JERONIMSKA KNJTzNTCA

Sl/J
TTLO
PRIEE
SVUET
TZ ZTVOTA KRISTOVA

NAPISAO

MILUTIN MAJER

Od 6. do lO. tisude.

{ SLIKAMA URESIO JULIJE V. MEISZNER

a

KNJIGA D VJ ES TA SED A I T IN A E ST A
 H R V d T S K OM
JLdDEZI

U SPOMEN TISUiE GODISN]ICE

HRVATSKOGA K RAL JEVSTVA
925.- r92t.

IZDANJE HRV. KNJIZ. DRUSTVA SV. JERONIMA U ZACREBU

Urednik Dr Josip Andrii
I ISKARA NAR OD NE PROSVJETE
 Svjetlo betlehemsko.
doba, kada )e silni i prc-
nicavi rimski car August
izdao nalog, da se popiSe
sav narod u njegovu pro-
stranom carstvu, Livio je
u malenom judejskom gra-
diiu Betlehemu stari i udeni
Zidov po imenu Samuel,
koga nijesu santo duboko
po5tivali svi stanovnici
betlehemski vei i sav na-
rod u cijeloj okolici. Udenost je njegova slovila na
daleko i Siroko tako, da su i rrmogi sveienici.i
drugi udeni ljudi pitali u staroga Samuela savjeta
i uputa. A u samom je Bethlehemu svako i naj-
manje diiete znalo za ulenoga starca Samuela i
s dubokim poStivanjem rTgottaralonjegbvo ime kao
rme kakvoga kneza ili moinog vladara. A kada ie
on prolazio uskim i krivudastim 'klupaulicama maloga
judeiskoga gradi(a, ustajali su s . pred ku-
{,ama, na kojima su siedjeli za vrijeme razgovora,
ne samo mladii vet, i zreli mulevi u poodmakloj dobi,
pade i sami drhtavi starci, jer ie toliki ugled uiivaa
stari Samuel medrrsvojim sugradanima.
To je veliko po5tivanje zaviiedio stari Samuel
u punoj mieri. Kida ie tko trebao kakva savjeta,
r
-6-
x,offaZioga je u starog udenog Samuela. Iz niegova
doma, kojemu je po starom iidovskom obidaju staiala
nad ulaznim vratiina u kamen uklesana redenica:
,Strah Gospodnji podetak ie svake mudrostin, nitko
nije izaiao tulan, neutje5en i neusli5an. Svatko js
ne samo ustima vei i toplim srcem blagosiljao ple-
menitoga starca, koji je najvean radost i sreiu svoga
iivota nalazio u tome, da klonule podile, Zalosne
6e{i, a siroma5ne obilno pomafe, jer je od roditelja
baltinio prilidan imetak. Podmukli faizeji, koji su
svakoga osudivali u svojoj iskvarenoj i grije5noj duSi,
jedino za sebe nijesu naSli nikada pijekora, kao i
iidovski l<njiflevnici, mrzili su iz dna dule staroga
Samuela. Mrzili su ga samo zato, jer je bio toliko
cijenjen i po5tivan u narodu i jer se nile nikada i,acao',
da im javno u lice dobaci prijekor i daih pred narodom;
raskrinka kao podle i neiskrene stvorove, koji jednoi,r
-govore, drugo misle a tre(e rade.
I2aisti je Samuel bio prava iznimka u ono doba
medu svim Zidovima, jer iako se vdo strogo dt|ao
propisa zakonika Gospodnjega, ipak niie mr4io, kao ,
Astrli pogana, vei ih je iz dna du5e)
ostali Zidovi, ni samih posana,
saialjevao, Stosu tako nesreini, da im srceostaje pusto,
a dula luta u dubokoj tami, jer ne poznaie Gospoda i
Boga- lzraelova -kao jedinoga i pravoga gospodarar;
koji je svet i vjedan.
Poganska razuluenostbila ie u to doba na vrhuncu.,
Rim, glava rimske drlave i gospodar svi.jetar ludovao;
je sa svojih ietrdeset tisuia bogova i mahnitao rr
bezboitvu i svim moguiim opatrnama, koje su podelc
na ui,as staroga Samuela prodirati i u zemlju judejsku.
Bilo je ve( i npgovih zemljaka, kdji su podeli zabo-
nvliati na zakon velikog i svesilnog Jehove * te su
iivjeli razuzdano, kao da su rodeni u poganstvtt*.
Takve pojave zadavale su mudrom starcu veliku bol;,
i on je Zalio, Sto mu je milostivi Gospod dosudio dugi,
vijek, da mora i to dolivjeti i gledati, kako se pomalo;
ru5e temelji prave vjere u srclma slnova izradskih,
* iidovi su Boga nau:ivali.imenom
Jehova.
-j-
Pa kada bi ga obuzela naiiala i naitela tuga,
tada bi se laiao starih zakonika i svetih knjiga i u
niima ttalio mudrost Gospodnjega nauka i utjehu
svojoj ranjenoj i bolnoj du5i. Ali kako jedna tuga
i bol nije nikada osamljena, tako je i njegovu du5evnu
muku zadesila i tielesna. Prije nekoliko godina po-
tamnio mu odinji vid, i stari mudri uditelj postao je
slijepac, koga su drugi uku(,ani morali voditi. I
prcmda mu je velilc Gospod poslao tu teiku patnju i
ku5nju, on se nije nikada Ealio ta to, a jo3 manie
da bi mrmljao protiv Gospodina.
Od onoga dana, otkada mu je potamnio odinii
vid, umovao je sve vi5e o svemoguinosti Gospodina
Boga Izraelova i o svim onim milostima i blago-
datima, koje je kroz vijekove u obilnoj mjeri izlijevao
nad svojim izabranim narodom. A kako mu je tai
narod zahvaljivao za tol Dok je Gospod vodi naroda
Mojsiji na svetoj gori Sinaji davao svete plode zakon-
ske, dotle su oni u dolini postavili zlatno tele i klanjali
mu se. A ta griie5na ljubav k zlatnom teletu bukti
u punoj mjeri jo3 uvijek u srcima njegove bra(e i
sugradana. Ne prode niti jedan sabat (subota), da
im on u zbornici prorodanskim glasom ne dovikuje:
- U natrci i mudrosti Gospodnjoj tralite mir
srca svojega i svim djelima svojim !...
I
Pa kada su ocevi i sinovi betlehemski. izilazili
iednoga dana iz zbornice, primijeti mali, guravi i
zlobni Hilel, koji je mnogo pijateljevao s fadzejima,
a 6io je poznat kao nepo5ten trgovac i velika lako-
mrca za novcem:
- Samuel mole tako govoriti, jer se vei pre-
Zivio i ostario. On misli, da su jo3 uvijek ona ista
vremena kao i onda, dok je.on bio jo5 mlad...
duv3i mudri Samuel tu neumjesnu primjedbu
zaustavi svoga vodida i ukori s dostojanstvenim
mirom zlobnika Hilela:
- Govori5 tako. Hilele, sine Benjaminov, jer
nemaS mira ni pokoja u srcu svojemu. eisto srce
pravi je hram Gospodnii. U zlatnom teletu ne ttaii
 -8- -9-

jedinu svoju sreiu vei u kreposnim djelima i u ljubavi I upravo u taj das stupi u wt njegov vodid,
bli|njega, pa ie5 imati pravi mir i savr5enu sreiu !. . . koji ga je vazda vodio u zbsrnicu na molirvu, i po-
No njegove mudre nauke i opomene od nekoga zdravi ga smjerno rijedima :
- Mir Gospoda B6ga Izraelova bio s tobom,
vremena kao da su sve slabije djelovale na neke -
njegove sugradane, koji su sve vi5e okretaii leda sta- dobri moj gospo^daru !
rim i dobrim naukama pa se podeli podavati strasti - I_s tobom, sine Judin ! Kakve mi nosi5 gla-
i prekomjemim udicima. Osobito se to opaialo kod sove i Sto je novo u naSem Be'tlehemu| -
onih, koji su previ5e drugovali s rimskim vojnicima upita ga slijepi starac.
i njihovim dasnicima, koji su bili u posadi betlehem-
skoj, da Euvaju dr|avni mir i da nezadovoljnike 2i-
dovske dt\e u strahu i pokornosti.
I.dani su sve viSe odmicali jedan za drugim u
pro5lost i zabonv. Sinovi surnalene Zidovske zemlje
iz dana u dan sve vi5eodstupali odnauka Mojsijina i
tumarali u dulevnoj tmini kao i Rimljani i svi ostali
pogani. f sve se vi5e prostranim i ogromnim rimskim
carstvom javljao vapaj za O n i m, koji bi nezado-
voljnom i potiStenom ljudstvu dao pravi mir, stalnu
sreiu i potpuno zadovoljstvo. Pogotovu je poganski
carski Rim odajno vapio 2a Mesijom, koji bi ii gliba
i kala gtijeha podigao ljudski rod, koji nije vi5e vidio
izlaza iz zla i opadina, u kojima se davio kao u kakvoj
ogromnoj i nepreglednoj modvari.
I mudri je Samuel u du5i svojoj duboko osjeiao,
a nasluiivao je to i iz knjiga prorodkih, da je vet
blizu vrijeme dolaska O n o g a, koji ie narod iidov-
ski izvesti iz rimskoga ropstva i polomiti krila carskim
odovima, koji su se vei toliko osilili i rasknlili, da Samqel zaustavi svoga vodiEa i ukori Hilela.,.
pred. njihovim grabljivi! pand.tama nije.bio siguran
nijedan narod na ovoj zemlji. - Stiglo je u na5 gtadr(. mnogo stranaca. Do5{i -
:su da se popi5u, jer je car August odredio popis pu-
Pa kada je jednog predvederja sjedio u hlado- 'danstva u crjelom carstvu. Zato mora svatko u ono
vini stare stolletne smokve u svom malenom vrtiiu
iza ku(e, tako ga je najednom zaokupila silna i neo- mjesto, otkale vule lozu svoju. Usiijed. toga su sve
bidna deinja za Mesijom, da je poluglasno podeo na5e gostionice pune ljudi, da vi5e nema nigdje mje-
vapiti uprv5i slijepe odi spram nebesa i podignuvii sta. Ne znam, gdje te noiiti oni, koji ie jo5 do vederi
stiii u grad. Morat ie provesti noi pod vedrim nebom.
clrntave fuke uvls : - Prije dva sata stigla je u grad neka prekrasna mlada
- Gospode BoEe Izraelov, daj nam Salji Me- iena s nekim starcem. Jahala je na magarcu. Lice
siju, jer drukdije propade narod Tvoj ! ... Joi je neobidne, dpravo kraljevske ljepote. Da nije
 _ IO_ - -
1l

o_dt'e-vena jednostavno i vi5e sirotinjski, rekao

bih. sa domaiih ognjiSta, na kojima su marljive betlehem-
da je od kraljevskoga rcda. Ona i o"^j ,tiiii Sr"';,i
ptati, taLili su po svim-gostionic^mi i ar"gim-k;_ ske kuianice spremale z,a svoje ukuiane vederu. ptice
(ama u gtalu skloniite, su. vei- polegle na podinak, samo se jo5 gdjegdje 'Iz
po
.ali su ih svi odbili, ;J,-rt"rc",
;" ,u. koja, 5to je z,aostala, vra(ala u svoje gnijeid6.
vei- popunjeno. Vrlo
je .mi )e bilo i,ao AoUro gr1d.adopiralo je muklo brujanje i i,amoi. Bilo je to,
koji bio umoran i.klonuo od duga puta.
je bilo iao one 1liepe Eene. Bit 'ie JoEvi5enu od ljudstva, koje se sleglo u grad, da se po caievoj
da'mu [ ;; zapoviiedi popiSe.
kii ! ...
Mudri Samuel sluiao je neko wijeme taj lamot,.
- Zaito ih nijesi doveo ovamo(
Za dvoje boljih 5to je dopirao do njega iz njegova rodnoga gradi(a',
stvorova naslo bi se mjesta i u mojem domu.
..- Opro_sti, dobri _gospodaru, ali se nijesam
usudio, -.od.govori vodid na starEev _-fVi"_
sam znao, bi Ii tebi bilo pravo, da ti u "pit.
d-omdovedern
strance, za koje ne znal,, ni tko su ni otkale su,
-. Ni5ta zato, moj mladi,(u,
odvrati s(ari
Samuel. --Svarko, tko dolazi u ime Gospodnje i tko
s.trepi pred imenom Njegovim, uvijek h,
i; dobro
do5ao. Plemenito je djelo putnika primiti
;"d ;;;l
krov i dati mu umbrnome
p1"3i"1".
d}l;'J;i J;
dal Ne bi li ih mogao po&aiiti i doiejti amo 1.. .
- Vidio sam na svoje odi, da
su otiili iz grad,a
i krenuli nekud na sjever, dini mi se onamo,
sdie
pod planinom pasriri
imTiu svoje kotibi"" i gi;""eli_
varu svo;a srada. Uzalud bi ih sada i trai,iol je, s,
sigurno vei prilidno poodmakli od Betlehema.
- Vrlo mi.j,e.tao, da si ih propustio
, dovesti
y 9:T otaca mojih! - stari ie mudiac-nekud upravo
je na magarcu -. .
zarosuvo.Na nregovuse staradkomlicu doista vidjelo, lahala
cla mu rc b neizmjerno Zao.
Meduti.m s9 ntvi sunirak podeo hvatati na nebu. a tada je ustao s kamene klupe, na kojoj je prosjedio.
cijelo popodne,.i ispruiivii ruke, pipajuii pred sobom
iunce ,e bilo klonulo_Za daleke Zapadne-*-p"rriri
planine. Iz
daliilg.dop-iralo je blejanje oprezno_.zaputrose u ku(u, da zaloij svoj vedernji
t";"
'okup
.,ou^r^i
s velikim irapovima prigonili na obrok. Sjedeii za srolom kbd vedereslabo je jeo. Ne-
i titifi; i
tor, da ih fuoz noi ne udivi ili ne ugr^bi t at ia diitji kako mu vederas nije prijalo jelo. Bio je nekud neo-
zvij.er.ka,.koja se no(u znala Suljaii bidno uzrujan i uzbuden, kao da iidekuje nesto van--
kolibica i ovdiih torova. "k;-p;;;ki[ redno. Sam sobom nije bio nadistu, Sto se to s njime
Povrh ravnih krovova betlehemskih kui: djzao danas zbiva i.Sro on to zapravoiSdekuje... gif; je
se uvis polagano i lijeno modrikasti aim. Oizao .e dasova,kao da je u nekoj vruiici. Staradkisu mu obtazi
gorili posebnom ognjicom i njegovo blijedo, skorc.
 _12_
voitano lice bilo je vederas zalareno i crveno, kao
"da ga je namazao crvenilom. Tako uzbuden kao te
vederi nije bio jo5 nikada u Zivotu. I sve protiv nje-
gove volje jauljala mu se u du5i slika neznane liiepe
i9ne.i onog izmudenogstarca, 5to nijesu mogli d-o-
biti konadiSta u Betlehemu. Neprestano je miilio na
to,, kuda su se ti siroma3ni i umorni putnici sklonuli.
Nije ugodno prosp.avati noi pod vedrim nebom, pa
makar..bila -i topla, f sve vi5e salijetale ga misli,
_ne.bi li ipak.svoga vodida poslao pitati u grad, da
1i je ono dvoje stranaca na5lo konika f Ako nijesu,
neka ih dovede u njegov dom, i on & ihlijepo i radosna
srca smjestiti u svojoj kuii.
Ali.nakon. duljega promi5ljanja morao je od toga
odustati,. jer je vei noi bila polegla nad zemlju,- a
sitne zvjezdice osule se vedernjim' nebom, pa gdje
da ih i nade u noino doba ( Ako su zaista nXU gale
['akvo 2akloni3te, tkozna, bili se htjeli onako izTnu-
deni i. izubijani od putovanja seliti u njegovu- kuiu
i buniti ga u njegovu sraradkome miru.
_Vcdernji su.dasovi prolazili tiho i polagano. U
okoli5u Samuelove ku& vladao je gluhi- mir, a nije
vi5e do stardeva uha dopirao ni Eamor iz gradita,
jql rg. umorni putnici bili legii na noini podina-k.Stari
uditelj nije.zaEudo.ove vederi osjeiao ielje da legne.
f kada ga je htio _niegovvodid da odvede'na podi-nak
u _njegovusobu, koja je bila odmah nadesno dolje
"od glavnog kuinoga ulaza, orpusrio ga je rijelima:
- Plemeniti i dobri sine
Judin, idi ti samo na
podinak i spavaj bez bdge za mene, a ja (u vei joi
malo da prosjedim ovdje ! Nijesam vederasni najma-
njg-.pospan, Joj hoiu da prije noinog odmora pro-
miiljavam o Gospodu Bogu Izraelovu i Njegovim
velikim i.-svetim djelima, eovjek je najblili Gospo-
'dinu svojim mislima, kada je sarn i kada oko njlga
vlada sveta ti3ina. A upravo tiha veder je za to nij-
:zgodnija.Zato dobrisinko, idi, idi samona podinak !. . .
A kada su na drugoj strani kuie utihnuli koraci
-Eelji
.mladi(a, koji je po i odredbi stardevoj oti:
-13-
Sao na podinak, starbc se digne od stola, za koiim,
je sve doselesjedio, i pipajuii i traieii izlazna vrata,-
koja su iz, njegove skromne blagovaonice vodila iz-
ravno u vrtii, zaputi se on ponovno onamo, pa kada
je dotapao do kamenite klupe, spusti se na nju la-
gano I oprezno;
Noi je bila tiha i topla, a sveta tiSina neobidno
je godila staromu Samuelu. Sve je oko njega snivalo
slatkim snom, samo je on joi bio budan i svojim mi-"
slima zaplovio u daleke otajstvene prostore, gdje
vlada vjednost i mir... Njegova se misao ugdigla.
tamo visoko gore povrh bezbrojnih zvi.jezda, gdje
stoluje Onaj, koji je od stvorenja svijeta vodio prao-
ceve naroda izraelskogana svim njihovim putevima-
i koji je mudro ravnao sudbinomnjegovom. I stardeva.
ie dula od dubokog strahopoditanja drhtala kod
pomisli, da taj veliki i svemoguii Gospod Stiti i njega
neznatnog zemaljskog crva. f premda je on kao po-
jedinac nitko i ni5ta u toj velikoj ljudskoj zajednici,
ipak i on uLiva Njegovu svetu zaStitu, a ruka svemo-'
gulega Jehove ravna i njegove putove i Zivotne staZet
da u borbi livota ne klone i ne posmada. I samo onaj,
koji u Njega raZi oslona, koji se u Njega pouzdaie
punim srcem i distom du3om, taj ne (e i ne mole po-'
stradati, jet njemu su staze utrte i, sigurne,
I dok je on tako umovao o dobroti Vjednoga'
najednom se dogodi neito dudesno i nevjero-
jatno: pred njegovim ugaslim odima nastade izne-'
nada velika, jaka i nikad nevidena svjetlost... On.
ie od straha zadrhtao cijelim tijelom. Taj neobidni
sjaj, kakav nije nikada vidio ni onda, kada su mu-
odi bile zdrave i kada ie niima gledao ovaj lijepi Bo*
|ji svijet, posve ga je tako osupnuo i zablenuo, da,
sebi nije bio svijestan, 5to se to s niime najednom
desilo. Pitao 3e neprestano: otkale najednom ta sviet-
lost i kako je mole gledati on, koji je ve( nekoliko'
godina posvema slijep ( Kakvo se to dudo desrlo
s njime, da on usred tamae noii najednoi gleda svjetlon
kada je usred najjadeg-sundanog dana pred njegovim
 -14-

usaslim odima vladala vazda duboka tmina i pusto$ (

I"joi se nije pravo ni sna5ao od te neobidne po-
jave, kada zaEuie neko divno i skladno pjevanie,
kakva jo5 nikada u Llotu niie dulo njegovo
liudsko uho. Sta je bilo ono velidanstveno pievanie
u hramu Gospodnjem u Jerusolimu, 3to ga ie &to
toliko puta, kada ie o Yazmu pribivao svedanom
bogoslulju u htamu I Zaista ni5ta prem a tom divnom
pjevanju, koje je dolazilo iz nekih otaistvenih i vrlo
dalekih krajeva, Upravo kao da se gore ispod sve-
mirskih zvijezda nalaze neki nevidljivi pievadi, koji
pjevaju neki novi, neobidni i velidanstveni hvalo-
sptev...
I zaista, njegovo staradko uho posve je jasno
razabfualo taj boianstveni i otajstveni pjev, a dobro
je rczumio i velidajne rijedi te velidajne himne :
,S1ava. Bogu na visini, a mir ljudi.ma
na zemlji, koji su dobre volje!...<
I Sto je dulje slu5ao to otajstveno pjevanie iz
dalekih visina, obuzimalo ga sve veie dudenje i silno
strahopoditanje, a neka neodoljiva sila prinukala
ga, da se spustio na staradka koljena i kleknuo...
Ruke ie podigao tr vis i vapio pun nekog svetog na-
dahnu(.a:
- Velik je i silan Gospod Bog Izraelov ! Hvala
i slava imenu Njegovu!...
A svjetlost, koia je dolazila iz dalekih otajstvenih
prostora, bivala je od dasa do dasa sve jada i. iala
i sjala je najjaEim sjajem upravo nad onim ktajem,
gdje su betlehemski pastiri imali svoje kolibice. Mi-
stidno (tajanstveno) svjetlo obasjavalo je stare sive
ispucane peiine u okolici tolikim sjaiem, da se vei
iz daljine taspoznavala mr3ava stabla na njima kao
usred bijela dana. Upla3eni Samuel nije bio jo5 uvijek
svijestan, 3to se to s njime i .oko njegb zbiva. Neko-
)iko puta opipao je mrSavim i drhtavim staradkim
prstima uvehle svoje odi, da se uvjeri, da li je to san Stari udltelj skodi"na noge I stane,-klicati...
ili zbilja java. I najednom podne od silnog uzbudenje
dozivati svoga vodi6a:
 -16-
- Mladiiu, sine Judin, dodi, oj dodi odmah !..,
' A tamo s protivne strane javljao se uplaieno
''
mladii pitaju6:
- Sto se dogodilo, mudri uditelju I Zar te je
snaSla kakva nesreiai...
Ali starac je neprestano dozivao :
- Dodi, oj dcdi brzo, sine Judin ! Ne 6klijevaj !
Pa kada je mladii onako polusnen istrdao u vrt,
gdje je.pod onom starom smokvom kledao zaprepai-
teni Samuel, ostao je i on zablijelten od prejake svjet-
losti pa je i on zavapio pun strahopoditanja:
- To je znak Gospoda Boga lzraelova ! Poklo-
nimo se sili, slavi i mudrosti Njegovoj !...
Dok je mladii izgovarao te riieli, skodi stari udi-
teli kao kakav mladi( na noge i stane presretno kli-
cati :
Sine Judin, dogodilo se veliko dudo ! Ja sam
nakon tolikih godina opet progledao! Evo vidim
tebe, kako si pao nidrce u prah pred Gospodinom
i kako ti se lice dotide zemlje, O, velik je Gospod Bog
o t a c a n a 5 i h! . . .
S tim njelrma pride starac sigurnim korakom
k svome dosadanjem vodidu, koji je leiao pred niim.
Pa kada je mladi(.podigao lice prema mudrome starcu'
rastvorio je jo5 jade bdi i veselo kliknuo:
- Mudri uEiteliu, tvoje su odi zaista progledale!
- i od velike radosti pode star'cu ljubiti obje ruke.
No starac mu rcEe:
- Ustani, i podimo zaiedno k onoj strani, gdje
je svietlo najjate ! euje5 li ovo otajstvenci pievanje (
To su glasovi andeld Gospodnjih, koji naviieltaiu
neki dudni dogadai, Podimo brzo I
I premda je bilo ponoino doba, stari se Samuei
osloni o desnicu mladiievu, i oni brzim i smielim ko-
rakom pohrlile onamo k pasfirskim kolibicama, koie
su bile-pod peiinom betlehgmskom. A kad su stigli
onamo, imal{ su Bto da gledaiu. Ovce se u torevima
-t7--
nijesu ni najmanje upla5ile od dudedne svjetlosti,
vei su veselo blejale i poskakivale u zatvotenom
prostoru, a ovdarski su psi mirno sjedjeli ili su neki
opet lelali poloiivBi glavu na prednje noge i proma-
trali vjernim odima, Sto se to zbiva usred noii, pune
sjaja i svjetla. A pastiri su hrlili prema jednom otvoru
peiine i nosili najljepSe i najizabranije janji&, kao
da & nekoga daivati, dok su drugi kledali u prahu
i medusobno govorili:
Objavio nam se Gospod Bog Izraelov !
A kada su usred ove neobidne svjetlosti opazili,
gdje.prema njima stupa 6asni uditelj, mudri starac
Samuel, razmakoSese s po5tovanjem, da ga propuste,
govoreii:
i - Gle, dolazi i mudri uditelj izBetlehema! Evo
i on slijep hrli k ovoj peiini ! I njemu se javio sve-
silni Jehova, jer je svet Zivotom, a pravedan i mu-
dar u djelima svoiim...
'
Dok su to pastiri govorili, i dok je on propitki-
vao, sto se to zapravo zbilo kod njih, oni su mu samo
pokazivali rukom prema otvoru pe(ine govoreii:
- Mudri uditelju, dodi brle, zbilo se veliko
iudo !
Ug pomoi sina Judina starac je stigao sreino
pred peiinu i na ftenutak stao, kao da je od kamena.
A onda najednom padne na koljena i pun nekog vrhu-
naravnog nadahnu(a klikne uzviSenim glasom:.
- Mesija ! Mesija !
Kada su prisutni pastiri duli stardev poklik, pa-
do3e i oni na koljena kliduii :
- Mesija ! Mesija I Slava Gospodinu, Bogu
otaca na5ih, koji objavi slavu i volju svoju medu
nama ! - i prilatahu iedan za drugim t darivzhu
novorodeno djete3ce, koje je le|alo na slami i u
pelenicama te se nekud posebnim blalenim smije5kom
srnjeSkalo na,priproste betlehemske pastire, kao da
im veli:
Da, ja sam zaista Mesija ! Ja sam put, istina
i Z i v o t! . . .
Svjetlo svijeta.
 '\---, :- $ -: -19-
A radost je prostoduinih pastir a bila jo5 veda, se skupe u zbornici na molitvu , pozvati svoje sugra-
kada im je Samuelov pratilac rekao, da je mudri daae, da se idtr. pokloniti Mdiji, koji leli tamo
starac ove velike i neobidnenoii najednom progledao" u spilii.
Iza staroga uEitelja stajao je odmah njegov do= *
**
sadanji vodid, pa kada je ugledao majku novorodenoga
Kada je ujutro sin ludin doiao da probudi mu-,r
djeteta, pribliii se k stardevu uhu i Sapne:
drog uditel)a i da ga $ozove na zajediidku molitvu
- Udftelju, to je ona ista lena, o kojoj sam ti u zb.ornic.r!,
gdje su na njega vei dekali njegovi sugra-,
sinoi govorio, a onaj starac,'5ts blaieno gleda u no- dani. na$ao ga mrrvog zi stolom. I-Ikodehi kaZiprsti
vorodeno dielg5ce, niezin je fitatilac, koji je vodio desnicebio je grdevito uprt upravo nad onim mjestcm
u svetoj kniizi, gdje je stijalo pisano :
rI ti, Betleheme, nijesi na jma.nji
medu gradoy_ima Judinim, jet iz tebe
ie iza(i kne2, koji (e zagospodovati
Judejom i narodom izraelskih...,i
- Gospod je dao dug iivot mudrom starcu, zato,
da dodeka dolazakSinaNjegova, i vratro mu.odinjii
vit',_.da ugleda Svjetlo svijeta i Kralja mfua, jer je
cijelim svojim .Zivotom radio za Njegovu dast i-slavu
i jer je u nauci i mudrosti Gospodnj5j ftaijo mir srca
svojega i kaliput svima djelima svojim...

