uklonite.
izraženo radošću). Diferenciranje (razlikovanje emocija) se uči kasnije.

Djeca se razlikuju po svojim mogućnostima, vještinama i sposobnostima

uspostavljanja i održavanja zadovoljavajućih socijalnih odnosa. Neka sa
lahkoćom uspostavljaju i odražavaju socijalne veze s drugima, dok se druga u
tome slabije snalaze.

22
Razlog
Razlog
Razlog
teškoćama
teškoćama
teškoćama
pri pri
uspostavljanju
pri uspostavljanju
uspostavljanju socijalnih
socijalnih
socijalnih
odnosaodnosa
odnosa
možemože
može
biti biti
biti
nedovoljna
nedovoljna
nedovoljna
izloženost
izloženost
izloženost
socijalnim
socijalnim
socijalnimsituacijama,
situacijama,
situacijama,
ali i neke
ali
ali ii neke
neke
osobine
osobine
osobine
ličnosti
ličnosti
ličnosti
i ii
temperamenta
temperamenta
temperamenta samogsamog
samogdjetetadjeteta
djeteta (poput
(poput
(poput
sramežljivosti,
sramežljivosti,
sramežljivosti,
anksioznosti,
anksioznosti,
anksioznosti,
Šta činiti
Šta
Šta činiti
činiti
kadakada
kada
je dijete
je
je dijete
dijete
agresivnosti,
agresivnosti,
agresivnosti,
impulsivnosti
impulsivnosti
impulsivnosti
i sl.). ii sl.).
sl.).
uznemireno?
uznemireno?
uznemireno?
Razvoju
Razvoju
Razvoju
djeteta
djeteta
djeteta
u uspješnu
uu uspješnu
uspješnu
osobuosobu
osobu
zadovoljnu
zadovoljnu
zadovoljnu
svojim
svojim
svojim
socijalnim
socijalnim
socijalnim
odnosima
odnosima
odnosima KadaKada
Kada
se dijete
se
se dijete
dijete
jako jako
uzruja,
jako uzruja,
uzruja,
nije unije
nije uu
pomoći
pomoći
pomoći
će: će:
će: stanjustanju
stanju
samosamo
samo
se smiriti.
se
se smiriti.
smiriti.
Potrebna
Potrebna
Potrebna
je pomoć
je
je pomoć
pomoć
roditelja
roditelja
roditelja
ili odgajatelja.
ili
ili odgajatelja.
odgajatelja.
* ** topli
topli topli
i podržavajući
ii podržavajući
podržavajući
odnosiodnosi
odnosi Nabolja
Nabolja
Nabolja metodametoda
metodaje skretanje
je
je skretanje
skretanje
* ** primjereno
primjereno
primjereno
odgovaranje
odgovaranje
odgovaranje
na razvojne
na
na razvojne
razvojne
potrebe
potrebe
potrebe
djeteta
djeteta
djeteta pažnje.
pažnje.
pažnje.
* ** podržavanje
podržavanje
podržavanje
djetetove
djetetove
djetetove
inicijative
inicijative
inicijative
* ** postavljanje
postavljanje
postavljanje
razumnih
razumnih
razumnih
granica
granica
granica
u ponašanju
uu ponašanju
ponašanju
* ** poticanje
poticanje
poticanje
društvenosti
društvenosti
društvenosti
i osjetljivosti
ii osjetljivosti
osjetljivosti
za druge
za
za druge
druge

Prikladan
Prikladan
Prikladan
socijalni
socijalni
socijalni
razvojrazvoj
razvoj
uključuje
uključuje
uključuje
upoznavanje
upoznavanje
upoznavanjesa normama,
sa
sa normama,
normama,
pravilima
pravilima
pravilima
i ii
vrijednostima
vrijednostima
vrijednostima
okruženja
okruženja
okruženja
u kojem
uu kojem
kojem
dijetedijete
dijete
živi. živi.
Drugi
živi. Drugi
Drugi
dio socijalnog
dio
dio socijalnog
socijalnog
razvoja
razvoja
razvoja
predstavlja
predstavlja
predstavlja
ovladavanje
ovladavanje
ovladavanje
umijećima
umijećima
umijećima
nužnimnužnim
nužnim
za djelotvornu
za
za djelotvornu
djelotvornu
interakciju
interakciju
interakciju
sa sasa
svojom
svojom
svojom
okolinom
okolinom
okolinom
(Brajša-Žganec,
(Brajša-Žganec,
(Brajša-Žganec,
2003:2003:
2003:
25). 25).
25).
OvajOvaj
Ovaj
element
element
element
socijalnog
socijalnog
socijalnog Rezultati
Rezultati
Rezultati
istraživanja
istraživanja
istraživanja
razvoja
razvoja
razvoja
djeteta
djeteta
djeteta
najbolje
najbolje
najbolje
se uočava
se
se uočava
uočava
u njegovoj/njenoj
uu njegovoj/njenoj
njegovoj/njenojinterakciji
interakciji
interakciji
sa sa sa
vršnjacima.
vršnjacima.
vršnjacima.
DjecaDjeca
Djeca
već već
već
u predškolskom
uu predškolskom
predškolskom
Između
Između
Između
drugedruge
druge
i peteii pete
godine
pete godine
godine
dolazidolazi
dolazi
do širenja
do
do širenja
širenja
odnosa
odnosa
odnosa
s vršnjacima.
ss vršnjacima.
vršnjacima.
Premda
Premda
Premda dobudobu
dobu
oponašaju
oponašaju
oponašajujednajedna
jedna
drugu.drugu.
drugu.
i u ii ovom
uu ovom
ovomrazdoblju
razdoblju
razdoblju U U Ujednom
jednom
jednomistraživanju
istraživanju
istraživanju
najveću
najveću
najveću
važnostvažnost
važnostimajuimaju
imaju utvrđeno
utvrđeno
utvrđeno
je da je
je dadijete
da dijete
dijete
u uu
odnosi
odnosi
odnosi
unutarunutar
unutar
porodice,
porodice,
porodice, prosjeku
prosjeku
prosjeku
u jednom
uu jednom
jednom
satu načini
satu
satu načini
načini
za zaza većinu većinu
većinu djecedjece
djece 13 oponašajućih
13
13 oponašajućih
oponašajućih
aktivnosti.
aktivnosti.
aktivnosti.
predškolskog
predškolskog
predškolskog uzrasta uzrasta
uzrasta
vršnjaci
vršnjaci
vršnjaci
postajupostaju
postaju
društveni
društveni
društveni (Abramovich
(Abramovich
(Abramovich
& Grusec,
&
& Grusec,
Grusec,
19781978
1978
sistem
sistem
sistem
koji je
koji
koji
poje
jevažnosti
po
po važnosti
važnosti prema
prema
prema
VastaVasta
Vasta
et al.,et
et1998:
al.,
al., 1998:
1998:
607).607).
607).
odmahodmah
odmah
nakon nakon
nakon
porodice.
porodice.
porodice.

Vještine
Vještine
Vještine druženja
druženja
druženja sa sa sa
vršnjacima
vršnjacima
vršnjacimapostupno
postupno
postupnose se se
usavršavaju
usavršavaju
usavršavaju
između između
između
drugedruge
druge
i peteii pete
godine
pete godine
godine
života,
života,
života,
a i kasnije.
aa ii kasnije.
kasnije.
DjecaDjeca
Djeca
postaju
postaju
postaju
vještija
vještija
vještija
u prilagođavanju
uu prilagođavanju
prilagođavanjukomunikacije
komunikacije
komunikacije
različitim
različitim
različitim
potrebamapotrebama
potrebamaslušača,
slušača,
slušača,
a aa
pojavljuje
pojavljuje
pojavljuje
se i prvo,
se
se ii prvo,
prvo,
istinski
istinski
istinski
zajedničko,
zajedničko,
zajedničko,
rjašavanje
rjašavanje
rjašavanje
problema problema
problema
(Vasta (Vasta
(Vasta
et al.,et
et al.,
al.,
1998:1998:
1998:
605).605).
605).

PRIMIJENITE
PRIMIJENITE
PRIMIJENITE

Prepoznavanje
Prepoznavanje
Prepoznavanje
i imenovanje
ii imenovanje
imenovanje
emocija
emocija
emocija Strategije
Strategije
Strategije
za podsticanje
za
za podsticanje
podsticanje
socijalnog
socijalnog
socijalnog
razvoja
razvoja
razvoja

 Djecu
 Djecu
 Djecu
trebatreba
treba
učiti učiti
da
učiti
kodda
dasebe
kod
kod sebe
isebe
drugih
ii drugih
drugih  Osmislite
 Osmislite
 Osmislite
vlastite
vlastite
vlastite
strategije
strategije
strategije
za podsticanje
za
za podsticanje
podsticanje
prepoznaju
prepoznaju
prepoznaju
i imenuju
ii imenuju
imenuju
sve četiri
sve
sve četiri
četiri
osnovne osnovne
osnovne djetetovog
djetetovog
djetetovogsocijalnog
socijalnog
socijalnog
razvoja.
razvoja.
razvoja.
SvakiSvaki
Svaki
dan dan
dan
emocije: radost,
emocije:
emocije: radost,
radost,
ljutnju,
ljutnju,
ljutnju,
tugutugu
tugu
i strah.
ii strah.
strah. pratite
pratite
pratite
i bilježite
ii bilježite
bilježite
efekte
efekte
efekte
primjene
primjene
primjene
strategija.
strategija.
strategija.
O napredcima
O
O napredcima
napredcima djeteta
djeteta
djeteta
obavijestite
obavijestite
obavijestite
roditelje.
roditelje.
roditelje.
 Navedite
 Navedite
Navedite dijetedijete
dijete
da dada
emociju
emociju
emocijupoveže poveže
poveže s ss
konkretnom
konkretnom
konkretnom situacijom.
situacijom.
situacijom.
Npr. Npr.
Npr.
pitajtepitajte
pitajte
ga: "Kada
ga:
ga: "Kada
"Kada
 Počnite
 Počnite
 Počnite
tako tako
što
takoćetešto
što odgovoriti
ćete
ćete odgovoriti
odgovoriti
na pitanja:
na
na pitanja:
pitanja:
si radostan?"
sisi radostan?"
radostan?"
i pustite
ii pustite
pustite
da nabraja
da
da nabraja
nabraja
situacije.
situacije.
situacije.
a) sa
a)
a) koliko
sa
sa koliko
koliko
osobaosoba
osoba
dijetedijete
dijete
dnevnodnevno
dnevno
stupastupa
stupa
u uu
 Navedite
 Navedite
Naveditedijetedijete
dijete
da da odglumi
da odglumi
odglumi
kako kako
kako
to izgleda
to
to izgleda
izgleda kontakt?
kontakt?
kontakt?
kada kada
kada
je radosno.
je
je radosno.
radosno. b) da
b)
b) li se
da
dasvakodnevno
lili se
se svakodnevno
svakodnevno družidruži
druži
sa vršnjacima?
sa
sa vršnjacima?
vršnjacima?
c) šta
c)
c) mogu
šta
šta mogu
mogu
učinitiučiniti
učiniti
da socijalni
da
da socijalni
socijalni
razvojrazvoj
razvoj
djeteta
djeteta
djeteta
 Pokažite
 Pokažite
Pokažite sliku sliku
sliku
djeteta
djeteta
djeteta
sa jasno
sa
sa jasno
jasno
izraženom
izraženom
izraženom za kojeza
za kojekoje
sam samsam
odgovorna
odgovorna
odgovornabudebude
bude
bogatiji
bogatiji
bogatiji
i ii
emocijom
emocijom
emocijom i pitajte:
ii pitajte:
pitajte:
"Šta misliš
"Šta
"Šta misliš
misliš
kako kako
kako
se osjeća?"
se
se osjeća?"
osjeća?" kvalitetniji?
kvalitetniji?
kvalitetniji?

23
 Vježbe
Vježbe
Vježbe
zazapodsticanje
za
podsticanje
podsticanje
emocionalnog
emocionalnog
emocionalnog
i isocijalnog
socijalnog
i socijalnog
razvoja
razvoja
razvoja
djece
djece
djece

Rječnik
Rječnik
Rječnik
emocija
emocija
emocija
(1)(1)(1)

Naprave
Naprave
Naprave
sesekartice
se
kartice
kartice
tako
tako
tako
dadajeda
jenana
jesvakoj
na
svakoj
svakoj
ododnjih
od
njihnjih
prikazana
prikazana
prikazana
drugačija
drugačija
drugačija
emocija.
emocija.
emocija.
Broj
Broj
Broj
karata
karata
karata
i isloženost
složenost
i složenostemocija
emocija
emocija
treba
treba
treba
varirati
varirati
varirati
u uzavisnosti
zavisnosti
u zavisnosti
ododdobi
od
dobidobi
djece.
djece.
djece.
S Smlađima
mlađima
S mlađima sesekoristi
se
koristi
koristi
manji
manji
manji
broj
brojbroj
emocija
emocija
emocija
(radost,
(radost,
(radost,
ljutnja,
ljutnja,
ljutnja,
strah
strah
strah
i tuga).
i tuga).
i tuga).

Igra
IgraIgra
sesetako
se
takotako
što
štose
što
sekarte
se
kartekarte
postave
postave
postave
nanasto
na
stotako
sto
takotako
dadaseda
senese
nevidi
ne
vidividi
štaštaješta
jenaje
nanjima.
na
njima.
njima.
Igrač/dijete
Igrač/dijete
Igrač/dijete uzima
uzima
uzima
jednu
jednu
jednu
kartu
kartu
kartu
sasastola.
sa
stola.
stola.
Nakon
NakonNakontoga
togatoga
imenuje
imenuje
imenuje
emociju,
emociju,
emociju,opiše
opiše
opiše
kako
kako
kako
seseosjeća
se
osjeća
osjeća
osoba
osoba
osoba
koja
koja koja
ima
imaima
tutuemociju
tu
emociju
emocijui ištašta
i se
šta
sedogodilo
se
dogodilo
dogodilo
zadnji
zadnji
zadnji
put
putkada
put
kadakada
sese se
tako
tako tako
osjećao/la.
osjećao/la.
osjećao/la.
Igra
IgraIgra
sesemožemože
se možeponavljati
ponavljati
ponavljati
niz
nizputa
niz
puta
puta
dok
dokdok
djeca
djeca
djeca
nenenauče
ne
nauče
nauče
kako
kakokako
sesesvaka
svaka
se svaka
ododemocija
od
emocija
emocija
doživljava.
doživljava.
doživljava.

Rječnik
Rječnik
Rječnik
emocija
emocija
emocija
(2)
(2)(2)

Dijete
Dijete
Dijete
kroz
kroz
kroz
igru
igruigru
uči
učikako
uči
kako
kako
susupovezivati
su
povezivati
povezivati
misli,
misli,
misli,
ponašanja
ponašanja
ponašanja
ii i
osjećaje.
osjećaje.
osjećaje.

Karte
Karte
Karte
sesekao
se
kaokao
i ui uprošloj
i prošloj
u prošlojigri
igripostave
igri
postave
postave
nanasto,
na
sto,sto,
a atok
tok
a igre
tok
igreigre
isti
istijeisti
je je
kao
kaokao
ranije.
ranije.
ranije.
Nakon
NakonNakon što
štoješto
jedijete
je
dijete
dijete
izabralo
izabralo
izabralo
kartu,
kartu,
kartu,
imenovalo
imenovalo
imenovalo
emociju
emociju
emociju
i iopisalo
opisalo
i opisaloje,je,treba
je,
treba
treba
opisati
opisati
opisati
štaštabišta
biosoba
bi
osoba
osoba
koja
koja
koja
sesetako
se
tako tako
osjeća
osjeća
osjeća
mogla
moglamogla
misliti
misliti
misliti
i kako
i kako
i kako
bibisese
bimogla
mogla
se moglaponašati.
ponašati.
ponašati.

Cilj
CiljCilj
jeje pomoći
jepomoći
pomoćidjetetu
djetetu
djetetu
dada da
shvati
shvati
shvati
dada da
njegove/njene
njegove/njene
njegove/njene
emocije
emocije
emocije
imaju
imaju
imajuuzrok
uzrok
uzrok
teteda
te
dasu
dasupovezane
su
povezane
povezanesasaonim
sa
onim
onim
što
štošto
dijete
dijete
dijete
misli.
misli.
misli.

Zagonetka
Zagonetka
Zagonetka
o oemocijama
emocijama
o emocijama

UUovoj
ovoj
U ovoj
igri
igrise
igri
seveze
veze
se veze
između
između
između
emocija,
emocija,
emocija,
misli
misli
misli
i ponašanja
i ponašanja
i ponašanja
još
jošviše
još
viševiše
osnažuju
osnažuju
osnažuju
i dijete
i dijete
i dijete
uči
učikako
uči
kako
kako
prepoznati
prepoznati
prepoznati
emocionalno
emocionalno
emocionalno
stanje
stanje
stanje
kod
kodkod
drugih.
drugih.
drugih.

Ponovo,
Ponovo,
Ponovo,
igrač
igračigrač
izabire
izabire
izabire
kartu
kartu
kartu
sasastola,
stola,
sa stola,
alialiovaj
ali
ovajovaj
put
putne
put
neimenuje
ne
imenuje
imenuje
emociju
emociju
emociju
naglas.
naglas.
naglas.
Umjesto
Umjesto
Umjestotoga,
toga,
toga,
imenuje
imenuje
imenuje
jejeu usebi
jesebi
u sebi
i promisli
i promisli
i promisli
kako
kakokako
bibiosoba
osoba
bi osoba
koja
koja koja
sesetako tako
se tako
osjeća
osjeća
osjeća
mogla
mogla
mogla
izgledati.
izgledati.
izgledati.
Nakon
Nakon
Nakon
toga
togatoga
dijete
dijete
dijete
odglumi
odglumi
odglumiemociju,
emociju,
emociju,
a adruga
druga
a druga
djeca
djeca
djeca
trebaju
trebaju
trebaju
pogoditi
pogoditi
pogoditi
o okojoj
kojoj
o kojoj
sese se
emociji
emociji
emociji
radi,
radi,
radi,
tj.tj.imenovati
imenovati
tj. imenovati
emociju.
emociju.
emociju.
Kada
Kada Kada
pogode,
pogode,
pogode,
djeca
djeca
djeca
trebaju
trebaju
trebaju
reći
rećišta
reći
štaješta
jetoto
jeglumac
glumac
to glumac
pokazao,
pokazao,
pokazao,
popočemu
po
čemučemu
susuoni
su
oniprepoznali
oni
prepoznali
prepoznali
oo o
kojoj
kojoj
kojoj
sese se
emociji
emociji
emociji radi,
radi,
radi,
štašta šta
sese sedogodilo
dogodilo
dogodilo
kada
kada
kadasusu su
sese se
zadnji
zadnji
zadnji put
putputtako
takotakoosjećali
osjećali
osjećali
i i šta
išta šta
susu su
tada
tada
tada
mislili.
mislili.
mislili.

24
 Emocionalni
Emocionalni
kipovi
kipovi

U igri
U igri
treba
treba
učestvovati
učestvovativiševiše
od od
dvadva
igrača.
igrača.
Igrači
Igrači
mogu
mogu bitibiti
u ulozi
u ulozi
kipa,
kipa,
kipara
kipara
ili publike.
ili publike.
Dijete
Dijete
kojekoje
je kipar
je kipar
izabire
izabire
sa stola
sa stola
kartu
kartu
i nei ne
smijesmije
odati
odati
publici
publici
kojukoju
je kartu
je kartu
izabrao.
izabrao.
Nakon
Nakon toga,
toga,
kipar
kipar
oblikuje
oblikuje
na nakipukipu
izrazizraz
licalica
i držanje
i držanjetijela
tijela
takotako
da da
kipkip
izgleda
izgledakaokao
osobaosoba
kojakoja
doživljava
doživljava
tu emociju.
tu emociju.
Publika
Publika
treba
treba
pogoditi
pogoditi
o kojoj
o kojoj
se emociji
se emocijiradi.radi.
Kada Kadapogode,
pogode,djecadjecatrebaju
trebaju
rećireći
znakove
znakove po po kojima
kojima
su prepoznali
su prepoznali emociju,
emociju,
trebaju
trebaju
opisati
opisati
šta šta
bi osoba
bi osobakojakoja
se tako
se takoosjeća
osjećamogla
mogla misliti,
misliti,
kako kakobi se
bi mogla
se mogla
ponašati
ponašatii štai šta
bi se
bi moglo
se moglodogađati.
događati.

Izražavanje
Izražavanje
emocija
emocija

Ovoga
Ovogaputaputa
nakon
nakon izabiranja
izabiranja
karte,
karte,
bezbez
da da
naglas
naglasimenuje
imenujeemociju,
emociju,
glumac
glumac
treba
treba
izraziti
izraziti
emociju
emociju
glasanjem
glasanjem
– pomoću
– pomoću
zvukova,
zvukova,
ne riječi.
ne riječi.
Dijete
Dijete
iz publike
iz publike
kojekoje
tačno
tačno
identificira
identificira
emociju,
emociju,
kažekaže
šta šta
mumuje pomoglo
je pomoglo da prepozna
da prepozna
emociju,
emociju,
opiše
opiše
kada
kada
se zadnji
se zadnji
putput
takotako
osjećalo,
osjećalo,
kojekoje
je imalo
je imalo
misli
misli
i štai šta
se dogodilo.
se dogodilo.

Razvijanje
Razvijanjeempatije
empatije

• • Empatija
Empatija značiznači
razumjeti
razumjeti
osjećaje
osjećaje
drugih
drugih
osoba
osoba(radost,
(radost,
tuga,
tuga,
bolbol
i druge
i druge
emocije).
emocije).
• • Empatija
Empatijapočinje počinje
uspostavljanjem
uspostavljanjem kontakta
kontaktasa sadrugim
drugim
osobama,
osobama, odnosno
odnosno
slušanjem.
slušanjem.
• • Učenje
Učenjei razvijanje
i razvijanje
osjećaja
osjećaja
za za
druge
druge
dešava
dešava
se od
se odsamog
samog
početka
početkadjetetovog
djetetovog
života.
života.

Empatija
Empatijaje jesposobnost
sposobnostuživljavanja
uživljavanjau upoložaj
položajdruge
drugeosobe
osobei i
sagledavanje
sagledavanje svijeta
svijeta njenim
njenim očima
očima (Bratanić,
(Bratanić, 1993:
1993: 61).61).

Poput
Poput drugih
drugih vještina
vještina kojekoje je potrebno
je potrebno savladati
savladati (kao(kao
što što
su su čitanje
čitanje ili ili
igranje
igranje loptom),
loptom), vještina
vještina empatije
empatije zahtijeva
zahtijeva praksu
praksu i može
i može se naučiti.
se naučiti.

Obziromna naspecifičnost
Obzirom specifičnostizražavanja
izražavanjaemocija,
emocija,empatiju
empatijukodkoddjece
djece
prepoznajemo
prepoznajemo i uočavamo
i uočavamo u različitim
u različitim nivoima,
nivoima, u skladu
u skladu sa sa njihovim
njihovim
razvojnim
razvojnim mogućnostima;
mogućnostima;

* * u dobi
u dobiod od
1. 1.
do do
3. 3. godine
godine dijete
dijete je uje stanju
u stanju iskazati
iskazati empatiju
empatiju
pokretom,
pokretom, izrazom
izrazom lica,lica, govorom.
govorom. Empatiju
Empatiju iskazuje
iskazuje prema
prema dragom
dragom
objektu,
objektu, naprimjer
naprimjer igrački
igrački (lutki)
(lutki)

* * u dobi
u dobiod od
3. do3. do 5. godine
5. godine osjećaj
osjećaj empatije
empatije se proširuje,
se proširuje, pa pa se sve
se sve
češće
češće javlja
javlja u igri
u igri sa sa vršnjacima.
vršnjacima. Javlja
Javlja se se empatija
empatija sa sa junacima
junacima
crtanog
crtanog filma
filma ili likovima
ili likovima u pričama
u pričama kojekoje čitamo
čitamo djetetu.
djetetu.

25
Kako pomoći razvoj empatije?
 Pokažite djetetu da razumijete kako se osjeća.
Nikada ne zanemarujte djetetova osjećanja, bez
obzira koliko vam se činila bezazlenim.
 Situaciju pokušajte sagledati iz ugla djeteta
 U istim situacijama šaljite iste poruke. Djecu
zbunjuje nedosljednost.
 Budite dobar primjer. Na vlastitom ponašanju
prema drugim osobama pokazujte primjere
empatije.
 Kada primijetite prve znakove empatije,
pohvalite dijete.
 Dajte jednostavna i jasna objašnjenja o tome
kako se drugi osjećaju kada su tužn ili
povrijeđeni. Ovo je posebno važno ako je dijete
prouzrokovalo takva osjećanja kod drugih (npr.
kada uzme igračku drugom djetetu, i sl.).
26
Razvijanje empatije kroz aktivno
gledanje televizijskog programa
Televizija je nezaobilazan dio
svakodnevnice. Neki roditelji će insitirati da
u radu sa djecom što manje vremena
provodite pred televizijskim ekranom, dok
drugi neće imati posebnih zahtjeva u tom
pogledu. Ukoliko djetetu dozvoljavate
gledanje televizije, nastojte razviti naviku
aktivnog gledanja televizijskog
programa.
Šta to znači?
Aktivno gledanje televizijskog programa
znači da sadržaje koje gledate koristite u
svrhu postizanja određenih odgojnih ciljeva.
Kada je u pitanju razvijanje empatije,
televizijski program može biti veoma
koristan. Tokom gledanja programa, pitajte
dijete da opiše situaciju, likove, da rastumači
kako se svaki od njih osjeća. Ustrajete li na
ovoj praksi, na dobrom ste putu da kod
djeteta razvijete sposobnost kritičkog
prosuđivanja sadržaja televizijskog
programa.
 Podsticanje
Podsticanjeintelektualnog
intelektualnograzvoja
razvojadjeteta
djeteta

Početne
Početne
kontakte
kontaktesa sa
svijetom
svijetomdijete
dijete
ostvaruje
ostvarujeputem
putem čula.
čula.
Čula
Čula
daju
dajuprve
prve
stimulacije
stimulacije
za za
intelektualni
intelektualni
razvoj
razvoj
djeteta,
djeteta,
kojikoji
će će
se se
u nastavku
u nastavkuodvijati
odvijati
kroz
krozopažanje,
opažanje,učenje,
učenje,pamćenje,
pamćenje,maštanje.
maštanje.Većinu
Većinuonoga
onogaštoštodjeca
djeca
predškolskog
predškolskograzdoblja
razdoblja
nauče
nauče
usvajaju
usvajaju
posmatrajući,
posmatrajući, oponašajući
oponašajući
i igrajući
i igrajući
se.se.

UUranim
ranimrazvojnim
razvojnimfazama
fazamavažno
važno
je pratiti
je pratiti
diječiji
diječiji
govor,
govor,
obogaćivati
obogaćivati
fond
fond
riječi
riječi
i podržavati
i podržavati
djetetov
djetetov
interes
interes
za za
istraživanje
istraživanjeokoline.
okoline.

Važne
Važne
napomene
napomene
za za
radrad
s djetetom:
s djetetom:

 pokažite
pokažiteentuzijazam,
entuzijazam, pažnju
pažnjui interes
i interes
 koristite
koristite
vizuelne
vizuelne
demonstracije
demonstracije sa sa
uputama
uputama
 pružite
pružite
podršku
podršku
i ohrabrenje
i ohrabrenje
 oblikujte
oblikujtepozitivno
pozitivnoi zabavno
i zabavno okruženje
okruženje za za
učenje
učenje
kroz kroz igruigru
 neka
nekavaše
vaše
upute
upute
budubudu jednostavne
jednostavne i razumljive
i razumljive
 pomažite
pomažitedjetetu
djetetukodkodkompleksnijih
kompleksnijihoperacija,
operacija,ali alinemojte
nemojte
raditi
raditi
i dovršavati
i dovršavati
zadatke
zadatkeumjesto
umjesto njega/nje.
njega/nje.

Govorna
Govorna
stimulacija
stimulacija
djeteta
djeteta

Podržimo
Podržimo
razvoj
razvoj
darovitosti
darovitosti
Predškolarcu
Predškolarcu treba
treba
bogata
bogata
jezička
jezička
sredina
sredina– –razgovor,
razgovor,pjevanje,
pjevanje,
Često
Često
se se
pretpostavlja
pretpostavlja
da da
darovita
darovita
djeca
djeca
imaju
imaju
darovite
darovite
roditelje
roditelje
i i čitanje
čitanje
i, ako
i, akodijete
dijete
želi,
želi,
učiti
učiti
ga ga
da da
potiču
potiču
iz imućnijih
iz imućnijih
i obrazovanijih
i obrazovanijih
porodica.
porodica. da da
samo
samočita.
čita.

