POVIJEST HRVATSKE KNJIZEVNOSTI Ranko Marinkovie (Vis, 1913. - Zagreb, 2001,) na rodnom je otoku zavr- io osnovnu 3kolu, a Skolovanje je nastavio u Splitu i Zagrebu, gdje je : 2 diplomirao na Filozofskom fakultetu. U poéetku je pisao pjesme i kratke u prige te eseje i kazalisne ifilmske kritike, Njegova drama Albatros izvedena je 1939. godine u Hrvatskom narodnom kazalistu, Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata bio je zatogen u logoru Ferramonte u {taliji,a nakon kapitulacij Italje upuéen je u saveznicki logor za izbjeglice El Shatt (u Egiptu), gdje je uz mnoge intelektualce aktivno sudjelovao u kulturnome i prosvjetnome ivatu izbje- aglitke zajednice. Nakon zavrgetka rata vratio se u Zagreb: jedno je vrijeme bio direktor Drame Hrvatskom narodnom kazalistu, a nakon toga predavao je dramaturgiju na novoosnovano} ‘Akademiji za kazalignu umjetnost. U knjizevnosti se Marinkovie javio pjesmama I kratkim priéama, a pravu je afirmaciju dozivio objavijivanjem svojih proza u Krlezinu Pecatu (1939. i 1940). Piguci o tim njegovim djelima, Ivan Goran Kovatié nazvao ga je analitikom | satirikom, a te se dvije odrednice mogu pri- mijeniti na cjelokupno Marinkoviéevo stvaralastvo. Zbog povijesnih okolnosti Marinkovié je svoju prvu knjigu (Proze) objavio tek 1948. godine. Ranko Marinkovi¢ bio je pripovjedaé, dramati¢ar, kazalisnii filmski kritiéar te esejist. Napisao je ovelisticke zbirke Ruke, Pod balkonima, Ponizenje Sokrata, romane Kiklop, Zajednicka kupka | Never more te drame Albatros, Glorija, Politeia il Inspektorove spletke i Pustinja, Kazaligne i filmske krtike objavijene su pod naslovom Geste / grimase, a Marinkovicevi eseji i dijalozi (intervjui) pod naslovom Nevesele o@f klauna, Knjizevno djelo Ranka Marinkovica svojim obiljezjima predstavja most izmedu druge moderne, kojoj pripada svojim egzistencijalistickim temama i postmodernizma, koji najavijuje novim knjizevnim postupcima:intertekstualno8¢u (dljalogom s tradicjom koju najéesée osporava ironijom) i autoreferencijalnoséu (upucivanjem djela na sebe sama). KIKLOP RAZDOBLJE > druga moderna (1952. - 1969) KNJIZEVNA VRSTA_ > egzistencijalistiéki roman DJELO U KONTEKSTU > Ranko Marinkovi¢ stvara u razdoblju druge modeme, ali roman Kiklop (1965) svojim obiljezjima najavijuje postmodernizam, Naslov Kiklop kao naslov romana imenuje njegovy kljuénu temnu: strah. S jedne strane, to je strah od smrti (rat), a s druge strane to je iracionalni strah od svega 8to éovjeka ugrozava. U grékoj mitologiji kiklop je udovigni gorostas s jednim okom nasred éela, Polifem je ime kiklopa kanibala koji se pojavljuje u Homerovoj Odisej: on je stavio veliki kamen na ulaz u spilju | tako u njoj zatotio Odiseja i njegove prijatelje.Ranko Marinkovic, Kiklop Tematika 'Na tematskoj razini Kiklop je priéa o strahu, odnosno priéa 0 intelektualcui koji se boji predstojecega rata ii je jedini cij prezivjeti. U romanu se uz temeljne teme Zivot i smrt uvodi treéa egzistenci- jalna tema: strah, Ovaj je roman istovremeno i dijalog s tradicijom: u njemu se otvara tema odnosa knjizevno: stvarnosti, to je jedna od dominantnih Marinkovicevih tema. Mjesto i vrijeme radnje >-Radnja se uglavnom odvija u Zagrebu: na sredinjem gradskom trgu, u prolazima, kavanama (Cajdam, Corso, Kazaligna kavana), Melkior stanuje preko puta vojame 35. puka. U blizini se nalazi gostionica Ugodni kutid u koju