'
Drigo !e starac kledao pred novo.rodenlm djetetom... .
.t :

na ularu m aga['ca,na kojem jp ona sjedjela. Sada sam

ih prepoznao,
. I dugo je jo5 starac kledao u prahu pred novoro*,
dbnim djetetom i hvalio i velidici u dirXi Gospoda
Boga otaca svojih, koji mu je iskazao tu milost, da je
on prvi od betlbhemskih stanovntka ugl:edaoMesiju
naroda izraelskoga, koji ie narod svoj izbaviti iz tmine .r.. :
1 ropstva. l
A tada se hvaleii Gospoda vratio domu svojemu
i,::;r.V '
i neprestano putem razmiSljao, kako ie uiutro, k)d* I bAii:l ::irrlr.r fr

':1!!,j::3
: l: ,:r: e*

Bjegunci.
I.
a gori Sionu u Jerusolimtr,
svetom gtadu Izraelaca,
stajala je palala kralja He-
roda, koju je on dao ure-
diti sasvim prema rimskom
ltzoru, da ve(, i tim po-
kai,e, kako je on sluga i
podanik rimskoga carstva.
Nije on bio predstavnik
cijeloga izr aelskoga n arod a
kao stari iidovski kralievi,
ve( zapravo rimski vazalr*
koji ie zavisio od milosti carskoga Rima, jer mu
je Rim njegovu kraljevsku vlast potvrdivao. I po-
radi svoje velike sklonosti prema Rimljanima nijesu
ga Zidovi rado gledali, te ga je narod pade i mrzio.
Herod je dobro Znao, da nema nikakva oslona
u Zidovskom narodu, ali on nije sebi zato mnogo
tr'o glave. Sto je njemu stalo do Zidova, koji mu
ionako nijesu podjeljivali kraljevske dasti ! Glavni
* YuaI se zvao onaj krali, koji je kraljevsku vlast dobivao
od rimskoga cara.
*2r-
cilj njegova iivota bio je, da se 5to jale i bolje do-
dvori Riml janima. Zato je prcma Rimljanima bio pu-
zavac do odvratnosti, a prema Zidovima nepovjerijiv,
naprasit i sumnjidav, jer se neprestano bojao 2a svoj
Eivot i da mu tko drugi ne ugrabi kraljevske vlasti.
I ba| zato se neobidno zaprepastio jednoga jutta,
kada mu je stari pismoTnanac Menahern, koji je bio
njegov pouzdanik.i prijatelj, javio, kako se u narodu
govori, da se u Judeji rodio nekakav novi kralj, koji
da je paEeiz loze Davidove. Ta ga je vijest silno uz-
rujala. Neprestano se mudio pitanjima, tko bi to mo-
gao biti.r kakav je to kralj. Njemu barcm nije dosele
bilo poznato, da u Judeji ili u Galileji [li kakav
mu5ki potomak kralja Davida. Tih je vei davno po-
nestalo,pa otkale sada najednom Davidov potomak (
To mora da bude nekakva zabuna ili smjela ptevata,
koja ima da uneseu iidovski narod smutnje, a sigurno
je bila uperena protiv njega, jer su' ga Zidovi veoma
mrzili, Sto je ptijateljevao s Rimljanima, Netko se
zaciielo digao protiv njega, da mu otme kraljevsku
vlast, a moida i sam Zivot.
Vei nekoliko noii ne moie da stisn'eoka. Nepre-
stano je mislio na toga novoga kralja, koji se tek
rodio. Pitao je zabrinuto savjeta u razlilnih ulenjaka
i sveienika, ali mu nitko nije znao da rekne niSta
pouzdano,.I oni su sami duli, da se u narodu pripo-
vijeda o rodenju nekakvoga kralja, a drugi su opet
t_vrdili, da to nije kralj vei sam Mesija, Eoga je-Ei-
dovski narod tako teiko i leljno iSdekivao.-A ta je
4!ug^ vijest o Mesiji jo5 jade uzrujala sumnjidavoga
Heroda. Ako se zaista sada rodio Mesija, kako su ga
vei davno navije5tale stare knjige vjerogakonske,
tada .(e.se taj staviti na delo svegi Izriela i povesti
ga u boj protiv Rimljana. A to bi inalilo onda iigurnu
propast njemu i njegovoj obitelji. Svaki onaj Zidov,
koji danas ust_ajeprotiv Rimljana, stjede odmah ljubav
i naklonost Zidova, Ako je taj nekakvi novorodeni
Mesija zaista Zidov, i ako je njegova zadata, da sve
Zidove okupi okd sebei povede u 6oj protiv Rimljana,
 - 22-
\
onda nema nikakve s,rmnfia ie njegovo nastoianjei
na5i razumijevanja u cijelom iidovskom narodu"
To bi mogao biti drugi slavni Juda Makabejac, koji:
je nekoi ustao protiv tlalitelja i neprijatelja svoje do:
movine, da ih satare i da svoj narod oslobodi sramot-
noga skrbni5tva.
Ali u toj ga je njegovoj te5koj zabrinutosti do-',
nekle tieSila pomisao, da se taj tobofnji, fualj i Mesija '
Zidovski tek rodio i da & svetom rijekom Jordanorn
proteii jots mnogo i mnogo vode, dok taj ne bude
kadar da digne iidovski narod na Rimljane. Uostalom
ne ie ni Rirnljani stajati skr5tenih ruku i mirno ie-
kati, da se kakav nezreh mladii diie protiv njihove
prevlasti u Judeji, A braneci Rimljani svoje gospod-
stvo branit & i njega, koji je njihov pouzdanik. Pa
Eemu da se onda bez tazloga vei sada uzrajava zbag
nekakvog djeteta, za koje se ne zna, ni tko je, ni 5to.
je, ni Eije je ( Uostalom dime & i dokazati, da po"
tjele upravo iz loze Davidove I
Premda se Herod time nekoliko dana tje5io i l
povzdavao u rimsku vlast, koja & vei obradrrnati
s tim nekakvim novim kraljem i Mesijom.Zidovskim,
ipak je ta njegova utjeha bila samo dasomidnai naoko:
Crv te5ke sumnje i jo5 veiega staha, da ne izgvbi
kraljevsku vlast, rastakao je trjegovu nutrinu. NigdiE:
nije mogao da nade pravoga mira i pokoja, a besanica
mudila ga je upravo do ludila. ,'i
--
LaL- da rru
Zar Lra mi rrEfa[av
nekakav llgvurgqcu.l
novorodeni djedadii
uJrcaLlc odujj
(,rJLl-,
zme kraljevsku vlast, na koju ja jedini imadem pravo i-
koiu su mi i Rimljani potvrdili I - pitao se uzrujano:
iedne nodi, kada se uletao svojom spavaonicom ne:
mogav5i od teSkrh
mogavsr stisnuti oka. - Moie Ir
te5kih briga strsnutr li:
se to zaista dogoCiti ( Ne, ja kraljevske vlasti ne dam
iz svojih ruku ni za koju cijenu ! Neka se i krv prolije,
ali ja je ne dam I Neka me Zidovi jb5 vi3e zarrtrzer,
neka jo5 vi5e vidu na mene, ali ja iu svoje
braniti bezobzirno, pa makat i trajveiom silom.
sam ja kralj naroda iidovskogai nitko drugi ! Uosta;.
lom ionako:me Zidovi mr4e, pa demu da se ondd
-27--
obazirem na te buntovn ike i nezadovoijnike, koii
bi me jo5 danas zbacili s prijestolia i protjenli iz
zemlje, samo da mogul Ja se ne midem nikome s puta,
pa bio on ba5 i Mesija irdovski. Herod ie biti jadi
i od njegai od cijeloga Zidovskoganaroda, jer on uliva
potpuno .povjerenje Rimljana, koji imadu u tome
zadn)u tLlec.
Ali uza sve to, Sto je sam sebe tako junadio, slao
je ipak u narod na sve strane dou5nike i plaieirike,
da ispitaju, gdie se zapravo rodio taj novi Mesija
i Sto o svemu tomu misli i govori iidovski narod.
Vijesti, koje su mu.donosili njegovi dousnici, nijesu
bile ni najmanje povoljne za nj, Reko3e mu, da Zi-
dovi javno govore, da bi bila najveta sreia i spas
za cijeli IzraeT,da se takav Mesija rodi, koji bi obra-
iunao s Rimljanirna i sa svim njihovim ulizicama
i slugama, medu koje su ubrajali i Heroda. Cio na-
rod da je spreman, da se okupi oko Mesijer.ako dode,
da izbavi lidovstvo ispod rimskoga jarma.
A jedne vederi, kada je sjedio u svojoj blagovao-
nici i gostio se ribljim mesom, za kojim je nada sve
bio pohlepan, upadne kao bez daha'k njemu Natanael,
iasnik njegove tjelesne s*aEe, i uzrujano rcEe:
- Gospodaru i kralju I eas prije stigo3e u
Iq-
rusolim tri odlidna putnika. Vele, da su iz veoma
dalekih krajeva i da trate nekakva novorodenoga
kralja. Dodo3e na prekrasnim devama i s velikoir;
upravo kraljevskom pratnjom. Sobom nose i razlilne
skupocjene darove, kojima & dafivati novorodenoga
kralja.
Kad je Herod duo tu vijest, uZasno problijedi,
a kako ie imao puna usta fibljega mesa, zapne mu
poveia riblja koiiica u gr|u, i bio bi se zadivio, da
priskodio u pomoi i p6rom izvukao
Tt .$j" Natanael
roscrcu tZ gtk[ana.
'
Krvavim odima buljio je Herod u svoga dasnika
ne znaju(i u prvi mah, Sto da mu odgovori na tako
nepovoljne vijesti, koje mu je bio donio. Tek kad se
 -24- -25-

- Zaista,Natanaele, to nijesu male ni lake stvari.

malo sabrao od strah a i zaptepaitenia, upita muklq :
: Tyoie me vijesti veoma zabrinjuju. Iz dalekih strana
i isprekidano
--
Stranci u Jerusolimu / Trahe novorodenoga i dolaze nepoznati odlidni putnici i trahe novoga kralia.
Ne pitaju za na$ega,evo ovdje prisutnoga gospcCara
kralja i Sto to sve znaEi( Otkale oni iz dalekih stranaf
znadu ve(, za niega I Tko im ie to ve(. iavio (
- Ne znam, ktalju, - opet Ce [.[atanael, - ali
tako su sami govorili, kada su se raslitkivali Za n9:
kSkvoga novorodenoga kralia.
Herod postane jo5 poti5teniji i ioS vi5e zabrinut,
Te ga vijesti posverna porazi5e. Dolazak nepoznaqih
putnika iz dalekih strana, koji uale ne$akvogakralja.
\pade i bogatg
iodenoga medu Zidovima, te mu nose
skupocjene darove, niie neznatna stvar. To ig yeli.h
doiad.aj i to se sve mora dobro ispitati, jer bi drukdijE
-o-"gto iako da urodi te5kim i nldoglednim posliedij
cama. I premda je b!19 vedernje doba, po5alje po, m!:
droga pismoznanca Men?hema, da tuie njegovo mi-
Slienie-i da pottali u niega savieta, Sto da udini. , '
Kad je Menahem stupio u hralievu blagovaonicu,
opazi Heroda neobidno bliieda i uzruiana i poklo-
nlv5i se upita zabrinuto :
- Sto se zbilo, gospodaru, da me u ovo no&rg
',.
dobazove$udvor|
- Neka ti Natanael isprida ! - muklo ie Herod;
A kada je kraliev dasnik sve ispripovjedio mu''
dromu ancu. namr5ti
ru pismoznancu,
oismozn
-se namrsti starac visoko svoie delo;',
starac viso
uhvati desnicom za dugadku prosijedu bradu I"
''
duboko se zamisli. . . . ,
Nekoliko ttenutaka vladao ie u kralievoj bla-'
govaonici gluhi, grobni mir. Herod je disao te5ko
I irpt.tiaj'no,'piraEen Sto nepovoljnire gla.sinanra',
o novome kraliu, a nelto izmulen i od,togar Sto mu.
je bila riblja kost zapela u grlu i skorb ga nstavilz
Uhvati se desnlcorn za bradu I dsboko se zamisli...
od iivota. U groznidavoj ie neizvjesnosti dekao'
Sto Ce da reknJ njegov mudri savjetnik. .Pa ,kad*
i kralja Heroda, ve( za drugoga, dosele nepoznatog^
'jer taj podeo govoriti, pristupi krali bliie k niggui,
ie
i.r ie oi.mozn-anacgovorio
i6,pismoznanac palliivu
eovorio dbsta tiho, te ie pallii novorodenoga.Na5emu kralju, kako mi znamo, nije
gutao svaku njegovu riied. se sada rodio sin, pa na njegovu dvoru takvoga no-
. A Menahem ie govorio odmjereno i vaino z vorodenoga kalja nema, U cijeloj Judeji i €alileii

'''
 -26-
nema drugoga kralia do li evo naiega uzvi5enoga
gbspodara Heroda. A i Rim, gospodar i glava svijeta,
iii. ao danas pfiznao i potvrdio drugoga Zidovskoga
kralja do Heroda.Tko onda mole da govori o novome
fualtu I Gdje je taj i dime de dokazati svoju kraljev-
sku lozu I Sto vi5e o tom razmi{ljam, to sam sve duhlje
uvjercn, da to mora da bude nekakva spletka i pre-
vara. Netko hoie da se osveti na5em uzvi5et'omgo-
spodaru Herodu pa tura u narod nevjercjatne-4la-
sine. Nepri jateljima kraljevim hoie se bune i nemita,
da mogu onda reii u Rimu : ,Gledajte, Herod je slab
vladar. Nije sposobanza kralja, jer mu se buni narod.<
Da, u tom leii ta tajna o tobolnjern novorodenom
kraiju.
'Herodovim
licem oreleti mali tra(,ak nade i ta-
dosti. Posljednjerijedi- Menahemove kao da su smi-
rile njegovu uzrujanost i joS ve(u bojazan. f sarn
se podeo uvjenvati, da bi njegov savjetnik mogao
imati pravo. Samo njegovi nepijatelii i nitko drugr
mogoSe baciti u narod takve vijesti. Zaista njima
se hoie krvi i nemira, da mogu onda svu krivniu
svaliti na nje.ga.Misle jadnici, da (e ga onda Rim
skinuti s prijestolja i da ie dobiti dtugoga kralia,
koji ie im biti vi5e u volji nego on.
- Tako mi sjene i groba moje majke ! - pro-
mtmlja gnjevno i razdrateno He"od kod pomisli,
da bi Zido,ti mogli dobiti drugoga kralja, i pri tom
snaino zgrdi pjesti, a lice mu pozeleni od gnjeva. -
Dok sam jau iivotu, dotle ne ie Zrdovskomzemljorn
vladati. drugi kralj osim mene !
No uto ga prekine Natanaelov upit, rrpravljen
fia Menahema l s1r doputovali u Jerusolim, polegoie ispod starih
- A ti stranci, Sto su prije vederi stigli u Je-
rusolim I Tko je njima rekao za nekakvoga novoga
kralja I
- Trebalo bi ih pitati ! - brzo ie pismoznanac.
- JoS vederastreba poii k njima i pitati ih, tko su,
otkale su i od koga su duli te dudne.vijesti. Za\to
da ovdje nagadamoo ovom i onom i da uzalud gubimo
-27-
vrijeme,..ka{a su tu ti stranci, koji nam mogu sve
reii i rije5iti tu zagonetku, koja nas vei ne"koliko
dana mudi i smuiuje I
- Menahem ima pravo I - javi se Herod. -
Ti. ieS, Natanaele, sadi odmah poii sa straiom do
mjesta, gdje se ti stranci nalaze i u moje ih ime po-
zvati ovamo. Ne ie li milom, a ti upotrijebi i sjlu.
Mi moramo da doznamo sve'od niiir-!
,. C_asnjtse pokloni kralju i izade napolje, da iz-
vrSi kraljeuu zapovijed., .
Ii.
jednoj gostionici blizu sjevernih vrata grada
Jerusolima sjedjela su na malenim (ilimima, kdje su
prostrli po poqg, tri_ vei postarija dovjeka. Vidjelo
se odmah na njima, da su itranci i sasvim neooznati
u Jerus.olimu,.jer je jedan od njih, i to onaj po izgledu
-prililama
nat_s.t,ariji,
deiie _zapitkivao gostionidara o
u iidovskoj zemlji i onda to lrevodio i tumadio osta-
loj dvojici. sudrugova u nekbm jeziku, koji je go-
stionidaru bio sasvim nepoznat. I onaj sam nije 6aS
najbolje.poznavao iidovskog jezika, ali je ipak toliko
vladao, da se mogao sa svakim Zidovom pri-
lii-"
lidno sporazumiti..
Na bijelom platnenorn prostiradu imali su pred
sobom ovtjega sira, datula i raienoga kruha, a Zed
su gasili ovdjim mlijekom, koje im je gostionidar
donio u olovnoj posudi. Pratnja njihova, dosta velik
broj slugu, bila je vani na prosrranom dvori5tu, gdje
su se grijali oko vatte, koju su nalolili, jer je noi
bila dosta hladna. Lijepe, velike deve, na kojima
smokava i mirno preiivahu svoju hranu. Bile su to
posve mirne i dobroiudne iivotinje, oko koiih su
obilazili radoznali Zidovi, gosti gostionidarevi, koji
su se divili njihovoj velidini i ljepoti. Sa slugama
nijesu nikako mogli da zapadjenu razgovar, jer
nijesu znali Zidovski, a gradani oper jerusolimski
nijesu poznavali njihova iezika. I tako ne mogo3e,
 -29-
-28-
Natanael medutim pristupi k najstarijemu stran-
ni5ta saznati. Po devama su samo nasluiivali, da cu, koji je upravo tvakao datule, i pozdravi ga u
moraju biti iz dalekih krajeva i da su imucni, ier
iidovskom jeziku:
to se opet vidielo po opremi. Trgovci nijesu takoder - Bog lzraelov bio s tobom, ne4nani dovjede !
bili, jer nijesu nidim trgovali.
I dok su ona tri nepoznata putnika raz,govarala Videii stranac pred sobom sjajno odjevena
u gostionici o svom dosadanjemputu i o sutra5njem iasnika shvati odmah, da to mota da bude kakav
danu, kada im je bilo krenuti dalje za njihovim ci- uglednik jerusolimski, zato ustane sa svoga mje-
ljem, stupi u gostionicu Natanael, dasnik Herodove
-strailet sta i prekrstiv5i obje ruke na prsima pokloni se das-
tjelesne i pristupi gostionidaru, koii se niku i odvrati na njegov poZdrav fijetima:
vrlo zadudio tom nenadanom posjetu, kakvoga jo3
nije bilo u njegovoj skromnoj gostionici, a donekle
se i uplaiio videii pod svojim krovom otmienilgz-,
t;,;-)
kraljevskoga dasnika.No ubrzo se opet sabrao, kada
ga je dasnik upitao pokazavii prstom na strance:
- Jesu li ono stranci, koji su pred veder stigli
t"x)4
\J /'fl,
u |erusolim i koji trale nekakvoga novoga fualia (
- Jesu, gospodine, potvrdi gostionidar, t'
-: Jesu li i tebe 5to pitati o tom novom kraliu {
- Ne, gospodine! -brzo (e krEmar, koji ie od-
mah shvatio, da je vijest o tom novom kralju uzruiala
Heroda i njegov dvor.
- Oni ie noiiti u tebe d - opet ie dasnik dosta
strogo.
- Tako reko5e, gospodine.
-- Imadu li i pratnju sa sobom (
-. Imadu. Sluge su im vani na dvori3tu. Griju
se oko vatre.
- Bit ie da su bogatt, - primjeti Easnik. flatanael plta gostioniEara o strancima.
- Rekao bih, - potvrdi gostionidar. - Lijepo
su odjeveni, a i sluge su im vrlo pristojno opravljeni. - Veliki Bog, jedini gospodar neba i zemlie i
' - A ne reko5e li, tko su d sviju nas, neka je i s tobom i s nama svima zajedno I
Pitao sam onoga najstaijega, Sto sada upravo Sto 2apovijeda! (
posiie za datulama, otkale su, a on mi samo odvrati : - Vi ste stranci u Jerusolimu a
ull dalekih strana.( Uostalom dosta se telko i spo- -_ Prvi puta smo ovdje.
razumjeti s njima. Salno onaj najstaiji znade ne5to Dodoste li po trgovadkim poslovima I
- Mi nijesmo trgovci, gospodine!
Zidovski, dok ona druga dvojica kao i sva njihova - Nijeste ni Zidovi !
pratnja govore nekim dudnim jezik<tin, kakvoga ni-
jesam dosele nigdje duo. -Ne!
 -30- -3r-

=_ Kakvi vas poslovi vode ovamo I Da ste -Ovo je kraljeva palada !

Zidovi, onda bismo znali, da ste doSli pokloniti se Straie na ulazu plopusri5e ih bez zapreke,
'tr"_ier
u hramu svesilnoga Boga lzraelova Njegovoj sili im je Natanael tekao. dj ovi stranci dolaie po
i moii. ljevoi zapovijedi.
- Mi ttalimo novorodenoga kralja,
- Novorodenoga kralia dakle ( - ponovi da- A kada su se uspeli Sirokim kamenitim stepenr-
carna u gor.nji sprat, Zaustavi$e se pred iednim'ula-
snik uzbudeno. - Ako ta\ite njega, onda morate
zom, na.kojem je veliki i te5ki crveni z^sto, sa zlarom
sada odmah do moga uzviSenogagospodara kralia pro_tkanim.nitima dijelio nutarnje odaje od vanjskih,
Heroda, koji vas poziva, da dodete u niegovu paladu. a dasnik im rede:
Stranac se malo zaludi takvom po2ivu i okrenuvii
se ostaloj dvojici svojih suputnika, koji prekinuSe
svoj razgovor, dok je njihov najstariji dtug razgova-
rao s kraljevim dasnikom, rede im :
- Ovo je kraljev dasnik, koji je do5ao po nas,
da dodemo odmah u dvor kralja Herqda. Ustanite
i podimo onamo ! Milost Boiiega duha bit, ie nad
nama i sada kao i dosele.
euv5i ostala dvojica stranaca te rijedi us'tadoSe,
poravna5e svoje haljine i uzev5i u ruke dugadke
Stapove podo5e za kraljevim dasnikom zapovjedivBi
priie polaska slugama, da dobro pdpaze na deve
i na prtllagu.
Od sjevernih vratiju grada ]erusolima do same
Herodove palade bilo je dosta podaleko. Morado3e
prolaziti kojekakvim viSe manie krivudastim uli-
iama, preko kamenitih stepenica, koje su mjestimice
bile klimave i tro5ne. Da nije bio pun mjesec i noi
svijetla kao dan, bilo bi nepfiiazno prcilaziti onim
pustim
-kao ulicama, koje su u ovo vedernje dobi vei bile
izurnrle. U starom su Jerusolimu, dim je pala
noi, gradski stanovnici lijegali odmah. na podinak toradoie prolazlfi krlvudastim qlicama .. .
i nijesu viSe nikuda izlazilibez velike poaebe. Ulicama
su tu i tamo susretali vojniEke sfiahe, koje su prola- - Unidite ! Ovo. je
zile gradom i duvale imovinu jerusolimskih gradana: .lrlaljevska soba, - i pri tom
zastor, a pred .njihovim se odima pii_
Putem ih niie nitkd ustavljao, jer je bio s njima Na- :9..9r.-*
dvorana, lijepo msvijetljena s mnogo "k^ii-ulji:nih
tanael, dasnik kraljeve tjelesne stafie, koga su dobro :,r.^1.?.
svJetllraka, koje su na bakrenim londiiima visjele
^poznavali u Jerusolimu. -'bio
sa Kameniti je pod dvorane
Kada su stigli do visoke i mrke kamenite zgrade .stropa...d.vor.an9,
preknt velrklm r debelim sagom. U dnu dvorane
silnoga opsega i .velidine' okrene se dasnik prema ja5e povi3eni stolac, prekrlsno izriii^r"n sta_
najstatijemu strancu i upozori ga riietim* t i ponli_
 -?2- -33-

je kralj sjeo na svoj srolac, pogleda ih

(en,aokonjega.nekolikoryanjih,lijepo..iztadeyl! . Ka!,a
mramornih :'1t":.1 redom i upita:
'dr:Ealo siotit"' .Sest
i takoder pozt".tn'r' ntrma su - Vi ste stranci u ovoj mojoj zemlji I
;;;k;i; ie svod dvorane' ? na - D^, gospodaru i kralju iidovskoga naroda,
koplia i kacige' I to
je bio sav ures
iiri"ri"iiir"* - naistariji &, koji ie znao iidovski.
kralieve dvorane'
^^-'?r"r;"'nii.
uito u dvorani' zato imrede Naranael: lja. Tako mi bar reko5e, a vi ste to-i sami-izjavili
kralia:!
- Prideka it" o'ai'", dok ne dovedem vederas evo pred mojim dasnikom.
sami u dvorani' rede
A kad su oni o""ti na das - Kralju, mi tra/imo kralja, koii ie zavladati
naisiariji ostaloi dvoiici : budimo
dulama cijelogadovjedanstva.
- Ne znam, 2"5to."."' krali zove' ali
optezni u svim na5im rztavama!
"v^"1'g""
k";i nas je dosele..vodio' Stitit
ie nas W?ir
a#
offi"
i' ubuduieJ - odvrati-izna'mtaol'
Medutim z^duS" -i"i"""i pokrajne d-vorane korake'
to* .podu' Dorazio ie
k" ji':';:;;;;j /i";' u dvoranu po-
Herod
krali s Natana€Iom] USavSi
-*" eas Uevrcu da bolje vidi sffance'
drsne'na "J "U'
iJ;i se duboko Pokloni5e'
Na sebi
Herod i" ,tt'p"o of'oto i dostojanstieno'
6tk sirokoobrubljenu
;" i,i"""di;;i,l ilfi;i'*il zlatom' Pt".kq lijevog rarnena
sri,mizom,a ol(o ,iit^ i -grimizni plast' Na nogama
i".i,"1j1,";l;il;di;".i
ie imao g.nmrzne tl"ad""."teBene-s.nekoliko man'llr
mu ie bio zlatnr
dtasulia razlitne ill';J' Of'" -gl^y"..u svietlu ulientca'
obrud s draguljim",;i;i ti t" ri"t["ri
a u ruci stap od 3l;;;; l;;;i' Po vanlstini biil':
star, (elav, ,t"uo-i""" lica'...kukas.tog .dugog 1oi:'
koje su oda'-
i.";i'r" ptiiit"o ittit"o, d".9;li!-"t*ica'
DoBavii do strantn
Kad je kratj sjeo na svoj stolac, pogleda ih redom...
vale njegovLr poznatuputenost' niima' promterl
outnika zarstav: ;; 4 das nr9!-, ta.dase.zaputi p1""7 _-'Ne razumijem, Sto time mislite, - Herod ie
ih il;;t;6oJ gl"u" do pete'.a
i strancrma' sumnjidavo.
a""-dvorine dav5i znak Traiimo kralja, koji ie preporoditi dovje-
i'^"'Jl tiil.t". " rt oni odmahi udinise' ianstvo, koje danas luta kjo Uai bi.z tor-it".,
""";t-ti"fl.i
Prvi njihov kraljem udinio ie na niih uzburkanoj morskoj pudini.
n,
"""t"i-' P'oz'elisuu niemu lukavca'
a.r," ase gdi2 bi imao da bude taj novi kralj I
"Liri'i,^"'#i'"i"
podmuklicu i -su il;:- S; a'..tro'iicapogled - ,;- 1".
.|:''eroo ce zabrTnuto.
"p;;;;^d;;;odmah nadistu' 5to da drie
iedan drugogai bili - Rodio se u rvojo
i zemlji.
o Herodu. Sv.ietlo svijeta.
 -74- -3i-