Brojna
Brojna
istraživanja
istraživanja
opovrgavaju
opovrgavajunavedene
navedenetvdnje
tvdnje
i potvrđuju
i potvrđuju
da da Neka
Nekadjeca
djeca
mogumogu usvojiti
usvojitičitanje
čitanje
je aktivno
je aktivno
zauzimanje
zauzimanje roditelja
roditelja
u odgoju
u odgoju djece
djece
značajnije
značajnije
za za jednostavno
jednostavnoslijedeći
slijedeći
odrasle
odrasledokdok
razvoj
razvoj
darovitosti
darovitosti
odod
njihovog
njihovogstatusa
statusa
i nivoa
i nivoa
obrazovanja.
obrazovanja. imim ponovo
ponovo i ponovo
i ponovo čitaju
čitaju
isteiste
jednostavne
jednostavneknjige.
knjige.
Dakle,
Dakle,roditelji
roditeljikojikojiu uzajedničkim
zajedničkimaktivnostima
aktivnostimasa sasvojom
svojom
djecom
djecomprovode
provode viševiše
vremena
vremena (zajedničko
(zajedničko čitanje,
čitanje,
traganje
traganjeza za Način
Način da da
se se
izbjegne
izbjegnepritisak
pritisak
i dai da
informacijama
informacijamaiz izknjiga,knjiga,geografskih
geografskihkarata,
karata,enciklopedija,
enciklopedija, se se
iskustvo
iskustvoučini
učini
zabavnim
zabavnim jeste
jeste
razgovor
razgovor o o pročitanom,
pročitanom, bogaćenje
bogaćenje djetetovog
djetetovog rječnika,
rječnika, čekati
čekati
dokdok
dijete
dijete
ne ne
poželi
poželi
učiti.
učiti.
zajedničke
zajedničkeposjete
posjetepozorištu,
pozorištu, izložbama,
izložbama, sportskim
sportskim odgađajima
odgađajima i i
razgovor
razgovoro otome tomei sl.),
i sl.),olakšavaju
olakšavajurazvoj
razvojnjihovih
njihovihinteresa,
interesa, Neki
Nekiroditelji
roditeljise sepitaju
pitajukada
kadabi bi
odgovaraju
odgovaraju na nanjihova
njihova pitanja
pitanjai osiguravaju
i osiguravaju toplinu
toplinui podršku
i podršku njihova
njihovadjeca
djeca
trebala
trebalapočeti
početi
učiti
učiti
njihovim
njihovimintelektualnim
intelektualnim istraživanjima,
istraživanjima, štošto
ujedno
ujedno potiče
potiče
razvoj
razvoj strani
stranijezik.
jezik.Međutim,
Međutim,nema nema
darovitosti.
darovitosti. mnogo
mnogo smisla
smislačekati
čekati
dodo osnovne
osnovne
škole
škole
da da
bi se
bi se
uveo
uveo novi
novi
jezik.
jezik.
Pored
Pored
navedenog,
navedenog, ododvelike
velike
važnosti
važnostisu su
i: i:
• • oblikovanje
oblikovanjeokruženja
okruženjaza zaučenje
učenjeu ukojem
kojemse sepotiče
potiče VećVećnegdje
negdjepočetkom
početkomsedme
sedme
razvoj
razvoj
motivacije
motivacije
za za
učenje
učenje godine
godinedjetetov
djetetov
mozak
mozak
postupno
postupno
slabi
slabi u u svojoj
svojoj sposobnosti
sposobnosti
• • pozitivni
pozitivni
stavovi
stavovi
prema
premaznanju
znanjui obrazovanju
i obrazovanju usvajanja
usvajanja
jezika.
jezika.
• • interes
interes
za za
uspjeh
uspjeh
djeteta
djeteta
• • visoka
visoka
očekivanja
očekivanjaododsebe
sebe
i djece.
i djece.
(prema
(prema
Diamond
Diamond
i Hopson,
i Hopson,
(Rajović,
(Rajović,
2010:
2010:
13-14)
13-14) 2002:
2002:
13)13)

27
Razvijanje mašte

• Mašta nam dopušta da isprobamo i, po mogućnosti,

izvedemo što god naumimo: zamišljanje predodžbe
završenoga posla pomaže pri svakom koraku u ostvarivanju
cilja.
• Ako maštu hranimo od vremena njenog buđenja, može nam
poslužiti kao glavni oslonac kreativnosti kasnije u životu.
• Mašta osigurava temelj za djetetovo odrastanje, a kasnije za
život u vanjskom svijetu.

Oko druge godine života dijete počinje da izgovara ličnu zamjenicu za

prvo lice jednine - „ja“. To je znak da postaje sve više svjesno svebe kao
individue. Ovo otkriće čini temelj djetetove maštovite i sanjarske igre.
Dijete u toj dobi vlastitim iskustvima kroz igranje i rast dolazi do razvoja
jezika.

Već od dvadesetog mjeseca života djetetova mašta može pretvoriti

kocku u ukusan kolač, i ono se počinje igrati svega onoga što se dešava Kada dijete pokušava nešto
tokom dana, kao što je odlazak na spavanje, ručak i sl. Kasnije ta ista kocka nacrtati, ne treba mu pomagati
može postati brod ili konj. Da bi dali zamaha dječijoj mašti, potrebno je skicirajući obrise tijela, niti
samo obezbijediti jednostavne predmete u djetetovoj okolini. Djetetu ne praviti dijelove predmeta kada
trebaju gotove igračke. Takve igračke čak mogu ometati djetetovu dijete modelira u glini.
kreativnost jer ne ostavljaju mjesta za razvoj mašte.

Dijete želi slikati, praviti Takvi postupci uzrokuju da

skulpture, svirati i dijete osjeća kako je njegova
oblikovati figure od gline, ili verzija manje vrijedna i to ga
od tijesta. Ono što napravi obeshrabruje. To ne znači da ne
upotrijebit će u svojoj treba djetetu pokazati
kreativnoj igri. Kopanje raznovrsne postupke od kojih
tunela, kanala, izgradnja može izabrati. Međutim, ono
kula i brodova ostvaruje se mora biti slobodno da ih samo
na plaži i dijete „vidi“ brod razvija.
koji je napravilo kako
zamišljenom rijekom plovi u Možemo osigurati poticajne
more. materijale, ali se prije toga
moramo zapitati da li je dijete
spremno za njih. Kako to
Do šeste i sedme godine traje procvat spontanog izražavanja i ako je procijeniti? Čak će i beba uzeti
dobro utemeljeno, trebalo bi osigurati nadahnuće i u zrelosti. Odrasli treba olovku i šarati na komadiću
djetetu da dopuste slobodu da nesputano razvija svoju spontanost, ne papira, tako da su skupo plaćeni
smještati ga u „zatvor“ svijeta odraslih. materijali uzalud potrošeni.
Dakle, treba ići polahko.
Ono što odrasli mogu uraditi jeste sačuvati djetetovu spontanost. Dijete je neodoljivo privučeno
Spontanost je glavna podrška djetetu za istraživanje i igru dok je još svime čime može rukovati.
beba, kada uči hodati, kada poseže za nekim novim vidicima. Voda, pijesak i glina pružaju
brojne mogućnosti.
Oni koji brinu o djetetu, u ovom slučaju dadilja, treba da ne nameću svoje
vrijednosti iz svijeta odraslih dječijoj kreativnosti.

28
Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte

Perlice

Izvaljajte od gline ili plastelina dugačku „zmiju“. Starim, tupim nožem izrežite na komadiće veličine perlica.
Pomoću stare igle za pletenje probušite rupe za nizanje kroz svaku perlicu. Urežite šare na njima i ostavite ih
da se suše ili ih ispecite u rerni. Obojite osušene perlice vedrim bojama. Nanižite na obojenu nit vunice i
napravite ogrlicu, narukvicu, ili pojas.

Za pravljenje domaće gline potrebno je:

2 čaše mehkog brašna
1 čaša soli
oko 1/2 čaše vode

Način pripreme
Zamiješajte brašno i so, te dodajte onoliko vode koliko je potrebno da se oblikuje čvrsto tijesto. Oblikujte
figurice. Stavite u rernu na 150 stepeni oko 20 minuta. Izvadite i po želji obojite.

Priprema domaćeg plastelina:

- 1 čaša (od 2dl) mehkog brašna
- 1/2 čaše soli
- malo manje od 1 čaše vode
- 1/4 kašičica limunske kiseline u prahu
- 1 kašičica ulja
- po želji prehrambena boja, ekstrakt i sl.

Postupak izrade
U šerpi pomiješati sve sastojke, a zatim kuhati oko 1 min (dok se ne stvrdne toliko da se više ne može
miješati), pa istresti na neku površinu i rukama oblikovati glatku masu.

Čuvanje
Svaki put nakon korištenja u igri čuvati u frižideru u najlonskoj kesi ili plastičnoj posudi. Tako spremljen,
plastelin može ostati svjež danima.

Lutka za čuvanje gumica i šnalica

Potrebno je u plastičnom tanjiru zamijesiti nešto gipsa u malo vode

(otprilike 1,5 cm dubine), do gustoće jogurta, umetnuti komad vune,
vrpce ili štogod drugo prikladno u smjesu u gornji dio tanjira, te ostaviti
da se stvrdne.

Taj komadić vune (ili drugog nečeg) bit će “kukica” na koju će se lutka
objesiti.

Kad se gips stvrdne, izvaditi oblik iz tanjira, nacrtati crte lica, zalijepiti
kosu i, po želji, splesti pletenice, napraviti kapu ili već nekako drugačije
ukrasiti... I lutka je time spremna za čuvanje gumica i šnalica.

Može biti i originalan rođendanski poklon.

29
 Dijete
Dijetei iigra
igra

Dijete
Dijete
uvijek
uvijek
može
možeodraslog
odraslognaučiti
naučiti
trima
trima
stvarima:
stvarima:
da da
bude
bude
veseo
veseo
bezbez razloga,
razloga,
da da
bude
bude
uvijek
uvijek
nečim
nečim
zabavljen
zabavljen
i dai da
se zna
se zna
svom
svom
snagom
snagomzauzeti
zauzeti
za za
onoono
štošto
želi.želi.
P. P.
Coelho
Coelho
Dječije
Dječije
igreigre
nisunisu
samo
samo
igre,igre,
stoga
stoga
ih ih
treba
trebasmatrati
smatratiozbiljnom
ozbiljnomdječijom
dječijom
djelatnošću.
djelatnošću.
Michel
Michel Eyquem
Eyquem dede
Montaigne
Montaigne

KaoKaoštošto
dijete
dijete
imaimapotrebu
potrebu za za
hranom
hranomi ljubavlju,
i ljubavlju, čiječije
uskraćivanje
uskraćivanje možemože
djelovati
djelovatipogubno,
pogubno,tako takoi nezadovoljavanje
i nezadovoljavanjepotrebepotrebeza zaigrom igrommožemožebitibiti
štetno
štetnoza zadjetetov
djetetovrazvoj.
razvoj.U Udjetinjstvu
djetinjstvuse seigra,
igra,radradi učenje
i učenjeisprepliću.
isprepliću. Aktivnostima
Aktivnostima u u igriigri dijete dijete
Učenje
Učenjei rad
i raddajudajuefikasnije
efikasnijerezultate
rezultateakoakose seprovode
provodekroz krozigru.
igru.Igra
Igra izražava
izražava svoje svoje potrebe,
potrebe,
motiviše
motivišedjecu
djecuza za
ispunjavanje
ispunjavanje zadataka,
zadataka,papa te te
zadatke
zadatke dijete
dijete
manje
manje osjeća
osjeća emocionalna
emocionalnastanja stanjai iutjecaje
utjecaje
kaokao
nametnute.
nametnute. društvene
društvenesredine.
sredine. Kroz Krozigru
igru
zadovoljava
zadovoljavasvoju svojupotrebu
potrebuza za
kretanjem,
kretanjem, spoznaje
spoznaje vanjski
vanjski
Dijete
Dijetepredškolske
predškolskedobi dobikoje
kojese sečesto
čestoi predano
i predanoigra,igra,odrast
odrastće ćeu u svijet,
svijet,emocionalno
emocionalnose sebogati,bogati,
osobu
osobukoja
kojai rad
i radprihvata
prihvatas užitkom
s užitkomi odgovornošću.
i odgovornošću.Dijete Dijetekoje
koje obogaćuje
obogaćuje rječnik,
rječnik,
izgrađuje
izgrađuje
svoj
svoj
nema
nemamogućnosti
mogućnostiza zaigruigruili ilikojemu
kojemuse se“ne“neda”da”igrati,
igrati,svesvemumuje je govor.
govor.IgraIgradjetetu
djetetuomogućava
omogućava
dosadno,
dosadno,kasnije
kasnije kaokao
odrasla
odrasla osobaosoba
teže
težeprihvata
prihvata
radradi obaveze.
i obaveze. dadarazvija
razvijakreativnost,
kreativnost,upoznaje
upoznaje
svijet
svijeti uspostavlja
i uspostavljameđuljudske
međuljudske
Djetetu
Djetetukoje
koje
se se
neneigra
igra
i ne
i ne
pokazuje
pokazuje
interes
interes
za za
igru
igru
treba
treba
posvetiti
posvetiti odnose.
odnose. (Duran,
(Duran,2001)
2001)
pažnju
pažnju
i potražiti
i potražiti
uzroke
uzroke takvog
takvog
ponašanja.
ponašanja.

UU istim
istim
okolnostima,
okolnostima, iako
iako
načini
načini
igranja
igranja
mogu
moguvarirati,
varirati,
djeca
djeca
se se
igraju
igraju
nana
sličan
sličannačin
načini sa
i sasličnim
sličnimsvrhama
svrhamai razlozima.
i razlozima.Igra
Igraje jekamen
kamentemeljac
temeljac
razvoju
razvojuraznolikih
raznolikihsposobnosti
sposobnostii vještina
i vještinasvakog
svakogdjeteta;
djeteta;intelektualnih,
intelektualnih,
emocionalnih,
emocionalnih, socijalnih,
socijalnih,psihomotoričkih).
psihomotoričkih).

ZaZadijete
dijete
igra
igra
predstavlja
predstavlja
najprirodniju
najprirodniju
aktivnost,
aktivnost,
kroz
kroz
koju
koju
učiuči
i raste.
i raste.
OnaOna
je je
izraz
izraz
želje
želje
za za
istraživanjem
istraživanjem
i oduševljenjem
i oduševljenjem
djeteta
djeteta
onim
onimštošto
ga ga
okružuje.
okružuje.

Pokušajte
Pokušajte
primijeniti
primijeniti

Igra
Igra
treba
treba
bitibiti
početna
početna
motivacija
motivacijaza za
razvijanje
razvijanje
navika
navika
(češljanja,
(češljanja,
umivanja,
umivanja,
pranja
pranja
ruku,
ruku,
oblačenja,
oblačenja,
svlačenja).
svlačenja).

Poznat
Poznatje je
dječji
dječji
početni
početniotpor
otpor prema
premapranju
pranju
zuba
zuba
ili ili
češljanju.
češljanju.
Kako
Kako bismo
bismo
dijete
dijete
pridobili
pridobili za za
te te
aktivnosti,
aktivnosti, možemo
možemo primjenjivati
primjenjivati igru
igru
u kojoj
u kojojdijete
dijete
pregleda
pregledazube,
zube,crta
crta
četkicu
četkicu
ili ili
češlja
češlja
lutku.
lutku.
Motivacija
Motivacija aktivnostima
aktivnostimanalik
naliknana
igru
igručesto
čestoima imamnogo
mnogoveći većiodgojni
odgojniučinak
učinakododsvih svihdrugih
drugihmetoda
metodai i
strategija
strategija
kojima
kojimase se
koristimo
koristimo u odgoju
u odgojudjeteta.
djeteta.

30
Uloga dadilje u igri djeteta
U igri dadilja treba imati
Djeca usmjeravanju svoje ponašanje prema osjećajima, čiji je razvoj vezan razumijevanja prema
isključivo za one koji ga vole i odgajaju. Ako je odrasla osoba u stanju emocionalnom i intelektualnom
razumjeti poruke koje joj dijete upućuje, te ispravno reagovati na njih, razvoju djeteta. Najvažnije je u
može činiti da svaki novi dan na putu odrastanja bude stepenica ispunjena samom procesu igre dijete
zadovoljstvom. spontano iznenaditi njegovim
vlastitim otkrićima. Tada je
Poznavajući bitne karakteristike fizičkog i psihičkog razvoja djeteta, odrasli njegova potencijalna snaga
mogu bolje shvatiti dječije mogućnosti i ponašanje. Znanje o tome šta se ogromna. Dijete će nas
može očekivati od djeteta u određenoj dobi njegovog/njenog razvoja, iznenaditi svojom maštom i
omogućuje odraslima da organizuju igre i druge aktivnosti te da odaberu idejama, a na nama je da to
igračke koje su primjerene dobi i koje će poticati djetetov razvoj. Zato je primijetimo i podržimo. Ovo
uloga odgajateljice vreoma velika. predstavlja važan element za
građenje povezanosti između
dadilje i djeteta.

Vaša uloga u dječijoj igri

Ako se dijete može samo igrati i kroz igru razvijati, šta je onda vaša zadaća? Vaša podrška znači mnogo.
Potičite dijete kad je potrebno tako što ćete proširivati njegov vidokrug i pohvaliti njegove kreativne napore.

Važno je da kroz igru stimulišete djetetova osjetila: da mu omogućite da osjeti različite teksture, različite
materijale. Neka isproba različite mirise - ruže, svježe začinsko bilje, lišće, svježe pečeni hljeb ili kolač. Piruštite
mu da gleda živopisne ribice u akvariju, šarene slike, treperavo lišće. Neka čuje različite zvukove – ptice,
ljudsko pjevanje i govor.

Moramo biti uključeni u djetetove tjelesne ativnosti kako bi ono doseglo Šestogodišnjaci i
što više i počelo otkrivati svijet. Kada bacate dijete u zrak i ponovo ga sedmogodišnjaci trebaju više
uhvatite – i njemu i vama to donosi osmijeh i sreću. prilika za istraživanje i igranje
naprednijih igara, kao što trebaju
Djetetu je potreban kako fizički tako i njegov unutrašnji prostor za igru. i podršku za svoje ideje i
Mora se osjetiti slobodnim da izabere vlastitu aktivnost i imati, ukoliko je stvaralaštvo.
moguće, dvorište ili vrt u kojem se može slobodno igrati.

U dobi od dvije do pet godina djetetu treba osigurati materijale i sredstva Tijesto za modeliranje dijete
kojima se njeguju njegova/njena kreativnost i maštovitost, te izoštravaju obrađuje prije nego je
osjetila i unapređuje tjelesna samokontrola. spremno upotrebljavati
pravu glinu. Može ga
gnječiti, valjati, stiskati.
Prostor za igru. Djeca Modeliranje slijedi kasnije.
vole kada u okviru svoga Dijete može tapkati po glini
doma imaju siguran i probadati je, praviti
vlastiti prostor za igru. zamišljene kolače i od nje
Tada se u vlastitom valjati zmije.
malom kutku mogu
zadovoljno usredsrediti Prije nego pokuša napraviti
na svoje aktivnosti. neki predmet, dijete će
Tijesto, blato i zemlja upotrebljavati obje ruke,
prvi su djetetov materijal pritiskati, potezati, stiskati,
za oblikovanje. Može ih odlamati komade,
stiskati, gnječiti i oblikovati kako god mu mašta nalaže. Igra s glinom ili tijestom povezivati, mijesiti. Na ovaj
prirodno slijedi igru s vodom i pijeskom. način posebno razvija finu
motoriku.

31
Primjeri igara

Opipljiva porodica

Izrežite okrugle komadiće od različitih tkanina (oblik kruga nacrtajte uz pomoć tanjirića). Izaberite različite tkanine
(baršun, saten, lan, flanel, samt). Uhvatite tkaninu u sredini i oblikujte glavu. Ispunite je pamukom i pričvrstite
„vrat“ koncem ili konopčićem. Nacrtajte lice i pričvrstite kosu od vunenih niti. Napravite kućicu od čvršće tkanine
kako biste je mogli objesiti na zid. Prišijte džepiće na mjestima prozora i vrata.

Poticanje kreativnog razmišljanja

Svaki dan djeca dobivaju poklone, pa vremenom prestanu iskazivati posebnu radost zbog toga.

Poklon ili sitnicu poput čokoladice ili bombona možemo odmah dati djetetu, ali bolje je ako taj poklon stavimo na
neko skriveno mjesto i postavimo djetetu zadatak da ga pronađe (igra slična traženju skrivenog gusarskog blaga).

Radost zbog spoznaje da će nešto dobiti, a ne zna šta, izaziva dobar osjećaj. Dijete se najprije raduje što traži
skriveni poklon, a onda se dodatno razveseli kada ga pronađe. I na kraju, osjećaj sreće što je samo svojim trudom i
zalaganjem došlo do poklona. Ovo nije ni blizu osjećaja kao kada bismo djetetu samo pružili čokoladicu u ruku.
(Rajović, 2010: 38)

Slike pričalice

Slike pričalice se mogu koristiti na mnogo načina, a ovdje se nalazi nekoliko ideja za njihovo korištenje (primjer
sličica vijeti u Prilogu ):

• kreativno pričanje: neka dijete izabere nekoliko sličica i ispriča priču koja uključuje sve izabrane sličice
redom. Na ovaj način mlađa djeca koja još ne znaju pisati, ali uživaju u pričanju priča, razvijaju
kreativnost, maštu i obogaćuju svoj rječnik.
• pričanje u krug: Svako izabere jednu sličicu. Prvi u krugu počinje priču koja se odnosi na njegovu sliku,
zatim sljedeći u krugu nastavlja priču u koju uključuje temu svoje sličice i tako redom. Sličice se mogu
izvlačiti u krug tako dugo dok sve ne budu potrošene, a priča završena.

Slikopriče možete koristiti u toku igre, kada osjetite da se dijete umorilo od igre vani i da želi da zajedno sjednete.

Svakako ih nosite sa sobom ukoliko vi umjesto roditelja dijete vodite ljekaru, dok čekate na red. Korisno ćete
provesti vrijeme, a dijete će se zabaviti.
(prema Čudina-Obradović, 2008)

32
 Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta

Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta Bezbjedne igračke

Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude:

 u skladu sa razvojnim potrebama djeteta • kupujte igračk

 da razvija kreativnost otporne na plam
Bezbjedne igračke mogu lahko pra
Prilikom odabira igračke, treba voditi računa
 dada ona
tražibude:
aktivnost djeteta sadrže otrovne t
Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama
 da omogućava djeteta
izražavanje individualnosti (puzzle,igračke
• kupujte slagalice,koje
lego su • provjerite da
 u skladu sa razvojnim potrebama djeteta kocke i sl.).
 da razvija kreativnost otporne na plamen, koje se odgovaraju uzra
mogu lahko prati i koje ne • držite predm
 da traži aktivnost djeteta Djeca posebno vole igračke koje imitiraju svijet sadrže odraslihotrovne
(ljekarski
tvarisetovi, balona i plastič
 da omogućava izražavanjekuhinjski setovi, (puzzle,
individualnosti učiteljskislagalice,
priobor ilego
sl.). Bezbjedne igračke
• provjerite da li igračke dalje od djeteta
Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude:
kocke i sl.). odgovaraju uzrastu djeteta
Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice,
•• kupujtebajke,igračke
bojankekojekoje su • ako predmeti m
 u skladu sa razvojnim potrebama djeteta držite predmete poput šupljinu toaletn
Djeca posebno vole igračke koje imitirajubogate svijet
rječnikodraslih
djeteta (ljekarski
ali daju mogućnost
setovi, uporebe boje i upoznavanja
otporne sa se
 da razvija kreativnost balona i naplastičnih
plamen, kojevrećica premaleni su za
različitim oblicima i brojevima, te društvene igre mogu
kuhinjski setovi, učiteljski priobor i sl.). (poputlahko
„Čovječe ne ljuti
prati i koje ne
 da traži aktivnost djeteta se“ i „Potraga za blagom“). dalje od djeteta godine
sadrže otrovne
• ako predmeti mogu tvari stati u
Pored ovih
da igračaka
omogućava potrebne su različite
izražavanje slikovnice,
individualnosti bajke, slagalice,
(puzzle, bojanke koje
lego • šupljinu
provjerite toaletnog
da li igračke
bogate rječnik papira,
kockedjeteta
i sl.). ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa odgovarajusu uzrastu djeteta
različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti premaleni za dijete do 3
• godine
držite predmete poput
se“
Djecai „Potraga
posebnozavole
blagom“).
igračke koje imitiraju svijet odraslih (ljekarski setovi,
balona i plastičnih vrećica
kuhinjski setovi, učiteljski priobor i sl.).
dalje od djeteta
Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke, bojanke koje • ako predmeti mogu stati u
bogate rječnik djeteta ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa šupljinu toaletnog papira,
različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti premaleni su za dijete do 3
se“ i „Potraga za blagom“). godine

Prirodne igračke

Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što

su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
Prirodne igračke maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.
Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što
su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.
Prirodne igračke

Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što

su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.

33
 Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta

Igračke koje potiču razvoj motorike, percepcije i razvoj čula. Sa njima se dijete igra tako
što ponavlja određene radnje i to ga čini sretnim i zadovoljnim;
• ZVEČKE – lagane i sa drškom
• MEHKE IGRAČKE sa zvončićima nježnog zvuka
0-12 mjeseci • GUMENE LUTKE
• IGRAČKE ŽIVOTINJE (sa mogućnošću puštanja zvukova)
• ŠUPLJE KOCKE
• MALE GUMENE LOPTE
• POSUDICE SA POKLOPCIMA
Dijete već hoda, pa može koristiti slijedeće igračke:
• IGRAČKE KOJE SE GURAJU ILI VUKU: kolica, kamioni, automobili
• KRUPNI OBLICI KOJI SE MOGU UBACIVATI U KUTIJE
2-3 godine • RAZNOBOJNE VEĆE KOCKE
• KANTICE I LOPATICE
• POSUĐE
• PLASTELIN
• LUTKA
Postepeno se uvodi likovni materijal:
• VOŠTANE BOJE
• VODENE BOJE
3-4 godine • DRVENE OLOVKE
• MATERIJAL ZA GRAĐENJE
• JEDNOSTAVNE SLAGALICE
• SETOVI ZA IGRE OPONAŠANJA (ljekarski setovi, kuharski, trgovački i sl.)
U ovoj dobi pogodni su predmeti i aktivnosti koji traže energiju:
• BICIKL, TRICIKL I ROMOBIL
• IGRE SA PRAVILIMA
4-5 godina • DRUŠTVENE IGRE
• SLAGALICE I PUZZLE
• FLOMASTERI
Dijete ovog uzrasta ima bolju pažnju i koncentraciju, pa su pogodna slijedeća sredstva i
aktivnosti:
• DRUŠTVENE IGRE
nakon 5 • MEMORY IGRE
godina • DOMINE
• SITNE LEGO KOCKICE
• MAGNETI
• LUPE
• MIKROSKOP
• SPORTSKI REKVIZITI
• SLOVARICE I BOJANKE
(prema Grupa autora, 1999)

34
 Komunikacija sa djetetom

Komunikacija je dinamična aktivnost, zbivanje,

međuljudski odnos, koja uključuje razmjenu verbalnih i
neverbalnih sadržaja, razumijevanje misli i osjećanja
druge osobe te povratnu vezu među sagovornicima
(Miller, 2005).

Kako otvorena i jasna komunikacija čini osnovu svih međuljudskih

odnosa, važno je da dadilja ovlada vještinama kvalitetne i konstruktivne
komunikacije.
Za uspješnu komunikaciju,
Osnovna vještina djelotvornog komuniciranja jeste prihvatanje činjenice da potrebno je:
svaka komunikacija (verbalna, neverbalna, šutnja, ignorisanje) ide u oba • posjedovati vještinu
smjera i izaziva određenu reakciju, odgovor. Dijete vješto i u zavisnosti od slušanja,
dobi koristi sve navedene oblike komunikacije.
• vještinu
posmatranja,
Postoji više podjela komunikacije, a najčešće se koristi podjela na verbalnu
i neverbalnu. • sposobnost
razumijevanja,
• vještinu prenošenja
vlastitih misli i
Verbalna komunikacija predstavlja najčešći način izražavanja i razmjene
osjećanja na
različitih vrsta informacija. Obuhvata sadržajnu i odnosnu komponentu.
razumljiv način.
Sadržajna komponenta sastoji se od onoga što je rečeno, a odnosna
komponenta označava način kako je to rečeno.

Nije bitno samo ono što kažemo nego i kako to kažemo.

U odnosu dadilja-dijete i dadilja-roditelj snaga i efekat riječi i izrečenog

bitno mogu doprinijeti atmosferi, povjerenju i kvalitetu tog odnosa.

Uspješnost razmjene zavisi od doprinosa svake osobe uključene u proces

komunikacije, pa se smatra da je komunikacija uspješna ako se ne dogodi
nešta što bi ometalo protok informacija. Verbalna komunikacija će biti
uspješna ako se dijete uvažava, nastoji razumjeti, te ako mu se šalju jasne,
tačne i potpune informacije, na koje će imati mogućnost da reaguje.
Neverbalna komumnikacija jedan je od načina izražavanja osjećanja i
stanja. Skoro svaku verbalnu poruku prati neka neverbalna poruka: izraz
lica, usmjeravanje pogleda, kontakt očima, dinamika, jačina i visina
glasa, klimanje glavom, pokreti ruku, položaj tijela, udaljenost od
sagovornika. Dijete ne reaguje samo na riječ, nego i na gestove, pokrete
tijela, izraze lica i sl. Dobro vođena komunikacija podrazumijeva kako
praćenje govora ili misli dijeteta, tako i uočavanje neverbalnih poruka, koje
su često iskrenije i bogatije od govora riječima.

Usklađenost verbalnih i nevrbalnih poruka predstavlja ključ razumljive komunikacije.

(Schultz von Thun, 2008)

 Kada se obraćate djetetu, pored pažnje koju posvetite izboru riječi, razmislite o vašim neverbalnim porukama.
Da li one govore baš ono što vi želite reći? Djelujete li uvjerljivo i odlučno?

35
Komunikacijske
Komunikacijske
tehnike
tehnike

Odrasli
Odrasli
odgajaju
odgajaju slušanje
krozkroz slušanje
i govorenje,
i govorenje,
stoga
stoga
nijenije
svejedno
svejedno
kakokako
to slušanje
to slušanje
i i
govorenje
govorenje
u odgojnim
u odgojnimsituacijama
situacijama
izgleda,
izgleda,
kakokako
djeluje
djeluje
na djecu
na djecu
i kako
i kako
to oni
to oni
primaju.
primaju.
(Hudina
(Hudina
et al.,
et al.,
2005:
2005:
41) 41)

Komunikacija
Komunikacijaje složen
je složen
proces,
proces,
međutim,
međutim,taj proces
taj proces možemožepostati
postati
jasniji
jasniji
i i
jednostavniji
jednostavniji
uz poznavanje
uz poznavanje
odgovarajućih
odgovarajućih tehnika.
tehnika.
KaoKao učinkovite
učinkovite
tehnike
tehnike
komuniciranja
komuniciranja
sa djecom
sa djecom
predškolskog
predškolskog uzrasta,
uzrasta,
ali ialionim
i onim
starijim
starijim
predlažu
predlažu
se tehnike aktivnog
se tehnike aktivnogslušanja
slušanja
i slanja „ja“„ja“
i slanja poruka.
poruka.