éesto zalazi. Ponekad se vozi tramvajem do Maksimira. Dio radnje odvija se na zagrebatkoj periferj (Tresnjevka) u Maestrovu stanu, U stedinjem dijelu romana radnja se zbiva u mjestu gdje se nalazi mobilizirani Melkior, a nakon te epizode ponovno se vraéa u Zagreb. > U romanu je precizno oznaéeno vrijeme potetka radnje (novinski natpis o bombardiranju Lon- dona) i vrijeme njezina zavrsetka (Cyjetna nedjelja, 6. travnja 1941) Kompozicija Roman je podijeljen na poglavija, a sadrZajno se mode podijliti na tr dijela: prvi itreét dio zbivaju se u Zagrebu, a drugi dio romana prati zbivanja u neimenovanome mjestu, kamo je Melkior upucen na obuku nakon dobivanja poziva za mobilizaciju. (BB) saarzaj Prvi dio [Na pocetku romana Meikior se nalazi na gradskome trgut gleda islusa reklame,a istodobno se priguieno Euje i glas sliiepce-prodavaca. Melkiorov gin milostda prema slijepcu-prodavazu zamijetio je nepoznati midavi sveéenik i potapéeo ga po ramenu, a Melkior u njemu prepoznaje svojeganekadainjeg vjeroueitelia don Kuzmu. Taj sustet podsjetio ga je na eplzodu iz djetinistva:Skolska su djeca svuda crtala uho jer je don Kuzma imao velike usi, aon se zbog toga jako ljutio. Zbog incidenta s den Kuzmom (nesporazum oko pitanja 0 Samsonu i Dall) Melkior je napustio Skolu, a don Kuzma je ubrzo nestao Iz mjesta (neka ga Je Zena optutila kod biskupa). Prate¢i ulicama don Kuzmu, Melkior Cuje prolaznika koji govori Ne gine se danas od tramvaja, moj gospo- dine! ita reéenica podsjeéa ga na nedavnu situaciju u kojo) ga je pijanica Cviker, predstavijajui se kao nnjegov Skolski prijtelj, pokusao prevariti i izvui od njega novac. Melkior mu je dao ne8to novca iako je znao da je rjeé o prevarantu, ali je odlucio da vide nege reagirati na takve poticaje, Medutim, ipak se Zaustavio i razgovarao s Zovjekom koji je ogoréen jer je dobio poziv za mobilzaciju. Rijeg mobilizaciia u ‘Melkioru izaziva tjeskobu | strah. ‘Melkior promatra don Kuzmu koji je stao na ulignu vagu da bi provjeria svoju te2inu, a invalid ga vaze. Kad don Kuzma odlazi, Melkior dolazi do invalidove vage. Vaze se ion te dozraje pricu o don Kuzmi, tj. da zbog bolesti sve viSe gubi na tezini, a invalid ga Zal. znenada se pojavljuje Ugo, Melkiorov prijatel koji svojim lakraijaskim ponaéanjem uvijek privlaéi pozornast. Tako je bilo i ovoga puta: zbunjeni Mel ior stajao je na vagi, a Ugo je zabavljao prolaznike razgovarajuéi s Melkiorom i Saleci se s njima, Kad je Ugo otiao, Melkior se naSao u nevolji jer su ga okuplieni judi smatrali ulignim prevarantom, ali sePOVIJEST HRVATSKE KNJIZEVNOSTI zahvaljujuei pomodi jednoga prolaznika uspio zvucl. Prisjetio se da je krenuo u kino pogledati film jer ‘mora napisati recenziju za sutrasnji broj novina. Prolazi pored kavane Dajdam u kojoj veé mjesecima nije bio, li onda se ipak vraéa i ulazi U kavani Dajdam skup\jaju se Parampionska bra¢a: to je druStvo kojeru pripadaju Ugo, Melkior, Maestro (urednik gradske rubrike, pijanica), a pojavijuju se i don Fernando (pisac i novinar) te glumac Fredi i ljepa Vivijana u koju je Melkior zaljubljen. Kad je Melkior usao u Dajciam, Ugo mu je patetino odréa0 pozdravni govor, a nakon toga dosio je do sukoba izmedu Uga i Fredija (oj je vrijedao Melkiora), a kasnije | emedu Uga i don Fernanda (koji se jutio zbog Ugovih komentara) Stedinja je epizoda u Dajdamu Maestrova,predstava":najprie je ismijao