Juli, 2013

Impressum
Publikacija se izdaje u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“ koji predstavlja zajedničku inicijativu Deutsche
Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

GIZ podržava njemačku Saveznu vladu pri ostvarenju ciljeva u međunarodnoj saradnji za održivi razvoj.

SDC djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i koordinira međunarodnu razvojnu saradnju i aktivnosti Švicarske
Konfederacije.

Stavovi i mišljenja autora izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja GIZ-a i SDC-a.

Izdavač
Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Bonn i Eschborn
www.giz.de

Sjedište projekta:
„Podrška obrazovanju odraslih“
Splitska 7
71000 Sarajevo
T +387 33 223 785, 216 162
F +387 33 223 785. 216 162

Naslov publikacije
Priručnik za dadilje
Partneri
Centar za edukaciju i
istraživanje NAHLA

Udruženje Savršeni krug

dvv international- Ured u BiH

Autori tekstova
Nermina Fočak, Selma Gičević, Mirsada Hadžić, Amina Isanović Hadžiomerović,
Sabrija Mehmedović, Gordana Vuković, Kemal Pilav

Urednica
Amina Isanović Hadžiomerović

Štampa
AMOS GRAF

Fotografije
FreeDigitalPhotos.net, Sabrija Mehmedović i Gordana Vuković

Mjesto i godina izdavanja

Sarajevo, juli 2013.
 SADRŽAJ

Ako ste odlučili biti dadilja, potrebno je da znate......................................................................................................................7

Očekivanja roditelja ....................................................................................................................................................................8
Očekivanja dadilje ........................................................................................................................................................................9
Osvijestite vaš odgojni stil .............................................................................................................................................................11
Uspostavljanje kontakta sa djetetom ...........................................................................................................................................13
Dnevni plan aktivnosti – vodič u vašem radu ...........................................................................................................................14
Priprema zajedničkog plana aktivnosti .................................................................................................................................15

I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU

Obilježja razvoja predškolskog djeteta .............................................................................................................18
Dijete u dobi do 2 godine .................................................................................................................................18
Dijete u dobi od 2 do 3 godine ........................................................................................................................19
Dijete u dobi od 4 do 5 godina .........................................................................................................................20
Dijete u dobi od 5 do 6 godina .........................................................................................................................21
Emocionalni i socijalni razvoj djeteta predškolskog perioda ....................................................................22
Vježbe za poti canje emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta ................................................................24
Razvijanje empatije ..............................................................................................................................................25
Poticanje intelektualnog razvoja djeteta ................................................................................................27
Razvijanje mašte .........................................................................................................................................................28
Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte ........................................................................................................29
Dijete i igra ..................................................................................................................................................................30
Uloga dadilje u igri djeteta ....................................................................................................................................31
Primjeri igara ...........................................................................................................................................................32
Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta ...................................................................................33
Komunikacija sa djetetom ......................................................................................................................................35
Komunikacijske tehnike ...................................................................................................................................36
Šta sa konfliktima? .............................................................................................................................................38

II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA ZA DIJETE I NJEGA

DJETETOVOG ZDRAVLJA
Razvijanje osnovnih higijenskih navika ..............................................................................................................41
Pranje ruku ..........................................................................................................................................................41
Njegovanje usne šupljine i zubića ..................................................................................................................42
Navikavanje djeteta na korištenje sanitarnog čvora ....................................................................................43
Sigurnost djeteta u kući i vani .............................................................................................................................44

Kako prepoznati promjene u djetetovom zdravlju .........................................................................................46

Simptomi specifičnih dječijih bolesti ..................................................................................................................48
Pružanje prve medicinske pomoći .....................................................................................................................49
Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta ......................................................................................................52

III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA

Šta je potrebno znati o pravilnoj ishrana djece? .....................................................................................55
Osnove k emijskog sastava hrane ......................................................................................................................55
Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem .....................................................................60
Osnove i principi zdrave ishrane beba .............................................................................................................62
Upute za uvođenje dohrane .............................................................................................................................62
Osnove i principi zdrave ishrane djece predškolskog uzrasta ..........................................................64
Primjer tjednog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta ..................................................................65
Razvijanje navika zdrave ishrane ........................................................................................................................66
Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane ........................................................................................67
Ishrana djeteta u stanju bolesti ......................................................................................................................68
LITERATURA ...............................................................................................................................................................................69

PRILOZI ...........................................................................................................................................................................................71
Obrazac za bilježenje zapažanja o djetetu .......................................................................................................72
Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece ..................................................................76
Okvirna tablica uvođenja dohrane .....................................................................................................................77
Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica ........................................................................78
 Popis tabela i grafičkih prikaza

Prikaz 1: Elementi komunikacije sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje .............................................................8

Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od dadilje ..................................................................................................................................8
Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti .......................................................................................................................................................16
Prikaz 4: Struktura „ja“ poruke .........................................................................................................................................................36

Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama .............................................................................................................................10

Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje ...............................................................................................................................12
Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta ............................................................................................................................34
Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju ................................................................................37
Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena ..............................................................................................43
Tabela 6: O si gur avanje sigurnog okruženja za dijete ................................................................................................................45
Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika ...................................................................................................................................53
Tabela 8: Prikaz vitamina ....................................................................................................................................................................58
Tabela 9: Namirnice koje predstavljaju dobar izvor nutritijenata u ishrani djece ......................................................................59
Tabela 10: Sezonsko voće i povrće ...................................................................................................................................................61
Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca ......................................................................................................63
Ako
Ako
Akoste
steodlučili
ste odlučilibiti
odlučili bitidadilja,
biti dadilja,potrebno
dadilja, potrebnoje
potrebno jejeda
daznate
da znate
znate
znate...

Dadilja je, prije svega, odgoji teljica

djeteta sa kojom dijete provodi veliki
dio vremena. Od dadilje se očekuje
da osmišljenim aktivnostima djeluje
odgajajuće i tako poti če prirodnu
radoznalost djeteta. Stoga je od
izuzetne važnosti da dadilja
posjeduje određena
pedagoško-psihološka znanja o djeci
i odgojnim aktivnostima koje se
mogu provoditi sa njima.
Kao i u svakom poslu, i u poslu
profesionalne dadilje postoje
određena pravila koja olakšavaju
obavljanje zadataka koje taj posao
predviđa.
 Dadilja je osoba koja se
brine o djetetu, najčešće
u domu obit elji kojoj
pripada dijete.
 Posao dadilje nije samo
„čuvanje“ djeteta, kako
se to često kaže.
 Osnovi zadatak dadilje
jeste da brine da dijete
ima sigurnu, zdravu,
brižnu, podržavajuću i
edukativnu sredinu.
 Dadilja svojim radom poti če
pravilan rast i razvoj
djeteta.

• Da li roditelji djetetu dop uš taju da se

U poslu dadilje veoma je važno biti svjestan očekvanja obitelji i igraju vani? Da li postoje neki
potreba djeteta. Od ovih elemenata zavisit će k vali teta komunikacije na posebni zahtjevi u pogledu
realaciji dadilja-obitelj. Kvaliteta komunikacije između te dvije strane druženja sa vršnjacima?
direktno djeluje na zadovoljstvo dadilje, povjerenje obit elji u dadilju i
• Da li je djetetu dop uš teno gledati
uspješan odgojni rad sa djetetom.
televiziju, igrati se videoigrica i
sl.? Koliko dugo?
Za jasnoću komunikacije sa roditeljima, važno je postaviti odgovarajuća • Postoje li neki programi koje
pitanja koja će dati početni uvid u očekivanja i zahtjeve roditelja prema dijete ne smije gledati?
vama (Lafortune, 2012: 78). • Koju vrstu hrane dijete smije
uzimati za ručak i užinu?

Korisno
Korisno
Korisno
jejeznati
je
znati
znati

 Kako možete kontaktirati roditelje ili druge članove obit elji u slučaju potrebe (zapisati broj telefona svih
članova obit elji)

UUslučaju
U
slučaju
slučaju
potrebe,
potrebe,
potrebe,
kome
kome
kome
sesemožete
se
možete
možete
obratiti
obratiti
obratiti
uususjedstvu
susjedstvu
u susjedstvu

 t o čn u adresu stana/kuće u kojoj se nalazite

Broj
Broj
Broj
telefona
telefona
telefona
hitnih
hitnih
hitnih
službi
službi
službi
(hitne
(hitne
(hitne
pomoći,
pomoći,
pomoći,
vatrogasaca,
vatrogasaca,
vatrogasaca,
policije)
policije)
policije)

 Broj telefona obi teljsk og liječnika

Da
DaDa
lilijeje
lidijete
je
dijete
dijete
alergično
alergično
alergično
na
naneku
na
neku
neku
supstancu
supstancu
supstancu
(hranu,
(hranu,
(hranu,
lijek
lijek
lijek
i isl.)
sl.)
i sl.)

7
Očekivanja roditelja

Biti dadilja znači jednim dijelom pripadati obitelji iz koje dijete

dolazi i biti dio odgoji teljskog tima koji radi za dobrobit djeteta. OČEKIVANJA
RODITELJA
Uspjeh tima počiva na uspješnoj komunikaciji između njegovih
članova.

POTREBE DJELOVANJE
Uspješna komunikacija počiva na jasno izrečenim očekivanjima i DJETETA DADILJE
dogovorenim zajedničkim ciljevima.

DOGOVORENI
CILJEVI SA
Roditeljima je potreban osjećaj sigurnosti i uvjerenje da sve što činite RODITELJIMA
činite za dobrobit djeteta i u dogovoru sa njima. Postoje slučajevi
kada dadilja bolje poznaje trenutnu situaciju djeteta od
njegovih/njenih roditelja zato što provodi više vremena sa
djetetom. Međutim, i u takvim situacijama poželjno je da dadilja ne Prikaz 1:
donosi odluke samostalno bez konsultacije sa roditeljom. Elementi u komunikaciji sa roditeljima na početku
preuzimanja uloge dadilje

Istraživanja (Murkoff & Mazel, 2004) su dala uvid u osobine koje roditelji najviše cijene kod dadilje.

• Točnost – kašnjenje dadilje može dovesti do kašnjenja svih članova obit elji na njihove obaveze (roditelja na
posao, starije djece u školu i sl.)

• Edukativne aktivnosti – roditelji očekuju da dadilja djeluje podržavajuće i poti cajno za djetetov rast i razvoj.
Očekuju da umije osmisliti kreativne, maštovite i korisne aktivnosti za dijete.

• Pridržavanje dogovora i uputa – potrebno

je sa roditeljima dogovoriti obim posla za
koji je dadilja zadužena, obim odgovornosti i
IZBJEGAVANJE
aktivnosti koje treba provoditi sa djetetom. PRIVATNIH
POSJETA
Obavljanje više posla mimo dogovorenog
TOČNOST
(npr. održavanje higijene stana ili
pripremanje obroka za cijelu obitelj) često ne
donosi veću zaradu, a dadilji oduzima FLEKSIBILNOST

vrijeme koje bi trebala provesti u radu sa

djetetom. EDUKATIVNE OČEKIVANJE
AKTIVNOSTI RODITELJA
PROFESIONALNOST

• Poštivanje privatnosti obitelji – roditelji

ne vole da se sadržaji o djeci ili obitelji
prenose u javnost, na bilo koji način (kroz
prepričavanje događaja iz obit elji, PRIDRUŽIVANJE
DOGOVORA I
POŠTIVANJE
PRIVATNOSTI
objavljivanjem fotografija i snimaka putem UPUTA obitelji

interneta, društvenih mreža i sl.).

Prikaz 2:
• Profesionalnost – u ovom poslu je veoma Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od
tanka linija između privatnog i dadiljeod dadilje
Paleta očekivanja roditelja
profesionalnog. Dadilja jednim dijelom
pripada obitelji u kojoj radi, živi sa njom i često je doživljava kao svoj drugi dom. Sa druge strane, pofesionalnost
traži distancu prema vlastitim emocijama u trenucima kada je potrebno donositi racionalne zaključke. U smislu
profesionalnosti, roditelji očekuju od dadilje da odgovorno i stručno obavlja aktivnosti sa djetetom (da ništa ne
prepušta slučaju) i da poznaje granice svojih odgovornosti.

• Izbjegavanje privatnih posjeta – obitelji u kojoj dadilja radi predstavlja njeno radno mjesto. Roditelji u većini
slučajeva ne vole da dadilje primaju privatne goste za vrijeme radnog vremena. Ukoliko se pojavi potreba za
sličnom posjetom, neophodno je na vrijeme dogovoriti se sa roditeljima.

8
 Cilj ranog odgoja – provjerite šta očekujete od sebe

Dadilja u određenom dijelu vremena zamjenjuje roditelje u obavljanju njihove odgojne uloge i tako postaje
značajan dio ranog odgajanja djeteta. Stoga je važno zapitati se šta je to cilj odgoja?

Istraživači su izdvojili tri univerzalna cilja odgoja djeteta koji se odvija u okrilju obit elji (prema Pašalić
Kreso, 2012: 164):
1. kontrola i regulacija djetetovog ponašanja – razumijevanje i korigovanje djetetovih neželjenih
impulsa
2. socijalizacija kao prihvaćanje postojećih društvenih normi ponašanja, ali i kao obnova i
razvoj društva
3. personalizacija – promocija osobnog rasta i razvoja svakog djeteta kroz doprinos
razvoju njenih/njegovih potencijala (usvajanje znanja, vještina, navika, motiva, želja)

Očekivanja
Očekivanjadadilje
dadilje

Ključ uspješne komunikacije

Prihvaćanje nove uloge – tko sam ja?
predstavlja uvažavanje potreba
strana uključenih u komunikaciju.
Posao dadilje znači pr i hvaćanje jedne važne uloge – uloge
Za svaku osobu koja odluči
odgoji teljice. Svaka uloga predstavlja jedan dio identiteta osobe,
postati dadilja neophodno je da
jedan dio odgovora na pitanje tko sam ja?
najprije osvijesti svoju ulogu, da
sagleda koje su to prednosti, a
Proces pr i hvaćanja nove uloge često je praćen pozitivnim i
koji nedostaci posla koji obavlja i
negativnim doživljajima. U literaturi (Weiner, 1991 prema Bašić et
da osvijesti šta je to sve čini
al., 1998: 26-27) se govori o nekoliko faza procesa pr i hvaćanja
sretnom u ulozi dadilje.
profesionalne uloge i profesionalnih vještina:
Na tom putu sticanja osobnog
1. faza – raste svijest o sebi, javlja se potreba za promjenom
zadovoljstva i uspješnog
i prilagođavanjem, što dovodi do trenutne uznemirenosti
djelovanja, dadilje imaju svoja
2. faza – osoba postaje svjesna šta se to od nje očekuje.
očekivanja. No, često ta
Traga za modelima ponašanja koji će joj pomoći da ispuni
očekivanja ne bivaju ispunjena, a
očekivanja
ponekad roditelji nisu spremni
3. faza – osoba počinje svoju situaciju razumijevati na nov
obratiti pažnju na očekivanja
način. Još uvijek ne osjeća da upravlja situacijom zato što se
dadilje i njene potrebe.
ne osjeća dovoljno kompetentnom u novoj ulozi
4. faza – stiče se osjećaj ovladanosti situacijom, osjećaj
Slijedi nekoliko prijedloga
kompetentnosti
dadiljama šta učiniti u slučajevima
5. faza – postoji razvijena sposobnost djelovanja i vladanja
da roditelji svojim postupcima i
različitim situacijama koje nova uloga donosi
odlukama ne pokazuju dovoljno
razumijevanja prema ljudima.
 Imajući u vidu navedeno, pratite vlastiti razvoj u ulozi
dadilje. Šta zapažate?

9
 ŠTA URADITI
• Na početku dogovoriti sva očekivanja i obaveze koje obitelj ima od dadilje. Kasnije je
Više obaveze moguće pozvati se na dogovoreno.
od dogovorenih • Ukoliko je dogovor na početku izostao, čim primijetite da niste u mogućnosti kvalitetno
odgovoriti obavezama koje dobivate, tražite razgovor sa roditeljima.
• Važno je razgovor planirati u prikladno vrijeme (početak i kraj radnog vremena mogu biti
stresni – zbog žurbe i umora).
• Često će se dešavati da dadilja ostaje duže od dogovorenog radnog vremena.
Prekovremeni rad • To je sasvim uobičajen sastavni dio posla dadilje, budući da roditelji često ostaju na poslu
duže od zvaničnog radnog vemena.
• Planirajte fleksibilniji vremenski okvir, kako biste bili spremni ostati duže ukoliko Vas
obitelj treba.
Kašnjenje isplate • Ukoliko i samim roditeljima plata kasni, onda je donekle opravdano da nisu u mogućnosti
platiti dadilji njene usluge.
• Ukoliko to nije slučaj, onda se preporučuje da dadilja razgovara sa roditeljima.
Nedostatak • Ne trpiti nepoštovanje i uvrede.
poštovanja roditelja • Jasno staviti do znanja koje oblike ponašanja doživljavate kao uvredu.
prema dadilji
Videonadzor • Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka obitelj je dužna najaviti instaliranje videonadzora u
kući u kojoj će dadilja brinuti o djetetu.
Briga o više djece • Dadilje koje se brinu o djeci u obiteljima gdje starije dijete ide u školu ili vrtić često se
istovremeno brinu i o drugom djetetu.
• U nekim obiteljima to se dešava samo u slučaju bolesti djeteta, a u nekima i mnogo
češće. U tom slučaju dadilja radi sa dvoje djece.
• Roditeljima se, u ovom slučaju, preporučuje da budu fleksibilniji, te da nagrade trud i
zalaganje dadilje.
Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama

10
 Osvijestitevaš
Osvijestite vašodgojni
odgojnistil
stil

Odgojni stil predstavlja emocionalni kontekst unutar kojeg se ostvaruje

interakcija djeteta i odgoji telja. Čine ga određeni postupci, ponašanja, način
komunikacije, razina zahtjeva i kontrole koje odgoji telj postavlja pred
dijete te emocionalna toplina (prema Raboteg-Šarić et al., 2011: 384).

U literaturi se najčešće spominju četiri odgojna stila (Baumrind, 1991;

Maccoby i Martin, 1983):

1. autoritativni odgoji telji

2. autoritarni odgoji telji
3. permisivni (popustljivi) odgoji telji
4. nezai nter esi r ani odgoji telji. Prije početka angažmana dadilje
za određeno dijete, vlo je važno
da osvijestite svoj odgojni stil,
Autoritativni odgojitelj – fleksibilan u pristupu, ostavlja djetetu slobodu, ali promislite o usklađenosti vaše
jasno definiše pravila i granice ponašanja. Ovi odgoji telji uvažavaju potrebe osobnosti i postupaka sa
djece i njihovo mišljenje. Pažljivo oblikuju zahjeve prema mogućnostima i osobnošću samog djeteta. Stoga je
uzrastu djeteta. Zahtjevi djetetu djeluju ostvarivi i omogućavaju mu da gradi korisno uraditi kratku procjenu
samopouzdanje i samopoštovanje. odgojnog stila (vidjeti Tabelu 2).

Autoritarni odgojitelj – postavlja mnogo pravila, očekuje striktno

pokoravanje, rijetko ili nikada objašnjava djetetu zašto je neophodno Roditeljima
Roditeljima sese također
također
prihvatiti pravila. Često primjenjuje kazne i zabrane („Ako to ne uradiš, preporučuje
preporučujedadaprovjereprovjereodgojni
odgojni
nećeš dobiti...“). stilstil osobe
osobe kojukoju namjeravaju
namjeravaju
angažovati
angažovati kao kao dadilju.
dadilju. UU tutu
Popustljivi odgojitelj – pruža mnogo topline, ali nema jasnu viziju šta želi svrhu
svrhumogu mogukoristiti
koristitidatu
datutabelu,
tabelu,
postići u svom odgojnom radu. Djetetu postavlja malo zahtjeva, izbjegava s s tim tim dada nana početku
početku svake
svake
zabrane i uskraćivanja. Često nema jasna pravila ni granice. tvrdnje,umjesto
tvrdnje, smatram,navedu
umjestosmatram, navedu
iskaz očekujemda...
iskazočekujem da...
Nezainteresiran odgojitelj – uglavnom pritisnut osobnim problemima,
poklanja malo vremena djetetu. Djeluje popustljivo, bez kontrole i zahtjeva.

Istraživanja ukazujudadaautoritativni
Istraživanjaukazuju autoritativnistilstildaje
dajenajbolje
najboljerezultate.
rezultate.

Djeca
Djecačijičijisusuroditelji
roditeljiprimjenjivali
primjenjivaliovaj
ovajstilstilu uadolescenciji
adolescencijipokazala
pokazalasususesekao
kao „vesela,
„vesela,društveno
društvenoodgovorna,
odgovorna,
samopouzdana,
samopouzdana,spremnaspremnadadaučeučei sarađuju.“
i sarađuju.“(prema
(premaPašalić
PašalićKreso,
Kreso,2012:
2012:239)
239)

11
 djelomično
potpuno se

potpuno se
ne slažem

ne slažem

se slažem
slažem se

slažem
Tvrdnje

se
1. Smatram da sam brižna odgoji teljica koja djetetu pruža mnogo topline. 1 2 3 4 5
2. Smatram da je za uspješno odgojno djelovanje dovoljno voljeti djecu, 1 2 3 4 5
ostalo dolazi samo po sebi.
3. Smatram da sam odgoji teljica koja djeci ne pokazuje svoja osjećanja. 1 2 3 4 5
4. Očekujem da se djeca bezuslovno pridržavaju pravila. 1 2 3 4 5
5. Preferiram prepuštanje odgovornosti djeci. 1 2 3 4 5
6. Smatram da sam zahtjevna odgoji teljica, ali i da je djeci jasno koji su moji 1 2 3 4 5
zahtjevi.
7. Smatram da sam popustljiva odgoji teljica koja ne voli kontrolu. 1 2 3 4 5
8. Smatram da djeci treba dati potpunu slobodu u ponašanju. 1 2 3 4 5

Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje. 1

Tvrdnje u kojima imate najveći zaokružen broj predstavljaju pokazatelj vašeg dominatnijeg stila;

- tvrdnje 1 i 2 uglavnom predstavljaju popustljivi stil

- tvrdnje 3 i 4 uglavnom predstavljaju autoritarni stil
- tvrdnje 5 i 6 uglavnom predstavljaju autoritativni stil
- tvrdnje 6 i 7 uglavnom predstavljaju nezai nter esi r ani stil.

1 Instrument konstruisala A. Isanović Hadžiomerović za potrebe projekta Edukacija profesionalnih dadilja.

12
 Uspostavljanje
Uspostavljanjekontakta
kontaktasasadjetetom
djetetom

Djeca otvoreno pokazuju pr i hvaćanje ili odbijanje kontakta sa osobom.

Prema osobama koje ulijevaju sigurnost, pružaju ljubav i pažnju, te Atačment
Atačment
Atačment(privrženost)
(privrženost)
(privrženost)–– –
omogućavaju da ostvare svoja interesovanja, djeca razvijaju privrženost. urođeni
urođeni
urođeni
mehanizam
mehanizam
mehanizam koji
kojikoji
dijete
dijete
dijete
usmjerava
usmjerava
usmjeravada
da se
se
da veže
veže
se veže za
za osobu
osobu
za osobu
Suprotna
Suprotna tome
tome
Suprotna je odbijanje,
je
tome odbijanje,
je odbijanje,koje
kojekoje
proizlazi
proizlazi iz
iz straha
proizlazi straha od
od nepoznatog.
iz straha nepoznatog.
od nepoznatog.To
To To
se
se se koja
kojakoja
ga
ga ga
njeguje,
njeguje,
njeguje,
tj.
tj. stj.
s kojom
kojom
s kojom
dešava
dešava kada
kadakada
dešava djeca
djeca uu susretu
djeca susretu
u susretusa
sa nepoznatim
nepoznatim
sa nepoznatim osobama
osobama
osobama pokazuju
pokazuju
pokazuju znakove
znakove
znakove reguliše
reguliše
regulišesvoju
svojusvojupotrebu
potrebupotrebuza za za
straha
straha odvajanja
odvajanja
straha od
od roditelja
odvajanja roditelja (česta
(česta
od roditelja pojava
pojava
(česta pri
pri polasku
pojava polasku
pri djeteta
djeteta
polasku uu vrtić).
djetetavrtić).
u vrtić). sigurnošću,
sigurnošću,
sigurnošću,
ljubavlju,
ljubavlju,
ljubavlju, pažnjom,
pažnjom,
pažnjom,
zadovoljavanjem
zadovoljavanjem
zadovoljavanjem interesovanja,
interesovanja,
interesovanja,
Prednost
Prednost uu poslu
Prednost poslu dadilje
dadilje
u poslu je
je uujetome
dadilje tome što
što što
u tome dijete
dijete ii dadilja
dijetedadilja borave
borave
i dadilja uu djetetovom
borave djetetovom
u djetetovom pričanjem,
pričanjem,
pričanjem,
grljenjem
grljenjem
grljenjemii sl.
sl.i sl.
domu,
domu, uu njemu/njoj
domu, njemu/njoj poznatom
poznatom
u njemu/njoj poznatom okruženju
okruženju uu kojem
okruženju kojem
u kojemse
se osjeća
osjeća sigurno
sigurno
se osjeća ii lijepo.
sigurno lijepo.
i lijepo.
Ova
OvaOvaurođena
urođena
urođenapotreba
potreba
potreba
se
se razvija
razvija
se razvija
kod
kodkodsvakog
svakog
svakogdjeteta
djeteta
djeteta
uu poseban
poseban
u poseban
Proces uspostavljanja
unutrašnji
unutrašnji
unutrašnjiaktivni
aktivni
aktivni
model,
model,
model,koji
kojikoji
kontakta sa djetetom zavisit
zavisi,
zavisi,
zavisi,
uu velikoj
uvelikoj
velikoj
mjeri,
mjeri,
mjeri,
od
od od
će od osobina ličnosti dadilje,
načina
načina
načina nana na koji
kojikoji odrasli
odrasli
odrasli
ali i od djetetovog načina
udovoljavaju
udovoljavaju
udovoljavaju potrebama
potrebama
potrebama djeteta
djeteta
djeteta
odgovaranja u susretu sa
za
za zabliskošću,
bliskošću,
bliskošću,ugodnošću
ugodnošću
ugodnošćuii i
nepoznatim osobama. Pri
sigurnošću.
sigurnošću.
sigurnošću.
tome je naročito važan
pristup dadilje, koji bi
(prema
(prema
(prema
Pašalić
Pašalić
Pašalić
Kreso,
Kreso,
Kreso,
2012:
2012:
2012:
46
46 46
trebalo da je prijatan, da
ii 284)
284)
i 284)
zrači otvorenošću i
prihvaćanjem.

Za
Za Za uspostavljanje
uspostavljanje
uspostavljanje ii i
održavanje
održavanje komunikacije
održavanjekomunikacije
komunikacije važno
važno
važno je
je dada da
je se
se se
postavi
postavi
postavizajednički
zajednički okvir
okvir
zajednički za
za za
okvir
Pri
Pri susretu
Pri
susretu
susretu
sa
sa djetetom
djetetom
sa djetetom
važno
važno
važno
je:
je: je:
komunikaciju
komunikaciju (aktivnost,
(aktivnost,
komunikaciju igračka,
igračka,
(aktivnost, tema
tema
igračka, za
za razgovor
tema razgovor ii sl.),
za razgovor sl.), koji
kojikoji
i sl.), će
će premostiti
premostiti
će premostiti
početnu
početnu distancu
distancu
početnu između
između
distancu dadilje
dadilje
između ii djeteta.
dadiljedjeteta.
i djeteta.
•• •održavati
održavati
održavati
kontakt
kontakt
kontaktočima
očima očima
•• •obraćati
obraćati
obraćati
se
se sa
saseosmijehom
osmijehom
sa osmijehom
Pri
Pri Pri
tome
tome od
od pomoći
tome pomoći
od pomoći može
može biti
možebiti biti
neki
nekineki
sasvim
sasvim
sasvimobični
obični predmet
običnipredmet
predmet od
od kojeg
kojeg
od dadilja
dadilja
kojeg dadilja •• •djelovati
djelovati
djelovati
prijatno
prijatno
prijatno
ii ljubazno
ljubazno
i ljubazno
može
može napraviti
moženapraviti igračku
igračku
napraviti ii na
igračku nai taj
taj
na način
način privući
privući
taj način djetetovu
djetetovu
privući djetetovupažnju.
pažnju.
pažnju.Preporučljivo
Preporučljivo
Preporučljivo •• •ne
ne kritizirati
kritizirati
ne kritizirati
je,
je, naročito
naročito uu početnim
je, naročito početnim
u početnim danima
danima
danimarada
radarada
sa
sa djetetom,
djetetom,
sa djetetom,praviti
praviti zabilješke,
zabilješke,
praviti kako
kako
zabilješke, bi
bi bi
kako •• •pohvaliti
pohvaliti
pohvalitiono
onoono što
što štoje
je dijete
dijete
je dijete
se
se pratio
pratio tok
toktok
se pratio razvoja
razvoja komunikacije
razvojakomunikacije
komunikacije između
između
između dadilje
dadilje ii djeteta
dadilje djeteta sa
sa ciljem
i djeteta ciljem njenog
njenog
sa ciljem njenog dobro
dobro
dobro
uradilo
uradilo
uradilo
unapređenja
unapređenja (vidjeti
unapređenja(vidjeti uu Prilogu
(vidjetiPrilogu Obrazac
u PriloguObrazac za
za bilježenje
Obrazac bilježenje zapažanja
zapažanja
za bilježenje oo djetetu).
zapažanja djetetu).
o djetetu).

Kako
Kako
Kako
doprijeti
doprijeti
doprijeti
do
do djece
do
djece
djece
koja
kojakoja
se
se opiru
opiru
se opiru
komuniciranju?
komuniciranju?
komuniciranju?

Primjer
Primjer
Primjer
(prema
(prema
(prema
Aud
AudAud
Sonders,
Sonders,
Sonders,
2004:
2004:
2004:
18)
18) 18)

Dječak
Dječak
Dječak
djeluje
djeluje
djeluje
veoma
veoma
veoma
ozbiljan.
ozbiljan.
ozbiljan.
Bilo
BiloBilo
koji
kojikoji
pokušaj
pokušaj
pokušaj
da
da ga
ga
dasesegapridobije
pridobije
se pridobije
rezultira
rezultira
rezultira
otporom.
otporom.
otporom.
Kada
KadaKada
osjeti
osjetiosjeti
da
da ćećedaga
gaćeneko
neko
ga neko
dotaći,
dotaći,
dotaći,
dječak
dječak
dječak
sese istog
istog
se istog
trenutka
trenutka
trenutka
udaljava.
udaljava.
udaljava.
Inače
InačeInače
jeje veoma
veoma
je veoma
aktivan,
aktivan,
aktivan,
teško
teškoteško
mu
mu jemu
je duže
dužeje duže
vrijeme
vrijeme
vrijeme
sjediti
sjediti
sjediti
na
na jednom
jednom
na jednom
mjestu.
mjestu.
mjestu.

Prijedlog
Prijedlog
Prijedlog
za
za rješenje
rješenje
za rješenje

Vrebajte
Vrebajte
Vrebajte
trenutke
trenutke
trenutke
kada
kadakadaje
je dijete
dijete
je dijete
zaokupljeno
zaokupljeno
zaokupljeno
uobičajenim
uobičajenim
uobičajenim aktivnostima.
aktivnostima.
aktivnostima.Osmislite
Osmislite
Osmislite
kako
kakokako
da
da izgradite
izgradite
da izgradite
prostor
prostor
prostor
za
za igru
igru
za igru
koji
kojikoji
se
se privremeno
privremeno
se privremeno širi,
širi,širi,
aa zatim
zatim
a zatimse
se skuplja.
skuplja.
se skuplja.
Širenje
Širenje
Širenje
ii skupljanje
skupljanje
i skupljanje
prostora
prostora
prostora
omogućava
omogućava
omogućavadjetetu
djetetu
djetetu
da
da osjeća
osjeća
da osjeća
sigurnost
sigurnost
sigurnost
ii i
kontrolu.
kontrolu.
kontrolu.
Pratite
Pratite
Pratite
pokrete
pokrete
pokrete djeteta
djeteta
djeteta
ii sa
sai njima
njima
sa njima
usklađujte
usklađujte
usklađujteskupljanje
skupljanje
skupljanje
ii širenje
širenje
i širenje
prostora.
prostora.
prostora.
Djetetov
Djetetov
Djetetov
pokret
pokret
pokret
prema
prema
prema
vani
vanivani
iskoristite
iskoristite
iskoristite
za
za pokret
pokret
za pokretkojim
kojim kojim
širite
širite
širite
ograđeni
ograđeni
ograđeni
prostor.
prostor.
prostor.
Na
Na Nataj
taj način
način
taj način
ćete
ćetećete
djetetu
djetetu
djetetu
pokazati
pokazati
pokazati
da
da svaki
svaki
da svaki
njegov/njen
njegov/njen
njegov/njenpokret
pokret
pokret
ima
imaima
neko
nekoneko
značenje
značenje
značenje
ii da
daivam
vam
da vamje
je stalo
stalo
je stalo
do
do komunikacije
komunikacije
do komunikacijesa
sa njim/njom.
njim/njom.
sa njim/njom.