- A tko vam ie to rckao ( vidio na ovom dalekgm prl_tg,velidanstveni

su ures
- Objavio nam je to svoi trojici Veliki Duh istine mog.azavit,.aja,U svetirn Jpiljama roga moga
rodnosa
i ' ptavde, tuaia pro'ivio s_amnekoiiko godin-a,;;"EJci"pi.iil
- A kada se to zbilo ( i distu istinu. Med.qwojim zrimtjiim^ nijesjm-
ier liudi su ljudi, puru porot, le
- Nije davno, - opet & najstadii stranac' 1a5ag,. r opadina, koie
ih prijede, da se duSevnopreporode i d;.;;^;;Aii;.r,
- A gdje ste primili to objavljenie ( Yi ste valjda rra viSe.Grijeh ih sve jade piir*te t, zimtji,";
bra(a I .ffit;;
se. ne.mogu od'rvati, nemaju toliko ,n"n". ?l
- O ne' kraliu 'ni ! Mi se donedavna.nijesmo yopge svladaju sami sebe. ,jer
nikada ni vidjeli poznali, kamo li. da smo braia' ,pa kada ,r*'uiaio, ?-, ;';iA";
svijeru, medu ljudima n"^^ pr^i" i tiri"-il;;.
Ori* tog" mi smo svaki iz druge daleke zemlie' Za- povukao sam se u samolu, da'razmiilj;";
pravo flr ne znarno jedan drugomu za domovinu' da je talim,
;;;'i
euvSi to Herod zaEudise joS iale, a neka dudna -.I na5ao si_je I _ Herod (e radoznalo.
slutnja stade ga obuzimati, pa ponovno upita : - Tek donekle, _-
odvrati .irrn"", _ jer na
- A kako ste se ipak onda naili zaiedno ! ovom. svijetu nema pravoga savrsenstva.
s.tvo je- tek iza grani"^ oiog- Savr5en_
- Rekoh ti vei, ktaliu, da nam je Veliki Duh z";"o*^ Zivota. Ali
da se do toga sjvrienstva d6de,
istine i pravde objavio, da se rodio novi kralj.u d1- treba samoga sebe
svladarrati, treba biti
lliii zkt;i, i mi se dadosmo naput. Na granici tvoje
bom. Nad,sadanji Zivoirj"U;"a*L#"rr"d samim so_
driive tut."li smo se sva trojica. I kada se ugledasmo' p"it*;;^;i se kao duboka
tamna noi, u kojoj ne vidi5 sfaze-rri-put",
u isti se das zapitasmo: ,Zar i ti traZi3 novorodenog-a ved samo
iiit;^ du Odgovor je svakoga od nas bio: rrDa!< Iz luta5 ovamo i onamo u ,tr"trrr-i"'n.
,rr.t"adai iii
padne5 u kakav ponor. b;
medusobnog" razgovora raiabtasmo, .da se objava !?^,:: .; to ne dogodi,
ueba nam s v j e tl.a, koje. ce osvijeititi-r*lr,l"r";ril
t oa .n" t.Jiic" zbila u isto doba i na isti nadin.
ske du5e i napuniti pra71i1i -T;"b"
Slu5ajuii Herod to strandevo pridanje -rastvorio za ned,im ljep5im i
'vedrijim. t;&i;g" srca nadom
je usta jile, a glavom mu se vrzle kojekakve misli nam zviiezda
v o d i l i a .. .
i ----'i"t
slutnje. - A gdje ie3 tu
. ao si, - opet ie Herod, - da ste svaki k;ali,
zvijezdu na(i ( _ prekine ga
ciieto to ,t""rrd"i,o-' iliii^"t"
rz drcge zemlie. Zeti6 b;tr anati, otkale ste d nije pravo
- Ovaj moi najmladi drug, 1 rede naistatiii, - "koiiMi smo ie na5lir. ona se sama
: zove se Ga3par, a rodom je iz zemlje, koju. sa;mzove objavila. I zato smo poSii."" nama trojici
GrEkom. Ovai ie' drugi Baltazar, mudrac iz'zenl'ie, a"i.tTprt, da jesvojim
odima ugledamo i aa^uua"m"-;;;A#
sdie su liudi-crne puti, kao 5to, ktalju, vidi5 i na nje2ina sjaja.
lilt"*u. Domovina inu se zove Afrika. Rodio se .pod ,__^Y"r"n"el, kraljev -dasnik,t"ii ii.tu$"o
tzmedusrrancai kralja, prittoni -ii;;;;'fil;razsovor
t;rki^ suncern. Jedan i drugi su muievi.-postoj.ani, potiho; :"
p"ni -uatosti, d-obrote i plemenitine. TeEe za isti' - Ovai stranac
iom i pravdorn i dugo ie ie( trai,e i,teznu 7a njom dudno govori
zumjeti, Ne znam, u kakvu je i te5ko ga je ra_
kao i ii, koji se zov1m Melhior. Potjedem iz daleke, savezu novorodeni
daleke-Indije. Moja je domovina gotovita, ali liiepa' $.ralj, kojega ftale,.q giegovim- iJr^luaiivim rije_
'planiner. crma o tmini, istini i
Nebotidne kakvih nijesam dosele nigdie tjuast<;j arii.'f" i"" ta da je neki
t
 -37-
-36-
- Otprati ih u .njihovu gosticnicu, a suai,ama
kojemu'su mudraEki spisi'
rnudrac iz dalekih strana' ttoi st ner azumli ivo' na gradskim vratima naloii, da ih bez ikakve zapreke
zaw tili malo mozgo;; ;;t;;; kralj " " niti ne po-
"- sigurno puste
- iz Jerusolima!
Gospodaru, ,"l."ou*oE"ni To su neki A kada su trojica stranaca stigla u svoje kona-
stoji. on se !od.l.ot;;;;'tl-i-doj"glavi'Sto hoie"' iiSte, okrene se Melkior svojim drugovima i rede
tt" znaiu'
zaneleniacr, kotl t"*i im ozbilino:
- Ne bih rekao,- odvrati.*" Ht:?9;:".'?1 - Vi3nji Duh istine i pravde neka nas vodi
ao"tttt.vjerovaotvoiim riie-
i" ."-" l"a;; i;t ;iht'"ii r,,9'9;;,t dalje, a zvijezda, koja nam je rasvjetljivala put do-
trma, da su
tima, da og'""ol'n
r,, oprdvs4 i ", ::#,. " i:*i"ii-r
dale_kih z9,mgl1a,,, sele,neka nam ga osvjetljuje i ubuduie, dok ne stig-
i, ,"itiiidi-
in *:a:,:"?T,ii.;; iiiil-,'t'l",io"' tuo'i' k'ko' nemo k svome ciliu, da nademo O n o g a, koga trali
du3a na5a i za kojim deznesrce naie,..
riilaaa prije vidieli ni duli
rekao, o" t"'ti;"t"
je priie
sva trojica iednako misle
iedanza drugoga,pa gle' tviercn'da III.
i? "^fy tai
i osjeiaiui idu zai"ii""'.iiill: i.fualia' mora je
Pro5lo ve( nekoliko tledana, a ona se tri stranca
da
:togi-nol'otoelttog
oni zaista ,r^"" "Ziao"tttim narodom' nijesu povratila. Na Herodovu dvoru u Jerusolimu
t^ At,Ae iloravo ;#;";;5;*
uzalud su ih nestrpljivo iSdekivali. Straie su na
27,!*:'H."J""it?"l?l&ll''lii".ii*1"0:tJl
zato moramo" .ll"'ili ;,u;;
j;-i-- t'.a[anju,.d q"*:
" i da
svim gradskim vratima dobile strogi nalog, ako vide
'Ji""!l'#:
hllj'l';;i:-i:*: lnr*nro dvor'
tri odlidna stranca na velikim devama i s pratnjom,
:"1"i0:"? il?"d";; Jou'a""'ona.nis da to imadu smjesta dojaviti u.kraljevski dvor. Pa
kakb su. dani prola4ili jedan 2a dtugim u nepovrat,
t"' ptavi
;;;;"it, hoii nii" u prvi dasshvatio a stranci se nijesu vra(ali u Jerusolim, nastade na
i;i".t;',
,". H;;;;iil ul'J'l jego vih de1
l1?'#l'?3J';' ll. :^i:",?:ii
!?i;W,,i{
i^":* n
:::
:i',i"
smiieSak' shvatro
Herodovu dvoru jo5 veia uzrujanost i zabdnutost.
He{o{ nije imao. nigdje mira. Prolazio je svojim oda-
opazrol"ki i potugljivi
bel-ih usana glavom' jama zabrinut, snufden i te5ko uzrujan, Novorodeni
"i i"ii""i" r.lt"i;""it"tiit'ei t6'tattto kimne kralj nije mu dao nigdje mka, m na javi ni u snu.
l;"-d; ia htio reii : Usred duboke no(i znao bi najednom skoditi iz po-
- i"ko ie, gosPodaru ! .' stelje i vikati, da mu nekakvo maleno dijete ra svile-
se Herod opet okrene prcma stranqm tlim suncem oko glave hoie da otme krunu i ptije-
A onda stolje. Ovo nekoliko sedmica od odlaska triju strinaca
i . r e d ei m : ite mirno- iz ]erusolema toliko ga je poni5tilo, da se podeo su-
!
ffrr"f" vam na obavijqsti l-"{i Siti kao kost. Odi su rnu nemirno poigravale, delo
auaTiz#"1)"aliiiiy1,e";;;'ii:::,:"i:fi::"?"#,fi
bezortztr(Jrrd s4'r,r
:ft; ;;"r;iku svratite se k mu se silno navoralo, a donja se usnica objesila preko
reda. LijeEnici i vradi ustanovili su, da je bolesran,
[lj::09*'",lli"-.;
eristlp vam je."1 11ooldvordopui""
dopuSten u.svako
".'*5' jer je gorio u ognjici i bulaznio kojekakve nesuvisle
5:ff"i J.Hl'r ''ii"uii"
dafla L rruur' L"ii;;-d
"^o"i"Jovu +Ti *
kada ie
-gl*"lii,i
itkao iz rijedi. eim bi kojega od dvoranika ugledao, prvo mu
sga n1da.riy,t *^^
o g a r u r r d u 4 r r u r t r-^
bogato
a D Y-6-'-'-:. ' 'l je pitanje bilo :
3fog"-tt"toda i kada se -^Aia
-^,,^^ .
To'o' t'^"li?"^.i
,, moior zeml
rodro--u zemlii.
- Da li su se vratila ona tri stranca I
RekavBite riiedi ustane Herod i1.
otici' a Na
Pa kada bi dobio od svakoga isti odgovor, da ih
rukorn znak stran'ni-a^ mogu jo3 uvijek nema, zapadaobi u Jve veii odaj i nemir.
potiho zaPoviedi:
 \ -39-
-38- 1
I

sti. Da si tako uradio, ne bi se bio toliko izmudio -i"i

';;'
Menaherni Natanael.morado5eda.btidu ::li:tfil bi probdio t-olike noii u besanici i nemiti. 2it
i ne
i-"
;;:;;' i i;- i;' ;i t":.i, aiu,aq -:' -.,
?l:1,":"',p.* danas odmah na posao I potratit &mo sami t6gi
iZiil,i?"i J;"il i dintieti,musigurnevijesti o svom mladoga kralja.
iuiou"";" i o neznanom kraliu' - Kada on nije na5ao
je ko- potebno, da se prije
Neprestano
-il"iodu beznadno i5dekivanje dogrdilo. - p_rekine Herod7apodrugljivo
i on iednoga dana odmah posltle ]u- larya iavi ! Menaiema
,r"dno i . desnicom.pog-ladi svoju ielivu gi^vu, Sto je koJ
muoroga
tatnie molitve u htamu pozove preda se njegL znalilo, da snuje neito neJbidno.-
Menahema i uPita ga't I
- Sto da radimo, Menaheme l. Oni se ne vra- , *. ,6aseii das.a.pozoveodmah Natanaela te mu
rcie odlucnim i valnim glasom:
,^iu i uiiJr.;;;;;A se ne ie ni vratiti'. Vei su davno
niie. tako . . Na.ranaele,..uvijek-si mi bio dosele najmilijr
-llria" nadu tog.i t"og" ktalia' Judeia i" najodaniji od sviju mojih dvoranika.
orostrana,a da bi trebali toliko dana d." Po n'o' pu- - Uvjerio si se, gospodaru, d,osele,pa
ie5 se
i;;;:'&; sutia z^itta na31i, tada, & biti' da su se po- i odsele!
r,"'llii.-i^-irlt^ ne udinim molda kakvo zlo' p"azu
tieurno krenuli drugim putem (y.
'i5ir'.ii*'i-*"; natraq' fiumolsavsr Povjerit 6u ti jedan.vaini posao.Ti ie5 i miesta tre_
i*it-.-..'Ati ia ipak da nadem nqli s poveiorn vojnidkom platnjom u narod'i potratit
J;;;;fi";i'ii^tj^, pa bio nps-uvige ie5 novoga. kralja. Ne- smije5 se vratiti prij", do[
.ma.gdje'-Ne
i:'zr;i;'-;iiii izr"ianosti i neilvjesnosti'Zasto da ga ne nadei. Razumije5l ga gdje on bio, ti gi ;"or"l
'imam - -
Ili se taj
ils-i'Jrr;" itpi* u iukama i besanicii pronaii ! Hoiu da vef jednom mirne"nodi.
it";itt"t ti'"ti--'roaio iti sa nema' Ako ie zaista ta'
ogledati se .. ..-; Gobpodaru,bit ie onako, kako ti zapovijiiai
' i
tada (emo se nu i^ nieganspi'tati.i ieliS ! - usluEno ie i spremno dasnik.
;;[*;;;- tral "^i;
jevskom miioEtu i iatr aliti od -niesa' I donijet tei ga ovamo na moj dvor ! Hoiu
i"";il-;;;;2"', ii- r"ii osniva qvojg. kraljevsko 62 g? upoznam ! A onda_iemo se dalje'porazg,ovoriti.
i"aiiiiti"" i-ii^*" lozu od ktalia Davida' kako se f upravo u vrijeme, kada su se mijeirjal
to govorl u nafcclu. straie. na svim gradlkim uratima u Jerusolimu, "i"t"i.j"kre_
"
lzgov^r^iuii te posljednle ije.Ei'.Herodu su dudno nulo je na put nekih dvadesetak oborulanih vojnika
siievale male crne tii^i" oei' Viajtto se' da iz niih pod vodstvom Natanaelovim,'uzrujaoh"r"di
da tragaju z^ nouori-_
protii""" podmukla zloba i stra5na osvetl j ',' . , A:."iln
.kraljem, koji je totiko i ;i"g""
' ciieli dvor.
wf.rrrh"m, koji ie dosele pozorno sluBao HerbdS'
rede: . . Opet su dani prolazili u nepovrat, a Natanael
-^"nndar' i kraliu. To si vei t nlgsoy.a
'"8i"iti. .pfa:nig nije se vralali. Herod je bio jo5
davno ;og; i-ii aott" vojnii<ai pouzdanil l.lTtl.tll r jo5 odajniji. Nikako ga ne mogo5e umiriti
d'Z::i 1 utteslrr. Od vjedite bojazni, da-mu uovi*mladi lralj
dasnika,
e asnlKa, pa sl
pa si rrr ^.gi1t-'ii1'titi
ih rrlt'r5dv Y.v cijelbi
L a+arLq.tL io \
uzru' ::ot1".krunu i prijestoljq on je gorovo v"e po*"ttl
da potraZe toga. dieEaEi&, koji. ntle .samo
Ao ttglitr su doprle.te. dud j)um, pismoznanca Menahema nitko nije smio
tebe vei i menet tri" 11o._
na ocr,
Nijesi se "tt osloniti na ona trl s
smio .pac.e$ isti veliki sveienik.
uii.tti.
:. ']ii*3.:1ry1 '1
r ada lednoga dana o podne, kada je sjedio
i6ii, ia z.aiedno
;;;";l' t';;;;;' objedom, dojaviXe mu, d"asi N;i;;;i za
[;;d; d;;1;;;naibotieNatanaerakoii., u paladu. ;;"ti;
iiiri'7"iiiiii, vii
p;Ei ;;i davno imao Lerikovane "frruo
 -40-
-4r-
- Neka odmah ude I Gdje je I Neka ude ! -
vikne Herod nestrpljivo, a srce mu stane jade udarati l, ooi::#Ai*t*'' Pad'a
i"":XX#^i:$ffn bii zaxto,
od uzrujanosti i neizvjesnosti, kakve mu glasovsI
nosi njegov dasnik. Prolazeti sa Svojom pratniom kroz
faim morile su ga kojekai<veiLSt. dolinu Re_
Kada je Natanael stupio na ulaz dvorane sav je -;; *iji, l'rl;re),
nu bita, gdjei t ;;g nesreinogamla_
pra5an i uznojen od daleka puta, vikne kralj "t6_ai
doga kralja, zbos kopga rc nJ-e.govgospodarHercd
- Dakle ( Gdje je novi kralj ( pa9.u.toliki gdaii k-9gase toliko boii,
easnik rede poti5teno: radi njega g1d,au kyaljevu pa i on sam
.krene.
nemilost. nii;"-Oio ;;dtffi;
- Zaista se rodio u Betlehemu, i ona trl stra da
ito udinii kudada ai;ll-bli..;a"j i.i^-iii!
ca, koja su bila ovdje, na5la su ga. Pomisli, kral/u., doga kraljevi'a zaista tajnovii 'i
zl"*n"r^n, prvo,
narod mi tr okolici rcEe,da ih je doiela onamo neka{rvi
dudnovata zvijezda divnoga i neobidnoga sjaja./ pa
kada sam pitao narod, gdje je taj zagonetni kralj,
i neka i mene k njemu odvedu, jer da sime ti poslao
k njemu, tada mi reko5e porazns vijest, da- ga ie
upravo one noii, kada sam stigao u Betlehem, ne-
stalo zajedno s njegovom majkom i nekim starcem.
Odmah ujutro poslao sam na sve strane svoje vojnike.
lg g^ potraie, ali yzalud. Kao da je propao t zemliu,
Nema ga i nema!
- krikne Herod bijesno i u4rujans.
-:-.Ijema ga!
- KaZeS i nema ga! Zar je propao u zemlju I To ne
mol,e da bude ! On mora da se nalazi u okolici B"t-,'
lehemaI Ioi.. da13s krenut ie5 s veiom pratnjom
natrag i. tlaiit ie{ ga-tako.dugo, dok ga nL nade5t
Razumije5 li, ja ga hoiu imaii ili {i; ili mrtv; I
Axo je potrebno, a ti pokolji i cijeli Betlehem, ali
on se mgra pronaii I Ne nadeS li ga, past ie tvoja
glava! Odlazi!
.,
-- Nema ga _
IV. ! krikne Herod bijesno j uzrujano.
Bijesan i potiSten krene Natanael ponovno na dl'9"g ie malo, da
u Betlehem, da traii novorodenoga kralia, Bije se_rodiou,objdnoj spilji,
sxtanlaju pastiri u koju se
5to mu Herod irije dao ni tenutka, da se odmori s ovcama, k"d; ;;rt-rpi nevrijeme.
n'Ko ,e on zaista
napora,.puta i neprospavanih noii, a poti5ten; Bto id iz kraliiv.sk;-i";"D"vidove,
j".'iaiiii kako
po kraljevom drtanju opaqio,da je pao u neku nemia J:,:i1':o^l!tT:T-*,.taa'^ ilgon ro,zasto
lost kod njega. Bilo je to prvi pur u njegoloj sluZb# q;.r" i,j; o1,i::":1pastirskoj pecinii i ai ;ii. ffi; ;
da ga je kralj tako hladnb, odre5ito j smrlaiuto oil
pustio. Dosad je bio njegov ljubimac i pouzdanik) i,'i:r!*nilf ji'"#:z^'ii,':;!::
""J'
:h'ir:li
 -42- -43-

rodai. Natanael je sluiao pridznje onoga na.istariiega

-#tttuo i kod mene. Ne izvr5im.li Herodove Eeljej. zapovi.jedi,
j obiavi Velikoga Duha istine i..pravde' moram platiti svojim Ervotom, O, klete moje sudbine,
"iuo je niegove tileEi, .ali.da pravo rekne' nl,esu mu koja me ovako nemilo progoni !
rJ"6Liiie iasni, a koliko znade, nije ih.posvema Ali tada se najednom sjeri kraljevih riiedi : >Ia
;;;"^it Herod. A ona dudnovata velita zvijg- ga ho(u iqali jfi diva ili mrtva! Ako je potrebn'o.
"itttit je vodila a ti pokolji i cijeli Betlehem. On se mora pronaii !u
augi* svijetlim . tr.akom, koja ih
otoii"i bitlehemskoj i koju su svi
"d;;; okoli3ni stanov- I njegovo se smrknuto delo malo razvedri i on
" u.se zb4o neSto, pro3apta poluglasno;
*i"i t zaista ie' zagonetn^. f je - Ako mje drugojadije, neka se vr5i kraljeva
"iJj"ti
;;; -i;f;, niie mogao pravo da shvati'.Pa.ako
;;; "j;;;;'umtato su mti relili i ispridali, niie lj, volja I
91fa
i';r;-;;;;;; lse.z"ue. tog taianstYetogdjetet4, , V.
U.tji arii n.t kt-aljem,takoder.dtdl,1-i^'"-g:^'.
cdi" da'onda nade--.!odijete, ako
"tU* Prvi je suton pao nad tihi i maleni Betlehem,
;;il";j";i<
darobnamoi d Nije li onda sve kad je Natanael sa_svojim vojnicima stigao do grad-
nr'rlirir'sriti skih vrata, koja su htjeli stratari upravo- da za{vorc,
ii*"""-rtiiB"i" ""ti'luzaludnod Ne bi.li bilo naibolie'
A'i'i^ti" f ne ffall vei da se jednostavnovrati Betlehemski su se gradani spremali ha podinak, samo
"i*i" i ondje otPoEinei tu i tamo gorjela.je na kojem kuinom ognjidtu va-
u Jerusolim tl1, ? oko nje posjedali uku(ani i u nzgoioiu iekali,
Ali u tai mah.iskrsne. pred.njegovimodimalnal| dok im domaiica ne spremi vederu.Vratili se sa svojih
g".oJ-otttkav, kakvoga i; prije nekoliko-(Jsati ostz*l polja..umorni kuii i ptije noinog podinka malo po-
"okiutin i uSima su'
;;; d;;;. bii.t"tt, smrknu.t' sjedali oko ognji5ta. A oni, koji su povederali done-
;;;;;;;ii"
';i;;;{;;1"t : I' ' 'Tr1''
ii:^ti'uiatieve odresite.rijeii jelo, podoie da pije podinka zahvale svevi5njem
t..A
o a"go,go-ks.anenades gi-l-1.1:.i:, leno
Jehovi za iskazane milosti proBloga dana i da ga
ii I *"i"-ul." tie ifi o'slu5at"i zapoviied svoga vrhovnoga zamole-za'.Njegovu zaititu u noinome podinku.
gospodarai. zapovjednika. Pa onda ona 'Flerocova
sa ne nades,.Pastie tvoia . USavBi 9 gr.ad po5ao je Natanael zapovjedniku
?;;"r"d;;;';fr;,;AG mjesne po!14e, da_se s njime posavjetuje i dogovori,
glavalu ft9 ie po.znavao .naprasitu,t,:f11lT^-:5 5to da _udini glede traganja- 2a novorodenim aje-
?i!toaou", lto sto ju je on kao dvorski iasnik- poan ' tetomr koje je imao p9 nalogu Herodovu pronaii.
;;;:l;i-i" ii^", di s' tuatjem netnalale,.i-da ie Kad je zapovjednik betle[emske posadeduo Hero-
Lll^i-i,i- rJ ."iri" strahovitugtolniu i izvr5i' dov.u 2apovijed, upozori Natanaela,'da su mu rekli,
Ionako potiSten
Ionako Natanael postane
poti3ten Natanael lo; potrsteru
postlne Jos gotiB-teg da je dijete ve( prije neka detiri dana nestalo iz Bet-
Dosele je bio na vrhuncu svoje.moii I "gt:91 "1-5 je
leh:Ta i .d.a ,potlaga za njim uzaludna. Mnogi
ffi;a;;t,t, mumoi zavidali
t" i" svjost-1liiv^o1T1 betlehemski gradani raspitkuju svuda vei vi5e dan._a
l"rJo"'a. t"-i"a"om sunovratis te ugledne' za .dtetetom i njegovim roditeljima, pa im ne zna
-
i da gubi glavu za nelto, Sto niie gotovo vn nrtko_niSrareii, kuda su dospjeli.
^ ^X+^ l+^ niio d^f^rrn vfl

ni spomenh-l nije bio.ni naimanje zadovoljan pri-

"-,-.Natanael
- Kako je dudnovat udes ljudski ! - mJesnogazapovjednika. Radilo se o njegovoj
llltg- p".i"
on u sebi.- U tatu,"i,;i"-t"ittii da-si<r(rur1+tg:-Tj fl|lYl,
Kt-attu,
htio pod svaku ciienu da ude u tragnovomu
svoi pololaj ii-ia'ti
;; ;";il;blaj
za ! ugled.
da ti ,e na[aEi, dode,'ErF
la)Ja?' 9? g^ uhvati i tako ponovno zadobl.jeHero-
"glgd. 7al<6ie evo sad
H"-;;'zi ciieli'Eivoi i"z'r,tfiistiti'
covu naklonost i milost. Osirir toga nadao se'i lijepoj

,ilr
i|li
 - 44- -45-
koga je pro-
nagradi, ako mu.glpiie pronaii onoga' priklonio
liv.ota, a takvih je bilo u gradu oko tridesetak. Va_
Pa zito nije pa, nesrecnrn matera,. koj.e su gledale
ggnio nlegorr.St?r, ,'e'otpodat' vei -k;;
svoju djedicu
puno v,ere rl,eqma Setiehemskoga zapoviednika probodenu i prerczanihs, I
1t ", "," sJii' ptirti ;,
koja.se.1$uiala na,nelulii*
primijeti : gileir"a matih mu_
tenikai koja se cijedilaiz-";ilt.?ir, r"i"l"-i- r."ri;""ii
--,.rr"n."*,
d" bude'sa svojim roditeliima ili u samom po kamenu. podu, orio se malim
Diiete ;;;
g"ii"lt"*u ili u naibliZoi okolici ' ' ' su kao sulude padale nleko mrtvi i' ai"g;[i, a one
od prevelikeboli-i grozelA bilo ;"J;
- Ako misliS, da je tako, - odvrati mu miesni l;'i..r"irifr,'^d;1;
a'ti inia5 dovoljno -voinika' da -p:e'-^
u svom materinjem1Eaiupoludite i pj"vaie urp;;;;l;
zapovjednik, - nad mrtvim djetetom...
;;;ti'-;;t kuie u Betlehemu' Nadei li 9a' tvola
;;;i;: To moZe5 joS i vederas udiniti' a sutra rano - . Bila. je to groz.a,
' kakve maleni.Betlehemjoi ni_
;in,11; pili^'i1 taryg'Akonemas do- kada nije doiii'io !
i'laf" "t"ri*^ i'i:^ a"i; ttojitt desetak iz nale . . T .noi, koja je bila..vedra i puna zvijezda, koja
sta voinika, mogu ti je imala dabudenoi podinkaz^-"iiiii" lira;,k"'d;;;^
posade' pretvorila se iznenadi u noi srah;;;;k;;'i
k"d" ,r, blistave zviiezde zatteptale u vedroi fr;;"il.
Krv nevine.djediceprotekla j" dos"i61iru*;--;;;;; . :
prostorlma'
noii u dalekim otajstvenim svemirskim betlehemskim,a vapaj tetet<p;lre;fih;;;;';
a sradani betletremJli'*J-t"iu"ti p.rYi san' nahru- .i
kuie i sta- odajnihotaca prolanigo.je
liri' frl'il"""ro"i *;"ici u svegradske
-statkoga
sna' cijdi
noinu iiXiiil,- Zeri;;;;.:
sti.dizalese uvis, a oEajie-J;;";;;
ili" ';';;- v"Aiti-'iiiai" iz -provale
zatededa1v9iai v_"fiteiriii-'i"i;;.il;#""4;, rukama oodi_
obuze strava Z;;g i9 neobidne i su.- -y6iiv^! -B;;;
eradii -_T 9, Jehova
! v;liki'i silni
i;;;"lrJ;t- on"6- .?tni i bunovni-niiesuznali pra\de i ti,
osvete, osveti nevinu JJ"di.r- na5u I
;;;"il t""r,l tt. ziil;-tii upad surovih Hetodovih - Osveti nesreine majke I'
;"it^il;il;i .-"*" irazili novorodenosa kralia'
i pliltt' - Osveti ucviljene oceve!
"i;"tJ
vei su u imuCnijimgiJ""tftit" kucama kraii -
U q1o.gi9 kui,a31'{o^- Proklet da j9 He3o{.i sve pleme njegovo
tlii *i tto i* t" EuiJi.to. - lehova ! Ognjem larkim - -:-'--- d"* ;l;;;;
!
if"-;. i'Jo ljutog okriaja..s podivljalim votnlcl(na' - i
;; ':; zr"tiji ;;^d;"i i ;tadiei oaupr;ese ovom nedu- - 9tyi ga iiToga izjeti t "rt"ii
'"""o- je sva ta pottaga za pro- Guba pala nZ nieea !
tt"sitii. No kad - Proklet bio krvnik- djedice na5e!...
*."i"lii* ajetetom ipa!, ostala bezuspieBna.'raz-
Eil;i";; N;t;;;;i ioi- i"e", .pogotovu kada ie &to'
il;; ;-;"kil kuiami g,tad'ani o!.uaiem odugffi vI.
;i"f i'" vojnicima,. i izda tlif",
z.apouiild!,-9,3-.::" Do\.
a';#' ao'Jil.- golin"l*' bez i kakvogamilo:r ..-, .tu yapaii prolrletstva prolamali noini
'ill!il^ 1rur u cijelom Betlenemu, a suze nesreinih ^;t;;;
srda zaklati.
1..-"..:"3padale.
n.a jlry_la neduinih .il;;;
Na tai nadin mislio ie, 4? te mogu(e lt.1o J". pomahnitaliNatanaelkroz"jih;h
.eradskaur^ti
u..^betlehemsku
-gdjegod sakriveni krali Zidovski' Bec:
okolicu. Up;;;.'l;d"
jednoga grad.anini,a" zadnje kuie
Sada tek nastade strava i ui'as u cijelom .".T.t",od
vtdto, kako te nikr-star"c i"-p.il" e"tiri a"",
klali-..su svu maleml:
lehemu, Pomahnitali vojnici godin"* 1esledjelaprekrasna *t"J"
vodio i^|i"^, na kojem
muSku diedicu, koja nijesu navrSrla dviie t;;; ,";"^i;nim djetetom
 -46- -47-