Aktivno
Aktivno slušati
slušati
znači
znači
odvojiti
odvojiti
vrijeme
vrijeme
za za
dijete,
dijete,
potpuno
potpuno usredsrediti
usredsrediti
pažnju
pažnjuna na
njega/nju,
njega/nju,
pokazati
pokazatipravi,
pravi,
stvarni,
stvarni,
interes
interes
za ono
za onošto što
govori
govori
i i
uložiti
uložiti
napor
napor
da se
da dijete
se dijete
istinski
istinski
razumije.
razumije.VrloVrlo
je važno
je važno
ne davati
ne davati
vlastito
vlastito
tumačenje
tumačenjesadržaja,
sadržaja,
ne govoriti
ne govoriti
previše
previše
i nei prekidati
ne prekidati
dijete.
dijete.

Najviši
Najviši
oblik
oblik
aktivnog
aktivnog
slušanja je empatijsko
slušanja je empatijskoslušanje,
slušanje,
pri pri
kojem
kojem
se, osim
se, osim
na na
riječi,
riječi,
obraća
obraća
pažnja
pažnjai nai na
emocije
emocije
osobe
osobekojukoju
slušamo.
slušamo.To Toznači:
znači:
uživljavanje
uživljavanje u ulogu
u ulogu
dijeteta,
dijeteta,
posjedovanje
posjedovanjesposobnosti
sposobnosti opažanja
opažanjavažnih
važnih
aspekata
aspekata neverbalne
neverbalne
komunikacije
komunikacije te te
iskrena
iskrena
željaželja
da da se se
razumije
razumijei i
pomogne.
pomogne.

Kada
Kada
aktivno
aktivno
slušate,
slušate,
djetetu
djetetu
šaljete
šaljete
poruku
poruku
kojakoja
glasi:
glasi:
„Ti“„Ti“poruke
porukeističu
ističugreške
greške
Vidim
Vidim
da mi
da mi
želiš
želiš
nešto
nešto
reći,reći,
ja teja želim
te želim
saslušati,
saslušati, sagovornika.
sagovornika.Usmjerene
Usmjerene su suna na
razumjeti
razumjeti i pomoći
i pomoći ti. ti. ličnost,
ličnost,
a nea ne
na napostupak.
postupak. Ne Ne
ostavljaju
ostavljaju
prostor
prostor
za zaispravku.
ispravku.
Osoba
Osobaih doživljava
ih doživljava
kaokaonapad
napad
Poruke
Poruke
kojekoje
šaljemo
šaljemo
djeci
djeci
mogumogu
biti biti
u formi
u formi
„ja“„ja“
poruke
poruke
ili „ti“
ili „ti“
poruke
poruke
i i na sebe.
na sebe.
svaka
svaka
od njih
od njih
podrazumijeva
podrazumijeva
drugačiji
drugačiji
kvalitet
kvalitet
komunikacije;
komunikacije;
* *„ja“„ja“
poruke
poruke
– pozitivna,
– pozitivna,
prihvatajuća
prihvatajućakomunikacija
komunikacija
* *„ti“„ti“
poruke
poruke
– negativna,
– negativna,
okrivljujuća,
okrivljujuća,
odbijajuća
odbijajuća
komunikacija.
komunikacija. „Ti“„Ti“poruke
porukečestočestoizazivaju
izazivaju
otpor,
otpor,
inat,inat,
bunt,
bunt,
takotako
da se
da cilj
se cilj
komunikacije
komunikacije najčešće
najčešće
ne ne
možemože
„Ja“
„Ja“
poruke
poruke su vrsta
su vrsta
verbalnih
verbalnih
poruka
poruka
kojekoje
od od
sagovornika
sagovornika
traže
traže
da da
se se ostvariti,
ostvariti,
bezbez
obzira
obzira
na kontekst
na kontekst
suoči
suoči
sa sasobom,
sobom,svojim
svojim
osjećanjima,
osjećanjima,
stanjem,
stanjem,raspoloženjem.
raspoloženjem.OvimOvim u kojem
u kojemse komunikacija
se komunikacijaodvija.
odvija.
porukama
porukama se ne
se ne
izražava
izražava
osuda,
osuda,
ne ne
etiketira
etiketira
i nei ne
ugrožava
ugrožava
sagovornik.
sagovornik.
Njima
Njima
se otvaraju
se otvaraju
vrata
vrata
konstruktivnoj
konstruktivnoj
i dvosmjernoj
i dvosmjernoj
komunikaciji.
komunikaciji.

Dakle,
Dakle,
„ja“„ja“poruka
poruka
kreće
kreće
od od
osjećanja
osjećanja
– izražava
– izražava
ih ne
ih iskazujući
ne iskazujući
osudu.
osudu.
Njen
Njen
cilj cilj
je saopćiti
je saopćiti
kakokako
se osoba
se osobaosjeća
osjeća
zbogzbog
konkretnog
konkretnog
ponašanja
ponašanja
druge
druge
osobe.
osobe.

KADA
KADA
TI... TI... PA BIH
PA BIH JA...JA...
OSJEĆAM
OSJEĆAM SE...SE... ZATO
ZATO ŠTO...
ŠTO...
(navesti
(navesti
objektivan
objektivan
(zašto?
(zašto? navesti
navesti
opisopis
ponašanja
ponašanja (navesti
(navesti šta želiš
šta želiš da da
(reći(reći
kako)kako) konkretne
konkretne razloge)
razloge)
osobe)
osobe) osoba
osoba uradi)
uradi)

Prikaz 5: Struktura
Prikaz 5: Struktura
„ja“„ja“
poruke
poruke

36
 Vježba izražavanja „ja“ poruka /za djecu od 3 godine i stariju/ Vrijeme trajanja: najmanje 5
minuta

Način rada: Dadilja poziva dijete da se udobno smjesti na stolicu ili kauču, te da zatvori oči. Potom, dadilja
govori: „Hajdemo zajedno na jedno putavanje. Ovo je kao igra, pri tome se opusti i uživaj. Kaži šta osjećaš.
Rečenicu počni sa Ja osjećam...“

Poslje dvije minute dadilja zajedno sa dijetetom komentariše ovu vježbu i skreće pažnju djetetu kako je ovo jedna
od mogućnosti da bude u kontaktu sa svojum tijelom i osećanjima.

JA poruke TI poruke Značenje „ti“ poruke

Smeta mi što kasniš. Ti stalno kasniš i neodgovaran si. Vrednovanje osobe a ne postupaka,
što će dovesti do odbrambene
reakcije sagovornika.
Ne dopada mi se to to činiš. To ti ne valja. Davanje ocjene, umjesto opisa.
Ja to vidim na drugačiji način. / Meni se Tebi je najbolje da..., ti trebaš, moraš... Nametanje gotovih rješenja, umjesto
to čini drugačijim. poticanje procesa rješavanja
problema.
Ja bih želio/la da to uradiš. Ako to uradiš, biće ti bolje. Manipulisanje umjesto spontanosti.
Razumijem da ti je teško. Šta ti ja mogu. Ravnodušnost umjesto saosjećanja.
Šta sada možemo učiniti. E sad ću te kazniti! Vidjet ćeš ti svoje! Pokazivanje nadmoći umjesto
jednakosti.
Ja vjerujem da se dobrom organizacijom Ti si propalica. Davanje konačne presude.
rezultati mogu popraviti.
Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju (prilagođeno prema Kalaš et al., 2003: 49)

Vježba aktivnog slušanja

/Kako čujem i kako tumačim , za djecu od 4 do 6 godina/
Cilj vježbe: Uvidjeti da nedovoljno uključeno i površno slušanje, te lična interpretacija mogu dovesti do
nesporazuma u komunikaciji.

Materijal za rad: papir i olovka, rečenice (pogledati primjer)

Način rada: Dadilja sa grupom/4-5/ djece u krugu. Jedan član grupe počinje igru tako što osobi do sebe
šapne poruku koju je od dadilj dobio, ovaj je šapne slijedećem do sebe i tako do kraja kruga. Osoba koja je
zadnja čula poruku naglas kaže grupi.

Komentar dadilje: Dadilja usmjerava diskusiju na tačnost/netačnost poruke koja je kružila u grupi od
momenta kada je prvi put prenijeta pa do kraja, kao i o mogućim promjenama sadržaja poruke. Pri tome
ističe da djeca, verbalizirajući neki događaj, i sami dodaju ili oduzmu nešto prema svom viđenju situacije o
kojoj se govori.

Primjer rečenica koje se mogu koristiti:

1. Na tramvajskoj stanici bilo je mnogo svijeta, a njih dvoje su nešto šaputali jedan drugome.
2. Juče su bili zajedno u igri a danas neće ni da se pozdrave, šta se to dogodilo sa njima!
3. Sve što smo radili više ne važi, bilo je bezvrijedno i samo smo gubili vrijeme!

37
 Relaksaciona
Relaksacionaigra
igra(II)
(II)/za
/zadjecu
djecuuzrasta
uzrastaodod3 3godine
godinei stariju/
i stariju/ vrijeme
vrijemetrajanja:15
trajanja:15-20
-20minuta
minuta

Pribor
Priborzazarad:
rad:glinamol,
glinamol,kolaž
kolažpapir,
papir,bojice,
bojice,papir
papirzazacrtanje
crtanje

Način
Načinrada:rada:Zajedno
Zajednosasadjetetom
djetetomsjednete
sjednetenanapod
podi ponudite
i ponuditemu musav
savmaterijal
materijalzazarad.
rad.Neka
Nekadijete
dijetesamo
samoizabere
izabere
štaštaćećeuzeti
uzetii šta
i štaćećeraditi
raditisasaponuđenim
ponuđenimpriborom.
priborom.Pratite
Pratitedijete
dijetebez
bezsugestija.
sugestija.Samo
Samoako akovas
vaspita,
pita,pomozite
pomozitemu mudada
seseodluči
odlučizazatemu
temuradaradailiiliodaberite
odaberitenešto
neštozajedno.
zajedno.

Ovakve
Ovakveigre
igreprakticirajte
prakticirajtekada
kadaosjetite
osjetitepotrebu
potrebudjeteta
djetetadadaputem
putemcrteža
crtežakomunicira
komunicirasasavama
vama iliilikada
kadaosjetite
osjetitedada
jednostavno
jednostavnoželi
želidadaseseopusti
opustii uživa.
i uživa.

Prijedlog:
Prijedlog:Napravite
Napraviteizložbu
izložburadova
radovaukoiko
ukoikototodijete
dijeteželi.
želi.

Šta
Štasasakonfliktima?
konfliktima?

* * Tokom
Tokomsocijalne
socijalneinterakcije
interakcijeosoba
osobasesepremapremadrugoj
drugojosobi
osobiponaša
ponašau uskladu
skladusasasvojim
svojimvjerovanjima,
vjerovanjima,
opažanjima
opažanjimai mišljenjem.
i mišljenjem.
* * Stajalište
Stajalištejedne
jedneosobe
osobenenemora
morabiti
bitiprihvatljivo
prihvatljivoonoj
onojdrugoj.
drugoj.Tada
Tadanastaje
nastajekonflikt
konflikt(sukob,
(sukob,sudar,
sudar,spor,
spor,svađa)
svađa)
** SviSvikonflikti
konfliktiproizlaze
proizlazeiziznerazumijevanja
nerazumijevanjapotreba
potrebadruge
drugeosobe.
osobe.

Iako
Iakosam
sampomen riječikonflikt
pomenriječi konfliktizaziva
izazivanelagodu
nelagodui, i,često,
često,odbojnost,
odbojnost,
potrebno
potrebnojejeznati
znatidadakonflikt
konfliktsam
sampoposebi
sebinije
nijeuvijek
uvijekdestruktivan
destruktivani i
negativan.
negativan.Ključno
Ključnojejeono
onošto
štočinimo
činimou ukonfliktnim
konfliktnimsituacijama.
situacijama.
Konflikti
Konfliktinanarelaciji
relacijidadilja-
dadilja-
Ponekad
Ponekad konflikt
konflikt može
može dovesti
dovesti dodo aktivnijeg
aktivnijeg odnosa
odnosa osobe
osobe prema
prema roditelj
roditeljmogu
mogunastati
nastatiako
akosese
problemu
problemuiliiliprema
premadrugoj
drugojosobi.
osobi.Tada
Tadasusuosobe
osobenanadobrom
dobromputu
putudadariješe
riješe jedna
jednaododovih
ovihstrana
stranaosjeća
osjeća
konfliktnu
konfliktnusituaciju
situacijutako
takošto
štoćećesvaka
svakastrana
stranasaslušati
saslušationu
onudrugu.
drugu. nesigurno,
nesigurno, ako ako imaju imaju
drugačiji
drugačijipristup
pristupu uodnosu
odnosu
nana dijete,
dijete, akoako sadržaj
sadržaj
Negativan
Negativanpristup
pristupu ukonfliktu
konfliktuznači
značiagresivno
agresivnonastupanje,
nastupanje,težnju
težnjudadasesepopo razgovora
razgovoradotakne
dotaknesadržaje
sadržaje
svaku
svakucijenu
cijenubude
budeu upravu.
pravu. koji
koji susu zaza njih
njih bolni
bolni iliili
izazivaju
izazivajuljutnju.
ljutnju.
Veoma
Veomajejevažno
važnodjecu
djecuučiti
učitizdravom
zdravomodnosu
odnosuu ukonfliktnim
konfliktnimsituacijama.
situacijama.
Stoga
Stogajejepotrebno
potrebnousvojiti
usvojitiodgovarajući
odgovarajućimodel
modelkoji
kojivodi
vodirješenju
rješenjuu ukojem
kojem Posebno
Posebno bibi trebali
trebali biti
biti
susuobje
objestrane
stranezadovoljne.
zadovoljne.Jedan
Jedanododnačina
načinadadasesetotopostigne
postignejeste
jeste oprezni
oprezniu uodnosu
odnosunananeke
neke
nenasilno
nenasilnorješavanje
rješavanjekonflikta,
konflikta,uzuzprimjenu
primjenuaktivnog
aktivnogslušanja
slušanjai i„ja“
„ja“ rigidne
rigidnestavove
stavoveroditelja
roditeljailiili
poruka.
poruka. dadilje.
dadilje. Oni Oni naročito
naročito
otežavaju
otežavajukomunikaciju.
komunikaciju.
Nenasilnim
Nenasilnimrješavanjem
rješavanjemkonflikata
konflikatateži
težisesekakasmanjenju
smanjenjuintenziteta
intenziteta
sukoba
sukobai ipripremi
pripremipojedinca
pojedincazazaefikasnije
efikasnijei ikonstruktivnije
konstruktivnijenošenje
nošenjesasa
nesporazumima
nesporazumimakada kadaseseonionipojave.
pojave.Ovim
Ovimseserazvija
razvijadjetetova
djetetovasocijalna
socijalna
vještina.
vještina.To
Tojejespremnost
spremnostdadau ukomunikaciji
komunikacijisasaokolinom
okolinomostvari
ostvarisvoje
svoje
potrebe
potrebei iželje,
želje,alialibez
bezograničenja
ograničenjaostvarivanja
ostvarivanjasličnih
sličnihželja
željai ipotreba
potreba
drugih
drugihosoba.
osoba.

38
 Savjeti za roditelje i dadilje – nenasilno rješavanje konflikta

 Ne zaboravite da konflikt može biti koristan i kreativan ako se njime pravilno upravlja.
 Pomozite učesnicima u pojašnjavanju pozicija, mišljenja i interesa.
 Nastojt smanjiti tenzije među osobama u konfliktu, pozivajući ih da preispitaju situaciju i da je sebi pokušaju
jednostavnije prikazati.
 Podstičite aktivno slušanje.
 Naglasite ono šta spaja ljude radije nego šta ih razdvaja.Tražite konsenzus – pozovite učesnike da sagledaju
zajedničke interese.

39
 II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA
ZA DIJETE I NJEGA DJETETOVOG
ZDRAVLJA

* Kako osigurati čisto i sigurno okruženje za dijete u kući i vani?

* Kako djeca usvajaju higijenske navike?

* Koji su simptomi najčešćih dječijih bolesti?

* Kako pružiti prvu medicinsku pomoć djetetu?

40
 Razvijanje
Razvijanjeosnovnih
osnovnihhigijenskih
higijenskihnavika
navika

• • Higijenske
Higijenske navike
navikese se
svjesno
svjesno
i planirano
i planirano potiču
potičujošjoš
od od
prve
prve
godine
godineživota,
života,
kada
kada
se se
djetetu
djetetu
pokazuje
pokazuje i objašnjava
i objašnjavakakokako
se seperu peruruke
rukei održava
i održavahigijena
higijena
zubića
zubića
i usne
i usne
šupljine.
šupljine.
• • Međutim,
Međutim, oveove aktivnosti
aktivnostidijete
dijete
je je
u stanju
u stanju samostalno
samostalno provesti
provestitektek
kasnije,
kasnije,
od od
navršene
navršene tri tri
godine
godine života
života
(tada je uje stanju
(tada u stanju dosegnuti
dosegnutilavabo
lavaboza za
pranje ruku,
pranje te te
ruku,
pravilno držati
pravilno držatisapun,
sapun,četkicu za zube
četkicu za zubei sl.).
i sl.).
• • Razvoj
Razvoj higijenskih
higijenskih navika mora
navika mora bitibiti
upotpunjen
upotpunjen do do
šeste godine,
šeste godine,odnosno
odnosno do do
polaska djeteta
polaska djetetau školu.
u školu.

Pranje
Pranje
ruku
ruku
Pranje
Pranje
rukurukuje je
osnovna
osnovna higijenska
higijenska navika.
navika.Izuzetno
Izuzetno je je
važna,
važna,
jer jer
se na
se na
taj taj
način
načinsprječava
sprječavaširenje
širenje
zaraznih
zaraznihbolesti.
bolesti.
Odrasli
Odrasli
potiču
potiču
djecu
djecuda daperuperu
ruke,
ruke,
međutim
međutim za za
stvaranje
stvaranje
oveove
higijenske
higijenskenavike
navikenijenije
dovoljno
dovoljnosamosamo
rećireći
„operi
„operi
ruke“.
ruke“.
Naviku
Navikupranja
pranjarukurukutreba
trebaizgraditi
izgraditi
sa sa
puno
puno strpljenja
strpljenja
i i
upornosti.
upornosti.

EvoEvo
nekoliko
nekolikokoraka
koraka
kako
kako
bi bi
djeca
djeca
razumjela
razumjela
zašto
zašto
je je
važno
važno
prati
prati
ruke:
ruke:

 Razgovarajte
Razgovarajte o tome
o tome sa sa
njima.
njima. Čitajte
Čitajteknjige
knjigeo o
pranju
pranjuruku,ruku,te oteklicama
o klicama i bakterijama
i bakterijama zbogzbog
kojih
kojih
se ruke
se rukemoraju
moraju prati.
prati.
 Ukazujte
Ukazujtena nasituacije situacijekada kadaje jepranjepranjeruku ruku • • Ruke
Rukese seuvijek
uvijekperu
peru
obavezno:
obavezno: toplom
toplomvodom
vodomi uz i uz
  prije prije
i poslije
i poslijejelajela upotrebu
upotrebu
sapuna.
sapuna.
  prije prije
i nakon
i nakon korištenja
korištenja toaleta
toaleta
  nakon nakon kontakta
kontakta sa životinjama
sa životinjama • • Za Zamanju
manjudjecudjecuje je
  nakon nakon igreigreu dvorištu
u dvorištu ili parku
ili parku praktičan
praktičantečni
tečnisapun,
sapun,
  nakon nakon igreigreigračkama.
igračkama. po po mogućnosti
mogućnosti ph ph
 Djeca
Djecavole volekoristiti
koristitisapun,sapun,pa panabavite
nabavitemale male neutralan.
neutralan.
sapune
sapune ili one
ili oneu raznim
u raznim oblicima.
oblicima. TakoTako će će
djeci
djeci
bitibiti
lakšelakšedržati
držati
sapunsapun u ručicama,
u ručicama, pri pri
tometome
će će
im im • • Naročitu
Naročitu pažnju
pažnju
bitibitizabavno
zabavnogledati gledatirazne razneboje bojei dodirivati
i dodirivati posvetiti
posvetiti
kožici
kožici
između
između
različite
različiteoblike.
oblike. prstića.
prstića.
 Podsjetite
Podsjetite djecudjecupovremeno
povremeno zašto
zašto
se ruke
se rukemoraju
moraju
prati.
prati. • • Upozorite
Upozorite dijete
dijete
da da
 Objasnite
Objasnite im imda dasa svakim
sa svakim sapiranjem
sapiranjem sapunice
sapunicesa sa prljavim
prljavimrukama
rukama ne ne
dodiruju
dodiruju
ruku,
ruku,klice
klicei bakterije
i bakterije odlaze
odlazeu odvod.
u odvod. Djeca
Djeca
volevole nosnos
i oči,
i oči,
jer jer
klice
klice
ulaze
ulaze
slikovita
slikovita objašnjenja,
objašnjenja, pa papustite
pustitemašti
mašti na na
volju.
volju. kroz
kroz
te šupline
te šupline i dospijevaju
i dospijevaju
TakoTako će će
brže brže
i dugoročnije
i dugoročnije zapamtiti
zapamtiti važnost
važnost
oveove u krv.
u krv.
Ako Ako
su su
te klice
te klice
virusi,
virusi,
navike.
navike. djeca
djeca
mogu
mogu da da
se razbole.
se razbole.
 Konačno,
Konačno, kaokao i kodi kod ostalih
ostalih
poticanja
poticanja ponašanja,
ponašanja,
pohvalite
pohvalite dijete
dijete
svakisvaki
putputkadakada
opereopereruke.
ruke.

41
Njegovanje
Njegovanje
usne
usne
šupljine
šupljine
i zubića
i zubića

OdOd samog
samogpočetka
početka
djetetovog
djetetovog
života,
života,
roditelj
roditelj
je odgovoran
je odgovoran
održavati
održavatihigijenu
higijenu
usneusne
šupljine.
šupljine.
U početku
U početku upotrebljava
upotrebljava
gazugazu
i toplu
i toplu
vodu
vodu
kakokako
bi se
bi uklonili
se uklonili
ostaci
ostaci
hrane
hrane
kojakoja
se taloži
se taloži
na mehkom
na mehkom tkivu
tkivu
u ustima.
u ustima.
Djeca
Djeca
tadatada
bolje
bolje
jedujedu
aiai
stvaraju
stvaraju
se preduslovi
se predusloviza sprječavanje
za sprječavanje
uticaja
uticaja
bakterija
bakterija
na mliječne
na mliječnezubiće
zubiće
kojikoji
rastu.
rastu.

KadaKadadijete
dijete
dobije
dobije
mliječne
mliječne
zubiće
zubiće
oni oni
se peru
se peru
silikonskom
silikonskom
četkicom
četkicom
kojakoja
se se
stavlja
stavlja
na prst
na prst
i lagano
i lagano
se masiraju
se masiraju
desni
desni
i zubići.
i zubići.

Nakon
Nakondruge
druge
godine
godine
dijete
dijete
možemože
krozkroz
igruigru
početi
početi
samo
samo
da pere
da pere
zubiće.
zubiće.
OnoOno
tadatada
imitira
imitira
odrasle
odrasle
i učii uči
pokrete
pokrete
potrebne
potrebneza pranje
za pranje
zuba.
zuba.
Ali Ali
i tada
i tada
odrasla
odrasla U početku
U početku nijenije
potrebno
potrebnokoristiti
koristiti
osoba
osoba
moramora
pravilno
pravilno
oprati
oprati
zubiće
zubiće
djetetu.
djetetu. pastu
pastu
za zube
za zube
jer jer
je dijete
je dijete
proguta
proguta
vrlovrlo
često.
često.
A ako
A akostavljamo
stavljamo pastu,
pastu,
onaona
ne smije
ne smije
sadržavati
sadržavati
flour.
flour.

Pokušajte
Pokušajte
primijeniti
primijeniti
u svojoj
u svojoj
praksi
praksi

perite
perite rukeruke zajedno
zajedno sa djecom
sa djecom kako
kako bi vas
bi vas oponašali
oponašali – odrasli
– odrasli
su najbolji
su najbolji uzoruzor

uradite
uradite istoisto
kadakada dijete
dijete počne
počne sa pranjem
sa pranjem zubića
zubića – tako
– tako uči uči
pokrete
pokrete

učinite
učinite da da pranje
pranje rukuruku bude
bude zabavno,
zabavno, takmičite
takmičite se ko
se ko će će
napraviti
napraviti viševiše pjene
pjene ili pušite
ili pušite balončiće
balončiće između
između dlanova
dlanova

akoako
se dijete
se dijete
bojiboji
vode
vode
ili odbija
ili odbija
pranje
pranjerukuruku
iz nekog
iz nekog
drugog
drugog
razloga,
razloga,
nekanekaperepere
rukeruke svojoj
svojoj
lutkilutki
ili ili
šapice
šapice
plišanoj
plišanoj
životinji.
životinji.
Na Na
taj način
taj način
će ićesamo
i samo
oprati
oprati
rukeruke DokDokdjetetu
djetetu
objašnjavate
objašnjavate
postupak
postupak
pranja
pranja
zuba,
zuba,
koristite
koristite sapune
sapune raznih
raznih bojaboja i oblika
i oblika pjevajte
pjevajte
pjesmice.
pjesmice.
SamiSami
smislite
smislite
melodiju
melodiju
za tekst.
za tekst.
u aktivnostima
u aktivnostima kojekoje imaju
imaju za za
cilj cilj razviti
razviti higijenske
higijenske navike
navike
koristite
koristite lutku
lutku kojakoja „govori“
„govori“
Čisti,
Čisti,
zdravi
zdravi
zubi
zubi
pjevajte
pjevajte pjesmice
pjesmice i pričajte
i pričajte priče
priče o pranju
o pranju ruka,
ruka, zubića,
zubića,
higijeni
higijeni Trljaj,
Trljaj,
trljajtrljaj
četkicom
četkicom
i pastom
i pastomiz tube,
iz tube,
napravite
napravite mjesečni
mjesečni kalendar
kalendar o pranju
o pranju zubića,
zubića, nekaneka bude
bude šaren
šaren akoako
hoćeš
hoćeš kaokaosnijeg
snijeg
i neka
i neka dijete
dijete samo
samo lijepi
lijepi znakove
znakove (smješko
(smješko ili sunce)
ili sunce) kadakada zdrave,
zdrave,
bijelebijele
zube.
zube.
opere
opere zubiće
zubiće

na kraju
na kraju mjeseca
mjeseca nagradite
nagradite dijete
dijete Higijena
Higijena

savjetujte
savjetujte roditelje
roditelje da da odaberu
odaberu pravilan
pravilan higijenski
higijenski pribor
pribor i i Izreka
Izreka
kažekažestarastara
sredstva
sredstva
prema
prema
uzrastu
uzrastu
i potrebama
i potrebama
djeteta
djeteta čistoća
čistoća
je pola
je pola
zdravlja,
zdravlja,
i nemojte
i nemojtebiti biti
lijeni
lijeni
brinite
brinite
o higijeni.
o higijeni.
Ujutro
Ujutro
se umijemo
se umijemo
pa zubiće
pa zubićeoperemo
operemo
i toipuna
to puna
tri minuta,
tri minuta,
svakog
svakog
dana dana
po tri
po puta.
tri puta.

42
Navikavanje
Navikavanje
Navikavanje
djeteta
djeteta
djeteta
na na
korištenje
nakorištenje
korištenje
sanitarnog
sanitarnog
sanitarnog
čvora
čvora
čvora

Često
Često
Često
se dešava
sesedešava
dešava
da sedada
djeca
sesedjeca
djeca
plaše
plaše
plaše
„velikog
„velikog
„velikog
toaleta“.
toaleta“.
toaleta“.
Toaletna
Toaletna
Toaletna
školjka
školjka
školjka
je zajedjecu
jezazadjecu
djecu
velika
velika
velika
„rupa“
„rupa“
„rupa“
u kojoj
u ukojoj
kojoj
stvari
stvari
stvari
nestaju,
nestaju,
nestaju,
uz to
uzuz
ispušta
totoispušta
ispušta
zastrašujuće
zastrašujuće
zastrašujuće
zvuke
zvuke
zvuke
kadkad
sekad
pusti
sesepusti
pusti
voda.
voda.
voda.
ZbogZbog
Zbog
togatoga
jetoga
bolje
je jebolje
bolje
da sedada
dijete
sesedijete
dijete
najprije
najprije
najprije
navikne
navikne
navikne
na upotrebu
nanaupotrebu
upotrebu
tutetute
(noše)
tute(noše)
(noše)
a aa
ondaonda
onda
strpljivo
strpljivo
strpljivo
i nai toalet.
na
i natoalet.
toalet.
Međutim,
Međutim,
Međutim,
upotreba
upotreba
upotreba
tutetute
neće
tuteneće
neće
ići baš
ićiićibaš
glatko
bašglatko
glatko
jer jer
jejerje je
djetetu
djetetu
djetetu
potrebno
potrebno
potrebno
da sedada
navikne
sesenavikne
navikne
na posebnu
nanaposebnu
posebnu
samokontrolu.
samokontrolu.
samokontrolu.