13
 Dnevni
Dnevni
Dnevni
plan
plan
plan
aktivnosti
aktivnosti
aktivnosti
– vodič
––vodič
vodič
u vašem
uuvašem
vašem
radu
radu
radu

Predškolski
Predškolski
Predškolski
periodperiod
period
je ključno
jeje ključno
ključno
razdoblje
razdoblje
razdoblje
za usvajanje
zaza usvajanje
usvajanje
navikanavika
navika
pravilnog
pravilnog
pravilnog Važnost
Važnost
Važnost
ritmaritma
za
ritma
pravilan
zazapravilan
pravilan
razvojrazvoj
razvoj
raspolaganja
raspolaganja
raspolaganja
vremenom.
vremenom.
vremenom.
DjecaDjeca
vole
Djeca red
vole
vole
i rutinu
red
redi rutinu
i jer
rutinu
to jer
daje
jertoto
osjećaj
daje
dajeosjećaj
osjećaj
sigurnosti.
sigurnosti.
sigurnosti. djeteta
djeteta
djeteta
Ujedančen
Ujedančen
Ujedančen
ritam ritam
djeci
ritamdjeci
pomaže
djecipomaže
pomaže
da sedalakše
daseselakše
snalaze
lakšesnalaze
snalaze
u vremenuu uvremenu
vremenu
i prostoru.
i iprostoru.
prostoru.
Osmišljavanjem
Osmišljavanjem
Osmišljavanjem
djetetovog
djetetovog
djetetovog
vremenavremena
vremena
učimoučimo
učimo
ga aktivnom
gaga aktivnom
aktivnom
i smislenom
i i smislenom
smislenom * * * utvrđivanje
utvrđivanje
utvrđivanje
redovneredovne
redovne
rutinerutine
rutine
življenju.
življenju.
življenju. pomažepomaže
pomaže
dadiljidadilji
dadilji
da dijete bez bez
dada dijete
dijete bez
prisile
prisile
prisile
i na i prirodan
i nana prirodan
prirodan
načinnačin
način
vodi vodi
vodi
premaprema
prema
uspostavljanju
uspostavljanju
uspostavljanju
Značaj
Značaj
Značaj
razvijanja
razvijanja
razvijanja
pravilnog
pravilnog
pravilnog
dnevnogdnevnog
dnevnog
ritma ritma
naročito
ritmanaročito
naročito
se uočava
seseuočava
uočava
kasnije,
kasnije,
kasnije,
po popo ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
završetku
završetku
završetku
predškolskog
predškolskog
predškolskog
razdoblja.
razdoblja.
razdoblja.
Istraživanja
Istraživanja
Istraživanja
pedagoga
pedagoga
pedagoga
i psihologa
i psihologa
i psihologa
(prema(prema
(prema
Thomson,
Thomson,
Thomson,
2002)2002)
ukazuju
2002)ukazuju
ukazuju
da djeca
dadadjeca
koja
djecasu
koja
koja
imala
susuimala
narušen
imalanarušen
narušen
dnevni dnevni
dnevni
ritam,ritam,
aritam,a a * * * uravnotežena
uravnotežena izmjena
uravnotežena izmjena
izmjena
odmoraodmora
odmora
naročito
naročito
naročito
narušenu
narušenu
narušenu
aktivnost
aktivnost
aktivnost
spavanja,
spavanja,
spavanja,
u većini
u uvećini
slučajeva
većinislučajeva
slučajeva
pokazuju
pokazuju
pokazuju
sklonost
sklonost
sklonost i iaktivnosti
i aktivnosti
aktivnosti unapređuje
unapređuje
unapređuje
anksioznosti,
anksioznosti,
anksioznosti,
nestrpljivosti
nestrpljivosti
nestrpljivosti
i frustraciji
i ifrustraciji
frustraciji
na najmanje
nananajmanje
najmanje
podražaje.
podražaje.
podražaje.
StogaStoga
dadilji
Stogadadilji
dadilji djetetovu
djetetovu
djetetovu
fizičkufizičku
fizičku
i psihičku
i i psihičku
psihičku
pripada
pripada
pripada
velikavelika
odgovornost
velikaodgovornost
odgovornost
da uvođenjem
dadauvođenjem
uvođenjem
pravilnog
pravilnog
pravilnog
ritma ritma
uritma
život
u uživot
djeteta
životdjeteta
djeteta dobrobit
dobrobit
dobrobit
doprinese
doprinese
doprinese
njegovom
njegovom
njegovom
zdravom
zdravom
zdravom
razvoju.
razvoju.
razvoju.
* * * dok
sve sve
svedijete
dok
dokdijete
ne
dijete
navrši
nenenavrši
navrši
sedamsedam
sedam
godinagodina
godina
važnovažno
je imati
važno jejeimati
razrađen
imatirazrađen
razrađen
ritmički
ritmički
ritmički obrazac
obrazac
obrazac
njegovih/njenih
njegovih/njenih
njegovih/njenihaktivnosti
aktivnosti
aktivnosti

* * * nakon
nakon nakon
te dobi
tetedobi
dijete
dobidijete
se
dijete
može
sesemože
može
početipočeti
početi
prilagođavati
prilagođavati
prilagođavati
ritmovima
ritmovima
ritmovima
koje nameće
koje
kojenameće
nameće
kulturakultura
kultura
i društvo
i društvo
i društvo

* i *u* dobi
i iu udobi
nakon
dobinakon
nakon
sedamsedam
sedam
godinagodina
godina
nastavlja
nastavlja
nastavlja
biti biti
važna
biti važna
važna
pomoćpomoć
pomoć
odraslih
odraslih
odraslih
u postizanju
u u postizanju
postizanju
i ii
održavanju
održavanju
održavanju
ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
izmeđuizmeđu
između
odmora odmora
odmora
i aktivnosti
i aktivnosti
i aktivnosti

Koristi
Koristi
Koristi
od uspostavljanja
ododuspostavljanja
uspostavljanja
ustaljenog
ustaljenog
ustaljenog
ritmaritma
za
ritma
razvoj
zazarazvoj
razvoj
djeteta
djeteta
djeteta

 Dosljednost
 Dosljednost
Dosljednost
u pridržavanju
u upridržavanju
pridržavanju
rasporeda
rasporeda
rasporeda
odmora
odmora
odmora
i aktivnosti
i aktivnosti
i aktivnosti
pružapruža
djetetu osjećaj
pružadjetetu osjećaj
djetetu osjećaj
sigurnosti.
sigurnosti.
sigurnosti.

 Uspostavljanjem
 Uspostavljanjem
Uspostavljanjem
redovnog
redovnog
redovnog
ritma,ritma,
učimo
ritma,učimo
dijete
učimodijete
da
dijete
postoji
dadapostoji
postoji
odgovarajuće mjesto,
odgovarajuće
odgovarajućemjesto,
mjesto,
vrijeme
vrijeme
vrijeme
i postupak
i postupak
i postupak
za zaza
sve. sve.
sve.

 Uspostavljanjem
 Uspostavljanjem
Uspostavljanjem
kriterija,
kriterija,
kriterija,
omogućavamo
omogućavamo
omogućavamo
djeci da
djeci
djeci
se da
slobodno
daseseslobodno
slobodno
krećukreću
ukreću
okvirima
u uokvirima
okvirima
sigurnih
sigurnih
sigurnih
granica.
granica.
granica.

 Ako
 jeAko
Ako
dijete
jejedijete
nervozno
dijetenervozno
nervozno
i nesigurno, dosljednošću
i nesigurno, dosljednošću
i nesigurno, dosljednošću
mu možemo
mumumožemo
možemo
pomoći
pomoći
pomoći
da ojača
dadaojača
samopouzdanje.
ojačasamopouzdanje.
samopouzdanje.

 Bez
 uspostavljene
Bez
Bezuspostavljene
uspostavljene
ravnoteže
ravnoteže
ravnoteže
izmeđuizmeđu
između
odmoraodmora
odmora
i aktivnosti,
i iaktivnosti,
aktivnosti,
dijetedijete
koje
dijetekoje
jekoje
prirodno
jejeprirodno
prirodno
aktivno
aktivno
aktivno
i puno
i ipuno
puno
energije
energije
energije
možemože
lahko
moželahko
postati
lahkopostati
postati
preumorno,
preumorno,
preumorno,
a to može
a atotomože
dovesti
možedovesti
dovesti
do ljutnje
dodoljutnje
iljutnje
poremećenog
i poremećenog
i poremećenog
sna. sna.
sna.

 Pružajući
 Pružajući
Pružajući
sigurnost
sigurnost
sigurnost
redovne
redovne
redovne
rutinerutine
koja
rutine
dijete
koja
kojadijete
potiče
dijetepotiče
da
potiče
podijeli
dadapodijeli
podijeli
svoje svoje
vrijeme
svojevrijeme
vrijeme
na aktivnost
nanaaktivnost
aktivnost
i mirovanje,
i mirovanje,
i mirovanje,
štitimo
štitimo
štitimo
ga odgaemocionalnog
gaododemocionalnog
emocionalnog
i tjelesnog
i tjelesnog
i tjelesnog
iscrpljenja.
iscrpljenja.
iscrpljenja.

 Način
 Način
Način
životaživota
života
koji prati
koji
kojiprati
djetetov
pratidjetetov
djetetov
bioritam
bioritam
bioritam
ojačava
ojačava
ojačava
volju volju
i volju
postavlja
i ipostavlja
postavlja
temelje
temelje
temelje
za razvoj
zazarazvoj
razvoj
pouzdane
pouzdane
pouzdane
i ii
disciplinirane
disciplinirane
disciplinirane
zrele osobe.
zrele
zreleosobe.
osobe.

14
Priprema
Pripremazajedničkog
zajedničkog
plana
plana
aktivnosti
aktivnosti

Planirane
Planiraneaktivnosti usklađujusa sarazvojnim
aktivnostise seusklađuju razvojnimpotrebama
potrebamadjeteta
djetetana na
određenom
određenom uzrastu.
uzrastu.
Zbog
Zbog velike
velike
važnosti
važnosti
pravilnog
pravilnog
ritma
ritma
u razvoju
u razvoju
djeteta,
djeteta,  Izrada dnevnog i tjednog
plana
plana
bi bi
se se
trebalo
trebalo
pridržavati,
pridržavati,osim
osim
u izuzetnim
u izuzetnimsituacijama.
situacijama.
Preporučuje
Preporučujese se planera može koristiti i
postepeno
postepeno uvođenje
uvođenje pravilne
pravilneizmjene
izmjeneaktivnosti,
aktivnosti,
uvažavajući
uvažavajući
stanje
stanje
djeteta
djeteta dadilji i roditeljima.
(npr.
(npr.
ukoliko
ukolikoje dijete
je dijete
bolesno,
bolesno,neke
neke
aktivnosti
aktivnosti
ćemo
ćemo privremeno
privremenoobustaviti).
obustaviti).
 Izradite zajednički planer,
u kojem trebate
organizovati glavne
aktivnosti tokom dana –
od jutarnjeg viđenja, preko
vremena za druženje i
odlaska na spavanje, do
rastanka na kraju radnog
dana.

 Svakako u planer zapišite i

najvažnije telefonske
brojeve.

Preporučljivoje jeda dase seplan

Preporučljivo plan
aktivnostidjeteta
aktivnosti djetetaosmišljava
osmišljavau u
saradnji
saradnji sa sa roditeljima.
roditeljima.

U U nekimnekim slučajevima,
slučajevima, sami sami
roditeljiće ćeinsistrati
roditelji insistratida daupravo
upravo
Ideje za za
Ideje kreativne dnevne
kreativne planere
dnevne možete
planere naći
možete na na
naći web stranici:
web stranici: onioniosmisle
osmisleplan planaktivnosti
aktivnostipopo
http://www.mrprintables.com
http://www.mrprintables.com kojem
kojem bi bi dadilja
dadilja trebala
trebala raditi
raditi sa sa
djetetom.
djetetom.

Praktični savjeti

 Svojim dolaskom u dom gdje brine o djetetu, dadilja treba da nastoji unijeti pozitivnu energiju, bez obzira na teškoće sa
kojima se, eventualno, suočava u privatnom životu.

 Na početku dana, dijete treba biti upoznato sa planiranim aktivnostima.

 Dogovor sa djetetom oko plana aktivnosti je izuzetno važan jer se tako dijete uči dogovoranju. Međutim, to ne znači
da dadilja treba popustiti djetetovim željama da se bavi nekim drugim aktivnostima (npr. dijete preferira gledanje
televizije ili igranje kompjuterskih igrica umjesto edukativnih aktivnosti).

 Budući da dijete u ranoj dobi najviše uči oponašanjem, važno je da u dadilji ima pozitivan uzor.

 Pripreme za obrok treba vršiti zajedno sa djetetom, ako to uzrast dopušta.

 Za dijete je važno da spava dovoljan broj sati i da se odmori od aktivnosti.

 Pred spavanje je korisno uvesti ritual oblačenja pidžame i pričanja priča.

 Kada se roditelji vrate kući, ukratko ispričati šta se dešavalo tokom dana, kako je dijete jelo, igralo se, spavalo i sl.

15
U shematskom prikazu dat je model dnevnog plana za devet sati aktivnosti, koliko u prosjeku dadilja provede sa
djetetom.

8-9 h 15-16 h

• dolazak dadilje • obavljanje higijene i

• doručak užina
• dogovor o aktivnostima
za taj dan

9-12 h
16-17 h
• osmišljene edukativne
• igre u zatvorenom ili
aktivnosti i igre u kući
otvorenom prostoru
• aktivnosti na dvorištu ili
• povratak roditelja kući
igralištu

DNEVNI PLAN
AKTIVNOSTI

Planer možete pisati na hamer-papiru

u boji i okačiti ga na zid hodnika, ili
drugog prometnog dijela stana.
12-13 h
Zajedno sa djetetom povremeno
• obavljanje osobne pogledajte šta slijedi od aktivnosti.
higijene i postavljanje
• stola
ručak
• pospremanje stola i pri-
prema uslova za dnevni
odmor

13-15 h

• slušanje priča, dječijih

pjesmica i druge mirne
aktivnosti
• fleksibilan dnevni od-
mor (spavanje ili dnevni
odmor)

Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti

16
I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU

* Šta dadilja treba znati o razvojnim obilježjima djeteta u različitoj dobi?

* Kako se razvijaju emocije, a kako socijalne vještine?

* Koje igre možete primijeniti u radu sa djecom?

* Šta je potrebno činiti da dijete sa kojim radite izraste u zdravu ličnost sa

razvijenim potencijalima?

17
 Obilježja razvoja predškolskog djeteta

 Prvih šest godina života je doba najintezivnijeg razvoja.

 Djetetov mozak je otvoren za neslućene mogućnosti razvoja.
 Za pravilan razvoj djetetu potrebni su ljubav, pažnja, sigurnost,
osmišljene aktivnosti .
 Edukativne aktivnosti doprinose razvoju mozga (raste broj veza
između moždanih ćelija).
 Djetetov mozak je poput spužve. To omogućuje djetetu da uči u
svakoj prilici i iz svakog svog iskustva. Zbog toga učenje djeteta
biva zabavno i nenaporno.

Dijete u dobi do 2 godine

U prve dvije godine života intenzivno se razvijaju čula. Dijete uči puzati,
zatim hodati, trčati, govoriti, koristiti kašiku, slušati i razumjeti govorni jezik,
baratati nizom igračaka i objekata, ophoditi se sa drugim članovima obit elji.

Ovo razdoblje je obilježeno ovladavanjem hodanjem (većina djece

ovladaju hodanjem između 12. i 15. mjeseca). Djetetovi prvi koraci su znak
početnog osamostaljivanja i kretanja u svijet. Ono postaje sve pokretnije,
nemirnije i znatiželjnije – liči na malog istraživača. Pokreti sve više
dobivaju funkcionalnu vrijednost i postaju sredstvo za ostvarivanje
djetetovih želja. Djeca sve više žele samostalno obavljati određene radnje.

U ovom razdoblju može se javiti intenzivan osjećaj ljutnje kada prekidamo

djetetove aktivnosti ili kada dijete sprečavamo u ostvarivanju
njegovih/njenih želja. Uprkos većoj samosvijesti, dijete može imati izrazite Do druge godine života dijete
strahove. Djeca se u toj dobi plaše konkretnih pojava: buke, životinja, glasnih upotrebljava do 50 smislenih
kućanskih aparata i sl. riječi, a razumije ih mnogo više.

Faza egocentričnosti prijedlog za vašu praksu

Dvogodišnje dijete po prirodi je zaokupljeno sobom i usmjereno na sebe. Koristite svaku priliku da
Želi svoje vlastite stvari na vlastiti način i želi sve činiti samo, čak i ako govorite djetetu. Kada god
nije sigurno kako. ste u mogućnosti, opisujte
(prema Diamnod & Hopson, 2002: 106) ono što radite i tražite
povratnu informaciju od
djeteta. Istrajavajte na ovoj
praksi čak i ako dijete još
nema razvijen govor.
U ovom periodu djeca uče posmatrajući, oponašaući i igrajući se. Važno
je pratiti dječiji govor, obogaćivati fond riječi i pratiti dječiji interes za Dok čitate slikovnicu
istraživanje okoline. U periodu do prve godine dijete posmatra i formira prve pokažite i imenujte
pojmove. posebne detalje. Uvodite
izmjene u sadržaj koji
čitate, kako biste provjerili
da li dijete uočava razliku.
Ovu aktivnost primjenjujte
u svakom uzrastu.

18
Obratite
Obratitepažnju
Obratite pažnju
pažnju

Usvajanju
Usvajanjujezika
Usvajanju jezikaiiiovladavanju
jezika ovladavanjugovora
ovladavanju govoraprethodi
govora prethoditzv.
prethodi tzv.tiho
tzv. tihorazdoblje.
tiho razdoblje.
razdoblje.Tokom
Tokomtog
Tokom tograzdoblja
tog razdobljaprirodno
razdoblja prirodnojejejeda
prirodno dadijete
da dijetejoš
dijete jošuvijek
još uvijek
uvijek
nema
nema razvijen
nema razvijengovor.
razvijen govor.Ono
govor. Onošto
Ono štojejeje kod
što kod djece
kod djece tada
djece tada veoma
tada veoma razvijeno
veoma razvijenojeste
razvijeno jeste sposobnost
jeste sposobnost slušanja
sposobnost slušanja iii usvajanja
slušanja usvajanja govornih
usvajanja govornih
govornih
podražaja
podražajaizizizokoline.
podražaja okoline.U
okoline. Utom
U tomrazdoblju
tom razdobljudijete
razdoblju dijetena
dijete narazličite
na različitenačine
različite načinemože
načine možesignalizirati
može signaliziratida
signalizirati dajejeječulo
da čuloiiirazumjelo
čulo razumjeloono
razumjelo onošto
ono štomu
što mu
mu
okolina
okolinaporučuje.
okolina poručuje.
poručuje.

Ukoliko
Ukolikodijete
Ukoliko dijetene
dijete nepočne
ne počnegovoriti
počne govoritido
govoriti dodruge
do drugegodine,
druge godine,provjerite
godine, provjeriteda
provjerite dalililičuje
da čujeiiirazumije
čuje razumijeono
razumije onošto
ono štose
što segovori.
se govori.Ukoliko
govori. Ukoliko
Ukoliko
uočite
uočiteteškoće
uočite teškoćeuuuslušnom
teškoće slušnomfunkcionisanju,
slušnom funkcionisanju,prenesite
funkcionisanju, prenesitesvoja
prenesite svojazapažanja
svoja zapažanjaroditeljima
zapažanja roditeljimaiiipredložite
roditeljima predložiteim
predložite imda
im dapotraže
da potraže
potraže
stručnu
stručnupomoć.
stručnu pomoć.
pomoć.

Dijete
Dijeteuuudobi
Dijete dobiod
dobi od222do
od do333godine
do godine
godine

Motorički
Motoričkirazvoj
Motorički razvoj(razvoj
razvoj (razvojpokreta).
(razvoj pokreta).
pokreta).Dijete
Dijetejejejestabilnije,
Dijete stabilnije,postoji
stabilnije, postojikoordinacija
postoji koordinacija
koordinacija
pokreta.
pokreta.U
pokreta. UUstanju
stanjujejejeimitirati
stanju imitiratisložene
imitirati složenepokrete
složene pokretedrugih.
pokrete drugih.Kreće
drugih. Krećese
Kreće sessspredmetom
se predmetom
predmetom
uuuruci
rucibez
ruci bezda
bez dabi
da bimu
bi muispao.
mu ispao.Po
ispao. Postepenicama
Po stepenicamastupa
stepenicama stupajednom
stupa jednomnogom
jednom nogomna
nogom najednu
na jednu
jednu
stepenicu.
stepenicu.Do
stepenicu. Dotrećeg
Do trećegrođendana
trećeg rođendanadijete
rođendana dijetejejejeuuustanju
dijete stanjuvoziti
stanju vozititricikl.
voziti tricikl.
tricikl.

Socijalni
Socijalnirazvoj.
Socijalni razvoj.
razvoj.U Utrećoj
U trećojgodini
trećoj godinistarosti
godini starostidijete
starosti dijetese
dijete senajradije
se najradijeigra
najradije igrasamo
igra samoiliiliiliuuu
samo
prisustvu
prisustvudruge
prisustvu drugedjece,
druge djece,ali
djece, aline
ali nejoš
ne jošsssnjima.
još njima.Dijete
njima. Dijetejejejeveoma
Dijete veomaaktivno,
veoma aktivno,radoznalo,
aktivno, radoznalo,
radoznalo,
nemirno,
nemirno,opire
nemirno, opirese
opire seograničenjima.
se ograničenjima.
ograničenjima.

UU dobi
dobi dodo tri
tri godine
godine dijete
dijete svojim
svojim ponašanjem
ponašanjem zapravo
zapravo intenzivno
intenzivno Čini
Činise
Čini sekako
se kakopostavljajući
kako postavljajućipitanja
postavljajući pitanja
pitanja
isprobava
isprobava granice.
granice. Uočava
Uočava kojekoje ponašanje
ponašanje jeje prihvatljivo
prihvatljivo ii kakva
kakva jeje dijete
dijete traži
dijete traži informacije
traži informacije iii
informacije
njegova
njegova moć
moć nad
nad odraslima.
odraslima. Dijete
Dijete želi
želi biti
biti što
što jeje moguće
moguće više
više nezavisno,
nezavisno, pojašnjenja.
pojašnjenja.No,
pojašnjenja. No,vrlo
No, vrločesto
vrlo čestose
često seradi
se radi
radi
ali
ali istovremeno
istovremeno osjeća
osjeća da
da još
još uvijek
uvijek treba
treba pomoć
pomoć odraslih.
odraslih. ooo potrebi
potrebi za
potrebi za održavanjem
za održavanjem
održavanjem
komunikacije.
komunikacije.Djetetu
komunikacije. Djetetujejejevažno
Djetetu važnoda
važno da
da
PITANJE
PITANJE ZA VAS: Da
ZA VAS: Da lili jeje djetetu
djetetu jasno
jasno koje
koje su
su njegove
njegove granice?
granice? sesegovorna
se govornakomunikacija
govorna komunikacijaodržava.
komunikacija održava.
održava.
Na koji
Na koji način
način dijete
dijete na
na uzrastu
uzrastu do
do tri
tri godine
godine upoznajete
upoznajete sa
sa
granicama?
granicama?

Razvoj
Razvoj govora:
Razvoj govora:
govora: Djetetov
Djetetov rječnik
Djetetov rječnik sadrži
rječnik sadrži otprilike
sadrži otprilike 300
otprilike 300 riječi
300 riječi iziziz kojih
riječi kojih zna
kojih zna
zna
oblikovati
oblikovati jednostavne
oblikovati jednostavne iii gramatički
jednostavne gramatički ispravne
gramatički ispravne potvrdne
ispravne potvrdne rečenice.
potvrdne rečenice. Stalno
rečenice. Stalno
Stalno
postavlja
postavljapitanja
postavlja pitanjakoja
pitanja kojapočinju
koja počinjusa
počinju saŠTA,
sa ŠTA,KO,
ŠTA, KAKO...
KO,KAKO
KO, KAKO

Omiljena
Omiljenariječ
Omiljena riječdjeteta
riječ djetetaod
djeteta odtri
od godinejejejezašto.
trigodine
tri godine zašto.
zašto.Dijete
Dijeteće
Dijete ćepostavljati
će postavljatipitanja
postavljati pitanjaooosvačemu.
pitanja svačemu.To
svačemu. Tojejejeznak
To znakda
znak daprepoznaje
da prepoznaje
prepoznaje
odnose
odnosemeđu
odnose međustvarima
među stvarimaiiida
stvarima dase
da sezanima
se zanimaza
zanima zauzročno-posljedične
za uzročno-posljedičneveze.
uzročno-posljedične veze.Tako
veze. Takose
Tako serazvija
se razvijadjetetova
razvija djetetovakreativnost
djetetova kreativnostiiimašta.
kreativnost mašta.
mašta.
Dijete
Dijeteuči
Dijete učimisliti
uči mislitiunaprijed
misliti unaprijediiiplanirati.
unaprijed planirati.
planirati.
(prema
(premaDoctorndtv.Com,
(prema Doctorndtv.Com,2008:
Doctorndtv.Com, 2008:7)
2008: 7)
7)


 Razmislite:
Razmislite:
Razmislite:kako
kakoreagujete
kako reagujetekada
reagujete kadadijete
kada dijetepostavlja
dijete postavljasuviše
postavlja suvišepitanja?
suviše pitanja?
pitanja?

19
 Šta dadilja može učiniti za unapređenje govora djeteta?

Šta dadilja
Kada dijetemože
počne učiniti za unapređenje
govoriti, govora djeteta?
treba mu odgovarati na način koji će podržati njegova/njena interesovanja i
napore. Ako dijete kaže „Lutka“, dadilja treba odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“
Dok se
Kada s djetetom
dijete počne igra, dadilja
govoriti, trebamuopisivati
treba odgovarationo što
na oboje
način rade. To podržati
koji će dijete ohrabruje da poželiinteresovanja
njegova/njena komuniciratii s
drugima.
napore. AkoDijete
dijetenesvjesno uči, istražuje
kaže „Lutka“, i izražava
dadilja treba svoja iskustva.
odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“
Dok se s djetetom igra, dadilja treba opisivati ono što oboje rade. To dijete ohrabruje da poželi komunicirati s
PogrešnoDijete
drugima. izgovorenu riječuči,
nesvjesno neistražuje
treba direktno
i izražava ispravljati, već u nastavku pravilno izgovoriti. Ako dijete kaže:
svoja iskustva.
„Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice
jednine. Obraćajući
Pogrešno izgovorenuseriječdjetetu riječima:
ne treba direktno„I jaispravljati,
hoću kolač“već uu nastavku
nastavku razgovora, upućujemo
pravilno izgovoriti. Ako ga dijete
na ispravan
kaže:
gramatički oblik.
„Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice
jednine. Obraćajući se djetetu riječima: „I ja hoću kolač“ u nastavku razgovora, upućujemo ga na ispravan
gramatički oblik.

Dijete u dobi od 3 do 4 godine

Dijete u dobi od 3 do 4 godine

U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju

okolinu. Individualne razlike među djecom u ovom periodu mogu biti velike.

Razvoj motorike (razvoj pokreta). Dijete počinje hodati uz stepenice

koristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se za
ogradu. Uživa u trčanju.

Razvoj spoznaje – učenje/govor. Sve spoznaje trogodišnjeg djeteta temelje

se na praktičnom djelovanju i na neposrednom baratanju sa predmetima.
Dijete u ovom uzrastu može imenovati tri osnovne boje, a pokazati šest boja.
Umije u znakovima na ulici raspoznati prvo slovo svog imena. Upotrebljava
osobnu zamjenicu „ja“ kada govori o sebi. Zna reći svoje puno ime, često i
dob.

Emocionalni razvoj. Emocije su još uvijek kratkotrajne i snažne. Još uvijek

se može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkad
ljutnjom reaguje na odgojne postupke odraslih i na konflikte s drugom
djecom.

Dijete u dobi od 4 do 5 godina

Dijete u dobi od 4 do 5 godina
Razvoj motorike. Dijete je stalno u pokretu i, zbog viška energije, ima
veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno
pa se jasnije
Razvoj prepoznaje
motorike. Dijeterazvoj snage ui brzine.
je stalno pokretu i, zbog viška energije, ima
veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno
Razvoj
pa spoznaje
se jasnije – učenje
prepoznaje razvoj isnage
govor. Spoznavanje okoline se i dalje odvija
i brzine.
putem opažnja i djelovanja. U ovoj dobi djetetu je veoma važno da bude
izloženospoznaje
Razvoj što je –moguće
učenje većem
i govor.broju čulnih informacija,
Spoznavanje da bude
okoline se i dalje odvijau
mogućnosti
putem opažnjaneposredno
i djelovanja.posmatrati,
U ovoj dobi dotaći predmet,
djetetu osjetiti
je veoma važno miris, okus,
da bude
boju, zvuk,
izloženo štoteksturu.
je mogućeOvo jevećem
period broju
povećane radoznalosti
čulnih za okolinu.
informacija, da bude u
mogućnosti neposredno posmatrati, dotaći predmet, osjetiti miris, okus,
Socio-emocionalni
boju, zvuk, teksturu. Ovo razvoj. Kodpovećane
je period djece koja su imala za
radoznalosti strah od životinja,
okolinu.
moguće je povlačenje tog straha. Mogu se javiti strahovi od imaginarnih bića
(vještica, zmajeva i sl.)
Socio-emocionalni i noćne
razvoj. Kodmore.
djeceDijete
koja suu ovoj
imaladobi počinje
strah uviđati i
od životinja,
potencijalne
moguće opasnosti
je povlačenje tog(npr. od Mogu
straha. zmija).seLjutnja se pojavljuje
javiti strahovi najčešće bića
od imaginarnih zbog
prepreka,zmajeva
(vještica, teškoća iusl.)
igriii noćne
kažnjavanja.
more. Dijete u ovoj dobi počinje uviđati i
potencijalne opasnosti (npr. od zmija). Ljutnja se pojavljuje najčešće zbog
prepreka, teškoća u igri i kažnjavanja.

20
Dijete u dobi od 5 do 6 godina

Petogodišnje dijete je uglavnom stabilno, pouzdano, dobro adaptirano. No

kako razvoj još nije završen, ova ravnoteža se narušava u burnoj šestoj Razvoj spoznaje – učenje i
godini kada dolazi do nove ekspanzije. govor. Dijete istražuje okolinu,
traga za novim svojstvima i
funkcijama predmeta. Pokazuje
Razvoj motorike. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te u inicijativu i kreativnost. Dolazi do
razvoju gipkosti i preciznosti. napretka u regulacji pažnje,
kotrole, prilagodljivosti i
planiranja. Dijete počinje
razumijevati prirodne pojave i
društvene odnose.

Socio-emocionalni razvoj.
Izraženo je učenje izražavanja
emocija na socijalno prihvatljiv
način. Dijete je velikodušno
prema drugima. Poštuje pravila i
imovinu drugih. Spremno je
sarađivati s drugima.

21
 Emocionalni i socijalni razvoj predškolskog djeteta

 Emocionalni razvoj uključuje učenje kako dati odgovarajući

emocionalni odgovor u skladu sa situacijom. Često su emocije djece nestabilne.
 Djeca emocije uglavnom uče imitacijom nekog modela. Može se dogoditi da dijete u
 Nisu sva djeca jednako uspješna u emocionalnom i socijalnom jednoj minuti izmijeni ljutnju i
razvoju. radost, ili čak da plače kroz
smijeh. Kontrolisanje emocija uči
se tokom vremena. Do perioda
između pete i sedme godine dijete
Osnovu emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta čini razvijanje bi trebalo savladati prepoznavanje
samopouzdanja (Dowling, 2010: 11). i imenovanje osnovnih, pa čak i
složenijih emocija.
Pomoći ćemo djetetu da razvije samopouzdanje ako:
 stavimo da znanja da smo razumjeli njegove/njene reakcije, iskaze i
pitanja
 prepoznajemo njegova/njena interesovanja i dalje ih ojačavamo
 dajemo pohvale za pokušaje da nešto obavi.

Ako su u procesu učenja dobivali pohvale, djeca će sebe doživljavati kao

sposobne i osnažene ličnosti. Ukoliko su na tom putu primali kritike,
izgradt će sliku o sebi kao o bespomoćnim bićima.
Dijete u predškolskom dobu
uglavnom uči posmatranjem
drugih. Učenje oponašanjem
Na temelju reakcija drugih na vlastita ponašanja i emocionalna izražavanja, naročito se odnosi na
dijete saznaje koje su reakcije prikladne u pojedinoj situaciji, a koje to nisu. emocionalni i socijalni razvoj.
Na taj način uči kontrolisati vlastito ponašanje i prilagođavati ga
okolnostima.