- Onamo iemo upraviti svoj put

ie bilo
u narudiu.Koliko je mogao razabrati'.diiete
! To .r, ,igurrro
opisu i svem podudaralo se gra- pastiri, koji Euvaju stada ovaca i griju; ;k;T;;;;.
i"t.t""Ji"te. Po [o
j koie N atan ael Tako je i bilo,
;,itini"'s'lnim' vi es.1i3a' ie. je rekao dasnik. Za neko
#;ffi; g;;.-P; sobom samo _kako
ilt'rrii;l z^io n" daseii Easa^!ze v.rijeme zaista ugleda-s.e poveiu varu i ot o n;. nelo_
vojnika
dvoiicu svo,rh trltpttoU"ijih i naiodvalniiih dusi' odjuri
liko.pastira,.zaogtnutih u proste vei otrcane pla5teve.
i u divliem kasu, kao d? g? go.ng svi zli Siedjqlisuoko vafte i,grijali povrh nj" oz"ii";i;.
d'alekona iug'Va niegov Uz njih. podivahu. kudrlvi ov8arski p'ri, t";i p"8"1.
ilt;;;'k;J" l" ubaii" "tt'ia
;A';;;i' zi^o' ie ta*o zapovie.dnik mjesnebetlehem- ui,asno l.ajati, kada su
.zaluli konjski- topot i i tami
;i;;;;"e;;'koji se a"si suolol zgrai'aonad odvrat- r !.rabr ali konj anike,, koji
.su .e priblii"rriti -l p^.riri_".
;'i; i;;;;;il'p!'izo'i^^,
" t'ojZsi ii"eT; Herodovi vojnici' Mtadi pastiri odmah poskaka5e'sa svojih {ZiiZ-,'i"_
jurili. su F,"g
-k;; i niegova dva vojnika.
Natanael
*"h"i;i iiti'ti"e," topot konjskih kopita odje-
niih vei se
ki;;;- i" noinom iili"ot"''Konji ispoda jedan i
zaoieniliod silne t.[" ip"t"li.dlhtaii' osvrtaona ieto'
;;:i;; i;";. Ali N^t"?'"el slabo s€
da se do-
F;;^;id";i'" ;" oirn"-uio t"*o )edan citi'
I zato niie
d;;;;;"t"rodenoga d.ieteta' .poznavaa
udarao
;;;;i; f oteskoia' ve(' ie.nemilo
"itir.tir''.
svogaumornosa "i
," [^6i""i;;ir-?,-X?il^' koii ie sve
mu.iukljala oara' Da niie
teZedisao, ^ ,z nozdiva straho-
noine tame,roiiik
bilo 'it"lriitl"o Ui-uiai" n"tanielovo
ii.l,' koiim se. zno.iupravo todio' r
"ir.
;i; gil;^;-id-i;fiil .i' sadaovdjeti tre-
"'i"'"'"ti*utaj.-bi se zgrozionad
nutku niegove potii"rt"it"rosti,
iiiii", tittS p Blo uEasani izobliden'
podeo mu njegov
Od prenapo rnog bielania -i trke
biieli'c*sie p#t"i^ti i Natanaei.ie bio prisiljen'
"i5"
da s.a zaustayr, t"i i" mu inade k9gide nasred ceste
;ts?;";:Ta;i^i"'6t"p'ii i *"""' u noinoitamtniie
mo*2o ffigdte,^i^A{Ji t'ik'ku" kolibe ni naselia' Jurlli su kao mahnlti kroz fihu no6...
mu se
il.i; bi-;""-na das sklonuo i-odmorio' Tada
;ile";;Fd;"i-i; ii i a"rii"i vidi nekusvietlost'
prema fl1?i:?,
arg. kukaste. Itapove i potrda5es psima
^upla5eno
'gj okrene se
Da se ltvtefi, da ga odi ne .vataiu' f_:vorrm_ovcama, koje str-podele bi;i^i,
uoi"it",- rtoji t" rnukorn
teskom r(ada.su dule pasje lajanje.
i'tii"; ?t.liii
stigli, i uPita: t"11r3ici stigo3eblizu vatre, poskaka5e
na desnoi i ^"n*,Ij^{.+
r.v)rdrr srarl pastln Da se bojailjivo
Vidite li kakvo svietlo tatno t,eva das_niki,koji it zaglediie u kta_
strani ( ,url.io-iiii^'r*o
lma Ii tu
- Vidimo, gosPodine! - Potvrc1i5eoba voinika gct,e bi se mogti u.blizini . -i;;;i
kairvo naselje ili ku&,
mi i liasi o?moriti r
istodobno.
 .'48-

Na dasnikov upit odvrati stari jedan pastir s _- ..ur."qu sg"r^r^; ::., ** u t amuobrisi
dugadkom bijelom bradom:
- Ima, gospodine,eno ondje, - i pokaza rukom ,:'fl:,tHi1',,P,.:t
?i::: qr'".L'i.-', "i.' unaokolobiie-
male
su "
obirazirior,lT?,f:1";;';";;r;esto
prema kolibici, gdje je |iwo njihov iedan pa-
stirski drug sa lenom i malenim djeteScem.
- Daleko d - opet (e dasnik.
n"tJluf'tt iTll{W ^:fh:::: :ff:
; :'i,'"",
- Nije, - jave se dvojica pastira.
nego li bi izmolio cijelu vedernju molitvu,
vei ondje.
*r{:i:tn*;:llt,:di,iffix
j:i:trf,,:y,?ii-;-"0
ff:,!;:,i:,r,5a*;jlgi
- A da li vam je poznato, je li tuda ovih dana t
"srpokuntenopovukli
pro5ao neki starac s mladom ienom, koja je jalila f;i"'?l3j'u""rl'i:t:, l:"". .-G.
na rnegatcu, a u narudju'drEaia maleno djete5cei
- upita Natanael.
Jest, jest ! - oglasi se sada iedan mladi
*,
^
."5i?':l;ifiit i:,;rq;*
" ":W j;j',r*":t.,'11 ; il',T ;:
u.ito i^'
zatup
i
pastir, koji je dosele stajao u tami u pozadini, - Ja i?;,ii'i, i,illi
sam ih vidio neki dan. Bili su se zaustavili kod na-
Sega druga, koji ima tamo kolibicu. MoZda su joB gras.]* ;;"#; fY']J,,i'l)I,jo^nekiupraieni
ondje . . .
euv5i Easnik te rijedi podbode jade svoga bijelca *.-, -T:.5'""?,,-"!:"1^*- otvarai
i okrenuv5i se svojim vojnicima vikne slavodobitno : s,,\atievi,","ft j".":o':X':
F[*,':i:,ii:i?J,.X?
- Brzo, naprijed, do pastirske kolibe !
,,",ri^,,"f",?1.12:+{!",,F+;
I sva trojica pojure, kao da ih bura losi. U Na-
tanaelovoj du5i javljala se radost i pobjeda. Ot j*
otkrio skroviSte novoga iidovskoga kralia. On mu ::: u,,,"'
i"""fi#':,121;?,! i
r.or-
ai nn
I
niima
je na tragu, i jo3 samo malo dasovai on dc'biti u nyB- . . r- sro t"tir,P^"!i'
s.r.irrvro
"piti'"iL""iil'ni,
mene. nesreinika
govim tukama, i nema te sile, koia bi mv ga mogla.: l<ralju, a"'3.- i Sto sam
nlegovi vojnici u gr"rro
oteti. i sprijediti ga, da g!,ne dovede I Jerusolimg doba ui<rn iiuirf t^ nocl'o'
A tek ona radost, kada ie Herod ugledati pred sobom
to dijete, kojega se sada joS toliko boji i pred kojin - Gfg i,"i^'*::!::aj ! - osor ie Natanael'
gled'a.,j,o'
'uol"-d'ii
toliko strepi, da mu ne otme kraljevski vijenac ! O Pasrir i" .oo.rl1"
::^^iar
e'pa
koliki ie mu na dvoru zavidati, kada dovede
,
novorodenoga kralja Herodu i kada mu ga preda ul y'ih:t#.l*111i+'i;q*l?,:
T!,
ruke ! Toliki njegovi protivnici bit ie mu jo5 zaid-
niji odsele, nego li 5to su bili dosada. Pa oaa lijr
nagracja,
nagtada, sto5to ga ceK^ taj nlegov
Eeka za tal njegov cln.
din. Njegove
Nregove
trti+I;3;r'*'?# Jltin *iffiTii;::
'tiir
;,,*:::l*';riiii?;.'::"ii"?*oi1?':t::rd;;;:
sposobnosti jo5 vi5e da iskode pred kraljem i on
potpuno . opravdati ono dosada veliko Herodr
povrefenje . . .
j'."?j;#"*"J=i;F['"'iifi
ffi:,nfl,lj',:'l}l" ,gi:;
\vjeflo
svijeta.

4
*-affi

-50- -5r-

- Cdie su oni stranci, koii su neki dan bili kod koji ih je prajio-:. ,rSreran si,
ier si vidio S v j
etIo
t u i !"_,:,1,,iKratja mira.nSio'jemistio-iim
rcbe ( ne tazumrtem, "ii.ii*"]
-
- Da, stranci, -.strogo ie dasnik' - Ona Lena . -Ero i op.et kralja ! _ primijeti Natanael
glup i ne- okrenuvii se svojim vojnicima. _'Sil;";;;"
. diet"ti-ri'i""""J-.1"i"'- $t? t" dini5tako
l
k;;;;
i kralj !
vie5t d - smierno- ie U tai se das ,:!yk, iz poktaine komorice
- Jest, gospodine, bili su t1t' plad

I
maloga djeteta. Natarael i o6" aigos;
pastir; I . tt- -.
d Pastiri pa su trenutak slu5ali, a tada e"l.rniL
"oi"it" 96;;
A gdie su sada I Kuda si ih sakrio prife' pije je to dqere rlmo I ;?S ,t?oZ. i
tt*".ttiiost mi upravo das
,"rno ,r"'p"Jl r.a - Naie, gospodine!
;;-;" .,"iid" jos kod tebe' - Lale! ! --vikne
- Kada ti ,""iili"lttda bi ih vei vidio ! - Ne tatem! To je gnievno Natanael.
jer _"ii1i;iiJffi;.
- Ti si ih negdie zdrdonis! Govori istinu'
- __ . it?, sindidl.! _; """s
Ui;"r""^j.'"ir"tj"v dasnik.

I
iao tebi ! kod rnene' ali Vojnici, naRriie_d,ubiiti io!"-.f,ot" t'-Tt.'-iii.,
'odmora oni su bili - zaista
Gospodine, rnoida ieto onaj,.kog" "trii-r^o.
otisli dalie' ljite _ga bez milosrda ! " Zako_
su nakon
- Niie istina ! :;igdt;i- se Natanael' - Oni Cuvii pastireva iena tu stralnu
zapovijed
su io5 koi tebe ! Ti si ih sakno' ipat .
sabere toliko
skoti iz s.vo-gadosada5nje!" ,noui!l,
kao raniena
Pastir se ioS ;"i"""pf"8i'- ati lavica,kadabrani svojemiad",,rSiii".Uil;ri;ffi:
smjelosti, da odvrati : prsi.se pred malim vritascima,
- Kada te ti.'i.t"""-, gospodine' da niiesu' je 6;'r;
gdje bilo njesinoJi"t"lJ. vodila u ko_
mi vierui!
llgri9,r,
bila je ta priprostaZ""a."elif,iiiild [i ,r""u"o6r"i.
onda
"^'*h"L"".r a' potazi ta vijest'-To*mu ie nesretno rz otiju j6j..iijevareziti-iiiil;;ffi; ali i grozna.
da ie ukleto da
surovii podivljativojrlicig."oa'oui-.tlii su i sami
diiete dakle i op., f,*"llo- iz ruku'.Kao niega'
iJiiii'liuiti*-8"'i'i"',-ii-'" yPi;"4?dodedo das pred snagomi vetikom ljubavi ;;;'i";-;' d;kd;i
ilt;il;-p"*"r'"i'j od srdibe' ali se ipak na na bila trtvovati i Z;1ci1.;o; .o,a ,e sprem_
; Jp"r-'ruog" d,jeteta.
svlada i rede: tebe Videii Natanael
- Nijesu li moZda ono svoje diiete ltod ioS jadim gnjevom i.krmranje
,uoiit vojnika plane
( p;A;;;,"'iii.rno,
ostavili
""-*-, ga sa soborn Bacite f u stranu, a njezino derilte
Nii"t.r, gospodine\ Uzeli su. n ,.^ l-
Axo_ne zakoljite I
iere vi, onda iu ;a !'Kukavice jeani-t-''--.
ii';;; o'd" d"
- ,4nti,.\"d3. Y S'g:91'i
Pazii."p-"'.",irb;t;llkili:{ut",t^t-i1;U-,I;:Xit . .Izrekav5i te njeil_-,,tlet, ,"..pr.*a pastirovoi
ii.i^*^'4' f o,5'lI ^k'"li.::::
i#L'd: i;il; ;;;";i'" krivac' zettt, baci.je svom s-nagom
o zemlji i provali u ko_
ili;;' ;;"'k-i-;;; Gov6ri z^to' ::lt"r, gdig je ptakalo.-"t"no--Jr]roputno djete5cri
u srromasnoj koti6vci..Ari ; e;";'k;I; lg p"l"ii,,i.
su pobjegfi! r da ne znam'On za svojimkratkimmadem,
- I opet tr, gospodine,..velim' cveiadiia,ukodi t.;r*?^i&.r^r, matenoga
su bili tu, njihovo t""iii"W ht"teice.prospa"ilt;:*i: mu se.najeanom;;ril;;,
tspadne iz ruke. -r*]""^b.r" a rnad.ms
;"* t;;"fanili ovdiim mliiekom i -sirom te krer U is;i d;;
neobidnimza njegoie kotijevka
mi rede star cti dosefilii<ajl'viclenim sja_
doskora d,alie na p.tl N" rastanku
.4*
 -j2-
- 13-
iem. Pridinilo mu se, kao da kolijevkagoti.posebnim
'i.arkimplamenom. - Judg ! U na5em tihom, malenom domu
zbilo
A lar toga plamena blo 'e taKo se neito veliko i neobidno. Gospod je pohodio ovu
i:i,-;;"i;"" t"";it" rodeniri o8ima najed.nomosje'- skromnu kolibicu ! . . . U toj koljevci le-Ealoje juter
ii;l ;;'A;;; ie netko na njih stavio ulateno Ee- o n o drago i slatko djeteice nebeskeljepote. ,'. la
lezo .. , sam duboko uvjercna, da je onaj |arki jjai, koii'je
""'-d; straSne neke boli grozno krikne i' zavapi zasjao nad naiim djetetom u dasu njegove veljie
odajno
"-'^]
: . pogibli i koji ga je spasio od sigurne smrtr, sjaj, koji
' Vojnici ! Odi su mi prsnule! l_a.samslijep.!....
vt""'
..1
je
.ostao_.iza.onogadjete$ca. . . Kako nam je io n"-
Jao, ja sam -potpuno
Iao, slijep ! ' ' ' Jehova svevlsn'l'
potpuno .slijep svevlsn'r'
obidno djete5cenaplatilo na5u malu uslugu, koju smo
mi se !'
ioioz, mi ! Smiluj. :: - .^^-.:^a^:1... .,aoxa
uzeig'
iiu"'tlict, piitt ot" svome zapoviednrku,
pied.. kolibicu' Odi
n" old- ruke i izvedoSe napolje
ft",!"I.r"i= uii. ." ,iirt^ ktvavei ia nitmase opaZalo
;;'ff-k;;- il'- ii,:-i\"
ih je tko isPalio
ispalio gv.ozoeffi
NatanaelF",?j!":
iasno. kao da .uZarcmm
"4::?:Y
uoii i muke urlac .ie kao ra
6i';itrh;;it"
ijina ztijer i vaPio tslrim giasom:
* Yratr.temi moje oii ! ' " Vratite mi vid

VII.
Oba
vva -su
v ustragenavojnika vei -bila daleko
pasti
sa svoiim siijepim zapovjednikom cd.
oa*"fi"
il#"tiimi? ;,';:;; ;;';;?;l p;;"; snagi nesr
ecniPi;
stir i njegova zaqreqaltena Zena'
Prvo-im ie bilo, da st1 pohrlili koljevci s
maloga sindiia lvan.a,.koji ie oq91,." ir?]_f1T:
ii i^tenim debelimobrJ3diiima,iavliao se
;;; e; d;;-*ili i blaleni smijexak,kakav se iav
"1i,"^
="*o tt, licu nevine male djedice' ' '
Pa kada su se sabrali od prvoga te5koga s Ra5lri obje iirk. i i"p..i se pred malirn vrata5cima....
; z^i'ip'ixti"ii I uv.ientise na dl"- l*^1:'S
;'#.fi;i,,;;i;-" ga.niie
Z.otui daI1"-,!??
llllj y...jtt]i rjgrlu dav3i.mu za kratak dasodmorai po-
illT ffi;iii'i1 r.'"i;L'"!"ilr];,. padose obbje clnka u njgj . . . Sjeti se, Sto je rekaostarac,koii'sa
6ll;"; poaig5seruke uvis kliduii :
i s in,j e r s i v i d i oS v j e t l o s v i j e ' t { ; '
l\raua
9-!l3,to:,Sreta
V.fit i. Gospcd, Pog otaca.na3ih ! '. ' ' I rura !r A da je zaista to dijete kraljevskoga
losrde n;egovo od koliena na kol,eno onlma' l!ia, .n3jbolje.ti powj.aoSi to,-Sto'frr"f; Herod,Za
ga se b o j e ! . . . n,tm Saljesvojevojnikei dasnike;- da--ga'traie ...-
A tada se sreina maika nagne -na$ dje - Onda ga ne bi lovio,.
smatrao sebi lavnim, - p.i*i;e-U, d7 sa uiii", ve(. bi ga
koje ie spavalo, i rede muZu svomu Judt : p"rtir.
 \\
54-
- Naprotiv, Judo, on ga se boji i hoie da ga
u n i 5 t i i m a k n es p u t a . . .
Juda, koji je iosele sa zanimaniem slu5ao rijedi
svoje iene, podigne odi prema nebesima pa izusti
sreino i blaieno:
- Velida du5a moja Gospodina, i obradova
se duh moj u Bogu, spasitelju mojemu ! On udini 'i
:i'
danas u domu na3em silu mi5icom svojom ! Razasu
ohole u misli srca njihova ! Zbaci silne s prijestolia
i podiie ponizne. Neka mu ie za to vjelna hvala ! A
mi iemo- bez staha, izbavlieni iz ruku nepiiatelia ?wi susretaj.
svojih, sluliti samo Niemu u svetosti i pravdi pred
Niim sve dane na5e.. . I.
*
**
Herod, krvnik betlehemske diedice, ?avrlio ie riblifavao se blagdan Pashe.
grozno dane svoga Livota. Sna5la ga doskora sfta5na Jerusolimvrvio je od stra-
Solest. Silna vruiina izganla mu utrobu' Stra5na ga naca, jer su po zakonu Moj-
je lelja morila za jelom, ali nije smio da jede od sil- sijevu morali odrasli Izra-
nih boti u crijevima. U trbuhu i u nogama skupljala elci tri putau godini dolaziti
mu se voda, u mesu mu se zalegli crvi, disanje po- o velikim svetkovinama u
stalo mu te5ko, dah mu ie zaudarao,a kad bi ga gr- hram, da se ondje poklone
devi uhvatili, pokazivao bi silnu jakost. Oti5ao je u Gospodu Bogu lzraelovu.
toplice Kaliroe, istodno od Mrtvoga mote' ali mu ' Kralj Herod, da se ulaska
nijesu niSta pomogle. Morila ga misao, da te se sve Zidovima, dao je p.regraditi
veseliti njegovoj smrti. Da budu ljudi imali za Eto i pro5iriti hram Zorcba-
plakati, dade veliko mnoStvo odlidnih ljudi zatvoriti belov.
u lerihon i zapovjedi, da ih na dan smrti niegove S gradnjom hrama podelo se dvadesete godine
pogube. U silnim se rr-ukama htio noZem ubiti, ali prije rodenja Kristova, Za godinu i po dogotovljena
mu ga ote3q. . .* ie rxysdrl.u ili pravi htam, a za osam godina svr3ena
Morao je da joi neko vrijeme pretrpi u naistraS- ie gradnja oko svetinje. Oko trijemova gradilo se jo5
nijim mukama svoje zlotrne i nedjela, Prete5ke kletve: i dalje dugi niz godina tako, da je sva gradnja dovr-
betlehemskih matera pale su na njegovu zloiinaEku, Sena tek nekoliko godina prije, nego Sto su Rimljani
glavu, koju su mu konadno rastodili crvi. I tako jc; zauzeli i razorjli grad i hram,
i najitrainijim mukama zavr5iosvoj ljudski vijek . . ;j Jerusolimski je hram bio dika i ponos Zidova.
Sve ga je proklinjalo, pa i njegova rodena djeca To je bila ,zjenica oka narodnjega< i najve(a iidov-
Zaista u njegovoj smrti vidjela se teSka ruft ska svetinj a, koju su ljubomorno duvali i pazili, da
i pravedna osveta Gospodnja... je nitko ne oiteti ili ne povrijedi.
Najvi3e jb bio hram Gospodnji posjeiivan o PaShi,
* Ovako je opisao smrt Herodovu sam glasoviti stari kada su sa svih strana Zidovske z€mlje hrlili pobolni
ski pisac i povjesnidar Josip Flavije.
 -56- -57-
l
hododasnicit bogatr i liiepi Jerusolim, gdie ie staiala ljudskoga vijeka. Savjesno se brinuo za svoju doduie
ta iidovska svetinia. .Za te svetkovine nagrnulo ie malenu ali isto tako poboZnu porodicu, kao Sto je bio
toliko stranaca u Jerusolim, da ie u samom gtadu i sam. Njegova drugarica Matija svaki je put s njime
bila prepuna svaka gostionica, pa i ona naizakutniia polazila u Jerusolim na svetkovanje, premda to kao
-
krdma, kakvih je bilo dosta oko gradskih zidina- lena nile bila obvezana po zakonu Mojsijevu. Ali
U obidne dane zadrlavala se u njima kojekakva velika ljubav spram Gospoda Boga, koga je od naj-
klate|, koja je ondje bila sigurna od progona gradske ranije mladosti svoje nosila harno u svojem srcu, nu-
posadne strale. kala ju je, da i ona sa svojim mulem pode u svetinju
Po3to za sve hododasnike niie bilo dovoljno Gospodnju u Jerusolim i tamo ovr5i svoju poboZnost.
mjesta ni konadiSta u samom gtadu,. tisuie su njih
noiirrale izvan grada Jerusolimi, vani na- polju -pod
Satorima,kojih ie bilo loliko, kao da je pod jerusolim-
ske zidrne polegla kakva nepiiatel)sk-a -vojska' . da
sa osvoii. Tt su se kome5ali Zidovi iz Judeie s onima
'iz
Galileie i Samariie, Vidio.si tu i one iz dalekoga
Damaska, koji su se osobito isticali svojom posebnom
noEnjom i posebnim nadinom iivota od onih oko
ierusolima i Betlehema. Osobito su upadali u odi
Zldovi iz okolice Mrtvoga mora i pustinie 'Judejske.
Bili su crnomanjasti, opalieni od sunca i vrlo koiiati,
vidni na kojekakve nevolje i jednostavnostu /ivotu.
Svi su se oni medusobno mije5ali, pozdtavliali, taq-
eovarali kao stari znanci, koji su se svake godine ovdje
tnd^n,
dva, a neki i po tri puta sastajali i tako
upoznali. Bila je to mjelavina natoda iz ciiele ii-
d'ovske leml.je, koji je ljubomorno duvao svoje stare
predaie i obidaje i koji se ponosio uzvr5enom vjerom
svoiih otaca, koju su duvali livu i jaku i u ianima,
kada su ih gnjavili egipatski kraljevi i kada su u te5-
kom ropstvu na vodama babilonskim oplakivali gorki llada ie s breiulJka prvi Fut ugledao hrarn GospodnJi..,
svoi udes i teznuli' za svetom gorom Sion.
U dugim razgovorima prigodom velikih svetko- Kada je nje4inu sinu bilo dvanaest godina, po-
vina spominjali su se svoje trlne I slavne pro3losti i stao je on rbenha-thoraha, to jest >sin zakicnau,
velidali jedinog i pravog Boga, koii ih je saduvao pa je i njega podeo vezati Mojsijev zakon na w1enje
od propasti i uni5tenja. vjerskrh duZnosti. Sada su i njega poveli sa sobom
Medu onima, koji su iz Nazarcta do3li da ovr5e u svetr grad Jerusolim. Velidanstveni ie grad sa svojim
svoie vierozakonske duinosti, bio je i poboZni stari silnim zidinama i tornjevima, svojim velikim i lijepim
tesir Tosip, plemenita i blaga du5a,' koii ie provodio paladama i svojim bogatstvom na maloga Mari-
u bog6llu-bnim djelima, u molitvi i radu dane svoga jina sina dublje djelovao nego na ostale njegove dru-
 -58- -t9-
gove po godinama, koii su takcder do5li u Jerusolim osvrrali.-Umale djecepobudivalesu cne
:if "l
talanstveni neki
sa svojim roditeljima. No njegova ie miadenadka'du5a strah. Jamadnopor:"aio"if, grU" i 8il;;
ieznula joi za neiim uzvi5enijim i ljep5im, nego li su vate glave. Zato
bile jerusolimske zidine i kamenepalade. Pa kada je s ?" *r.ro*o -dijete iivo prislanjalo
uz ocaili majdineskute, t a" lf-r'*oii,
'"^kr;; 'Zi"i?;",A" ga sakriju
bretuljka pred gradom prvi put irgledao velidanstveni i zaitjte od te vetike "".
jo5 dosele vidjelo. koje nije
hram Gospodnji, koji je bio upravo obasjan punim
ftacima jutarnjega sunca, zanijela mu se djetinjska _ Vojnidke su stral,e na gradskim
duSa nekim posebnim miliem. Njegove divne oii, od rane zorepa sve do u."t"r";""jiri""t" vratima bile
silno zapo_
slenepraveii red na ulasku u g,ia. p;i;;;;.i:;;
koje su bile tako modre kao i ono palestinsko nebo
nad njim, zasiaie posebnim sjajem i on je nekoliko
trenutaka popostao i gledao u veliki hram. .. I tko
zna, dokle bi on bio svojim djetinskim oiima upijao
svetiniu Gospcdnju, da ga nije opomenula niegova
majka blagim zvonkim glasom:
- Hajdemo, sine moj ! Kada stignemo u grad
i uspnemo se na sveto brdo, gdje je hram C'ospoda
Boga naiega, moci ie5 se tek pravo' diviti. Onda
deS tek vidjeti svu njegovu ljepotu i sjaj.
Malormr nazaretskom djedaku bilo je gotovo Eaot
Sto ga je dobra maila prenula iz njegovih uzviSenih
misli i maitanja. Ali kao dobar sin posluSao je od-
mah svoru majku i slijedio je put grada.
Podelisu sespuitati nizbrdo stazom, koja je ravno
vodila k velikim gtadskim vtatima, pred kojima
je bila silna gulva i stiska. Tisude natovarenih i lijepo
okiienih magarab.a,konja i ne5to mr3avih deva kome-
Salo se medu onim silnim narodom, koii se ondje
gurao i vikao, jer je svaki htio da Sto."prijeprode kroz
gradska vrata u Jerusolim.
Marija je dvrsto drtala za desnicu svoga jedinca, Stari je tesar sa svojom.ienom i dJeEakom stajao postrance..,
da joj se ne izgubi u onoj silnoj vrevi ili da inako ne
pogrdna rijed i rulna kletva iz ustiju rimskih
nastrada. I za odraslogabila jebojazan, da gane udai voinika.
koji su od nepresranih.opomen"-i'rit" J"Ui";;';il:
ili ne pridepi konjsko ili magareie kopito, a pogotovu
se trebalo klonuti deva, koje su doduSemirno stupale
mukli. Nazivili su Zid;r; ;;r;o;;- ii.riiirii";
nedistim srvorovima. Bili su bijesni n" ,u;"tinir,-
u onom ljudstvu, ali ne bi bilo ugodno, da komu stanu toi"
na nogu. Bile su to deve hododasnika, koii su stigli i tural^
f.".,.i1"T-gyral,a na rraia.S""ito;;-ffi il;
iz dalekoga Damaska. Hododasnici, koji su doSli ucr u grad., da natle sebi konadi5te.
je tesar.iz Na?areta ." *ojo-
iz krajeva, gdje nije bilo deva, divili se tim velikim ,. lreri. lenom i ma_
urn.cJecakom starao postrance i strpliivo iekao neko
dobroiudnim Zivotinjama i njihovim grbavim lefiima,
vrrleme, dok se oni najnasilniji ne-proguraju.
dok se drugi, koji su ih desie vidjevali, nijesu na njih
 -6t-
-6o-
zinu Gospodnju. I sami prosjaci, slijepi, kliasti, uzeti
Tu njihovu skromnost apazio je sam zapoviednik i hromi,'nijesu ovdje vikali kao na.stubamS Pr.vog
stra\e i rede staromu tesaruI hramskog dvori5ta.-Tek su ptui,ali suhe ispa(e.ne
- Unidi u grad ! Vei dosta dugo dekaSovdje' ruke i Slpiuii molili milosrdne i poboZne prolazntke
- Hvala ti, gospodine! - odvrati starac,.kada z'a milostinju.
'ie
ie prolazio sa i,en6mi dl"drko* pokraj zapovjednika' I dok naz4retski djedak s majkom stajao. na
--'Nii.ratn htio da se guram u ovoj guLvi. galedii triiema, najedno( zaorile jutarnjim uzduhorn
A zapovjednik mu odvrati : lvrci srebrnih ttubalja za znak, da podinje sfuLba
- fi^ su svi takvi kao ti i tvoji, mi bismo ovdje bozla. , ,
mirno sieJjeti i gledali, kako narod ulazi. Ali ovo. ie
e;r" oJ ttdke!D"ok ga ne lupi5 kao i magatca'batinom
'-- -korbadem, ne sluSa te ! . . .
ili
U"il""5i u grad prvi im je korak-bio upravljen
Drema brda5cu, \a koiemu ie staiao Jehovin h.'.^ry'
i.lli"", kojima se prilazilo k hrarnu, bile su pune l1ud-
stva.' I .ijepo je bilo gledati ispod..podnoi,i a bleZu\ka'
kn[o t"'li"dstvo poiut Siroke tijeke valja k.hramu'
Marijin jL sin jedva dekao onaj das, da svojom no-
iicom stupi na posveieno tlo hram.a. Od svetog
;;;;;^-sjaie su mu modre odi neopisivlgl sjaiem, puni
rumeni obrazi zalili se jo5 jadim ru.mefiilom, a.bu1n.a
a"el kot" spu5tala se niz biiell zatiljak. On nije viSe
rodene svoje majke, niti je duo kriku i glxni'
"ffi"
i)iio""t "i ostalih hododasnika. On ie samo gledao
.nr8-"" zidine sveti5la Gospodnjega, one- ..divne
ti"po". u predvorjur. ono visoko i Siroko stubi5te sa
'koiima
dvanaest stepenlca' su se.uspinjali u nutarnie
Jt"r;lt" hraina. Uptauo ie ivdo uzbrdo,, da. bude
I. pti;" ondje, kamo ga je tako ludno vuklo. njegovo
*LJ"""dko irce. O, dako ie bio sretan r zadovolian, ZaorlSe jutarnJim uzduhom ivuci srebrnih trubalja .
"
i-^i^ i" s majkone-pro5ao-
'kojima kroz zap.adnatako zvana
;iii;;; vtata<,, se ulazilo u dvori5te za iener' Velidanstvenipijev stotine sveienika stade se.po-
T,i i" one (nogleboraviii na galeiiama trijemova, .5to naioiie tihano i poiagano,a ondasve jade i gromovitije
Ui;rt; unaokilo, dok su mulkarci staiali pod trije- raiiije'gati svetim mjestom i odjekiva3e od. jednoga
----
movima. tdjerria do drugoga. Pa kada su se uz zvukove sre-
Ozgt ^ s galedje qaslo se njegovo mladenadko brnih trub alia iaiednoi oglasili i zvuci umilnih harfi,
oko na"d ovim-morem ljudstva, Sto se natiskalo u mahola, frula, sitinga, cimbala, minaima i sistrumar*
hramsko dvori5te. Tu nije bilo vi5e buke i vike vei
dostojanstveni mir, tihi lapat i vtu(e molitve'' ' * To su razlitita glazbala, koiim su fidovi pratili plevanje
Svatko je u du3i svojoj osjeiao svetost mjesta i bli-" sveCenikakod sluZbe BoZje.
 -62-
zadrhta duia djedakova nebeskim ganucem.Od sve-
toga zanosa duboko potresen i ganut padne na
koljena. Strahopoditanje ga svega obuzslo, i on je
u taj das shvaiao moida jedini sve velidanstvo i
silu Boiju . . . Sveti zanos bio je posrednik jzmedtt
njega i nebesa, i du5a je njegova plivala u rajskoj
slasti i sreii... I obuzet svetim zanosomslu5ao je
velidanstvenu potresnu svirku sveienika i rijedi hva-
lospjeva :
>Hodite, poklonimo se i pripadnimo pred Bo-
gom ! Pladimo pred Gospodinom, koji nas je stvorio,
jer je On Gospodin na5. A mi smo narod Njegov i
ovce pa5e Njegove!...u
Taj ie hvalospjev on dobro poznavao. Bili su to
psalmi krdja Davida, koje je pjevala njegova malka
s njime zajedno, kada je sunce na istoku granulo,
i kada su prve zviiezde vedernje zablistale na noinom
nebu. . .
DjeEak izNazarcta kledao je jo5 uvijek i s nebes-
kim zanosorn slu5ao, kako se pomalo gube pod svodo-
vima Siroluh trijemova zadnji zvuci glazbenlh nastroja
i kako zamire sve ti5e i ti5e hvalospjev Gospodina . . "
Na njegovu nebesko-rnodromoku ukaza se vrela su-
zica. DuSa nazerctskoga djeEaka nije bila u taj das
na zemlji. Ona je plovila dalekim i svetim svemir-
skim otajstvenirn prostorima, uzdigla se visoko nad
sveti5tem Zidovskoga naroda, nad njegovom boga-
tom i velikom prijestolnicom i hrlila k Onomu, lioji
je oceve naroda izraelskoga nekoi uveo u obeianu
zemliu.,.
A presreina majka ugledav5i suzicu u oku svoga
sina sagne se do njegove divne glavice, poljubi bujnu
i dugu njegovu kosu i Sapne:
- Sine moj, hajdemo ! Sluiba je svr5ena. U
veder doci iemo opet ovamo.
Djedak pogleda na te rijedi milo svoju lijepu
majku, kao da joj je htio reii:
- Zar .je vec svr5eno( . . .
-62
II.
Dani uzvi5enih ptaznika primicali su se kraju. Bio
je vec posljednji, kada se aebalo spremiti za povratak.
Hododasnici iz udaljenih krajeva vei su u rano jurro
ostavili sveti grad i vraiali se svojim domovima. fs-
pred gradskih zidina bilo je vei malo Satora, konja,
magaracai kola, a grbavih deva nije bilo vi5e. One
su vei bile na putu na sjever, u daleki Damask.
I stari se tesar iz Nazareta spremao sa svojom
drugaricom na povratak kuii. U prvi mah nijesu ni
opazili, da im nema njihova djedaka. Tek kada su
na malenog svog magarca natovarili svoj .prtljag,
opaze,da ne mogu jo5 krenuti na put, jer im nije bilo
djeteta. Majka sva zabrinuta stade ga doTivati, ali
on se ne oda7va odnikale nieZinu po4ivu. Zabrinutu
Eenu obuze tuga i ona pohrli medu svoje znanice i
stade pitati:
- Jeste li vidjele moga sina (
Ali joj nitko nije znao re6, kuda joj se izgubilo
dijete.
Sva odajna pode do zapovjednlka strale, koja
je fuvala gradska vrata i upita za djeEaka. Ali on joj
nehaino odvrati :
- Zeno, ne poznam tvoga sindiia. Ovih je dana
bilo toliko djece u Jerusolimu, pa tko bi znao, Eije
je koje( Zalto nijesi bolje pazila nanjega ( Pogledaj
jo5 u grad, mgtda je tvoj sin onamo otumarao, da se
divi velikim palaEama.Velik je grad osobito privladiv
z,a djecu, pogotovu koja su prvi put u njemu .,.
'Nazarcta,
Starac tesar zamoli svoga susjeda iz
da mu pripazi na magarca i prtljag, dok se on sa Ee-
nom ne vrati iz Jerusolima, kamo je po5ao da traij
djedaka.
Dugo su lutali svim glavnijim i pokrajnim uli-
cama, uspinjali se uz kamenite stepenice, zastajki-
vali kod znanaca i svakoga piteli za svoga sina. Ali
svatko im je isto odvraiao:
:- Ne vidjesmo ga ii.gdje ! Tko zna, gdje je si-
romah zalutao medu tolikim narodom !
 j;-
proBloj slavi Izraela,.
Zabrinutoi 1e rnalci bilo da 4plate od odaja i patnjama kao i o
.O,bolie pazila na niega'. ka4nama, koje je Gospod poslao'na narod izraelski
---: -samu sebe koriti, 5to nije
stane
CJie da ga nadem l dobri Bofte, pomozi' za nregove prestupke i bezakonja.
mi, da ga nadem-liva t zdrava ! - Baptale su nepre- I dok je djedak iz Nazarcta tako zanosnoi qvjer-
*ano niezine usne. ljivo pridao o slavi Gospodnjoj, sve se vi5e skuplialo
Tada joi nutarcii glas Sapne: muheva u zbornicu, dok se nije posvema napinila,
- Podi jo5 u hram ! MoZda I nitko da bi pisnuo jedne iljeli, di bj molda imetao
urnnog djeEaka, koji jeobasjan zlatnim sundanim tra-
III. cima, ito su kroz velika vrata upravo
-Boiji upadali u zbor-
nicu, bio lijep i uzvi5en kao indeo. Starci
I dok je ona otajna i zabrinuta lutala sa svojim nijesrr mogli skinuti oka s njega, vei su ga gledali
^"i;i^- po'krivudastim jerusolimskim ulicama taied s najveiim zanosom i sluiali- s najdubljim po5ti-
;;;;;;;g" diiete,
'je dotle ie, njen sin bio u zbornici vantem.
L;;;^, Siaiao u sredini zbornice,a 9k91ies.a.su1;.1o
Pa kada bi on na das presrao, da se odmori i da
;;;irti, sio ijedieti stari i uleni mulevi lidsvski' Bilo udahne svjeleg ztaka, govorili su udeni mulevi medu
jedili u slulbi Gospod-
;i-ii it'""in sve'cenika,ko ji su osi sobom:
ir;"ii t"li su u tandine poznavalisvete knjige vjero- - Ovo je ve(. sada mudrac !
zaJrclnske'iciieli zakon M6jsiiev. Bili su tu iknjiievnici,
t oii r" napisali mudrih djela t slavu Boiju, i koje - Nad njim je velika milost Gospodinova !
i" Zidovski duboko cijenio zaradi njihove ude- - Sreina majka, koj4 ga je rodila !
fu;i.""tod A mali )e nazatetski diedak stajao medu Ali on kao da sve to nije duo. On se pridanjem
;ji;" t -ne5toopasan tankrm koina-
biieloi dugoj haljinici, o slavi i mudrosti noijoi toliko. zanio, da niie ni opa-
ii* poj"rom,'i b-al' je iazgovatao s udenim zio svoje zabfinute majke i stjrca hranttelja, kad su
mulivima, i<oji su ga vrlo pozorno slu3ali' Upravo uBli u zbornicu.
ie bio podigao malu nieinu desnicu prema 9vo.du
Majka je upravo kliknula od velike sreie:
zbornici i n15to rm valno tumadio, dok ie ljevicrt
poloZio na svoje grudi. Jedan od sveienika upravo te - Sine moj, Sto ulini nama tako t I Evo otac
drtao na krilu zatvorcni smotak starc pergamene tvoj i ja talosni smo te posvuda traiili ! , . ,
i prstom upirao u stara pismena Sapiuii pri tom A djedak joj mirno i ozbiljno odvrari:
rvom.r drugi, koji se oslonio o desnicu i gutao svaktt - Zaito ste me tralili I Zat nijeste znali, da
diedakovu riied :
meni treba u onom biti, Sto je Oca mojega ! d. , .
dijete iudo od mudrosti ! Star sam vei dese't-puta I sv.i,koji su duli te njegove rijeii, nijesu ih pravo
,"i"* lieta, ali ovakvo Sto jo5 nijesam doZivio' razumjeli, pa niti sama njegova majka niti- sam
I drugi su govoriii : hranitelj.
- Ovo je dznica znanja \
- Ovo ie knjiga mudrosti ! -.. A kada je s roditeljima izlazio iz zbornice, pri-
klju.di se k njemu povisoki mr5avi djedak gaiave
A djedak je govorio i govorjo zanosno i odu3ev- puti, crne kovrdave kose i lagano se dotakne njegove
ljeno o dielim'a slvesilnogaBoga, 9 Nleg.gvoj.prepu- bijele odjeie...
drosti i slavi, o Njegovoi moii i sili. Pridao im je o
Svjetlo svijeta.
 -66- -67-