KadaKada
Kada
je beba
je jebeba
spremna
bebaspremna
spremna
za tutu?
zazatutu?
tutu?Beba
Beba Beba
najčešće
najčešće
najčešće
želi želi
daželi
koristi
dadakoristi
koristi
tutututu
između
tutuizmeđu
između
18. 18.
i 24.
18.i 24.
i 24. Dadilja
Dadilja
Dadilja
ni niuni ukojem
u kojem
kojem
meseca.
meseca.
meseca.
Da Da biste
Dabiste
biste
bili bili
sigurni
bilisigurni
sigurni
da je
dada
dijete
je jedijete
dijete
spremno
spremno
spremno
učiniti
učiniti
učiniti
taj korak,
tajtajkorak,
korak,
obratite
obratite
obratite slučaju
slučaju
slučaju
ne bi
nene
smjela
bibismjela
smjela
samasama
sama
pažnju
pažnju
pažnju
na pokazatelje
nanapokazatelje
pokazatelje
navedene
navedene
navedene
u tabeli.
u utabeli.
tabeli. donijeti
donijeti
donijetiodluku
odluku
odlukuo o o
navikavanju
navikavanju
navikavanjudjeteta
djeteta
djeteta
na nana
Označite
Označite
Označite
odgovore
odgovore
odgovore
kojikoji
se
kojiodnose
seseodnose
odnose
na dijete.
nanadijete.
dijete.
AkoAkoste
Akoste
nastešest
nanašest
ilišest
više
iliiliviše
tvrdnji
višetvrdnji
tvrdnji prestanak
prestanak
prestanak
nošenja
nošenja
nošenja
pelena
pelena
pelena
odgovorili
odgovorili
odgovorili
potvrdno,
potvrdno,
potvrdno,
dijete
dijete
dijete
je spremno
je jespremno
spremno
da postepeno
dadapostepeno
postepeno
prestaje
prestaje
prestaje
nositinositi
nositi
pelene.
pelene.
pelene.
U UU ili iliili na nana korištenje
korištenje
korištenje
protivnom,
protivnom,
protivnom,
sačekajte
sačekajte
sačekajte
još izvjesno
jošjošizvjesno
izvjesno
vrijeme.
vrijeme.
vrijeme. sanitarnog
sanitarnog
sanitarnog
čvora.
čvora.
čvora.

TVRDNJA
TVRDNJA
TVRDNJA DADA DANENE NE Tu TuTuodluku
odluku
odlukutrebaju
trebaju
trebaju
1. 1.Beba
1. Beba
Beba
umijeumije
umije
da hoda.
dadahoda.
hoda. donijeti
donijeti
donijeti
roditelji.
roditelji.
roditelji.
2. 2.Obavlja
2. Obavlja
Obavlja
nuždunuždu
nuždu
u relativno
u urelativno
relativno
pravilnim
pravilnim
pravilnim
razmacima.
razmacima.
razmacima.
3. 3.Umije
3. Umije
Umije
sam/asam/a
sam/a
da svuče
dadasvuče
svuče
i navuče
i navuče
i navuče
pantalone.
pantalone.
pantalone.
4. 4.Interesuje
4. Interesuje
Interesuje
se zasesekorištenje
zazakorištenje
korištenje
toaleta.
toaleta.
toaleta.
5. 5.Pravi
5. Pravi
Pravi
odgovarajući
odgovarajući
odgovarajućiizrazizraz
lica
izrazlica
kada
licakada
osjeti
kadaosjeti
osjeti
potrebu
potrebu
potrebu
za zaza
obavljanjem
obavljanjem
obavljanjem
nužde.nužde.
nužde.
6. 6.Razumije
6. Razumije
Razumije
šta znače
štaštaznače
znače
riječriječ
za
riječ
veliku
zazaveliku
veliku
i malu
i malu
i malu
nuždu.
nuždu.
nuždu.
7. 7.Umije
7. Umije
Umije
da izvrši
dadaizvrši
izvrši
jednostavne
jednostavne
jednostavnenaredbe,
naredbe,
naredbe,
kaokao
što
kaošto
su:što
„Idi
su:su:„Idi
i „Idii i
donesi
donesi
donesi
igračku.“
igračku.“
igračku.“
8. 8.Ne
8. Ne
voli
Nevoli
davoli
bude
dadabudebude
u prljavim
u uprljavim
prljavim
pelenama.
pelenama.
pelenama.
9. 9.Pelene
9. Pelene
Pelene
su suhe
sususuhe
između
suheizmeđu
između
dvadvapresvlačenja.
dvapresvlačenja.
presvlačenja.
Tabela
Tabela5: Skala
Tabela 5:5:Skala
Skala
procjene
procjene
procjene
spremnosti
spremnosti
spremnosti
za prestanak
zazaprestanak
prestanak
nošenja
nošenja
nošenja
pelena
pelena
pelena

Slijedeći
Slijedeći
korak
Slijedeći korakje naučiti
korak je jenaučiti
dijete
dijete
naučiti da počne
dijetedadapočne
koristiti
počnekoristiti
toalet
toalet
koristiti kaokao
toalet odrasli.
kaoodrasli.
U tom
odrasli.UUtom tom
procesu
procesudjecidjeci
procesu je potrebna
djeci je jepotrebna
posebna
potrebna posebnapomoć.
posebna pomoć.
Za početak
pomoć.ZaZapočetak
se preporučuje
početak sesepreporučuje
koristiti
preporučuje koristiti
koristiti Nikada
Nikada nemojte
Nikada nemojte
grditi
nemojte grditi
dijete
grditidijete
akoako
dijete ako
udobne
udobnei sigurne
udobne i sigurneadaptere
i sigurne adaptere
za toalet
adapterezazatoalet
školjku.
školjku.
toalet školjku. mu musemudogodila
sesedogodila
nezgoda
dogodilanezgoda te obavi
nezgoda teteobavi
obavi
nuždu
nuždu
nuždumimomimo mjesta
mimo mjesta za zato
mjesta za toto
Ukoliko
Ukolikoste se
Ukoliko steste
odlučili
seseodlučiliza bebi-dasku
zazabebi-dasku
odlučili za toalet,
bebi-dasku zazatoalet,
poslužite
poslužite
toalet, se ovim
poslužite seseovim
trikom:
ovim trikom:
kupite
trikom:kupite
kupite predviđenog.
predviđenog. Djetetu
predviđenog. Djetetuje, je,
Djetetu kao
je, kao
i i i
kao
nekoliko
nekolikoflašica
nekoliko flašica
raznih
flašica raznih
prehrambenih
raznih prehrambenih
prehrambenihboja,boja,
pa ih
boja,papasipajte
ihihsipajte
u vodokotlić.
sipajteu uvodokotlić.Kada
vodokotlić. Kada
Kada svakome
svakome
svakomeko kouči
ko učiuči
neštoneštonovo,
nešto novo,
novo,
dijete
dijete
obavi
obavi
dijete nuždu
obavi nuždu i nakon
nuždu i nakon
togatoga
i nakon povučete
togapovučete
vodu,
povučete vodu,
oduševit
vodu, oduševit
će se
oduševit ćeće
kada
sesekada
vidividi
kada vodu
vidivodu
vodu potrebno
potrebno određeno
potrebno određeno vrijeme
određeno vrijeme da dada
vrijeme
crvene,
crvene,
plave
crvene,plave
ili narandžaste
plave iliilinarandžasteboje.
narandžaste boje.
boje. savlada
savlada
novu
savladanovu
vještinu.
novuvještinu.
vještinu.

43
 Sigurnost djeteta u kući i vani

Igrališta, parkovi su odlični za dječiju igru, zabavu, vježbanje i boravak na

svježem zraku, ali predstavljaju i rizik od ozljeđivanja. Opasnost vreba od
potrgane opreme, opasne podloge ali i od neopreznog ponašanja djeteta.
Zato je važno slijediti neke upute i naučiti dijete da se igra na siguran
način. Ukoliko dijete poznaje pravila igrališta, manja je opasnost od
ozljeđivanja.

Važno je da igru djece nenametljivo prati odrasla osoba, vodeći

računa o sigurnosti okruženja i aktivnosti. Dijete nikako ne smije
ostati bez nadzora dok je u parku ili na igralištu, čak i kada je u pitanju
starije dijete. Odrasla osoba može spriječiti ozljedu ali i reagovati kada
se ozljeđivanje ipak dogodi. Ona može pružiti prvu pomoć ukoliko je
potrebna.

Dijete nije u stanju da predvidi opasne situacije. Starija djeca vole da

testiraju svoje mogućnosti pa je potrebna stalno praćenje odrasle
osobe.

Prije svakog izlaska iz kuće pobrinite se da ponesete torbu sa neophodnim stvarima: dovoljno vode, vlažne
maramice, papirne maramice, hanzaplast i sve ono što mislite da vam može zatrebati u parku. Ukoliko su ljetni
dani, dijete namažite žaštitnom kremom, stavite šeširić i obucite u skladu sa vremenskim prilikama.

Praktični primjeri, konkretni savjeti i upute

ponesite sve što vam je potrebno u torbici ili ruksaku

kad uočite neko opasno ponašanje djeteta, razgovarajte sa njim i ukažite mu na opasnost
poučite djecu da se ne guraju na toboganima, klackalicama i ljuljačkama
učite ih da sprave koriste pravilno
provjerite sprave na igralištu; one koje su potrgane i opasne nemojte koristiti
ukoliko u parku postoji pješčanik, provjerite da li u njemu ima stakla i drugih opasnih predmeta ili
nečistoća od životinja. Takve pješčanike pokušajte izbjegavati
sprave ne koristite ukoliko su mokre
ljeti su tobogani prevrući za spuštanje, pa može doći do blagih opekotina
oblačite djeci odjeću u više slojeva a patike neka ne budu sa pertlama
ljeti su obavezni šeširići i korištenje kreme za sunčanje

Čisto i sigurno okruženje djeteta jedan je od preduslova zdravog

funkcionisanja u prostoru. Porodična kuća ili stan, iako je mjesto u kojem se
dijete osjeća najsigurnije, često sadrži skrivene opasnosti upravo stoga što
odrasli na njih ne obraćaju pažnju.

U nastavku slijedi popis stvari koje su važne za sigurnost djeteta i kojima bi

dadilja trebala posvetiti pažnju.

44
 • Nikad ne ostavljajte dijete samo
Odnos prema - u sobi
djetetu - u kadici
- u autu, čak i kad dijete spava
- na uzdignutim površinama kao što je krevet, stolić za presvlačenje ili kauč
- sa drugom djecom ili kućnim ljubimcima
• ne dozvolite da dijete drži osoba sa cigaretom ili dok pije vrelo piće
Mjere sigurnosti u • bebu svaki put položite na leđa da zaspi
njezi djeteta • nemojte dijete spuštati na vodeni krevet, jastuk ili neku drugu površinu koja bi je mogla
ugušiti
• kada hranite bebu, nikada ne ostavljajte flašicu poduprtu ustima
• sa odjeće uklonite vrpce za pritezanje
Bezbjedno • koristite spavaćice i pidžame od teško zapaljivih materijala
odijevanje • nemojte bebi stavljati lančiće, prstenje ili narukvice
• nikada bebi oko vrata ne stavljajte vrpcu ili lančić sa cuclom
• kada kupujete dječiji namještaj, tražite namještaj sa naljepnicom Komisije za bezbjednost
proizvoda za kupce (CPSC – Consumer Product Safety Commision) ili Udruženja proizvođača koji
Bezbjednost proizvode predmete za mlade (JPMA – Juvenile Products Manufacturers Association)
namještaja i dječije • odaberite krevetić kod kojeg razmak između letvica nije veći od 6 cm i čija ograda nije viša
sobe (za roditelje) od 66 cm računajući od okvira za madrac. Provjerite da li je moguće bezbjedno pričvrstiti
fleksibilnu stranicu kada je podignuta
• odaberite ogradicu za djecu koja ima mrežicu sa šupljinama manjim od 0.6 cm. Provjerite je
li ogradica dobro pričvršćena za gornji rub i za dno.
• koristite madrac koji tačno odgovara veličini dječijeg krevetića
• nikada ne stavljajte jastuke, prekrivače, podmetače, igračke ili neke druge predmete u
krevetić bebe. Bebe se mogu ugušiti ovim predmetima.
• nemojte koristiti hodalice. Svake godine se zabilježi veliki broj slučajeva djece sa ozbiljnim
tjelesnim povredama usljed padova u hodalicama
• na sve ormariće i ladice u kojima se nalaze oštri ili lomljivi predmeti, hemikalije ili lijekovi,
stavite sigurnosne reze
Bezbjednost u svim • na sve utičnice za struju stavite sigurnosne kapice
prostorijama u kući • na vrh i u podnožje svih stepenica postavite sigurnosna vratašca
• prekrijte sve uglove i oštre ivice namještaja štitnicima za uglove
• električne kablove i biljke držite što dalje od dohvata djece
• postavite zaštitnu mrežicu oko kamina, vrelih radijatora, peći, kerozinskih i drugih grijalica
za prostor
• pravilno zatvarajte i zaključavajte prozore. Konopce od roletni ili zavjesa smotajte i držite
van dohvata djece kako biste spriječili namjerno vješanje
• vrelu hrana i pića, noževe, sredstva za čišćenje, plastične vrećice i električne aparate
potrebno je držati van domašaja djece
Bezbjednost • drške na loncima okrenite prema unutrašnjosti ploče na šporetu
kuhinje • izaberite visoku stolicu za bebu sa širokom, postojanom osnovom i stolićem koji se može
pričvrstiti sa obje strane
• stolicu držite odmaknutu od šporeta, prozora i pultova na kojima se nalaze predmeti koje je
lahko odgurnuti
Bezbjednost vode • temeperaturu bojlera za vodu podesite na 49º C ili niže
• voda za kupanje, prije nego uvedete dijete, treba biti topla, a ne vrela. Nemojte sipati puno
vode u kadu
Bezbjedno čuvanje • lijekove i vitamine držite dalje od dohvata djece, u zaključanoj ladici ili ormariću
lijekova nikada nemojte djetetu davati kućne pripravke ili lijekove prije nego se posavjetujete sa
ljekarom
• provjerite sa ljekarom ili apotekarom koja doza lijeka odgovara uzrastu i težini djeteta
• šibice i upaljače držite daleko od dohvata djece
Sprječavanje požara • instalirajte detektore dima na svakom spratu kuće
planirajte više izlaza za hitne slučajeve iz svake sobe u kući i odaberite neko sastajalište
napolju. Vježbajte ovaj plan sa djecom
• pojasnite djetetu pravila protivpožarne zaštite
Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete

45
 Kako
Kakoprepoznati
prepoznatipromjene
promjeneuudjetetovom
djetetovomzdravlju?
zdravlju?

Često
Često
se zna
se zna
dodgoditi
dodgoditi
da da
se dijete
se dijete
ne ne
osjeća
osjeća
dobro,
dobro,
ali ali
da da
nijenije
u mogućnosti
u mogućnostitačno
tačno
opisati
opisati
svoje
svoje
stanje.
stanje.
Stoga
Stoga
je je
veoma
veoma
važno
važno
da da
dadilja
dadilja
stalno
stalno
prati
prati
djetetovo
djetetovo
ponašanje
ponašanje
i izgled,
i izgled,
kako
kako
bi na
bi na
vrijeme
vrijeme
uočila
uočila
ukoliko
ukoliko
su su
se dogodile
se dogodile
promjene
promjene
u djetetovom
u djetetovomzdravstvenom
zdravstvenom stanju.
stanju.

Postoje
Postojeopći
opći
simptomi
simptomikojikoji
ukazuju
ukazuju
na na
narušeno
narušeno
zdravstveno
zdravstveno
stanje
stanje
djeteta:
djeteta:
• • plačplač
• • temperatura
temperatura
• • klonuo
klonuo
izgled
izgled
djeteta
djeteta
• • malaksalost
malaksalost
• • nezainteresovanost
nezainteresovanostza igru/
za igru/
bezvoljnost.
bezvoljnost.

Dijete
Dijete možemože plakati
plakati zbog
zbog prevelike
prevelike toplote
toplote u prostoru,
u prostoru, neudobne
neudobne odjeće,
odjeće, žeđi,
žeđi, gladi
gladi Ako Ako dijete
dijete
imaimajakejake
bolove
bolove u u
ili zato
ili zato štošto
ga ga nešto
nešto boli.
boli. BolBol može
može bitibiti uzrokovana
uzrokovana grčevima
grčevima u trbuhu.
u trbuhu. Prepoznaje
Prepoznaje trbuhu,
trbuhu, poblijedi,
poblijedi,preznoji
preznoji se, se,
se sepo po jakom
jakom plaču,
plaču, uznemirenosti,
uznemirenosti, crvenilu
crvenilu lica,lica, grčenju
grčenju i povlačenju
i povlačenju nogu
nogu prema
prema a svaki
a svaki novinovinapad
napad bolabolaje je
trbuhu.
trbuhu. jači,jači,
treba
treba
ga gaodvesti
odvestiljekaru,
ljekaru,
jer jerse semože
možeraditiraditio otežojtežoj
BebiBebise se može
može pomoći
pomoći masiranjem
masiranjem trbuščića
trbuščića u smjeru
u smjeru kazaljke
kazaljke na na satu,
satu, savijanjem
savijanjem bolesti,
bolesti,kaokaoštošto
je npr.
je npr.upala
upala
nogunogu prema
prema trbuhu
trbuhu ili stavljanjem
ili stavljanjem potrbuške
potrbuške i masiranjem
i masiranjem leđa.
leđa. Također
Također se mogu
se mogu datidati slijepog
slijepogcrijeva.
crijeva.
i lijekovi
i lijekovi protiv
protiv grčeva
grčeva u vidu
u vidu kapi
kapi (ali(ali
samosamouz uz odobrenje
odobrenje ljekara
ljekara i saglasnost
i saglasnost
roditelja).
roditelja). U Utimtimslučajevima
slučajevimase sene ne
preporučuje
preporučujedavati
davatilijekove
lijekove
BolBolu uuhu uhukodkoddjeteta djetetai ibebe bebe protiv
protivbolova,
bolova,jer jermogu mogu
manifestuje se se jakim
manifestuje jakim plačem,
plačem, zamaskirati
zamaskirati
kliničku
kliničku
sliku . .
sliku
odbijanjemhrane,
odbijanjem hrane,prilikom
prilikomuzimanja
uzimanja
dojke,
dojke, cucle
cucle ili flašice
ili flašice dijete
dijete vrisne,
vrisne, a naa na
pritisak
pritisak u području
u području ispred
ispred uhauha (tagus).
(tagus).
Javlja
Javlja se isevrisak
i vrisak izazvan
izazvan jakim
jakim bolom.
bolom. PoPo kožikožidijete
dijete
možemože imati
imatiosipe
osipe
i i
to: to:
atopijski
atopijskidermatitis,
dermatitis, kojikoji
životno
životno
ne ne ugrožava
ugrožava dijete,
dijete,
ali ali
je jeveoma
veoma
neugodan.
neugodan.Dijete Dijeteje jerazdražljivo,
razdražljivo,
Ukoliko
Ukoliko dijete
dijete
osjeća bolbol
osjeća u grlu
u grlupri pri
gutanju,
gutanju,
odbija
odbijahranu,
hranu,
jezik
jezik
je pobijelio,
je pobijelio, imaima izražen
izražensvrbež
svrbež kožekože i ružno
i ružno
javlja
javlja
se kašalj,
se kašalj,
u kući
u kući
se može
se može datidati
sirup
sirup
protiv
protiv
temperatre
temperatrei protiv
i protiv
kašlja.
kašlja.
KodKod izgleda.
izgleda.Terapija
Terapijaje jetrajnija trajnijai i
starije
starije
djece,dozvoljeno
djece,dozvoljenoje ispirati
je ispirati
grlogrlo
čajom
čajom
od od
žalfije.
žalfije. rezultira
rezultira povremenim
povremenim i i
pogoršanjem
pogoršanjemstanja. stanja. Često Često je je
praćena
praćena alergijama.
alergijama. Ako Ako očiočisuze,
suze,
Bljedio
Bljedio
kože,
kože,
odbijanje
odbijanje hrane,
hrane,
preznojavanje,
preznojavanje,polijeganje
polijeganje
zahtijevaju
zahtijevaju krmeljaju,
krmeljaju, kapci
kapciotiču,
otiču,
značiznačida da
je je
pregled
pregledljekara.
ljekara.
Otežano
Otežano disanje,
disanje,
modrenje,
modrenje, nemogućnost
nemogućnost ležanja
ležanja riječ
riječ
ili ili
o upalnom
o upalnom ili ili
alergijskom
alergijskom
zahtijevaju tretman.Temperatura
zahtijevajuistiistitretman. Temperaturaje jejedan jedanod odnajčešćih
najčešćih konjunktivitisu,
konjunktivitisu,a amoguća mogućaje jei i
simptoma
simptomakojikojinasnasupozorava
upozoravada dase senešto
neštodešava
dešavasa sadjetetom.
djetetom. iritacija
iritacija
stranim
stranimtijelom
tijelomu oku.
u oku.Prva
Prva
Normalne
Normalne vrijednosti
vrijednosti temperature
temperaturemjerene
mjereneu pazuhu
u pazuhu su su
od od36,1
36,1
do do pomoć
pomoćkodkodkuće kućeje jeisprati
ispratiokooko
37,2
37,2
°C,°C,
a rektalno
a rektalnoje normalna
je normalnatemperatura
temperatura37,5
37,5
°C.°C. kamilicom.
kamilicom.

NosNosmožemožebitibiti
zapušen,
zapušen,a može
a može i curiti.
i curiti.
Sekret
Sekret
možemože bitibiti
bistar
bistar
kaokao
kodkod viroza
viroza
i i
alergije,
alergije,
pri pri
tometomei svrbi,
i svrbi,
a može
a može bitibiti
i žut,
i žut,
gustgust
kaokao kodkodupala.
upala.
Ako Akoje nos
je nos
zapušen,
zapušen,treba
treba
ga ga
pošpricati
pošpricatifiziološkom
fiziološkom otopinom
otopinom i očistiti
i očistiti
gazom
gazomili aspirirati
ili aspirirati
pumpicom
pumpicom za za
nos.nos.
Ukoliko
Ukolikodijete
dijete
kašlje,
kašlje,
slabo
slabo
jede,
jede,
imaimapovišenu
povišenu
temperaturu,
temperaturu,
a uanosu
u nosu
gustgust
sekret,
sekret,
treba
treba
ga ga
odvesti
odvesti
ljekaru.
ljekaru.

46
Tegobe sa dušnikom manifestuju se kroz promuklost, kašalj poput „psećeg Na rukama i nogama se, tokom
laveža, gušenje, strah djeteta. Prva pomoć je uvesti dijete u kupatilo, napraviti raznih bolesti, mogu javiti otoci,
paru od vrele vode ili ga inhalirati čajem od kamilice. Ako ne dođe do crvenilo i bol, kao i kod ujeda
poboljšanja, neophodno je hitno se obratiti ljekaru. insekata. Dijete treba odvesti
ljekaru, kako bi se ustanovilo šta
je razlog tome.
Kod tegoba sa plućima može se javiti kašalj (suh ili vlažan), bljedilo,
otežano disanje. Naročito je karakteristično otežano disanje i pištanje koje se
javlja kod astme. U tom stanju dijete ne može da leži i vidljivo otežano diše.
Ukoliko je dijete ranije imalo asmatične napade, u kući sigurno postoje baby-
haler i inhalator, pa se dijete može inhalirati fiziološkom otopinom, a po
potrebi i Ventolin kapima, starija djeca volumatikom.

Simptomi kada se radi o tegobama u trbuhu su bol, plač, grčenje,

proljev, povraćanje, zatvor, nadutost, a u stolici se mogu naći gliste, krv i
sluz.
Stanje svijesti. Kod težih
oboljenja koja zahtijevaju hitnu
Prva pomoć u kući kod povraćanja je davanje čaja i infuzionog rastvora
ljekarsku intervenciju može se
(rehidraciona tečnost) koji se daje svakih 5 min u toku 4–6 sati.
pojaviti pospanost, gubitak
svijesti (dijete ne reaguje na glas
Kada povraćanje stane, onda se daje dijetalna ishrana koja se sastoji od
niti na na bol) i konvulzije ili fras.
rižine sluzi, supice od mrkve, kuhanog krompira, pečene jabuke, kisele
Konvulzije karakteriše gubljenje
strugane jabuke pomiješane s rižinom sluzi, suhog keksa i čaja od šipurka.
svijesti, grčenje nogu i ruku,
Dijete se polahko, unutar nekoliko dana, vraća na normalnu ishranu. Ako
ukočen pogled, modrenje ili
povraćanje ne prestane, potrebno se odmah obratiti za pomoć ljekaru.
bljedilo kože.
Kod zatvora isključuju se iz ishrane slatkiši, daje se što više voća i
povrća, a po potrebi i sirup protiv zatvora.
Prva pomoć pri gubitku svijesti se
sastoji u tome da se dijete stavi na
bok, kako se ne bi zagušilo
Tegobe sa mokraćnim putevima. Kod dojenčeta i malog djeteta obično se vlastitim jezikom, a ako ima
javlja visoka temperatura praćena groznicom, nekad se javljaju proljev i temperaturu, raskomoti se ili se
konvulzije, a vrlo rijetko i bol pri mokrenju. Urin može imati neugodan uvije u vlažni čaršaf i stavi čepić
miris. Također je moguća promjena boje urina, a mogu se javiti talog i krv u protiv temperature, a zatim
urinu. Obavezno se u tom slučaju treba javiti ljekaru. pozove hitna pomoć (tel. 124).

47
Simptomi specifičnih dječijih bolesti

• šarlah i streptokokna angina

• krzamak Zaušnjaci (parotitis) je virusna
• rubeola infektivna bolest, inkubacije 16-
• pljuskavice 18 dana i najčešće obolijevaju
djeca u dobi od 5 do 10 godina.
• trodnevna groznica Počinje temperaturom,
glavoboljom, malaksalošću i
gubitkom apetita.
Šarlah i streptokokna angina su streptokokne bolesti koje uzrokuje
bakterija betahemolitički streptokok grupe A. Inkubacija traje 3-5 dana, a U prva dva dana javlja se bol u
šarlah se samo po osipu razlikuje od streptokokne angine. uhu pri žvakanju i gutanju, a
zatim se javi otok pljuvačne
podušne žlijezde i temperatura
 Simptomi su: visoka temperatura, grlobolja, povraćanje, bol u trbuhu, a kod
pada.
manje djece nekada i proliv.
Otok se vidi 10 dana ispred,
Osip je karakterističan, tačkast, crven, izražen na postraničnim dijelovim
ispod i iza uha, mekan je, bolan
grudnog koša, preponama i unutrašnjim dijelovima ruku i nogu. Grlo je
na dodir i koža je napeta. Nakon
žarko crveno sa crvenim tačkicama na nepcu, jezik je bijelo obložen, a
1-2 dana može oteći paparotidna
kasnije malinast, oko usta se javlja bljedilo, limfne žlijezde na vratu su
žlijezda i sa druge strane.
uvećane, na kraju bolesti ljušte se dlanovi i tabani, a koža trupa peruta.
Moguće su komplikacije,
meningitis, upala testisa,
Krzamak je virusna kapljična infekcija sa inkubacijom 10-12 dana. Počinje
gušterače i štitne žlijezde.
visokom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, „plačnom
maskom“, (dijete izgleda kao da plače), javljaju se hunjavica, kašalj i
gušobolja u trajanju od 4 dana, nakon čega slijedi osip. Osip je crven, sliven
po cijelom tijelu. Temperatura dostiže od 39 do 40 °C, a nakon 3-4 dana, Trodnevna groznica (egzantema
temperatura pada i osip blijedi. subitum) je virusna bolest od koje
najčešće obolijevaju starija
Rubeola je virusna zarazna bolest, inkubacije 16-18 dana. Simptomi su dojenčad i djeca do 3 godine
crven, pojedinačan osip mjestimično sliven, temperatura, bol u mišićima, starost. Inkubacija traje 7-17
kašalj, bol u trbuhu. Uvećani su linfni čvorovi i slezena, a osip je svjetliji dana. Počinje temperaturom koja
nego kod krzamaka i nakon 1-4 dana počinje da blijedi. traje 3 dana i može ići do 40°C.
Kako temperatura opada, dijete
Pljuskavice je virusna bolest. Inkubacija je 10-20 dana i javlja se u manjim se počinje osipati. Osip je mrljast,
epidemijama. Bolest počinje s javljanjem temperature, glavobolje, bolova u crven, po trupu, vratu, licu,
mišićima i karakterističnim osipom a to su mjehurići na crvenoj površini i nogama i rukama i nestaje za 1-2
javljaju se na cijelom tijelu. Nakon 2-3 dana počinju da se suše i ostanu dana.
krastice.

48
 Pružanje prve medicinske pomoći

Sadržaj kutije za prvu medicinsku pomoć

 zavoj
 sterilna gaza
 alkohol
 dezinfekciono sredstvo
 1 promilni rastvor rivanola
 sterilne rukavice
 flaster
 toplomjer
 lijekovi za spuštanje temperature
 kesice minerala za rehidrataciju
 probiotici – sredstva protiv proliva
 fiziološka otopina za nos
 masti (sprejovi i gelovi) protiv opekotina

Pružanje prve pomoći kod otvorenih rana. Najprije dijete treba smiriti,
ranu isprati, fiziološkom otopinom i dezinficirati (nekim dezinfekcionim
sredstvom – Providon). Ako u kutiji za medicinsku pomoć ima rastvor
rivanola, treba natopiti gazu sa njim, staviti na ranu i zaviti zavojem. Ukoliko
je povreda bila napolju (van kuće) treba odvesti dijete ljekaru da se provjeri
vakcinacija protiv tetanusa i, eventualno, da antibiotik ukoliko postoji
opasnost od infekcije.

Potrebno je ranu previjati svaki dan tokom prva dva-tri dana. Kada rana
počinje zacjelivati može se previjati svaki drugi-treći dan. Ako dijete plače
zbog bolova, treba mu dati neko od sredstava protiv bolova (npr.
Paracetamol). Ukoliko rana krvari, ako se radi o kapilarnom krvarenju, stavlja
se zavoj, a ako je vensko krvarenje, tj. ako rana jako krvari, stavlja se
kompresivni zavoj. Ako krv lipti treba prstima izvršiti pritisak rukom na
krvni sud iznad rane i odmah zvati Hitnu pomoć.

