Mehanički valovi

Prijenoss energije s jednog mje

esta na drug
go: - giba
anjem čestica
- valn
nim gibanjem

Energija
a se prenossi širenjem poremećaja
p a...

Valno gibanje
g je periodičko
p prenošenje energije titranja od jednog mjjesta na drugo.

Val je širenje
š titran
nja iz izvorra vala krozz neko sred erijal kojim se val širi zove se
dstvo. Mate
medij.

Ako česstice vala tiitraju okomito na smjeer širenja, val

v je trans sverzalan (e
energija se prenosi
okomito o na smjer širenja),
š a ako
a čestice titraju na isstom pravccu po kojem
m se titranje
e prenosi
val je lo
ongitudinalan (energija a se prenossi u smjeru titranja).

Udaljen nost za kojuu se val pro

oširio dok če
estica u izvooru napravii 1 titraj zovve se valna a duljina
(λ). Ili, valna
v duljina je razmakk između dvvije najbliže
e čestice kojje titraju u ffazi (fazna razlika
r je
2π).

Valovi se
s kroz odre
eđeno sredstvo šire brrzinom v. Val
V za vrijem
me jednog titraja prijeđ
đe jednu
valnu du
uljinu:
λ = v⋅T

Brzina vala:
v v = λ⋅f

Valovi mogu
m biti progresivni i stojni va alovi. Progresivni val se
s giba i pre
enosi energ
giju. Kod
stojnog vala česticee sredstva titraju,
t ali se
e ne giba i ne
n prenosi energiju.
e

Širenje ili propagiiranje valov

va:

- Valna fronta je ploha koja sadržži sve susje

V edne točke sredstva za
a koje je po
omak od
ravnotežnog položaja u nekom sm mjeru najveći

- V
Valne zrake - pravac širenja
š vala – okomite su na valnu
u frontu

1
Valne fronte i zrake za:

Ravni val Kuglasti val

Širenje vala kroz 1 dimenzionalno elastično sredstvo (žica, uže, štap...):

s=s(x,t) s ... pomak, elongacija čestice

x ... položaj čestice – udaljenost od izvora vala
t ... vrijeme

Pretpostavka:

t = 0: u izvoru vala – čestica titra harmonijski po zakonu:

2π
s = Asin t
T

t ≠ 0: titranje se širi iz ishodišta, nakon vremena ⋅∆t, val dolazi do neke točke
udaljene za x od ishodišta:
x
∆t =
v

Na udaljenosti x do koje se poremećaj proširio (kad val dođe do čestice na mjestu x) titraji
kasne u fazi za titranjem izvora za vrijeme ⋅∆t. Elongacija čestice na mjestu x (titra istom
frekvencijom, ali s razlikom u fazi prema titranju čestice u izvoru) biti dano s:

2
 2π
s = Asin (t -∆t)
T

2π x
s = Asin (t - )
T v

t x
ili s = Asin2π ( - )
T λ

Razlika faza:
t x
s = Asin (2π -2π )
T λ
x
titranja čestica u izvoru vala i onih udaljenih za x od izvora: ∆ϕ0 = 2π
λ
x 2 − x1
titranja čestica na mjestu x1 i čestica na mjestu x2: ∆ϕ = 2π
λ
∆x
Općenito, veza razlike faza i razlike hoda: ∆ϕ = 2π
λ

Brzina vala
Brzina vala ovisi o svojstvima sredstva kroz koje se val širi.

v=v(elastičnost, gustoća)

Pri prelasku ala iz jednog u drugo sredstvo, ili ako se val rasprostire nehomogenim
sredstvom mijenja mu se brzina i valna duljina, ali ne frekvencija. Frekvencija je određena
titranjem u izvoru vala i ne mijenja se pri rasprostiranju vala u prostoru!!!

∆v, ∆λ, f = konst.