Nazaretski ie djedak osjetio ov?j 9odir' Okrene desni spas od sigurne smrti, koju ti je htio zadati
se ;;;;-";i;;malnom gar-avom.djedaku'. pogleda krvolodni Herodov dasnik one iste noti, kada su u
njim i stav.i
ir tiir"'r-utiii, ^ zatim ie z^utt^'i p-red je.Easak Betlehehemu poklali tvoje vr3njake, djelo ie Ovoga,
i*^'Jtl;t-ariau desnicu na rame' Stajao s kojim si ti Eas prije govorio. Moje me slutnje ne
;iil;,-; t"d, ," nasmijeSi,ponovno.se. zagledadu- varaju. Hajde ! Pbrecirio brie za niima i slijedimo
illi.r-L .t"" odi garavog momdiia, koie su ga isto ih!...
tako gledalemilo i lelino . ., Ivan posluSa siroma3nu tenu, koia ie bila nie-
A tada rnu rede tajanstveno: govamajka, i oni pohrli5e za djetakomizNazarcta,
- Blago tebi, iet ti ie3..biti onaj, koji ie3 pri-
praviti p"l8u. Gospodnie,koji ieB svjedoEitiza mene!
ii .i t""n, sin pastira Judeiz pustinie! ' ' '
Kada je gatavi djedak duo svoje ime iz ustiju
Zi."E^k^, padne presretan k njegovim
"^ziiriog^
nogarna govoreq :
- Nijesam dostojan ! Nijesam dostojan !" '
I nitko osim njih dvoiice nije shvatio zagonetne
dieEi nazaretskogd'i"t^k^' i smisao.njihova .kratkog
;;;;;;;;;. i zZ udene muieve iidovske kao i za
;ff;;i;;;ste bio ie tai nzgovor nerazumljiv' Nitko
"nasluiivao,
;'"lii;;ii" ios niii u snu d7. ie to bio
pr"i-'i"t#ai ptetele Golgotskoga Mudenika s Me-
siiom naroda Zidovskoga. . .

w.
Nazaretski ie djedak silazio. ve(' stepenicama
hramskoga predvorja-dolje u grad, da s roditeljima
kren; k"uii, kad onorn' garaiom djedaku pristupi
priprosta lena i rcte t
- Ivane, dvanaest je punih godina, 5to dan i
noi nosim u mislima stiku one divne iene i niezina
maloe d.ieteta, koji su na bijegu pred krvolokom
ft"ro8o* otpodinuii u naSoj totjpigi. SieiaS li {,
a;;; ti o iom de5ie pridala I Sinko, motq me odi
ie varaiu, taj dietak,Stb je s tobom das prije nzgg-
varao, bio je o n i nitko drugi. Prepoznala sam nre-
go"" iij"po maiku, Zaista, io je o n a ! Tvoi du-
?adne presretno k nJegovlm nogama.,.
ali Ga na Zalost ne stigo5e. On se vei sa svojim
roditeljima izgtbio u vrevi svjetine, koja se jo5 kome-
Sala oko hrama i po gradskim ulicama. . .
***
Proteklo je punih osamnaest godina od prvoga
susretaja na?aretskogdjedaka sa sinom pastira Jude.
Ivan se povukao u pustinju i podeo ji da nivi.je-
Sta dolazak Onoga, koji mu je nekod u zbornici jetu-
5*
 -68-

solimskoga hrama rekao velike prorodanske rijedi :

pripraviti
"Blago tebi, iet ti ce5 btti onai, koji ie$
putove Gospodnje i koji ie5 svjedoditi za mene!<
I zaista, rijedi su se nazatetskogadjedaka ispunile,
Ivan je bio njegov pretela i dasno je ispunio svoj
poziv, Za istinu i pravdu izgubio je glavu sv,oju,
koju mu dade odrubiti Herod Antipa, sin krvolodnoga
kralja Heroda, da ugodi leni i kieri svbjoj.

Mladi tesar,
I.
e( je minulo Sest godina,
Sto je u malenom Nazaretu
iivio ndnik imenom Si-
mon, kojega su gradani
n azat etskj n aziv ali Ck en ac,
jer je bio rodom iz grada
Cirene u s1'evernojAfrici,
gdie)e bilo takoder Zidova,
koji su imali svoj hram u
Jerusolimu.
Simon Cirenac je imao
brojnu obitelj, pet sinova
i dvije k&i, ali je bio veoma ubog. Potucao se koje-
kuda svijetom, dok nije konadno dospio u Nazarct,
gdje je imu&ijrm gradanima obradivao polja, vino-
grade i vrtove, jer se u taj posao veoma dobro ra-
rnio. Usprkos svoje velike marljivosti i zlatnoga
po5tenja Eivio je.veoma teiko i mudio se svakojako.
A nije ni dudo, kada je tek toliko zaradivao, da je
jedino suhim hljebom mogao da prehranjuje svoju
sitnu djedicu, koja su jela kao skakavci. Kako je bio
silno siroma5an, nije mogao da plah najamnrne,
da iznajmi sebi i obitelii svojoj Lakvu kolibicu
za stanovanje, ve(, se nastanio u malenoj spilji blizu
gradaNazarcta i tu je kao u kakvoj grobnici provodio
dane.
 -70-
Najvruia mu je lelja i gotovo jedini cilj niesova
stradaladkoga Livota bio, da podigne sebi mJenu
kolibicu, u koju bi smjestio sebe i svoju brojnu obi-
telj. Ali otkale da on misli na gradnju jedne kolibice I
On, siromah, kojemu u siroma5tvu nadaleko niie
bilo ravna, on da podigne sebi novi dom ! eime da
to izvede I Za gtadnju ma i najmanje kuCice trebalo
je novaca, a tih na|alost nije bilo skoro nikada u njega
ni za lijek.
Kada bi koji nazaretski stanovnik gradio sebi
kuiicu, on je obidno pomagao kao radnik kod gradnje
noseii kamenje, opeke i drugu gtadu. Svakom iakvom
zgodomuplavo mu krvarilo srce, a odi mu se napunjale
suz3ma, Sto i on nije takav sretnik, da bi mogao da
podigne svojoj obitelji pristojniji dom, u kojem bi
Zivio kao pravi dovjek, a ne bi se poput divlje zvijefi
morao povlaEiti i sklanjati po ramnim spiljama.
Ali sve je njegovo nastojanje u tom bilo dosele
uz?ludno i on se uvijek morao pomiriti s gorkim svojim
udesom napustiv3i-i svaku pomisao, da- bi se njegov
davni san mogao ikada ostvaiti, pa je i dalje zaidi-
vao jedva toliko, koliko je trebao za hljeb i katkada
r za koju ibu, a i to samo na velike svetkovine.
. \gko_ga -dana,,kada se vralao iz vinograda, gd,je
je_
ie radio kod uglednogai imuinoga gradskog starjeiine
rvLataure ben
Matatije Daniiela, sustlgne
oen Danrtela, sustisne-ga na putu
si na ouiu stan
stari te-
te-
sar Josip, koji se' jedini u cijetori malenom Nazaretu
bavio tesarskim Zanatom.
bavlo tesafsKrm zanatom. Sa starcem je
Sa starcem i5ao i mla-
ie rSao
cuc oo
dii od nekth
nekih clvadeset
dvadeset_ Ii Sest godina, povisok, duge
bujne kose kestenjaveboje,kojZ mu je'sezala sve
iu. do
do
ramena, Na ramenu je nosio dvije tesarske sjekire.
Obojica su se vraiala s dnevnoga posla,-Mirnojer sL prvr,:
vedernji suton podeo hvatati na obzoiu, i-il-
teii stupala su obojica prema gradskim vratima i,u-
redi 5s, da udu u Na?aret pije, iego li se zatvore grad,-
ska vrata, kojasu se svake velefizatvarala iz bolazni,
{a ne bi,nepijatelj ili tko drugi provalio u gradi(.
i udinio kakvu 5tetu.
-7r-
DoSavSi stari tesar do Cirenca pozdtavi ga ije-
tima:
Mir bio s tobom, Simone iz Cirene t
I s tobom, plemeniti starde ! - odgovori
Simon.
A tada zapodjeile medusobno razgovor. Starac
ie tesar reii :
Radio si danas kod Matatije ben Dantjela I
si se umorio, jer je dan bio vrui i sparan.
Pravo si rekao, starde, da sam se izmorio. -l
Iz dana u dan, od rane Zorc pa evo do mrkla mraka
radim i mudim se, a da bi joi za5to ! Sve samo za onu
suhu koricu hljeba, koja ne dotjede ni od danas do
sutra. Porodica mi je mnogobrojna, djeca su zdrava
i vesela i uvijek gladna, pa trole mnogo hljeba. , .
Lijepi kr5ni . rylq4ii, koji je dosele mirno stupao
uporedo.s njima i koji je samo sluSaonjihov razgoior,
prihvati rijed, dim je Clrenac dovr5io:
- Ti se, Simone, talil na svoj Eivot (
- Kako se ne bih i,alio, kada mi je nevolja
dogrdila do ktaja ! - odvrati Cirenac. - Radim
vei godine i godine i jedina mi, je Eelja,'da sagradim
sebi ma i najmanju kolibicu, u kojoj bih se nistanio
sa svojom siromaSnomdjecom, da se ne vudem poput
livotinje po onoj tamnoj spilji . . .
- Simone, rrtrcsr
!)rrrlulls, nijesi uti nr prvi nl
ni prvr posljednji, kojega
ni postreqn)|, Kolega
bije,.nevolja ! Pogledaj Sirom ovoga svijeta, pa pro-
misli, koliko imavedh bijednika od tebe t AkoJe volja
Gospodinova, tvoje & se Eeljeispuniti. JoS nitko nije
otiSaoneutie5enispred Njega, pa vjeruj, ne ie5 ni ti !
Ne budi malodu5an! Reci mi, tko se brine za ptice
nebeske i za ljiljane u polju, da imadu, 5to im za
Z l v o t t r e b at . " .
- Gospodin ! - izusti s4 strahopoditanjem Ci-
renac.
- Eto vidi5, Simone iz Cirene ! Kada se veliki
Gospod brine i za njih, kako se ne ie onda za tebe,
koji si ovca pa5e Njegove ! Gospodinu neka se vine
du5a tvoja i misao tvoja, i bit ieS sreiniji, a nevolju
 -72-
ieB svoju snositi lak5e nego oni, koji hule .naGospoda
i zabonvljaj.u dobrodinstva ruku Njegovih.
U razgovorustigo5e tako do gradskih vrata. Stari
tesar i njegov mladi pomoinik oprostile se od Simona
Cirenca i odo3e u gradi{ a radnik ie zaokrenuo
nalijevo i stazom, koja je vodila ispod samih gtad-
skih zrdina, upravio hod k svojoj spilji, u koioi ga ie
Eekala njegova mnogobrojna porodica.
Uspinjuii se na brda5ce, gdje je bilo njegovo
zakloni5te, popostane dva-tri puta, da rnalo odahne,
pa je u mislima opetovao rijedi mladoga tesarai
,Reci mi, tko se bine za ptice nebeske L za ljiljane
u polju, da imadu, Sto im teba za iivot ( . ..<<
- Gospodin ! - Saptale su njegove usne.
f on se smireniji u du5i svojoj priblili spilji, iz
koie ie dopiralo veselo potcikivanje njegove dielice,
koja su se sva skupila oko ognjiBta i poiudno gledala
u zaEadeni kotao, u kom je majka njihova mije5ala
bra3no, da im skuha i,gance za veletu. ..
II.
Mravlja radinost i savjesno obradivanje Mata-
tijinih vrtova i polia, koji je posao kroz cijelu godinu
obavljao vrijedni Simon Cirenac, donijelo je vasniku
lijepi prihod. Prije je imao radenika, nad koiima ie
morao stajati neprestance sa Stapom u ruci i goniti
ih na posao, a ove se godine dovjek sasvim prepo-
rodio. Nije trebalo po cijele dane i sate da stoji na
sundanoj Eegi i da pazi i vide naradnike,ve(jebez
ikakve bfi.ge cijeli poslo poyierio Cirencu, koii ga je
savjesnije obavljao, nego Sto bi to on sam udinio.
A to se Matatiji ben Danijelu tako svidjelo, da je
jednoga popodneva, kada ie sa Simonom Cirencem
obilazio rodna polja i prigledao ih, raadragano rekao:
- Simone, ti si wiiedan dovjek !
- Hvala ti, Matatijo, na lijepim ijeEima ! Milo
mi je, da to spoznaje5i priznajei
-73-
- Vei sarn dosta ostario. Imao sam kojekakvih
radnika i marljivih i lijenrh, i takvih, koji su mi u
vinogradu, na polju i u vrtovima nadinili vi5e Stete
nego koristi, ali ovakva radnika, kakav si ti, nijesam
jo3 nikada ir.nao. Videii tvoju mravlju marljivost,
tvoju veliku savjesnost u svakom poslu, koji sam ti
doselepovjerio, nakanio sam, da te za tvoju marljivost
i nagradim. Vidi5 onaj komad plodne zemlje tamo
ispod onoga brcluljka
Cirenac nadneseruku nad odi, da mu ne smetaju
sundane zrake, i zagleda se u mjesto, koje mu je
Matatija ben Danijel oznalio, a tada odvrati:
- Vidim, gospodaru !
- Ono datujem tebi i tvojoj brojnoj djedici
uz uvjet, da ie5 mi i dalje tako lijepo obradivati
moi posjed.
Siroma5ni radnik nije pravo vjerovao svojim
rodenim u5ima, da li je dobro razumio Matatijine
rijedi. U prvi se dasnije mogao snaii od prevelike sreie
i radosti. On, koji doselenije imao ni toliko svoie zem-
lje, koliko bi mogao pokriti svojim tulievitim dlanom,
on eto najednom dobiva cijeli veliki komad. I to ie biti
njegovo pravo vlasni5tvo, koje ie moii u dasu smrti
da ostavi kao ba3tinu djedici svojoj. Odsada & biti
i on posjednik plodne zemlje, a njegova & djelica
imati vi5e tijeba i povria nego dosada. Njegovo dakle
po5tenje i njegova marljivost nijesu ostali nez,apaheni
i nenagradeni. PoStenie je ipak pobijedilo. Dugo je
dekao, dugo se mudio i prebijao ovim svijetom, dok
konadnoevo nije i on nagraden...
S nenadanesreie obliSe ganajptije suzeradosnice,
a zatim suze zahvalnice. Od prevelikoga ganu(a sagne
se do Matatijine desnice, uhvati )e najpije dvrsto,
a onda je s po5tivanjem poljubi u znak velike zahval-
nostl.
Toga dana nije bilo niti u Nazaretu a ni u cijeloj
nazaretskoj okolici sreinijega dovjeka od Simona Ci-
renca. Koga bi god poznatijega susreo, zaustavio ga
i pridao mu svoju sreiu i radost.
 -74- - t>-
'
A kada se uvede.toga d,anavraiao ispod gradskih Pa kada je trebalo iztaditi i postaviti na kuiu
zi1ill svojoj spilji, sjeti,ose oper onih fij6pih "uU"*"ih grede i roienice, poZivao je staroga tesata'Josipa,
ntecr mtadoga nazarctskoga tesara, koji mu je ono_ koji je zajedno sa svojim mladim pomoinikom radio
madne rekao: ,Ako je volla Gospodinova, tvoja ie
se lelja. ispuniti. JoS nitko'nije oti3ao neutjesen is-
pred Nregat pa vjeruj, ne &l ni ti !r,
- I u njegovoj priprostoj duii jav\ao se sada novi
traealr nade. On je sad bio uvjeren, da nije daleko
cas, Irada ie se moguie ipak ispuniti njegova davna
ielja za vlastitim d"omaiih ognli5t"m. I "nikada do-
sele n-ije bio tako uvjeren kao"u ovaj das, da po5ten
tad donosi sreiu, zadovoljstvo i boljitik...
. Pa kada je jednoga jutra idud na molirvu u zbor-
rucu opet sastao mladoga tesara iZ Naaareta, pohrli
K nremu veseo i sretan i rede mu :
- MladiCu, ti si imao pravo onomadne, kada
sam ti se gorko poi,alio na lvoj teski udes. Rekao
sr mi, da ispred Gospodinanije nitko oti5ao neutje5en,
pa da ne (u ni ja. Ti si bio prorok moje sreie ! . . .
,. -Licem.-mfadog4 -U naz,arctskogatesara preleti lak
bl*eni.smijelak. svojoj plJmenitoj i nesebidnoj
clusr os;eiao je zadovgljstvo, ito
dao dovjeka .je.pred sobom. gle_
je po svojoj
-r.Vda,.koji posro,ano,I ne-
umornoj marljivosti posrigab svoju zemaljskusriiu . . ,