Krvarenje iz nosa može biti spontano ili zbog povrede. Dijete nikada ne
treba stavljati u ležeći položaj ili sa glavom prema nazad. Ispravno je dijete
postaviti u sjedeći položaj sa glavom nagetom prema naprijed i otvorenim Imobilizacija se može izvršiti
ustima. Nosnice se stisnu palcem i kažipstom između koštanog i priručnim sredstvima, kao što
hrskavičavog dijela nosa i takvu kompresiju izvršiti 5 min ne popuštajući su daščice (kuhače) i to se uradi
stisak. Ukoliko ne uspijemo zaustaviti na taj način krvarenje, treba potražiti tako da se dva susjedna zgloba
ljekarsku pomoć. imobilišu stavljanjem daščica i
preko toga stavi zavoj, a zatim
Uganuća i prelomi. Uganuća su najčešća kod ručnih i nožnih zglobova. dijete odmah odvede ljekaru.
Može se javiti jak bol koji se pojačava prilikom pokreta. Prva pomoć se
pruža davanjem lijeka protiv bola i postavljanjem elastičnog zavoja. Ako je Dijete se oblači (svlači) na isti
dijete obučeno, a radi se o povredi gornjih ekstremiteta ili donjih način kao u slučaju uganuća, s
ekstremiteta, treba ga skinuti tako da se prvo skine odjeća sa zdrave ruke tim što se odjeća može i rezati,
(noge), a potom sa povrijeđene. ako nije moguće svlačenje.

Prelomi kostiju spadaju u teže povrede i karakteriše ih bol, otok i deformitet.

Djetetu treba dati odmah lijek protiv bolova da ga ne bi obuzeo šok i izvršiti
imobilizaciju.

49
Opekotine mogu nastati prolijevanjem vrele tečnosti ili u direktnom opasnost od stvaranja mjehurića
kontaktu sa izvorom toplote. na koži i pothlađivanja djeteta.

U tom slučaju treba polahko skinuti djetetu odjeću, opekotinu prekriti Dijete treba odmah odvesti
sterilnom gazom ili čistim čaršafom, dati lijek protiv bola i pojiti dijete ljekaru, kako bi se provjerila
tečnošću. zaštita od tetanusa, dao antibiotik
i stručno previla rana (vazelinska
Polijevanje opečenog mjesta hladnom vodom smanjuje bol, ali postoji gaza, rivanol, zavoj).

Prva pomoć kod gušenja hranom ili stranim tijelom. Simptomi koji će nas uputiti na to da
je dijete udahnulo strano tijelo ili zalogaj hrane je kašalj, gađenje, čujno disanje, strah,
razrogačene oči.

Pružanje prve pomoći dojenčetu – beba se stavlja preko noge spasioca s glavom okrenutom
naniže. Spasilac svoju ruku nasloni na natkoljenicu, a dlanom slobodne ruke napravi pet
udaraca po leđima djeteta (slika 1).

Ukoliko se dišni put ne oslobodi na ovaj način, beba se prevrne i postavi leđima duž spasiočeve
natkoljenice, s glavom okrenutom nadole i sa dva prsta izvrši pet pritisaka na grudni koš, kao
kod masaže srca (slika 2).

Ako je dijete veliko za primjenu prethodno opisane tehnike, pružanje pomoći se može
izvršiti stavljanjem djeteta preko koljena i udaranjem prstima jedene ruke pet puta po
gornjem dijelu leđa (slika 3).

Kod veće djece radi se takozvani Heimlichov manevar, koji

se može izvoditi kada je dijete u stojećem, klečećem ili
sjedećem položaju.

Spasilac stoji iza djeteta i prelazi rukama preko djetetovog pojasa tako što je jedna ruka
pesnicom postavljena djetetu na stomak iznad pupka, a druga ruka je postavljena iznad
prve, te on objema rukama pritišće stomak pet puta.

Nekad je dijete zbog visine potrebno staviti na stolicu, ležaj, ili slično, kako bi spasilac
mogao uspješno izvršiti ovaj manevar. Međutim, ukoliko se strano tijelo nađe u uhu, oku,
nosu, jednjaku, želudcu i crijevima, to zahtijeva ljekarski tretman.

50
Gubitak svijesti. Pod gubitkom svijesti
podrazumijevamo stanje kada se dijete ne
odaziva i ne reaguje na bol, plavo je ili
blijedo, ne diše. Gubitak svijesti može se
desiti zbog povreda, konvulzija, pada
šećera u krvi, straha i slično. Prvo se
moraju osloboditi dišni putevi.

Ukoliko postoji opasnost da je pri padu

povrijeđena vratna kičma, dijete se ne
smije okretati, nego ga treba ostaviti da
leži na leđima. Spasilac jednu ruku stavlja na djetetovu glavu blizu čela, a kažiprstom druge ruke podiže bradu.
U tom položaju najčešće dolazi do zatvaranja usta, pa spasilac može
upotrijebiti palac iste ruke da blago rastvori usne.

Ukoliko ovaj postupak podizanja brade nije moguć, onda se vrši postupak
dizanja vilice stavljanjem 2 ili 3 prsta ispod ugla donje vilice obostrano
(s obje ruke), te se vrši povlačenje vilice nagore.

Ako dijete, oslobađanjem dišnih puteva, za deset sekundi ne prodiše, treba

započeti sa davanjem vještačkog disanja usta na usta i usta na usta i nos, s tim
što se kod davanja vještačkog disanja usta na usta, nos zatvori palcem i
kažiprstom jedne ruke.

Ako je postupak uspješno izveden grudni koš se

podiže i spušta. Nakon toga se ispituje
cirkulacija. Kod dojenčeta i malog djeteta se
pipa nadlaktična arterija koja se nalazi u sredini
pregiba lakatnog udubljenja.

Ako se puls ne uspostavi duže od 10

sekundi, pristupa se masaži srca.
Masaža srca kod dojenčeta vrši se sa
dva prsta, u srednjoj liniji grudnog koša,
između bradavica dojki, a vještačko
disanje i masaža srca vrši se u omjeru
5:1 (jedan udisaj, pet pritisaka na grudni
koš). Kod malog djeteta se masaža vrši
dlanom jedne ruke u srednjoj liniji
grudnog koša. Kod većeg djeteta se masaža srca vrši dlanovima obje ruke. U
međuvremenu, druga osoba poziva hitnu pomoć.

Alergija na hranu, lijekove i ubode odvesti ljekaru. Kod

Prva pomoć prilikom
uboda insekta
Treba izvaditi žaoku,
ukoliko se radi o ubodu
pčele ili ose i staviti
hladan oblog. Ako se
jave znaci alergije dijete
treba odvesti ljekaru.
insekata može se manifestovati anafilaktičkog šoka, treba odmah
promjenama na koži (crvenilo, koprivnjača, pozvati hitnu pomoć i izvršiti
otoci), a najteža manifestacija alergije je reanimaciju.
anafilaktički šok; dijete se guši, gubi svijest,
prestaje da diše.
Prva pomoć kod kožnih promjena jeste
davanje sirupa protiv alergije, ukoliko je
dijete ranije imalo problema slične prirode.
Dijete, poslije pružanja prve pomoći treba

51
Prva pomoć kod astme i bronhitisa. Dijete se stavi u sjedeći položaj. Zrak Prva pomoć prilikom
se vlaži isparavanjem čaja od kamilice. povraćanja. Djete se nagne
prema naprijed i drži se jednom
Za očekivati je da je dijete ranije imalo epizode otežanog disanja, te bi u kući rukom za čelo, a drugom rukom
trebalo da postoje babyhalery ili volumatik. Preko njih se pumpicom mogu preko trupa. Napravi se rastvor
ubrizgati sredstva za širenje dišnih puteva (fliksotide, seretide,...). Ako se rehidratacione soli, prema
stanje djeteta popravi, ne mora se voditi ljekaru. U suprotnom, odlazak uputstvu (na ½ litra prokuhane,
ljekaru je obavezan. ohlađene vode rastvori se jedna
kesica) i dijete se poji svakih 5
min sa jednom kašičicom. Taj
postupak se ponavlja svaki 4-6
sati. Ako dijete ne prestane
povraćati, mora se odvesti
ljekaru, kako ne bi dehidriralo.
Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta

Normalna tjelesna temperatura djeteta pod pazuhom iznosi 36,1

– 37,2 °C, dok je mjerena rektalno veća za 05 - 1°C pa normalna
vrijednost može biti i do 37,5 °C.

Temperatura se mjeri toplomjerom koji može biti živin ili

digitalni. Mjesta mjerenja mogu biti pod pazuhom, u
rektumu, u uhu, u ustima i na čelu. Živinim toplomjerom
temperatura se mjeri 3-5 min pod pazuhom, a u rektumu 1-2 min.

Temperatura se obara „fizičkim metodama“, frikcijama, masažom, mokrom

spužvom, kupanjem u mlakoj vodi, zavijanjem u vlažan čaršaf i stavljanjem
obloga od vode iza vrata, koji se drže 15-tak minuta. Drugi način skidanja
temperature je lijekovima i to sirupima i čepićima. Od sirupa se
upotrebljavaju: Paracetamol i Ipubrufen, a od čepića upotrebljavaju se Voltaren i
Paracetamol čepići.

Djeci do 6 mjeseci se daje isključivo Paracetamol u vidu sirupa ili čepića, a

djeci od godinu dana se mogu dati i Voltaren čepići. Dozu svih ovih lijekova
strogo određuje ljekar.

52
Oblik lijeka Upotreba

• upotrebljavaju se za nos, oči i uši

KAPI • fiziološka otopina za nos može se dati i u spreju kao i lijekovi za astmu
• lijekovi za astmu i upalu dušnika, mogu se dati i u vidu inhalacije ako roditelji imaju
inhalator (ventolin, deksametazon,...)
• daju se protiv temperature, alergije, proljeva, kašlja
SPREJ
• uglavnom se daju protiv temperature i zatvora
ČEPIĆI
TABLETE • rijetko se daju djeci, jer može doći do gušenja
i • ako je neophodno, mogu se dati zdrobljene ili rastvorene u maloj količini tečnosti
PILULE
OBLOGE,
MASTI i • upotrebljavaju se kod kožnih promjena i otoka
GELOVI
• kod davanja antibiotskih sirupa, moramo strogo voditi računa o propisanoj dozi i
vremenskom intervalu između davanja doza lijekova, kako bi lijek na pravi način djelovao
SIRUP • sirup se daje kafenom kašičicom, dozerom ili špricom
• ako dijete povraća, lijek se može dati špricom, ili pomiješan sa malom količinom čaja ili
soka
• ako ni to ne pomaže, onda se daje u injekciji intramuskularno

Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika

53
III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA

* Šta dadilja treba znati o

pravilnoj ishrani djece?

* Kako osmisliti sedmični

jelovnik za dijete?

* Koje namirnice djeca

neizostavno trebaju
unositi, a koje trebaju
izbjegavati?

54
 Šta
Šta
Štaje
jejepotrebno
potrebno
potrebnoznati
znati
znatiooopravilnoj
pravilnoj
pravilnojishrana
ishrana
ishranadjece?
djece?
djece?

Ishrana
Ishrana
Ishrana
uu djetinjstvu
djetinjstvu
u djetinjstvu
i i adolescenciji
adolescenciji
i adolescenciji
predstavlja,
predstavlja,
predstavlja,
uz
uz uz
redovnu
redovnu
redovnu
fizičku
fizičku
fizičku
aktivnost,
aktivnost,
aktivnost,
vodeću
vodeću
vodeću
odrednicu
odrednicu
odrednicu zdravlja
zdravlja
zdravlja
uukasnijem
kasnijem
u kasnijem
životu.
životu.
životu.

Pravilnom
Pravilnom
Pravilnom
ishranom
ishranom
ishranom
djece:
djece:
djece:

•• •osigurava
osigurava
osigurava sese odgovarajući
se
odgovarajući
odgovarajućiunos
unos
unos
nutrijenata
nutrijenata
nutrijenatai i energije
energije
i energije
potrebnih
potrebnih
potrebnihza
za za
rast
rastrast
i irazvoj
razvoj
i razvoj
uudjetinjstvu
djetinjstvu
u djetinjstvu
•• •nude
nudenudeseseraznovrsne
raznovrsne
se raznovrsne namirnice
namirnice
namirnice
čime
čime
čime
seserazvijaju
razvijaju
se razvijaju
zdrave
zdrave
zdrave
prehrambene
prehrambene
prehrambene
navike
navike
navike koje
kojekoje
doprinose
doprinose
doprinoseprevenciji
prevenciji
prevenciji
bolesti
bolesti
bolesti
uuodraslom
odraslom
u odraslom dobu
dobudobu
•• •kontroliše
kontroliše
kontroliše sesepretjeran
pretjeran
se pretjeran
unos
unos
unos
energije
energije
energije
(tzv.
(tzv.
(tzv.
„praznih
„praznih
„praznih
kalorija“)
kalorija“)
kalorija“)
uucilju
cilju
u cilju
sprječavanja
sprječavanja
sprječavanja gojaznosti
gojaznosti
gojaznosti

 neadekvatna
neadekvatna ishrana
neadekvatna ishrana uu u
ishrana
pogledu
pogledu
pogledu unosaunosa
unosa polinezasićenih
polinezasićenih
polinezasićenih
Brojna
Brojna
Brojna
naučna
naučna
naučna
istraživanja
istraživanja
istraživanja
pokazala
pokazala
pokazala
su
su kako
su
kakokako
ishrana
ishrana
ishrana
djeteta
djeteta
djeteta
uu razvoju
razvoju
u razvoju
može
može
može masti
masti
masti (iz
(iz (iz
ribe,
ribe,
ribe, sjemenki
sjemenki
sjemenki ii i
imati
imati
imati
presudan
presudan
presudan
utjecaj
utjecaj
utjecaj
na
nanjegovo
na
njegovo
njegovo
trenutno
trenutno
trenutno
i ibuduće
buduće
i buduće
zdravlje;
zdravlje;
zdravlje; orašastih
orašastih
orašastih plodova)
plodova)
plodova) veževeže
veže sese uz
se
uz uz
pojavu
pojavu hiperaktivnosti
pojavu hiperaktivnosti i i i
hiperaktivnosti
 ishrana
ishrana
ishrana
ss nedovoljno
nedovoljno
s nedovoljno proteina,
proteina,
proteina, željeza,
željeza,
željeza,joda,
joda, joda,cinka
cinka
cinka
i i folne
folne
i folne kiseline
kiseline
kiseline
uu u poremećaja
poremećaja
poremećaja pažnje.
pažnje.
pažnje.
djetinjstvu
djetinjstvu
djetinjstvuveže
veže veže
sese uzse
uz sporiji
uz
sporiji
sporiji rast,
rast,
rast,
teškoće
teškoće
teškoće uu mentalnom
mentalnom
u mentalnom razvoju,
razvoju,
razvoju,slabiji
slabiji
slabiji
imunitet,
imunitet,
imunitet,
slabu
slabu
slabu
koncentraciju
koncentraciju
koncentraciju i ipamćenje,
pamćenje,
i pamćenje, tetepovećanu
povećanu
te povećanu emotivnu
emotivnu
emotivnu reakciju
reakciju
reakciju
na
na na (prema
(prema
(prema MON
MONMON
FBiH,
FBiH,
FBiH,2012)
2012)
2012)
stres
stres
stres
 nedostatak
nedostatak
nedostatak kalcija
kalcija
kalcija
i i vitamina
vitamina
i vitamina DD može
D
možemožedovesti
dovesti
dovesti do
do do
rahitisa
rahitisa
rahitisauu djetinjstvu
djetinjstvu
u djetinjstvuii i
osteoporoze
osteoporoze
osteoporoze uukasnijem
kasnijem
u kasnijem životu
životu
životu
 pretjerana
pretjerana
pretjeranakonzumacija
konzumacija
konzumacija masnoća
masnoća
masnoća životinjskog
životinjskog
životinjskog porijekla,
porijekla,
porijekla, trans-masnoća,
trans-masnoća,
trans-masnoća,
šećera,
šećera,
šećera,
soli
solisoli
i i aditiva
aditiva
i aditiva hrani,
hrani,
hrani, uu direktnoj
direktnoj
u direktnoj jeje vezi
jevezivezi
ss pojavom
pojavom
s pojavom hroničnih
hroničnih
hroničnih
nezaraznih
nezaraznih
nezaraznih bolesti,
bolesti,
bolesti,
kao
kaokao
što
štošto
susuoboljenja
su
oboljenja
oboljenjasrca
srcasrca
i ikrvnih
krvnih
i krvnih
sudova
sudova
sudova dijabetes
dijabetes
dijabetes
tipa
tipatipa
II,
II, II,
žučni
žučni
žučnikamenci,
kamenci,
kamenci, neke
nekeneke
vrste
vrste vrste
karcinoma
karcinoma
karcinoma (dojka,
(dojka,
(dojka,
materica,
materica,
materica, žučna
žučna
žučnakesa,
kesa,
kesa,
debelo
debelo
debelo
crijevo,
crijevo,
crijevo,
prostata
prostata
prostataitd.)
itd.)itd.)

Navike
Navike
Navike
se
serazvijaju
se
razvijaju
razvijaju
uuprvih
prvih
u prvih
pet
petpet
godina
godina
godina
života.
života.
života.
Stoga
Stoga
Stoga
jejeovo
ovo
je ovo
ključan
ključan
ključan
period
period
period
iiza
zai razvoj
za
razvoj
razvoj
zdravih
zdravih
zdravih
prehrambenih
prehrambenih
prehrambenih navika.
navika.
navika.

Od
OdOd ključne
ključne
ključne jeje je
Osnove
Osnove
Osnove
hemijskog
hemijskog
hemijskog
sastava
sastava
sastava
hrane
hrane
hrane važnosti
važnosti
važnosti izvor
izvor
izvor
energije.
energije.
energije.

„Dobre“
„Dobre“
„Dobre“ kalorijekalorije
kalorije
dolaze
dolaze
dolazeiziz izsloženih
složenih
složenih
UU ovom
U
ovom
ovomdijelu
dijelu
dijelu
navedeni
navedeni
navedeni
susu nutrijenti
su
nutrijenti
nutrijentiključni
ključni
ključni
za
za pravilan
za
pravilan
pravilan rast
rastrast
i i razvoj
razvoj
i razvoj
djeteta,
djeteta,
djeteta, ugljikohidrata
ugljikohidrata
ugljikohidrata ii i
date
datedate
njihove
njihove
njihove
najkraće
najkraće
najkraće
definicije
definicije
definicije
i i funkcije.
funkcije.
i funkcije.
Upoznajte
Upoznajte
Upoznajtesese sse
s njima
njima
s njima i i koristite
koristite
i koristite
ove
oveove nezasićenih
nezasićenih
nezasićenih(te
(te (te
malim
malim
malim
informacije
informacije
informacije
uukombinaciji
kombinaciji
u kombinaciji sstablicom
tablicom
s tablicom ooizvorima
izvorima
o izvorima
nutrijenata
nutrijenata
nutrijenata (vidjeti
(vidjeti uu nastavku)
(vidjeti nastavku)
u nastavku)
ii i dijelom
dijelom
dijelom zasićenih)
zasićenih)
zasićenih)
sasa sa
piramidom
piramidom
piramidom ishrane,
ishrane,
ishrane,kako
kako
kako biste
biste
biste
mogli
mogli
mogli
analizirati
analizirati
analiziratipostojeće
postojeće
postojeće obroke
obroke
obrokeii i masti,
masti,
masti, dok
dokdok tzv. tzv.tzv.
unaprijediti
unaprijediti
unaprijediti
ih,
ih,te
ih,
teplanirati
planirati
te planirati
buduće
buduće
buduće jelovnike.
jelovnike.
jelovnike. „prazne“
„prazne“
„prazne“
kalorije
kalorije
kalorije
djeca
djeca
djeca
dobijaju
dobijaju
dobijaju iziz iz hrane
hrane
hrane
Energija
Energija
Energija bogate
bogate
bogate šećerom
šećerom
šećerom i i i
zasićenim
zasićenim
zasićenim
masnoćama.
masnoćama.
masnoćama.
Djeci
Djeci
Djeci
jeje je
potrebna
potrebna
potrebna odgovarajuća
odgovarajuća
odgovarajuća dnevna
dnevna
dnevna količina
količina
količina energije
energije
energije (kalorija)
(kalorija)
(kalorija)za
za za
funkcioniranje
funkcioniranje
funkcioniranjeorganizma,
organizma,
organizma, fizičku
fizičku
fizičku
aktivnost,
aktivnost,
aktivnost,
teterast
rast
te rast
i irazvoj.
razvoj.
i razvoj.
Organizam
Organizam
Organizam energiju
energiju
energiju
dobiva
dobiva
dobiva
iziz masti
iz
masti
masti
i i ugljikohidrata,
ugljikohidrata,
i ugljikohidrata, tete manjim
te
manjim
manjim dijelom
dijelom
dijelom iziz proteina.
iz
proteina.
proteina.Energetske
Energetske
Energetske
potrebe
potrebe
potrebepojedinaca
pojedinaca
pojedinaca sese razlikuju,
se
razlikuju,
razlikuju,
uu zavisnosti
zavisnosti
u zavisnosti
od
od od
uzrasta,
uzrasta,
uzrasta,
spola
spola
spola
i i nivoa
nivoa
i nivoa
fizičke
fizičke
fizičke
aktivnosti.
aktivnosti.
aktivnosti.

55
Masnoće
Masnoće
n-3
n-3 polinezasićene
polinezasićene
Masnoće
Masnoćesadrže
sadrženajveći
najvećiprocenat
procenatenergije
energije(kalorija)
(kalorija)u uljudskoj
ljudskojprehrani.
prehrani. masne
masnekiseline
kiseline(omega-3
(omega-3
Najjednostavnija
Najjednostavnijapodjela
podjela
masnoća
masnoća je je
nana masne
masne
kiseline)
kiseline)
• • zasićene
zasićene(iz(iz
namirnica
namirnica
životinjskog
životinjskog porijekla)
porijekla)i i
• • nezasićene
nezasićene (iz(iz
namirnica
namirnica
biljnog
biljnog porijekla
porijekla
i ribe).
i ribe). Ove
Ovemasnoće,
masnoće,neophodne
neophodne
zaza razvoj
razvoj
mozga
mozga kodkod
djece
djece
i i
Djetetu
Djetetuu urazvoju
razvojuneophodna
neophodnaje jeodređena
određenakoličina tzv.esencijalnih
količinatzv. esencijalnihmasnoća
masnoćakoje
koje zdravlje
zdravljesrca srcakod
kododraslih,
odraslih,
sese
unose
unoseputem
putemhrane.
hrane. nalaze
nalazesesenajviše
najvišeu umasnoj
masnoj
ribiribii ribljem
i ribljemulju.
ulju.Zato
Zatoje je
Dok
Dokhrana
hranadojenčeta
dojenčetatreba
trebabitibitiznatno
znatnobogata
bogatamasnoćom,
masnoćom,hrana
hranadjeteta
djetetanakon
nakon važno
važno značajno
značajno povećati
povećati
dojenačkog
dojenačkog dobadoba
postepeno
postepeno bivabivamanje
manjemasna,
masna,dok
dok
nene
dostigne
dostigne
30%
30% energije
energije
iz iz unos
unos ribe ribe kod
kod djece
djece i i
masti,
masti,
štošto
je je
preporuka
preporuka zaza
odrasle.
odrasle. omladine,
omladine,uključujući
uključujućii onu
i onu
konzervisanu
konzervisanu u ulju.
u ulju.
Ovdje
Ovdjeje jeododključne
ključnevažnosti
važnosti
pravilan
pravilan odabirodabir izvora izvora
masnoće.
masnoće. Stoga
Stogasese preporučuje
preporučuje
dadadjeca
djecauzrasta
uzrasta2-62-6godina
godina Iznimno
Iznimnoje jevažno
važnonenehraniti
hranitidijete
dijete
konzumiraju
konzumirajumlijeko
mlijekos s2.8% 2.8% dodatnim
dodatnimzasićenim
zasićenimmasnoćama
masnoćama
mliječne
mliječnemasti,
masti,te tedadasesedjeci
djeci (pržena
(prženahrana),
hrana),
jerjer
postoji
postoji
opasnost
opasnost
nenedaju
dajuproizvodi
proizvodis soznakom
oznakom ododpovećanja
povećanjaholesterola
holesterolačakčaki ui u
„light“
„light“ (smanjen
(smanjen sadržaj sadržaj ovoj
ovoj dobi,
dobi, koji
koji ostaje
ostaje trajni
trajni
masti).
masti).Dijete
Dijete
ćećenana ovaj
ovaj
način
način problem
problem i i riziko-faktor
riziko-faktor zaza
unijeti
unijeti dovoljan
dovoljan postotakpostotak oboljenja
oboljenja kardiovaskularnog
kardiovaskularnog
masti,
masti,
uključujući
uključujući i one
i onezasićene,
zasićene,koje
koje
sese
prirodno
prirodno
nalaze
nalaze
u mlijeku.
u mlijeku. sistema
sistemau odraslom
u odraslom dobu.
dobu.

Ugljikohidrati
Ugljikohidrati

Ugljikohidrati
Ugljikohidratisusu
vodeći
vodeći
izvor
izvor
energije
energije
u ljudskoj
u ljudskoj
prehrani.
prehrani.
Dijele
Dijele
sese
nana

• • škrob
škrob– –sastojak
sastojakmueslija,
mueslija,pahuljica,
pahuljica,mahunarki,
mahunarki,žitarica
žitaricai korijenastog
i korijenastog
povrća
povrća
• • šećere
šećere– termin
– termin „šećeri“
„šećeri“mnogo
mnogo je je
širiširi
odod
šećera
šećera
kog
kog
koristimo
koristimo kao
kaosladilo.
sladilo.
Naime,
Naime, ononobuhvata
obuhvata intrinzične
intrinzične i mliječne
i mliječne šećere
šećere
(koji
(koji
seseprirodno
prirodno nalaze
nalazeuu
mlijeku,
mlijeku,povrću
povrćui voću),
i voću),te tenemliječne
nemliječneekstrinzične,
ekstrinzične,tzv.
tzv.„jednostavne“
„jednostavne“ili ili
„slobodne“
„slobodne“šećere
šećere(šećeri
(šećeriu uslatkišima,
slatkišima,kolačima,
kolačima,biskvitima,
biskvitima,zaslađenim
zaslađenim
pahuljicama
pahuljicama i napicima,
i napicima,te te
voćnim
voćnim sokovima
sokovima s dodatkom
s dodatkom šećera).
šećera).

Ugljikohidrati
Ugljikohidratitrebaju
trebajubitibitiizvorom
izvorom55% 55%energije
energijeu udjetetovoj
djetetovojishrani,
ishrani,s tim
s timdada
ekstrinzični,
ekstrinzični,nezdravi
nezdravišećeri
šećerinenebi bitrebali
trebalibitibitiizvorom
izvoromviše
višeodod10%
10%dnevne
dnevne
Djetetu
Djetetu ovajovaj oblik
oblik šećera
šećera u u
energije.
energije.
prehrani
prehraniuopće
uopćenije nijepotreban,
potreban,jerjer
ono
onosvoje
svojepotrebe
potrebezazašećerom šećerom
može
moženamiriti
namiritiiz izsloženih
složenihformi
formi
ugljikohidrata
ugljikohidrata(škrob)
(škrob)i prirodnog
i prirodnog
Unos
Unosugljikohidrata
ugljikohidratau uprehrani
prehranidjeteta
djetetamože
možeseseomogućiti putemvoća,
omogućitiputem voća, šećera
šećera
iz iz
mlijeka,
mlijeka,voća
voća i povrća.
i povrća.
povrća,
povrća,pahuljica
pahuljica
(bez
(bezdodatog
dodatogšećera),
šećera),riže,
riže,
tjestenine,
tjestenine,
hljeba
hljeba
i mlijeka.
i mlijeka.

U Uranom
ranom uzrastu
uzrastupreporučuje
preporučujesesekombinirati
kombinirati bijele
bijelei integralne
i integralneproizvode,
proizvode,
bez
bez
pretjerivanja
pretjerivanjau bilo
u bilokom
komsmjeru.
smjeru. Integralni
Integralniproizvodi
proizvodibogatibogatisusuvitaminima
vitaminimaB B
i i
E,E,te tevlaknima,
vlaknima,dok
doksusubijeli
bijelihljeb
hljebi tjestenina
i tjesteninarelativno
relativnosiromašni
siromašninavedenim
navedenim
sastojcima.
sastojcima.

56
Proteini
Proteini
(bjelančevine)
(bjelančevine)

Proteini
Proteini
su neophodni
su neophodni za rast
za rast
i funkcioniranje
i funkcioniranje
tkiva,tkiva,
te stvaranje
te stvaranje
enzima
enzima
koji koji Vlakna
Vlakna
kontrolišu
kontrolišu
brojne
brojne
tjelesne
tjelesne
funkcije.
funkcije.
Prehrambena
Prehrambenavlakna vlakna(celuloza)
(celuloza)
predstavljaju
predstavljajuonajonaj
sastojak
sastojak
voća,voća,
DjeciDjeci
je potrebno
je potrebno proporcionalno
proporcionalno više više
proteina
proteina
negonego odraslima.
odraslima. povrća
povrća
i žitarica
i žitarica
koji koji
se nese može
ne može
Proteini
Proteini
mogu mogubiti biti
biljnog
biljnog
i životinjskog
i životinjskog
porijekla,
porijekla,
npr:npr:mijekomijeko
i i razgraditi
razgraditi
u tankom
u tankom
crijevu.
crijevu.
Vlakna
Vlakna
mliječni
mliječni
proizvodi,
proizvodi,
meso,meso,
riba,riba,
grahorice,
grahorice,
jaja,jaja,
gljive
gljive žitarice,
ali i ali i žitarice, su su izrazito
izrazito
važnavažna
za za pravilnu
pravilnu
tjestenina
tjestenina
i hljeb.
i hljeb. probavu
probavui zdravlje
i zdravlje
crijeva,
crijeva,
a neke
a neke
vrstevrste
pomažu
pomažu i ui snižavanju
u snižavanju
holesterola.
holesterola.