Postupci koji vam mogu pomoći Značaj pozitivnog modela

u učenju emocija
 Ako želite učvrstiti neke oblike ponašanja, koristite
potkrepljenje; pomaganje, pohvalu, osmijeh, ljubaznost,  Pokušajte osvijestiti
saradnju. svoje emocionalne
 Ako želite da dijete neke oblike ponašanja prestane reakcije i poruke koje
ispoljavati, onda jasno pokažite neodobravanje. šaljete djetetu.

„Djeca će češće ponoviti reakcije koje dovode do potkrepljenja  Da li primjećujete da

nego one koje dovode do neodobravanja.“ (Vasta et al., 2008: 609) dijete neke od njih
imitira?

 Osmislite način kako da

pozitivne emocionalne
Djeca nemaju diferencirane emocije. Pojave u početku raspoznaju kao nešto reakcije djeteta učvrstite,
neugodno (najčešće izraženo ljutnjom) ili kao nešto ugodno (najčešće a negativne uklonite.
izraženo radošću). Diferenciranje (razlikovanje emocija) se uči kasnije.

Djeca se razlikuju po svojim mogućnostima, vještinama i sposobnostima

uspostavljanja i održavanja zadovoljavajućih socijalnih odnosa. Neka sa
lahkoćom uspostavljaju i odražavaju socijalne veze s drugima, dok se druga u
tome slabije snalaze.

22
 Razlog teškoćama pri uspostavljanju socijalnih odnosa može biti
nedovoljna izloženost socijalnim situacijama, ali i neke osobine ličnosti i
temperamenta samog djeteta (poput sramežljivosti, anksioznosti,
Šta činiti kada je dijete
agresivnosti, impulsivnosti i sl.).
uznemireno?
Razvoju
Razvoju
Razvoju djeteta
djeteta
djeteta uu uspješnu
u uspješnu osobuosobu
uspješnu osobu zadovoljnu
zadovoljnu
zadovoljnu svojim
svojim
svojim socijalnim
socijalnim
socijalnim odnosima
odnosima
odnosima Kada se dijete jako uzruja, nije u
pomoći
pomoći će: će:
pomoći će: stanju samo se smiriti. Potrebna je
pomoć roditelja ili odgoji telja.
* ** topli
topli topli ii podržavajući
i podržavajući
podržavajući
odnosiodnosi
odnosi Nabolja metoda je skretanje
* ** primjereno
primjereno
primjereno odgovaranje
odgovaranje
odgovaranje na
na razvojne
na razvojnerazvojne potrebe
potrebe
potrebe djeteta
djeteta
djeteta pažnje.
* ** podržavanje
podržavanje
podržavanje djetetove
djetetove
djetetove inicijative
inicijative
inicijative
* ** postavljanje
postavljanje
postavljanje razumnih
razumnih
razumnih granica
granicagranica uu ponašanju
u ponašanju
ponašanju
* ** poticanje
poticanje
poticanje društvenosti
društvenosti
društvenosti ii osjetljivosti
i osjetljivosti
osjetljivosti za
za druge
za drugedruge

Prikladan
Prikladan
Prikladan socijalni
socijalni razvojrazvoj
socijalni razvoj uključuje
uključuje
uključuje upoznavanje
upoznavanje
upoznavanje sa
sa normama,
sa normama,
normama, pravilima
pravilima
pravilima
i ii
vrijednostima
vrijednostima
vrijednostima okruženja
okruženja
okruženja uu kojem
u kojem dijetedijete
kojem živi. živi.
dijete živi. Drugi
Drugi Drugi dio
dio socijalnog
dio socijalnog
socijalnog razvoja
razvoja
razvoja
predstavlja
predstavlja
predstavlja ovladavanje
ovladavanje
ovladavanje umijećima
umijećima
umijećima
nužnimnužnim
nužnim za
za djelotvornu
za djelotvornu
djelotvornu interakciju
interakciju sa sa
interakciju sa
svojom
svojomsvojom okolinom
okolinom
okolinom (Brajša-Žganec,
(Brajša-Žganec, 2003:2003:
(Brajša-Žganec, 25). 25).
2003: OvajOvaj
25). Ovaj element
element
element socijalnog
socijalnog
socijalnog Rezultati
Rezultati
Rezultati
istraživanja
istraživanja
istraživanja
razvoja
razvoja
razvoja djeteta
djeteta
djeteta najbolje
najbolje
najbolje se
se uočava
se uočava uočava uu njegovoj/njenoj
u njegovoj/njenoj
njegovoj/njenoj interakciji
interakciji sa sa
interakciji sa
vršnjacima.
vršnjacima.
vršnjacima.
DjecaDjeca
Djeca
već već
već
u predškolskom
uu predškolskom
predškolskom
Između
Između drugedruge
Između i peteii pete
druge pete godine
godine dolazidolazi
godine dolazi do
do širenja
do širenja
širenja odnosa
odnosa
odnosa ss vršnjacima.
s vršnjacima.
vršnjacima. Premda
Premda
Premda dobudobu
dobu
oponašaju
oponašaju
oponašajujednajedna
jedna
drugu.drugu.
drugu.
i u ovom razdoblju U U Ujednom
jednom
jednomistraživanju
istraživanju
istraživanju
najveću važnost imaju utvrđeno
utvrđeno
utvrđeno
je da je
je dadijete
da dijete
dijete
u uu
odnosi unutar obit elji, za prosjeku
prosjeku
prosjeku
u jednom
uu jednom
jednom
satu načini
satu
satu načini
načini
većinu djece predškolskog 13 oponašajućih
13
13 oponašajućih
oponašajućih
aktivnosti.
aktivnosti.
aktivnosti.
uzrasta vršnjaci postaju
društveni sistem koji je po (Abramovich
(Abramovich
(Abramovich
& Grusec,
&
& Grusec,
Grusec,
19781978
1978
važnosti odmah nakon prema
prema
prema
VastaVasta
Vasta
et al.,et
et1998:
al.,
al., 1998:
1998:
607).607).
607).
obit elji.

Vještine druženja sa
vršnjacima postupno se
usavršavaju između druge i pete godine života, a i kasnije. Djeca postaju
vještija u prilagođavanju komunikacije različitim potrebama slušača, a
pojavljuje se i prvo, istinski zajedničko, rjašavanje problema (Vasta et al.,
1998:
1998: 605).
605).

PRIMIJENITE
PRIMIJENITE
PRIMIJENITE

Prepoznavanje
Prepoznavanje
Prepoznavanje
i imenovanje
ii imenovanje
imenovanje
emocija
emocija
emocija Strategije za poticanje socijalnog razvoja

 Djecu
 Djecu
trebatreba
 Djecu treba
učiti učiti
da
učiti
kod dasebe
da kod sebe
kod isebe
drugih
ii drugih
drugih   Osmislite vlastite strategije za poticanje
prepoznaju
prepoznaju
i imenuju
prepoznaju ii imenuju
imenuju
sve četiri
sve četiri
sve četiri
osnovne osnovne
osnovne djetetovog socijalnog razvoja. Svaki dan
emocije: radost,
emocije:
emocije: radost,
radost,
ljutnju,
ljutnju,
ljutnju,
tugutugu
tugu
i strah.
ii strah.
strah. pratite i bilježite efekte primjene strategija.
O napredcima djeteta obavijestite roditelje.
 Navedite
 Navedite
 Navedite dijetedijete
dijete
da dada
emociju
emociju
emociju poveže poveže
poveže s ss
konkretnom
konkretnom
konkretnom situacijom.
situacijom.
situacijom.
Npr. Npr.
Npr.
pitajtepitajte
pitajte
ga: "Kada
ga:
ga: "Kada
"Kada
  Počnite tako što ćete odgovoriti na pitanja:
si radostan?"
sisi radostan?"
radostan?"
i pustite
ii pustite
pustite
da nabraja
da
da nabraja
nabraja
situacije.
situacije.
situacije.
a) sa koliko osoba dijete dnevno stupa u
 Navedite
 Navedite
 Navedite
dijetedijete
dijete
da daodglumi
da odglumi
odglumi
kako kako
kako
to izgleda
to
to izgleda
izgleda kontakt?
kada kada
kada
je radosno.
je
je radosno.
radosno. b) da li se svakodnevno druži sa vršnjacima?
c) šta mogu učiniti da socijalni razvoj djeteta
 Pokažite
 Pokažite
sliku sliku
 Pokažite sliku
djetetadjeteta
sa jasno
djeteta sa jasno
sa jasno
izraženom
izraženom
izraženom za koje sam odgovorna bude bogatiji i
emocijom
emocijom
emocijom
i pitajte:
ii pitajte:
pitajte:
"Šta misliš
"Šta
"Šta misliš
misliš
kako kako
kako
se osjeća?"
se
se osjeća?"
osjeća?" kvalitetniji?

23
 Vježbe za poticanje emocionalnog i socijalnog razvoja djece

Rječnik emocija (1)

Naprave se kartice tako da je na svakoj od njih prikazana

drugačija emocija. Broj karata i složenost emocija treba
varirati ovi sno o dobi djece. S mlađima se koristi manji broj
emocija (radost, ljutnja, strah i tuga).

Igra se tako što se karte postave na sto tako da se ne vidi

šta je na njima. Igrač/dijete uzima jednu kartu sa stola.
Nakon toga imenuje emociju, opiše kako se osjeća osoba
koja ima tu emociju i šta se dogodilo zadnji put kada se
tako osjećao/la. Igra se može ponavljati niz puta dok djeca
ne nauče kako se svaka od emocija doživljava.

Rječnik
Rječnik
Rječnik
emocija
emocija
emocija
(2)
(2)(2)

Dijete
Dijete
Dijete
kroz
kroz
kroz
igru
igruigru
uči
učikako
uči
kako
kako
susupovezivati
su
povezivati
povezivati
misli,
misli,
misli,
ponašanja
ponašanja
ponašanja
ii i
osjećaje.
osjećaje.
osjećaje.

Karte
Karte
Karte
sesekao
se
kaokao
i ui uprošloj
i prošloj
u prošlojigri
igripostave
igri
postave
postave
nanasto,
na
sto,sto,
a atok
tok
a igre
tok
igreigre
isti
istijeisti
je je
kao
kaokao
ranije.
ranije.
ranije.
Nakon
NakonNakon što
štoješto
jedijete
je
dijete
dijete
izabralo
izabralo
izabralo
kartu,
kartu,
kartu,
imenovalo
imenovalo
imenovalo
emociju
emociju
emociju
i iopisalo
opisalo
i opisaloje,je,treba
je,
treba
treba
opisati
opisati
opisati
štaštabišta
biosoba
bi
osoba
osoba
koja
koja
koja
sesetako
se
tako tako
osjeća
osjeća
osjeća
mogla
moglamogla
misliti
misliti
misliti
i kako
i kako
i kako
bibisese
bimogla
mogla
se moglaponašati.
ponašati.
ponašati.

Cilj
CiljCilj
jeje pomoći
jepomoći
pomoćidjetetu
djetetu
djetetu
dada da
shvati
shvati
shvati
dada da
njegove/njene
njegove/njene
njegove/njene
emocije
emocije
emocije
imaju
imaju
imajuuzrok
uzrok
uzrok
teteda
te
dasu
dasupovezane
su
povezane
povezanesasaonim
sa
onim
onim
što
štošto
dijete
dijete
dijete
misli.
misli.
misli.

Zagonetka
Zagonetka
Zagonetka
o oemocijama
emocijama
o emocijama

UUovoj
ovoj
U ovoj
igri
igrise
igri
seveze
veze
se veze
između
između
između
emocija,
emocija,
emocija,
misli
misli
misli
i ponašanja
i ponašanja
i ponašanja
još
jošviše
još
viševiše
osnažuju
osnažuju
osnažuju
i dijete
i dijete
i dijete
uči
učikako
uči
kako
kako
prepoznati
prepoznati
prepoznati
emocionalno
emocionalno
emocionalno
stanje
stanje
stanje
kod
kodkod
drugih.
drugih.
drugih.

Ponovo,
Ponovo,
Ponovo,
igrač
igračigrač
izabire
izabire
izabire
kartu
kartu
kartu
sasastola,
stola,
sa stola,
alialiovaj
ali
ovajovaj
put
putne
put
neimenuje
ne
imenuje
imenuje
emociju
emociju
emociju
naglas.
naglas.
naglas.
Umjesto
Umjesto
Umjestotoga,
toga,
toga,
imenuje
imenuje
imenuje
jejeu usebi
jesebi
u sebi
i promisli
i promisli
i promisli
kako
kakokako
bibiosoba
osoba
bi osoba
koja
koja koja
sesetako tako
se tako
osjeća
osjeća
osjeća
mogla
mogla
mogla
izgledati.
izgledati.
izgledati.
Nakon
Nakon
Nakon
toga
togatoga
dijete
dijete
dijete
odglumi
odglumi
odglumiemociju,
emociju,
emociju,
a adruga
druga
a druga
djeca
djeca
djeca
trebaju
trebaju
trebaju
pogoditi
pogoditi
pogoditi
o okojoj
kojoj
o kojoj
sese se
emociji
emociji
emociji
radi,
radi,
radi,
tj.tj.imenovati
imenovati
tj. imenovati
emociju.
emociju.
emociju.
Kada
Kada Kada
pogode,
pogode,
pogode,
djeca
djeca
djeca
trebaju
trebaju
trebaju
reći
rećišta
reći
štaješta
jetoto
jeglumac
glumac
to glumac
pokazao,
pokazao,
pokazao,
popočemu
po
čemučemu
susuoni
su
oniprepoznali
oni
prepoznali
prepoznali
oo o
kojoj
kojoj
kojoj
sese se
emociji
emociji
emociji radi,
radi,
radi,
štašta šta
sese sedogodilo
dogodilo
dogodilo
kada
kada
kadasusu su
sese se
zadnji
zadnji
zadnji put
putputtako
takotakoosjećali
osjećali
osjećali
i i šta
išta šta
susu su
tada
tada
tada
mislili.
mislili.
mislili.

24
 Emocionalni
Emocionalni
kipovi
kipovi

U igri
U igri
treba
treba
učestvovati
učestvovativiševiše
od od
dvadva
igrača.
igrača.
Igrači
Igrači
mogu
mogu bitibiti
u ulozi
u ulozi
kipa,
kipa,
kipara
kipara
ili publike.
ili publike.
Dijete
Dijete
kojekoje
je kipar
je kipar
izabire
izabire
sa stola
sa stola
kartu
kartu
i nei ne
smijesmije
odati
odati
publici
publici
kojukoju
je kartu
je kartu
izabrao.
izabrao.
Nakon
Nakon toga,
toga,
kipar
kipar
oblikuje
oblikuje
na nakipukipu
izrazizraz
licalica
i držanje
i držanjetijela
tijela
takotako
da da
kipkip
izgleda
izgledakaokao
osobaosoba
kojakoja
doživljava
doživljava
tu emociju.
tu emociju.
Publika
Publika
treba
treba
pogoditi
pogoditi
o kojoj
o kojoj
se emociji
se emocijiradi.radi.
Kada Kadapogode,
pogode,djecadjecatrebaju
trebaju
rećireći
znakove
znakove po po kojima
kojima
su prepoznali
su prepoznali emociju,
emociju,
trebaju
trebaju
opisati
opisati
šta šta
bi osoba
bi osobakojakoja
se tako
se takoosjeća
osjećamogla
mogla misliti,
misliti,
kako kakobi se
bi mogla
se mogla
ponašati
ponašatii štai šta
bi se
bi moglo
se moglodogađati.
događati.

Izražavanje emocija

Ovoga puta nakon izabiranja karte, bez da naglas imenuje emociju, glumac treba izraziti emociju glasanjem – pomoću
zvukova, ne riječi. Dijete iz publike koje točno identificira emociju, kaže šta mu je pomoglo da prepozna emociju, opiše kada
se zadnji put tako osjećalo, koje je imalo misli i šta se dogodilo.

Razvijanje
Razvijanjeempatije
empatije

• • Empatija
Empatija značiznači
razumjeti
razumjeti
osjećaje
osjećaje
drugih
drugih
osoba
osoba(radost,
(radost,
tuga,
tuga,
bolbol
i druge
i druge
emocije).
emocije).
• • Empatija
Empatijapočinje počinje
uspostavljanjem
uspostavljanjem kontakta
kontaktasa sadrugim
drugim
osobama,
osobama, odnosno
odnosno
slušanjem.
slušanjem.
• • Učenje
Učenjei razvijanje
i razvijanje
osjećaja
osjećaja
za za
druge
druge
dešava
dešava
se od
se odsamog
samog
početka
početkadjetetovog
djetetovog
života.
života.

Empatija
Empatijaje jesposobnost
sposobnostuživljavanja
uživljavanjau upoložaj
položajdruge
drugeosobe
osobei i
sagledavanje
sagledavanje svijeta
svijeta njenim
njenim očima
očima (Bratanić,
(Bratanić, 1993:
1993: 61).61).

Poput
Poput drugih
drugih vještina
vještina kojekoje je potrebno
je potrebno savladati
savladati (kao(kao
što što
su su čitanje
čitanje ili ili
igranje
igranje loptom),
loptom), vještina
vještina empatije
empatije zahtijeva
zahtijeva praksu
praksu i može
i može se naučiti.
se naučiti.

Obzirom na specifičnost izražavanja emocija, empatiju kod djece

prepoznajemo i uočavamo u različitim r azi nama, u skladu s njihovim
razvojnim mogućnostima;

* * u dobi
u dobiod od
1. 1.
do do
3. 3. godine
godine dijete
dijete je uje stanju
u stanju iskazati
iskazati empatiju
empatiju
pokretom,
pokretom, izrazom
izrazom lica,lica, govorom.
govorom. Empatiju
Empatiju iskazuje
iskazuje prema
prema dragom
dragom
objektu,
objektu, naprimjer
naprimjer igrački
igrački (lutki)
(lutki)

* * u dobi
u dobiod od
3. do3. do 5. godine
5. godine osjećaj
osjećaj empatije
empatije se proširuje,
se proširuje, pa pa se sve
se sve
češće
češće javlja
javlja u igri
u igri sa sa vršnjacima.
vršnjacima. Javlja
Javlja se se empatija
empatija sa sa junacima
junacima
crtanog
crtanog filma
filma ili likovima
ili likovima u pričama
u pričama kojekoje čitamo
čitamo djetetu.
djetetu.

25
Kako pomoći razvoj empatije?
 Pokažite djetetu da razumijete kako se osjeća.
Nikada ne zanemarujte djetetova osjećanja, bez
obzira koliko vam se činila bezazlenim.
 Situaciju pokušajte sagledati iz ugla djeteta
 U istim situacijama šaljite iste poruke. Djecu
zbunjuje nedosljednost.
 Budite dobar primjer. Na vlastitom ponašanju
prema drugim osobama pokazujte primjere
empatije.
 Kada primijetite prve znakove empatije,
pohvalite dijete.
 Dajte jednostavna i jasna objašnjenja o tome
kako se drugi osjećaju kada su tužn ili
povrijeđeni. Ovo je posebno važno ako je dijete
prouzrokovalo takva osjećanja kod drugih (npr.
kada uzme igračku drugom djetetu, i sl.).
26
Razvijanje empatije kroz aktivno
gledanje televizijskog programa
Televizija je nezaobilazan dio
svakodnevnice. Neki roditelji će insitirati da
u radu sa djecom što manje vremena
provodite pred televizijskim ekranom, dok
drugi neće imati posebnih zahtjeva u tom
pogledu. Ukoliko djetetu dopuštate gledanje
televizije, nastojte razviti naviku aktivnog
gledanja televizijskog
programa.
Šta to znači?
Aktivno gledanje televizijskog programa
znači da sadržaje koje gledate koristite u
svrhu postizanja određenih odgojnih ciljeva.
Kada je u pitanju razvijanje empatije,
televizijski program može biti veoma
koristan. Tokom gledanja programa, pitajte
dijete da opiše situaciju, likove, da rastumači
kako se svaki od njih osjeća. Ustrajete li na
ovoj praksi, na dobrom ste putu da kod
djeteta razvijete sposobnost kritičkog
prosuđivanja sadržaja televizijskog
programa.
 Poticanje intelektualnog razvoja djeteta

Početne kontakte sa svijetom dijete ostvaruje putem čula. Čula daju prve
stimulacije za intelektualni razvoj djeteta, koji će se u nastavku odvijati
kroz opažanje, učenje, pamćenje, maštanje. Većinu onoga što djeca
predškolskog razdoblja nauče usvajaju posmatrajući, oponašajući i igrajući
se.

U ranim razvojnim fazama važno je pratiti dječji govor, obogaćivati

fond riječi i podržavati djetetov interes za istraživanje okoline.

Važne
Važne
napomene
napomene
za za
radrad
s djetetom:
s djetetom:

 pokažite
pokažiteentuzijazam,
entuzijazam, pažnju
pažnjui interes
i interes
 koristite
koristite
vizuelne
vizuelne
demonstracije
demonstracije sa sa
uputama
uputama
 pružite
pružite
podršku
podršku
i ohrabrenje
i ohrabrenje
 oblikujte
oblikujtepozitivno
pozitivnoi zabavno
i zabavno okruženje
okruženje za za
učenje
učenje
kroz kroz igruigru
 neka
nekavaše
vaše
upute
upute
budubudu jednostavne
jednostavne i razumljive
i razumljive
 pomažite
pomažitedjetetu
djetetukodkodkompleksnijih
kompleksnijihoperacija,
operacija,ali alinemojte
nemojte
raditi
raditi
i dovršavati
i dovršavati
zadatke
zadatkeumjesto
umjesto njega/nje.
njega/nje.

Govorna
Govorna
stimulacija
stimulacija
djeteta
djeteta
Podržimo razvoj darovitosti
Predškolarcu
Predškolarcu treba
treba
bogata
bogata
jezička
jezička
sredina
sredina– –razgovor,
razgovor,pjevanje,
pjevanje,
Često se pretpostavlja da darovita djeca imaju darovite roditelje i čitanje
čitanje
i, ako
i, akodijete
dijete
želi,
želi,
učiti
učiti
ga ga
da potiču iz imućnijih i obrazovanijih obitelji. da da
samo
samočita.
čita.
Brojna istraživanja opovrgavaju navedene tvdnje i potvrđuju da Neka
Nekadjeca
djeca
mogumogu usvojiti
usvojitičitanje
čitanje
je aktivno zauzimanje roditelja u odgoju djece značajnije za jednostavno
jednostavnoslijedeći
slijedeći
odrasle
odrasledokdok
razvoj darovitosti od njihovog statusa i razine obrazovanja. imim ponovo
ponovo i ponovo
i ponovo čitaju
čitaju
isteiste
jednostavne
jednostavneknjige.
knjige.
Dakle, roditelji koji u zajedničkim aktivnostima sa svojom
djecom provode više vremena (zajedničko čitanje, traganje za Način
Način da da
se se
izbjegne
izbjegnepritisak
pritisak
i dai da
informacijama iz knjiga, geografskih karata, enciklopedija, se se
iskustvo
iskustvoučini
učini
zabavnim
zabavnim jeste
jeste
razgovor o pročitanom, bogaćenje djetetovog rječnika, čekati
čekati
dokdok
dijete
dijete
ne ne
poželi
poželi
učiti.
učiti.
zajedničke posjete pozorištu, izložbama, sportskim odgađajima i
razgovor o tome i sl.), olakšavaju razvoj njihovih interesa, Neki
Nekiroditelji
roditeljise sepitaju
pitajukada
kadabi bi
odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podršku njihova
njihovadjeca
djeca
trebala
trebalapočeti
početi
učiti
učiti
njihovim intelektualnim istraživanjima, što ujedno potiče razvoj strani
stranijezik.
jezik.Međutim,
Međutim,nema nema
darovitosti. mnogo
mnogo smisla
smislačekati
čekati
dodo osnovne
osnovne
škole
škole
da da
bi se
bi se
uveo
uveo novi
novi
jezik.
jezik.
Pored navedenog, od velike važnosti su i:
• oblikovanje okruženja za učenje u kojem se potiče VećVećnegdje
negdjepočetkom
početkomsedme
sedme
razvoj motivacije za učenje godine
godinedjetetov
djetetov
mozak
mozak
postupno
postupno
• pozitivni stavovi prema znanju i obrazovanju slabi
slabi u u svojoj
svojoj sposobnosti
sposobnosti
• interes za uspjeh djeteta usvajanja
usvajanja
jezika.
jezika.
• visoka očekivanja od sebe i djece.

(Rajović, 2010: 13-14) (prema

(prema
Diamond
Diamond
i Hopson,
i Hopson,
2002:
2002:
13)13)

27
Razvijanje mašte

• Mašta nam dopušta da isprobamo i, po mogućnosti,

izvedemo što god naumimo: zamišljanje predodžbe
završenoga posla pomaže pri svakom koraku u ostvarivanju
cilja.
• Ako maštu hranimo od vremena njenog buđenja, može nam
poslužiti kao glavni oslonac kreativnosti kasnije u životu.
• Mašta osigurava temelj za djetetovo odrastanje, a kasnije za
život u vanjskom svijetu.

Oko druge godine života dijete počinje da izgovara osobnu zamjenicu za

prvo lice jednine - „ja“. To je znak da postaje sve više svjesno svebe kao
individue. Ovo otkriće čini temelj djetetove maštovite i sanjarske igre.
Dijete u toj dobi vlastitim iskustvima kroz igranje i rast dolazi do razvoja
jezika.

Već od dvadesetog mjeseca života djetetova mašta može pretvoriti

kocku u ukusan kolač, i ono se počinje igrati svega onoga što se dešava Kada dijete pokušava nešto
tokom dana, kao što je odlazak na spavanje, ručak i sl. Kasnije ta ista kocka nacrtati, ne treba mu pomagati
može postati brod ili konj. Da bi dali zamaha dječijoj mašti, potrebno je skicirajući obrise tijela, niti
samo obezbijediti jednostavne predmete u djetetovoj okolini. Djetetu ne praviti dijelove predmeta kada
trebaju gotove igračke. Takve igračke čak mogu ometati djetetovu dijete modelira u glini.
kreativnost jer ne ostavljaju mjesta za razvoj mašte.

Dijete želi slikati, praviti Takvi postupci uzrokuju da

skulpture, svirati i dijete osjeća kako je njegova
oblikovati figure od gline, ili verzija manje vrijedna i to ga
od tijesta. Ono što napravi obeshrabruje. To ne znači da ne
upotrijebit će u svojoj treba djetetu pokazati
kreativnoj igri. Kopanje raznovrsne postupke od kojih
tunela, kanala, izgradnja može izabrati. Međutim, ono
kula i brodova ostvaruje se mora biti slobodno da ih samo
na plaži i dijete „vidi“ brod razvija.
koji je napravilo kako
zamišljenom rijekom plovi u Možemo osigurati poticajne
more. materijale, ali se prije toga
moramo zapitati da li je dijete
spremno za njih. Kako to
Do šeste i sedme godine traje procvat spontanog izražavanja i ako je procijeniti? Čak će i beba uzeti
dobro utemeljeno, trebalo bi osigurati nadahnuće i u zrelosti. Odrasli treba olovku i šarati na komadiću
djetetu da dopuste slobodu da nesputano razvija svoju spontanost, ne papira, tako da su skupo plaćeni
smještati ga u „zatvor“ svijeta odraslih. materijali uzalud potrošeni.
Dakle, treba ići polak o.
Ono što odrasli mogu uraditi jeste sačuvati djetetovu spontanost. Dijete je neodoljivo privučeno
Spontanost je glavna podrška djetetu za istraživanje i igru dok je još svime čime može rukovati.
beba, kada uči hodati, kada poseže za nekim novim vidicima. Voda, pijesak i glina pružaju
brojne mogućnosti.
Oni koji brinu o djetetu, u ovom slučaju dadilja, treba da ne nameću svoje
vrijednosti iz svijeta odraslih dječijoj kreativnosti.

28
Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte

Perlice

Izvaljajte od gline ili plastelina dugačku „zmiju“. Starim, tupim nožem izrežite na komadiće veličine perlica.
Pomoću stare igle za pletenje probušite rupe za nizanje kroz svaku perlicu. Urežite šare na njima i ostavite ih
da se suše ili ih ispecite u rerni. Obojite osušene perlice vedrim bojama. Nanižite na obojenu nit vunice i
napravite ogrlicu, narukvicu, ili pojas.

Za pravljenje domaće gline potrebno je:

2 čaše mehkog brašna
1 čaša soli
oko 1/2 čaše vode

Način pripreme
Zamiješajte brašno i so, te dodajte onoliko vode koliko je potrebno da se oblikuje čvrsto tijesto. Oblikujte
figurice. Stavite u rernu na 150 stepeni oko 20 minuta. Izvadite i po želji obojite.

Priprema domaćeg plastelina:

- 1 čaša (od 2dl) mehkog brašna
- 1/2 čaše soli
- malo manje od 1 čaše vode
- 1/4 kašičica limunske kiseline u prahu
- 1 kašičica ulja
- po želji prehrambena boja, ekstrakt i sl.

Postupak izrade
U šerpi pomiješati sve sastojke, a zatim kuhati oko 1 min (dok se ne stvrdne toliko da se više ne može
miješati), pa istresti na neku površinu i rukama oblikovati glatku masu.

Čuvanje
Svaki put nakon korištenja u igri čuvati u frižideru u najlonskoj kesi ili plastičnoj posudi. Tako spremljen,
plastelin može ostati svjež danima.

Lutka za čuvanje gumica i šnalica

Potrebno je u plastičnom tanjiru zamijesiti nešto gipsa u malo vode

(otprilike 1,5 cm dubine), do gustoće jogurta, umetnuti komad vune,
vrpce ili štogod drugo prikladno u smjesu u gornji dio tanjira, te ostaviti
da se stvrdne.

Taj komadić vune (ili drugog nečeg) bit će “kukica” na koju će se lutka
objesiti.

Kad se gips stvrdne, izvaditi oblik iz tanjira, nacrtati crte lica, zalijepiti
kosu i, po želji, splesti pletenice, napraviti kapu ili već nekako drugačije
ukrasiti... I lutka je time spremna za čuvanje gumica i šnalica.

Može biti i originalan rođendanski poklon.

29
 Dijete
Dijetei iigra
igra

Dijete
Dijete
uvijek
uvijek
može
možeodraslog
odraslognaučiti
naučiti
trima
trima
stvarima:
stvarima:
da da
bude
bude
veseo
veseo
bezbez razloga,
razloga,
da da
bude
bude
uvijek
uvijek
nečim
nečim
zabavljen
zabavljen
i dai da
se zna
se zna
svom
svom
snagom
snagomzauzeti
zauzeti
za za
onoono
štošto
želi.želi.
P. P.
Coelho
Coelho
Dječije
Dječije
igreigre
nisunisu
samo
samo
igre,igre,
stoga
stoga
ih ih
treba
trebasmatrati
smatratiozbiljnom
ozbiljnomdječijom
dječijom
djelatnošću.
djelatnošću.
Michel
Michel Eyquem
Eyquem dede
Montaigne
Montaigne

KaoKaoštošto
dijete
dijete
imaimapotrebu
potrebu za za
hranom
hranomi ljubavlju,
i ljubavlju, čiječije
uskraćivanje
uskraćivanje možemože
djelovati
djelovatipogubno,
pogubno,tako takoi nezadovoljavanje
i nezadovoljavanjepotrebepotrebeza zaigrom igrommožemožebitibiti
štetno
štetnoza zadjetetov
djetetovrazvoj.
razvoj.U Udjetinjstvu
djetinjstvuse seigra,
igra,radradi učenje
i učenjeisprepliću.
isprepliću. Aktivnostima
Aktivnostima u u igriigri dijete dijete
Učenje
Učenjei rad
i raddajudajuefikasnije
efikasnijerezultate
rezultateakoakose seprovode
provodekroz krozigru.
igru.Igra
Igra izražava
izražava svoje svoje potrebe,
potrebe,
motiviše
motivišedjecu
djecuza za
ispunjavanje
ispunjavanje zadataka,
zadataka,papa te te
zadatke
zadatke dijete
dijete
manje
manje osjeća
osjeća emocionalna
emocionalnastanja stanjai iutjecaje
utjecaje
kaokao
nametnute.
nametnute. društvene
društvenesredine.
sredine. Kroz Krozigru
igru
zadovoljava
zadovoljavasvoju svojupotrebu
potrebuza za
kretanjem,
kretanjem, spoznaje
spoznaje vanjski
vanjski
Dijete predškolske dobi koje se često i predano igra, odrast će u svijet,
svijet,emocionalno
emocionalnose sebogati,bogati,
osobu koja i rad pr i hvaća s užitkom i odgovornošću. Dijete koje obogaćuje
obogaćuje rječnik, izgrađuje
rječnik, svoj
izgrađuje svoj
nema mogućnosti za igru ili kojemu se “ne da” igrati, sve mu je govor.
govor.IgraIgradjetetu
djetetuomogućava
omogućava
dosadno, kasnije kao odrasla osoba teže pr i hvaća rad i obaveze. dadarazvija
razvijakreativnost,
kreativnost,upoznaje
upoznaje
svijet
svijeti uspostavlja
i uspostavljameđuljudske
međuljudske
Djetetu koje se ne igra i ne pokazuje interes za igru treba posvetiti odnose.
odnose. (Duran,
(Duran,2001)
2001)
pažnju i potražiti uzroke takvog ponašanja.