III.
Slijedeieg prolje&, kada su topli sundani uaci
p-tobudili,zemlju od kratkoga zimskbga sna, a razli-
dite voike procvjetale lijepim cvj{ti6ma, gradila
se na darovanom zemljiltu Simona Cirenca mdena
skromna kuiica. I kao ito je Simon nekoi kao radnik
sa suznirn odima nosio gradu na tudim gradililtima,'
tako je sada opet sa suznim odima, ali "suznima od
s.reie i zadovoljstva, prinosio gradu za svoj vlastiti
dom, u kojem ie sa svojom porodicom ulivati dasove Svojlm je vlastitlm rukama pomagao graditi Cirencu dom...
sreie i mira. Odselese ne ee vi5e povladiti po spiljama
i pe.cinama,ved (e u svoln vlastitom domu sitanlati od zore do mraka i Euriose, da Sto priie dovr5i tesar-
svoju glavu. ski posao.Vidio je na Simonu Cirencu, da je nestrpljiv
i nekud uzrujan. Jedva je i5dekivao, d,a mode tliaiu,
 -77-
-76-
Konadno je jednog vru(eg ljetnog dana ku(ica
tamnu i vlaEnu spilju zami,jeniti svojom novom ku- Simonova bila sasvim zgotovljena. Nitko sreiniji od
iicom. njega i njegove djece ! DuSa ie njegova klicala tog
Mladi je nazaretski tesar svojim vlastitim rukama dana neizmjernu hvalu Gospodinu i iz njegovih pri-
pomagao graditi Cirencu njegov novi dom, u koji prostih grudi vinuo se hvalospjev Jehovi, kojim je
ie se presreini Simon useliti sa svojom lenom i sitnom nekoi veliki i slavni kralj David slavio dobrotu BoZju.
djedicom. Poput veselih ptidica pomdala su Simonova lz dubine je srca klicao:
djedica_okonove kuiice cvrkutala zajedno s pridicama
u voinjaku i veselila se BoZjoj prirodi toplomu suncu >Hvaiim te, Gospodine, cijelim srcem svojim
r zelenoj travi. A toj njihovoj djetinjskoj nesta3nosti U zboru pravednidkom i u skup3tinama.
i nedutnoj radosti veselio se i mladi tesar. ee5ie Slavna su i velika djela njegova,
ih je znao sabrati oko sebe i pridati im o mudrosti I pravda njegova ostaje do vijeka.u
i neizmjernoj tjubavi Gospodina Boga, koji nije sam
otac lzraela vei i Rimljana i Grka i svih naroda
na zemlji. Tu malenu i nestainu djeEiat ljubio je
mladi tesar svim latom svoga toploga i plemenitoga
srca, u kojem je Livjela velika i neiTmjerna ljubav za
sve ljude bez razlike. f sama njegova majka zajedno
s njegovim starcem hraniteljem divila se destoputa
toj velikoj ljubavi svoga sina. A i djeca su se rado
okupljala oko njega i bila su najsreinija, kada su
smjela sjesti na njegovo krilo ili kada bi se doticala
njegove bujne kose ili njegove haljine, To je bio vrhu-
nac njegove djetinjske sreie. Taj mladi, dobri tesar
iz Nazarcta znao ih ie tako milo i lijepo gledati, znao
se s njima i poigrati, metao je na njih svoje ruke i
blagosiljao ih, A to se njima tako svidalo, da su se
gurali k njemu i svako je htjelo da na svojoj glavici
ili ramenu osjeti njegovu ruku, koja je bila unatod I lz nJegovlh se grudl vlnqo hvalosPjev Jehovi . '.
teBkom tesarskom poslu tako savrSenolijepa i brjela.
Simon Cirenac 4nao je de5ie koriti djeEicu,da ne IV.
dosaduju mladomu tesaflr, ali on bi ga znao prekinuti je
Punih sedam godina Simon Cirenac Zivio u
rijedima :
- Pusti djecu k meni, jer takvima pripada svojoj kuiici sretan i zadovoljan. Djeca mu napredo-
kraljevstvo nebesko1.. . vala u zdravlju, poStenju i u pobolnosti, i on ie po-
stao za to vrijeme ve( i imu(niji dovjek. Dva najsta-
A kada djelica ne bi po nekoliko dana vrdjela rija, sina Aleksandari Rufo, pomagalasu mu u svag-
mladog tesara,bila su nujna i neveselai neprestano danjim poslovima,pa je svaki posaolijepo napredovao.
su pitala svoje roditelie: Na svakom se koraku vidjelo u niegovu skromnom
- A gdje je onaj dobri, mladi tesar iz Na- domu obilje Boliega blagoslova, jer Gospod ne .za-
zareta<
 -78--
pu5ta gnih, koji su mu vjerni i koji u strahu po5tuju
ime Njegovo i velidaju slavu Njegovu.
Za to wijeme promijenilo se Stoita u malom
Na.zaretu.Staroga tesara Josipa, koga je cijeli grad
po5tivao zbog njegove poniznosti, u?ornoga po5tLnja
r svetoga livota, nije bilo vi5e u tivotu. Gospod ga je
pozvao jednoga dana k sebi, da ga nagradi vijencem
slave za njegova dobra i plemenita djela. Ostade
trjegova udovica Marija, koja je livjela skromno
u svojoj malenoj kuiici. Sin njezin, mladi tesar,iz,bivao
ig.y"9 prgkg tri godine iz Nazareta. Putovao je po
cijeloj_Judeji, Galileji i Samariji i kao uditelj naudio
djeE Botju. Narod se jatomice skupljao oko njega,
da Euje nj.egove.mudre nauke i propovijedi. Glas"ie
o- njegovoj mudrosri dopirao i prekb granica judej-
ske zemlje, i iz dalekih su srr-ana u;rlili ndoznili
k njemu, 4l.i"iV njegovu rijed. proglasili su ga prc-
rokom i velikim dudotvorcem. pripovijedali su,"da ima
dudesnu moi, jer da uskrisuje mrtve, Iije1i'gubav;e,
slijepima vra(,a vid, a iz opsjednutih da" izgoni
davle.
Simon Cirenac lalio je za njim, Bto ga vei tako
dugo nije. vidio. Jo! yi5e su za njim talila njegova
d.je9a,.kojasu se uvijek ugodno sjeZala
-bilo njegove'vElike
ljubavi, blagosti i dobrote-.Nije daiai d.a nijesu
spominjala gieggyg _rme i toliko puta poZeljela,' d.a
se.opet.vrati u tihi Nazaret, da ga'vide, i d" irn op"t
pripovijeda o slavi, moii i dobioti veiikoga
Jehove,
kao Sto im je onda pridao, kada su bili mlnji'i kadi
!u mq sjedjela na krilu i.gladila njegovu lijepu dugu
kosu i ono visoko umno delo. U njiholoj mladenadk"oj
duBi ostado5e duboko udsnute one njegove divne
modre_od.r,koje su z\ale tako dubokoprodTrati u nji-
hovu duSu, f premda je on bio saho obidni na-
zaretski tesar, pomoinik svoga poodima i htanitelja,
ipak su u njemu gledali neko vi5e, tajinstveno bi&',
Koie mx.og.r
l. {rylogr nr;esu pravo shvaiali; Njegove
su pouki i rijedi bile tako dubokoumne i mudrei {,a ih
desto ni uditelji u zbornici nijesu pravo ,^zu^jit;
i da su morali dugo i dugo o njima tazmi{ljati, da
shvate njihovu pravu sadrlinu...
Cirendeva su djeca iz dana u dan uzalud leljno
ildekivala mudroga tesera, jer se On niie viSe vraiao
u roditeljski dom, U dalekim stranama dolje na jugu
navijeitao je kraljevstvoBoi,je i slavu Oca nebeskoga.
V.
Navr5ila se treta godina, lto je mladi nazarctski
tesar podeo javno naudati novu nauku, koja je ljuto
uskome5ala iidovske sveienike i poglavice. Simon
Cirenac po3ao je takoder sa sinovirna Aleksandrom i
Rufom kao i svi ostali Zidovi o pashi u Jerusolim,
da ondje obavi svoje vjerske duZnosti Ye( je na putu
izNazarcta u Jerusolim u malenom mjestancu Betelu,
gdje se odmarao s ostalim hododasnicima, tuo, da
su poglavari iidovski uhvatili nekakvoga proroka
izNazarcta i da su ga optulili, danaula krivu nauku
r da la,di protiv driave i cesara. e uvii Simon te nepo-
voljne glasove teSko se zbog njih uzrujao. Znao je,
da se to ne tide nikoga drugoganegonjegova dobro-
tinitelja, koji mu je pije sedam godina sagradio
kuiicu i pomogao mu u njegovim teikim dasovima,
a da za to nije htio da uzme nikakve pla(e. Iz diste
samilosti prema njernu i njegovoj djedici zbog njihova
velikog siroma5tva i iz iskrene ljubavi prema njemu
kao blitnjemu on je dragovoljno i- spremno radio
na njegovoj kuiici. I toga plemenitoga mladoga do-
vjeka, u dijem je srcu bila samo velika ljubav i bes-
ktajna dobrota, toga su eto optuZili, da buni narod
i da ru3i drZavni mir i poredak. . .
Put od Betela do Jerirsolima bio mu je daleko
du{i nego sva ona velika udaljenost od Nazareta do
Betela. Upravo nije mogao da idieka das, kada ie
stiii u sveti grad, da Euje, Sto se zaptavo desilo s mla-
dim tesarom izNazarcta, pa kada je stigao oko de-
tvrtex ure dopodnevneu Jerusolimr-prvJmu je.bilo,
- Oko deset sati prije
podne po danaSnjemratunu.
 _Bo_ -8r-
da ie odmah r"O n:^qradskim vratima
upitao rimskoga Na tu gtoln)t odgovori Cfuenac prezirnim po-
vojnika, koji je stajao n^
gledom i zaputi se prema,onom dijelu grada,.gdie ie
- Da li je istina, da "tr^ii-,--'
su uhvatili proroka iz Na_ 6i1a sudnicj. Simon je dobro poznavao-cijeli grad,
zareta / -do bio u Jerusolimu. Zutio se, da
li, k vei vi5e puta
A ovaj mu suhoparno odvrati iio oriie stigne Litostrotosa ili sudnice, ne bi li
:
Istina je ! Eno ga ve(,kod prokur ondie vidio riega i poblile doznao za stra5nu osudu.
atora,da mu
,udil No u dasu, kada je zaktenuo najbli'Ztm ulicama,
Ta ga je vijest silno porazila. Ipak je
d,akleistina. koie su vodile prcma Pilatovu dvoru, zaluie najednom
sto je duou Betelu.Nje'gov
l;;J;;ildfi;"T;l silnu graju i viku. U tgj vici i buci. niie .pravo raza-
bio na sudu pred p"o[r?"ioro;. birao,"Sto to narod vide. Bio se od lurbe i trlania
Prolazed glainim jerusolimski_- il nije bilo Sale.
iioz'razlilne ulidice i stepenice sav.usopio -tako, la
u-lilr_" zatuje od
prola7nika, gdje govore : ie ve( jedva dihao, a njegovi su ga sinovi Aleksandar
- Bit ie osuden
na smrr, jer je hulio na Boga ! i n.rfo. s teBkommukom slijedili. Na zaokrequ jedne
-: On da ie huljo ulice, koja ie vodila prema zapadu na bteluliak izvan
na Boga I t _ pomisli u sebi
Cirenac. To je tql.g;,.k;J_, srada, koji se zvao Golgota,ugleda golemu povorku
'narod.a.
r"qo
; lrrurka rijed bita U tili das shvatio je sve. To su sigurno vodili
;f."h.gpoiitanje i ,beskrajna ljiUi" prema Bosu, mladoga nazatetskoga tesara. On se sklone u stranu
ondabi hulio na Bo'ga
! r"t _lgii'r"t"" ir"llil?
"i,irtr"r"*.
reii o njemu I Samo fuain1i na jed,nu povi5enu stepenicu pred nekom kuiom i
zlobno ijud._
mogtose.t akvom';&;;; l' piir"",-p;;;;; stane promattati Zalosnu povorku . . .
:1""::::
nabacttr na tu distu i.uzvisenu Naprijed
-a su stupali levite i ostali Zidovski sve-
au<u, k;il;;";""^;;;
mladi tesar iz Nazarcta. denici, u njihovoi sredini sada5nji i biv5i veliki
I prve prolaznike, koje je susreo, sveienik Ana i Kaifa. Na licima im je sjala radost
ustavi i zapita: i posebno zadovoljstvo. Veselo su medusobno tazgo-
- Gdje je prorok,
koga su pro5le noii uhvatili I virali i od dasado dasagladili svoju dugu bradu, ispod
- Upravo das pnje
osudio'; ga je prokurator koje ie malo provirivala pozlaiena plodica sa znakom
'n jihove
Poncije Pilat na .mit,'_ brt" velike sveienidki dasti' Iza njiq..l9 slijedili
Slgouor.
- Na smrt ! - krikne
- on', ,"ii* iidovski kniilevnici i udenjaci, koji su cijelim putem
Ta on je nevin ! uZasom _ ne5to vaZno raspravlj ali i jedan drugomu dokazivali.
- To ti veli5. Oko niih se natisnuo silan narod' koji se neprestano
si sjgurno jedan izmedu nje_ derao i vikao:
ie*r
govih, kojega je takoder zrt;Ji";;;;; besmistenom - Smrt Nazareianinu !
naukomJ - porugljivo ie j;i;"-
oi"gr^d^n^.
ga.poznajemb:lje od vas svij"u _ - Smrt hulitelju vjednoga Jehove !
-l Ja
,^ srmon
ce t uzrujano
Cirenac. _. qa1o Napokon ugleda Simon i niega, svoga. piiatelia
moi,eza njega rcii, da je hulio na "^1goii'"ti"d.k"--;i;; dobrodinitelja iz Nazareta, Zaista to ie bio on
s"vevi5njegaJehovu !
Pazi, neznande,ito govori5, d.a Ali jao, kako je iz{,edao! Sav krvav, izmulgn
L__r- ne bi i ti radi
-it" ispre6ilan, bio ie pu; rana, brazgotina i modrica,
:y]: Boga. do5ao.pred p'r"t urJtorl
nlega"," i Sr"*", u^delo'i u glavu'zaiisnuli mu trrrov viienac, ispod ko-
brani, krivac ,e Raor on sam
!
Svjetlo svijeta.
 -Bz_ -$-
jR,l"-kl1 rumena.kr.vte se cijedita
I:i":: j.qpu,, j niz obrazei Simon Cirenac opazi t tai das na njegovu, iz-
?^t j
ti epa no.t, unl' iJ ii"ii nuJu
k"jffi r'tr; licu strahovitu bol' I za ttenutak obtze
je *^",:
^,Nsaikal^
nekoi "a -n-a-
rnudenom
ko- neizreciva tuga
'"r..U *onoi samilost. Suze mu navfil na odi,
mcAt sLnnj^^ ,,r^',?oY^,dobra ry^i\^.iz iednog
^tkiir1e,bil.i6. trroe""-j". ii,"i"i ;;;if^# t
";*""r-J"1.'l\''i":i7"''41 medu razulareno i bijesno ljudstvo i
T19?. ll
pod i;;:fi iffi
!:,^^:?;,1:gvlllllieanik.,t_r.;;'Sfi
teiinomogromnogatuila,-k i-i;' i;ilJd;;i; .; ;i;r;;
o
punim te3ke tuge i bolne samilosti krikne;
- Dobrodiniteliu moi, Sto udini5e iz tebe! Evo
moraosam da nosi i nj na Gotgoti na sebe!
ni
Uz njega su vodili j"q loji z\olt:nca,
?"_g^ ,;;;;;i', me, da tetet tvaga-telkoga ktila ptrmim
*." k-tih ,;[J;; prisutni unaokolo okrenuli svoje glave
zvao Gesma, a drugi
dtusi Dismr. "d <tt ih ";^j;;;;
voiiti*';-h
Disrna- V.i;i;- -^2^-!^^
I dok su
tko se to usuduje tako javno
prorokom iz Nazaieta, da cijelom-n""odu i upravili poglede, da vide,
ss
;;i;Z;,
kako je i on isti rakav zlodinack;;; onl dvojica
raz_
D O l n t K a .. . .
Neki mali d,jetaracna p6
96 i bos nosio ie ored
Nazare(aninom ploiicu,. ita koioi bijal"-;;iJ'";;i:
-;';r;;;j_
sano. Cirenac p-ogledai prodita prvi'redak
skom jeziku: ,fsus Nazareianin) kralj
luJ.;;..;..^-'
Prokurator Poncije pilat dao je staviti takvi na_
slov, da se naruga Zidovima; Njih j; to ljuto ra"f.f.-i
bolilo, ali morado5e_Sutjeti.Bili'su sreini, ai- i*
;"
uspjelo _da dovedu Nazarci.anira na Golgotu, p" ,,,
progutali i tu Pilatovu uvredu.
I dok je Simon C.irenac Eitaotaj porugljivi napis.
najednomNazareianin posrnei padie.- Fil;il';:;j
i sluge upravo.pobjesniSe
r_r-ici I stado5ebijednoga;
Nazarc(.aninaudarati- Eakamai nogama,-al;J; ff .
njih stao.ga nemilo udarati debelim'uti;;"r" a;;;;
odmah kola puknula i prokrvarila--;;'l;";;'.;; ;
izmrcvarenimledima,,a iumena tr" ,t"t"-;"t"- Ur[i, ramena te3ki drvenl krli ' "'
gati iz novih rana i ajedila se po djetu i naiiiiii] Cirenac uprtlo na svola
_
Uza sve zlostavljanje. nije on ni pisnuo. Sutio
, Zaliti nesreinoga proroka iz Nazatetat \ec ie Cbenac
je ."oji iaka i Siroka ramenateSki drveni lr.ril'
.kao.grob i samo je ggSkoi isprekidano aisao.-bo-,
ie $a,s9d$n1 ati "p.ti. ""
lu5ag r srab. .nije ^og^o,-1", ;" Uiooa"il" IzmudeniNazareianin pogledaga bolno, ali u tom
lzmucen I ad.a priskodi jedan vojnik i surovo , njegovu bolnom pogledu bilo je .u iasu te npgov3
ga._podigne sa zemlje.-Iznova'^ nai've(eboli i muke ioliko ljubavi i zahvalnosti, da ie
t"ili .
velilri drveni krii, na izmrcvarcn;;*;. "^7oiiril"-
K;;';;".;;il . Cirenac jo3 jade zaplakaoi pro5aptao:
'i'
pol.oy.no - sebi
na -;i terct kriZa,kloneoper, i a" e" nU u
es r
;ii.r" - Zar si ti, Gospodine, to zaviiedio za svoja
ia"iri,-ai;
i r';; ;;,;i' #;T ffi : i,t|.r.^. dobra i plemenita diela,
u*
EE 5.1"

-84-

Bilo je to prvi put, otkako je SimonCirenac po-

znayao Nazate(anina, da ga je nazvao Gospodinom.
U dasu njegova najve(ega ponihenja upoznala' je
priprosta Cirendeva du3a pravu velidinu i uzvi5enost
Nazareianinovu i nije viSe u njemu gledao obidnoga
tesar^ iz Nazarcta ve( bi&, koie nije od ovoga svi jeta
i koje ima posebnu uzviSenu zada(u, da se iz prevelike
ljubavi l;rtvuje za spasblilnjega svoga, za spas cijeloga
dovjedanstva...
I dok je otac nosio na svojim ledima te5ki kriZ
Nazareianinov, stupali su za njim njegovi sinovi
Aleksandar i Rufo i gorko plakali videii svoga dragoga
odinskoga pdjatelja i dobrotvora ovako izmuilenoga i Pilatovakei.
pogrdenoga...
Njihov je jecaj i plad bio tako bolan i iskren, da I.
ih je izranjeni Nazareianin usred najveie svoje boli
privinuo k sebi i. rekao: jena je sa mjedene kazaljke
- Ne platite, djeco Simenova, za mnom, vef na uri sundanici pokazivala
neka va5a molitva bude namijenjena za spas vaS i , upravo peti sat x prije Po-
vailega oca ! Samo kroz Golgotu dolazi se k uskrsnudu dneva. Dan je bio za. mje-
i Z i v o t u! . . . secNisan *x neobidnovrui,
tl.
* kao da je usred ljeta, a
,<
ne da je cvijetno i blago
I zaista Simon Cirenac i oba njegova sina posta proljeie,
do5e kasnije kr5iani te kroz muke i boli Golgotskog Poncij Pilat, prokurator
Mudenika i svoga velikoga Uditelia iz mladenadkil
dana zadobi3e uskrsnuie i Eivot... Judeje, tek je sad ustao.
Bio je nekud mrk i zlo-
voijan. Drl,avni poslovi zadavali su mu dosta brigA,
ali jo5 vi5e jada. Zidovi su bili nesnosan narod, i
rimski je prokurator morao da bude u njihovoj
zemlji potpuni drtavnik, da se snade u te5kim prili-
kama i u joS te|oj slulbi, koja mu je bila povje-
lena. Stogod bi udinio prokurator ludeje, makat
bilo i nalbolje, zanexenjaci su Zidovski u svakom
njegovu dinu gledali povredu svojih vjerskih sveti-
nja i dizali na-njega liuku i motiku. S nidim nijesu

x Po nalem
. raiunu oko rr sati prije podne. l,idovi
natme podimali brojiti sate od 6 ujutro do 6 sati uveEe.
x*
f.{isan ie tidovski naziv za mjesecoZujak.
 -86-
bili zadovaljni, svemu su vjedito prigovarali i skoro I
svakoga upravitelja svoje zemlje tulakali neprestano tl
caru u Rim. Taj postupak Zidova \"o i njihove;
vjedite tuibe ozlovolji5e nnoge namjesnike toliko,
da su neki od njih zaista bili gotovi krvnici Zidova.
To neprestano glolenje s jedne i s druge strane'
radalo ie neprestanim trzavicama, koje su bile po-
gubne po Judeju, Ne moie se poreii, da nije bilo
dosta krivn je i na samim prokuratorima. To su bili
veiinom rimski patdciji,* koji -su u razularcnom iivotu
potroSili sav odinski imetak i tako osiroma3ili. Da.'i,
im se u njihovu siroma5tvu pomogne, slalo ih je car ,:
stvo u razlilne pokrajine, da se na ratun pokorenih
i potladenih naroda nanovo obogate, da mogu i dalje
livjeti u raskoli i obilju.
Kad bi takav propali i siromalni rimski patricii
doiao u pokrajinu za upravitelja ili prokuratora,
bio je u njoj gotovo neograniEeni gospodar. Radio
je, Sto ga je bilo volja. Nametao je kojekakve po-
rcze i namete i nemilosrdno globio cijelu pokrajintrr,,
kojom )e upravljao. I kada se narod dizao protiv::
svojih tlaEitelja, koji su mu prete5kim ucjenama .ii
porezima upravo denli koZu s tijela, tada su carski
upravitelii izvjelfvali u Rim, da je ta pokrajina
protiv rimskoga senata i -da mtzi na cara, Dakal
da su u dalekom Rimu vjerovali izvjeitajima svoi
pouzdanika i upuiivali ih, da s buntovnicima postu
paju Sto stroie i bezobztrnije.
Carski su upravitelji prikazuiuii narod svoje
krajine kao protudrlavan i buntovan mogli i d
raditi;5to su htjeli. Pade takve su pobune bile voq
na njihov mlin, jer su mogli onda joS jale i bezobZi.
nije pljatkati i udovoljavati svojoj pohlepi za
stvom i uiivanjem.
Aliu Judeji je.bilo sasvim drugalije nego u
gim drugim pokrajinama prostranog rimskog
stva. Zidovi su kao Stovatelji jednoga i pra
* Rimski velikaSi su se nazivali patriciji.
-87-
Boga mrzili iz. dna dule Rimljane i .ka9 pogane.
i)' ^tt" je prokur.ator htio da uvede kakvu ma i
iaimaniu novotariiu, dizali su Zidovi viku i ga'
i,amu do neba. Sadrlina svake njihove tulbe bila
;". da carski prokuratori bezobzitno dfuaiu u Zi-
dovsku vjeru, I desto naiplemenitije nakane nekih
boliih carskih prokuratora, koje su bile namijenjene
boljitku i napretku Zidovske zemlje, morale su vei
unapnjed propasti, jer. su zasliiepljeni Zidovi gledali.
u svemu samo povredu svoga pfastaroga vjetoza-
kona. Nije onda nikakvo dudo, da ie mnogi proku-
tator, koji je do5ao s plemenitim namietama u lidov-
sku zemlju, s vremenom postao tvrdoglav, bezobziran
i neumoljiv. Takvim ga udiniSe sami Zidovi, koji su
smrtno mrzili svakoga, koji je vladao pod sjenom
carskih rimskih orlova.
Poncije Pilat je kao carski prokurator--bio ipak
u mnogome izuzetak od svojih prethodnika, koji su
upravljali judejskom pokrajinom. Kao potomak nekoi
bogate i ugledne rimske porodice bio je on dovjek, koji
se vazda i u svakoj zgodi vladao otmjeno i dostojan-
stveno. Po svojoj naiavi bio je dosta blag te nije bio
ba5 sklon nasiljima i nepravdama. I upravo niega
kao dovjeka obzfuna i dosta blaga posla5e iz Rima
u daleku judejsku zemlju, da svojom obzirno5Cu i
susretljivo3iu stiSa razbuktale strasti u toj vjedito
nezadovoljnoj pokrajini rimskoga carstva. Dakako
da su i njega Zidovi primili s nepovjerenjem i starom
mrlnjom, ali je on za prvo wijeme svoga upravljanja.
nastojao da izbjegne svemu, Bto bi moglo povrijediti
osjetljivost i vjersko wjerenje iidovskoga putaw
stva.
Kada su Zidovi spoznali tu njegovu obzirnost,
podeli su opet govoriti, da se carski Rrm boji lidov-
skoga naroda, pa su postali jo5 dtzovitiji te srr
I njega de5ie tuZakali caru u Rim. Pa kao Sto bi
to svakoga pojedinca ozlovoljilo, tako je konadno
1 samoga obzirnoga Poncija Pilata, koji je doskora
1 sam spoznao, da je
Jrdeja jedna dudna pokrajina'
 -88-
u kojoj vjedno kljuda i wije, i da su Zidovi narod,'
kome ne mole nitko zadovoljiti, upravljao_-on lijepo.
jiili;i;i;iiiZi|r72ii;"il;;i
itibezobzirnoi"ait
a koga ie, ako ne svoga prokuratora, na kojem 1ul
iskaljivali svoju mrlnju na Rimljane.
Pocijepani su bili na razliEne stranke, kao 5to su,
bili naudeni, pa su se licemjerni Fafizeii, strogi Eseni,
bogati Saduceji i nemirni Samariiani mrzili sami
medu sobom tako, da su te njihove medusobnestrasti'
i ptepirke dovele Zidovsku zemliu najpije do rimske
pokrajine, a kasnije i do niezine konadne propasti.
I zato je pololaj carskoga prokurator a u Judeji'
bio veoma telak, a desto upravo nesnosan.Ako je pol
zakonu i pravdi dosudio pravo jednoj stranci, vikali
su protivnici, da je prokurator podmitljiv i pristran,
pa eto opet tuEbe na njega u Rimu. No Poncije Pilat,,
koji je bio bistar doviek, buo je spoznao, Sto je glaini
uzrok neprestanim tulbama na carske prokuratore,
pa ie na sve moguie nadine nastojao da izbjegava,
da se ne mije3a u stranadke prilike iidovske zemlj
On nije hu3kao pristaSe jedne stranke protiv druSe,
kao 3to su to radili prijainji prokuratori, vei je s
ljivo iz prikrajka s filozofskim mirom gledao i prom
trao, kako se Zidovisami medusobnomrzei progone.
kada su znali u njega potraEiti pravde ili zahttjev4
da izrekne presudu nad ovim ili onim, tada je
Poncije Pilat vazda tako sudio, da nitko nije
posve nezadovolian.
U duXi je svojoj mrzio Zidove. Oni su bili u
govim odima narod bez znaEaja,koji je.sy.al<oga_s.
mrzio i ptoganjao, tko nije bio rodeni Zidov. U
ske njihove svetinje nije dosele nikada dirao,
zato su ga mnogi, premda je bio poganin i Rimljr
po3tivali kao dovjeka, koji ie imao tazumijev
s njihovom vjerskom osjetljivoSCu iamadno
nego ikoji dosadanji namjesnik. Ali i Pilat je i
jedno zlo, a to je bilo njegova velika gramzlji
za novcem i pohlepa za imetkom,
-89-
Poticao ie iz ugledne rimske porodice, koja je
prekomjerni i raskolni
neko(, bila. vrlo .bogata, . ali
;irrot iscrpio ie bogatu dznist njegove obitelji, te se
f,n naiao u prilikama, kada se morao pomalo zadu-
-;;"ati,
da saduvaprija5nji ugled i sjaj svoga roditelj-
i1"gi d_o1n".Da. .izbiegne -posvemainjoj propasti,
l-t-roai sebi po moinim piiateliima svojim na carskom
duotr, da ga imenova5e prokuratorom Judeie, Sto
mu ie bilo to lak5e, ier ie njegova lena Prokula Klau-.
diiabila ublilem srodstvu sa samim caremTiberijem. '
po leni dobio je takoder lijepu imovinu, ali to sve nije
bilo dosta za jednu patricijsku rimsku kuiu, koja se
natiecala priie u rasko5i i bogatstvu i s najbogatijim
rimskim velikaBkim porodicama. Poncije Pilat t.re-
bao je navace i opet novaca. U utjerivaniudr/avnoga
Doreza i drugih daia nije bio ni najmanje obzfuan.
Do zadnjeg dinan morali su Zidovi da plate dr-
iavne da(e u njegovu blagajnu, od kojih je drlava
dobivala vrlo malo, ier je najveii dio svih dohodaka
judejske pokrajine i5deznuo u dubokim d|epovima
-orokuratorove nezasimosti
I on je zaista bio potpuno zadovoljan sa svojim
pololajem kao upravitelj Zidovske zenije. Dohoci
su pritjecali u znatnoj visini, t on je livio daleko bolje
i udobnije nego li pdje u Rimu, a uz to ie bio vrhovni
poglavar jedne cijelepokrajine, koja je morala slu3ati
njegove odredbe i zapovijedi. A to je njemu godilo.
Da je ostao u carskom Rimu, livio bi. te5ko : morap
bi se sve vi3e zaduhivati te bi imao slab ugled, a
ovako kao carski vrsoki sluibenik biiaSe dovjek uele-
dan i moian. I zato je nastojao iz svih sila, dJ se
Sto dulje odtti na svom poloiaju.
.Uz bogatstvo smatrao je najvelom i gotovo
jedinom sreiom svoga livota, da se mole dobio na-
jesti i napiti kao i stotine njegovih patricijskih dru-
go-vai prijatelja u Rimu. To je-vet od najranije svoje
mladosti vidio i ulivao u rodrteljskom domu, pa je
smatrao velikom nesreiom, ako nije svaki dan bilo
na njegovom stolu barem do deset najfinijih jela.
 -90- -9r-

e asnici rimske posade u Jerusolimu rado su teto11t,lJza svu njenu neobidnu ljepotu bila je tako
"nl"rre(na,
zalazili u prokuratorov rasl(o5ni dom, jer su tu vazd,a 'r;8" d-a iy je padavica sve vi5e hvatala, Sto je
naili pun i_bogar stol. Njegoye gozbe bijahu,r, gtisu n^pr"dovala u ljepoti i u godinama.
po svoj Judeji, i srari strogi Zjdovi silno su zamlenli Biiedna i zabrinuta niezina.majka Prokula S1.""-
prokuratoru, 5to ovako raiko3no ljvi. Dakako da se rtiia sve je
.dija vi5e od.ajavalaod boli i tuge gledajuci
ie vi
on nije na to ni najmanje osvttao. I da nije bio miro- i
': nu, tprekrasnu
svoiy..ie$jinu i" Lt'x: ^ kierku, kqk.g je. nesre{pa
\u:*y' -probdjela
i ?kf,
^,!",je^"1':ffi
.1
ljubiv dovjek, bio bi vei sigurno zaradj tih iidovskih i neizhietive
neiztrietive bolesti. Dane,
Dane noii .probdj
ii.noii ela..je u pladu
jo5
prigovora doSaou oltar sukob s njima. Ali on se drlao ,.1 i besanici. Bilo je da1a, lo.k -su boravili u- Rimu,
one stare : rGovorite vi, Zidovi, sto vas volja, samo da je kao luda bielala od jednoga hr,ama do drugo.ga
kada je meni dobro !u i piinosila Ertve paljenice kipovima bogova, narodito
I
U_svojoj .porodi'ci nije bio Poncije pilat najsrei- ,
niji. fstina, ienu svoju Prokulu Klaudiju poStivao :;
je ve( 'z,bogtoga, Sto mu je donijela lijep i bogat mi- .
raz i Sto je po njoj kao carevoj rodaci do3ao do judsl',i
ske prokurature. Ali u svojoj jedinoj kieri Korneliji
Jutiji bio. je zais.tanesreian. Vei neke dvije godine
bolovala je na teskoj padavici, koju dosele nije"mogao'i
nitko izlijediti. Da je iz,lijeEe od te te5ke bolesti, vo-,.-i
dili su je k svima glasovitim oe samo rimskim i' eri-.:
kim lijednicima,,vei i istodnjadkim vradarima,-da..]
joj.povrate prijainje njezino zdravlje iz ranoga dje-.
tinjstva.