Međutim,
Međutim, ne treba
ne treba pretjerivati
pretjerivati
s s
vlaknima
vlaknima u ishrani
u ishrani predškolske
predškolske
djece,
djece,
jer jer
pretjeran
pretjeran
unosunosmože može
poremetiti
poremetitiapsorpciju
apsorpciju
vitamina,
vitamina,
te te
dovesti
dovesti
do anemije.
do anemije.
Preporučuje
Preporučuje
se se
postepeno
postepenouvoditi uvoditiintegralne
integralne
proizvode,
proizvode, kakokako bi sebi razvijale
se razvijale
dobre
dobre
navikenavike
za kasniju
za kasniju
dob,dob,
dok dok
nerastvoriva
nerastvorivavlakna vlaknakao kaonpr. npr.
mekinje
mekinje uopćeuopćene netrebatreba
davati
davati
Lakše
Lakše
su probavljivi
su probavljivi
proteini
proteini
iz bijelog
iz bijelog
mesa,
mesa,
ribe ribe maloj
maloj
djeci.djeci.
i mahunarki
i mahunarkii grahorica,
i grahorica,
te seteusekreiranju
u kreiranju
dječjih
dječjih
jelovnika
jelovnika
trebatrebašto što
više više
koncentrisati
koncentrisati
na njih.
na njih.
Takođe
Takođe
trebatreba
imatiimati
na umu
na umu
da sudanemasna
su nemasnajanjetina
janjetina
i teletina
i teletina
lakšelakše
probavljive
probavljive
od junetine
od junetine
i govedine.
i govedine.

Vitamini
Vitamini

Vitamine
Vitamine
dijelimo
dijelimo
na na Važno
Važno
je djeci
je djeci
i omladini
i omladini
• •rastvorive
rastvorive
u vodiu vodi
(vitamini
(vitamini
B skupine,
B skupine,
vitamin
vitamin
C) i C) i omogućiti
omogućiti unosunos
• •rastvorive
rastvorive
u masti
u masti
(vitamini
(vitamini
A, D,
A,ED,i K).
E i K). adekvatnih
adekvatnihkoličina
količina
svihsvih
vitamina:
vitamina:
NekiNeki
vitamini
vitamini
uglavnom
uglavnom
se nalaze
se nalaze
u namirnicama
u namirnicama životinjskog
životinjskog
(vitamin
(vitamin
D, D,
vitamin
vitamin
B12),B12),
a neki
a neki
u namirnicama
u namirnicama
biljnog
biljnog
porijekla
porijekla
(vitamin
(vitamin
C). C). * premale
* premaledozedoze
dovode
dovode
do do
nedostatka
nedostatkavitamina
vitamina
Vitamini
Vitamini
rastvorivi
rastvorivi
u masti
u masti
se skladište
se skladište
u organizmu
u organizmu te stoga
te stoga
ne treba
ne treba
uzimati
uzimati (avitaminoza)
(avitaminoza)
velike
velike
dozedoze
vitamina
vitamina
AiA D,i jer
D, mogu
jer mogu
biti biti
toksične.
toksične.
Vitamini
Vitamini
rastvorivi
rastvorivi
u vodi
u vodi * prevelike
* prevelike
dozedoze
dovode
dovode
lahkolahko
tokomtokom kuhanja
kuhanja mogumogu „otići“
„otići“ u vodu
u vodu u kojoj
u kojoj je hrana
je hrana kuhana,
kuhana, i lakše
i lakše se se do do hipervitaminoze
hipervitaminoze
uništavaju
uništavaju
ako ako
se hrana
se hrana
predugo
predugo
kuhakuha
ili ostavlja
ili ostavlja
da „stoji“
da „stoji“
(dolazi
(dolazi
do procesa
do procesa (toksičnog
(toksičnog
stanja).
stanja).
oksidacije).
oksidacije).

57
 Nalazi
Nalazi
se u...
se u... Koristi
Koristi
za... za...

pojavljuje
pojavljuje
se u dvije
se u dvije
forme:
forme: • • od
štiti štitiinfekcija
od infekcija
Vitamin
Vitamin A A• kao• retinol
kao retinol
(u namirnicama životinjskog
(u namirnicama porijekla)
životinjskog porijekla)
• • imunološki
jača jača imunološki sistem
sistem
i i • • važan
važan za rastza irast
pravilan razvoj
i pravilan vida vida
razvoj
• karoten
• kao kao karoten (u voću
(u voću i povrću)
i povrću) • • karoten
karoten ostvaruje dodatni
ostvaruje učinak
dodatni na na
učinak
zaštitu
zaštitu ćelijaćelija od degeneracije
od degeneracije
Karoten
Karoten ima 6ima 6 puta
puta slabiju
slabiju bioraspoloživost
bioraspoloživost od retinola,
od retinola, • • važan
važan u zaštiti
u zaštiti organizma
organizma od nekih
od nekih oblika
oblika
što znači
što znači da jedapuno
je puno
teže teže isključivo
isključivo iz voća
iz voća i povrća
i povrća raka raka i srčanih
i srčanih oboljenja
oboljenja
zadovoljiti
zadovoljiti potrebe
potrebe za A za A vitaminom.
vitaminom.

teškoteško
se može
se može
u dovoljnoj
u dovoljnoj
mjerimjeri
unijeti
unijeti
hranom,
hranom,
te sete se
bebama
bebama
i maloj
i maloj
djecidjeci
daju daju
kapi kapi
vitamin
vitamin
D, dok
D, dok
je djeci
je djeci
svih svih
uzrasta
uzrasta
važnovažno
omogućiti
omogućiti
da borave
da borave
na otvorenom
na otvorenom
Vitamin D Ddovoljno
Vitamin dovoljno
dugo,dugo,
kakokako
bi koža
bi koža
proizvela
proizvela
dovoljne
dovoljne
zalihezalihe
• • neophodan
neophodan je za jezdravlje
za zdravlje
kostiju
kostiju
i zubai zuba
ovogovog
vitamina.
vitamina. • • nedostatak
nedostatak ovogovog vitamina
vitamina
dovodi
dovodido do
krivljenja
krivljenja
kostiju
kostiju
(rahitisa)
(rahitisa)
Korištenje
Korištenje
visokih
visokih
zaštitnih
zaštitnih
faktora
faktora
i neizlaganje
i neizlaganje
suncusuncu
doveli
doveli
su dosuponovne
do ponovnepojave
pojave
rahitisa
rahitisa
međumeđu
djecom
djecom
u u
Evropi.
Evropi.
• •igra igra
važnuvažnu
uloguulogu
u zaštiti
u zaštiti
organizma
organizma
od od
nizaknizak voćavoća
unosunos i povrća,
i povrća,
posebno
posebno
izražen
izražen
kod kod
djecedjece oboljenja,
oboljenja,
iz siromašnih
iz siromašnih porodica
porodica i djece
i djece iz gradskih
iz gradskih naselja
naselja (u (u• • značajan
značajan u proizvodnji
u proizvodnji kolagena, koji koji
kolagena,
Vitamin
Vitamin C Codnosuodnosu na ruralna
na ruralna područja)
područja) uzrokomuzrokom je slabog
je slabog unosaunosa gradigradi
kosti,kosti,
zubezube
i kožu i kožu
vitamina
vitamina C. C. • • stijenke
jača jača stijenke
ćelijaćelija
i štitii ih
štiti
odihpropadanja
od propadanja
Vitamin
Vitamin C vrlo
C vrlo je osjetljiv
je osjetljiv na visoke
na visoke temperature,
temperature, i i
• • pomaže
pomaže apsorpciju
apsorpciju željeza,
željeza, ako ako
se se
velikiveliki procenat
procenat gubi gubi se kuhanjem.
se kuhanjem.
konzumira
konzumira zajedno
zajedno s hranoms hranom koja koja
ga ga
sadržisadrži
KakoKako se vitamin
se vitamin C neC može
ne može skladištiti
skladištiti u tijelu
u tijelu
  PREPORUKA:
PREPORUKA: Sok Sok od naranče
od naranče služiti
služiti
(eventualni
(eventualni višakvišak se izbacuje
se izbacuje izmokravanjem),
izmokravanjem), važnovažno
je je
uz obrok.
uz obrok.
da dijete
da dijete svakisvaki
dan dan
uneseunese dovoljno
dovoljno namirnica
namirnica koje koje
sadrže
sadrže
ovaj ovaj
vitamin.
vitamin.

Tabela
Tabela 8: Prikaz
8: Prikaz vitamina
vitamina

Minerali
Minerali

Željezo
Željezo je neophodno
je neophodno za brojne
za brojne funkcije
funkcije organizma,
organizma, naročito
naročito za prijenos
za prijenos
kisika.
kisika. Nedostatak
Nedostatak željeza
željeza uzrokuje
uzrokuje anemiju,
anemiju, a manifestuje
a manifestuje se blijedilom,
se blijedilom, VećeVeće
potrebe
potrebe
za željezom
za željezom
srećusreću
umorom,
umorom, slabom
slabom otpornoću
otpornoću na infekcije,
na infekcije, slabijim
slabijim učenjem
učenjem i lošim
i lošim apetitom.
apetitom. se kod
se koddjecedjece
uzrasta
uzrasta
do 4do 4
Vrlo Vrlo je važno
je važno djelovati
djelovati na spriječavanju
na spriječavanju anemije
anemije jer dovodi
jer ona ona dovodi do trenutnih
do trenutnih i i godine,
godine,
radi radi
ubrzanog
ubrzanog
rastarasta
i i
trajnih
trajnih posljedica
posljedica na učenje,
na učenje, intelektualni
intelektualni razvoj
razvoj i ponašanje
i ponašanje djeteta.
djeteta. razvoja.
razvoja.

Vitamin
Vitamin C pomaže
C pomaže absorpciju
absorpciju željeza,
željeza, dok mesne
dok mesne namirnice
namirnice pomažupomažu absorpciju
absorpciju
željeza
željeza iz povrća.
iz povrća. Željezo
Željezo se pojavljuje
se pojavljuje u dvau oblika:
dva oblika: hem željezo
hem željezo (nalazi
(nalazi se u se u
mesumesu i masnoj
i masnoj ribi) ribi) i ne-hem
i ne-hem željezo
željezo (nalazi
(nalazi se u se u lisnatom
lisnatom povrću,
povrću, žitaricama
žitaricama i i
mahunarkama).
mahunarkama). Hem Hem željezo
željezo se absorbuje
se absorbuje relativno
relativno lahko,
lahko, dok dok
je zajeabsorpciju
za absorpciju Nedostatak
Nedostatak cinkacinka
kod kod
djecedjece
ne-hem
ne-hem željeza
željeza važno važno potpomoći
potpomoći ga konzumiranjem
ga konzumiranjem namirnica
namirnica bogatih
bogatih C C javljajavlja
se se kadakadase sesmanji
smanji
vitaminom
vitaminom (npr.(npr.
svježisvježi narančin
narančin sokjelo).
sok uz uz jelo). konzumacija
konzumacija mlijeka,
mlijeka,
a ne a ne
povećapoveća
adekvatno
adekvatno
unosunos
mesamesa
i i
mliječnih
mliječnih
proizvoda.
proizvoda.
Kalcij
Kalcij je mineral
je mineral potreban
potreban za izgradnju
za izgradnju i jačanje
i jačanje kostiju,
kostiju, te prijenos
te prijenos nervnih
nervnih
impulsa,
impulsa, rad mišića
rad mišića te druge
te druge tjelesne
tjelesne funkcije.
funkcije. DjecaDjeca
kalcijkalcij većinom
većinom dobijaju
dobijaju iz iz
mlijeka
mlijeka i mliječnih
i mliječnih te jetevažno
proizvoda,
proizvoda, je važno da svaki
da svaki dan dan dijete
dijete u razvoju
u razvoju ČestoČestoje jeupravo upravoskriveni
skriveni
popije
popije bar ml
bar 250 250mlijeka,
ml mlijeka, uz ostale
uz ostale namirnice
namirnice kojekoje ga sadrže.
ga sadrže. nedostatak
nedostatak cinkacinka u organizmu
u organizmu
uzrokom čestihčestih oboljenja
uzrokom oboljenja
CinkCink igra važnu
igra važnu uloguulogu u funkcionisanju
u funkcionisanju čitavoga
čitavoga organizma,
organizma, jer jejer je potreban
potreban za za respiratornih
respiratornih puteva.
puteva.
metabolizam
metabolizam proteina,
proteina, mastimasti i ugljikohidrata,
i ugljikohidrata, te zajedno
te zajedno s insulinom
s insulinom reguliše
reguliše
nivo nivo tjelesne
tjelesne Važan
energije.
energije. Važan je naročito
je naročito za jačanje
za jačanje imuniteta
imuniteta organizma.
organizma.

58
JodJod
je važan
je važanza zarad rad
štitne
štitne
žlijezde.
žlijezde.
Njegov
Njegov
nedostatak
nedostataku djetinjstvu
u djetinjstvu
možemože
usporiti
usporiti
intelektualni
intelektualnirazvoj,
razvoj,
u ekstremnim
u ekstremnim slučajevima
slučajevimadovesti
dovesti
i do
i do
težih
težih
mentalnih
mentalnihteškoća.
teškoća.Stoga
Stoga
se preporučuje
se preporučuje upotreba
upotreba isključivo
isključivo
jodirane
jodirane
solisoli
u u
prehrani
prehrani
djece
djece
(uz (uz
napomenu
napomenu da sol
da sol
treba
treba
koristiti
koristiti
vrlovrlo
umjereno!).
umjereno!).

Natrij
Natrij
(sol)
(sol)
jestejeste
neophodan
neophodan za pravilan
za pravilanrad rad
organizma,
organizma,ali ualipretjeranoj
u pretjeranoj
mjeri
mjeri
je škodljiv.
je škodljiv.
U BiH
U BiH je opće
je opće
usvojena
usvojena
navika
navika
pretjeranog
pretjeranog
soljenja
soljenja
hrane,
hrane,
što što
možemože
dovesti
dovesti
do hipertenzije
do hipertenzijei oboljenja
i oboljenja
srca,srca,
mozga
mozga
i krvnih
i krvnih
sudova.
sudova.

Veoma
Veomaje važno
je važnodjecudjecu
učitiučiti
da neda jedu
ne jedu
pretjerano
pretjerano
slanuslanu
hranu
hranu
i navikavati
i navikavati
ih na
ih na
umjereno
umjerenoslana
slana
jela.jela.
Dječiji
Dječiji
bubrezi
bubrezi
su usurazvoju
u razvoju
i nei uspijevaju
ne uspijevaju
izbaciti
izbaciti
višak
višak
soli.soli.

Tabela 9: Namirnice
Tabela 9: Namirnice
kojekoje
predstavljaju
predstavljaju
dobar
dobar
izvorizvor
nutrijenata
nutrijenata
u ishrani
u ishrani
djecedjece

Bjelančevine
Bjelančevine(proteini)
(proteini)Meso,
Meso,jaja,jaja,
mlijeko,
mlijeko, jogurt,
jogurt,kefir,
kefir,
mladimladisir,sir,
polutvrdi
polutvrdi sir,sir,
namaznamaz od od
sira,sira,
leća,leća,
grah,grah,
grašak,
grašak,hljeb,
hljeb,
riža,riža,
tjestenina.
tjestenina.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati
(škrob)
(škrob) Cjelovite
Cjelovitežitarice
žitarice
i proizvodi
i proizvodi od odnjihnjih
(brašno,
(brašno,hljeb,
hljeb,
tjestenina,
tjestenina,pahuljice),
pahuljice),
polenta,
polenta,riža,riža,
krompir,
krompir,mahunarke,
mahunarke, korjenasto
korjenasto povrće.
povrće.
Masti
Masti
(mononezasićene
(mononezasićeneSkuša, Skuša,
sardina
sardinau ulju,
u ulju,
maslinovo,
maslinovo, tikvino,
tikvino,
repičino,
repičino,
suncokretovo
suncokretovo i kukuruzno
i kukuruznoulje.ulje.
i polinezasićene)
i polinezasićene)
Vlakna
Vlakna Proizvodi
Proizvodiod cjelovitih
od cjelovitih žitarica,
žitarica,
voće,voće,
povrće,
povrće,posebice
posebice legumi.
legumi.
Vitamin
Vitamin
A A Izvori
Izvori
retinola
retinola su: su:
puter,puter,
sir, sir,
jaja jaja
i mlijeko.
i mlijeko. JetraJetra
i jetrena
i jetrena pašteta
pašteta
sadrže
sadrževeomaveoma visokvisok
procenat
procenat vitamina
vitamina A, A, te stoga
te stoga oveove proizvode
proizvode ne ne treba trebadjecidjeci
davati
davati
viševiše
od od jedanput
jedanput
sedmično.
sedmično.
Izvori
Izvori karotena
karotena su: su: mrkva,
mrkva, dinja,
dinja, kajsija,
kajsija, zeleno
zeleno lisnato
lisnato povrćepovrće (špinat,
(špinat, brokula,
brokula, kelj,kelj, zelje),
zelje),
paradajz
paradajz
i crvena
i crvenapaprika.
paprika.
Vitamin
Vitamin
C C VoćeVoće
i povrće,
i povrće, a posebice
a posebice agrumi
agrumi(limun,
(limun,naranča,
naranča,grejp,grejp,
mandarina),
mandarina), paprika,
paprika, mladimladi
luk,luk,
špinat,
špinat,
jagode
jagodei ribizle.
i ribizle.
Željezo
Željezo Meso,
Meso,
cjelovite
cjelovitežitarice,
žitarice,
sardina,
sardina,
soja,soja,
leća,leća,
špinat,
špinat,
brokula,
brokula, sušene
sušenemarelice,
marelice,
grožđice,
grožđice,grah,grah,
tunjevina.
tunjevina.
Kalcij
Kalcij Kravlje
Kravlje
i kozje
i kozje
mlijeko,
mlijeko, sojino
sojinomlijeko
mlijeko
s dodatkom
s dodatkom kalcija,
kalcija,
jogurt,
jogurt,
kefir,
kefir,
sirevi,
sirevi,
sirnisirni
namazi,
namazi,
konzervirana
konzervirana ribariba(kad(kad se jede
se jede s kostima),
s kostima), tofutofusir, sir,
hljeb,hljeb,
jaja,jaja,
mahunarke
mahunarke (grah,
(grah,
leća,leća,
leblebija/slanutak),
leblebija/slanutak), zelenozeleno
lisnato
lisnato
povrće
povrćei bademi.
i bademi.
CinkCink Mlijeko,
Mlijeko,
meso,meso,sir, sir,
jaja,jaja,
integralne
integralne pahuljice,
pahuljice,orašasti
orašasti
plodovi
plodovi i leća.
i leća.
JodJod Jodirana
Jodirana
sol.sol.
Mlijeko
Mlijeko i riba.
i riba.
(prema
(premaCaroline
Caroline
Walker
Walker Trust,
Trust,
2005)2005)

Namirnice
Namirnice
i vrste
i vrste
hrane
hrane
kojekoje
treba
treba
izbjegavati
izbjegavati
u ishrani
u ishrani
djece
djece

U cilju
U cilju
zaštite
zaštite
zdravlja
zdravlja
djece,
djece,
određene
određene
namirnice
namirnice
se ne
se preporučuju
ne preporučuju
u ishrani
u ishrani
djece.
djece.
To To
su proizvodi
su proizvodi
kojikoji
sadrže:
sadrže:
 pretjeranu
pretjeranukoličinu
količinusoli,soli,
 zasićene
zasićenemasnoće
masnoće ili ili
 šećerašećera
uz nedovoljno
uz nedovoljno ključnih
ključnih
nutrijenata,
nutrijenata,
 vještačke
vještačke
boje,
boje,
 konzervanse
konzervanse i pojačivače
i pojačivače ukusa,
ukusa,
 te proizvodi
te proizvodikojikoji
iz drugih
iz drugihrazloga
razloga
mogumogu
predstavljati
predstavljati
opasnost
opasnostza zdravlje
za zdravlje
djeteta
djeteta
(npr.
(npr.
izazvati
izazvati
alergiju,
alergiju,
gušenje,
gušenje,
trovanje,
trovanje,
karijes,
karijes,
poremećaj
poremećaj
pažnje,
pažnje,
prekomjerno
prekomjernodebljanje...).
debljanje...).

Ekspertski
Ekspertskitimtim
Federalnog
Federalnog
ministarstva
ministarstva
obrazovanja
obrazovanja
u nauke
u naukeFBiHFBiH(2012)
(2012)
pripremio
pripremioje pregled
je pregled
namirnica
namirnica kojekoje
treba
treba
izbjegavati
izbjegavatiu ishrani
u ishrani
djece,
djece,
s obzirom
s obzirom
na dob
na dob
djeteta
djeteta
(vidjeti
(vidjeti
Prilog Namirnice
Prilog Namirnice
i vrste
i vrste
hrane
hrane
kojekoje
trebatreba
izbjegavati
izbjegavati
u ishrani
u ishrani
djece).
djece).

Korisno
Korisno
bi bilo
bi bilo
da tu
databelu
tu tabelu
kopirate
kopirate
i okačite
i okačite
na vidno
na vidno
mjesto.
mjesto.

59
Piramida ishrane jedan je od alata za planiranje zdravog jelovnika.

Potrebno je uključiti preporučeni broj porcija iz svake od 5 glavnih grupa

namirnica:
1. škrobasta hrana U okviru svake ponuditi
2. voće raznovrsnost boja, tekstura i
3. povrće oblika, te slijediti godišnja doba.
4. mlijeko i mliječni proizvodi Šesta grupa namirnica u vrhu
5. meso i zamjena za meso. piramide sadrži masti i slatkiše,
koje treba konzumirati umjereno.

 Važna napomena : masnoće su

neophodne za razvoj dječjeg mozga i
rad organizma (vidi izvore zdravih
masnoća).

Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem

Učite djecu da prepoznaju promjene godišnjih doba tako što će te promjene doživjeti u svojoj prehrani.

Neke od prednosti hranjenja u skladu sa godišnjim dobima su:

• voće i povrće je najboljeg okusa i najjeftinije kad je u sezoni

• sezonsko voće i povrće može da se ubere zrelije pa prilikom čuvanja neće izgubiti okus ni hranjive
sastojke
• priprema obroka je jednostavnija jer svježe namirnice često ukusne bez mnogo truda

Neki nutrijenti, iako važni za organizam, remete apsorpciju nekih drugih. Drugi, opet, pospješuju apsorpciju. Ovo je
posebno važno imati na umu kada je u pitanju ishrana djece, jer oni imaju veliku potrebu za željezom (npr. dijete ima veće
potrebe za željezom od odrasloga muškarca).

• Željezo + vitamin C: željezo iz žitarica i povrća bolje će se apsorbirati ako u isto vrijeme uzimamo namirnice
bogate C vitaminom (npr. narančin sok, svježu papriku)
• Povrće (fitokemikali) + ulje (npr. maslinovo): na kraju kuhanja povrća ili u svježu salatu obavezno dodajte malo
ulja
• Kalcij + sunčeve zrake (vit D): da bi se kalcij ugradio u kosti neophodan je D vitamin, zato boravite na otvorenom!
• Kalcij – oksalati (špinat): špinat sadrži oksalate koji mogu biti štetni za bubrege, stoga ga treba konzumirati sa
mliječnim proizvodima koji 'vežu' i pomažu izmokravanje oksalata

60
• •• Kalcij
Kalcij
Kalcij
– –čokolada
–čokolada
čokolada (kakao):
(kakao):
(kakao): kakao
kakao
kakao remeti
remeti
remetiapsorpciju
apsorpciju
apsorpciju kalcija
kalcija
kalcija
• •• Željezo
Željezo
Željezo– –kalcij
–kalcij
kalcij (npr.
(npr.
(npr.
mlijeko,
mlijeko,
mlijeko, jogurt,
jogurt,
jogurt,sir):
sir):
sir):
kodkod
koddjece
djece
djece
sklone
sklone
sklone anemiji,
anemiji,
anemiji,
meso
meso
mesoi druge
i idruge
druge
proizvode
proizvode
proizvodebogate
bogate
bogateželjezom
željezom
željezom služite
služite
služite
2 2sata
2sata
sata
prije
prije
prije
iliiliili
nakonnakon
nakon konzumiranja
konzumiranja
konzumiranja mliječnih
mliječnih
mliječnih proizvoda.
proizvoda.
proizvoda.
• •• Željezo
Željezo
Željezo– –vlakna
–vlakna
vlakna – –čaj
–čaj
čaj
i kafa
i ikafa
kafa
– –mekinje,
–mekinje,
mekinje, crni
crni
crni
i zeleni
i izeleni
zeleni
čaj,
čaj,
čaj,
i kafa,
i ikafa,
kafa,
takođe
takođe
takođeometaju
ometaju
ometaju apsorbiranje
apsorbiranje
apsorbiranje
željeza,
željeza,
željeza,
papapa
odmaći
odmaći
odmaći2 22
sata
sata
sata
• •• Željezo
Željezo
Željezo– –grahorice
–grahorice
grahorice (grah,
(grah,
(grah,leća)
leća)
leća)
– –potopiti
–potopiti
potopiti preko
preko
preko noći,
noći,
noći,
prosuti
prosuti
prosuti vodu
vodu
vodu+++
služiti
služiti
služiti
uzuz
uz
CCvitamin
Cvitamin
vitamin
(npr.
(npr.
(npr.
narančin
narančin
narančin sok)
sok)
sok)
• •• Željezo
Željezo
Željezo– –čaj
–čajčaj
odod od
kamilice
kamilice
kamilice – –ovaj
–ovaj
ovajčajčaj
čaj
remeti
remeti
remeti apsorpciju
apsorpciju
apsorpciju željeza,
željeza,
željeza,
papa
pa
odmaći
odmaći
odmaćiodod
odhrane
hrane
hrane
bogate
bogate
bogate
željezom
željezom
željezom 2 2sata
2sata
sata

Zato:
Zato:
Zato:
Kada
Kada
Kada pripremate
pripremate
pripremate hranu,
hranu,
hranu,
imajte
imajte
imajte
i sljedeće
i isljedeće
sljedeće
savjete
savjete
savjete
nana
na
umu,
umu,
umu,kakokako
kakobiste
biste
bistenana
naminimum
minimum
minimumsveli sveli
sveligubitak
gubitak
gubitak  nene
ne
prekuhavajte
prekuhavajte
prekuhavajte hranu
hranu
hranu
nutrijenata,
nutrijenata,
nutrijenata,
i pripremili
i ipripremili
pripremili
što
što
što
kvalitetnije
kvalitetnije
kvalitetnijeobroke:
obroke:
obroke:  kuhajte
kuhajte
kuhajte povrće
povrće
povrće nanana
pari
pari
pari
 nene
ne
pržite
pržite
pržite
 minerali
minerali
minerali
sesese
nene ne
uništavaju
uništavaju
uništavaju kuhanjem
kuhanjem
kuhanjem  ako
ako
ako
kuhate
kuhate
kuhate u uvodi,
uvodi,
vodi,iskoristite
iskoristite
iskoristite i vodu/saft
i ivodu/saft
vodu/saft
 mineral
mineral
mineral
kalij
kalij
kalij(važan
(važan
(važan zazaza
radrad
rad
srca,
srca,
srca,
čišćenje
čišćenje
čišćenje (npr.
(npr.
(npr.
dodajte
dodajte
dodajte vodu
vodu
vodu odod od
kuhanog
kuhanog
kuhanog povrća
povrća
povrća u uu
toksina)
toksina)
toksina)
odlazi
odlazi
odlazi u uvodu
uvoduvodu u ukojoj
ukojoj
kojojjejeje
kuhano
kuhano
kuhano supu)
supu)
supu)
povrće
povrće
povrće  krompir
krompir
krompir kuhatjte
kuhatjte
kuhatjte u uljusci,
uljusci,
ljusci,
u uslanoj
uslanoj
slanoj vodi
vodi
vodi
 većina
većina
većina
vitamina
vitamina
vitamina sesese
uništava
uništava
uništava dugim
dugim
dugim kuhanjem,
kuhanjem,
kuhanjem, (vodu
(vodu
(vodu nenene koristiti)
koristiti)
koristiti)
prženjem,
prženjem,
prženjem, stajanjem
stajanjem
stajanjem nana
nazraku
zraku
zraku  grahorice
grahorice
grahorice potopite
potopite
potopite preko
preko
preko noći,
noći,
noći,vodu
vodu
vodu
 vitamini
vitamini
vitamini
topivi
topivi
topivi u umasti
umasti
masti (A,
(A,
(A,
D,D,D,
E,E,
E,
K)K)K)
‘odlaze’
‘odlaze’
‘odlaze’ prospite
prospite
prospite
prženjem
prženjem
prženjem i stajanjem
i istajanjem
stajanjem u uulju
uulju
ulju  služite
služite
služitesvježe
svježe
svježe voće
voće
voćei povrće
i ipovrće
povrće (u(u(u
zavisnosti
zavisnosti
zavisnosti
 vitamini
vitamini
vitamini
topivi
topivi
topivi u uvodi
uvodivodi (B,(B,
(B,
C)C)
C)
‘odlaze’
‘odlaze’
‘odlaze’ odod
od
uzrasta)
uzrasta)
uzrasta)
kuhanjem
kuhanjem
kuhanjem i stajanjem
i istajanjem
stajanjem u uvodi
uvodi
vodi  nene
ne
ostavljajte
ostavljajte
ostavljajte povrće
povrće
povrće dada da
dugo
dugo
dugo stoji
stoji
stoji
u uvodi,
uvodi,
vodi,
 vitamini
vitamini
vitamini
A,A,A,B,B,B,
CCiCE i iEEpropadaju
propadaju
propadaju termičkom
termičkom
termičkom oguljeno
oguljeno
oguljeno (npr.
(npr.
(npr.krompir)
krompir)
krompir)
obradom
obradom
obradom  jetru
jetru
jetru
(vit
(vit
(vitA)A) A)
i ribu
i iribu
ribu
(vit
(vit
(vitD)D)
D)bolje
bolje
boljejejedinstati
jedinstati
dinstati
 vitamini
vitamini
vitamini
C,C,C,
E,E, E,
B6B6
B6i folna
i ifolna
folna kiselina
kiselina
kiselinapropadaju
propadaju
propadaju u uu nego
nego
negopržiti
pržiti
pržiti
kontaktu
kontaktu
kontaktu s szrakom
szrakom
zrakom (‘stajanjem’)
(‘stajanjem’)
(‘stajanjem’)  kupus
kupus
kupus (vit
(vit
(vitC)C)C)
kuhajte
kuhajte
kuhajte u umalo
umalo
malovode
vode
vode i ii
 kuhanjem
kuhanjem
kuhanjem mesa
mesa
mesa vitamini
vitamini
vitamini BBskupine
Bskupine
skupine i proteini
i iproteini
proteini konzumirajte
konzumirajte
konzumirajte štošto
što
prije
prije
prije
odlaze
odlaze
odlaze
u usupu
usupu
supu (odlično
(odlično
(odlično zazaza
bebe!)
bebe!)
bebe!)  pecite
pecite
peciteiliiliili
kuhajte
kuhajte
kuhajte korjenasto
korjenasto
korjenasto povrće
povrće
povrće u uljusci
uljusci
ljusci
(vit
(vit
(vit
C)C)
C)iliiliili
konzumirajte
konzumirajte
konzumirajte i vodu
i ivodu
vodu u ukojoj
ukojoj
kojoj sesese
kuha
kuha
kuha