UU istim
istim
okolnostima,
okolnostima,
iako
iako
načini
načini
igranja
igranja
mogu
mogu
varirati,
varirati,
djeca
djeca
se se
igraju
igraju
nana
sličan način i sa sličnim svrhama i razlozima. Igra je kamen temeljac
razvoju raznolikih sposobnosti i vještina svakog djeteta; intelektualnih,
emocionalnih, socijalnih, psihomotoričkih).

ZaZadijete igra
dijete predstavlja
igra najprirodniju
predstavlja aktivnost,
najprirodniju kroz
aktivnost, koju
kroz učiuči
koju i raste. Ona
i raste. Ona
je je
izraz želje
izraz za za
želje istraživanjem i oduševljenjem
istraživanjem djeteta
i oduševljenjem onim
djeteta onimštošto
ga ga
okružuje.
okružuje.

Pokušajte
Pokušajte
primijeniti
primijeniti

Igra
Igra
treba
treba
bitibiti
početna
početna
motivacija
motivacijaza za
razvijanje
razvijanje
navika
navika
(češljanja,
(češljanja,
umivanja,
umivanja,
pranja
pranja
ruku,
ruku,
oblačenja,
oblačenja,
svlačenja).
svlačenja).

Poznat
Poznatje je
dječji
dječji
početni
početniotpor
otpor prema
premapranju
pranju
zuba
zuba
ili ili
češljanju.
češljanju.
Kako
Kako bismo
bismo
dijete
dijete
pridobili
pridobili za za
te te
aktivnosti,
aktivnosti, možemo
možemo primjenjivati
primjenjivati igru
igru
u kojoj
u kojojdijete
dijete
pregleda
pregledazube,
zube,crta
crta
četkicu
četkicu
ili ili
češlja
češlja
lutku.
lutku.
Motivacija
Motivacija aktivnostima
aktivnostimanalik
naliknana
igru
igručesto
čestoima imamnogo
mnogoveći većiodgojni
odgojniučinak
učinakododsvih svihdrugih
drugihmetoda
metodai i
strategija
strategija
kojima
kojimase se
koristimo
koristimo u odgoju
u odgojudjeteta.
djeteta.

30
Uloga dadilje u igri djeteta
U igri dadilja treba imati
Djeca usmjeravanju svoje ponašanje prema osjećajima, čiji je razvoj vezan razumijevanja prema
isključivo za one koji ga vole i odgajaju. Ako je odrasla osoba u stanju emocionalnom i intelektualnom
razumjeti poruke koje joj dijete upućuje, te ispravno reagovati na njih, razvoju djeteta. Najvažnije je u
može činiti da svaki novi dan na putu odrastanja bude stepenica ispunjena samom procesu igre dijete
zadovoljstvom. spontano iznenaditi njegovim
vlastitim otkrićima. Tada je
Poznavajući bitne karakteristike fizičkog i psihičkog razvoja djeteta, odrasli njegova potencijalna snaga
mogu bolje shvatiti dječije mogućnosti i ponašanje. Znanje o tome šta se ogromna. Dijete će nas
može očekivati od djeteta u određenoj dobi njegovog/njenog razvoja, iznenaditi svojom maštom i
omogućuje odraslima da organizuju igre i druge aktivnosti te da odaberu idejama, a na nama je da to
igračke koje su primjerene dobi i koje će poticati djetetov razvoj. Zato je primijetimo i podržimo. Ovo
uloga odgoji teljice vreoma velika. predstavlja važan element za
građenje povezanosti između
dadilje i djeteta.

Vaša uloga u dječijoj igri

Ako se dijete može samo igrati i kroz igru razvijati, šta je onda vaša zadaća? Vaša podrška znači mnogo.
Potičite dijete kad je potrebno tako što ćete proširivati njegov vidokrug i pohvaliti njegove kreativne napore.

Važno je da kroz igru stimulišete djetetova osjetila: da mu omogućite da osjeti različite teksture, različite
materijale. Neka isproba različite mirise - ruže, svježe začinsko bilje, lišće, svježe pečeni kruh ili kolač. Piruštite
mu da gleda živopisne ribice u akvariju, šarene slike, treperavo lišće. Neka čuje različite zvukove – ptice,
ljudsko pjevanje i govor.

Moramo biti uključeni u djetetove tjelesne ativnosti kako bi ono doseglo Šestogodišnjaci i
što više i počelo otkrivati svijet. Kada bacate dijete u zrak i ponovo ga sedmogodišnjaci trebaju više
uhvatite – i njemu i vama to donosi osmijeh i sreću. prilika za istraživanje i igranje
naprednijih igara, kao što trebaju
Djetetu je potreban kako fizički tako i njegov unutrašnji prostor za igru. i podršku za svoje ideje i
Mora se osjetiti slobodnim da izabere vlastitu aktivnost i imati, ukoliko je stvaralaštvo.
moguće, dvorište ili vrt u kojem se može slobodno igrati.

U dobi od dvije do pet godina djetetu treba osigurati materijale i sredstva Tijesto za modeliranje dijete
kojima se njeguju njegova/njena kreativnost i maštovitost, te izoštravaju obrađuje prije nego je
osjetila i unapređuje tjelesna samokontrola. spremno upotrebljavati
pravu glinu. Može ga
gnječiti, valjati, stiskati.
Prostor za igru. Djeca Modeliranje slijedi kasnije.
vole kada u okviru svoga Dijete može tapkati po glini
doma imaju siguran i probadati je, praviti
vlastiti prostor za igru. zamišljene kolače i od nje
Tada se u vlastitom valjati zmije.
malom kutku mogu
zadovoljno usredsrediti Prije nego pokuša napraviti
na svoje aktivnosti. neki predmet, dijete će
Tijesto, blato i zemlja upotrebljavati obje ruke,
prvi su djetetov materijal pritiskati, potezati, stiskati,
za oblikovanje. Može ih odlamati komade,
stiskati, gnječiti i oblikovati kako god mu mašta nalaže. Igra s glinom ili tijestom povezivati, mijesiti. Na ovaj
prirodno slijedi igru s vodom i pijeskom. način posebno razvija finu
motoriku.

31
Primjeri igara

Opipljiva obitelj

Izrežite okrugle komadiće od različitih tkanina (oblik kruga nacrtajte uz pomoć tanjirića). Izaberite različite tkanine
(baršun, saten, lan, flanel, samt). Uhvatite tkaninu u sredini i oblikujte glavu. Ispunite je pamukom i pričvrstite
„vrat“ koncem ili konopčićem. Nacrtajte lice i pričvrstite kosu od vunenih niti. Napravite kućicu od čvršće tkanine
kako biste je mogli objesiti na zid. Prišijte džepiće na mjestima prozora i vrata.

Poticanje kreativnog razmišljanja

Svaki dan djeca dobivaju poklone, pa vremenom prestanu iskazivati posebnu radost zbog toga.

Poklon ili sitnicu poput čokoladice ili bombona možemo odmah dati djetetu, ali bolje je ako taj poklon stavimo na
neko skriveno mjesto i postavimo djetetu zadatak da ga pronađe (igra slična traženju skrivenog gusarskog blaga).

Radost zbog spoznaje da će nešto dobiti, a ne zna šta, izaziva dobar osjećaj. Dijete se najprije raduje što traži
skriveni poklon, a onda se dodatno razveseli kada ga pronađe. I na kraju, osjećaj sreće što je samo svojim trudom i
zalaganjem došlo do poklona. Ovo nije ni blizu osjećaja kao kada bismo djetetu samo pružili čokoladicu u ruku.
(Rajović, 2010: 38)

Slike pričalice

Slike pričalice se mogu koristiti na mnogo načina, a ovdje se nalazi nekoliko ideja za njihovo korištenje (primjer
sličica vijeti u Prilogu ):

• kreativno pričanje: neka dijete izabere nekoliko sličica i ispriča priču koja uključuje sve izabrane sličice
redom. Na ovaj način mlađa djeca koja još ne znaju pisati, ali uživaju u pričanju priča, razvijaju
kreativnost, maštu i obogaćuju svoj rječnik.
• pričanje u krug: Svako izabere jednu sličicu. Prvi u krugu počinje priču koja se odnosi na njegovu sliku,
zatim sljedeći u krugu nastavlja priču u koju uključuje temu svoje sličice i tako redom. Sličice se mogu
izvlačiti u krug tako dugo dok sve ne budu potrošene, a priča završena.

Slikopriče možete koristiti u toku igre, kada osjetite da se dijete umorilo od igre vani i da želi da zajedno sjednete.

Svakako ih nosite sa sobom ukoliko vi umjesto roditelja dijete vodite li ječni k u, dok čekate na red. Korisno
ćete provesti vrijeme, a dijete će se zabaviti.
(prema Čudina-Obradović, 2008)

32
 Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta

Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta Bezbjedne igračke

Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude:

 u skladu sa razvojnim potrebama djeteta • kupujte igračk

 da razvija kreativnost otporne na plam
Bezbjedne igračke mogu lahko pra
Prilikom odabira igračke, treba voditi računa
 dada ona
tražibude:
aktivnost djeteta sadrže otrovne t
Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama
 da omogućava djeteta
izražavanje individualnosti (puzzle,igračke
• kupujte slagalice,koje
lego su • provjerite da
 u skladu sa razvojnim potrebama djeteta
kocke i sl.).
 da razvija kreativnost otporne na plamen, koje se odgovaraju uzra
mogu lahko prati i koje ne • držite predm
 da traži aktivnost djeteta
sadrže otrovne tvari balona i plastič
 da omogućava izražavanje individualnosti (puzzle, slagalice, lego
•Bezbjedne igračke
provjerite da li igračke
kocke i sl.). dalje od djeteta
odgovaraju uzrastu djeteta • ako predmeti m
•• držite
kupujte predmete
igračke kojepoput su šupljinu toaletn
Djeca posebno vole igračke koje imitiraju svijet odraslih (dok tor sk i otporne i naplastičnih
plamen, koje se
balona vrećica premaleni su za
setovi, kuhar sk i , uči teljsk i setovi i td. i brojevima, te društvene igre mogu
(poputlahko
„Čovječe
prati ne ljuti ne
i koje
 da traži aktivnost djeteta se“ i „Potraga za blagom“). dalje od djeteta godine
• ako sadrže otrovne mogu
predmeti tvari stati u
Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke, bojanke koje • šupljinu
provjerite toaletnog
da li igračke
bogate rječnik djeteta ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa papira,
odgovarajusu
premaleni uzrastu
za djeteta
dijete do 3
različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti
• godine
držite predmete poput
se“ i „Potraga za blagom“).
balona i plastičnih vrećica
dalje od djeteta
Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke, bojanke koje • ako predmeti mogu stati u
bogate rječnik djeteta ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa šupljinu toaletnog papira,
različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti premaleni su za dijete do 3
se“ i „Potraga za blagom“). godine

Prirodne igračke

Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što

su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
Prirodne igračke maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.
Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što
su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.
Prirodne igračke

Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što

su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u
maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih
dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.

33
 Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta

Igračke koje potiču razvoj motorike, percepcije i razvoj čula. Sa njima se dijete igra tako
što ponavlja određene radnje i to ga čini sretnim i zadovoljnim;
• ZVEČKE – lagane i sa drškom
• MEHKE IGRAČKE sa zvončićima nježnog zvuka
0-12 mjeseci • GUMENE LUTKE
• IGRAČKE ŽIVOTINJE (sa mogućnošću puštanja zvukova)
• ŠUPLJE KOCKE
• MALE GUMENE LOPTE
• POSUDICE SA POKLOPCIMA
Dijete već hoda, pa može koristiti slijedeće igračke:
• IGRAČKE KOJE SE GURAJU ILI VUKU: kolica, kamioni, automobili
• KRUPNI OBLICI KOJI SE MOGU UBACIVATI U KUTIJE
2-3 godine • RAZNOBOJNE VEĆE KOCKE
• KANTICE I LOPATICE
• POSUĐE
• PLASTELIN
• LUTKA
Postepeno se uvodi likovni materijal:
• VOŠTANE BOJE
• VODENE BOJE
3-4 godine • DRVENE OLOVKE
• MATERIJAL ZA GRAĐENJE
• JEDNOSTAVNE SLAGALICE
• SETOVI ZA IGRE OPONAŠANJA (dok tor sk i setovi, kuharski, trgovački i
sl.)ovoj dobi pogodni su predmeti i aktivnosti koji traže energiju:
U
• BICIKL, TRICIKL I ROMOBIL
• IGRE SA PRAVILIMA
4-5 godina • DRUŠTVENE IGRE
• SLAGALICE I PUZZLE
• FLOMASTERI
Dijete ovog uzrasta ima bolju pažnju i koncentraciju, pa su pogodna slijedeća sredstva i
aktivnosti:
• DRUŠTVENE IGRE
nakon 5 • MEMORY IGRE
godina • DOMINE
• SITNE LEGO KOCKICE
• MAGNETI
• LUPE
• MIKROSKOP
• SPORTSKI REKVIZITI
• SLOVARICE I BOJANKE
(prema Grupa autora, 1999)

34
 Komunikacija sa djetetom

Komunikacija je dinamična aktivnost, zbivanje,

međuljudski odnos, koja uključuje razmjenu verbalnih i
neverbalnih sadržaja, razumijevanje misli i osjećanja
druge osobe te povratnu vezu među sagovornicima
(Miller, 2005).

Kako otvorena i jasna komunikacija čini osnovu svih međuljudskih

odnosa, važno je da dadilja ovlada vještinama kvalitetne i konstruktivne
komunikacije.
Za uspješnu komunikaciju,
Osnovna vještina djelotvornog komuniciranja je pr i hvaćanje činjenice da potrebno je:
svaka komunikacija (verbalna, neverbalna, šutnja, ignorisanje) ide u oba • posjedovati vještinu
smjera i izaziva određenu reakciju, odgovor. Dijete vješto i ovi sno o dobi slušanja,
koristi sve navedene oblike komunikacije.
• vještinu
posmatranja,
Postoji više podjela komunikacije, a najčešće se koristi podjela na verbalnu
i neverbalnu. • sposobnost
razumijevanja,
• vještinu prenošenja
vlastitih misli i
Verbalna komunikacija predstavlja najčešći način izražavanja i razmjene
osjećanja na
različitih vrsta informacija. Obuhvata sadržajnu i odnosnu komponentu.
razumljiv način.
Sadržajna komponenta sastoji se od onoga što je rečeno, a odnosna
komponenta označava način kako je to rečeno.

Nije bitno samo ono što kažemo nego i kako to kažemo.

U odnosu dadilja-dijete i dadilja-roditelj snaga i efekat riječi i izrečenog

bitno mogu doprinijeti atmosferi, povjerenju i kvalitetu tog odnosa.

Uspješnost razmjene zavisi od doprinosa svake osobe uključene u proces

komunikacije, pa se smatra da je komunikacija uspješna ako se ne dogodi
nešta što bi ometalo protok informacija. Verbalna komunikacija će biti
uspješna ako se dijete uvažava, nastoji razumjeti, te ako mu se šalju jasne,
točne i potpune informacije, na koje će imati mogućnost da reaguje.
Neverbalna komumnikacija jedan je od načina izražavanja osjećanja i
stanja. Skoro svaku verbalnu poruku prati neka neverbalna poruka: izraz
lica, usmjeravanje pogleda, kontakt očima, dinamika, jačina i visina
glasa, klimanje glavom, pokreti ruku, položaj tijela, udaljenost od
sagovornika. Dijete ne reaguje samo na riječ, nego i na gestove, pokrete
tijela, izraze lica i sl. Dobro vođena komunikacija podrazumijeva kako
praćenje govora ili misli dijeteta, tako i uočavanje neverbalnih poruka, koje
su često iskrenije i bogatije od govora riječima.

Usklađenost verbalnih i nevrbalnih poruka predstavlja ključ razumljive komunikacije.

(Schultz von Thun, 2008)

 Kada se obraćate djetetu, pored pažnje koju posvetite izboru riječi, razmislite o vašim neverbalnim porukama.
Da li one govore baš ono što vi želite reći? Djelujete li uvjerljivo i odlučno?

35
 Komunikacijske
Komunikacijske tehnike
tehnike

Odrasli
Odrasli odgajaju
odgajaju krozkroz slušanje
slušanje i govorenje,
i govorenje, stoga
stoga nijenije svejedno
svejedno kakokako to slušanje
to slušanje i i
govorenje
govorenje u odgojnim
u odgojnim situacijama
situacijama izgleda,
izgleda, kakokako djeluje
djeluje na djecu
na djecu i kako
i kako to oni
to oni primaju.
primaju.
(Hudina
(Hudina et al.,
et al., 2005:
2005: 41) 41)

Komunikacija
Komunikacija je složen
je složen proces,
proces, međutim,
međutim, taj proces
taj proces možemože postati
postati jasniji
jasniji i i
jednostavniji
jednostavniji uz poznavanje
uz poznavanje odgovarajućih
odgovarajućih tehnika.
tehnika. KaoKao učinkovite
učinkovite tehnike
tehnike
komuniciranja
komuniciranja sa djecom
sa djecom predškolskog
predškolskog uzrasta,
uzrasta, ali ialionim
i onim starijim
starijim predlažu
predlažu
se tehnike
se tehnike aktivnog
aktivnog slušanja
slušanja „ja“„ja“
i slanja
i slanja poruka.
poruka.

Aktivno
Aktivno slušati
slušati znači
znači odvojiti
odvojiti vrijeme
vrijeme za za dijete,
dijete, potpuno
potpuno usredsrediti
usredsrediti
pažnju
pažnju na na njega/nju,
njega/nju, pokazati
pokazati pravi,
pravi, stvarni,
stvarni, interes
interes za ono
za ono što što govori
govori i i
uložiti
uložiti napor
napor da dijete
da se se dijete istinski
istinski razumije.
razumije. VrloVrlo je važno
je važno ne davati
ne davati vlastito
vlastito
tumačenje
tumačenje sadržaja,
sadržaja, ne govoriti
ne govoriti previše
previše i nei prekidati
ne prekidati dijete.
dijete.

Najviši
Najviši oblik
oblik aktivnog
aktivnog slušanja
slušanja je empatijsko
je empatijsko slušanje,
slušanje, pri pri kojem
kojem se, osim
se, osim
na na riječi,
riječi, obraća
obraća pažnja
pažnja i nai na emocije
emocije osobe
osobe kojukoju slušamo.
slušamo. To To znači:
znači:
uživljavanje
uživljavanje u ulogu
u ulogu dijeteta,
dijeteta, posjedovanje
posjedovanje sposobnosti
sposobnosti opažanja
opažanja važnih
važnih
aspekata
aspekata neverbalne
neverbalne komunikacije
komunikacije te te iskrena
iskrena željaželja
da da se se razumije
razumije i i
pomogne.
pomogne.

Kada
Kada aktivno
aktivno slušate,
slušate, djetetu
djetetu šaljete
šaljete poruku
poruku kojakoja glasi:
glasi:
„Ti“ poruke ističu greške
Vidim
Vidim da mi
da mi želiš
želiš nešto
nešto reći,reći,
ja teja želim
te želim saslušati,
saslušati, sagovornika. Usmjerene su na
razumjeti
razumjeti i pomoći
i pomoći ti. ti. ličnost, a ne na postupak. Ne
ostavljaju prostor za ispravku.
Osoba ih doživljava kao napad
Poruke
Poruke kojekoje šaljemo
šaljemo djeci
djeci mogumogu biti biti u formi
u formi „ja“„ja“ poruke
poruke ili „ti“
ili „ti“ poruke
poruke i i na sebe.
svaka od njih podrazumijeva drugačiju kvalitetu komunikacije;
* *„ja“„ja“ poruke
poruke – pozitivna, pr i hvaćajuća
pr i hvaćajuća
– pozitivna, komunikacija
komunikacija
* *„ti“„ti“ poruke
poruke – negativna,
– negativna, okrivljujuća,
okrivljujuća, odbijajuća
odbijajuća komunikacija.
komunikacija. „Ti“ poruke često izazivaju
otpor, inat, bunt, tako da se cilj
komunikacije najčešće ne može
„Ja“ poruke su vrsta verbalnih poruka koje od sagovornika traže da se ostvariti, bez obzira na kontekst
suoči sa sobom, svojim osjećanjima, stanjem, raspoloženjem. Ovim u kojem se komunikacija odvija.
porukama se ne izražava osuda, ne etiketira i ne ugrožava sagovornik.
Njima se otvaraju vrata konstruktivnoj i dvosmjernoj komunikaciji.

Dakle, „ja“ poruka kreće od osjećanja – izražava ih ne iskazujući osudu.

Njen cilj je saopćiti kako se osoba osjeća zbog konkretnog ponašanja
druge osobe.

KADA
KADA TI... TI... PA BIH
PA BIH JA...JA...
OSJEĆAM
OSJEĆAM SE...SE... ZATO
ZATO ŠTO...
ŠTO...
(navesti
(navesti objektivan
objektivan
(zašto?
(zašto? navesti
navesti
opisopis ponašanja
ponašanja (navesti
(navesti šta želiš
šta želiš da da
(reći(reći
kako)kako) konkretne
konkretne razloge)
razloge)
osobe)
osobe) osoba
osoba uradi)
uradi)

Prikaz
Prikaz 5: Struktura
5: Struktura „ja“„ja“ poruke
poruke

36
 Vježba izražavanja „ja“ poruka /za djecu od 3 godine i stariju/ Vrijeme trajanja: najmanje 5
minuta

Način rada: Dadilja poziva dijete da se udobno smjesti na stolicu ili kauču, te da zatvori oči. Potom, dadilja
govori: „Hajdemo zajedno na jedno putavanje. Ovo je kao igra, pri tome se opusti i uživaj. Kaži šta osjećaš.
Rečenicu počni sa Ja osjećam...“

Poslje dvije minute dadilja zajedno sa dijetetom komentariše ovu vježbu i skreće pažnju djetetu kako je ovo jedna
od mogućnosti da bude u kontaktu sa svojum tijelom i osećanjima.

JA poruke TI poruke Značenje „ti“ poruke

Smeta mi što kasniš. Ti stalno kasniš i neodgovaran si. Vrednovanje osobe a ne postupaka,
što će dovesti do obrambene reakcije
sugovornika.
Ne sviđa mi se to to činiš. To ti ne valja. Davanje ocjene, umjesto opisa.
Ja to vidim na drugačiji način. / Meni se Tebi je najbolje da..., ti trebaš, moraš... Nametanje gotovih rješenja, umjesto
to čini drugačijim. poticanje procesa rješavanja
problema.
Ja bih želio/la da to nap r aviš . Ako to uradiš, biće ti bolje. Manipulir anje umjesto spontanosti.
Razumijem da ti je teško. Šta ti ja mogu. Ravnodušnost umjesto suosjećanja.
Šta sad možemo učiniti. E sad ću te kazniti! Vidjet ćeš ti svoje! Pokazivanje nadmoći umjesto
jednakosti.
Ja vjerujem da se dobrom organizacijom Ti si propalica. Davanje konačne presude.
rezultati mogu popraviti.
Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju (prilagođeno prema Kalaš et al., 2003: 49)

Vježba aktivnog slušanja

/Kako čujem i kako tumačim , za djecu od 4 do 6 godina/
Cilj vježbe: Uvidjeti da nedovoljno uključeno i površno slušanje, te osobna interpretacija mogu dovesti
do nesporazuma u komunikaciji.

Materijal za rad: papir i olovka, rečenice (pogledati primjer)

Način rada: Dadilja sa grupom/4-5/ djece u krugu. Jedan član grupe počinje igru tako što osobi do sebe
šapne poruku koju je od dadilj dobio, ovaj je šapne slijedećem do sebe i tako do kraja kruga. Osoba koja je
zadnja čula poruku naglas kaže grupi.

Komentar dadilje: Dadilja usmjerava diskusiju na točnost/netočnost poruke koja je kružila u grupi od
momenta kada je prvi put prenijeta pa do kraja, kao i o mogućim promjenama sadržaja poruke. Pri tome
ističe da djeca, verbalizirajući neki događaj, i sami dodaju ili oduzmu nešto prema svom viđenju situacije o
kojoj se govori.

Primjer rečenica koje se mogu koristiti:

1. Na tramvajskoj stanici bilo je mnogo svijeta, a njih dvoje su nešto šaputali jedan drugome.
2. Juče su bili zajedno u igri a danas neće ni da se pozdrave, šta se to dogodilo sa njima!
3. Sve što smo radili više ne važi, bilo je bezvrijedno i samo smo gubili vrijeme!

37
 Relaksaciona
Relaksacionaigra
igra(II)
(II)/za
/zadjecu
djecuuzrasta
uzrastaodod3 3godine
godinei stariju/
i stariju/ vrijeme
vrijemetrajanja:15
trajanja:15-20
-20minuta
minuta

Pribor
Priborzazarad:
rad:glinamol,
glinamol,kolaž
kolažpapir,
papir,bojice,
bojice,papir
papirzazacrtanje
crtanje

Način
Načinrada:rada:Zajedno
Zajednosasadjetetom
djetetomsjednete
sjednetenanapod
podi ponudite
i ponuditemu musav
savmaterijal
materijalzazarad.
rad.Neka
Nekadijete
dijetesamo
samoizabere
izabere
štaštaćećeuzeti
uzetii šta
i štaćećeraditi
raditisasaponuđenim
ponuđenimpriborom.
priborom.Pratite
Pratitedijete
dijetebez
bezsugestija.
sugestija.Samo
Samoako akovas
vaspita,
pita,pomozite
pomozitemu mudada
seseodluči
odlučizazatemu
temuradaradailiiliodaberite
odaberitenešto
neštozajedno.
zajedno.

Ovakve
Ovakveigre
igreprakticirajte
prakticirajtekada
kadaosjetite
osjetitepotrebu
potrebudjeteta
djetetadadaputem
putemcrteža
crtežakomunicira
komunicirasasavama
vama iliilikada
kadaosjetite
osjetitedada
jednostavno
jednostavnoželi
želidadaseseopusti
opustii uživa.
i uživa.

Prijedlog:
Prijedlog:Napravite
Napraviteizložbu
izložburadova
radovaukoiko
ukoikototodijete
dijeteželi.
želi.

Šta
Štasasakonfliktima?
konfliktima?

* Tokom socijalne interakcije osoba se prema drugoj osobi ponaša u skladu sa svojim vjerovanjima,
opažanjima i mišljenjem.
* Stajalište jedne osobe ne mora biti prihvatljivo onoj drugoj. Tada nastaje konflikt (sukob, sudar, spor, svađa)
* Svi konflikti proizlaze iz nerazumijevanja potreba druge osobe.

Iako sam spomen riječi konflikt izaziva nelagodu i, često, odbojnost,

potrebno je znati da konflikt sam po sebi nije uvijek destruktivan i
negativan. Ključno je ono što činimo u konfliktnim situacijama.
Konflikti
Konfliktinanarelaciji
relacijidadilja-
dadilja-
Ponekad konflikt može dovesti do aktivnijeg odnosa osobe prema roditelj
roditeljmogu
mogunastati
nastatiako
akosese
problemu ili prema drugoj osobi. Tada su osobe na dobrom putu da riješe jedna
jednaododovih
ovihstrana
stranaosjeća
osjeća
konfliktnu situaciju tako što će svaka strana saslušati onu drugu. nesigurno,
nesigurno, ako ako imaju imaju
drugačiji
drugačijipristup
pristupu uodnosu
odnosu
nana dijete,
dijete, akoako sadržaj
sadržaj
Negativan pristup u konfliktu znači agresivno nastupanje, težnju da se po razgovora
razgovoradotakne
dotaknesadržaje
sadržaje
svaku cijenu bude u pravu. koji
koji susu zaza njih
njih bolni
bolni iliili
izazivaju
izazivajuljutnju.
ljutnju.
Veoma je važno djecu učiti zdravom odnosu u konfliktnim situacijama.
Stoga je potrebno usvojiti odgovarajući model koji vodi rješenju u kojem Posebno
Posebno bibi trebali
trebali biti
biti
su obje strane zadovoljne. Jedan od načina da se to postigne jeste oprezni
oprezniu uodnosu
odnosunananeke
neke
nenasilno rješavanje konflikta, uz primjenu aktivnog slušanja i „ja“ rigidne
rigidnestavove
stavoveroditelja
roditeljailiili
poruka. dadilje.
dadilje. Oni Oni naročito
naročito
otežavaju
otežavajukomunikaciju.
komunikaciju.
Nenasilnim rješavanjem konflikata teži se ka smanjenju intenziteta
sukoba i pripremi pojedinca za efikasnije i konstruktivnije nošenje sa
nesporazumima kada se oni pojave. Ovim se razvija djetetova socijalna
vještina. To je spremnost da u komunikaciji sa okolinom ostvari svoje
potrebe i želje, ali bez ograničenja ostvarivanja sličnih želja i potreba
drugih osoba.

38
 Savjeti za roditelje i dadilje – nenasilno rješavanje konflikta

 Ne zaboravite da konflikt može biti koristan i kreativan ako se njime pravilno upravlja.
 Pomozite učesnicima u pojašnjavanju pozicija, mišljenja i interesa.
 Nastojt smanjiti tenzije među osobama u konfliktu, pozivajući ih da preispitaju situaciju i da je sebi pokušaju
jednostavnije prikazati.
 poti čite aktivno slušanje.
 Naglasite ono šta spaja ljude radije nego šta ih razdvaja.Tražite konsenzus – pozovite učesnike da sagledaju
zajedničke interese.

39
 II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA
ZA DIJETE I NJEGA DJETETOVOG
ZDRAVLJA

* Kako osigurati čisto i sigurno okruženje za dijete u kući i vani?

* Kako djeca usvajaju higijenske navike?

* Koji su simptomi najčešćih dječijih bolesti?

* Kako pružiti prvu medicinsku pomoć djetetu?

40
 Razvijanje
Razvijanjeosnovnih
osnovnihhigijenskih
higijenskihnavika
navika

• • Higijenske
Higijenske navike
navikese se
svjesno
svjesno
i planirano
i planirano potiču
potičujošjoš
od od
prve
prve
godine
godineživota,
života,
kada
kada
se se
djetetu
djetetu
pokazuje
pokazuje i objašnjava
i objašnjavakakokako
se seperu peruruke
rukei održava
i održavahigijena
higijena
zubića
zubića
i usne
i usne
šupljine.
šupljine.
• • Međutim,
Međutim, oveove aktivnosti
aktivnostidijete
dijete
je je
u stanju
u stanju samostalno
samostalno provesti
provestitektek
kasnije,
kasnije,
od od
navršene
navršene tri tri
godine
godine života
života
(tada je uje stanju
(tada u stanju dosegnuti
dosegnutilavabo
lavaboza za
pranje ruku,
pranje te te
ruku,
pravilno držati
pravilno držatisapun,
sapun,četkicu za zube
četkicu za zubei sl.).
i sl.).
• • Razvoj
Razvoj higijenskih
higijenskih navika mora
navika mora bitibiti
upotpunjen
upotpunjen do do
šeste godine,
šeste godine,odnosno
odnosno do do
polaska djeteta
polaska djetetau školu.
u školu.

Pranje
Pranje
ruku
ruku
Pranje
Pranje
rukurukuje je
osnovna
osnovna higijenska
higijenska navika.
navika.Izuzetno
Izuzetno je je
važna,
važna,
jer jer
se na
se na
taj taj
način
načinsprječava
sprječavaširenje
širenje
zaraznih
zaraznihbolesti.
bolesti.
Odrasli
Odrasli
potiču
potiču
djecu
djecuda daperuperu
ruke,
ruke,
međutim
međutim za za
stvaranje
stvaranje
oveove
higijenske
higijenskenavike
navikenijenije
dovoljno
dovoljnosamosamo
rećireći
„operi
„operi
ruke“.
ruke“.
Naviku
Navikupranja
pranjarukurukutreba
trebaizgraditi
izgraditi
sa sa
puno
puno strpljenja
strpljenja
i i
upornosti.
upornosti.