Dane i no€i probdJela je u pladu i besanici ...

Jupiterovim i Eskulapovim, koga su smatrali bogom

ljepota trivala iz dana u dan sve veh.' Izglea'alo jle,
kao da se priroda nemilo igra s tim neduin{m djevoj-'
ljekarstva, te koji vraia izgubljeno zdravlje. Pa kada
nijesu pomogle ittve paljenice, tada je mazala Esku-
lapove kipove najskupljim dragocjenim pomastima,
ne bi li ga udobrovpliila, da povrati prija5nje zdravlie
njezinoj bijednoj kie.ri. Ali nal,alost sve to nije niSta
pomoglo. Te5ki grdeviti napadaji ne samo da niiesu
ienjavali, vei su nasuprot bivali sve 6e3ii i iaEi.
 , / , a ' " - : 4 7

-92- -93-

A kada ie po^ncijepilat postao lata,,jer se u njegovu domu nastanio sam davao. Kod
i kada su se dos^etr C"z.^r"iu, prokuraror ludeie drugrh plemenitijih I)udi, koji imaju iskrenog osjeiaja
y gilje je bilo elavno
sijelo njegovo,tad,a
\ j.e
zabrinuta-tri.i,rr"..i<r"".,iiiil za takve nesreinike i bijednike,'koji boluiu ji-
::^J:li tikka i pomoii gi".ol,,r,,"*vrata. davici, izazvala bi ova stra5na bolejt iskrenu"'^ ,ri.rt,
"-;;;k;;
za ko.gase produlo na jstoku. a kod Zidova je naprotiv pobudilo radosr i ui;ivaiie',
D;l"fi;;;;ffi;;'.? a s.vesamo.zato, jer j,e lulija Kornelija bila Rimljanka
rnogll u toi teSkoj
,iSi"-A" uiine. Bili su
ro .veiinom kojekairvilol-esti
S"rf"r"ri-i "u^.r^ii"", koji
i kd ,judejskog. prokuratora. Mrlnia njihova sezali
svorrm tobolniim. dudesima su le.tal(o claleko,da su smrtno mrZili i njegovo nedutno
i-- gitannma zavaravali dijete, koje mje dosele nanijelo ,rik"ome nikaive
neu*i svijet, koii ie vjerovao
u n"jihovu nadzemaljsku nepravde ili zla,
. ,.K"d1 su poncij.e.pilat i njegova iena -ii"r# je bilo upravo ono, Sto se i poncij a pilata
t^i1i-r,-lp*i"i"sr" Klaudiia . - A to
:jlgj,^: ludeiu, -
,eornrce. I samoi sluiind.adi, izd,ali.-"i1"_ ;#;: i, njegove iene Prokule Klaudi je tako te5ko i bolno
da pred Zidovima, i, uopie prla su n ays
roZ e naloge, doimalo. Ta prekomjerna i bez$anilna iidovs[a
pripovijedaju o ^'t?"rt" ne smiju da mrZnfi znala je u posljedn.je wijeme toliko ogorditi
i raz,bjesniti prokuratora, da je i u njemu ,"rL ,u"
htjeti,d;:;' ";irrou" ';;,,,u Kornelije
,bolesti
l:lli::Iii:su kierka tesko .it;i;; rome,kako veia.mrinja na narcd, koji je javno govorio,'te5ka
prorrurarorova da se
boluj;. E;,; ;;;,_&i; taduje, Sto je prokurarorovu kierku ina5la i
f3-::j,"r" za dugo vremenahjnom i-r,;" neizljetiva bolest.
knvatt. ,. dalo sa_
lednom zlodom, kada se Kornelija . Pa i.y lagiya, kada su se lrdeviti napadaji kod
Juhja Eetala
.ar"
7^!:t-^Jj:':og ';-;;";- a."ii.'i'Jui"
jicegradom njegove kieri deiie javliah i gledaiudi tu viliku i n"-
najednomje
Y=?:f,]?ry,na ptodnlk. nasted,ulice spopaligrdevi izljeEivu nevolju njezinu, zab-olilo ga rcditeljsko srce
:j:lll,1e na usra Oq*.r..rirot" p.ie.i"-t"?rn'i i on se u svom odaju i nevolji podavao pifu. Cijele
'vina,
prevrtatt, ioj,.navalilapjii^)'^ one divne je noii pio te5ka sicilijanska da i pijansivu
odi podelese prev.r?ati crne i mamuduku lak5e zaboravi svoju obiteljsku nesredu.
^ tij"p"' jij_Ji iuZidno_mlijedno
Irce posve izobtidr'ro.,,prcI'ainiJi- A u takvu mamurluku postajao je sve bjesniji na Zi-
tffasni pnzor, podese?;e;;; ;^!il^A:::
bjetatr od nesreine dove, koji su se radbvali njegovoj roditeljskoj nesreii
l:ll.-.'-lt
profiurarorove
i. kieri kao'od i boli, p.aje znaopodiniti pode5iei on koju tu nepravdu
i
ir u strahuvikati: ""E"riii,og" stadose govoreii svojima :
- Ona je opsjednuta
od davla! Bjefite,
'zj7fi ZidoviI - Neka ! Ne marim ! Kada se oni zlobno vesele
lidovsko
,,".*, !l:% hJi.'.v:i:i kura i mrtnii nesreii moje nedulne Kornelijg Julije, neka osjete
! poseb-
torovo' s nekom i moju ruku ! Htio sam da budem vazda obziran i
itoiia;"s#;;:,*f,fo prav_edans njima, ali vidim, da ne ide I Zgaziti valja
""^'
Ha T9 i9 kynl svesilnog.a tu Zidovsku gamad kao crve !
^_^ nepravde,
o_ne -= I Jehoveza sve-
Sto,i
ih niezrnorac prokurator
Zidoviii!__, "._ dini nama . A tako je ljutit bio i ovoga dana, kada je sjena
I tako se doskora kazaljke na uri sundanici pokazivala peti sar prije po-
da je prokuratorovakii,"1,_"1?T Judejompronio glas, dl9, .r koji je tek ustao, ier ie cijilu noi ptoveo .t
opsjednitaod samogadavla. piiu i teskome mamurluku.
pa su poradi toga jo5 i
vi's"'poE"ri-ii";7; po?;iJ p;j
 -94- -9t-

II. iei vi5e djece,gubitak se ni jednogxtakolakone za-

boravlja, a kamo ti, kada je to jedino dijete i jo5 k tomu
I dok je prokurator Judeje u te3kim italskim, ovako lijepo i plemenito, kao Sto je njezina Kornelija
vinima zatomljivao svoju odinsku bol i tugu zaradi Iulija ,. . I pomisao na to, da & je moida za koji
svoje ljubljene k&rke, dotle je ona letala u svojoj iat ili najdulje dan gledati hladnu i ukodenu na odru,
spavaonici kao uzeta i potpuno iznemogla, Bila je kao tako ie ie zaokupila i poni5tila, da je pcdela odajno
voitani kip, u kome nema livota, Tek slabo nadimanje vikati ispruiiv3i ruke prema kipovima kuinih bogova:
grudi i po koji dublji i bolniji jecai odavao je, da je - O, nemilosrdni vi krvnici ! O, nemoini vi bo-
to nesreino djevojde jo3 u livotu. Posljednja ti ili govi, za5to ste takvi ( ! Gdje je tvoja b< lanska rno(,
detiri dana pojavila se strahovita bolest u tolikoi Eskulape, da mi ne oTdravlja5moga jedinog djeteta | !
mjeri, da je otajna okolina izgubila vei svaku nadu,
da & lijepa i plemenita djevojka ostati iiva. Robinje,
koje su dan i noi boravile uz nju, dupale su sebi kosu
i od boli i zaprepaftenja gledajuii one te5ke boli i muke
i odvratne priTore, koji su se javljali, kada.je na-
stupala bolest. A tek nesreina njihova gospodarica
Prokula Klaudija, koja je svaki put kao luda tlala
iz jedne odaje u drugu, vriskala od strave i samapolu-
mrtva padala na svoju nesreinu kierku, koja se trzala
r bacala u stralnirn grdevima. Preteika bol nesreine
majke bila je to teia, Sto je znala, da toj straSnoi
bolesti ne mote da nade nigdje lijeka ni olakSice.To
su joj rekli i svi vrsniji lijednici, koji su doselepoku5ali
lijediti niezino ,jedino dijete, Od prevelikog napora,
boli i o|ajanja ve( je i sama toliko klonula, da je
slidila vi5e sjeni negoli Eivom stvoru. No najstra5nija
joj je pomisao bila, da ie to lijepo dijete doskora
zauvijek izgabiti. Ta ju je pomisao_dovodila gotovo
do ludild. Iako je nesreina njezina kierka toliko tr-
pjela od padavice, iako ju je gledala u onim stra5nim
trzajima i mukama, ipak su ti napadaji i popuitali,
pa je bilo dana, kada se nijesu javljali, a njezino se Padala Je na kolJena i grlevito grlila kip Eskulapov...

di'iete onda opet veselilo, kao da i nije nikada bilo

bolesno. Imala ju je prcd sobom, gledala ju je i, uti-
vala u niezinoj neobiinoj ljepoti. Ona je ipak liva,
ona je tu i s njom se razgovara t taduje se, kada joj
je dijete veselo. Ali kada je izgubi i to zauvijek iz-
gubi, onda ie biti kraj i njeainu Eivotu, S njome
leii ie i ona u grob. Te strahote ne ie moii preboljeti,
ier je ionako ved shrvana i potpuno satrvena. Da
Da, sada vidim, da si ili krvnikl,ili posvema nemo(an,
pa te zato mtzim i prezirem.
A kada se opet pone5to sabrala, tada ie cijelim
tijelom pro5la jeza, Sto je ovako teSko uvrijedila
svoja boZanstva, pa ie zapala u ponovni plaE, padala
na koljena i grdevito grlila kip Eskulapov moleii
milost :

-s6-
' praotaca, da se u predivnom hramu, koji.se caklio i
- Oprosti mi, Eskulape, ti boi,e, koji daje5
zdravlje ! Oprosti ! Izrekla sam das prije one djeEi
u prevelikoj svojoj boli nad pomisli, da bi mogla
zauvijek izgubi.ti svoju jedinu Korneliju Juliju I
Ali ozdravljenja nije bilo usprkos svim vruiim
molbama, usprkos najdubljem' pokajanju Prokule
Klaudije, te molda najbjednije majke u cijeloj Judeji,
Eskulap je ostao gluh na sve njezine vapaje . . .
Za teiku bolest njezina jedinog djeteta trebalo je
drigoga, daleko uzvi1enijega i moguiniiega liielnika,
A gdje da ga nade I Gdje ie tai, koji bi megao
d.a ozdravi njezino dijete I Kao zabrinuta majka sve
sve je vei poku3ala za spas svoga dieteta, ali sav
napor i sve dosad anje njezine teEnje bile su uzaludne,
I pitala se ponovno zdvoina i satrvena :
Ima li uopie lije&tika, koji bi mogao ozdraviti
moju Korneliju luliiu (
Na to pitanje nije sebi mogla iasno odgovoriti,
jer ni,je vidjela kraja svojoj materinskoj boli i tuzi . . .
III.
Bilo je u rano jutro petka pred iidovskim Vaz-
mom. Jerusolim, sveti grad lzraela, bio je pun stra-
naca, koji se. slego5e iz svih Zidovskih. krajeva, la
prema propisima svoga vierozakona obave vjerske
poboZnosti u velidajnom hramu svesilnoga.Jehove,
jedinoga pravoga i livoga Boga. Kao u kakvoj ogrom-
noj ko5nici sve je brujilo i vrvilo od silnoga ljudstva,
koje se. natisnulo u sveti grad, Jedva se prolazilo i
onako tijesnim i uzanim gradskim ulicama, gdie su
pred kuCnim vratima, na kamenitim klupama i istro-
Senim stepenicama posjedali umorni starci, Zene i
malena djeca, kojima se na licima vidielo, da st iz-
moreni od dalekog puta i napornog hodanja. Ali sve'
su to oni nakon dasovitog odmora bryo zaboravili,
a du3a i srce napunjalo im se z.adovoljstvomi-poseb:
nim miljem, Sto su sreino prispjeli u sveti grad svo
-97-
bjelasao na proljetnom suncu, poklone Onomu, koji
je Izrael odabrao za svoj narod...
Ali ovoga jutra bio je crjeli sveti grad Jesusolim
neobidno uzrujan, jer su uhvatili proroka iz Nazarcta,
Isusa Krista, na koga su licemjerni i osvetljivi fari-
zeji i zlobni knjiievnici odavna vei vrebali, da ga
predadu u -ruke vlasti. OptuZi5e ga, da buni narod
protiv cara i dr|avnih vlasti i da huli na samoga Je-
hovu. Svojom uzvi5enom i plemenitom naukom sme-
tao. je sveienidkim poglavicama i Iidovskim knjrhev-
nicima, jer je propovijedao medusobnu ljubav, koju
su oni mrzili, Njihova ljubav bijaie utielovljenje u
mtlnji, osveti i licemjernosti, a glavniim je cilj bio, da
svom bliZnjemu 5to viSena5kodei da ga uni5te, ako nije
bio istoga mi3ljenja kao i oni. fsus Nazare(anin nazi-
vao ih je ,pobijeljenim grobovima<r,koji su izvana
liiepi i bijeli, a iznuta puni smrad a i truleii, Konopcem
ih je tjerao iz prcdu.orja Gospodnjega.hrama, prstom
je javno upirao u njih i govorio skupljenom narodu,
da su licemierci i podlaci. Zato s! ga mrzili i progonili,
hvatali za svaku njegovu rijed i uhodili ga kod
svakog njegova nautanja.I kada je njihova b jesomudna
mrinja dq5la do vrhunca, tada pode5evikati na njega,
da psuje i svemoguiega Boga, pa ga izdaiom niegova
udenika Jude iz Kariota uhvatiSe i predale svojim
vlastima, da mu sude . ..
Mirnjevitom brzinom pronio se cijelim Jerul6li-
mom glas:
- UhvatiSe krivoga proroka, koji grdi Jehovu !
A oni, koji sri bili iz udalieniiih krajeva, pitahu
opet :
- Je li to onaj, koji se proglasio Mesijom Iz-
raela I
Ali bilo je i takovih, koji su govorili ;
- Pa on je dobar i plemenit ! On je milosrdan !
Tolikima je pomogao! Vidjeli smo na svoje rodene
odi, kako je slijepima vratio vid, kako je teSko bo-
Svjetlo Evij:ta.
 _:_ gg _ -99-

lesne gubavce, koje nije doselenitko mogao.izlij:diti on se.podstreknut mrinjom sfojih sveienika, ud.enjaka
i kojih se svatko klonuo, posv€ma rzhreeLo' vace i knjilevnik.a valjao jerusolimskim ulicama i nepre-
tiaiiell smo, kako ie i mrtve vratio u novi iivot ! Zar s_tano_pc-grdivao Onoga, koji je nikao u njihovoj sre-
io"'i a^ su predali sucima ( A zalto ! Zat zato, lto dini,_koji je udinio toliko dobra njima i koji je p"opo-
ie"udinio toliko dobra liudima ( .,' vijedao i naulao samo ljubav, isrinu i-leAnit6st. Gad-
K;; si-fiAzeti Euli te rijedi i pohvale iz ustiiu na i podla mrlnja zavela ih je tako daleko, da su
naroda, veoma se pobojaBe,da. ne -bi takve--iziave traEili z,a najplemenitijega i najuz,viilenijega dovjeka,
o*ef" it;ittova nastojani'a i telniu, da Krista Nazare- jade
da bude osuden...
;;;;; ;";.du do smrtne kaznet pa su podeli io3 Upravo u prastozorje toga istoga dana spopadali
'^--- :
vikati su prokuralorgvu k(erku sve jadi i- lel(i grdevl, Svi
On je to samo zato Einio,d?,yu ljudi povje- su prisutni vidleli, da je njezin konac neizbje|iv.
pade
ruiu, da je on sin Boiii'ieI I 3to mislite : On se
Bogo- I To takva Plgrda na svevi5-
;*i-i
il;;; i"h"t?, da te za' te bogumrlke rijeii pasti ne-
siela i'velika nevolja na ciieli Izrael, ako ne bude
-""*iti"t !
osuden
o" lerni ie narod pov jerovao..vi5e licemjercima
iz puka, koji su govorili istinu i koii su
""no-on*"
viijeti diela Krista Nazarc(anina.
Pa kida se produlo, da su Ga odveli velikim sve-
e""i"iir-a"i I *ajfi, toji su ga imali da ispitaju*radi
liil;;; toboinie- krive nauke i hulenia..na Bo.ga'.
;;d;;'t" tit"" iatod' poput ogromne buiice ualiati
;;; k"i;;; sveceniki, da.Euje.,stoie.biti
i^iititr.*, dok ".iititt
su se opet drugi tiskali i gurali kroz
mno3tvo iz i,elje, da vide na rocleneoel toga proroKa'
t oe" se digao cijeli sveti grad Jerusolim'
"" M"edutim ?ok se jedan val .ny-od1 dogut.ao uz.
uik";'-L;iil i kl"tn" do Anine i Kajfine .k'y&i ve(' Prekrlo svoje lice da ne gleda strahovlte muke svoga djeteta.,,

tit" proroka ondje, iel ga odanle odvedoie upr.1-

"ii"
ili"r;"--p-"".iji pit^i"'.'Zidlvsko naime viiedeniie Mljka je njezrna Prokula Klaudija lelala od groze,
i-"i" uLtti,'da na komu'izvrSt kaznu' To. je-pravo boli i sraha na podu pokraj svoje nesreine jedinice
orio"d"lo prokuratoru Judeie, Stoga podeie fatize.ii r valjala se, Eupala sebi kosu, a nje4ini vapaji orili
'izgubilo
pristalice i pomagadi iz sveg glasa vlkatl : se prosfranom spavaonicom, Sve je upravo
i rijitrovi
- Odvedimo ga prokuratoru Ponciju Pilatu ! glavg, Poncije Pilat je popur kamenog kipJ sta-
jao blijed na ulazu sobe I od dasa do dasa-prekrio
- Neka mu on sudi ! s.yoje lice, da ne gleda strahovite muke svoga
taj zavedeni i kukavni narod namjesto da u
I -Cotpoa"j"* djeteta. I on je bio uvjeren, da joj nema vile rp"sa,
iri hramu vrii svoje vjerske iine i molitve' je
5t_a u mislima molio bogove, da njegovoj pre?niloi
'
i i^iia; toiih ie dosao u sveti grad svoiih praotaca' Korneliii Juliii skrate stlahovit" ^u8"..,'
it ,*'
l,
l
 -roo-
IOI -
I dok su svi u prokuratorovoj kuli izgubili.glavu
i u jauku i naricanju provodili-neizviesne i te5ke da- Te primjedbe i..ti povici, koji su padali izljud_
rou., i.ai" a ie siai ro'bit la Eufebiia pohrlila po.liied- stva,.
. , - r . , "kao.
-" ru
vo e
. 43
s ^ L r 5 r r Eufebiju
_mgli D u L e u r r u 1iz'
1 rnjezi"'if,
l|vzt\ln aosaa""lif,
q osaoanlln
l,
nika,' ne bi'li njezinoi mladahnoj - gospodadci batem bolnrh misli... Ona podigry: iale staradku glavu, a
telke muke i grteve, Znali,je dobro, .da io.i zatlm
zatim upita
upita nekog
nekog st"rog"
"i"lt"o pomoii, ali l'lubav ptema bijednoj djevojci,
stlrog Zid,oua, ' je p"irii'";Z
Zidova, t";l-;"
koii pojir";
i"-ioi;e razgovarao sa svojim pnjateljem: ";"
koiu ie zipr^ro-ona odnjegovala od prvoga njezinog - O komu ovi govore tako
I
dii^,'nukitaiu ie, da pordik lijedniku- i' daga dovede'
Do3avii na ulicu z,apalaje upravo u onu slupinu __ . ; -O proroku iz Nazarcta, koji se zove fsus
ls.nst !, odgovore joj oni. _ Zar nijesi jo! Eula za
,rrt"L"""noga ljudstva, koje ie u siv glas-pripoviiedalo, n)egaI I a nocassu ga naSestarjeiine uhvatili i hoie
da su noiis uhvatili nekog proroka iz Nazarcta, .koga da ga predadu u ruke vlasti, d^ ^u sude...
.u doveli u Jerusolim, da mu.sude. eula ie,. kako ga
*""gi grde,'kako mu se ptiiete, \a!9 padg ttaEe i
ii"g6ri gl^vu. No ona se u onoj svojoj boli nije r-ryog.o
iriiula Z^ n"po2n^toga prorok a, ve( ie nastoiala iz
.rrlh til", da se protu{a
^do ktoz onu guivu ljudstva i.da
ii. oiii" stisne lijednika. No iiezin je napor bio
Nltko ioi'nije htio ustupiti prostora,. jer
"iliai".
ie svatko nastojao da uhvati 5to bolje mjesto t da
l" Sr" piie progura do sudnice pa da ugleda.proroka
iz N^zit"i^, koji se nazivao Mesijom. Pade siroma5na
Euf.ebija dobila ie i nekoliko bubotaka i udaraca 11
/"ir^ i u leda poradi toga, Sto i9 sebi htjela silom
da prokrdi put. Nekoliko starijih Zidova pode na nju
vikati :
- Sto se guraS, stara nakazo I
- Pazi, da te ne nalupamo, da zapamtiS i ubu-
du(e, kada si se drzovito gutala!
No ona u svojoj boli, zabtinutosti i upravo maj- Upita nekog starog i'rdova, koji je pokral nje razgovarao...
dinskoj ljubavi zi mlad,ahnu svoju' gospodaricunije
maila za'sve to pogrde' grolnje i udar.ce,ve( p nekom - A zaSto / - opet ce Euf.e-bija radoznalo.
nadljudik6m tnagom prodirala ktoz gusti - Vrcle, da je uvrijedio svesilnoga Boga.
"pti"o
val ljudstva... - Ali ovi tamo vidu, da je on plemenii
upravo u 9nu *gpinu Zidov.a, r dobar,
Uto je zapala
-a da je vei tolikima pomogao...
koji su govorili neki i vikali : l'.ot je do-ba1i plemenit' Pa i jest ! - javi se sada jedan drugi iz bli-
toiltim"" je pomogao ! Vidjeli smo, kako je Jg:.ko
bolesne gubaice, koje nije m9g?o do:ele nitko izlije- ?1?.9.- Ja sam vidio, kada je gadne gubav'ce poru"
izlijedio...
diti, pos'Iema jednom djeti izhietio ! Pade vidjeli smo' -. A ja sam vidio na rodene ove svoje odr,
kako- je i mrtve vratio u novi Zivot !u kada
sam bio nedavno u Naimu, kako su nosili nekoga
mladi(a, jedinca udove majke, na gtoblje. Ona je straE-
 -TO2- -ro3-

trg jerusoli$_H,
no za njim naticala, plakala i u.prevelikoj, boli i Ea- _gdje je bilo povi5eno mjesto zvano
),Lltostrotos ili Gabatat,
i"rti l"ri"t" sebi kose.^I upravo blizu .gtadskih vtata' poplodeno mramorom, na
je s.tajala sudadka r?ofica i gdje j; p;;k;;";;;
ru ffi; .u g" lmali iziiieti na groblje,..dolazio.ie toigry
j a, bla-
;;;;.";- ;;;so f dovj ek, dosio anst u-ena dr lani Judeje izricao u ime carevo osude] kada'je il;;;
u Jerusolimu. Centurio_n Apulije Akvileon' j^;i;-;;
ei[-t"oa]ih oEiju, okru len s nekoli.lo svojih $ggova rano ujutro, da su Zidoii, u vrtu Getsemanskom
l'iri^tilii, viailvv matefinu telku bol salali mu
pristupi k onoj detvorici, 3to su nosila uhvatili nekakvog svoga_proroka, koji da j;;;;ib"lj;;
;.;; ;j;;,
po drZavnr.qy
*ri"os"'*laiica, i'rede im: >skinite g-?s ramena!"'u i nored ak, pa da trale od prokiratora,
nj9g9v.u zapoviied, pribliZi se d.a mu sudr. Kako je sudadka vlasr u
A^l;d";" ;ni poslu5ali ludeji bila samo
u .rukama prokurarorovim, on se po ,"lrjoi-A;t;;-_
on posve k nosiljci, na kojo, ,9 b19 polozen mrtvr sti morao odazvati tomu po2ivu. I sigurno mu nikada
;i"5i6'i - o"r"Zi"li tiadniega i'rt6;" tij"p" biiele ruke'
'b\agrm
divnim odima prema ne.bu nije bila tel,a ta duZnoit kao upr:avo roga jut i,
;;;l"d; t"";it"
gdje mu je u.domu zavladao odaj igdje se ,ir"fiouiij
i ri6e : ,Mladiiu, ustani !( I mrtvac se drgrruosa nosllrKe smrt _sprbmala,da mu pokosi_ drago-dijete, koje- ji
;-;;; i-i^r"tii svojoj presretnoj miis'.f- Prisutni
su vidjeli to dudo, poeeSe.utf?i1 on toliko ljubio i upravo obo|avaol U tom-eto-dasu
iz'povorke, kada
i hvaliti nepoznatomdovjeku, no on im samo odvratl ! 1ovy, g.a prcTeni Zidoi, da sudi dovjeku, kos.a
je dosele duo malo ili bolje reii nimalo , ba je za
'ltl; h""tit; meni, ve( 6cu mojemu, u tije sam ime bi. ;;fi;
i koji me ie poslao medu vas !rr.I mirno pogibeljan za drlau.ni poredak, sigurno 6i
;; tiil
""o "fi"io, se vi3e na prisutne ode sa svo,lm pr\a- o tome izvijestili njegovi rimski pouzdanici, "kojima
ne obaztu(i
rcljima.,, rc mogao I morao vi5e vjerovati, nego Zidovima. Ni
s rimske srrane nije nikada bilo ti|bi proriv tosa
Slu5aiuii Eufebi j a ovo pripovi iedanie nepoznatog^ g19rok;aiz Nazarcta. Sigurno da je to opet nekakia
starca zaboravi na E"s i ni ti5ko bolesnu p.fokurato- iidovska,spletka.i potv_oia. yaljda ih je idje p"grai"
iovu kierku i na niezinu o(ainu maiku i cijelu !P\a- r.raskrrnkao pred narodomr.pl ga sada eio voile pred
;""" triu. Ono, Sto je sada Eulaiz usliiu do-vjeka, njega, da mu sudi. _Ali nije bilo druge. DuZnosi je
k;li j" gledao neobidno dudo, Sto ga podini u Naimu
"it"f
svojumoraoizvr5iti kao sudac i prokurator, jer jebal
iz Nazareta, tako ie naiednom zaokupi, da nije
zandi toga,\, do5_?oo lidovskbm vazmu',iz'svoga
ni5t" dt,tgo dula ni vidjela vei samo nepoznatoga
"r.t"t
stalnog _sjedi5ta CezareiE u Jerusolim.
l"Aot"ot"l, lJ niezinoi priprostoj du5i tadala se neka Prokuratorova jedinica lelita je joi nepresranou
."i;"tt" misao, i' ona je gledala u'duhu pred sobom _
besvjestici, a p.iena loj ie navfualana usta, dok su joj
velikosa proroka. I ne premi5ljajud $ugo i zadovolrna se udovi qemilo zgrilli i stezali. prisurni'niiesu vi3e
s tim, Sto ie Eula od prisutnih Zidova, ne octe..k mogli-.gle-datitih muka nesretRedjevojke, pa su or-
ii;"t"it", kalo je bila prvobitno nakanila,.vei se.hi- krenuli glave, a iz otiju tekle im suze. UzdZh za uz-
lio-ok da se progira ktoz gomilu ljudstva, koia
dahom otkidao se i7 ustiju robinjica, koje su morale
r"-;J iv;iLt<.valiaia, I vrati se nitrag u prokuratorovu
"n",
boraviti uz nestednu Juhju Korneliju.'Svi'su iBdekivali
kuiu"' onaj das, kada 6e se posljednji uzdah otkinuti iz slom-
w. ljenih grudi...mladedjevojke i kad.Ce dovrsiti svoj
Prokuratora Poncija Pilata niie bilo u domu, mukotrpni /ivot.
kada te stara Eufebiia'vratila kuii. On se vei prije, Povrativ5i se stara Eufebija u spavaonicu nesrei-
St" j,e Euf.ebiia otiSla od ku(e, zapttio na glavni nice ugleda svoju ljubimicu i mtadu gospodaricu u
""g"

