ŠKOLA: JU Srednjoškolski centar Hadžići

NASTAVNIK:Đuldina Kurtović
DATUM: petak , 20. 03. 2020. godine
PREDMET:Filozofija s logikom
RAZRED: IV1 i IV2
NASTAVNA JEDINICA: Analiza tekstova (Schopenhauer, Nietzsche i Kierkegaard)

Uvodni dio časa

Poštovani učenici,

danas ćete ponoviti i utvrditi pređeno gradivo: pozitivizam i pragmatizam, voluntarizam i

problem egzistencije.

Uputstvo: na postavljena pitanja odgovorite, i pošaljite mi odgovore na mail:

djuldina@gmail.com. Vrijeme rada pola sata. Od 15 – 15:30.

Pitanja odgovorite u produžetku. Potpišite se i stavite koji ste razred i odjeljenje:

Ime i prezime: Lejla Omerovic Razred i odjeljenje: IV-2

Pitanja:
1. Šta je pozitivizam, a šta pragmatizam?
Pozitivizam je filozofski pravac koji se temelji na pozitivnim činjenicama koje čine
osnovno, sigurno i korisno saznanje. Pozitivizam izbjegava objašnjenje i stvaranje
hipoteza i ovaj pravac označava dominaciju nauke. Pragmatizam je filozofski pravac koji
je karakterističan za američkom duhu i temelji se na vjerovanju u novu tehnologiju.
Pragmatizam se temelji na konkretnim rezultatima i postignućima kao i činjenicama, za
razliku od pozitivizma gdje se naglašava vjera u egzaktnu nauku.
2. Analizirajte citat “Bolji je gram iskustva, nego tovar teorija.”
Iskustvo nas kroz životne okolnosti uči stvarnim lekcijama koje nas mogu čekati kao
izazovi u budućnosti. Teorija je nešto suhoparno što nema učinka i da bi se pretvorilo u
djelo mora da djeluje kroz iskustvo. Idealan primjer je školski sistem koji nudi puno
teroijskog učenja bez ikakve prakse u stvarnom svijetu. Možemo znati hiljade definicija,
ali ukoliko to ne znamo primijeniti kroz zadatke, praksu i posao koji dolazi nakon
završetka obrazovanja imat će isti ishod kao da ne znamo ništa. Kroz iskustvo, pa makar
ga bilo malo kao što se kaže u citatu dobit ćemo praktično znanje koje ne možemo naučiti
iz knjiga već samo u praksi.
3. Šta je voluntarizam?
Voluntarizam je filozofski pravac koji kaže da je volja bit i pokretač svega u životu, ona
je ono primarno, dok je razum sekundarno. U voluntarizmu volja je sila koja se očituje
kao težnja i otpor, ona pokreće sva živa bića i primarna je da bi se bilo šta ostvarilo.
4. Koja je razlika u shvatanju volje kod Schopenhauera i Nietzschea?
Schopenhauer smatra da je volja pokretač i bit svega, ali isto tako ona nas dovodi u
pesimistično stanje koje ćemo putem umjetnosti i izražavanja najbolje izmijeni
umjetnošću koje donosi drugo stanje ispunjenosti. Za Nietzschea volje je simbol moći i
odluka kojima čovjek upravlja. Svaki čovjek ima tendenciju da bude bolji i da iskaže
svoju moć.
 5. Zašto Schopenhauer zastupa pesimizam?
Schopenhauer je smatrao da je volja bezrazložna i bezumna i nikada ne može biti
zadovoljena. Isto tako mislio je da je volja kao takva obilježila život s mnogo patnje koja
je neprekidna, a ova njegova zastupanja poistovjećuju se sa budizmom. Pesimizam kod
njega je odraz patnje koju donosi volja koja upravlja nama stalno. U ovoj filozofiji
pesimizam je neizbježan i može se potisnuti umjetnošću koja je bitan segment svakog
života. Pojedinac se može osloboditi umjetničkim izražavanjem.
6. Šta za Nietzschea znači kritika religije i morala? Šta znači “Bog je mrtav”?
Za njega moral i religija su načini za upravljanjem čovjekom i stvaranjem od njega ono
što neko drugi želi. Bog je prema Nietzscheu umro zbog samilosti prema ljudima i tu
simbolički govori kako su ljudi odgovorni za krizu svijeta.
7. Kako Kierkegaard određuje egzistenciju?
Egzistencija je jedinstvo vremenskog i vječnog koje čovjek pojedinac sam u sebi mora
uspostaviti. Razmatrajući problem ljudske egzistencije, Kierkegaard analizira položaj
pojedinca kao samootuđenje. Prema njemu čovjek je osuđen na samootuđenje zbog
vlastitog odnosa prema Bogu.
8. Šta znače mogućnost, izbor i odgovornost za Vas?
Mogućnost za mene predstavlja niz odluka koje mogu sama razmotriti, donijeti odluke i
raditi onako kako ja mislim da je ispravno bez ičijeg uticaja. Izbor predstavlja slobodu da
volim, radim i odnosim se kako ja mislim da je ispravno. Odgovornost je sve ono s čime
se trebam nositi zbog svojih izbora. Sve ovo za mene predstavlja slobodu današnjeg
čovjeka koji mora da djeluje ispravno i prema svojim nahođenjima, bez nametanja
odluka, morala i ostalih tendendija mase. Svi moramo biti jednako odgovorni za sebe i
odgovornost je spoznati samog sebe kako bi djelovali ispravno.
Sretno sa radom!