EvoEvo
nekoliko
nekolikokoraka
koraka
kako
kako
bi bi
djeca
djeca
razumjela
razumjela
zašto
zašto
je je
važno
važno
prati
prati
ruke:
ruke:

 Razgovarajte
Razgovarajte o tome
o tome sa sa
njima.
njima. Čitajte
Čitajteknjige
knjigeo o
pranju
pranjuruku,ruku,te oteklicama
o klicama i bakterijama
i bakterijama zbogzbog
kojih
kojih
se ruke
se rukemoraju
moraju prati.
prati.
 Ukazujte
Ukazujtena nasituacije situacijekada kadaje jepranjepranjeruku ruku • • Ruke
Rukese seuvijek
uvijekperu
peru
obavezno:
obavezno: toplom
toplomvodom
vodomi uz i uz
  prije prije
i poslije
i poslijejelajela upotrebu
upotrebu
sapuna.
sapuna.
  prije prije
i nakon
i nakon korištenja
korištenja toaleta
toaleta
  nakon nakon kontakta
kontakta sa životinjama
sa životinjama • • Za Zamanju
manjudjecudjecuje je
  nakon nakon igreigreu dvorištu
u dvorištu ili parku
ili parku praktičan
praktičantečni
tečnisapun,
sapun,
  nakon nakon igreigreigračkama.
igračkama. po po mogućnosti
mogućnosti ph ph
 Djeca
Djecavole volekoristiti
koristitisapun,sapun,pa panabavite
nabavitemale male neutralan.
neutralan.
sapune
sapune ili one
ili oneu raznim
u raznim oblicima.
oblicima. TakoTako će će
djeci
djeci
bitibiti
lakšelakšedržati
držati
sapunsapun u ručicama,
u ručicama, pri pri
tometome
će će
im im • • Naročitu
Naročitu pažnju
pažnju
bitibitizabavno
zabavnogledati gledatirazne razneboje bojei dodirivati
i dodirivati posvetiti
posvetiti
kožici
kožici
između
između
različite
različiteoblike.
oblike. prstića.
prstića.
 Podsjetite
Podsjetite djecudjecupovremeno
povremeno zašto
zašto
se ruke
se rukemoraju
moraju
prati.
prati. • • Upozorite
Upozorite dijete
dijete
da da
 Objasnite
Objasnite im imda dasa svakim
sa svakim sapiranjem
sapiranjem sapunice
sapunicesa sa prljavim
prljavimrukama
rukama ne ne
dodiruju
dodiruju
ruku,
ruku,klice
klicei bakterije
i bakterije odlaze
odlazeu odvod.
u odvod. Djeca
Djeca
volevole nosnos
i oči,
i oči,
jer jer
klice
klice
ulaze
ulaze
slikovita
slikovita objašnjenja,
objašnjenja, pa papustite
pustitemašti
mašti na na
volju.
volju. kroz
kroz
te šupline
te šupline i dospijevaju
i dospijevaju
TakoTako će će
brže brže
i dugoročnije
i dugoročnije zapamtiti
zapamtiti važnost
važnost
oveove u krv.
u krv.
Ako Ako
su su
te klice
te klice
virusi,
virusi,
navike.
navike. djeca
djeca
mogu
mogu da da
se razbole.
se razbole.
 Konačno,
Konačno, kaokao i kodi kod ostalih
ostalih
poticanja
poticanja ponašanja,
ponašanja,
pohvalite
pohvalite dijete
dijete
svakisvaki
putputkadakada
opereopereruke.
ruke.

41
Njegovanje
Njegovanje
usne
usne
šupljine
šupljine
i zubića
i zubića

OdOd samog
samogpočetka
početka
djetetovog
djetetovog
života,
života,
roditelj
roditelj
je odgovoran
je odgovoran
održavati
održavatihigijenu
higijenu
usneusne
šupljine.
šupljine.
U početku
U početku upotrebljava
upotrebljava
gazugazu
i toplu
i toplu
vodu
vodu
kakokako
bi se
bi uklonili
se uklonili
ostaci
ostaci
hrane
hrane
kojakoja
se taloži
se taloži
na mehkom
na mehkom tkivu
tkivu
u ustima.
u ustima.
Djeca
Djeca
tadatada
bolje
bolje
jedujedu
aiai
stvaraju
stvaraju
se preduslovi
se predusloviza sprječavanje
za sprječavanje
uticaja
uticaja
bakterija
bakterija
na mliječne
na mliječnezubiće
zubiće
kojikoji
rastu.
rastu.

KadaKadadijete
dijete
dobije
dobije
mliječne
mliječne
zubiće
zubiće
oni oni
se peru
se peru
silikonskom
silikonskom
četkicom
četkicom
kojakoja
se se
stavlja
stavlja
na prst
na prst
i lagano
i lagano
se masiraju
se masiraju
desni
desni
i zubići.
i zubići.

Nakon
Nakondruge
druge
godine
godine
dijete
dijete
možemože
krozkroz
igruigru
početi
početi
samo
samo
da pere
da pere
zubiće.
zubiće.
OnoOno
tadatada
imitira
imitira
odrasle
odrasle
i učii uči
pokrete
pokrete
potrebne
potrebneza pranje
za pranje
zuba.
zuba.
Ali Ali
i tada
i tada
odrasla
odrasla U početku
U početku nijenije
potrebno
potrebnokoristiti
koristiti
osoba
osoba
moramora
pravilno
pravilno
oprati
oprati
zubiće
zubiće
djetetu.
djetetu. pastu
pastu
za zube
za zube
jer jer
je dijete
je dijete
proguta
proguta
vrlovrlo
često.
često.
A ako
A akostavljamo
stavljamo pastu,
pastu,
onaona
ne smije
ne smije
sadržavati
sadržavati
flour.
flour.

Pokušajte
Pokušajte
primijeniti
primijeniti
u svojoj
u svojoj
praksi
praksi

perite
perite rukeruke zajedno
zajedno sa djecom
sa djecom kako
kako bi vas
bi vas oponašali
oponašali – odrasli
– odrasli
su najbolji
su najbolji uzoruzor

uradite
uradite istoisto
kadakada dijete
dijete počne
počne sa pranjem
sa pranjem zubića
zubića – tako
– tako uči uči
pokrete
pokrete

učinite
učinite da da pranje
pranje rukuruku bude
bude zabavno,
zabavno, takmičite
takmičite se ko
se ko će će
napraviti
napraviti viševiše pjene
pjene ili pušite
ili pušite balončiće
balončiće između
između dlanova
dlanova

akoako
se dijete
se dijete
bojiboji
vode
vode
ili odbija
ili odbija
pranje
pranjerukuruku
iz nekog
iz nekog
drugog
drugog
razloga,
razloga,
nekanekaperepere
rukeruke svojoj
svojoj
lutkilutki
ili ili
šapice
šapice
plišanoj
plišanoj
životinji.
životinji.
Na Na
taj način
taj način
će ićesamo
i samo
oprati
oprati
rukeruke DokDokdjetetu
djetetu
objašnjavate
objašnjavate
postupak
postupak
pranja
pranja
zuba,
zuba,
koristite
koristite sapune
sapune raznih
raznih bojaboja i oblika
i oblika pjevajte
pjevajte
pjesmice.
pjesmice.
SamiSami
smislite
smislite
melodiju
melodiju
za tekst.
za tekst.
u aktivnostima
u aktivnostima kojekoje imaju
imaju za za
cilj cilj razviti
razviti higijenske
higijenske navike
navike
koristite
koristite lutku
lutku kojakoja „govori“
„govori“
Čisti,
Čisti,
zdravi
zdravi
zubi
zubi
pjevajte
pjevajte pjesmice
pjesmice i pričajte
i pričajte priče
priče o pranju
o pranju ruka,
ruka, zubića,
zubića,
higijeni
higijeni Trljaj,
Trljaj,
trljajtrljaj
četkicom
četkicom
i pastom
i pastomiz tube,
iz tube,
napravite
napravite mjesečni
mjesečni kalendar
kalendar o pranju
o pranju zubića,
zubića, nekaneka bude
bude šaren
šaren akoako
hoćeš
hoćeš kaokaosnijeg
snijeg
i neka
i neka dijete
dijete samo
samo lijepi
lijepi znakove
znakove (smješko
(smješko ili sunce)
ili sunce) kadakada zdrave,
zdrave,
bijelebijele
zube.
zube.
opere
opere zubiće
zubiće

na kraju
na kraju mjeseca
mjeseca nagradite
nagradite dijete
dijete Higijena
Higijena

savjetujte
savjetujte roditelje
roditelje da da odaberu
odaberu pravilan
pravilan higijenski
higijenski pribor
pribor i i Izreka
Izreka
kažekažestarastara
sredstva
sredstva
prema
prema
uzrastu
uzrastu
i potrebama
i potrebama
djeteta
djeteta čistoća
čistoća
je pola
je pola
zdravlja,
zdravlja,
i nemojte
i nemojtebiti biti
lijeni
lijeni
brinite
brinite
o higijeni.
o higijeni.
Ujutro
Ujutro
se umijemo
se umijemo
pa zubiće
pa zubićeoperemo
operemo
i toipuna
to puna
tri minuta,
tri minuta,
svakog
svakog
dana dana
po tri
po puta.
tri puta.

42
Navikavanje
Navikavanje
Navikavanje
djeteta
djeteta
djeteta
na na
korištenje
nakorištenje
korištenje
sanitarnog
sanitarnog
sanitarnog
čvora
čvora
čvora

Često
Često
Često
se dešava
sesedešava
dešava
da sedada
djeca
sesedjeca
djeca
plaše
plaše
plaše
„velikog
„velikog
„velikog
toaleta“.
toaleta“.
toaleta“.
Toaletna
Toaletna
Toaletna
školjka
školjka
školjka
je zajedjecu
jezazadjecu
djecu
velika
velika
velika
„rupa“
„rupa“
„rupa“
u kojoj
u ukojoj
kojoj
stvari
stvari
stvari
nestaju,
nestaju,
nestaju,
uz to
uzuz
ispušta
totoispušta
ispušta
zastrašujuće
zastrašujuće
zastrašujuće
zvuke
zvuke
zvuke
kadkad
sekad
pusti
sesepusti
pusti
voda.
voda.
voda.
ZbogZbog
Zbog
togatoga
jetoga
bolje
je jebolje
bolje
da sedada
dijete
sesedijete
dijete
najprije
najprije
najprije
navikne
navikne
navikne
na upotrebu
nanaupotrebu
upotrebu
tutetute
(noše)
tute(noše)
(noše)
a aa
ondaonda
onda
strpljivo
strpljivo
strpljivo
i nai toalet.
na
i natoalet.
toalet.
Međutim,
Međutim,
Međutim,
upotreba
upotreba
upotreba
tutetute
neće
tuteneće
neće
ići baš
ićiićibaš
glatko
bašglatko
glatko
jer jer
jejerje je
djetetu
djetetu
djetetu
potrebno
potrebno
potrebno
da sedada
navikne
sesenavikne
navikne
na posebnu
nanaposebnu
posebnu
samokontrolu.
samokontrolu.
samokontrolu.

KadaKada
Kada
je beba
je jebeba
spremna
bebaspremna
spremna
za tutu?
zazatutu?
tutu?Beba
Beba Beba
najčešće
najčešće
najčešće
želi želi
daželi
koristi
dadakoristi
koristi
tutututu
između
tutuizmeđu
između
18. 18.
i 24.
18.i 24.
i 24. Dadilja
Dadilja
Dadilja
ni niuni ukojem
u kojem
kojem
meseca.
meseca.
meseca.
Da Da biste
Dabiste
biste
bili bili
sigurni
bilisigurni
sigurni
da je
dada
dijete
je jedijete
dijete
spremno
spremno
spremno
učiniti
učiniti
učiniti
taj korak,
tajtajkorak,
korak,
obratite
obratite
obratite slučaju
slučaju
slučaju
ne bi
nene
smjela
bibismjela
smjela
samasama
sama
pažnju
pažnju
pažnju
na pokazatelje
nanapokazatelje
pokazatelje
navedene
navedene
navedene
u tabeli.
u utabeli.
tabeli. donijeti
donijeti
donijetiodluku
odluku
odlukuo o o
navikavanju
navikavanju
navikavanjudjeteta
djeteta
djeteta
na nana
Označite
Označite
Označite
odgovore
odgovore
odgovore
kojikoji
se
kojiodnose
seseodnose
odnose
na dijete.
nanadijete.
dijete.
AkoAkoste
Akoste
nastešest
nanašest
ilišest
više
iliiliviše
tvrdnji
višetvrdnji
tvrdnji prestanak
prestanak
prestanak
nošenja
nošenja
nošenja
pelena
pelena
pelena
odgovorili
odgovorili
odgovorili
potvrdno,
potvrdno,
potvrdno,
dijete
dijete
dijete
je spremno
je jespremno
spremno
da postepeno
dadapostepeno
postepeno
prestaje
prestaje
prestaje
nositinositi
nositi
pelene.
pelene.
pelene.
U UU ili iliili na nana korištenje
korištenje
korištenje
protivnom,
protivnom,
protivnom,
sačekajte
sačekajte
sačekajte
još izvjesno
jošjošizvjesno
izvjesno
vrijeme.
vrijeme.
vrijeme. sanitarnog
sanitarnog
sanitarnog
čvora.
čvora.
čvora.

TVRDNJA
TVRDNJA
TVRDNJA DADA DANENE NE Tu TuTuodluku
odluku
odlukutrebaju
trebaju
trebaju
1. 1.Beba
1. Beba
Beba
umijeumije
umije
da hoda.
dadahoda.
hoda. donijeti
donijeti
donijeti
roditelji.
roditelji.
roditelji.
2. 2.Obavlja
2. Obavlja
Obavlja
nuždunuždu
nuždu
u relativno
u urelativno
relativno
pravilnim
pravilnim
pravilnim
razmacima.
razmacima.
razmacima.
3. 3.Umije
3. Umije
Umije
sam/asam/a
sam/a
da svuče
dadasvuče
svuče
i navuče
i navuče
i navuče
pantalone.
pantalone.
pantalone.
4. 4.Interesuje
4. Interesuje
Interesuje
se zasesekorištenje
zazakorištenje
korištenje
toaleta.
toaleta.
toaleta.
5. 5.Pravi
5. Pravi
Pravi
odgovarajući
odgovarajući
odgovarajućiizrazizraz
lica
izrazlica
kada
licakada
osjeti
kadaosjeti
osjeti
potrebu
potrebu
potrebu
za zaza
obavljanjem
obavljanjem
obavljanjem
nužde.nužde.
nužde.
6. 6.Razumije
6. Razumije
Razumije
šta znače
štaštaznače
znače
riječriječ
za
riječ
veliku
zazaveliku
veliku
i malu
i malu
i malu
nuždu.
nuždu.
nuždu.
7. 7.Umije
7. Umije
Umije
da izvrši
dadaizvrši
izvrši
jednostavne
jednostavne
jednostavnenaredbe,
naredbe,
naredbe,
kaokao
što
kaošto
su:što
„Idi
su:su:„Idi
i „Idii i
donesi
donesi
donesi
igračku.“
igračku.“
igračku.“
8. 8.Ne
8. Ne
voli
Nevoli
davoli
bude
dadabudebude
u prljavim
u uprljavim
prljavim
pelenama.
pelenama.
pelenama.
9. 9.Pelene
9. Pelene
Pelene
su suhe
sususuhe
između
suheizmeđu
između
dvadvapresvlačenja.
dvapresvlačenja.
presvlačenja.
Tabela
Tabela5: Skala
Tabela 5:5:Skala
Skala
procjene
procjene
procjene
spremnosti
spremnosti
spremnosti
za prestanak
zazaprestanak
prestanak
nošenja
nošenja
nošenja
pelena
pelena
pelena

Slijedeći
Slijedeći
korak
Slijedeći korakje naučiti
korak je jenaučiti
dijete
dijete
naučiti da počne
dijetedadapočne
koristiti
počnekoristiti
toalet
toalet
koristiti kaokao
toalet odrasli.
kaoodrasli.
U tom
odrasli.UUtom tom
procesu
procesudjecidjeci
procesu je potrebna
djeci je jepotrebna
posebna
potrebna posebnapomoć.
posebna pomoć.
Za početak
pomoć.ZaZapočetak
se preporučuje
početak sesepreporučuje
koristiti
preporučuje koristiti
koristiti Nikada
Nikada nemojte
Nikada nemojte
grditi
nemojte grditi
dijete
grditidijete
akoako
dijete ako
udobne
udobnei sigurne
udobne i sigurneadaptere
i sigurne adaptere
za toalet
adapterezazatoalet
školjku.
školjku.
toalet školjku. mu musemudogodila
sesedogodila
nezgoda
dogodilanezgoda te obavi
nezgoda teteobavi
obavi
nuždu
nuždu
nuždumimomimo mjesta
mimo mjesta za zato
mjesta za toto
Ukoliko
Ukolikoste se
Ukoliko steste
odlučili
seseodlučiliza bebi-dasku
zazabebi-dasku
odlučili za toalet,
bebi-dasku zazatoalet,
poslužite
poslužite
toalet, se ovim
poslužite seseovim
trikom:
ovim trikom:
kupite
trikom:kupite
kupite predviđenog.
predviđenog. Djetetu
predviđenog. Djetetuje, je,
Djetetu kao
je, kao
i i i
kao
nekoliko
nekolikoflašica
nekoliko flašica
raznih
flašica raznih
prehrambenih
raznih prehrambenih
prehrambenihboja,boja,
pa ih
boja,papasipajte
ihihsipajte
u vodokotlić.
sipajteu uvodokotlić.Kada
vodokotlić. Kada
Kada svakome
svakome
svakomeko kouči
ko učiuči
neštoneštonovo,
nešto novo,
novo,
dijete
dijete
obavi
obavi
dijete nuždu
obavi nuždu i nakon
nuždu i nakon
togatoga
i nakon povučete
togapovučete
vodu,
povučete vodu,
oduševit
vodu, oduševit
će se
oduševit ćeće
kada
sesekada
vidividi
kada vodu
vidivodu
vodu potrebno
potrebno određeno
potrebno određeno vrijeme
određeno vrijeme da dada
vrijeme
crvene,
crvene,
plave
crvene,plave
ili narandžaste
plave iliilinarandžasteboje.
narandžaste boje.
boje. savlada
savlada
novu
savladanovu
vještinu.
novuvještinu.
vještinu.

43
 Sigurnost djeteta u kući i vani

Igrališta, parkovi su odlični za dječju igru, zabavu, vježbanje i boravak na

svježem zraku, ali predstavljaju i rizik od ozljeđivanja. Opasnost vreba od
potrgane opreme, opasne podloge ali i od neopreznog ponašanja djeteta.
Zato je važno slijediti neke upute i naučiti dijete da se igra na siguran
način. Ukoliko dijete poznaje pravila igrališta, manja je opasnost od
ozljeđivanja.

Važno je da igru djece nenametljivo prati odrasla osoba, vodeći

računa o sigurnosti okruženja i aktivnosti. Dijete nikako ne smije
ostati bez nadzora dok je u parku ili na igralištu, čak i kada je u pitanju
starije dijete. Odrasla osoba može spriječiti ozljedu ali i reagovati kada
se ozljeđivanje ipak dogodi. Ona može pružiti prvu pomoć ukoliko je
potrebna.

Dijete nije u stanju da predvidi opasne situacije. Starija djeca vole da

testiraju svoje mogućnosti pa je potrebna stalno praćenje odrasle
osobe.

Prije svakog izlaska iz kuće pobrinite se da ponesete torbu sa neophodnim stvarima: dovoljno vode, vlažne
maramice, papirne maramice, hanzaplast i sve ono što mislite da vam može zatrebati u parku. Ukoliko su ljetni
dani, dijete namažite žaštitnom kremom, stavite šeširić i obucite u skladu sa vremenskim prilikama.

Praktični primjeri, konkretni savjeti i upute

ponesite sve što vam je potrebno u torbici ili ruksaku

kad uočite neko opasno ponašanje djeteta, razgovarajte sa njim i ukažite mu na opasnost
poučite djecu da se ne guraju na toboganima, klackalicama i ljuljačkama
učite ih da sprave koriste pravilno
provjerite sprave na igralištu; one koje su potrgane i opasne nemojte koristiti
ukoliko u parku postoji pješčanik, provjerite da li u njemu ima stakla i drugih opasnih predmeta ili
nečistoća od životinja. Takve pješčanike pokušajte izbjegavati
sprave ne koristite ukoliko su mokre
ljeti su tobogani prevrući za spuštanje, pa može doći do blagih opekotina
oblačite djeci odjeću u više slojeva a patike neka ne budu sa pertlama
ljeti su obavezni šeširići i korištenje kreme za sunčanje

Čisto i sigurno okruženje djeteta jedan je od preduslova zdravog

funkcionisanja u prostoru. obi teljsk a kuća ili stan, iako je mjesto u kojem se
dijete osjeća najsigurnije, često sadrži skrivene opasnosti upravo stoga što
odrasli na njih ne obraćaju pažnju.

U nastavku slijedi popis stvari koje su važne za sigurnost djeteta i kojima bi

dadilja trebala posvetiti pažnju.

44
 • Nikad ne ostavljajte dijete samo
Odnos prema - u sobi
djetetu - u kadi
- u autu, čak i kad dijete spava
- na uzdignutim površinama kao što je krevet, stolić za presvlačenje ili kauč
- sa drugom djecom ili kućnim ljubimcima
• ne dozvolite da dijete drži osoba sa cigaretom ili dok pije vrelo piće
Mjere sigurnosti u • bebu svaki put položite na leđa da zaspi
njezi djeteta • nemojte dijete spuštati na vodeni krevet, jastuk ili neku drugu površinu koja bi je mogla
ugušiti
• kada hranite bebu, nikada ne ostavljajte flašicu poduprtu ustima
• sa odjeće uklonite vrpce za pritezanje
Bezbjedno • koristite spavaćice i pidžame od teško zapaljivih materijala
odijevanje • nemojte bebi stavljati lančiće, prstenje ili narukvice
• nikada bebi oko vrata ne stavljajte vrpcu ili lančić sa cuclom
• kada kupujete dječiji namještaj, tražite namještaj sa naljepnicom Komisije za bezbjednost
proizvoda za kupce (CPSC – Consumer Product Safety Commision) ili Udruženja proizvođača koji
Bezbjednost proizvode predmete za mlade (JPMA – Juvenile Products Manufacturers Association)
namještaja i dječije • odaberite krevetić kod kojeg razmak između letvica nije veći od 6 cm i čija ograda nije viša
sobe (za roditelje) od 66 cm računajući od okvira za madrac. Provjerite da li je moguće bezbjedno pričvrstiti
fleksibilnu stranicu kada je podignuta
• odaberite ogradicu za djecu koja ima mrežicu sa šupljinama manjim od 0.6 cm. Provjerite je
li ogradica dobro pričvršćena za gornji rub i za dno.
• koristite madrac koji točno odgovara veličini dječijeg krevetića
• nikada ne stavljajte jastuke, prekrivače, podmetače, igračke ili neke druge predmete u
krevetić bebe. Bebe se mogu ugušiti ovim predmetima.
• nemojte koristiti hodalice. Svake godine se zabilježi veliki broj slučajeva djece sa ozbiljnim
tjelesnim povredama usljed padova u hodalicama
• na sve ormariće i ladice u kojima se nalaze oštri ili lomljivi predmeti, hemikalije ili lijekovi,
stavite sigurnosne reze
Bezbjednost u svim • na sve utičnice za struju stavite sigurnosne kapice
prostorijama u kući • na vrh i u podnožje svih stepenica postavite sigurnosna vratašca
• prekrijte sve uglove i oštre ivice namještaja štitnicima za uglove
• električne kablove i biljke držite što dalje od dohvata djece
• postavite zaštitnu mrežicu oko kamina, vrelih radijatora, peći, kerozinskih i drugih grijalica
za prostor
• pravilno zatvarajte i zaključavajte prozore. Konopce od roletni ili zavjesa smotajte i držite
van dohvata djece kako biste spriječili namjerno vješanje
• vrelu hrana i pića, noževe, sredstva za čišćenje, plastične vrećice i električne aparate
potrebno je držati van domašaja djece
Bezbjednost • drške na loncima okrenite prema unutrašnjosti ploče na šporetu
kuhinje • izaberite visoku stolicu za bebu sa širokom, postojanom osnovom i stolićem koji se može
pričvrstiti sa obje strane
• stolicu držite odmaknutu od šporeta, prozora i pultova na kojima se nalaze predmeti koje je
lahko odgurnuti
Bezbjednost vode • temeperaturu bojlera za vodu podesite na 49º C ili niže
• voda za kupanje, prije nego uvedete dijete, treba biti topla, a ne vrela. Nemojte sipati puno
vode u kadu
Bezbjedno čuvanje • lijekove i vitamine držite dalje od dohvata djece, u zaključanoj ladici ili ormariću
lijekova nikada nemojte djetetu davati kućne pripravke ili lijekove prije nego se posavjetujete sa
li ječni k om
• provjerite sa li ječni k om ili apotekarom koja doza lijeka odgovara uzrastu i težini djeteta
• šibice i upaljače držite daleko od dohvata djece
Sprječavanje požara • instalirajte detektore dima na svakom spratu kuće
planirajte više izlaza za hitne slučajeve iz svake sobe u kući i odaberite neko sastajalište
napolju. Vježbajte ovaj plan sa djecom
• pojasnite djetetu pravila protivpožarne zaštite
Tabela 6: O si gur avanje sigurnog okruženja za dijete

45
 Kako
Kakoprepoznati
prepoznatipromjene
promjeneuudjetetovom
djetetovomzdravlju?
zdravlju?

Često se zna dodgoditi da se dijete ne osjeća dobro, ali da nije u mogućnosti točno opisati svoje stanje. Stoga je
veoma važno da dadilja stalno prati djetetovo ponašanje i izgled, kako bi na vrijeme uočila ukoliko su se dogodile
promjene u djetetovom zdravstvenom stanju.
Postoje
Postojeopći
opći
simptomi
simptomikojikoji
ukazuju
ukazuju
na na
narušeno
narušeno
zdravstveno
zdravstveno
stanje
stanje
djeteta:
djeteta:
• • plačplač
• • temperatura
temperatura
• • klonuo
klonuo
izgled
izgled
djeteta
djeteta
• • malaksalost
malaksalost
• • nezai nter esi r anost za igru/ bezvoljnost.

Dijete može plakati zbog prevelike topli ne u prostoru, neudobne odjeće, žeđi, gladi ili Ako Akodijete
dijete
imaima
jakejakebolove
bolove u u
zato što ga nešto boli. Bol može biti uzrokovana grčevima u trbuhu. Prepoznaje se trbuhu,
trbuhu,poblijedi,
poblijedi,
preznoji
preznoji se, se,
po jakom plaču, uznemirenosti, crvenilu lica, grčenju i povlačenju nogu prema trbuhu. a svaki
a svaki novi
novi napad
napad bola bola je jači,
je jači,
treba
treba ga ga odvesti
odvesti li ječni
li ječni jer jer
k u,k u,
Bebi se može pomoći masiranjem trbuščića u smjeru kazaljke na satu, savijanjem se se
možemože raditi
raditi o težoj
o težoj bolesti,
bolesti,
nogu prema trbuhu ili stavljanjem potrbuške i masiranjem leđa. Također se mogu dati kaokaoštošto je npr.
je npr. upala upala slijepog
slijepog
crijeva.
crijeva.
i lijekovi protiv grčeva u vidu kapi (ali samo uz odobrenje li ječni k a i
U Utimtimslučajevima
slučajevimase sene ne
saglasnost roditelja).
preporučuje
preporučujedavati
davatilijekove
lijekove
BolBolu uuhu uhukodkoddjeteta djetetai ibebe bebe protiv
protivbolova,
bolova,jer jermogu mogu
manifestuje se se jakim
manifestuje jakim plačem,
plačem, zamaskirati
zamaskirati
kliničku
kliničku
sliku . .
sliku
odbijanjemhrane,
odbijanjem hrane,prilikom
prilikomuzimanja
uzimanja
dojke,
dojke, cucle
cucle ili flašice
ili flašice dijete
dijete vrisne,
vrisne, a naa na
pritisak
pritisak u području
u području ispred
ispred uhauha (tagus).
(tagus).
Javlja
Javlja se isevrisak
i vrisak izazvan
izazvan jakim
jakim bolom.
bolom. PoPo kožikoži dijete
dijete možemože imati
imati osipe
osipe i i
to: to: atopijski
atopijski dermatitis,
dermatitis, kojikoji životno
životno
ne ne ugrožava
ugrožava dijete,
dijete, ali ali
je je veoma
veoma
neugodan.Dijete
neugodan. Dijeteje jerazdražljivo,
razdražljivo,
Ukoliko dijete osjeća bol u grlu pri gutanju, odbija hranu, jezik je pobijelio, imaima izražen
izražen svrbež
svrbež kožekože i ružno
i ružno
javlja se kašalj, u kući se može dati sirup protiv temperatre i protiv kašlja. Kod izgleda.
izgleda.Terapija
Terapijaje jetrajnija trajnijai i
starije djece, dopušteno je ispirati grlo čajom od žalfije. rezultira
rezultira povremenim
povremenim i i
pogoršanjem
pogoršanjemstanja. stanja. Često Često je je
praćena
praćena alergijama.
alergijama. Ako Ako očiočisuze,
suze,
krmeljaju,
krmeljaju, kapci
kapci otiču,
otiču, značiznačida da
je je
Bljedilo kože, odbijanje hrane, preznojavanje, polijeganje zahtijevaju
pregled li ječni k a. Otežano disanje, modrenje, nemogućnost ležanja riječ
riječ ili ili o upalnom
o upalnom ili ili alergijskom
alergijskom
zahtijevaju isti tretman. Temperatura je jedan od najčešćih konjunktivitisu,a amoguća
konjunktivitisu, mogućaje jei i
simptoma koji nas upozorava da se nešto dešava sa djetetom. iritacija
iritacija stranim
stranim tijelom
tijelom u oku.
u oku. Prva
Prva
pomoć
pomoćkodkodkuće kućeje jeisprati
ispratiokooko
Normalne vrijednosti temperature mjerene u pazuhu su od 36,1 do
37,2 °C, a rektalno je normalna temperatura 37,5 °C. kamilicom.
kamilicom.

Nos može biti začepljen, a može i curiti. Sekret može biti bistar kao kod viroza i
alergije, pri tome i svrbi, a može biti i žut, gust kao kod upala. Ako je nos
zapušen, treba ga pošpricati fiziološkom otopinom i očistiti gazom ili aspirirati
pumpicom za nos. Ukoliko dijete kašlje, slabo jede, ima povišenu temperaturu, a
u nosu gust sekret, treba ga odvesti li ječni k u.

46
Tegobe sa dušnikom manifestuju se kroz promuklost, kašalj poput „psećeg Na rukama i nogama se, tokom
laveža, gušenje, strah djeteta. Prva pomoć je uvesti dijete u kupatilo, napraviti raznih bolesti, mogu javiti otoci,
paru od vrele vode ili ga inhalirati čajem od kamilice. Ako ne dođe do crvenilo i bol, kao i kod ujeda
poboljšanja, neophodno je hitno se obratiti li ječni k u. insekata. Dijete treba odvesti
li ječni k u, kako bi se ustanovilo šta
je razlog tome.
Kod tegoba sa plućima može se javiti kašalj (suh ili vlažan), bljedilo,
otežano disanje. Naročito je karakteristično otežano disanje i pištanje koje se
javlja kod astme. U tom stanju dijete ne može da leži i vidljivo otežano diše.
Ukoliko je dijete ranije imalo asmatične napade, u kući sigurno postoje baby-
haler i inhalator, pa se dijete može inhalirati fiziološkom otopinom, a po
potrebi i Ventolin kapima, starija djeca volumatikom.

Simptomi kada se radi o tegobama u trbuhu su bol, plač, grčenje,

proljev, povraćanje, zatvor, nadutost, a u stolici se mogu naći gliste, krv i
sluz.
Stanje svijesti. Kod težih
oboljenja koja zahtijevaju hitnu
Prva pomoć u kući kod povraćanja je davanje čaja i infuzionog rastvora
li ječni k sku intervenciju može se
(rehidracijsk a tek ući na) koji se daje svakih 5 min u toku 4–6 sati.
pojaviti pospanost, gubitak
svijesti (dijete ne reaguje na glas
Kada povraćanje stane, onda se daje dijetalna ishrana koja se sastoji od
niti na na bol) i konvulzije ili fras.
rižine sluzi, supice od mrkve, kuhanog krumpira, pečene jabuke, kisele
Konvulzije karakteriše gubljenje
strugane jabuke pomiješane s rižinom sluzi, suhog keksa i čaja od šipka.
svijesti, grčenje nogu i ruku,
Dijete se polak o, unutar nekoliko dana, vraća na normalnu ishranu. Ako
ukočen pogled, modrenje ili
povraćanje ne prestane, potrebno se odmah obratiti za pomoć li ječni k u.
bljedilo kože.
Kod zatvora isključuju se iz ishrane slatkiši, daje se što više voća i
povrća, a po potrebi i sirup protiv zatvora.
Prva pomoć pri gubitku svijesti se
sastoji u tome da se dijete stavi na
bok, kako se ne bi zagušilo
Tegobe sa mokraćnim putevima. Kod dojenčeta i malog djeteta obično se vlastitim jezikom, a ako ima
javlja visoka temperatura praćena groznicom, nekad se javljaju proljev i temperaturu, raskomoti se ili se
konvulzije, a vrlo rijetko i bol pri mokrenju. Urin može imati neugodan miris. uvije u vlažnu plahtu i stavi čepić
Također je moguća promjena boje urina, a mogu se javiti talog i krv u urinu. protiv temperature, a zatim
Obavezno se u tom slučaju treba javiti li ječni k u. pozove hitna pomoć (tel. 124).