- ro4-
jo5 teZim i veiim rnukama. Odmall je taz,abtala na
licima svojih prisutnih drugatica, da samo i5dekuju
-jada das ivoje'a bijedne gospodarice. I ona pode
posliednii
ive strepiti, neka prete5ka tuga i bol- slegla
joj si u jedai tren tako na itaradko srce,da ioi ie btlo'
kio da ie sad puknuti. I da se ne sru5i na pod, mo-
rade se obiemi rukama fuEe bolie da uhvati za tla-
slon stolice, na kojoj ie obidno s)edjela niezina ml1la
gospodarica u dasovima, kada nije bilo napadaia
ni boli...
U taj das za&tie se ozdola s ulice ponajprije mu-
klo brujan je, a zatim silni iamor , koii ie bivao od dasa
do dasa sve-jadi i izrazitiii, dok nijesu u spavaonicu
bolesne Pilatove kieri doprli' snaini poklici :
- Zaslulio je smrt !
- Na kriZ s krivim Prorokom !
- Zavatavao ie narod !
-- Gradio se Eudotvorcem i Sinom BoZitm!
Ta divljadka vika i. urlanie taztlarene svjetine,
ie upravo dolazila od Heroda Antipe, koji je vla-
3to 'Galiieiom
dao i koii je takoder o Yazmu do5ao u fe-
rusolim kio i svi drugi Zidovi, da se u hramu Gol
spodniem pomoli Bogi lzraelovu, potrese staru robi-
iji"u. e aiomidna omaglica i slabost ostavi je . ' '
Okrene ie k ostalim rcbiniama, koje su plakale tz
bolesnu dievoiku i vikne im odajnim ali zapoviednim
glasom:
- Odgrnite brle zastot od vratiju galeiiel
euv5i robinie tu njezinu zapoviied nijesu je u
prvi mah razumiele, ali ona ponovno zavik'net
- Odgrnite btle zastor !
Na taj gotovo odajni povik priskodi iedna to-
binjica k vritima, 3to su vodila na galetiiu, i odgrne
teSiri skupocjeni zastor, koji ie 4ijgtiq galeriju.od spa--
vaonice prokuratorove kieri. ,Svjgii iu9a1ni1 uzduh
navali u iobu, u kojoj ie vladala teska bol i zdvojnost,
a topli jutarnii sundani traci rasvijetliSe cijeli pro'
stor...
: 'ijri
I
-ro5-
Ozdola je u sobu dopirala sve jada buka i udanje
pomahnitalih Zidova, koji su u dugoj povorci vodili
proroka iz Nazarcta na glavni trg, da ondje carslq
prokurator nad njrm izrekne osudu...
I dok su z,a.prepa3tene i zbuniene robrnje slu5ale
tu divljadku viku, koja je dopirala ozdola s ulice,
stara Eufebija skupi svu svoju tjelesnu snagu, pri--
skodi k prokuratorovoj kieri, podigne je na svoje
mrBave staradke ruke i onako je zapjenienu i tr^te3-
kim grdevima iznese na galeriju...
Uplavo u taj Easprola4io je ispred prokuratorove
palale Krist Nazarc(anrn. Bio je okruZen rimskim
vojnicima, koji su ga od Heroda Antipe vodili k pro-
kuratord Ponciju Pilatu. Vojnici su imali mnogo
rnuke, da ga oduvaju od bijesapomahnitalogaljudstva
koje ga je grdilo, psovalo, proklinjalo i podesCeudaralo
Sakamapo glavi i ijelu. On je stupao u bijeloj dugoj
haljini, koju mu za porugti i prezir dade. Herod
navu(i,kaonedulni jaganjac, koga vode na klanje...
Stupao je mirno, pognute glave, a krv4vi znoj probijao
mu bijelo, visoko i umno delo,o koje su se slijepile duge
bujne kestenjave kose. Niti jedne jedite geii nije
prozborio na sve one gadne i podle uvrede i potvore
razbjelnjele svjetine, koja je oko njega ludadki i mahnito
vikala i uflala,
f u dasu, kada je bio tik pod galerijom proku-
ratorove palale, zaori ozgora oEajni ljudski povik,
koji je nadjadio i ono mahnito iidovsko urlikanje :
- Gospodine! Gospodine! Smiluj se i povrati
ovoj bijednici njezino zdravlje !
Na taj snalni vapaj, u kom se nije odtaZa-
valo samo olajanje vei jo! jade neko duboko uvje-
renje i z,auf,anje,prorok iz Nazarcta podigne svoju
lijepu glavu, a nebesko modre o(r, iz kojih je i u ovo j
Njegovoj velikoj boli i tuzi odsijevala samo samilost, I
blagost i neizmjena ljubav, pogtedaju gorc na gale-
riju, gdje je stara robinja Euf.ebija na rukama drlala l
prokuratorovu jedinicu... I
I
I
I
j
 -106-

Iz staridinih grudiju izvije se ponovni poklik

pun vruiega ufanja'i velike nade I
O, Gospodine, pomozi, pomozi ! yjerulem
da ie ovo bijedno dijete smjesta ozdraviti, ako ti
izreknei samo jednu jedincatu rijed I
I zarsta, On z^ das poposradei zagledase jale tt
staricu i njezinu tjubimiiu,- koju je drEala joi uvijek
na drhtavim rukama, a ustima kao da je neito potiho
govorio. Tada podigne svoju bijelu desnicu, kio da
je htio reii :
- Neka bude, kada je tvoja vjera tako dvrsta !
No surova i nestrpljiva svjetina gurne nemilo
udarcima izmu(enog Krista izNazareta viduii bijesno :
- Dalje, dalje k prokuratoru, da mu sudr !

. A gore na galeriji u isti das, kada Krist podiZe

svoju desnicu, prestado5e grdevi i tzanje mlade
djevojke. Ona otvori svoje lijepe odi i pogled joj pade
na staru Eufebiju, koja ju je joi uvijek drtala ni ru-
kama i zapita:
- Eufebijo, Sto se to zbilo sa mnom ( Zalto
me drii5 na rukama I
A starica vidjev3i tu naglu promjenu i duv5i
smireni upit djevojdice, poloii je na Siroku stolicu,
Sq9 ie bila na galeriji, i podne popur maloga djeteta
klicati od sreie i radosti :
- On je usli5ao moju proinju ! O n joj je po-
vratio zdravlje !
A ostale robinjice, koje su bile u spavaonici i
tule taj veseo staridin poklik, pohrli5e na galeriju,
da se same uvjere o istinitosti Eufebijinih rijedi.,.
I cijelom prokuratorovom paladom zaori veseli
poklik: On popostade I zagleda se u staricu I nJezinu
- eudo ! eudo I Kornelija Julija je ozdravila! ljublmicu '. .
- Prorok iz Nazareta udinio je dudo I
- On je dudotvorac!
 - ro9-
-ro8-
je cijelim svojim iivotom i radom bio tako uzvi5en
- On jma bolansku moi ! nad tom svom prostotom, Sto se slegla i nagurala
oko njegove sudnice. Uvidio je, da su sve njihove
A ozdravljenaprokuratorova jedinica pohrli sreina tuibe bez pravog temelja, da su podlo ishitrene i da
i vesela poput hifre vjevefice u zagdjaj majlin,
Mu podmeiu takve stvari, na koje On nikada nije
koja je upravo dolazila iz svoije spavaonice, kada
je Eula vesele poklike robinja, pa je raskoladenim ni mislio, a kamo li o njima govorio. Ali jer je dirnuo
u osinje gnijezdo farizeja i knjilevnika, morao je da
odima gledala nekud zaplaSenou svoju kierku, ito
je oko nje sreino i veselo poskakivala, jo5 uvijek 1g svoiu pravednu smjelost i istinu plati iivoiom.
Uzalud se dosele prokurator upinjao, da im dokaie,
neshva(,ajuii 3to se to najednom i nenadano dogo-
dilo s njezinom Kornelijom Julijom...
joj stara Eufebija na duSak sve ispridala,
. Tek kada
obli5e sreinu majku tople suze, a iz zahvalni-h maj-
dinih grudi vinu se poklik:
: O, da je blagosloven Onaj, koji je to udinio !
Medutim je ve( povorka s Kristom iz Nazarcta
poodmakla podalje, samo se jo5 uvijek dulo, kako
se proljetnim jutanjim uzduhom i uskim jerusolim-
skim ulicama ori bijesna i divljadka vika :
Zaslutio je smrt I
- Neka se rasDne!

V.
Sa sudadkestolice na Litostrotosu promattao je
Poncije Pilat mrk i zlovoljan razularenu iidovsku
svjetinu, koju su faizeji u tolikoj mjen podstreka-
vali protiv nedulnoga Krista Nazare(anina, da su
na svaki prokuratorov upit uporno zahtijevali nje- Gtedaiuci ona bllJeda,.::.1[T::: i od mrinje lzobli-
govu osudu deruii se neprestano:
- ZasluEto je smrt !
- Neka bude razapet! d.a ne nalazi nikakve krivice na Kristu Nazareianinu,
oni su ipak i dalje tvrdokorno i bjesomudno vikali
Gledajuii ona blijeda, ko5tunjava i od mrlnje i tvrdili, da je hulio na jedinoga i pravoga Boga, ier
izoblitena lica, one bijesne odi, iznakai,ena usta, se izdavao Njegovim Sinom, koji je poslan, da prepo-
grtevite pijesti i slu3ajuii one nezgrapne promukle rodi ljudsko druitvo,
glasove upravo mu se zgadilo u dnu du5e, koja je fuaj
svih drugih poroka rimskoga dru5tva bila ipak u pri- I dok se on uzalud ovako upinjao i natezaos raz-
lidnoj mjeri profinjena i istandana. Sada je tek pravo bjeSnjelom svjetinom o neduZnosti Kristovoj, pristupi
upoznao taj narcd i njegove du5evnevode: eto za- k njemu centurijon Apulije Akvileon i priSapne mu :
htijevali su smrt za posve plemenitog dovjeka, koji
 - Koga ho(ete, da vam pustim I Barabu ili
- Gospodatul Tvo,ja..ti matrona* -poruduje' da Isusa prozvanaga Krista, kralja iidovskoga d
priie po-
ne dirai u bvog" pravednika,.ie!-on i9..da1 A oni ispruliv5i vratove i izbuljivSi odi stado3e
tvoioi jedinici Korneliji Juliji'
"i^t;o- bjesomudno vikati :
- "a"^vlie"
Zar ovai ( - klikne iznenadeno i zadudeno - Barabu ! Barabu !
Pilat i- iokal6 prstom na Krista Nazareianina'
-Da, on' tako mi bar reko5e tvoji u-.p1la(!' euvii taj zahtjev ostade prokurator u prvi mah
je kao gromom oSinut. Sad mu se jo5 vi5e zgadiii iidovi.
- odrrrltJ'ciituti'jon' - Matrona.tvoja tvrdi' da
i da ie poslan od Boga' Tomu se ipak nije nadao, da (e veliloga -Ali zlotinca
;^ir;^ 8udotvorac
"""1*#ii" izne.- Barabu pretpostaviti Kristu iz Nazareta. mtlnja
Prokuratora ie ta vijest -veomal.ugodno njihova nije poznavala granica. Oni su pod svaku
prvi mah i smela' On..se.duboko zamr5l
naaiU, ati u 'y$9m3 cijenu zahtijevali, da se Krist razapne.
t"" i" l"ni itokule Klaudiie i-neko ie I kada je on po Sesti put pokuSao da ih uvjert,
"-J"ttjt"
. ;i;;:il-'iiiili"ii"* p'o-"t'"o Krista'-koji ie
o.J'";l* stajao^ii^" i mudaliiv"' Na sve Pilatove da na Kristu ne nalazi nikakve krivice, stadoie Zi-
dovi joi bjesomudnije vikati i dizati zgrtene pijesti
""t"In"6r";""
';:;f;;'"';';"i.;;, ^ii i" .suiio, a misao Njegova
J"i"to, a"t" ko t neizmierne otai'
"plt"^'t prema prokuratoru I
stvene prostore, gqj-i vlad'ais tin a-i. pravd a' g.dierrzml -'Ako ga pusti5, onda si neprijatelj cesaru!
i-sto it pljepZiagSke svietine bio ' Ta su rijedi bile upravo porazne z,a prokuratora.
T#"i^;"ai
"iii"-;'n"p.r".i"lo' j" Lio mirniii.imudaljiviii' P1? .):.1? On, zamjenik carev u Judeji, koji mu je vjetno i odu-
;ffii JJ.toi"" sam.ga sebei.dosljedansvo'o'naus' ievljeno sluiio, on da je neprrjatelj Ttbeijev, ako
;"j"']"-1; p".L;"a'it]" tri godine proooviiedaoi na-
"gai" U;l"ttii i nahuckani pusti proroka iZ NaZarcta ( Ne ! Takva teska sumnja
,, osudno-ri'-i;t;;
udao. I-"izi-itii""" ne smije pasti na njegovu glavul
;;; gtivi, on. stoii kao klisura'
-svoj
spremanza svote';;t";""i:;boioZiti i l:ot'- dt Svoj sadanji polotaj, ugled, rnoi a i bogatstvo
itti"iiot t i timeliltost svoje uzvi3ene ima da zahvali samo caru Tiberiju, koji ga je udinio
;;i;;"i;aou odim a ie me-
;;i"T';;;;-t;;; k"ga posl ans t"."' u upraviteljem ludeje. Ako se bude i dalje naprezao
ililil; 'i.i""[i
;iap;"ii';i;;?;'Rimlianina bio on u tai i upinjao, da oslobodi toga proroka iz Nazareta, Zi-
d;J-;;u[ 8oui"k, toln" '" *ot"o istinskidi- dovi bi mogli da izw(e svoju gro{nju i da ga tule
caru u Rim, da Stiti dovjeka, koji se naziva kraljem
viti...
u Judeii' i koji je pogibeljan po mir u iidovskoj zemljl. Ipak
A poSto je o velikom ptazniku bio obidai jednoga st?'' je on samom sgbi naiblidi i najved prijatelj, pa iemu
da prokurarot p"t-,i'""toe; ;" slobodu
je Pilat' da na ta1 da se onda pred ovim osvetljivim i podivljalim
-Jp"ti
;;":il;;;;ihiJe' mislio
- Poncije
Zidovirna zalale za Eovjeka rudinca, kojega do-
Krisil Niz^'Lt'^nina od stra5ne kazne" sele nije nikada ni vidio niti se uopie brinuo z,anjega
"'"E"
i,Iffi;5-;h";;s;'"ii." .iry"I'i vojnici velikoga i njegovu nauku. Zar da za talivu sitnicu stavfia
razboinikai zlodinia B;;b",fo;i i" za svoiabezbrlisa na kocku svoj visoki poloiaj, svoju dast i svoje bo-
,igurno-z^rliufio i*ti, pa stoga upita Pilat
zlodinstva gate dohotke I A kako je car Tibedje sumnjidav,
Ztdove: pa da doduje, da on Stiti nekakvoga kralja, smjesta
----; ie letjeti u progonstvo u kakvu volnidku utvrdu na
Rtt*ke gospotle nuivale su se u latinskom iezikumattote'
 _TT2-
-7r3-
Il-^ostalom ako i
Rajni ili na obalamaCr.noga.mora' zar (e na tovjeka,. koji je doveden na sud pred, njega, iz ouke
osudi na smrt togl Tiaoirtog".proroka,
pt"fi e" i..jeciinikrivci biti mrinje .i nezasitne osvete Zidovsi<e. t i"?"';l$ilil
niemu biti krivnja iN; i pi"-d-iit:, vidu i utlaiu nom odludi da im
samo ovi Zidovi, tl'ii'ltaiJ za svogavlastitoga
.preiodi Njegovu n"trivriiu.'Ei
upravo .kad.a je htio da_to pon"ovrrorekne, ,i".t"a,i
traieti neprestanoiiznu i trrrrt i sva' sto ie mosao'cra strahovita i zaglu{na vika }idov^,
ffii;"f"]i;..r. ;"-ttti"io sve
on 'kao Rimlianin - Zaista, prokurator je nepfijatef.j
toi podivljalol t"tli"^Jtt"Ze' 4.? dovieku'pa niie cesaru!
ne nilazi nikakve ti'tii"il-"J "iiqoy" - On brani Nazarc(anina!
uspio. Pa II::tl* u"a;^t1i;1";flT';Hgn:
'i.iitt", on lapto
- Rimljanin btani buntovnika
-io*"da tt o .1-1,:-1",
bi nairadije' i hulitelja Boga !
"
uz naiboliu voliu ne moie - Tubit (emo ga caru u
vlasti, ali kada tt Rim !
jeti,onieI"q""-;,^lli:i:i;n^"*,i:t'r'l'!:13'.:r'o?
opri on ce f""l'"#i.;il.
opriletr, ;k ji tai Zidovski Poncij Pilat na te rijedi smrtno problijedi,
-Ifi[i;
te5ko
to Zidovipredbacui.u se,uztuja i uzdrhta te dobaci .."tilriio"u
:i1?:f"St""[3ii,.'Tj" sto mu.
njegova osuda ne ee'
Akvileonu:
i zamietaitt, onoa^?u-ni - Ova_je zvjerad podivljala
naIkoditi... ! Zao mi je, ali ja
ko,i: mu je don ne mogu Nazatejaninu-pomoii !
Ali uto se sieti Eenineporuke',
Apefi; Fn':.i;f;i.l*i
Apu['e A*vrrcu''- t#lt da fx1;,'"1
'4" , I d? umiri savjest svoju, opra pred cijelim naro_
li"f?i
J*a;,'taj ie-Povrati dom ruke govoreii:
i;'r*j"
r
*?i.I';Ti?LT"l,il?:;.i ruoze io u"a"
je taKav e"oo'uoi"t',""^1; ... . Ja nijesam kriv krvi ovoga pravednika, vi
Ako
Ako le takav "'"'';;i;' j""'oi i:.*"::::;"t:5
uidi,o ,,i"eovo dijet vidite !

f",3?i"!; }J"i,l31'# rffirir<.u;i** ,iX"",,'*l

1 KaKu ?id te L'Leb..-,;-bl a niti
isprux,iv5i glave, izbuljiv5i zakrvavljene
^,, L,1uadrgnuvSi
ocl ?i{ovi

?ii; :,'
ut ff i"rfr: "i:;,1":*r pustili

::. :l*;,
Zidovi Zgrdene pesnice stado5e na to url,'ati:
- Krv njegova na nas i
i;:i1;^:ir; ri '-" '"i-za; zbitia
z'ooiiT"ryy"i"-:t:
"t u niegovu
svialiS "X na djecu na5u !
. Udes Nazareianinov bija5e odlu6en. prokurator
laEu.Kako,u o"d" :i 3:l'iIr^^rt?icaru
i"'eri !!, sl je osudio na srarnotnu smrr na ktiiu f."o io.i"i.
llTiiii i",ii";;;;'-til,-
Nijesuli ten1rrrov#.,"i1i:1,::"""^:": :'fi":it:?iX
velike zlodince. I upravo kaAa su Kns?ir-N"i"r"eil;;
;,.fi ."i,;g;fZ!i::t1A\9::
^71
sravrratr na tzmuilena i iztanjena ramena te5ki
krii,, dotrd k prokura.tor"iiiiiii"lin^ drveni
ozdravljelom zajednos
kiirkom i zavapi'oErino-i
- Poncijur. takg ti sjene
tvoje majke, -rspasi
----
ovoga pravednika ! On
ie uzvi5en i' velik !'
_ Prokurator, koji je bats silazio niz mramorne
stepentce sa Litostrotosa, isp.ru{i obje ruke pred sebe,
kao da se brani, i odvrati
?eni svojoj-i
.,ox ie i4teEena! Na meni ne leli krivnja,
!€c ]na lyuda
ovom nesreinom narodu, kojega
ie mrhiji
Svjeilo svijeta.

* tt4 -r
u tolikoj mjed obuzela, da ne zna, 5to radi ! Ja sam
oprao javno ruke svoje zaznak, da nijesam kriv smrti
Njegovoj!
Ta suha izjava prokuratorova potpuno porazi
Prokulu Klaudiju, i ona zagrli gorko rastuiena svoju
spa5enu jedinicu., u.hvati ie zatim za tuku i povede
naffag u dom jadikujuii:
_ II5 -
zlodinstvo kao sudac nad nevinim Kristom iz Naza-
rcta, izjedala ga neptestanoi on je konadnopod carem
Neronom zbog svojih prljav3tina i nediela Zalosno
svriio u tamn-ici, a'Prokula K'laudija i nieiina iedi-
nica Kornelija Juliia su sveto i tiho zavr5ile svoj
zemaljski Zivot kao sljedbenice dudotvornoga i naj-
uzviienijega lijednika - Kr+sta iz Nazareta.

?rokuralor pruli oble ruke pred sebe, kao da se,brani..

Nesreini orokuratoru ! Sto si udinio ! I Kako

si mu se oduZio ia njegovu veliku liubav, koju je is-
kazao jedinom djetetu tvom!...

Pro5lo je mnogo godina iza smrti Golgotskoga

Mudenika. Prokuritor ludeie Poncije Pilat nije
posliie svoga dina nikada vi3e na3ao pravoga mira
iiadbvoljswa.Gti.lnja sdvjesti, da je podinio telko 8*
 0 piscu ove kniige.
Pisac ovih lijepih legegda
(prida), Milutin Mayer, je-
dan 1e od najboljih hrvat-
skih pudkih pripovjedada i
jedan od najistaknutijih hr-
vatskih katolidkih'knjiZev-
nika uopie. Hrvatsko Knji-
?evno Dru5tvo sv. Jeronima,
; koje je oko sebe okupilo sve
: najbolje hrvatske pudke
pisce, imalo je dosad medu
svojim saradnicima dvojicu,
koji su se kao jeronomski
pripovjedaii najjaEe istakli :
j e d a nj e b i o f o s i p Zo-
r i d, pisac pripovijesti uGrofa
Borovadkogc, urRu{ec i rJa-
gice i Miiea, . toje jo5 i
danas nisu zabotavljene, a
dr'ugi je Milutia Maier, pisac pripovijesti rMudenicio,
,Za hrst lasni i slobodr! zlatnun, rpod franalkim jarmom< i rDo-
lazak Htvata<, koje se neprestano litaju po cijelom hrvatskoni
narodu. Mofemo te(i, da malo ima hrvatskih pisaca uopde,
koji su svoiim djelima, romanima i pripovijestima tako da-
leko dopdi u hrvatski narod i toliko omiljeli hrvatskome srcu,
kao Sto su to posrigli svojim romanima i pripovijestirr,a ZofiC
i Majet, I dok ZoriC sa svojim djelima spada u doba prije
r9oo. godine, dakle u prollost, toja jo3 samo starijima livi
u pameti, dotle Milutin Majer, koji se pojavio nekako odmah
iza Zotita, livi evo i danas i s mladim nara5tajem hrvatskim
te daje jo5 i danas obilne plodove svoje bogate pripovjedaladke
du5e. Evo nam ga, gdje sa rSvjetlom svijeta,rpristupa k naj-
mlatlim hrvatskim du5ama, da ih na krilima svoje malte pre-
 _II8_ *flg-

sviieta Zivio meetu liudima godine rgo9, imenovan je tupaniiskim Skolskim nadzornikort
flese u ono doba, kad ie Spasiteli
toliko bujnosti' to-
o^ ze^Lii.Tu nam daje toliko slikovitosti' k o d b i v S e g v l a d i n a o d j e l a z a b o g o S t o v l j e i n a s t a v u .U s t u d e -
da osvoii' I zaciielo ie svatko' nom godine r9ra. premje3ten je tupanijskoj oblasti u Vukovaru,
tito ,opiio. i osje6aja,da mora
k o m u d o d e u f u k e o v a k n j i g-neodoliivim a , o p e t i o p e t p o s e z a t i z a n j o koji
m, gdje je slutbovao do godine tgr7., kada je premjeSten l,upa- E
darom dogadaja, n i j s k o i o b l a s t i u O s i j e k i u j e d n o i m e n o v a n S k o l s k i mn a d z o r n i -
otvarati je i naslaclivatise !

kom za grad Osijek,'gdje je slutbovao do godine rgz2,, kada I

su tu isPriPovijedani' .l
je vei desetak veiih beletris- je pridijeljen nakladi Skolskih knjiga i tiskanica u Zagrebu. ,
Pisac ove knjige napisao
tgoz' izalao ie u izdanji- G o d i n e r 9 2 3 , p o s t a oj e S k o l s k in a d z o r n i kz a g r a d Z a g r e b .U m i -
tidkih (pripovjedadkih) diela' Godine -
p r v i veci roman rM u d e rovljen je u prosincurge4. god, Sada Zivi u Zagrebui mnogo
ma Dru6tva sv. Jeronima niegov
je roman preveden dosad r a d i n a k u l t u r n o m p o l j u u d r u Z b i o B r a i eH r v a t s k o g Z m a j a o ,
n i c in iz iivota prvih krsCana' Tai
slovaEki i Eelki jezik. Yet godine r9o4. izaila u k o j o j o b n a i a d a s t m e 5 t r a k n j i g e i u m j e c a .G o d i n e r 9 r 6 . o d l i -
i na slovenski,
kovao ga je sv. Otac Papa Benedikt XV, zlatnim kriZem nPro
' v r koa
ie letka Dru5tva
>Za sv. Jeronima njeco,Yuv:om1 ,po1na:" l:tY
i slobodu zIatflu((1zr?' Ecclesia et Pontifice( za njegov zaslui,ni knjitevni rad.
krst dasni
p r o l l o s t i ' G o d i n u d a n a kasniie' r9o5' godine Ovom knjigom, koja je posveiena hrvatskoj mladeii
sioljeia hrvatske
'Pod f ranadkim
o s v a n u oj e n j e g o v n a j p o l n a t i i ir o m a n prigodom proslave tisuie godiSnjice hrvatskoga kralievstva,
hrvatske proSlosti' Godine tgoT' izdaLo h o i e i p i s a c i D r u i t v o s v . J e r o n i m ad a d a d e m l a d o m h r v a t s k o m
i a r mo m< i.zg,stoljeCa
je Druitvo sv. Jeronima n j e g o v u p r i p o v ijetku 'D o I a z a k naraitaju ltivo, koje ie podidi ljubav i ponos svemu oflome,
hrvatske povijesti'
H r v a t a < , k o j a s e Z ed a k u 6 ' s t o l j e c e S t o j e i h r v a t s k i n a r o d b a B t i n i oo d S p a s i t e l j as v i j e t a i 3 t o u b r a -
najveie dielo tZ a s r e-
Zatim ie godine r9o8' iza3lo Majerovo kra-
jamo medu svoje najvede narodne svetinje.
g o d i n e r g r r ' '5tit
cu i slavu otadtbitren,
Drultva s v ' Jeronima)'
1 j e v s t v a h t v a t s k o g a o( i z d a n j e U Za grebu ? 9 , l i s t o p a d ar g a j .
,nr". oi i v o t" (izianie DruStva sv' .Jeronima)' godine
ioJ;r,"
j edn j i kr aliu (izda-
r 9 z o . p o v i j e s n a p r i p o v i j e t k" aP o s l Dr J. A.
godine 1924.
,ri" rj"u, hrvatskih knjilevnika u osiieku),
( n a g r a d e n o od Druitva
pouii"rrn pripovijetka 'Izdaiican
G' Neuberg u Kritevcima)'
sv. Jeronima a izdano od knii|are
jsk:.o:11^"."'
g o d i n " t g z 5 k. n j i g a ' S p u t a n a D u v a n
izdana po1-
,r rooo-godiSnjice hrvatskoga kraljevstva
"lout Matice Hrvatske, a'sada evo ova knjiga 'S v j e t I o
porom
liiepim i zani-
s v i j e t a(. Sva s. tu d'lelaodlikuiu vanredno
prvom redu namiienjena
m i v i m n a d i n o mp r i p o v i j e d a n j at e s u u
naiSirim slojevima hrvatskoga naroda'
MilutinMajerrodiose16.studenogatsT4,uVelikoj
Skolu udio u Glini'
Ludini u Moslavini. Niiu je i gradansku
godine t8g4' Za uditelja
a utiteljsku Skclu svrsio ie u Zagrebu
gradanske Skole osposobljen ie godine r9o9' u Zagtebu' Udite-
lievao je od godine rA94' a o r 9 o 3 ' u S v' Heleni-Koruiki kod
godine r9o4' u Durdevcg' a od ieseni godine
i(;rtikev'aca,zatim
U travniu
r9o4. do proljeia r9o9' opet u Sv' Heleni-KoruSki'
 SadrZaj. ',:i
Str.
.,'j,

SVJETLO BEtrLEHEMSKO 5 '".::

t",
BJEGUNCI 20
PRVISUSRETAJ .' 55. ::
MLADI TESAR 69
pturovl rft : . ,. 85
o PISCUOVE KNJIOE .. . il.7 ,,,,
: . .t-.
.
,l

)
{
I
i

II
l-
I
a
I
I l
II I
I