Pokusima je i računski pokazano:

Ako je žica (uže) zategnuta silom F, brzina vala kroz tu žicu ovisi o toj sili, te masi m i duljini l
žice:

FL F F
brzina transverzalnog vala: v= = v=
m µ µ
m
µ= ... linearna gustoća žice
L

Može se pokazati da je brzina longitudinalnih valova (a i zvuka) u čvrstom tijelu dano s:

3
 E
brzina longitudinalnog vala: v = ρ ... gustoća sredstva
ρ
E ... Youngov modul elastičnosti

Pri titranju izvora vala prenose se periodične elastične deformacije.

Mehanički transverzalni val – može se širiti samo kroz čvrsta tijela.

Longitudinalni val – širi se kroz sva agregatna stanja.

Upadni val (dio) na granici 2 sredstva – reflektira

– transmitira (prelazi u drugo sredstvo)

učvršćen kraj - val promijenio fazu

neučvršćen (nepomičan) kraj – nema promjene faze

Stojni val
Ako se zatitra jedan kraj napetog užeta duljine L, drugi kraj je učvršćen, val se širi po užetu,
dođe do kraja, reflektira se, vraća, ponovno reflektira itd.

Rezultanta gibanja bit će superpozicija (zbroj) tih gibanja.

Pokus: stojni val na niti

4
Ako su odabrane pogodne frekvencije
f titranja, moguće je po
ostići nasta
ajanje stojn
nog vala
na užetu.

Stojni val
v nastajee zbrajanjem
m 2 vala je
ednake amp
plitude i fre
ekvencije ko
oji na istom
m pravcu
putuju je
edan nasup
prot drugom
me.

Grafički prikaz ... sučeljavanje

s e 2 vala, pre
eklapanje, zbrajanje
z ellongacija ...

Elongaccije valova zbrajamo pop veličini i smjeru. Rezultantni

R val se ne p
pomiče, ve eć samo
mijenja amplitudu! Stoga ga zovemo sttojnim valo u. Na stojnom valu
om: miruje u prostoru
emo trbuhe
razlikuje e (T) i čvoro
ove (Č). Sta
alno su na istom mjestu.

λ
Razmakk 2 susjetna
a T(Č) :=
2

5
l ... od kojih je stojni val nastao.
Frekvencija stojnog vala = frekvenciji valova od kojih je nastao
T: mjesto na užetu koje najjače titra
Č: mjesto gdje je elongacija nula (upadni i refektirani val se poništavaju).
Stojni se valovi na zategnutom užetu ili žici pojavljuju za više frekvencija titranja.

Stojni valovi na žici učvrćenoj na oba kraja

Stojni valovi na žici nastaju interferencijom harmonijskih valova reflektiranih na obama
krajevima žice. Ostaju samo oni valovi koji odgovaraju rezonatnim frekvencijama, osnovnoj i
njezinim višim harmonicima. Frekvencije su kvantizirane!

λ v v v
L= fl f = = fl f1 =
2 λ 2L 2L

f1 ... osnovna frekvencija

v v
L=λ fl f = = fl f2=2f1
λ L

f2 ... prvi viši harmonik

3λ v 3v
L= fl f = = fl f3=3f1
2 λ 2L

f3 ... drugi viši harmonik

v 2v
L = 2λ fl f = = fl f4=4f1
λ L

f4 ... treći viši harmonik

Frekvencije kojima titra napeta žica:

v v v
fn = = fl fn = n vlastite frekvencije
λ 2L 2L
n
n ... broj trbuha

m
Brzina vala ovisi o sili F kojom je žica zategnuta i linearnoj gustoći žice µ = :
L
FL F
v= =
m µ

6
Frekvencija titranja žice može se mijenjati promjenom debljine žice:

n F
fn =
2L µ
Tanka, lagana, jako zategnuta žica daje visoku osnovnu frekvenciju, a debela, malo
zategnuta žica, daje duboki ton. Na ovome se temelji igra