47
Simptomi specifičnih dječijih bolesti

• šarlah i streptokokna angina

• krzamak Zaušnjaci (parotitis) je virusna
• rubeola infektivna bolest, inkubacije 16-
• pljuskavice 18 dana i najčešće obolijevaju
djeca u dobi od 5 do 10 godina.
• trodnevna groznica Počinje temperaturom,
glavoboljom, malaksalošću i
gubitkom apetita.
Šarlah i streptokokna angina su streptokokne bolesti koje uzrokuje
bakterija betahemolitički streptokok grupe A. Inkubacija traje 3-5 dana, a U prva dva dana javlja se bol u
šarlah se samo po osipu razlikuje od streptokokne angine. uhu pri žvakanju i gutanju, a
zatim se javi otok pljuvačne
podušne žlijezde i temperatura
 Simptomi su: visoka temperatura, grlobolja, povraćanje, bol u trbuhu, a kod
pada.
manje djece nekada i proliv.
Otok se vidi 10 dana ispred,
Osip je karakterističan, tačkast, crven, izražen na postraničnim dijelovim
ispod i iza uha, mekan je, bolan
grudnog koša, preponama i unutrašnjim dijelovima ruku i nogu. Grlo je
na dodir i koža je napeta. Nakon
žarko crveno sa crvenim tačkicama na nepcu, jezik je bijelo obložen, a
1-2 dana može oteći paparotidna
kasnije malinast, oko usta se javlja bljedilo, limfne žlijezde na vratu su
žlijezda i sa druge strane.
uvećane, na kraju bolesti ljušte se dlanovi i tabani, a koža trupa peruta.
Moguće su komplikacije,
meningitis, upala testisa,
Krzamak je virusna kapljična infekcija sa inkubacijom 10-12 dana. Počinje
gušterače i štitne žlijezde.
visokom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, „plačnom
maskom“, (dijete izgleda kao da plače), javljaju se hunjavica, kašalj i
gušobolja u trajanju od 4 dana, nakon čega slijedi osip. Osip je crven, sliven
po cijelom tijelu. Temperatura dostiže od 39 do 40 °C, a nakon 3-4 dana, Trodnevna groznica (egzantema
temperatura pada i osip blijedi. subitum) je virusna bolest od koje
najčešće obolijevaju starija
Rubeola je virusna zarazna bolest, inkubacije 16-18 dana. Simptomi su dojenčad i djeca do 3 godine
crven, pojedinačan osip mjestimično sliven, temperatura, bol u mišićima, starost. Inkubacija traje 7-17
kašalj, bol u trbuhu. Uvećani su linfni čvorovi i slezena, a osip je svjetliji dana. Počinje temperaturom koja
nego kod krzamaka i nakon 1-4 dana počinje da blijedi. traje 3 dana i može ići do 40°C.
Kako temperatura opada, dijete
Pljuskavice je virusna bolest. Inkubacija je 10-20 dana i javlja se u manjim se počinje osipati. Osip je mrljast,
epidemijama. Bolest počinje s javljanjem temperature, glavobolje, bolova u crven, po trupu, vratu, licu,
mišićima i karakterističnim osipom a to su mjehurići na crvenoj površini i nogama i rukama i nestaje za 1-2
javljaju se na cijelom tijelu. Nakon 2-3 dana počinju da se suše i ostanu dana.
krastice.

48
 Pružanje prve medicinske pomoći

Sadržaj kutije za prvu medicinsku pomoć

 zavoj
 sterilna gaza
 alkohol
 dezinfekciono sredstvo
 1 promilni rastvor rivanola
 sterilne rukavice
 flaster
 toplomjer
 lijekovi za spuštanje temperature
 kesice minerala za rehidrataciju
 probiotici – sredstva protiv proliva
 fiziološka otopina za nos
 masti (sprejovi i gelovi) protiv opekotina

Pružanje prve pomoći kod otvorenih rana. Najprije dijete treba smiriti,
ranu isprati, fiziološkom otopinom i dezinficirati (nekim dezinfekcionim
sredstvom – Providon). Ako u kutiji za medicinsku pomoć ima rastvor rivanola,
treba natopiti gazu sa njim, staviti na ranu i zaviti zavojem. Ukoliko je povreda
bila napolju (van kuće) treba odvesti dijete li ječni k u da se provjeri vakcinacija
protiv tetanusa i, eventualno, da antibiotik ukoliko postoji opasnost od
infekcije.

Potrebno je ranu previjati svaki dan tokom prva dva-tri dana. Kada rana
počinje zacjelivati može se previjati svaki drugi-treći dan. Ako dijete plače
zbog bolova, treba mu dati neko od sredstava protiv bolova (npr. Paracetamol).
Ukoliko rana krvari, ako se radi o kapilarnom krvarenju, stavlja se zavoj, a ako
je vensko krvarenje, tj. ako rana jako krvari, stavlja se kompresivni zavoj. Ako
krv lipti treba prstima izvršiti pritisak rukom na krvnu ži lu iznad rane i odmah
zvati Hitnu pomoć.

Krvarenje iz nosa može biti spontano ili zbog povrede. Dijete nikada ne
treba stavljati u ležeći položaj ili sa glavom prema nazad. Ispravno je dijete
postaviti u sjedeći položaj sa glavom nagetom prema naprijed i otvorenim Imobilizacija se može izvršiti
ustima. Nosnice se stisnu palcem i kažipstom između koštanog i hrskavičavog priručnim sredstvima, kao što
dijela nosa i takvu kompresiju izvršiti 5 min ne popuštajući stisak. Ukoliko ne su daščice (kuhače) i to se uradi
uspijemo zaustaviti na taj način krvarenje, treba potražiti li ječni čk u pomoć. tako da se dva susjedna zgloba
imobilišu stavljanjem daščica i
Uganuća i prelomi. Uganuća su najčešća kod ručnih i nožnih zglobova. preko toga stavi zavoj, a zatim
Može se javiti jak bol koji se pojačava prilikom pokreta. Prva pomoć se dijete odmah odvede li ječni k u.
pruža davanjem lijeka protiv bola i postavljanjem elastičnog zavoja. Ako je
dijete obučeno, a radi se o povredi gornjih ekstremiteta ili donjih Dijete se oblači (svlači) na isti
ekstremiteta, treba ga skinuti tako da se prvo skine odjeća sa zdrave ruke način kao u slučaju uganuća, s
(noge), a potom sa povrijeđene. tim što se odjeća može i rezati,
ako nije moguće svlačenje.
Prelomi kostiju spadaju u teže povrede i karakteriše ih bol, otok i deformitet.
Djetetu treba dati odmah lijek protiv bolova da ga ne bi obuzeo šok i izvršiti
imobilizaciju.

49
Opekotine mogu nastati prolijevanjem vrele tek ući ne ili u direktnom opasnost od stvaranja mjehurića
kontaktu sa izvorom topli ne. na koži i pothlađivanja djeteta.

U tom slučaju treba polako skinuti djetetu odjeću, opekotinu prekriti Dijete treba odmah odvesti
sterilnom gazom ili čistom plahtom, dati lijek protiv bola i davati li ječni k u, kako bi se provjerila
djetetu tek ući ne. zaštita od tetanusa, dao antibiotik
i stručno previla rana (vazelinska
Polijevanje opečenog mjesta hladnom vodom smanjuje bol, ali postoji gaza, rivanol, zavoj).

Prva pomoć kod gušenja hranom ili stranim tijelom. Simptomi koji će nas uputiti na to da
je dijete udahnulo strano tijelo ili zalogaj hrane je kašalj, gađenje, čujno disanje, strah,
razrogačene oči.

Pružanje prve pomoći dojenčetu – beba se stavlja preko noge spasioca s glavom okrenutom
naniže. Spasilac svoju ruku nasloni na natkoljenicu, a dlanom slobodne ruke napravi pet
udaraca po leđima djeteta (slika 1).

Ukoliko se dišni put ne oslobodi na ovaj način, beba se prevrne i postavi leđima duž spasiočeve
natkoljenice, s glavom okrenutom nadole i sa dva prsta izvrši pet pritisaka na grudni koš, kao
kod masaže srca (slika 2).

Ako je dijete veliko za primjenu prethodno opisane tehnike, pružanje pomoći se može
izvršiti stavljanjem djeteta preko koljena i udaranjem prstima jedene ruke pet puta po
gornjem dijelu leđa (slika 3).

Kod veće djece radi se takozvani Heimlichov manevar, koji

se može izvoditi kada je dijete u stojećem, klečećem ili
sjedećem položaju.

Spasilac stoji iza djeteta i prelazi rukama preko djetetovog pojasa tako što je jedna ruka
pesnicom postavljena djetetu na stomak iznad pupka, a druga ruka je postavljena iznad
prve, te on objema rukama pritišće stomak pet puta.

Nekad je dijete zbog visine potrebno staviti na stolicu, ležaj, ili slično, kako bi spasilac
mogao uspješno izvršiti ovaj manevar. Međutim, ukoliko se strano tijelo nađe u uhu, oku,
nosu, jednjaku, želudcu i crijevima, to zahtijeva li ječni čk i tretman.

50
Gubitak svijesti. Pod gubitkom svijesti
podrazumijevamo stanje kada se dijete ne
odaziva i ne reaguje na bol, plavo je ili
blijedo, ne diše. Gubitak svijesti može se
desiti zbog povreda, konvulzija, pada
šećera u krvi, straha i slično. Prvo se
moraju osloboditi dišni putevi.

Ukoliko postoji opasnost da je pri padu

povrijeđena vratna kičma, dijete se ne
smije okretati, nego ga treba ostaviti da
leži na leđima. Spasilac jednu ruku stavlja na djetetovu glavu blizu čela, a kažiprstom druge ruke podiže bradu.
U tom položaju najčešće dolazi do zatvaranja usta, pa spasilac može
upotrijebiti palac iste ruke da blago rastvori usne.

Ukoliko ovaj postupak podizanja brade nije moguć, onda se vrši postupak
dizanja vilice stavljanjem 2 ili 3 prsta ispod ugla donje vilice obostrano
(s obje ruke), te se vrši povlačenje vilice nagore.

Ako dijete, oslobađanjem dišnih puteva, za deset sekundi ne prodiše, treba

započeti sa davanjem vještačkog disanja usta na usta i usta na usta i nos, s tim
što se kod davanja vještačkog disanja usta na usta, nos zatvori palcem i
kažiprstom jedne ruke.

Ako je postupak uspješno izveden grudni koš se

podiže i spušta. Nakon toga se ispituje
cirkulacija. Kod dojenčeta i malog djeteta se
pipa nadlaktična arterija koja se nalazi u sredini
pregiba lakatnog udubljenja.

Ako se puls ne uspostavi duže od 10

sekundi, pristupa se masaži srca.
Masaža srca kod dojenčeta vrši se sa
dva prsta, u srednjoj liniji grudnog koša,
između bradavica dojki, a vještačko
disanje i masaža srca vrši se u omjeru
5:1 (jedan udisaj, pet pritisaka na grudni
koš). Kod malog djeteta se masaža vrši
dlanom jedne ruke u srednjoj liniji
grudnog koša. Kod većeg djeteta se masaža srca vrši dlanovima obje ruke. U
međuvremenu, druga osoba poziva hitnu pomoć.

Alergija na hranu, lijekove i ubode odvesti li ječni k u. Kod

Prva pomoć prilikom
uboda insekta
Treba izvaditi žaoku,
ukoliko se radi o ubodu
pčele ili ose i staviti
hladan oblog. Ako se
jave znaci alergije dijete
treba odvesti li ječni k u.
insekata može se manifestovati anafilaktičkog šoka, treba odmah
promjenama na koži (crvenilo, koprivnjača, pozvati hitnu pomoć i izvršiti
otoci), a najteža manifestacija alergije je reanimaciju.
anafilaktički šok; dijete se guši, gubi svijest,
prestaje da diše.
Prva pomoć kod kožnih promjena jeste
davanje sirupa protiv alergije, ukoliko je
dijete ranije imalo problema slične prirode.
Dijete, poslije pružanja prve pomoći treba

51
Prva pomoć kod astme i bronhitisa. Dijete se stavi u sjedeći položaj. Zrak Prva pomoć prilikom
se vlaži isparavanjem čaja od kamilice. povraćanja. Djete se nagne
prema naprijed i drži se jednom
Za očekivati je da je dijete ranije imalo epizode otežanog disanja, te bi u kući rukom za čelo, a drugom rukom
trebalo da postoje babyhalery ili volumatik. Preko njih se pumpicom mogu preko trupa. Napravi se rastvor
ubrizgati sredstva za širenje dišnih puteva (fliksotide, seretide,...). Ako se rehidratacione soli, prema
stanje djeteta popravi, ne mora se voditi li ječni k u. U suprotnom, odlazak uputstvu (na ½ litra prokuhane,
li ječni k u je obavezan. ohlađene vode rastvori se jedna
kesica) i djetetu se daje svakih 5
min sa jednom žli či com. Taj
postupak se ponavlja svaki 4-6
sati. Ako dijete ne prestane
povraćati, mora se odvesti
li ječni k u, kako ne bi dehidriralo.
Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta

Normalna tjelesna temperatura djeteta pod pazuhom iznosi 36,1

– 37,2 °C, dok je mjerena rektalno veća za 05 - 1°C pa normalna
vrijednost može biti i do 37,5 °C.

Temperatura se mjeri toplomjerom koji može biti živin ili

digitalni. Mjesta mjerenja mogu biti pod pazuhom, u
rektumu, u uhu, u ustima i na čelu. Živinim toplomjerom
temperatura se mjeri 3-5 min pod pazuhom, a u rektumu 1-2 min.

Temperatura se obara „fizičkim metodama“, frikcijama, masažom, mokrom

spužvom, kupanjem u mlakoj vodi, zavijanjem u vlažnu plahtu i stavljanjem
obloga od vode iza vrata, koji se drže 15-tak minuta. Drugi način skidanja
temperature je lijekovima i to sirupima i čepićima. Od sirupa se
upotrebljavaju: Paracetamol i Ipubrufen, a od čepića upotrebljavaju se Voltaren i
Paracetamol čepići.

Djeci do 6 mjeseci se daje isključivo Paracetamol u vidu sirupa ili čepića, a

djeci od godinu dana se mogu dati i Voltaren čepići. Dozu svih ovih lijekova
strogo određuje li ječni k .

52
Oblik lijeka Upotreba

• upotrebljavaju se za nos, oči i uši

KAPI • fiziološka otopina za nos može se dati i u spreju kao i lijekovi za astmu
• lijekovi za astmu i upalu dušnika, mogu se dati i u vidu inhalacije ako roditelji imaju
inhalator (ventolin, deksametazon,...)
• daju se protiv temperature, alergije, proljeva, kašlja
SPREJ
• uglavnom se daju protiv temperature i zatvora
ČEPIĆI
TABLETE • rijetko se daju djeci, jer može doći do gušenja
i • ako je neophodno, mogu se dati zdrobljene ili rastvorene u maloj količini
PILULE tek ući nei
OBLOGE,
MASTI i • upotrebljavaju se kod kožnih promjena i otoka
GELOVI
• kod davanja antibiotskih sirupa, moramo strogo voditi računa o propisanoj dozi i
vremenskom intervalu između davanja doza lijekova, kako bi lijek na pravi način djelovao
SIRUP • sirup se daje kafenom kašičicom, dozerom ili špricom
• ako dijete povraća, lijek se može dati špricom, ili pomiješan sa malom količinom čaja ili
soka
• ako ni to ne pomaže, onda se daje u injekciji intramuskularno

Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika

53
III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA

* Šta dadilja treba znati o

pravilnoj ishrani djece?

* Kako osmisliti tjedni

jelovnik za dijete?

* Koje namirnice djeca

neizostavno trebaju
unositi, a koje trebaju
izbjegavati?

54
 Šta
Šta
Štaje
jejepotrebno
potrebno
potrebnoznati
znati
znatiooopravilnoj
pravilnoj
pravilnojishrana
ishrana
ishranadjece?
djece?
djece?

Ishrana
Ishrana
Ishrana
uu djetinjstvu
djetinjstvu
u djetinjstvu
i i adolescenciji
adolescenciji
i adolescenciji
predstavlja,
predstavlja,
predstavlja,
uz
uz uz
redovnu
redovnu
redovnu
fizičku
fizičku
fizičku
aktivnost,
aktivnost,
aktivnost,
vodeću
vodeću
vodeću
odrednicu
odrednicu
odrednicu zdravlja
zdravlja
zdravlja
uukasnijem
kasnijem
u kasnijem
životu.
životu.
životu.

Pravilnom
Pravilnom
Pravilnom
ishranom
ishranom
ishranom
djece:
djece:
djece:

•• •osigurava
osigurava
osigurava sese odgovarajući
se
odgovarajući
odgovarajućiunos
unos
unos
nutrijenata
nutrijenata
nutrijenatai i energije
energije
i energije
potrebnih
potrebnih
potrebnihza
za za
rast
rastrast
i irazvoj
razvoj
i razvoj
uudjetinjstvu
djetinjstvu
u djetinjstvu
•• •nude
nudenudeseseraznovrsne
raznovrsne
se raznovrsne namirnice
namirnice
namirnice
čime
čime
čime
seserazvijaju
razvijaju
se razvijaju
zdrave
zdrave
zdrave
prehrambene
prehrambene
prehrambene
navike
navike
navike koje
kojekoje
doprinose
doprinose
doprinoseprevenciji
prevenciji
prevenciji
bolesti
bolesti
bolesti
uuodraslom
odraslom
u odraslom dobu
dobudobu
•• •kontroliše
kontroliše
kontroliše sesepretjeran
pretjeran
se pretjeran
unos
unos
unos
energije
energije
energije
(tzv.
(tzv.
(tzv.
„praznih
„praznih
„praznih
kalorija“)
kalorija“)
kalorija“)
uucilju
cilju
u cilju
sprječavanja
sprječavanja
sprječavanja gojaznosti
gojaznosti
gojaznosti

 Neprikladna ishrana u pogledu

Brojna naučna istraživanja pokazala su kako ishrana djeteta u razvoju može unosa polinezasićenih masti (iz
imati presudan utjecaj na njegovo trenutno i buduće zdravlje; ribe, sjemenki i orašastih
plodova) veže se uz pojavu
 ishrana s nedovoljno proteina, željeza, joda, cinka i folne kiseline u hiperaktivnosti i poremećaja
djetinjstvu veže se uz sporiji rast, teškoće u mentalnom razvoju, slabiji pažnje.
imunitet, slabu koncentraciju i pamćenje, te povećanu emotivnu reakciju na
stres (prema MON FBiH, 2012)
 nedostatak kalcija i vitamina D može dovesti do rahitisa u djetinjstvu i
osteoporoze u kasnijem životu
 pretjerana konzumacija masnoća životinjskog porijekla, trans-masnoća, šećera,
soli i aditiva hrani, u direktnoj je vezi s pojavom hroničnih nezaraznih
bolesti, kao što su oboljenja srca i krvnih ži la, dijabetes tipa II, žučni
kamenci, neke vrste karcinoma (dojka, materica, žučna vr eći ca, debelo
crijevo, prostata itd.)

Navike
Navike
Navike
se
serazvijaju
se
razvijaju
razvijaju
uuprvih
prvih
u prvih
pet
petpet
godina
godina
godina
života.
života.
života.
Stoga
Stoga
Stoga
jejeovo
ovo
je ovo
ključan
ključan
ključan
period
period
period
iiza
zai razvoj
za
razvoj
razvoj
zdravih
zdravih
zdravih
prehrambenih
prehrambenih
prehrambenih navika.
navika.
navika.

Od
OdOd ključne
ključne
ključne jeje je
Osnove kemijskog sastava hrane važnosti
važnosti
važnosti izvor
izvor
izvor
energije.
energije.
energije.

„Dobre“
„Dobre“
„Dobre“ kalorijekalorije
kalorije
dolaze
dolaze
dolazeiziz izsloženih
složenih
složenih
UU ovom
U
ovom
ovomdijelu
dijelu
dijelu
navedeni
navedeni
navedeni
susu nutrijenti
su
nutrijenti
nutrijentiključni
ključni
ključni
za
za pravilan
za
pravilan
pravilan rast
rastrast
i i razvoj
razvoj
i razvoj
djeteta,
djeteta,
djeteta, ugljikohidrata
ugljikohidrata
ugljikohidrata ii i
date
datedate
njihove
njihove
njihove
najkraće
najkraće
najkraće
definicije
definicije
definicije
i i funkcije.
funkcije.
i funkcije.
Upoznajte
Upoznajte
Upoznajtesese sse
s njima
njima
s njima i i koristite
koristite
i koristite
ove
oveove nezasićenih
nezasićenih
nezasićenih(te
(te (te
malim
malim
malim
informacije
informacije
informacije
uukombinaciji
kombinaciji
u kombinaciji sstablicom
tablicom
s tablicom ooizvorima
izvorima
o izvorima
nutrijenata
nutrijenata
nutrijenata (vidjeti
(vidjeti uu nastavku)
(vidjeti nastavku)
u nastavku)
ii i dijelom
dijelom
dijelom zasićenih)
zasićenih)
zasićenih)
sasa sa
piramidom
piramidom
piramidom ishrane,
ishrane,
ishrane,kako
kako
kako biste
biste
biste
mogli
mogli
mogli
analizirati
analizirati
analiziratipostojeće
postojeće
postojeće obroke
obroke
obrokeii i masti,
masti,
masti, dok
dokdok tzv. tzv.tzv.
unaprijediti
unaprijediti
unaprijediti
ih,
ih,te
ih,
teplanirati
planirati
te planirati
buduće
buduće
buduće jelovnike.
jelovnike.
jelovnike. „prazne“
„prazne“
„prazne“
kalorije
kalorije
kalorije
djeca
djeca
djeca
dobijaju
dobijaju
dobijaju iziz iz hrane
hrane
hrane
Energija
Energija
Energija bogate
bogate
bogate šećerom
šećerom
šećerom i i i
zasićenim
zasićenim
zasićenim
masnoćama.
masnoćama.
masnoćama.
Djeci je potrebna odgovarajuća dnevna količina energije (kalorija) za
funkcioniranje organizma, fizičku aktivnost, te rast i razvoj. Organizam energiju
dobiva iz masti i ugljikohidrata, te manjim dijelom iz proteina. Energetske
potrebe pojedinaca se razlikuju, ovi sno o uzrastu, spolu i r azi ni fizičke aktivnosti.

55
Masnoće
Masnoće
n-3
n-3 polinezasićene
polinezasićene
Masnoće sadrže najveći postotak energije (kalorija) u ljudskoj prehrani. masne
masnekiseline
kiseline(omega-3
(omega-3
Najjednostavnija podjela masnoća je na masne
masne
kiseline)
kiseline)
• zasićene (iz namirnica životinjskog porijekla) i
• nezasićene (iz namirnica biljnog porijekla i ribe). Ove
Ovemasnoće,
masnoće,neophodne
neophodne
zaza razvoj
razvoj
mozga
mozga kodkod
djece
djece
i i
Djetetu
Djetetuu urazvoju
razvojuneophodna
neophodnaje jeodređena
određenakoličina tzv.esencijalnih
količinatzv. esencijalnihmasnoća
masnoćakoje
koje zdravlje
zdravljesrca srcakod
kododraslih,
odraslih,
sese
unose
unoseputem
putemhrane.
hrane. nalaze
nalazesesenajviše
najvišeu umasnoj
masnoj
ribiribii ribljem
i ribljemulju.
ulju.Zato
Zatoje je
Dok
Dokhrana
hranadojenčeta
dojenčetatreba
trebabitibitiznatno
znatnobogata
bogatamasnoćom,
masnoćom,hrana
hranadjeteta
djetetanakon
nakon važno
važno značajno
značajno povećati
povećati
dojenačkog
dojenačkog doba postepeno
doba postepeno bivabivamanje
manjemasna,
masna,dok nene
dok dostigne 30%
dostigne 30% energije iz iz
energije unos
unos ribe ribe kod
kod djece
djece i i
masti, štošto
masti, je je
preporuka
preporuka zaza
odrasle.
odrasle. omladine,
omladine,uključujući
uključujućii onu
i onu
konzervisanu
konzervisanu u ulju.
u ulju.
Ovdje
Ovdjeje jeododključne
ključnevažnosti
važnosti
pravilan
pravilan odabirodabir izvora izvora
masnoće.
masnoće. Stoga
Stogasese preporučuje
preporučuje
dadadjeca
djecauzrasta
uzrasta2-62-6godina
godina Iznimno
Iznimnoje jevažno
važnonenehraniti
hranitidijete
dijete
konzumiraju
konzumirajumlijeko
mlijekos s2.8% 2.8% dodatnim
dodatnimzasićenim
zasićenimmasnoćama
masnoćama
mliječne
mliječnemasti,
masti,te tedadasesedjeci
djeci (pržena
(prženahrana),
hrana),
jerjer
postoji
postoji
opasnost
opasnost
nenedaju
dajuproizvodi
proizvodis soznakom
oznakom ododpovećanja
povećanjaholesterola
holesterolačakčaki ui u
„light“
„light“ (smanjen
(smanjen sadržaj sadržaj ovoj
ovoj dobi,
dobi, koji
koji ostaje
ostaje trajni
trajni
masti).
masti).Dijete ćeće
Dijete nana ovaj način
ovaj način problem
problem i i riziko-faktor
riziko-faktor zaza
unijeti
unijeti dovoljan
dovoljan postotakpostotak oboljenja
oboljenja kardiovaskularnog
kardiovaskularnog
masti, uključujući
masti, uključujući i one
i onezasićene,
zasićene,koje sese
koje prirodno nalaze
prirodno u mlijeku.
nalaze u mlijeku. sistema
sistemau odraslom
u odraslom dobu.
dobu.

Ugljikohidrati
Ugljikohidrati

Ugljikohidrati
Ugljikohidratisusu
vodeći
vodeći
izvor
izvor
energije
energije
u ljudskoj
u ljudskoj
prehrani.
prehrani.
Dijele
Dijele
sese
nana

• • škrob
škrob– –sastojak
sastojakmueslija,
mueslija,pahuljica,
pahuljica,mahunarki,
mahunarki,žitarica
žitaricai korijenastog
i korijenastog
povrća
povrća
• • šećere
šećere– termin
– termin „šećeri“
„šećeri“mnogo
mnogo je je
širiširi
odod
šećera
šećera
kog
kog
koristimo
koristimo kao
kaosladilo.
sladilo.
Naime,
Naime, ononobuhvata
obuhvata intrinzične
intrinzične i mliječne
i mliječne šećere
šećere
(koji
(koji
seseprirodno
prirodno nalaze
nalazeuu
mlijeku,
mlijeku,povrću
povrćui voću),
i voću),te tenemliječne
nemliječneekstrinzične,
ekstrinzične,tzv.
tzv.„jednostavne“
„jednostavne“ili ili
„slobodne“
„slobodne“šećere
šećere(šećeri
(šećeriu uslatkišima,
slatkišima,kolačima,
kolačima,biskvitima,
biskvitima,zaslađenim
zaslađenim
pahuljicama
pahuljicama i napicima,
i napicima,te te
voćnim
voćnim sokovima
sokovima s dodatkom
s dodatkom šećera).
šećera).

Ugljikohidrati
Ugljikohidratitrebaju
trebajubitibitiizvorom
izvorom55% 55%energije
energijeu udjetetovoj
djetetovojishrani,
ishrani,s tim
s timdada
ekstrinzični,
ekstrinzični,nezdravi
nezdravišećeri
šećerinenebi bitrebali
trebalibitibitiizvorom
izvoromviše
višeodod10%
10%dnevne
dnevne
Djetetu
Djetetu ovajovaj oblik
oblik šećera
šećera u u
energije.
energije.
prehrani
prehraniuopće
uopćenije nijepotreban,
potreban,jerjer
ono
onosvoje
svojepotrebe
potrebezazašećerom šećerom
može
moženamiriti
namiritiiz izsloženih
složenihformi
formi
ugljikohidrata
ugljikohidrata(škrob)
(škrob)i prirodnog
i prirodnog
Unos ugljikohidrata u prehrani djeteta može se omogućiti putem voća, šećera
šećera
iz iz
mlijeka,
mlijeka,voća
voća i povrća.
i povrća.
povrća, pahuljica (bez dodatog šećera), riže, tjestenine, kruha i mlijeka.

U ranom uzrastu preporučuje se kombinirati bijele i integralne proizvode, bez

pretjerivanja u bilo kom smjeru. Integralni proizvodi bogati su vitaminima B i
E, te vlaknima, dok su bijeli kruh i tjestenina relativno siromašni navedenim
sastojcima.

56
Proteini
Proteini
(bjelančevine)
(bjelančevine)

Proteini su neophodni za rast i funkcioniranje tkiva, te stvaranje enzima koji Vlakna

Vlakna
kontrolir aju br ojne tjelesne funkcije.
Prehrambenavlakna
Prehrambena vlakna(celuloza)
(celuloza)
predstavljaju
predstavljaju onajonaj sastojak
sastojak voća,voća,
Djeci je potrebno proporcionalno više proteina nego odraslima. povrća
povrća i žitarica
i žitarica koji koji
se nese može
ne može
Proteini mogu biti biljnog i životinjskog porijekla, npr: mijeko i razgraditi
razgraditi u tankom
u tankom crijevu.
crijevu. Vlakna
Vlakna
mliječni proizvodi, meso, riba, grahorice, jaja, gljive ali i žitarice, su su izrazito
izrazito važnavažna
za za pravilnu
pravilnu
tjestenina i kruh. probavu
probavu i zdravlje
i zdravlje crijeva,
crijeva, a neke
a neke
vrstevrste pomažu
pomažu i ui snižavanju
u snižavanju
holesterola.
holesterola.

Međutim,
Međutim, ne treba
ne treba pretjerivati
pretjerivati s s
vlaknima
vlaknima u ishrani
u ishrani predškolske
predškolske
djece,
djece, jer jer pretjeran
pretjeran unosunosmože može
poremetiti
poremetiti apsorpciju
apsorpciju vitamina,
vitamina, te te
dovesti
dovesti do anemije.
do anemije. Preporučuje
Preporučuje se se
postepenouvoditi
postepeno uvoditiintegralne
integralne
proizvode,
proizvode, kakokako bi sebi razvijale
se razvijale
dobre
dobre navikenavike za kasniju
za kasniju dob,dob,
dok dok
nerastvorivavlakna
nerastvoriva vlaknakao kaonpr. npr.
mekinje
mekinje uopćeuopćene netrebatreba davati
davati
Lakše su probavljivi proteini iz bijelog mesa, ribe maloj
maloj djeci.djeci.
i mahunarki i grahorica, te se u kreiranju dječjih
jelovnika treba što više koncentrir ati na njih.
tak ođer treba imati na umu da su nemasna janjetina i teletina lakše probavljive
od junetine i govedine.

Vitamini
Vitamini

Vitamine
Vitamine
dijelimo
dijelimo
na na Važno
Važno
je djeci
je djeci
i omladini
i omladini
• •rastvorive
rastvorive
u vodiu vodi
(vitamini
(vitamini
B skupine,
B skupine,
vitamin
vitamin
C) i C) i omogućiti
omogućiti unosunos
• •rastvorive
rastvorive
u masti
u masti
(vitamini
(vitamini
A, D,
A,ED,i K).
E i K). adekvatnih
adekvatnihkoličina
količina
svihsvih
vitamina:
vitamina:
NekiNeki
vitamini
vitamini
uglavnom
uglavnom
se nalaze
se nalaze
u namirnicama
u namirnicama životinjskog
životinjskog
(vitamin
(vitamin
D, D,
vitamin
vitamin
B12),B12),
a neki
a neki
u namirnicama
u namirnicama
biljnog
biljnog
porijekla
porijekla
(vitamin
(vitamin
C). C). * premale
* premaledozedoze
dovode
dovode
do do
nedostatka
nedostatkavitamina
vitamina
Vitamini
Vitamini
rastvorivi
rastvorivi
u masti
u masti
se skladište
se skladište
u organizmu
u organizmu te stoga
te stoga
ne treba
ne treba
uzimati
uzimati (avitaminoza)
(avitaminoza)
velike
velike
dozedoze
vitamina
vitamina
AiA D,i jer
D, mogu
jer mogu
biti biti
toksične.
toksične.
Vitamini
Vitamini
rastvorivi
rastvorivi
u vodi
u vodi * prevelike
* prevelike
dozedoze
dovode
dovode
lahkolahko
tokomtokom kuhanja
kuhanja mogumogu „otići“
„otići“ u vodu
u vodu u kojoj
u kojoj je hrana
je hrana kuhana,
kuhana, i lakše
i lakše se se do do hipervitaminoze
hipervitaminoze
uništavaju
uništavaju
ako ako
se hrana
se hrana
predugo
predugo
kuhakuha
ili ostavlja
ili ostavlja
da „stoji“
da „stoji“
(dolazi
(dolazi
do procesa
do procesa (toksičnog
(toksičnog
stanja).
stanja).
oksidacije).
oksidacije).

