AKDEMIJA LIKOVNIH UMJETOSTI

Akademska godina 2022./23.

Matea Ivančev

ESEJ

Kolegij: Uvod u psihologiju umjetnosti

Zagreb, 2023. godine

 Na kolegiju Uvod u psihologiju umjetnosti, ovaj semestar, prošli smo mnogo zanimljivih
tema vezane za umjetnost i psihologiju te, razne načine na koje se povezuju, na posljetku sam
dobila realizaciju koliko je umjetnost važna i koliko zapravo može i pomoči u određenim
trenutcima.

Na početku semestra dobili smo veoma zanimljiv zadatak. Trebali smo intervjuirat osobu
po našem izboru, to je mogao biti formalni ili neformalni intervju, ovisno koga smo odabrali za
odraditi zadatak. Slušajući druge kolege kako pričaju o svojem zadatku, također pripremajući
vlastiti intervju, bila sam najviše zainteresirana za pitanja i dogovore vezane za motivaciju.

Predavanje gdje smo se bavili temom motivacije informiralo me o samom pojmu na psihološki
način koji prije nisam poznavala. Kako se ove godine borim sa nedostatkom vlastite motivacije,
slušanje o tuđima mi je bilo veoma zanimljivo. Nadala sam se da ču, ako ne pronađem vlastitu,
barem pronaći inspiraciju u tuđim. Ne u potpunosti, ali možda bi me njihove motivacije mogle
inspirirati, i usmjeriti me u nekom pravcu. Sa predavanja sam naučila važnost teorije
samoodređenja, iako jako širok pojam motivacije, njezina temeljna načela govore o prirođenoj
ljudskoj potrebi za rastom i razvojem. Prije nego se takav autonomni razvoj može desiti,
potrebno je da su prethodno zadovoljene tri univerzalne psihološke potrebe. Te tri psihološke
potrebe motiviraju pojedinca na autonomno ponašanje, i tek kad su zadovoljene pojedinac može
ostvariti svoju motivaciju.

Motivacija je za svakog pojedinca drugačija, ono što neke motivira, ne mora značiti nužno da će
i nekog drugog ista stvar motivirat. I ujedno to objašnjava i zašto mi je samo predavanje i dio
intervju gdje nešto više saznajemo motivaciji bilo izrazito zanimljivo. Svaku osobu je nešto
drugo motiviralo, na neki drugi način. Putem predavanja također sam saznala za više vrsti
motivacija, koje se određuje motivacijskim kontinuumom. Ona može biti internalna, integrirana,
identificirana, introjicirana, eksternalna, amotivacija. Također motivacija može biti više ili manje
samoodređena.

Motivacija za pojedince može biti određena vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Vanjski izvori
motivacije uključuju društvene i kulturne okolnosti, kao i financijsku potporu. Dok unutarnji
čimbenici uključuju želju za samoodređenjem I istraživanjem vlastitih stavova.
Rekla bi opažajući s prezentacija svojih kolega da umjetnicima možda nešto više znači
motivacija koja proizlazi iz unutarnjih čimbenika nego vanjskih. Neki se odluče baviti vlastitim
emocijama, samom potražnjom sebe kroz umjetničke radove. Neki dobivaju motivaciju baveći se
problemima današnjice, koji ih osobno smetaju. Također smatram da postoje umjetnici koji se ne
bave svojim ostvarenjem kroz radove, nego je nekima sam rad koji nastane dovoljno velika
motivacija, sama spoznaja da su oni to stvorili i ponekad nema dublje motivacije.

Smatram da je motivacija izrazito važna za poprilično bilo koga, te isto smatram da je

ključna za umjetnost i stvaralaštvo. Motivacija također igra važnu ulogu u procesu kreativnosti.
Umjetnici koji su motivirani i entuzijastični prema svom radu su češće sposobni razvijati nove
ideje i stvarati značajna djela. Motivacija je važan faktor u psihologiji umjetnosti, jer utječe na
proces stvaranja umjetničkog djela, na doživljaj publike i na kreativnost umjetnika. motivacija
također pomaže umjetnicima da razviju nove ideje i tehnike, što doprinosi njihovoj kreativnosti i
inovativnosti. Zato je važno da umjetnici prepoznaju i razviju svoje motivacije. Te najvažnije je
da se zadovolje već spomenute psihološke potrebe, tek onda može početi motivacija.