Proljeće
Proljeće
Proljeće Ljeto
Ljeto
Ljeto Jesen
Jesen
Jesen Zima
Zima
Zima
Cvekla,
Cvekla,
Cvekla,
listovi
listovi
listovicvekle
cvekle
cvekle Borovnice
Borovnice
Borovnice Jabuke
Jabuke
Jabuke Brokula
Brokula
Brokula
Mladi
Mladi
Mladi
kupus
kupus
kupus Trešnje
Trešnje
Trešnje Azijske
Azijske
Azijskekruške
kruške
kruške Kupus
Kupus
Kupus
Mrkva
Mrkva
Mrkva Ribizle
Ribizle
Ribizle Grah
Grah
Grahzaza
za
ljuštenje
ljuštenje
ljuštenje Karfiol
Karfiol
Karfiol
Karfiol
Karfiol
Karfiol Mrkva
Mrkva
Mrkva Brokula
Brokula
Brokula Celer
Celer
Celer
Špinat
Špinat
Špinat Kukuruz
Kukuruz
Kukuruz Kelj
Kelj
Kelj
pupčar
pupčar
pupčar Agrumi:
Agrumi:
Agrumi: naranče,
naranče,
naranče, grejp,
grejp,
grejp,
Glavasti
Glavasti
Glavasti
kelj
kelj
kelj Plavi
Plavi
Plavi
patlidžan
patlidžan
patlidžan Brusnice
Brusnice
Brusnice limuni,
limuni,
limuni,mandarine
mandarine
mandarine
Bob
Bob
Bob Bijeli
Bijeli
Bijeli
luk
luk
luk Grožđe
Grožđe
Grožđe Salata
Salata
Salataandiva
andiva
andiva
Mladi
Mladi
Mladi
luk
luk
luk Mahune
Mahune
Mahune Praziluk
Praziluk
Praziluk Zeleno
Zeleno
Zeleno lisnato
lisnato
lisnato povrće:
povrće:
povrće:
Zelena
Zelena
Zelena
salata
salata
salata Bamija
Bamija
Bamija Gljive
Gljive
Gljive glavasti
glavasti
glavasti
Grašak
Grašak
Grašak Crveni
Crveni
Crveni lukluk
luk Kruške
Kruške
Kruške i lisnati
i ilisnati
lisnati
kelj
kelj
kelj
Mlade
Mlade
Mlademahune
mahune
mahunegraškagraška
graška Dinje
Dinje
Dinje Nar/šipak
Nar/šipak
Nar/šipak Pastrnjak
Pastrnjak
Pastrnjak
šećerca
šećerca
šećerca Lubenice
Lubenice
Lubenice Radič
Radič
Radič
salata
salata
salata Rutabaga
Rutabaga
Rutabaga
Rotkvice
Rotkvice
Rotkvice Nektarine
Nektarine
Nektarine Paprike
Paprike
Paprike Bijela
Bijela
Bijela
repa
repa
repa
Naranče
Naranče
Naranče tanke
tanke
tankekore
kore
kore Breskve
Breskve
Breskve Slatki
Slatki
Slatki
krompir
krompir
krompir Zimske
Zimske
Zimske tikve
tikve
tikve
Jagode
Jagode
Jagode Paprike
Paprike
Paprike Bundeva
Bundeva
Bundeva “stambolka”
“stambolka”
“stambolka”
Trešnje
Trešnje
Trešnje Šljive
Šljive
Šljive
Maline
Maline
Maline Ljetne
Ljetne
Ljetnetikvice
tikvice
tikvice
Kajsije
Kajsije
Kajsije Paradajz
Paradajz
Paradajz
Gljive
Gljive
Gljive Krastavac
Krastavac
Krastavac
Grožđe
Grožđe
Grožđe
Smokve
Smokve
Smokve

Tabela
Tabela
Tabela 10:
10:
10: Sezonsko
Sezonsko
Sezonsko voće
voće
voće i ipovrće
povrće
i povrće

61
 Osnove
Osnove
Osnoveii principi
iprincipi
principizdrave
zdrave
zdraveishrane
ishrane
ishranebeba
beba
beba

UU Uprvoj
prvoj
prvoj godini
godini
godini života
života
života majčino
majčino
majčino mlijeko
mlijeko
mlijeko predstavlja
predstavlja
predstavlja osnovni
osnovni
osnovni izvor
izvor
izvor
hranjljivih
hranjljivih
hranjljivihmaterija.
materija.
materija.

UU prvih
U prvih
prvih 66 mjeseci,
6 mjeseci,
mjeseci, bebabeba
beba isključivo
isključivo
isključivo doji,
doji,
doji, aa sasa
a navršenih
sa navršenih
navršenih 66 mjeseci
6 mjeseci
mjeseci počinje
počinje
počinje sese se
uvoditi
uvoditi
uvoditi dohrana.
dohrana.
dohrana. Ako
AkoAko
bebabeba
beba ne ne doji,
ne doji,
doji, u prvoj
uu prvoj
prvoj godini
godini
godini života
života
života dajedaje
daje se adaptirano
sese adaptirano
adaptirano
mlijeko.
mlijeko.
mlijeko. Beba
Beba Beba uzrasta
uzrasta
uzrasta 6-12
6-126-12 mjeseci
mjeseci
mjeseci treba
trebatrebapitipiti
piti dnevnodnevno
dnevno okooko
oko 500ml500ml
500ml mlijeka
mlijeka
mlijeka
(majčinog
(majčinog
(majčinog ili adaptiranog).
iliili adaptiranog).
adaptiranog). Kad
KadKad počne
počne
počne jestijesti
jesti jogurt
jogurt
jogurt i mladi
i i mladi
mladi sir,sir,
sir, količina
količina
količina mlijeka
mlijeka
mlijeka
možemože
može se spustiti
sesespustiti
spustiti na na
ccacca
nacca 400400
400 ml.ml.
ml.

Bebama
Bebama
Bebamastarosti
starosti
starosti
ispod
ispod
ispod
12
12 12
mjeseci
mjeseci
mjeseci
nije
nijenije
preporučeno
preporučeno
preporučeno davati
davati
davati
kravlje,
kravlje,
kravlje,
kozje,
kozje,
kozje,
rižino
rižino
rižino
niti
nitiniti
sojino
sojino
sojino
mlijeko,
mlijeko,
mlijeko,
jer
jernijedno
jer
nijedno
nijedno
od
odnjih
od
njihnjih
nije
nijenije
dovoljno
dovoljno
dovoljno
bogato
bogato
bogato
hranjljivim
hranjljivim
hranjljivim
sastojcima,
sastojcima,
sastojcima,
aaslatko
slatko
a slatko
kravlje
kravlje
kravlje
mlijeko
mlijeko
mlijeko
sadrži
sadrži
sadrži
proteine
proteine
proteine
koje
koje
koje
dječiji
dječiji
dječiji
želudac
želudac
želudac
teško
teško
teško
može
možemože
provariti.
provariti.
provariti.

Upute
Upute
Upute zaza
za uvođenje
uvođenje
uvođenje dohrane
dohrane
dohrane

Dijete
Dijete
Dijete
postaviti
postaviti
postaviti
uusjedeći
sjedeći
u sjedeći
položaj,
položaj,
položaj,
prirediti
prirediti
prirediti
ugodnu
ugodnu
ugodnuatmosferu,
atmosferu,
atmosferu,
lagano
lagano
lagano
mu
mumu
pričati,
pričati,
pričati,
održavati
održavati
održavati
kontakt
kontakt
kontakt
očima.
očima.
očima.
Normalno
Normalno
Normalno jeje da
da
je se
da
se dijete
se
dijete
dijete
uu početku
početku
u početkunamršti,
namršti,
namršti,
kada
kada
kada
proba
proba
proba
novu
novu
novu
hranu.
hranu.
hranu.

Dijete
Dijete
Dijete
gleda
gleda
gleda
naš
našnaš
izraz
izraz
izraz
lica,
lica,lica,
traži
traži
traži
potvrdu.
potvrdu.
potvrdu.
Nasmijte
Nasmijte
Nasmijte
se,
se,recite
se,
recite
recite
„Njam-njam,
„Njam-njam,
„Njam-njam,
što
štošto
jejeukusno!“.
ukusno!“.
je ukusno!“.
Nemojte
Nemojte
Nemojtepožurivati
požurivati
požurivati
dijete.
dijete.
dijete.
Nemojte
Nemojte
Nemojtega
gatjerati
ga
tjerati
tjerati
da
dajede.
da
jede.
jede.
Ako
AkoAko
okreće
okreće
okreće
glavu,
glavu,
glavu,
baca
baca baca
hranu
hranu
hranu
na
napod,
na
pod,pod,
znači
znači
znači
da
danije
da
nijenije
gladno.
gladno.
gladno.

Nezainteresovanost
Nezainteresovanost
Nezainteresovanost može
može
možeznačiti
značiti
značiti
i i da
da
i da
jeje žedno.
je
žedno.
žedno.
Ponudite
Ponudite
Ponudite
malo
malo
malovode
vode
vode
prije
prije
prije
obroka.
obroka.
obroka.
Starije
Starije
Starije
bebe
bebe
bebe
hvataju
hvataju
hvataju
kašiku
kašiku
kašiku
sshranom.
hranom.
s hranom. Dajte
Dajte
Dajte
im
imda
im
dase
da
seigraju
se
igraju
igraju
rezervnom
rezervnom
rezervnom
kašikom
kašikom
kašikom
dok
dokdok
ihihhranite.
hranite.
ih hranite.

Ako
AkoAko
nakon
nakon nakon
jela
jelajela
dijete
dijete
dijete
dobije
dobije
dobije
proljev,
proljev,
proljev,
sluzavu
sluzavu
sluzavu
stolicu
stolicu
stolicu
neugodnog
neugodnog
neugodnogmirisa,
mirisa,
mirisa, osip
osip osip
oko
okooko
usta
ustausta
iliili pelenski
pelenski
ili pelenski
osip,
osip,
osip,
vjerovatno
vjerovatno
vjerovatnoprobavni
probavni
probavni
trakt
trakt
trakt
još
jošjoš
nije
nijenije
spreman,
spreman,
spreman,
iliili sese
ili radi
se
radiradi
oo o
previše
previše
previše kiselim
kiselim
kiselim
namirnicama.
namirnicama.
namirnicama. Pokušati
Pokušati
Pokušati
ponovo
ponovo
ponovoss istom
istom
s istomnamirnicom
namirnicom
namirnicom zaza 15-ak
za
15-ak
15-ak
dana.
dana.
dana.
Nije
Nije Nije
isključena
isključena
isključena
niniintolerancija
intolerancija
ni intolerancija
na
nahranu!
na
hranu!
hranu!

Namirnice
Namirnice
Namirnice koje
koje bibi mogle
koje bi
mogle mogle izazvati
izazvati
izazvati
Ako
Ako Ako
nakon
nakon nakon konzumiranja
konzumiranja
konzumiranja hrane
hrane
hrane
dođe
dođedođe
do
do do gušenje,
gušenje,
gušenje, otežanog
otežanog
otežanogdisanja,
disanja,
disanja,
oticanja
oticanja
oticanja alergiju
alergiju
alergiju(orašasti
(orašasti
(orašasti plodovi,
plodovi,
plodovi, med,
med,
med,
jezika
jezika
jezika
iliilidrugih
drugih
ili drugih
dijelova
dijelova
dijelova
tijela,
tijela,
tijela,
povraćanja
povraćanja
povraćanjailiiliosipa/koprivnjače
osipa/koprivnjače
ili osipa/koprivnjače po
postomaku,
po
stomaku,
stomaku, vrlo
vrlovrlo piletina,
piletina,riba,
piletina, riba,morski
riba, morskiplodovi,
morski plodovi,
plodovi,
jeje moguća
moguća
je moguća alergija
alergija
alergija
na
na hranu,
na
hranu,
hranu,
no
no nisu
no
nisunisu
isključeni
isključeni
isključeni i i drugi
drugi
i drugi
uzroci.
uzroci.
uzroci.
Odmah
Odmah
Odmah sese javiti
se
javiti
javiti gljive,
gljive, jagode,
gljive,
jagode, pšenica
jagode,
pšenica i i sl.)
pšenica sl.) daju
i sl.)
daju sese se
daju
pedijatru!
pedijatru!
pedijatru! UU porodicama
porodicama
U porodicama uu kojima
kojima
u kojimapostoji
postoji
postojialergija
alergija
alergijana
na hranu,
na
hranu,
hranu,
postoji
postoji
postoji
i i povećan
povećan
i povećan neštoneštokasnije,
nešto kasnije,i i pod
kasnije, ipodpodstrogim
strogim
strogim
rizik
rizik
rizik
da
daće da
ćedijete
dijete
će dijete
razviti
razviti
razviti
neki
nekineki
oblik
oblik
oblik
alergije.
alergije.
alergije. nadzorom
nadzorom
nadzorom pedijatra.
pedijatra.
pedijatra.

Prvi
Prvi mjesec
Prvimjesec
mjesec uvođenja
uvođenja
uvođenja dohrane
dohrane
dohrane počinjete
počinjete ss jednim
počinjete jednim
s jednim obrokom
obrokom
obrokom dnevno,
dnevno,
dnevno,  Preporuka
Preporuka
Preporuka : :voće
voće
: voće
sadrži
sadrži sadrži
kiseline
kiseline
kiseline
ii i
uglavnom
uglavnom
uglavnomuujutarnjim
jutarnjim satima.
u jutarnjim
satima. Nakon
satima.
Nakon
Nakontri
tridana
tri
dana od
oduvođenje
dana od
uvođenje jedne,
uvođenjejedne,možete
jedne,
možete
možeteuvesti
uvesti
uvesti šećere
šećere
šećere
koji
kojikoji
mogu
mogu mogu
biti
bitiprejaki
biti
prejakiprejaki
uuovom
ovom
u ovom
sljedeću
sljedeću namirnicu.
sljedeću namirnicu.
namirnicu. Djetetu
Djetetu dajete
Djetetu
dajete da
daproba
dajete da
proba namirnicu
probanamirnicu samu,
namirnicusamu, da
da se
samu, se navikne
da se
navikne na
navikne
na na uzrastu.
uzrastu.
uzrastu.
Stoga
StogaStoga
gaga jegaje ujeu početku
početku
u početku
ukus,
ukus, aazatim
ukus, zatim možete
a zatim
možete praviti
možete
pravitikombinacije
praviti
kombinacije
kombinacije(npr.
(npr. mrkva
(npr.
mrkva ++tikva).
mrkva tikva).
+ tikva). poželjno
poželjno
poželjnorazblažiti
razblažiti
razblažitisasa sababy babybaby
kašicom
kašicom
kašicom
ododžitarica.
žitarica.
od žitarica.

62
 • 6-7 mjeseci: hrana je pasirana ili mljevena u blenderu, bez začina

• 7-9 mjeseci: hrana je grubo pasirana viljuškom (kako bi se dijete navikavalo na žvakanje), dok se meso i
vlaknasto povrće (mahunarke i sl.) i dalje obrađuje u blenderu. Uvođenje komadića hrane koje beba jede
sama (npr. dobro kuhana mrkva, krompir, komadi banane, kuhana jabuka, kruška bez kore)

• 9-12 mjeseci: hrana se i dalje grubo pasira viljuškom, može se ponuditi dobro kuhano meso mekanih
dijelova sjeckano na komadiće. Dodaje se malo masnoće u hranu, mogu se dodati neki začini npr. bijeli luk,
komorač. Dijete se ohrabruje što više da jede samo, rukom (još uvijek bez escajga)

Za djetetov razvoj (motorički, senzorni) korisno je učiti ga da samo

ručicom uzima komadiće hrane i stavlja ih u usta. Dijete uživa da se
samo hrani, tako stiče samostalnost i puno lakše prihvata nove ukuse.

Voće i povrće treba biti dobro kuhano, rezano na male komade da se

‘topi’, oguljeno. Izbjegavati pretjerano vlaknastu hranu koja se mora
žvakati.

Kasnije (sa cca 10 mjeseci, kad dijete nauči žvakati,) postepeno uvoditi
komadiće svježeg voća i mesa (vidjetu u Prilogu Okvir tabela uvođenja
dohrane).

Po ustajanju (7:00) Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200ml

Doručak (8:30) Baby pahuljice obogaćene željezom (cca 150ml)
Kuhano jaje*
Komadići banane i jagode*/kuhane jabuke (samo jede)
Užina (10:30)** Cijeđeni sok od naranče razblažen s vodom 50:50 (50-100ml), bez dodatka šećera, 1-2 plazma
keksa* ili korica hljeba* (dobro kod rasta zubića). Omega 3 riblje ulje za djecu po uputi s
proizvoda.
Ručak (13:00)** Mesna supa, blendana teletina, mrkva, mladi kupus, proso. Voda. (100-110g)
Užina (15:30)** Majčino mlijeko, čvrsti jogurt u čaši ili adaptirano mlijeko (100-150 ml)
Kuhano povrće – grašak, mrkva, krompir, brokula – samo jede (40-50g)
Večera (18:00) Pura s mladim sirom (od kuhanog mlijeka) (100-120g)
Pred spavanje, 20:30 Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200 ml
*Moguća alergija na sastojak!
** U zavisnosti od uzrasta djeteta, rasporediti obroke uz spavanje, tako da dijete ide spavati nakon jela.

Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca

63
 obavezno prisustvo voća ili povrća.
voće, ručak sadrži škrobaste namirni

Osnove
Osnove
Osnoveiiprincipi
iprincipi
principizdrave
zdrave
zdraveishrane
ishrane
ishranedjece
djece
djece predškolskog
predškolskog
predškolskog
Djeca 12-24 mjeseca: šta se mijenja?
uzrasta
uzrasta
uzrasta Sada već možete ponuditi i komadiće jagode,
Obogatite jelovnik djeteta i ohrabrite ga da jede
možete početi učiti dijete da drži viljušku i kašik
Pohvalite djetetovu samostalnost u hranjenju.

• • •Ponudite
Ponudite
Ponudite
raznovrsne
raznovrsne
raznovrsnenamirnice
namirnice
namirnice
tokom
tokom
tokom
dana,
dana,
dana,
tetetokom
te
tokom
tokom sedmice
sedmice
sedmice
(vrste,
(vrste,
(vrste,
boje,U
boje, drugoj
boje,
oblici,
oblici, godini
oblici,
teksture,
teksture,mlijeko
teksture,
načini
načinije i dalje važan izvor nutrij
načini
pripreme).
pripreme).
pripreme).
Npr.
Npr.Npr.
1-2
1-21-2
puta
puta
puta
sedmično
sedmično
sedmično
ponudite
ponudite
ponudite
ribu,
ribu,
ribu,
a a1-2
1-2
a 1-2
puta
putaputa
mahunarke
mahunarke
mahunarke ikao
kao druge
kao namirnice.
zamjenu
zamjenu
zamjenu Treba
zazameso,
za
meso,
meso,
svakipaziti da se ne pretjeruje
svaki
svaki
dan
dandan
drugačije
drugačije
drugačije
vrste
vrste
vrste
voća
voća
voća
i povrća.
i povrća.
i povrća. mliječni obroci odmaknu od drugih po mogućnosti
• • •Obroke
Obroke
Obroke
pripremajte
pripremajte
pripremajte
nanazdrav
na
zdrav
zdrav
način:
način:
način:
kuhanje
kuhanje
kuhanje
nanapari
na
pari
pari
iliiliuili
usaftu,
saftu,
u saftu,
dinstanje,
dinstanje, anemije.
dinstanje,
pečenje,
pečenje,
pečenje,
tetesvježi
te
svježi
svježi
obroci.
obroci.
obroci.
Izbjegavajte
Izbjegavajte
Izbjegavajtepohovanje
pohovanje
pohovanje i prženje.
i prženje.
i prženje.
• • •Ograničite
Ograničite
Ograničitesol
solisol
šećer,
i šećer,
i šećer,
tetehranu
te
hranuhranukoja
koja
koja
sadrži
sadrži
sadrži
aditive
aditive
aditive
(vidi
(vidi
(vidi
tablicu
tablicuNamirnice
Namirnice
tablicu Namirnice
koje
kojekoje
treba
treba
treba
izbjegavati)
izbjegavati)
izbjegavati)
• • •Djeci
Djeci
Djeci
treba
treba
treba
što
štošto
prije
prije
prije
‘uobročiti’
‘uobročiti’
‘uobročiti’ dan
dandan
(3+2)
(3+2)
(3+2)
i izbjegavati
i izbjegavati
i izbjegavati konzumiranje
konzumiranje
konzumiranje hrane
hrane
hrane
i napitaka
i napitaka
i napitaka(izuzev
(izuzev
(izuzev
vode)
vode)
vode)
između
između
izmeđunjih.
njih.
njih.
• • •Trudite
Trudite
Trudite
seseda
se
daobroci
da
obroci
obrocibudu
budubudu
‘kompletni’.
‘kompletni’.
‘kompletni’.
Kompletan
Kompletan
Kompletan obrok
obrok
obrok
sadrži
sadrži
sadrži
ugljikohidrate,
ugljikohidrate,
ugljikohidrate, proteine
proteine
proteine
i masti,
i masti,
i masti,
uzuzuz
obavezno
obavezno
obavezno prisustvo
prisustvo
prisustvovoća
voća voća
iliilipovrća.
ili
povrća.
povrća.
Npr.
Npr.
Npr.
doručak
doručak
doručaksadrži
sadrži
sadrži
škrobaste
škrobaste
škrobaste
namirnice
namirnice
namirnice uzuzmliječne
uz
mliječne
mliječneproizvode
proizvode
proizvode
ii i
voće,
voće,
voće,
ručak
ručak
ručak
sadrži
sadrži
sadrži
škrobaste
škrobaste
škrobaste namirnice,
namirnice,
namirnice,
proteine
proteine
proteine
i povrće,
i povrće,
i povrće,
uzuzmalo
uzmalo
malo
masnoće
masnoće
masnoće (zdrave).
(zdrave).
(zdrave).

Uzrast 2-6 godina i više

Djeca 12-24
Djeca
Djeca mjeseca:
12-24
12-24 mjeseca: štašta
mjeseca:
šta sesemijenja?
mijenja?
se mijenja?
UUovom
U ovom
ovom uzrastu javlja
uzrastu
uzrastu sesepojačana
javlja
javlja se pojačana
pojačana
Sada
Sada
Sada većveć
već možete
možete
možete ponuditi
ponuditi
ponuditi i i komadiće
ikomadiće
komadiće jagode,
jagode,
jagode, maline,
maline,
maline, kajsije,
kajsije,
kajsije, breskve...
breskve...
breskve... želja
želja
želja zaza za
samostalnošću
samostalnošću
samostalnošću i i prkos.
iprkos.
prkos.
Obogatite
Obogatite
Obogatite jelovnik
jelovnik
jelovnik djeteta
djeteta
djeteta i ohrabrite
i iohrabrite
ohrabrite ga
gagada da
dajede jede
jede samo.
samo.
samo. Već
Već
Već sa
sasa16-1816-18
16-18 mjeseci
mjeseci
mjeseci VrloVrlo
Vrlo vjerovatno
vjerovatno
vjerovatno ćećedijete
ćedijete
dijete
odbijati
odbijati
odbijati
možete
možete
možete početi
početi
početi učiti
učiti
učiti dijete
dijete
dijete dadrži
dadadrži drži viljušku
viljušku
viljušku i kašiku,
i ikašiku,
kašiku, postepeno
postepeno
postepeno i bez
i ibez
bez prisile.
prisile.
prisile. nekeneke
neke namirnice,
namirnice,
namirnice, posebice
posebice
posebice ako
akoako
gagase
ga
se se
Pohvalite
Pohvalite
Pohvalite djetetovu
djetetovu
djetetovu samostalnost
samostalnost
samostalnost u hranjenju.
uuhranjenju.
hranjenju. prisiljava
prisiljava
prisiljava dadajede.
da jede.
jede.

U
UUdrugojdrugoj
drugoj godini
godini
godini mlijeko
mlijeko
mlijeko jejei je i dalje
i dalje
dalje važan
važan
važan izvor
izvor
izvor nutrijenata,
nutrijenata,
nutrijenata, ali
alialina na značaju
naznačaju
značaju dobijaju
dobijaju
dobijaju Ovo
Ovo Ovo jeključni
jeje ključniključni uzrast
uzrast
uzrast zaza za razvoj
razvoj
razvoj
i druge
i idruge
druge namirnice.
namirnice.
namirnice. Treba
Treba
Treba paziti
paziti
paziti da
dadase se
sene ne pretjeruje
nepretjeruje
pretjeruje s unosom
s sunosom
unosom mlijeka,
mlijeka,
mlijeka, te
teteda da
se se
dase zdravih
zdravihprehrambenih
zdravih prehrambenihnavika.
prehrambenih navika.
navika.
mliječni
mliječni
mliječni obroci
obroci
obroci odmaknu
odmaknu
odmaknu od od
oddrugihdrugih
drugih po po mogućnosti,
pomogućnosti,
mogućnosti, kako
kako
kako bibisebi se umanjio
seumanjio
umanjio rizikrizik
rizikododod Potrebe
Potrebe
Potrebe zazanutrijentima
za nutrijentima
nutrijentima i energijom
i energijom
i energijom
anemije.
anemije.
anemije. susuisu idalje
i dalje
dalje velike,
velike,
velike, nastavlja
nastavlja
nastavlja seseperiod
se period
period
rasta.rasta.
rasta. Ponudite
Ponudite
Ponudite djecidjeci
djeci obrokeobroke
obroke svakih
svakih
svakih
2.5
2.52.5 - - 3-3 sata
3satasata
(u(u (u
zavisnosti
zavisnosti
zavisnosti ododod
aktivnosti),
aktivnosti),
aktivnosti), i ivodu
i vodu
vodu izmeđuizmeđu
između obroka,
obroka,
obroka,
teteihte
ihpreduhitrite
ih preduhitrite
preduhitrite zdravim
zdravim
zdravim užinama
užinama
užinama
i izdravim
i zdravim
zdravim slatkišima
slatkišima
slatkišima (vidi (vidi
(vidi primjere
primjere
primjere
uunastavku),
u nastavku),
nastavku), kako kako
kako bibiograničili
bi ograničili
ograničili unos unos
unos
‘praznih
‘praznihkalorija’.
‘praznih kalorija’.Posebno
kalorija’. Posebnojeje je
Posebno
važno važno
važno dadanakon
da nakon
nakon fizičkih
fizičkih
fizičkih aktivnosti
aktivnosti
aktivnosti
(igra (igrauu uparku,
(igra parku,šetnja)
parku, šetnja)imate
šetnja) imate
imate
spremne
spremnezdrave
spremne zdraveužine
zdrave užine(vidjeti
užine (vidjeti
(vidjeti
PrilogPrilogIshrana
Prilog Ishranadjece
Ishrana djecepredškolskog
djece predškolskog
predškolskog
uzrasta
uzrasta
uzrasta popogrupama
po grupama
grupama namirnica).
namirnica).
namirnica).

Uzrast
Uzrast
Uzrast 2-62-6
2-6 godina
godina
godina i više
i iviše
više

64
Primjer
Primjersedmičnog
sedmičnogjelovnika
jelovnikaza
zadjecu
djecupredškolskog
predškolskoguzrasta
uzrasta

Kad
Kadgod godjejemoguće,
moguće,dječiju
dječijuishranu
ishranutreba
trebaplanirati
planirati na
nasedmičnom,
sedmičnom,čak čaki i
dvosedmičnom
dvosedmičnomnivou, nivou,kako
kakobibiseseomogućila
omogućilaraznovrsna
raznovrsnaponuda
ponudai ikako
kakosese Zajedno
Zajednosasaroditeljima
roditeljimadjeteta
djetetaosmislite
osmislite
ne
ne bibi pretjerano
pretjerano ponavljale
ponavljale iste
iste namirnice.
namirnice. Obratite
Obratite pažnju
pažnju da
da iziz svake
svake sedmični
sedmičnijelovnik
jelovnikzazadijete.
dijete.
grupe
grupenamirnica
namirnicabude
budezastupljeno
zastupljenoviše
viševrsta.
vrsta.