57
 Nalazi
Nalazi
se u...
se u... Koristi
Koristi
za... za...

pojavljuje
pojavljuje
se u dvije
se u dvije
forme:
forme: • • od
štiti štitiinfekcija
od infekcija
Vitamin
Vitamin A A• kao• retinol
kao retinol
(u namirnicama životinjskog
(u namirnicama porijekla)
životinjskog porijekla)
• • imunološki
jača jača imunološki sistem
sistem
i i • • važan
važan za rastza irast
pravilan razvoj
i pravilan vida vida
razvoj
• karoten
• kao kao karoten (u voću
(u voću i povrću)
i povrću) • • karoten
karoten ostvaruje dodatni
ostvaruje učinak
dodatni na na
učinak
zaštitu
zaštitu ćelijaćelija od degeneracije
od degeneracije
Karoten
Karoten ima 6ima 6 puta
puta slabiju
slabiju bioraspoloživost
bioraspoloživost od retinola,
od retinola, • • važan
važan u zaštiti
u zaštiti organizma
organizma od nekih
od nekih oblika
oblika
što znači
što znači da jedapuno
je puno
teže teže isključivo
isključivo iz voća
iz voća i povrća
i povrća raka raka i srčanih
i srčanih oboljenja
oboljenja
zadovoljiti
zadovoljiti potrebe
potrebe za A za A vitaminom.
vitaminom.

teškoteško
se može
se može
u dovoljnoj
u dovoljnoj
mjerimjeri
unijeti
unijeti
hranom,
hranom,
te sete se
bebama
bebama
i maloj
i maloj
djecidjeci
daju daju
kapi kapi
vitamin
vitamin
D, dok
D, dok
je djeci
je djeci
svih svih
uzrasta
uzrasta
važnovažno
omogućiti
omogućiti
da borave
da borave
na otvorenom
na otvorenom
Vitamin D Ddovoljno
Vitamin dovoljno
dugo,dugo,
kakokako
bi koža
bi koža
proizvela
proizvela
dovoljne
dovoljne
zalihezalihe
• • neophodan
neophodan je za jezdravlje
za zdravlje
kostiju
kostiju
i zubai zuba
ovogovog
vitamina.
vitamina. • • nedostatak
nedostatak ovogovog vitamina
vitamina
dovodi
dovodido do
krivljenja
krivljenja
kostiju
kostiju
(rahitisa)
(rahitisa)
Korištenje
Korištenje
visokih
visokih
zaštitnih
zaštitnih
faktora
faktora
i neizlaganje
i neizlaganje
suncusuncu
doveli
doveli
su dosuponovne
do ponovnepojave
pojave
rahitisa
rahitisa
međumeđu
djecom
djecom
u u
Evropi.
Evropi.
nizak unos voća i povrća, posebno izražen kod djece iz • •igra igra
važnuvažnu
uloguulogu
u zaštiti
u zaštiti
organizma
organizma
od od
nizak unos voća
siromašnih i povrća,
obitelji posebno
i djece izražen
iz gradskih kod (udjece
naselja odnosu oboljenja,
oboljenja,
iz na ruralna područja) uzrokom je slabog unosa vitamina • •značajan
značajanu proizvodnji
u proizvodnji kolagena, koji koji
kolagena,
Vitamin
Vitamin C CodnosuC. na ruralna područja) uzrokom je slabog unosa gradigradi
kosti,kosti,
zubezube
i kožu i kožu
vitamina C. C vrlo je osjetljiv na visoke temperature, i veliki
Vitamin • •jača stijenke
jača stijenke
ćelijaćelija
i štitii ih
štiti
odihpropadanja
od propadanja
Vitamin C vrlo
postotak gubi je osjetljiv na visoke temperature, i
se kuhanjem. • •pomaže
pomaže apsorpciju
apsorpciju željeza,
željeza, ako ako
se se
veli
konzumira
konzumira zajedno
zajedno s hranoms hranom koja koja
ga ga
sadržisadrži
KakoKako se vitamin
se vitamin C neC može
ne može skladištiti
skladištiti u tijelu
u tijelu
  PREPORUKA:
PREPORUKA: Sok Sok od naranče
od naranče služiti
služiti
(eventualni
(eventualni višakvišak se izbacuje
se izbacuje izmokravanjem),
izmokravanjem), važnovažno
je je
uz obrok.
uz obrok.
da dijete
da dijete svakisvaki
dan dan
uneseunese dovoljno
dovoljno namirnica
namirnica koje koje
sadrže
sadrže
ovaj ovaj
vitamin.
vitamin.

Tabela
Tabela 8: Prikaz
8: Prikaz vitamina
vitamina

Minerali
Minerali

Željezo
Željezo je neophodno
je neophodno za brojne
za brojne funkcije
funkcije organizma,
organizma, naročito
naročito za prijenos
za prijenos
kisika.
kisika. Nedostatak
Nedostatak željeza
željeza uzrokuje
uzrokuje anemiju,
anemiju, a manifestuje
a manifestuje se blijedilom,
se blijedilom, VećeVeće
potrebe
potrebe
za željezom
za željezom
srećusreću
umorom,
umorom, slabom
slabom otpornoću
otpornoću na infekcije,
na infekcije, slabijim
slabijim učenjem
učenjem i lošim
i lošim apetitom.
apetitom. se kod
se koddjecedjece
uzrasta
uzrasta
do 4do 4
Vrlo Vrlo je važno
je važno djelovati
djelovati na spriječavanju
na spriječavanju anemije
anemije jer dovodi
jer ona ona dovodi do trenutnih
do trenutnih i i godine,
godine,
radi radi
ubrzanog
ubrzanog
rastarasta
i i
trajnih
trajnih posljedica
posljedica na učenje,
na učenje, intelektualni
intelektualni razvoj
razvoj i ponašanje
i ponašanje djeteta.
djeteta. razvoja.
razvoja.

Vitamin
Vitamin C pomaže
C pomaže absorpciju
absorpciju željeza,
željeza, dok mesne
dok mesne namirnice
namirnice pomažupomažu absorpciju
absorpciju
željeza
željeza iz povrća.
iz povrća. Željezo
Željezo se pojavljuje
se pojavljuje u dvau oblika:
dva oblika: hem željezo
hem željezo (nalazi
(nalazi se u se u
mesumesu i masnoj
i masnoj ribi) ribi) i ne-hem
i ne-hem željezo
željezo (nalazi
(nalazi se u se u lisnatom
lisnatom povrću,
povrću, žitaricama
žitaricama i i
mahunarkama).
mahunarkama). Hem Hem željezo
željezo se absorbuje
se absorbuje relativno
relativno lahko,
lahko, dok dok
je zajeabsorpciju
za absorpciju Nedostatak
Nedostatak cinkacinka
kod kod
djecedjece
ne-hem
ne-hem željeza
željeza važno važno potpomoći
potpomoći ga konzumiranjem
ga konzumiranjem namirnica
namirnica bogatih
bogatih C C javljajavlja
se se kadakadase sesmanji
smanji
vitaminom
vitaminom (npr.(npr.
svježisvježi narančin
narančin sokjelo).
sok uz uz jelo). konzumacija
konzumacija mlijeka,
mlijeka,
a ne a ne
povećapoveća
adekvatno
adekvatno
unosunos
mesamesa
i i
mliječnih
mliječnih
proizvoda.
proizvoda.
Kalcij je mineral potreban za izgradnju i jačanje kostiju, te prijenos nervnih
impulsa, rad mišića te druge tjelesne funkcije. Djeca kalcij većinom dobijaju iz
mlijeka i mliječnih proizvoda, te je važno da svaki dan dijete u razvoju ČestoČestoje jeupravo upravoskriveni
skriveni
popije bar 250 ml mlijeka, uz ostale namirnice koje ga sadrže. nedostatak
nedostatak
cinkacinka
u organizmu
u organizmu
uzrokom
uzrokom čestihčestih oboljenja
oboljenja
Cink igra važnu ulogu u funkcionisanju čitavoga organizma, jer je potreban za respiratornih
respiratornih
puteva.
puteva.
metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, te zajedno s insulinom reguliše
r azi na tjelesne energije. Važan je naročito za jačanje imuniteta organizma.

58
JodJod
je važan
je važanza zarad rad
štitne
štitne
žlijezde.
žlijezde.
Njegov
Njegov
nedostatak
nedostataku djetinjstvu
u djetinjstvu
možemože
usporiti
usporiti
intelektualni
intelektualnirazvoj,
razvoj,
u ekstremnim
u ekstremnim slučajevima
slučajevimadovesti
dovesti
i do
i do
težih
težih
mentalnih
mentalnihteškoća.
teškoća.Stoga
Stoga
se preporučuje
se preporučuje upotreba
upotreba isključivo
isključivo
jodirane
jodirane
solisoli
u u
prehrani
prehrani
djece
djece
(uz (uz
napomenu
napomenu da sol
da sol
treba
treba
koristiti
koristiti
vrlovrlo
umjereno!).
umjereno!).

Natrij (sol) jeste neophodan za pravilan rad organizma, ali u pretjeranoj mjeri
je škodljiv. U R H je opće usvojena navika pretjeranog soljenja hrane, što može
dovesti do hipertenzije i oboljenja srca, mozga i krvnih ži la.

Veoma
Veomaje važno
je važnodjecudjecu
učitiučiti
da neda jedu
ne jedu
pretjerano
pretjerano
slanuslanu
hranu
hranu
i navikavati
i navikavati
ih na
ih na
umjereno
umjerenoslana
slana
jela.jela.
Dječiji
Dječiji
bubrezi
bubrezi
su usurazvoju
u razvoju
i nei uspijevaju
ne uspijevaju
izbaciti
izbaciti
višak
višak
soli.soli.

Tabela 9: Namirnice
Tabela 9: Namirnice
kojekoje
predstavljaju
predstavljaju
dobar
dobar
izvorizvor
nutrijenata
nutrijenata
u ishrani
u ishrani
djecedjece

Bjelančevine
Bjelančevine(proteini)
(proteini)Meso,
Meso, jaja,jaja,
mlijeko,
mlijeko, jogurt,
jogurt,kefir,
kefir,
mladimladisir,sir,
polutvrdi
polutvrdi sir,sir,
namaznamaz od od
sira,sira,
leća,leća,
grah,
grah,
gr grašak, kruh, riža, tjestenina.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati
(škrob)
(škrob) Cj Cjelovite žitarice i proizvodi od njih (brašno, kruh, tjestenina, pahuljice), polenta, riža,
krompir,
krumpir, mahunarke,
mahunarke, korjenasto
korjenasto povrće.
povrće.
Masti
Masti
(mononezasićene
(mononezasićeneSkuša, Skuša,
sardina
sardina
u ulju,
u ulju,
maslinovo,
maslinovo, tikvino,
tikvino,
repičino,
repičino,
suncokretovo
suncokretovo i kukuruzno
i kukuruznoulje.ulje.
i polinezasićene)
i polinezasićene)
Vlakna
Vlakna Proizvodi
Proizvodi od cjelovitih
od cjelovitih žitarica,
žitarica,
voće,voće,
povrće,
povrće,posebice
posebice legumi.
legumi.
Vitamin
Vitamin
A A Izvori
Izvori retinola
retinola
su: su:
puter,puter,
sir, sir,
jaja jaja
i mlijeko.
i mlijeko. JetraJetra
i jetrena
i jetrena pašteta
pašteta
sadrže
sadrževeoma
veoma visok
visok
procenat
postotak vitamina
vitamina A, A, te testoga
stoga oveove proizvode
proizvode ne ne trebatrebadjeci
djeci
davati
davati
viševiše
od odjedanput
jedanput
tjedno.
sedmično.
Izvori
Izvori karotena
karotena su: su: mrkva,
mrkva, dinja,
dinja, kajsija,
kajsija, zeleno
zeleno lisnato
lisnato povrće
povrće (špinat,
(špinat, brokula,
brokula, kelj,kelj, zelje),
zelje),
paradajz i crvenapaprika.
r ajči cai crvena paprika.
Vitamin
Vitamin
C C VoćeVoćei povrće,
i povrće,a posebice
a posebice agrumi
agrumi(limun,
(limun,naranča,
naranča,grejp,
grejp,
mandarina),
mandarina), paprika,
paprika,mladimladi
luk,luk,
špinat, jagode
špinat, i ribizle.
jagode i ribizle.
Željezo
Željezo Meso,
Meso,cjelovite
cjelovite
žitarice,
žitarice,
sardina,
sardina,
soja,soja,
leća,leća,
špinat,
špinat,
brokula,
brokula,sušene
sušenemarelice,
marelice,
grožđice,
grožđice,grah,
grah,
tunjevina.
tunjevina.
Kalcij
Kalcij K Kravlje i kozje mlijeko, sojino mlijeko s dodatkom kalcija, jogurt, kefir, sirevi, sirni namazi,
ko konzervirana riba (kad se jede s kostima), tofu sir, kruh, jaja, mahunarke (grah, leća,
leblebija/slanutak),
leblebija/slanutak), zelenozeleno lisnato
lisnato povrće
povrće i bademi.
i bademi.
CinkCink Mlijeko,
Mlijeko, meso,meso,
sir, sir,
jaja,jaja,
integralne
integralne pahuljice,
pahuljice,orašasti
orašasti
plodovi
plodovii leća.
i leća.
JodJod Jodirana
Jodirana sol.sol.
Mlijeko
Mlijekoi riba.
i riba.
(prema
(premaCaroline
Caroline
Walker
WalkerTrust,
Trust,
2005)
2005)

Namirnice
Namirnice
i vrste
i vrste
hrane
hrane
kojekoje
treba
treba
izbjegavati
izbjegavati
u ishrani
u ishrani
djece
djece

U cilju
U cilju zaštite
zaštite zdravlja
zdravlja djece,
djece, određene
određene namirnice
namirnice se preporučuju
se ne ne preporučuju u ishrani
u ishrani djece.
djece.
To To su proizvodi
su proizvodi kojikoji sadrže:
sadrže:
pretjeranu
 pretjeranu količinu
količinu soli,soli,
zasićene
 zasićene masnoće
masnoće ili ili
 šećerašećera uz nedovoljno
uz nedovoljno ključnih
ključnih nutrijenata,
nutrijenata,
vještačke
 vještačke boje,
boje,
konzervanse
 konzervanse i pojačivače
i pojačivače ukusa,
ukusa,
te proizvodi
 te proizvodi kojikoji iz drugih
iz drugih razloga
razloga mogumogu predstavljati
predstavljati opasnost
opasnost za zdravlje
za zdravlje djeteta
djeteta (npr.
(npr. izazvati
izazvati alergiju,
alergiju,
gušenje,
gušenje, trovanje,
trovanje, karijes,
karijes, poremećaj
poremećaj pažnje,
pažnje, prekomjerno
prekomjerno debljanje...).
debljanje...).

Ekspertski tim Federalnog ministarstva obrazovanja u nauke FBiH (2012) pripremio je pregled namirnica koje
treba izbjegavati u ishrani djece, s obzirom na dob djeteta (vidjeti Prilog Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati
u ishrani djece).

Korisno bi bilo da tu tabelu kopirate i okačite na vidno mjesto.

59
Piramida ishrane jedan je od alata za planiranje zdravog jelovnika.

Potrebno je uključiti preporučeni broj porcija iz svake od 5 glavnih grupa

namirnica:
1. škrobasta hrana U okviru svake ponuditi
2. voće raznovrsnost boja, tekstura i
3. povrće oblika, te slijediti godišnja doba.
4. mlijeko i mliječni proizvodi Šesta grupa namirnica u vrhu
5. meso i zamjena za meso. piramide sadrži masti i slatkiše,
koje treba konzumirati umjereno.

 Važna napomena : masnoće su

neophodne za razvoj dječjeg mozga i
rad organizma (vidi izvore zdravih
masnoća).

Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem

Učite djecu da prepoznaju promjene godišnjih doba tako što će te promjene doživjeti u svojoj prehrani.

Neke od prednosti hranjenja u skladu sa godišnjim dobima su:

• voće i povrće je najboljeg okusa i najjeftinije kad je u sezoni

• sezonsko voće i povrće može da se ubere zrelije pa prilikom čuvanja neće izgubiti okus ni hranjive
sastojke
• priprema obroka je jednostavnija jer svježe namirnice često ukusne bez mnogo truda

Neki nutrijenti, iako važni za organizam, remete apsorpciju nekih drugih. Drugi, opet, pospješuju apsorpciju. Ovo je
posebno važno imati na umu kada je u pitanju ishrana djece, jer oni imaju veliku potrebu za željezom (npr. dijete ima veće
potrebe za željezom od odrasloga muškarca).

• Željezo + vitamin C: željezo iz žitarica i povrća bolje će se apsorbirati ako u isto vrijeme uzimamo namirnice
bogate C vitaminom (npr. narančin sok, svježu papriku)
• Povrće (fitokemikali) + ulje (npr. maslinovo): na kraju kuhanja povrća ili u svježu salatu obavezno dodajte malo
ulja
• Kalcij + sunčeve zrake (vit D): da bi se kalcij ugradio u kosti neophodan je D vitamin, zato boravite na otvorenom!
• Kalcij – oksalati (špinat): špinat sadrži oksalate koji mogu biti štetni za bubrege, stoga ga treba konzumirati sa
mliječnim proizvodima koji 'vežu' i pomažu izmokravanje oksalata

60
• Kalcij – čokolada (kakao): kakao remeti apsorpciju kalcija
• Željezo – kalcij (npr. mlijeko, jogurt, sir): kod djece sklone anemiji, meso i druge proizvode bogate željezom služite
2 sata prije ili nakon konzumiranja mliječnih proizvoda.
• Željezo – vlakna – čaj i k ava – mekinje, crni i zeleni čaj, i k ava, tak ođer ometaju apsorbiranje željeza, pa odmaći 2
sata
• Željezo – grahorice (grah, leća) – potopiti preko noći, prosuti vodu + služiti uz C vitamin (npr. narančin sok)
• Željezo – čaj od kamilice – ovaj čaj remeti apsorpciju željeza, pa odmaći od hrane bogate željezom 2 sata

Zato:
Kada pripremate hranu, imajte i sljedeće savjete na
umu, kako biste na minimum sveli gubitak  ne prekuhavajte hranu
nutrijenata, i pripremili što kvalitetnije obroke:  kuhajte povrće na pari
 ne pržite
 minerali se ne uništavaju kuhanjem  ako kuhate u vodi, iskoristite i vodu/saft
 mineral kalij (važan za rad srca, čišćenje (npr. dodajte vodu od kuhanog povrća u
toksina) odlazi u vodu u kojoj je kuhano juhu)
povrće  k r um p i r kuhajte u ljusci, u slanoj vodi
 većina vitamina se uništava dugim kuhanjem, (vodu ne koristiti)
prženjem, stajanjem na zraku  grahorice potopite preko noći, vodu
 vitamini topivi u masti (A, D, E, K) ‘odlaze’ prospite
prženjem i stajanjem u ulju  služite svježe voće i povrće (ovi sno o
 vitamini topivi u vodi (B, C) ‘odlaze’ uzrastu)
kuhanjem i stajanjem u vodi  ne ostavljajte povrće da dugo stoji u vodi,
 vitamini A, B, C i E propadaju termičkom oguljeno (npr. krumpir)
obradom  jetru (vit A) i ribu (vit D) bolje je dinstati
 vitamini C, E, B6 i folna kiselina propadaju u nego pržiti
kontaktu s zrakom (‘stajanjem’)  kupus (vit C) kuhajte u malo vode i
 kuhanjem mesa vitamini B skupine i proteini konzumirajte što prije
odlaze u juhu (odlično za bebe!)  pecite ili kuhajte korjenasto povrće u ljusci
(vit C) ili konzumirajte i vodu u kojoj se
kuha

Proljeće
Proljeće
Proljeće Ljeto
Ljeto
Ljeto Jesen
Jesen
Jesen Zima
Zima
Zima
orovnice
Borovnice J Brokula
Brokula
Brokula
cikla, listovi cikle TrešnjeTrešnje Jabuke Kupus
Kupus
Kupus
Mladi RibizleRibizle Azijske kruške Karfiol
Karfiol
Karfiol
kupus Mrkva Mrkva Grah za ljuštenje Celer
Celer
Celer
Mrkva KukuruzKukuruz Brokula Agrumi:
Agrumi:
Agrumi: naranče,
naranče,
naranče, grejp,
grejp,
grejp,
Karfiol PlaviPlavi
patlidžan
patlidžan Kelj pupčar limuni,
limuni,
limuni,mandarine
mandarine
mandarine
Špinat BijeliBijeli
luk luk Brusnice Salata
Salata
Salataandiva
andiva
andiva
Glavasti kelj Mahune Mahune Grožđe Zeleno
Zeleno
Zeleno lisnato
lisnato
lisnato povrće:
povrće:
povrće:
Bob Bamija Bamija P or i luk glavasti
glavasti
glavasti
Mladi luk Crveni luk luk
Crveni Gljive i lisnati
i ilisnati
lisnati
kelj
kelj
kelj
Zelena salata DinjeDinje Kruške Pastrnjak
Pastrnjak
Pastrnjak
Grašak Lubenice
Lubenice Nar/šipak Rutabaga
Rutabaga
R abar bar a
Mlade mahune graška Nektarine
Nektarine Radič salata Bijela
Bijela repa
Bijela repa
repa
šećerca BreskveBreskve Paprike Zimske
Zimske
Zimske tikve
tikve
tikve
Rotkvice PaprikePaprike Slatki krumpir
Naranče tanke kore ŠljiveŠljive Bundeva “stambolka”
Jagode Ljetne tikvice
Ljetne tikvice
Trešnje r ajči ca
Maline Krastavac
Kajsije Grožđe
Gljive Smokve Smokve

Tabela
Tabela
Tabela 10:
10:
10: Sezonsko
Sezonsko
Sezonsko voće
voće
voće i ipovrće
povrće
i povrće

61
 Osnove
Osnoveii principi
Osnove iprincipi
principizdrave
zdraveishrane
zdrave ishranebeba
ishrane beba
beba

UU Uprvoj
prvoj
prvoj godini
godini
godini života
života
života majčino
majčino
majčino mlijeko
mlijeko
mlijeko predstavlja
predstavlja
predstavlja osnovni
osnovni
osnovni izvor
izvor
izvor
hranjljivih
hranjljivih
hranjljivihmaterija.
materija.
materija.

UU prvih
U prvih
prvih 66 mjeseci,
6 mjeseci,
mjeseci, bebabeba
beba isključivo
isključivo
isključivo doji,
doji,
doji, aa sasa
a navršenih
sa navršenih
navršenih 66 mjeseci
6 mjeseci
mjeseci počinje
počinje
počinje sese se
uvoditi
uvoditi
uvoditi dohrana.
dohrana.
dohrana. Ako
AkoAko
bebabeba
beba ne ne doji,
ne doji,
doji, u prvoj
uu prvoj
prvoj godini
godini
godini života
života
života dajedaje
daje se adaptirano
sese adaptirano
adaptirano
mlijeko.
mlijeko.
mlijeko. Beba
Beba Beba uzrasta
uzrasta
uzrasta 6-12
6-126-12 mjeseci
mjeseci
mjeseci treba
trebatrebapitipiti
piti dnevnodnevno
dnevno okooko
oko 500ml500ml
500ml mlijeka
mlijeka
mlijeka
(majčinog
(majčinog
(majčinog ili adaptiranog).
iliili adaptiranog).
adaptiranog). Kad
KadKad počne
počne
počne jestijesti
jesti jogurt
jogurt
jogurt i mladi
i i mladi
mladi sir,sir,
sir, količina
količina
količina mlijeka
mlijeka
mlijeka
možemože
može se spustiti
sesespustiti
spustiti na na
ccacca
nacca 400400
400 ml.ml.
ml.

Bebama
Bebama
Bebama starosti
starosti
starosti ispod
ispod
ispod 12
12 12
mjeseci
mjeseci
mjeseci nije
nijenije
preporučeno
preporučeno
preporučeno davati
davati
davati kravlje,
kravlje,
kravlje, kozje,
kozje,
kozje,
rižino
rižino
rižino niti
nitiniti
sojino
sojino
sojino mlijeko,
mlijeko,
mlijeko, jer
jernijedno
jer nijedno
nijedno od
odnjih
od
njihnjih
nije
nijenije
dovoljno
dovoljno
dovoljno bogato
bogato
bogato hranjljivim
hranjljivim
hranjljivim
sastojcima,
sastojcima,
sastojcima, aaslatko
a slatko
slatko kravlje
kravlje
kravlje mlijeko
mlijeko
mlijeko sadrži
sadrži
sadrži proteine
proteine
proteine kojekoje
koje dječiji
dječiji
dječiji želudac
želudac
želudac teško
teško
teško
može
možemože
provariti.
provariti.
provariti.

Upute
Upute
Upute zaza
za uvođenje
uvođenje
uvođenje dohrane
dohrane
dohrane

Dijete
Dijetepostaviti
Dijete
postavitiuusjedeći
postavitisjedećipoložaj,
u sjedeći
položaj,prirediti
položaj,
prirediti ugodnu
prireditiugodnu
ugodnuatmosferu,
atmosferu, lagano
atmosferu,
lagano mu
lagano pričati,
mumu pričati,
pričati,
održavati
održavati kontakt
održavati
kontakt očima.
kontaktočima. Normalno
očima.
Normalno
Normalno jeje da
je se
da se dijete
da se
dijete uu početku
dijete početku
u početkunamršti,
namršti, kada
namršti,kada
kada
proba
proba novu
proba
novu hranu.
novu
hranu.
hranu.

Dijete
Dijete
Dijete gleda
gleda
gledanaš
našnaš
izraz
izraz
izrazlica,
lica,lica,
tražitraži
traži potvrdu.
potvrdu.
potvrdu. Nasmijte
Nasmijte
Nasmijte se,
se,recite
se, recite
recite „Njam-njam,
„Njam-njam,
„Njam-njam,
što
štošto
jejeukusno!“.
je ukusno!“.
ukusno!“. Nemojte
Nemojte
Nemojte požurivati
požurivati
požurivati dijete.
dijete.
dijete.Nemojte
Nemojte
Nemojte ga
gatjerati
ga tjerati
tjeratida
dajede.
da jede.
jede.Ako
AkoAko
okreće
okreće
okrećeglavu,
glavu,
glavu, baca
baca baca
hranu
hranu
hranu na
napod,
na
pod,pod,
znači
znači
značida
danije
da
nijenije
gladno.
gladno.
gladno.

Nezai nter esi r anost može značiti i da je žedno. Ponudite malo vode prije
obroka. Starije bebe hvataju kašiku s hranom. Dajte im da se igraju rezervnom
kašikom dok ih hranite.

Ako
Ako nakon
Akonakon jela
nakon dijete
jelajela
dijetedobije
dobije
dijete proljev,
dobijeproljev,sluzavu
sluzavu
proljev, stolicu
stolicu
sluzavu neugodnog
neugodnog
stolicu neugodnogmirisa,
mirisa,
mirisa, osip
osip oko
okooko
osip
usta iliili pelenski
ustausta pelenski osip,
ili pelenskiosip, vjerovatno
osip,vjerovatno
vjerovatnoprobavni
probavni trakt
probavnitrakt još
trakt nije
jošjoš spreman,
nijenije
spreman, iliili sese
spreman, ili radi
se oo o
radiradi
previše
previše
previše kiselim
kiselim namirnicama.
kiselimnamirnicama.
namirnicama. Pokušati
Pokušati ponovo
Pokušatiponovo
ponovoss istom
istom
s istomnamirnicom
namirnicom
namirnicom zaza 15-ak
15-ak
za 15-ak
dana.
dana. Nije
dana. Nije isključena
isključena
Nije niniintolerancija
isključena intolerancija na
nahranu!
ni intolerancija hranu!
na hranu!

Namirnice
Namirnice
Namirnice koje
koje bibi mogle
koje mogle
bi mogle izazvati
izazvati
izazvati
Ako nakon konzumiranja hrane dođe do gušenje, otežanog disanja, oticanja alergiju
alergiju
alergiju(orašasti
(orašasti
(orašasti plodovi,
plodovi,
plodovi, med,
med,
med,
jezika ili drugih dijelova tijela, povraćanja ili osipa/koprivnjače po stomaku, vrlo piletina,
piletina,riba,
piletina, riba,morski
riba, morskiplodovi,
morski plodovi,
plodovi,
je moguća alergija na hranu, no nisu isključeni i drugi uzroci. Odmah se javiti gljive,
gljive, jagode,
jagode,
gljive, pšenica
pšenica
jagode, i i sl.)
pšenica sl.) daju
daju
i sl.) sese se
daju
pedijatru! U obiteljima u kojima postoji alergija na hranu, postoji i povećan rizik neštoneštokasnije,
nešto kasnije,i i pod
kasnije, ipodpodstrogim
strogim
strogim
da će dijete razviti neki oblik alergije. nadzorom
nadzorom
nadzorom pedijatra.
pedijatra.
pedijatra.

Prvi
Prvi mjesec
Prvimjesec
mjesec uvođenja
uvođenja
uvođenja dohrane
dohrane
dohrane počinjete
počinjete ss jednim
počinjete jednim
s jednim obrokom
obrokom
obrokom dnevno,
dnevno,
dnevno,  Preporuka
Preporuka
Preporuka : :voće
voće sadrži
: voće
sadrži kiseline
sadržikiseline ii i
kiseline
uglavnom
uglavnom
uglavnomuujutarnjim
jutarnjim satima.
satima.
u jutarnjim Nakon
Nakon
satima. Nakontri
tridana
dana
tri od
oduvođenje
dana uvođenje
od jedne,
uvođenjejedne,možete
možete
jedne, možeteuvesti
uvesti
uvesti šećere
šećerekoji
šećere mogu
kojikoji
mogu biti
bitiprejaki
mogu biti
prejaki uuovom
prejaki ovom
u ovom
sljedeću
sljedeću namirnicu.
namirnicu.
namirnicu.
sljedeću Djetetu
Djetetu dajete
dajete
Djetetu da
daproba
dajete proba
da namirnicu
probanamirnicu samu,
namirnicusamu, da
da se
samu, se navikne
da navikne
se na
na na
navikne uzrastu.
uzrastu. Stoga
uzrastu.Stoga gaga jegaje ujeu početku
Stoga početku
u početku
ukus,
ukus, aazatim
ukus, zatim možete
možete
a zatim praviti
praviti
možete kombinacije
kombinacije
praviti kombinacije(npr.
(npr. mrkva
mrkva
(npr. ++tikva).
mrkva tikva).
+ tikva). poželjno
poželjnorazblažiti
poželjno razblažitisasa sababy
razblažiti babybaby
kašicom
kašicom ododžitarica.
kašicom žitarica.
od žitarica.

62
 • 6-7 mjeseci: hrana je pasirana ili mljevena u blenderu, bez začina

• 7-9 mjeseci: hrana je grubo pasirana vi li com (kako bi se dijete navikavalo na žvakanje), dok se meso i
vlaknasto povrće (mahunarke i sl.) i dalje obrađuje u blenderu. Uvođenje komadića hrane koje beba jede
sama (npr. dobro kuhana mrkva, krumpir, komadi banane, kuhana jabuka, kruška bez kore)

• 9-12 mjeseci: hrana se i dalje grubo pasira vi li com, može se ponuditi dobro kuhano meso mekanih dijelova
sjeckano na komadiće. Dodaje se malo masnoće u hranu, mogu se dodati neki začini npr. bijeli luk,
komorač. Dijete se ohrabruje što više da jede samo, rukom (još uvijek bez escajga)

Za djetetov razvoj (motorički, senzorni) korisno je učiti ga da samo

ručicom uzima komadiće hrane i stavlja ih u usta. Dijete uživa da se
samo hrani, tako stiče samostalnost i puno lakše pr i hvaća nove ukuse.

Voće i povrće treba biti dobro kuhano, rezano na male komade da se

‘topi’, oguljeno. Izbjegavati pretjerano vlaknastu hranu koja se mora
žvakati.

Kasnije (sa cca 10 mjeseci, kad dijete nauči žvakati,) postepeno uvoditi
komadiće svježeg voća i mesa (vidjetu u Prilogu Okvir tabela uvođenja
dohrane).

Po ustajanju (7:00) Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200ml

Doručak (8:30) Baby pahuljice obogaćene željezom (cca 150ml)
Kuhano jaje*
Komadići banane i jagode*/kuhane jabuke (samo jede)
Užina (10:30)** Cijeđeni sok od naranče razblažen s vodom 50:50 (50-100ml), bez dodatka šećera, 1-2 plazma
keksa* ili korica kruha* (dobro kod rasta zubića). Omega 3 riblje ulje za djecu po uputi s
proizvoda.
Ručak (13:00)** Mesna juha, blendana teletina, mrkva, mladi kupus, proso. Voda. (100-110g)
Užina (15:30)** Majčino mlijeko, čvrsti jogurt u čaši ili adaptirano mlijeko (100-150 ml)
Kuhano povrće – grašak, mrkva, krumpir, brokula – samo jede (40-50g)
Večera (18:00) Pura s mladim sirom (od kuhanog mlijeka) (100-120g)
Pred spavanje, 20:30 Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200 ml
*Moguća alergija na sastojak!
** ovi sno o uzrastu djeteta, rasporediti obroke uz spavanje, tako da dijete ide spavati nakon jela.

Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca

63
 obavezno prisustvo voća ili povrća.
voće, ručak sadrži škrobaste namirni

Osnove
Osnove
Osnoveiiprincipi
iprincipi
principizdrave
zdrave
zdraveishrane
ishrane
ishranedjece
djece
djecepredškolskog
predškolskog
predškolskog
uzrasta
uzrasta
uzrasta ,

• Ponudite raznovrsne namirnice tokom dana, te tokom sedmice (vrste, boje, oblici, teksture, načini
pripreme). Npr. 1-2 puta tjedno ponudite ribu, a 1-2 puta mahunarke kao zamjenu za meso, svaki
dan drugačije vrste voća i povrća.
• Obroke pripremajte na zdrav način: kuhanje na pari ili u saftu, dinstanje, pečenje, te svježi obroci.
Izbjegavajte pohanje i prženje.
• Ograničite sol i šećer, te hranu koja sadrži aditive (vidi tablicu Namirnice koje treba izbjegavati)
• Djeci treba što prije ‘uobročiti’ dan (3+2) i izbjegavati konzumiranje hrane i napitaka (izuzev vode)
između njih.
• Trudite se da obroci budu ‘kompletni’. Kompletan obrok sadrži ugljikohidrate, proteine i masti, uz
obavezno prisustvo voća ili povrća. Npr. doručak sadrži škrobaste namirnice uz mliječne proizvode i
voće, ručak sadrži škrobaste namirnice, proteine i povrće, uz malo masnoće (zdrave).

Uzrast 2-6 godina i više

Djeca 12-24
Djeca
Djeca mjeseca:
12-24
12-24 mjeseca: štašta
mjeseca:
šta sesemijenja?
mijenja?
se mijenja?
UUovom
ovomuzrastu
uzrastujavlja
javljasesepojačana
pojačana
Sada već možete ponuditi i komadiće jagode, maline, kajsije, breskve... želja
želja zaza samostalnošću
samostalnošću i i prkos.
prkos.
Obogatite jelovnik djeteta i ohrabrite ga da jede samo. Već sa 16-18 mjeseci Vrlo
Vrlovjerovatno
vjerovatnoćećedijete
dijeteodbijati
odbijati
možete početi učiti dijete da drži vi li cu i kašiku, postepeno i bez prisile. neke
nekenamirnice,
namirnice,posebice
posebiceako akogagasese
Pohvalite djetetovu samostalnost u hranjenju. prisiljava
prisiljavadadajede.
jede.

U
UUdrugojdrugoj
drugoj godini
godini
godini mlijeko
mlijeko
mlijeko jejei je i dalje
i dalje
dalje važan
važan
važan izvorizvor
izvor nutrijenata,
nutrijenata,
nutrijenata, ali
alialina na značaju
naznačaju
značaju dobijaju
dobijaju
dobijaju Ovo je ključni uzrast za razvoj
i druge
i idruge
druge namirnice.
namirnice.
namirnice. Treba
Treba
Treba pazitipaziti
paziti da
dadase se
sene ne pretjeruje
nepretjeruje
pretjeruje s unosom
s sunosom
unosom mlijeka,
mlijeka,
mlijeka, te
teteda da
se se
dase zdravih prehrambenih navika.
mliječni
mliječni
mliječni obroci
obroci
obroci odmaknu
odmaknu
odmaknu od od
oddrugihdrugih
drugih po po mogućnosti,
pomogućnosti,
mogućnosti, kako kako
kako bibisebi se umanjio
seumanjio
umanjio rizikrizik
rizikododod Potrebe za nutrijentima i energijom
anemije.
anemije.
anemije. su i dalje velike, nastavlja se period
rasta. Ponudite djeci obroke svakih
2.5 - 3 sata (ovi sno o aktivnosti), i
vodu između obroka, te ih
preduhitrite zdravim užinama i
zdravim slatkišima (vidi primjere u
nastavku), kako bi ograničili unos
‘praznih kalorija’. Posebno je
važno da nakon fizičkih aktivnosti
(igra u parku, šetnja) imate
spremne zdrave užine (vidjeti
Prilog Ishrana djece predškolskog
uzrasta po grupama namirnica).

Uzrast
Uzrast
Uzrast 2-62-6
2-6 godina
godina
godina i više
i iviše
više

64
 Primjer tjednog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta

Kad god je moguće, dječiju ishranu treba planirati na tjednom, čak i

dvotjednoj r azi ni , kako bi se omogućila raznovrsna ponuda i kako se ne Zajedno
Zajednosasaroditeljima
roditeljimadjeteta
djetetaosmislite
osmislite
bi pretjerano ponavljale iste namirnice. Obratite pažnju da iz svake tjedni
tjednijelovnik
jelovnikzazadijete.
dijete.
grupe namirnica bude zastupljeno više vrsta.

Pon
Pon UtoUto Sri
Sri Čet
Čet Pet
Pet Sub
Sub Ned
Ned
Zobena
Zobena Kajgana Pura
Puras s Mlijeko
Mlijeko Biljni
Biljničaj
čajs s Proso-kaša
Proso-kašas s Umak od
Doručak
Doručak

kaša
kašasasa Mlijeko mladim
mladim Namaz
Namazod od medom
medom jagodama
jagodamai i tunjevine
grožđicama
grožđicama r ajči ca sirom
sirom sardine
sardinei i Integralno
Integralno jogurtom
jogurtom Prutići kruha,
ii Jogurt
Jogurt milerama
milerama pecivo
pecivos s krastavce,
marelicama
marelicama Kruška
Kruška Jabuka
Jabuka puterom,
puterom,žutimžutim r ajči ce i
Sok
Sokodod sirom
siromi i mrkve-umakanje
naranče
naranče džemom
džemom
Grožđe-
Grožđe-
zdjelica
zdjelica
Kuhano
Kuhanojaje
jaje Breskve
Breskves s Sušene
Sušenešljive,
šljive, Puding
Pudingod odriže
riže Maline
Malinei iribizle
ribizle Uzljevak
Uzljevakod
od Puding
Pudingod od
Užina
Užina

Kljukuša
Kljukušas s jogurtom
jogurtom marelice
marelicei i (sutlijaš)
(sutlijaš)s s Integralni
Integralnikekskeks tikve
tikves s vanilije
vanilijes s
mileramom
mileramom i imedom
medom lješnici
lješnici kupinama
kupinama Jogurt
Jogurt mileramom
mileramom borovnicama
borovnicama
Banana
Banana Sok
Sokododnaranče
naranče

Piletina Grah/
Grah/ Tjestenina
Tjesteninas s Janjetina
Janjetina Dinstana ili Rižoto
Rižotosasa Puretina
Puretina
Ručak
Ručak

Kuhana leća
leća mljevenom
mljevenom Grašak
Grašaki i pečena riba šampinjonima
šampinjonima Pire
Pireod
odbundeve
bundeve
mrkva i Integraln
Integraln junetinom
junetinomi i integralna riža Kuhani krumpir
integralnariža Raštika
Raštikas s Kelj
Kelj
brokula, oopecivo
pecivo r ajči
r ajčicaca Blitva/špinat maslinovim
maslinovim
riža Salata
Salataod
od sosom
sosom Salata od uljem
uljem
Salata od kupusa
kupusa Crvena
Crvena crvenog kupusa Sok
Sokod
odnaranče
naranče
cikle pečena
pečena
paprika
paprika

Integralni
Integralni Sendvič
Sendvičs s Grožđe i Kompot
Kompotod od Puding
Pudingod odriže
riže Kockice
Kockice Kockice
Kockicedinje
dinjeiliili
Užina
Užina

krekeri
krekeris s tunjevino smokve kruh
tunjevino suhih
suhih (sutlijaš)
(sutlijaš)s s lubenice
lubenice trešnje
trešnje
namazom
namazom mm s sirom smokava
smokava grožđicama
grožđicama
od
odmladog
mladog Zelena
Zelena Integralno
Integralno
sira
sira paprika
paprika pecivo
pecivos s
Krastavac
Krastavac puterom
puteromi i
medom
medom

Kukuruzne
Kukuruzne Heljdina
Heljdina Crna
Crnapogača
pogača Frape
Frape od Pečeni krumpir
od Mahuna
Mahuna s s Kivi
Večera
Večera

pahuljice
pahuljice s s pura
pura s s s sputerom
puterom jagoda
jagoda sa sirom i krumpirom i i kruh s
mlijekom
mlijekom mlijekom
mlijekom Mlijeko
Mlijeko Makaroni sasa r ajči com
Makaroni r ajči comom kruh namazom od sira
mljevenim
mljevenim i paprike
mesom
mesom

*varijacije u ponudi voća i povrća ovi sno o sezoni

**između obroka ponuditi svježu vodu

Tabela 12: Primjer tjednog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta

65
 Razvijanjenavika
Razvijanje navikazdrave
zdraveishrane
ishrane

U predškolskom uzrastu, veliki broj djece izbirljiv je kad je hrana u pitanju.

Ovdje je navedeno nekoliko, u praksi i istraživanjima, najuspješnijih metoda za
Djecu nikada ne treba
ohrabrivanje unosa kvalitetne hrane:
nagrađivati slatkišima, niti
ucijenjivati hranom
• Davanje osobnog primjera. Dadilja jede zajedno s djetetom. Na ovaj
način stvara se prijatna, društvena atmosfera tokom obroka. Djeca se Djecu nikada ne treba
Npr. „ako ne pojedeš
nagrađivati obrokniti
slatkišima,
uče da uživaju u hrani, da dobro žvaču, i da jedu u miru. Djeca tokom
nećeš se
ucijenjivati igrati/ići
hranom u
obroka imaju priliku da od odgoji telja uče dobre manire ponašanja za
park/drugo“ jer se tako djeci
stolom, te da jedu hranu koju jedu i odgoji telji.
stvara
Npr.averzija
„ako ne ka pojedeš
dobroj i obrok
još
veća želja zaselošom
nećeš hranom. u
igrati/ići
• Način serviranja obroka. Istraživanja su pokazala da mala djeca
Nagrade
park/drugo“ u vidu jer severbalne
tako djeci
preferiraju da im svaka namirnica u tanjiru bude servirana odvojeno.
pohvale
stvara iliaverzija
naljepnice u vidu
ka dobroj i još
Posebno vole grupisanje hrane po bojama, te jedu jednu grupicu nakon
zvjezdice
veća želja ili sl. predstavljaju
za lošom hranom.
druge, rijetko miješajući. Za razliku od toga, odrasli jedu kombinacije
dobru praksu.u vidu verbalne
Nagrade
ukusa, te su nam na meniju česte kalje, gulaši, sataraši, rižota i sl. Ako
djeca ne pr i hvaćaju ovako pripremljene obroke (meso i povrće kuhano pohvale ili naljepnice u vidu
zajedno, u saftu) pokušajte pripremiti povrće na pari, odvojeno, i zvjezdice ili sl. predstavljaju
servirati ga kao na slikama u prilogu. Upravo se ovaj metod pokazao dobru praksu.
kao uspješan u poboljšanju unosa povrća kod djece. Pritom se
pripremom povrća na pari sačuva i najveći postotak hranjljivih
• Ako dijete jednom odbije
sastojaka koji se dugotrajnim kuhanjem u vodi, te podgrijavenjem,
hranu, sačekati par dana pa
gube.
ponuditi ponovo. Istraživanja
pokazuju da djeca pr i hvaćaju
nove namirnice ako im se
ponudi 8-12 puta.

• Uključite dijete u pripremu

obroka (npr. da pravi šejk od
voća, lice od voća i povrća),
serviranje obroka

• Tokom jela, govorite im zašto

je neka hrana dobra, npr.:
„Zeko jede mrkvicu pa ima
jake zube i dobar vid...“
Iskoristite priliku i da ih učite
brojati, prepoznavati boje i
oblike (npr. „Koliko boba
graška imamo u tanjiru?“,
„Kog oblika je jabuka?“,
„Koje boje je brokula?“...)

• Djeca će lakše prihvatiti

novu hranu kad su gladna i
nakon igre, pokušajte u
parku.

• Djeca slijede primjer

vršnjaka. Ako drugo dijete u
parku jede jabuku, i vaš će
mališan radije probati (ovo se
nažalost odnosi i na loše
navike!)

66
Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane

Pravilna nabavka, priprema, čuvanje i podgrijavanje hrane neophodni su

kako bismo osigurali da je hrana koju jedemo zdravstveno i higijenski
ispravna, tj. da ne sadrži patogene organizme koji mogu uzrokovati
trovanje hranom.

Dječiji organizam posebno je osjetljiv na kontaminante iz hrane, te

reaguje burnije no organizam odrasle osobe.

Ovdje navodimo nekoliko osnovnih uputa kojih se treba pridržavati kod

rukovanja hranom.

Nabavka, priprema, higijena hrane

Čuvanje i podgrijavanje
• Kada kupujete, uvijek obratite pažnju na rok
• Hranu uvijek dobro zaštitite od
upotrebe
muha – ne ostavljajte je
• Kvarljive namirnice ne smiju stajati izvan
nepokrivenu
frižidera više od 2 sata (ovo uključuje i period
• Termički obrađeno jelo brzo
nabavke)
ohladite na sobnu temperaturu i
• Mljeveno meso brzo oksidira. Poželjno ga je
ostatke ostavite u frižider
termički obraditi u roku od 30 min po mljevenju
• Prije ponovne konzumacije hranu
(uvijek tražite da samelju pred vama)
izvadite, brzo podgrijte tako da je
• Prije nego pristupimo pripremi obroka, treba
dovedete do tačke vrenja (i u
oprati ruke sapunom i toplom vodom 20 sekundi.
sredini)
Ruke je potrebno dobro oprati i svaki put nakon
• Podgrijte samo onoliko koliko ćete
obrade mesa, ribe i jaja, nakon doticanja nosa,
pojesti (ne podgrijavati u više
usta, rupčića za nos, kašljanja, kihanja, odlaska u
navrata)
toalet i sl.
• Meso i mesne supe se mogu držati
• Vrlo je važno koristiti odvojene daske i noževe za
u frižideru i podgrijati u roku od 3-
rezanje:
4 dana
– mesa i ribe, od daski na kojima se režu:
• Meso i mesne supe se mogu
– voće i povrće
zamrznuti (kocke za led!)
– sir
• Ne jedite sutradan/ne
– k r uh
podgrijavajte: krumpir, morske
• Sirovo meso, riba i jaja mogu sadržavati brojne
plodove, špinat, gljive, većinu
bakterije koje se uništavaju termičkom obradom
zelenog lisnatog povrća (izuzev
– zato ne trebaju doći u kontakt sa sirovom
kupusa)
hranom (npr. salatom)
• Odmrznuta hrana ne smije se
• Nakon obrade navedenih sirovina, odmah operite
ponovo zamrzavati (izuzev ako je
ruke i pribor, pultove dobro očistite.
bila sirova, a sad skuhana)
• Naučite dijete da opete ruke sapunom i toplom
vodom prije svakog obroka
• Jaja, piletina i riba moraju biti dobro skuhani. Jaje
ne smije biti ‘živo’, piletina i riba ne smiju biti
ružičaste boje u sredini.

67
Ishrana djeteta tokom stanja bolesti

Ovdje su date preporuke za prevenciju i „prvu pomoć“ kod nekih zdravstvenih stanja. Ako stanje potraje, obratite se
pedijatru.

Zatvor/konstipacija (3+ dana bez stolice, grči se, napinje, mala količina, tvrda, često tamna)
Ponudite:
• kuhane borovnice, s malo šećera
• kompot od suhih šljiva
• svježu krušku, bez kore
• špinat
• zrelu marelicu, breskvu ili kompot od ovog voća
• puno tečne hrane (kompot, sok, juha, čaj, medovina), vlakana (zrelo voće i povrće, kompot), dodajte
masnoću (maslinovo ulje)

Proljev (6 stolica dnevno (osim kod dojenčadi), tečna, kiselog mirisa/pokvareno jaje, svijetla)
Ponudite:
• • kuhani krumpir i mrkvu s malo soli, bez masnoće
• rižu raskuhati, davati rižinu sluz
• tvrda banana
• čaj od šipka, nezaslađen
• pečena jabuka
• jogurt
• mnogo tek ući ne. Nadoknaditi elektrolite!
• Prilikom opasnosti od dehidracije kod male djece izbjegavati: agrume, lisnato povrće, masnoće

Prehlada (prevencija i tretman)

• cink: mesne supice, meso, riba, jaja, leća, zeleno povrće, mahunarke
• vitamin A: meso, riba, jaja, zeleno povrće, narančasto povrće i voće, džigerica
• vitamin C: citrusno voće, paprika, krumpir u ljusci, jagode, brokula, kupus, brusnica
• selen: orašasti plodovi
• fitokemikali: razno povrće i voće (posebice bijeli luk)
• masnoća (kod astenične djece): za pluća -puter, mesna juha
• začini: cimet,đumbir, kurkuma
• probiotici: jogurt, kefir
• med

68
Literatura

• Aud Sonders, S. (2004). Giggle Time – Establishing the Social Connection. London: Jessica Kingsley Publishers.
• Bala, G. (2006) Fizička aktivnost djevojčica i dječaka predškolskog uzrasta. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture
• Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović, N. (ur.) (1998). Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Alinea.
• Baumrind, D. (1991). The influenc of parenting style on adolescent competence and substance use. Journal of Early
Adolescence, 11, str. 56-95.
• Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija: Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga
• Caroline Walker Trust (2006). Eating Well for Under 5's in Child Care, Practical and Nutritional Guidelines, Second
Edition. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Caroline Walker Trust (2011a). Eating Well First Year of Life, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Caroline Walker Trust (2011b). Eating Well for Children 1-4 years, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust.
• Children’s Food Trust (2011c). Voluntary Food and Drink Guidelines for Early Years Settings in England – A Practical
Guide. Sheffield: Children’s Food Trust.
• Čudina-Obradović, M. (2008). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
• Diamond, M. i Hopson, J. (2002). Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta od
rođenja do adolescencije. Lekenik: Ostvarenje.
• Doctorndtv.Com (2008). Child Development: Your Questions Answered. Byword Books Private Limited.
• Downling, M. (2010). Young Children's Personal, Social & Emotional Development, 3rd edition. London: SAGE Publications
Ltd.
• Duran, M. (2001). Dijete i igra, 2. prošireno izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Findak, V. (1994) Tjelesni i zdravstveni odgoj u predškolskim ustanovama. Zagreb: Školska knjiga
• Frenvik, E. (2001). Nega majke i djeteta. Novi Sad: Mladinska Knjiga
• Fridrih, T. (1966). Psihologija djeteta. Beograd: Naučna Kniga
• Gičević S. (2011). Jesti i rasti zdravo u vrtiću (uzrast 2 do 6 godina), praktične upute za predškolske ustanove. Sarajevo:
Agencija Echoes.
• Grupa autora (1999) Igre djece predškolskog uzrasta. Zagreb: Školska knjiga.
• Grupa autora (2005). Trening hraniteljskih porodica,priručnik za voditelje treninga. Sarajevo: Save The Children UK
• Hudina, B., Koller-Trbović, N., Bašić, J., Žižak, A. (2005). Integralna metoda – Priručnik za odg ojitelje i stručne saradnike
predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea.
• Jalongo, M. R. (2004). Young Children and Picture Books. Washington, DC: National Association for the Education of
Young Children
• Kalaš, Dž, Čelebičić, I., Barudžija, M., Jašarbašić, E., Jerković, A. (2008). Priručnik za odrasle: Nemoj mi omagati, nauči me da
sebi pomognem: i nenasilje se uči. Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije.
• Korać, D. (1990), Pedijatrija, Beograd: Medicinska knjiga.
• Kurtović E. (2005) Priručnik za trenere,priručnik za pripremu i vođenje treninga. Mozaik fondacija za razvoj zajednice
• Lafortune, D. (2012). Building Strong and Healthy Relationships. Bloomington: iUniverse
• Maccoby, E.E. i Martin, J.A. (1983). Socialization in the context of the family: Parent-child interaction. U: Mussen, P.H.
i Hetherington, E. M. (ur.), Handbook of child psychology: Vol. 4. Soialization, personality, and social development. New York:
Wiley, str. 1-101.
• Mardešić, D. i saradnici (2003), Pedijatrija, Zagreb: Školska knjiga.
• Miller, B. (2005). Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima. Sarajevo: Alegro D.O.O
• Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (2012). Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta u
FBiH.
• Nelson, S.A. (1980). Factors influencing Young Children's Use of Motives and Outcomes as Moral Criteria. Child
Development, 51, str. 823-829.
• Pašalić Kreso, A. (2012). Koordinate obiteljskog odgoja: Prilog sistemskom razumihevanju obitelji i obiteljskog odgoja. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
• Raboteg-Šarić, Z., Merkaš, M., Majić, M. (2011). Nada i optimizam adolescenata u odnosu na roditeljski odgojni stil.
Napredak 152 (3-4), str. 373-388.
• Rajović, R. (2010). IQ djeteta – briga roditelja. Zagreb: Hrvatska Mensa.
• Ross, V. Marshall,M. Haith, S. Miller, A. (1998). Dječija Psihologija. Zagreb: Naklada Slap
• Schulz von Thun, F. (2008). Kako međusobno razgovaramo 1: Smetnje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita.
• Thomson, J. (2002). Zdravo djetinjstvo-praktični vodič za odgoj djece u prvih sedam godina. Zagreb: ABC naklada.

69
• Vuković, G. (2012), Dječije zarazne bolesti, Roditelj, 14/15, 2012, str. 38 – 40.
• Vuković, G. (2013), Šta je upala pluća ?, Nutricija, br. 2, 2013, str. 16-17.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Dg i prevencija oboljenja uzrokovanih poremećajem me-tabolizma, XIX Pedijatrijski
dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Ishrana dojenčeta s manjom porođajnom težinom, XIX Peijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1986), Postupak reanimacije djece sa iznenadnim zatajivanjem kardiovaskularnog sistema, XIX
Pedijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1988), Tretman teških trovanja kod djece, XX Pedijatrijski dani BiH.
• Vuković, G. i saradnici (1988), Učestalost respiratornih infekcija u predškolskim ustano-vama, XX Pedijatrijski dani
BiH.
• Vuković, G. i saradnici (2003), Naša iskustva u vakcinaciji Infanrix acelularnom vakci-nom protiv difterije, tetanusa,
pertusisa, V međunarodni simpozijum o programima imu-nizacije, Neum, 2003.
• Vuković, G.i saradnici (1986), Bronhopneumonija izazvana mikoplazmom pneumonije, XX Pedijatrijski dani Srbije.

Internet stranice
• http://fnic.nal.usda.gov/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.)
• http://wholesomebabyfood.momtastic.com/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.)
• http://www.mrprintables.com
• http://belladia.typepad.com/crafty_crow/ (posljednja posjeta 14.04.2013.)
• http://www.skrabalica.com/ (posljednja posjeta 14.04.2013.)

70
PRILOZI

71
 OBRAZAC ZA BILJEŽENJE ZAPAŽANJA DADILJE O DJETETU

Ime djeteta

Dob

Informacije koje daju roditelji

o djetetu
Zahtjevi roditelja

Moja zapažanja
Prvi susret

Ritam djeteta

Navike

Ritam ishrane

Ritam dana

Voli da

Ne voli da

Najradije se igra sa

Ne voli da se igra sa

Voli da bude u društvu sa

Ne voli da bude u društvu

Pribilješke za razgovor sa
roditeljima
Moj plan aktivnosti sa djetetom

72
SLIKE PRIČALICE

73
 Presavini papir po iscrtanim linijama i zatim izreži po punim linijama.
Izravnaj izrezani papir.

IZREZIVANJE LIKOVA IZ PAPIRA

Presavini papir po iscrtanim linijama i Izravnaj izrezani papir.
zatim izreži po punim linijama.

74
PRIDRUŽI LIKOVE

75
 Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece

Namirnica/vrsta hrane 6-12 m 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Med ×
Sol ×
Začini (općenito) ×
Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili rižino mlijeko ×
Orašasti plodovi ×
Jetra ×
Nepasterizirani sirevi, sirevi s plijesni × × × ×
Napici s dodatkom šećera × × × × × × ×
Gazirani napici × × × × × × ×
Napici i jela s dodatkom vještačkih zaslađivača × × × × × × ×
Gotovi obroci (zaleđeni ili konzervirani) × × × × × × ×
Hrana i napici koji sadrže sljedeće dodatke: E102, E104, × × × × ×
E110, E122, E124, E129 ILI E211. Ovi dodaci mogu
uzrokovati hiperaktivnost kod djece.
Pojačivači ukusa npr. mononatrijev glutamat E621 × × × × × × ×

Hrana za odrasle (light proizvodi, za snižavanje × × × × × × ×

holesterola, bez šećera, pojačani vitaminima)
Vitaminski napici u prahu × × × ×
Plodovi mora × ×
Gljive × ×
Suhomesnati proizvodi i procesirane namirnice npr. × × × × × × ×
sudžuka, salama, hrenovka, pršuta/suho meso
Smoki, čips, crisps × × × × × × ×
Tvrde i gumene bombone × × × × × × ×
Domaća majoneza i drugi namazi s svježim jajima × × × × × × ×
Tvrde vrste margarina × × × × × × ×
(prema FMON F BiH, 2012)

76
 Okvirna tablica uvođenja dohrane*

Grupe namirnica Preporučene vrste namirnica

Majčino mlijeko, adaptirano mlijeko Priprema mliječnih obroka također se preporučuje s
majčinim ili adaptiranim mlijekom za dojenčad. Od navršenog 8. mjeseca života u
Mlijeko i mliječni
jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svježeg pasteriziranog sira, vrhnja i
proizvodi
fermentiranih mliječnih napitaka s ≥ 3,5% m.m. Izbjegavati slatko kravlje, sojino, rižino i
kozje mlijeko.
Preporučuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navršenog 7.
mjeseca života može se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne
Meso preporučuju se prije navršene godine dana života dojenčeta, dok se povremeno iza 10.
mjeseca života može u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporučuju se suhomesnati
proizvodi, naresci, paštete i hrenovke. Meso može biti dinstano ili kuhano.
Riba Od navršenog 8. mjeseca života bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana.
Nakon navršenog 8. mjeseca života dojenčeta moguća upotreba žumanjka jaja kokoši, ali
Jaja isključivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, ako u obitelji nema povijesti alergije, može se
uvesti postepeno od 8 mjeseci.
kruh i drugi proizvodi od žitarica (proso, ječam, zob, raž, kukuruz, riža) u različitim
Žitarice i proizvodi od oblicima (brašno, palenta, žitne pahuljice, dojenački müesli i sl.) mogu se koristiti za
žitarica pripremu mliječno-žitnih, voćno-žitnih kašica ili priloga. Proizvode koji sadrže pšenično
brašno uvesti tek sa 12 mjeseci.
krumpir krumpir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pržen.
Preporučuje se svježe /sezonsko voće, prirodni sokovi od voća razblaženi s vodom, bez
Voće šećera, kompoti od kuhanog voća, te gotove industrijski pripremljene voćne kašice i
voćni sokovi za dojenčad.
Preporučuje se sezonsko, svježe i termički pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari)
Povrće povrće. Kupus, kelj i prokulice, mahune, leća, grah i grašak mogu se uvesti od navršenih
10 mjeseci (U slučaju nadimanja, dati čaj od komorača).
Za pripremu obroka preporučuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i od
Ulja i hrana s većim
kukuruznih klica), a može se koristiti i maslac.Ne preporučuje se upotreba margarina,
sadržajem masti
niti pržena hrana.
Voda Ponuditi više puta dnevno u malim količinama, posebice kada je vruće.
Čaj Nezaslađeni čaj od šipka, kamilice, komorača.
*Preporuke se često mijenjaju, te ne postoje stroga pravila, izuzev da djeca kod kojih postoji rizik od alergija
proizvode koji sadrže pšenicu, orašaste plodove, bobičasto voće, ribu, soju, med i agrume trebaju početi jesti s
odgodom (u konsultaciji s pedijatrom).

77
 Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica
Vrsta hrane Koliko često uključiti u
jelovnik?
Škrobaste Hrana iz ove grupe treba
namirnice: biti servirana u okviru
pecivo, riža, svakog obroka, a može se
tjestenina, ponuditi i za užinu (uz
krumpir, povrće, naprimjer)
žitarice Hrana iz ove grupe treba
sačinjavati trećinu ukupne
hrane na dječjem jelovniku.
Voće Ponudite različite vrste voća
i povrća uz svaki obrok.
Dnevno dajte: 1-2 vrste
voća i 2-3 vrste povrća.
Pokušajte ne ponavljati
Povrće svaki dan isto, ali ipak prije
svega nuditi ono što je
sezonsko.
Mlijeko i Hrana iz ove grupe treba se
mliječni naći na jelovniku 2-3 puta
proizvodi (sir, dnevno.
jogurt i sl.)
Meso, riba i Glavni obrok (ručak) uvijek
mahunarke treba sadržati hranu iz ove
grupe. Hrana iz ove grupe
bogata je željezom pa se
može ponuditi i tokom
užine (npr. krema od
tunjevine ili sardine u
sendviču)
Dobre opcije Napomene
Zobena kaša, pura, bijeli i Izbjegavajte pržene krumpiriće, čips.
integralni makaroni, bijela i
integralna riža. Izbjegavajte preslatke pahuljice
Sve vrste kruha: integralni, (više od 10g šećera na 100g
polubijeli, bijeli. obroka)
Pahuljice za doručak: birajte
one bez puno šećera i soli.
Zobene pahuljice, napuhana
zrna pšenice bez karamela, ili
napuhana zrna riže.
Sve vrste svježeg i smrznutog voća i povrća, te domaćih kompota.
Primjeri: brokula, mahune, mrkva, kupus, karfiol, cikla, grašak, špinat,
kelj.
Salatno povrće: r ajči ca, svježa paprika, zelena salata, krastavac, svježa
mrkva, cikla.
Voće: jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, grožđe, naranča,
mandarina, dinja, lubenica, bobičasto voće, nar, kivi.
Suho voće: grožđice, marelice, datulje, suhe šljives, uhe smokve.
Voće u kompotu, s cimetom, vanilin-šećerom.
Izbjegavajte konzervirano voće i povrće, jer sadrži konzervanse, te
visok postotak soli i šećera.
Ne prekuhavajte povrće, nemojte ga guliti i rezati te ostavljati da
stoji na zraku ili u vodi, niti kuhati ranije pa onda podgrijavati –
ovako se gube vitamini, a kod pojedinih vrsta dolazi do oksidacije i
ispuštanja toksina.
Ako je voće previše kiselo, možete dodati malo šećera.
Mlijeko – djeca uzrasta 2-6 Izbjegavajte nepasterizirano
mogu piti polumasno mlijeko mlijeko i sireve, slane sireve,
(2.8%), ako imaju dobar mlijeko s dodatkom šećera
apetit. Djeca s slabim (karamelizirano mlijeko)
apetitom i dalje trebaju piti Izbjegavajte voćne jogurte s
punomasno mlijeko (3.2%) visokim postotkom šećera (15g na
Sir – mladi sir od kuhanog 100g obroka)
mlijeka, žuti sir Možete jogurt pomiješati sa
Jogurt, ajran, mileram, sirni svježim voćem
namaz Možete pomiješati jogurt s vodom i
dobiti tečni napitak (ajran)
Meso- sve vrste mesa, npr. Izbjegavajte pohano ili prženo
teletina, junetina, janjetina, meso, suhomesnate proizvode,
piletina, puretina namaze od mesa, salame, hr enovk e,
Bijela riba- oslić, šanpjer kobasice, konzervirano meso,
Masna riba- sardina, skuša, mljeveno meso pripremljeno
pastrva, losos. (čevapčići, pljeskavice i sl.)
Konzervirana tuna ne spada Izbjegavajte riblje štapiće,
u masnu ribu, ali je dobar zamrznutu paniranu ribu.
izvor nutrijenata. Obratite pažnju da je riba bez
Jaja- kuhana, kajgana kostiju.
Mahunarke – grah, grašak, Jaja trebaju biti tvrdo kuhana.
leća, slanutak
Alternative mesu – soja, tofu
78
79
80