Pon
Pon Uto
Uto Sri
Sri Čet
Čet Pet
Pet Sub
Sub Ned
Ned
Zobena
Zobena Kajgana
Kajgana Pura
Puras s Mlijeko
Mlijeko Biljni
Biljničaj
čajs s Proso-kaša
Proso-kašas s Umak
Umakod od
Doručak
Doručak

kaša
kašasasa Mlijeko
Mlijeko mladim
mladim Namaz
Namazod od medom
medom jagodama
jagodamai i tunjevine
tunjevine
grožđicama
grožđicama Paradajz
Paradajz sirom
sirom sardine
sardinei i Integralno
Integralno jogurtom
jogurtom Prutići
Prutićihljeba,
hljeba,
ii Jogurt
Jogurt milerama
milerama pecivo
pecivos s krastavice,
krastavice,
marelicama
marelicama Kruška
Kruška Jabuka
Jabuka puterom,
puterom,žutimžutim paradajza
paradajzai i
Sok
Sokodod sirom
siromi i mrkve-umakanje
mrkve-umakanje
naranče
naranče džemom
džemom
Grožđe-
Grožđe-
zdjelica
zdjelica
Kuhano
Kuhanojaje
jaje Breskve
Breskves s Sušene
Sušenešljive,
šljive, Puding
Pudingod odriže
riže Maline
Malinei iribizle
ribizle Uzljevak
Uzljevakod
od Puding
Pudingod od
Užina
Užina

Kljukuša
Kljukušas s jogurtom
jogurtom marelice
marelicei i (sutlijaš)
(sutlijaš)s s Integralni
Integralnikekskeks tikve
tikves s vanilije
vanilijes s
mileramom
mileramom i imedom
medom lješnici
lješnici kupinama
kupinama Jogurt
Jogurt mileramom
mileramom borovnicama
borovnicama
Banana
Banana Sok
Sokododnaranče
naranče

Piletina
Piletina Grah/
Grah/ Tjestenina
Tjesteninas s Janjetina
Janjetina Dinstana
Dinstanailiili Rižoto
Rižotosasa Puretina
Puretina
Ručak
Ručak

Kuhana
Kuhana leća
leća mljevenom
mljevenom Grašak
Grašaki i pečenariba
pečena riba šampinjonima
šampinjonima Pire
Pireod
odbundeve
bundeve
mrkva
mrkvai i Integraln
Integraln junetinom
junetinomi i integralna
integralnariža
riža Kuhani
Kuhani Raštika
Raštikas s Kelj
Kelj
brokula,
brokula, oopecivo
pecivo paradajz
paradajz krompir
krompir maslinovim
maslinovim
riža
riža Salata
Salataod
od sosom
sosom Blitva/špinat
Blitva/špinat uljem
uljem
Salata
Salataod
od kupusa
kupusa Crvena
Crvena Salata
Salataod
od Sok
Sokod
odnaranče
naranče
cvekle
cvekle pečena
pečena crvenog
crvenogkupusa
kupusa
paprika
paprika

Integralni
Integralni Sendvič
Sendvičs s Grožđe
Grožđei i Kompot
Kompotod od Puding
Pudingod odriže
riže Kockice
Kockice Kockice
Kockicedinje
dinjeiliili
Užina
Užina

krekeri
krekeris s tunjevino
tunjevino smokve
smokve suhih
suhih (sutlijaš)
(sutlijaš)s s lubenice
lubenice trešnje
trešnje
namazom
namazom mm Hljeb
Hljebs ssirom
sirom smokava
smokava grožđicama
grožđicama
od
odmladog
mladog Zelena
Zelena Integralno
Integralno
sira
sira paprika
paprika pecivo
pecivos s
Krastavac
Krastavac puterom
puteromi i
medom
medom

Kukuruzne
Kukuruzne Heljdina
Heljdina Crna
Crnapogača
pogača Frape
Frape od
od Pečeni
Pečenikrompir
krompir Mahuna
Mahuna s s Kivi
Kivi
Večera
Večera

pahuljice
pahuljice s s pura
pura s s s sputerom
puterom jagoda
jagoda sasa sirom
sirom i i krompirom
krompirom i i Hljeb
Hljeb ss
mlijekom
mlijekom mlijekom
mlijekom Mlijeko
Mlijeko Makaroni
Makaroni sasa paradajzom
paradajzom paradajzom
paradajzom namazom
namazomod odsira
sira
mljevenim
mljevenim hljeb
hljeb i ipaprike
paprike
mesom
mesom

*varijacije
*varijacijeuuponudi
ponudivoća
voćai ipovrća
povrćauuzavisnosti
zavisnostiod
odsezone
sezone
**između
**izmeđuobroka
obrokaponuditi
ponuditisvježu
svježuvodu
vodu

Tabela 12:Primjer
Tabela12: Primjersedmičnog
sedmičnogjelovnika
jelovnikazazadjecu
djecupredškolskog
predškolskoguzrasta
uzrasta

65
 Razvijanje
Razvijanjenavika
navikazdrave
zdraveishrane
ishrane

UU predškolskom
predškolskom uzrastu,
uzrastu, veliki
veliki brojbroj djece
djece izbirljiv
izbirljiv je kad
je kad je hrana
je hrana u pitanju.
u pitanju.
Ovdje
Ovdje je navedeno
je navedeno nekoliko,
nekoliko, u praksi
u praksi i istraživanjima,
i istraživanjima, najuspješnijih
najuspješnijih metoda
metoda za za
Djecu nikada ne treba
ohrabrivanje
ohrabrivanje unosa
unosa kvalitetne
kvalitetne hrane:
hrane:
nagrađivati slatkišima, niti
ucijenjivati hranom
• • Davanje
Davanje ličnog
ličnog primjera.
primjera. Dadilja
Dadilja jedejede zajedno
zajedno s djetetom.
s djetetom. NaNa ovajovaj
način
način stvara
stvara se se prijatna,
prijatna, društvena
društvena atmosfera
atmosfera tokom
tokom obroka.
obroka. Djeca
Djeca se se Djecu nikada ne treba
Npr. „ako ne pojedeš
nagrađivati obrokniti
slatkišima,
učeuče
da da uživaju
uživaju u hrani,
u hrani, da da dobro
dobro žvaču,
žvaču, i dai da jedu
jedu u miru.
u miru. Djeca
Djeca tokom
tokom
nećeš se
ucijenjivati igrati/ići
hranom u
obroka
obroka imaju
imaju priliku
priliku da da
od od odgajatelja
odgajatelja učeuče dobre
dobre manire
manire ponašanja
ponašanja za za
park/drugo“ jer se tako djeci
stolom,
stolom, te da
te da jedujedu hranu
hranu koju
koju jedu
jedu i odgajatelji.
i odgajatelji.
stvara
Npr.averzija
„ako ne ka pojedeš
dobroj i obrok
još
veća želja zaselošom
nećeš hranom. u
igrati/ići
• • Način
Način serviranja
serviranja obroka.
obroka. Istraživanja
Istraživanja su su pokazala
pokazala da da mala
mala djeca
djeca
Nagrade
park/drugo“ u vidu jer severbalne
tako djeci
preferiraju
preferiraju da daim im svaka
svaka namirnica
namirnica u tanjiru
u tanjiru bude
bude servirana
servirana odvojeno.
odvojeno.
pohvale
stvara iliaverzija
naljepnice u vidu
ka dobroj i još
Posebno
Posebno volevole grupisanje
grupisanje hrane
hrane po po bojama,
bojama, te te
jedujedu jednu
jednu grupicu
grupicu
zvjezdice
veća želja ili sl. predstavljaju
za lošom hranom.
nakon
nakon druge,
druge, rijetko
rijetko miješajući.
miješajući. Za Za razliku
razliku od od toga,
toga, odrasli
odrasli jedujedu
dobru praksu.u vidu verbalne
Nagrade
kombinacije
kombinacije ukusa,
ukusa, te te
su su
namnamna na meniju
meniju česte
česte kalje,
kalje, gulaši,
gulaši, sataraši,
sataraši,
rižota
rižota i sl.i Ako
sl. Ako djeca
djeca ne ne prihvataju
prihvataju ovako
ovako pripremljene
pripremljene obroke
obroke (meso
(meso i i pohvale ili naljepnice u vidu
povrće
povrće kuhano
kuhano zajedno,
zajedno, u saftu)
u saftu) pokušajte
pokušajte pripremiti
pripremiti povrće
povrće na na pari,
pari, zvjezdice ili sl. predstavljaju
odvojeno,
odvojeno, i servirati
i servirati ga ga
kaokao
na na slikama
slikama u prilogu.
u prilogu. Upravo
Upravo se se
ovajovaj dobru praksu.
metod
metod pokazao
pokazao kaokao uspješan
uspješan u poboljšanju
u poboljšanju unosa
unosa povrća
povrća kodkod djece.
djece.
Pritomse sepripremom
Pritom pripremompovrća povrćana napariparisačuva
sačuvai najveći
i najveći procenat
procenat
• Ako dijete jednom odbije
hranjljivihsastojaka
hranjljivih sastojakakojikojise sedugotrajnim
dugotrajnimkuhanjem
kuhanjemu uvodi, vodi,te te
hranu, sačekati par dana pa
podgrijavenjem,
podgrijavenjem, gube.
gube.
ponuditi ponovo. Istraživanja
• pokazuju
Ako dijete da djeca prihvataju
jednom odbije
nove
hranu, sačekati par im
namirnice ako danase pa
ponudi 8-12 ponovo.
ponuditi puta. Istraživanja
pokazuju da djeca prihvataju
• Uključite dijete u pripremu
nove namirnice ako im se
obroka (npr.
ponudi 8-12 daputa.
pravi šejk od
voća, lice od voća i povrća),
• serviranje
Uključite obroka
dijete u pripremu
obroka (npr. da pravi šejk od
• Tokom
voća,jela,
lice govorite
od voća iim zašto
povrća),
je neka hrana
serviranje obrokadobra, npr.:
„Zeko jede mrkvicu pa ima
• jakeTokom
zube i jela,
dobar vid...“ im zašto
govorite
Iskoristite prilikudobra,
je neka hrana i da ihnpr.:
učite
brojati,
„Zeko prepoznavati
jede mrkvicu bojepa iima
oblike
jake(npr.
zube„Koliko boba
i dobar vid...“
graška imamopriliku
Iskoristite u tanjiru?“,
i da ih učite
„Kog oblika
brojati, je jabuka?“,boje i
prepoznavati
„Koje boje
oblike je brokula?“...)
(npr. „Koliko boba
graška imamo u tanjiru?“,
• Djeca
„Kog će oblikalakše prihvatiti
je jabuka?“,
novu hranu
„Koje bojekad su gladna i
je brokula?“...)
nakon igre, pokušajte u
parku.
• Djeca će lakše prihvatiti
• Djeca
novu hranu slijede kad suprimjer
gladna i
vršnjaka.
nakon Ako igre,drugo dijete u u
pokušajte
parku
parku.jede jabuku, i vaš će
mališan radije probati (ovo se
• nažalost
Djeca odnosi slijede i na primjer
loše
vršnjaka. Ako drugo dijete u
navike!)

66
Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane

Pravilna nabavka, priprema, čuvanje i podgrijavanje hrane neophodni su

kako bismo osigurali da je hrana koju jedemo zdravstveno i higijenski
ispravna, tj. da ne sadrži patogene organizme koji mogu uzrokovati
trovanje hranom.

Dječiji organizam posebno je osjetljiv na kontaminante iz hrane, te

reaguje burnije no organizam odrasle osobe.

Ovdje navodimo nekoliko osnovnih uputa kojih se treba pridržavati kod

rukovanja hranom.

Nabavka, priprema, higijena hrane

Čuvanje i podgrijavanje
• Kada kupujete, uvijek obratite pažnju na rok
• Hranu uvijek dobro zaštitite od
upotrebe
muha – ne ostavljajte je
• Kvarljive namirnice ne smiju stajati izvan
nepokrivenu
frižidera više od 2 sata (ovo uključuje i period
• Termički obrađeno jelo brzo
nabavke)
ohladite na sobnu temperaturu i
• Mljeveno meso brzo oksidira. Poželjno ga je
ostatke ostavite u frižider
termički obraditi u roku od 30 min po mljevenju
• Prije ponovne konzumacije hranu
(uvijek tražite da samelju pred vama)
izvadite, brzo podgrijte tako da je
• Prije nego pristupimo pripremi obroka, treba
dovedete do tačke vrenja (i u
oprati ruke sapunom i toplom vodom 20 sekundi.
sredini)
Ruke je potrebno dobro oprati i svaki put nakon
• Podgrijte samo onoliko koliko ćete
obrade mesa, ribe i jaja, nakon doticanja nosa,
pojesti (ne podgrijavati u više
usta, rupčića za nos, kašljanja, kihanja, odlaska u
navrata)
toalet i sl.
• Meso i mesne supe se mogu držati
• Vrlo je važno koristiti odvojene daske i noževe za
u frižideru i podgrijati u roku od 3-
rezanje:
4 dana
– mesa i ribe, od daski na kojima se režu:
• Meso i mesne supe se mogu
– voće i povrće
zamrznuti (kocke za led!)
– sir
• Ne jedite sutradan/ne
– hljeb
podgrijavajte: krompir, morske
• Sirovo meso, riba i jaja mogu sadržavati brojne
plodove, špinat, gljive, većinu
bakterije koje se uništavaju termičkom obradom
zelenog lisnatog povrća (izuzev
– zato ne trebaju doći u kontakt sa sirovom
kupusa)
hranom (npr. salatom)
• Odmrznuta hrana ne smije se
• Nakon obrade navedenih sirovina, odmah operite
ponovo zamrzavati (izuzev ako je
ruke i pribor, pultove dobro očistite.
bila sirova, a sad skuhana)
• Naučite dijete da opete ruke sapunom i toplom
vodom prije svakog obroka
• Jaja, piletina i riba moraju biti dobro skuhani. Jaje
ne smije biti ‘živo’, piletina i riba ne smiju biti
ružičaste boje u sredini.

67
Ishrana djeteta tokom stanja bolesti

Ovdje su date preporuke za prevenciju i „prvu pomoć“ kod nekih zdravstvenih stanja. Ako stanje potraje, obratite se
pedijatru.

Zatvor/konstipacija (3+ dana bez stolice, grči se, napinje, mala količina, tvrda, često tamna)
Ponudite:
• kuhane borovnice, s malo šećera
• kompot od suhih šljiva
• svježu krušku, bez kore
• špinat
• zrelu marelicu, breskvu ili kompot od ovog voća
• puno tečne hrane (kompot, sok, supa, čaj, medovina), vlakana (zrelo voće i povrće, kompot), dodajte
masnoću (maslinovo ulje)

Proljev (6 stolica dnevno (osim kod dojenčadi), tečna, kiselog mirisa/pokvareno jaje, svijetla)
Ponudite:
• • kuhani krompir i mrkvu s malo soli, bez masnoće
• rižu raskuhati, davati rižinu sluz
• tvrda banana
• čaj od šipka, nezaslađen
• pečena jabuka
• jogurt
• mnogo tečnosti. Nadoknaditi elektrolite!
• Prilikom opasnosti od dehidracije kod male djece izbjegavati: agrume, lisnato povrće, masnoće

Prehlada (prevencija i tretman)

• cink: mesne supice, meso, riba, jaja, leća, zeleno povrće, mahunarke
• vitamin A: meso, riba, jaja, zeleno povrće, narančasto povrće i voće, džigerica
• vitamin C: citrusno voće, paprika, krompir u ljusci, jagode, brokula, kupus, brusnica
• selen: orašasti plodovi
• fitokemikali: razno povrće i voće (posebice bijeli luk)
• masnoća (kod astenične djece): za pluća -puter, mesna supa
• začini: cimet,đumbir, kurkuma
• probiotici: jogurt, kefir
• med

68
Literatura

• Aud Sonders, S. (2004). Giggle Time – Establishing the Social Connection. London: Jessica Kingsley Publishers.
• Bala, G. (2006) Fizička aktivnost djevojčica i dječaka predškolskog uzrasta. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture
• Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović, N. (ur.) (1998). Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Alinea.
• Baumrind, D. (1991). The influenc of parenting style on adolescent competence and substance use. Journal of Early
Adolescence, 11, str. 56-95.
• Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija: Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga
• Caroline Walker Trust (2006). Eating Well for Under 5's in Child Care, Practical and Nutritional Guidelines, Second
Edition. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Caroline Walker Trust (2011a). Eating Well First Year of Life, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Caroline Walker Trust (2011b). Eating Well for Children 1-4 years, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Children’s Food Trust (2011c). Voluntary Food and Drink Guidelines for Early Years Settings in England – A Practical
Guide. Sheffield: Children’s Food Trust.
• Čudina-Obradović, M. (2008). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
• Diamond, M. i Hopson, J. (2002). Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta od
rođenja do adolescencije. Lekenik: Ostvarenje.
• Doctorndtv.Com (2008). Child Development: Your Questions Answered. Byword Books Private Limited.
• Downling, M. (2010). Young Children's Personal, Social & Emotional Development, 3rd edition. London: SAGE Publications
Ltd.
• Duran, M. (2001). Dijete i igra, 2. prošireno izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Findak, V. (1994) Tjelesni i zdravstveni odgoj u predškolskim ustanovama. Zagreb: Školska knjiga
• Frenvik, E. (2001). Nega majke i djeteta. Novi Sad: Mladinska Knjiga
• Fridrih, T. (1966). Psihologija djeteta. Beograd: Naučna Kniga
• Gičević S. (2011). Jesti i rasti zdravo u vrtiću (uzrast 2 do 6 godina), praktične upute za predškolske ustanove. Sarajevo:
Agencija Echoes.
• Grupa autora (1999) Igre djece predškolskog uzrasta. Zagreb: Školska knjiga.
• Grupa autora (2005). Trening hraniteljskih porodica,priručnik za voditelje treninga. Sarajevo: Save The Children UK
• Hudina, B., Koller-Trbović, N., Bašić, J., Žižak, A. (2005). Integralna metoda – Priručnik za odgajatelje i stručne saradnike
predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea.
• Jalongo, M. R. (2004). Young Children and Picture Books. Washington, DC: National Association for the Education of
Young Children
• Kalaš, Dž, Čelebičić, I., Barudžija, M., Jašarbašić, E., Jerković, A. (2008). Priručnik za odrasle: Nemoj mi omagati, nauči me da
sebi pomognem: i nenasilje se uči. Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije.
• Korać, D. (1990), Pedijatrija, Beograd: Medicinska knjiga.
• Kurtović E. (2005) Priručnik za trenere,priručnik za pripremu i vođenje treninga. Mozaik fondacija za razvoj zajednice
• Lafortune, D. (2012). Building Strong and Healthy Relationships. Bloomington: iUniverse
• Maccoby, E.E. i Martin, J.A. (1983). Socialization in the context of the family: Parent-child interaction. U: Mussen, P.H.
i Hetherington, E. M. (ur.), Handbook of child psychology: Vol. 4. Soialization, personality, and social development. New York:
Wiley, str. 1-101.
• Mardešić, D. i saradnici (2003), Pedijatrija, Zagreb: Školska knjiga.
• Miller, B. (2005). Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima. Sarajevo: Alegro D.O.O
• Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (2012). Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta u
FBiH.
• Nelson, S.A. (1980). Factors influencing Young Children's Use of Motives and Outcomes as Moral Criteria. Child
Development, 51, str. 823-829.
• Pašalić Kreso, A. (2012). Koordinate obiteljskog odgoja: Prilog sistemskom razumihevanju obitelji i obiteljskog odgoja. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
• Raboteg-Šarić, Z., Merkaš, M., Majić, M. (2011). Nada i optimizam adolescenata u odnosu na roditeljski odgojni stil.
Napredak 152 (3-4), str. 373-388.
• Rajović, R. (2010). IQ djeteta – briga roditelja. Zagreb: Hrvatska Mensa.
• Ross, V. Marshall,M. Haith, S. Miller, A. (1998). Dječija Psihologija. Zagreb: Naklada Slap
• Schulz von Thun, F. (2008). Kako međusobno razgovaramo 1: Smetnje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita.
• Thomson, J. (2002). Zdravo djetinjstvo-praktični vodič za odgoj djece u prvih sedam godina. Zagreb: ABC naklada.

69
• Vuković, G. (2012), Dječije zarazne bolesti, Roditelj, 14/15, 2012, str. 38 – 40.
• Vuković, G. (2013), Šta je upala pluća ?, Nutricija, br. 2, 2013, str. 16-17.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Dg i prevencija oboljenja uzrokovanih poremećajem me-tabolizma, XIX Pedijatrijski
dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Ishrana dojenčeta s manjom porođajnom težinom, XIX Peijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Postupak reanimacije djece sa iznenadnim zatajivanjem kardiovaskularnog sistema, XIX
Pedijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1988), Tretman teških trovanja kod djece, XX Pedijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1988), Učestalost respiratornih infekcija u predškolskim ustano-vama, XX Pedijatrijski dani
BiH.
• Vuković, G. i saradnici (2003), Naša iskustva u vakcinaciji Infanrix acelularnom vakci-nom protiv difterije, tetanusa,
pertusisa, V međunarodni simpozijum o programima imu-nizacije, Neum, 2003.
• Vuković, G.i saradnici (1986), Bronhopneumonija izazvana mikoplazmom pneumonije, XX Pedijatrijski dani Srbije.

Internet stranice
• http://fnic.nal.usda.gov/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.)
• http://wholesomebabyfood.momtastic.com/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.)
• http://www.mrprintables.com
• http://belladia.typepad.com/crafty_crow/ (posljednja posjeta 14.04.2013.)
• http://www.skrabalica.com/ (posljednja posjeta 14.04.2013.)

70
PRILOZI

71
 OBRAZAC ZA BILJEŽENJE ZAPAŽANJA DADILJE O DJETETU

Ime djeteta

Dob

Informacije koje daju roditelji

o djetetu
Zahtjevi roditelja

Moja zapažanja
Prvi susret

Ritam djeteta

Navike

Ritam ishrane

Ritam dana

Voli da

Ne voli da

Najradije se igra sa

Ne voli da se igra sa

Voli da bude u društvu sa

Ne voli da bude u društvu

Pribilješke za razgovor sa
roditeljima
Moj plan aktivnosti sa djetetom

72
SLIKE PRIČALICE

73
 Presavini papir po iscrtanim linijama i zatim izreži po punim linijama.
Izravnaj izrezani papir.

IZREZIVANJE LIKOVA IZ PAPIRA

Presavini papir po iscrtanim linijama i Izravnaj izrezani papir.
zatim izreži po punim linijama.

74
PRIDRUŽI LIKOVE

75
 Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece

Namirnica/vrsta hrane 6-12 m 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Med ×
Sol ×
Začini (općenito) ×
Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili rižino mlijeko ×
Orašasti plodovi ×
Jetra ×
Nepasterizirani sirevi, sirevi s plijesni × × × ×
Napici s dodatkom šećera × × × × × × ×
Gazirani napici × × × × × × ×
Napici i jela s dodatkom vještačkih zaslađivača × × × × × × ×
Gotovi obroci (zaleđeni ili konzervirani) × × × × × × ×
Hrana i napici koji sadrže sljedeće dodatke: E102, E104, × × × × ×
E110, E122, E124, E129 ILI E211. Ovi dodaci mogu
uzrokovati hiperaktivnost kod djece.
Pojačivači ukusa npr. mononatrijev glutamat E621 × × × × × × ×

Hrana za odrasle (light proizvodi, za snižavanje × × × × × × ×

holesterola, bez šećera, pojačani vitaminima)
Vitaminski napici u prahu × × × ×
Plodovi mora × ×
Gljive × ×
Suhomesnati proizvodi i procesirane namirnice npr. × × × × × × ×
sudžuka, salama, hrenovka, pršuta/suho meso
Smoki, čips, crisps × × × × × × ×
Tvrde i gumene bombone × × × × × × ×
Domaća majoneza i drugi namazi s svježim jajima × × × × × × ×
Tvrde vrste margarina × × × × × × ×
(prema FMON F BiH, 2012)

76
 Okvirna tablica uvođenja dohrane*

Grupe namirnica Preporučene vrste namirnica

Majčino mlijeko, adaptirano mlijeko Priprema mliječnih obroka također se preporučuje s
majčinim ili adaptiranim mlijekom za dojenčad. Od navršenog 8. mjeseca života u
Mlijeko i mliječni
jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svježeg pasteriziranog sira, vrhnja i
proizvodi
fermentiranih mliječnih napitaka s ≥ 3,5% m.m. Izbjegavati slatko kravlje, sojino, rižino i
kozje mlijeko.
Preporučuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navršenog 7.
mjeseca života može se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne
Meso preporučuju se prije navršene godine dana života dojenčeta, dok se povremeno iza 10.
mjeseca života može u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporučuju se suhomesnati
proizvodi, naresci, paštete i hrenovke. Meso može biti dinstano ili kuhano.
Riba Od navršenog 8. mjeseca života bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana.
Nakon navršenog 8. mjeseca života dojenčeta moguća upotreba žumanjka jaja kokoši, ali
Jaja isključivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, ako u porodici nema istorije alergije, može se uvesti
postepeno od 8 mjeseci.
Hljeb i drugi proizvodi od žitarica (proso, ječam, zob, raž, kukuruz, riža) u različitim
Žitarice i proizvodi od oblicima (brašno, palenta, žitne pahuljice, dojenački müesli i sl.) mogu se koristiti za
žitarica pripremu mliječno-žitnih, voćno-žitnih kašica ili priloga. Proizvode koji sadrže pšenično
brašno uvesti tek sa 12 mjeseci.
Krompir Krompir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pržen.
Preporučuje se svježe /sezonsko voće, prirodni sokovi od voća razblaženi s vodom, bez
Voće šećera, kompoti od kuhanog voća, te gotove industrijski pripremljene voćne kašice i
voćni sokovi za dojenčad.
Preporučuje se sezonsko, svježe i termički pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari)
Povrće povrće. Kupus, kelj i prokulice, mahune, leća, grah i grašak mogu se uvesti od navršenih
10 mjeseci (U slučaju nadimanja, dati čaj od komorača).
Za pripremu obroka preporučuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i od
Ulja i hrana s većim
kukuruznih klica), a može se koristiti i maslac.Ne preporučuje se upotreba margarina,
sadržajem masti
niti pržena hrana.
Voda Ponuditi više puta dnevno u malim količinama, posebice kada je vruće.
Čaj Nezaslađeni čaj od šipka, kamilice, komorača.
*Preporuke se često mijenjaju, te ne postoje stroga pravila, izuzev da djeca kod kojih postoji rizik od alergija
proizvode koji sadrže pšenicu, orašaste plodove, bobičasto voće, ribu, soju, med i agrume trebaju početi jesti s
odgodom (u konsultaciji s pedijatrom).

77
 Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica
Vrsta hrane Koliko često uključiti u
jelovnik?
Škrobaste Hrana iz ove grupe treba
namirnice: biti servirana u okviru
pecivo, riža, svakog obroka, a može se
tjestenina, ponuditi i za užinu (uz
krompir, povrće, naprimjer)
žitarice Hrana iz ove grupe treba
sačinjavati trećinu ukupne
hrane na dječjem jelovniku.
Voće Ponudite različite vrste voća
i povrća uz svaki obrok.
Dnevno dajte: 1-2 vrste
voća i 2-3 vrste povrća.
Pokušajte ne ponavljati
Povrće svaki dan isto, ali ipak prije
svega nuditi ono što je
sezonsko.
Mlijeko i Hrana iz ove grupe treba se
mliječni naći na jelovniku 2-3 puta
proizvodi (sir, dnevno.
jogurt i sl.)
Meso, riba i Glavni obrok (ručak) uvijek
mahunarke treba sadržati hranu iz ove
grupe. Hrana iz ove grupe
bogata je željezom pa se
može ponuditi i tokom
užine (npr. krema od
tunjevine ili sardine u
sendviču)
Dobre opcije Napomene
Zobena kaša, pura, bijeli i Izbjegavajte pržene krompiriće,
integralni makaroni, bijela i čips.
integralna riža.
Sve vrste hljeba: integralni, Izbjegavajte preslatke pahuljice
polubijeli, bijeli. (više od 10g šećera na 100g
Pahuljice za doručak: birajte obroka)
one bez puno šećera i soli.
Zobene pahuljice, napuhana
zrna pšenice bez karamela, ili
napuhana zrna riže.
Sve vrste svježeg i smrznutog voća i povrća, te domaćih kompota.
Primjeri: brokula, buranija, mrkva, kupus, karfiol, cvekla, grašak,
špinat, kelj.
Salatno povrće: paradajz, svježa paprika, zelena salata, krastavac,
svježa mrkva, cvekla.
Voće: jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, grožđe, naranča,
mandarina, dinja, lubenica, bobičasto voće, nar, kivi.
Suho voće: grožđice, marelice, datule, suhe šljivesuhe smokve.
Voće u kompotu, s cimetom, vanilin-šećerom.
Izbjegavajte konzervirano voće i povrće, jer sadrži konzervanse, te
visok procenat soli i šećera.
Ne prekuhavajte povrće, nemojte ga guliti i rezati te ostavljati da
stoji na zraku ili u vodi, niti kuhati ranije pa onda podgrijavati –
ovako se gube vitamini, a kod pojedinih vrsta dolazi do oksidacije i
ispuštanja toksina.
Ako je voće previše kiselo, možete dodati malo šećera.
Mlijeko – djeca uzrasta 2-6 Izbjegavajte nepasterizirano
mogu piti polumasno mlijeko mlijeko i sireve, slane sireve,
(2.8%), ako imaju dobar mlijeko s dodatkom šećera
apetit. Djeca s slabim (karamelizirano mlijeko)
apetitom i dalje trebaju piti Izbjegavajte voćne jogurte s
punomasno mlijeko (3.2%) visokim postotkom šećera (15g na
Sir – mladi sir od kuhanog 100g obroka)
mlijeka, žuti sir Možete jogurt pomiješati sa
Jogurt, ajran, mileram, sirni svježim voćem
namaz Možete pomiješati jogurt s vodom i
dobiti tečni napitak (ajran)
Meso- sve vrste mesa, npr. Izbjegavajte pohovano ili prženo
teletina, junetina, janjetina, meso, suhomesnate proizvode,
piletina, puretina namaze od mesa, salame, viršle,
Bijela riba- oslić, šanpjer kobasice, konzervirano meso,
Masna riba- sardina, skuša, mljeveno meso pripremljeno
pastrmka, losos. (čevapčići, pljeskavice i sl.)
Konzervirana tuna ne spada Izbjegavajte riblje štapiće,
u masnu ribu, ali je dobar zamrznutu paniranu ribu.
izvor nutrijenata. Obratite pažnju da je riba bez
Jaja- kuhana, kajgana kostiju.
Mahunarke – grah, grašak, Jaja trebaju biti tvrdo kuhana.
leća, slanutak
Alternative mesu – soja, tofu
78
79
80