mladoga studenta prigajuci o Hamletu, zatim je odréao,simpozi) onkretne poezije recitirajucl svoju pfesmu u kojoj je opisao kako je prodao svoje tjelo u medicinske svrhe. Melkior odlaz iz tog drustva nakon sukoba s Ugom koji mu se ruga jer pokusava izgladniivanjem izbjeci mobilzac Usljedecim danima Melkior nastavla svoje lutanje gradom. Njegov dan upotpunjuju povremeni boravak Lugostionici Ugodnikuti¢ koju vod! jubazni Kurt, odlasci u redakciju, druzenje s Ugom, susretis Maestrom lrazgovori o civilizaciji, napretku, povijest i sl, susret s don Fernandom i razgovor o don Fernandovoj ‘eorji preventivne dehumanizacije, azgovori sa zagonetnim Atmom (susjedom), Setnje s Vivijanom u koju je zaljubljen. Svoje erotske fantazije Melkior veze i uz ijubavnicu Enku, kojoj povremeno odlazi. Na kkraju prvoga dijela romana Melkior ipak dobiva poziv za mobilizaciju, U prvome dijelu romana éitatelj se upoznaje sa slikom Zagreba uodl rata (jesen 1940), s Melkiorom kao intelektualcem koji se boji i pokugava izbjeci mobilizaciju, ali mu to ne us- pijeva, s paralelnom radnjom njegove zamisliene drame Kanibali i s predratnom kulturnom scenom (zagrebacki boemi u kojima se mogu prepoznati neke stvarne osobe). Medu njima se izdvajaju Maestro (cinik), Ugo (karikatura intelektualca) i don Femando (autor teorije pre- ventivne dehumanizacie). Drugi dio Intelektualac Melkior u vojsi dodivijava niz neugodhnih situacija: najprije ga ismijava narednik Ciéak koji 2eli pokazati svoju superiomost iako nije obrazovan kao Melkior, az te ga situacje spagava Krele, Zovjek ‘koji mu pokuSava pomotijer vidi da se Melkior ne snalazi u novo) (vojnaj)sredin. Nakon epizode s konjem Cezarom Melkior je upucen u bolnicu na specijalisticki pregled, a tamo upoznaje ljubaznu medicinsku sestru Aciku i vojnoga liecnika (Major) koji mu Zeli pomoei, Smjedten je na Tuberkulozni odjl, ali tamo se ‘ne nalaze bolesnic!, veé mladi judi (Tartuffe, Mall, Menjou, Hermafrodit) koje su njihovi utjecajniroditelj tu smjestli da ne bi ili na ratte. Ti su mladi judi neljubazno primili Melkiora, a posebno je neugodan prema njemu starjilieénik (Pukovnik, $f odjela) koji se lijepo ponaga prema mladim simulantima tije obitelii poznaje, a prema intelektualcu Melkioru pokazuje prijezir i mrZnju, Pukovnik provocita Melkiora ‘govoreci mu da zna Kako ne postuje vojsku i nudi mu obraz da Melkior na njega pljune, a Melkior ga Lumjesto pljuvanja jubi u obsraz. Bijesni Pukovnik nakon tog incidenta Salje ga na tzv. Nervno odjeljenje. Na tom se odjelu nalaze tri psihi¢ki bolesna mlada Zovjeka: Melankolik, Maréal dvora i Kero. Melankolik Je poludjeli matematiar koj je razvio teoriju o osvijetljenim prozorima ~u paljenju i gagenju syjetla on Vidi pravilnost i smatra da se tako Salju tajni signali za pustanje ogromnoga aligatora koji je, zapravo, orudje, Melkior se stopio s tom stedinom i pogeo se poneéati poput ludaka. Ipak, Krele mu pomaze i u zahvalujudi laborantu Mitru, Melkior dobiva medicinske nalaze iz koji je vidljivo da je nnesposoban za vojsku, Sto znati da se vraéa kuci u Zagreb,Ranko Marinkovic, Kiklop Naglasak je u ovom dijelu romana na realistiénome prikazu vojne sredine | apsurdu koji w 1ijoj viada: vojnici mrze intelektualce, neuki su \judi nadredeni uéenim ljudima, dobri judi poput majora (lijeénika) u podredenu su polozaju, Melkior (intelektualec) u takvo) se sredini ne snalazi: nadredeni ga ponizavaju, a pomazu mu samo major (lijeénik) i Krele, éovjek koji mu je mogao postati prijateljem, all je je prijateljstvo Melkior odbacio, Treéi dio Nakon povratka Melkior je bio bolestan, a gazdarica ga Je njegovala dok se nije oporavio. Tek nakon ‘nekoliko dana iziéao je z stana, Do¥ao je pred Ugocin’ kuti¢ | tamo susreo susjeda Atmu, kojega je cijelo vrijeme izbjegavao. Od njega je doznao da je uvijek Ijubazni Kurt bio njemaéki Spijun te da je cijela obitelj napustila grad | prodala Ugocinikutié novom viasniku, Atma mu govori o tome sto se zbivalo dok ga nije bilo u Zagrebu: Ugo i Maestro sukobill su se i posvadali a Vivijana vise ne odlazi u tu kavanu. U ‘Melkioru se ponovno javija strah. ‘Melkior odlazi Enki, all se iznenada vra¢a njezin mu2 pa Melkior mora bjezati. Zbog toga se osjeca osa- "miljenim i otjeranim, Susret s prostitutkom na ulicl priprema susret s Ugom kod spomenika Petru Prera- doviu; Melkior se sakrio u sjenu spamenika i nije mu se javio, a nakon toga ga je neko vrijeme pratio, no ubr20 i od toga adustaje, Pred kavanom Corso Melkior susre¢e okrvavijenoga Maestra —izbacen je iz kavane nakon sukoba s Fredijem (kasnije doznajemo da je tu bio i Atma), au kavani su Fredi i Vivijana. Melkior pomaze Maestru i vodi ga do njegova stana (Maestro stanuje na periferi). Dok hodaju, Maestro mu priga o tome kako prezire napredak i modemioga boga (struja, elektron). Maestrov je stan iznimno zapusten | prljav: Melkior pokuSava Sto pri oti, ali ga Maestro stalno zaustavija, “Tijekom te veceri Maestro je ispriéao Melkioru svoju Zivotnu prigu: govorl mu da je postao takav cinik 2bog Jedne Zene (Vivijane). Razgovor se nastavlja temom napretka koji Maestro prezite. Govori da je struja novi bog koji je gori od staroga boga, a ublja mnogo brée i okrutnije.Potpuno pljani Maestro kKlonuo je, azatim osluskuje zov dalekovoda i usporeduje ga sa sitenama (ep Odiseja). Nakon toga Ma- ‘stro ilazi na balkon, a Melkiori dalje ne shvaéa ito ée Maestro utinit: tek kad je vidio bljesak, shut Je da Je Maestro urinirao na dalekovod i tako izvrSio samoubojstvo, odnosno da ga je ublo modern bog (dalekovod, tj. struja). Maestrova smrt iznimno je potresla Melkiora, Dani prolaze, a jednoga jutra Melkiora iz sna bude sirene: to je dan kad zapotinje rat. U njegovu sobu Ulazi Ugo koji ga zove da idu gledati rat - Ugo se ne boji,njemu je tat povod za predstavu. Melkior to odbija | iziazi na ulicu. Odlazi u redakciju, ali list za koji pise nije ii8a0. $ vratarom kratko razgovara 0 Maestru, a potom Zurno izlazi Zrakopov nadlijeée grad, éuje se buka protuzrakoplavnih topova, Melkior dolazi do Komande grada | 2a se prijavitiu vojsku, ali ga sumnjigavo promatrajy i on ponovno bjezina ulic. Ulazi u tramvaj, promatra ljude, razmislja 0 apsurdnoj situacji u kojoj se ludi nalaze jer je zapoteo rat i sve 3to je nekad bilo normalno, sad prestaje. ‘Na kraju romana Melkior se nalazi na gradsko) periferji uje neprijatejske zrakoplove koji nadlije¢u grad i dok podinje bombardiranje, on se spusta na zemlju Zeleci se pritalit i biti menji od kukca kako bi pre 4ivio. Potinje puzati i poput Zivotinje éetveronoske odlazi u Zoopolis (metafora za svijet u vrijeme rata). U treéem dijelu romana prikazuju se zbivanja nakon Melkiorova povratka: Maestro zavrsava Zivot bizarnim samoubojstvom, a nakon nekoga vremena ratna zbivanja zahvaaju | podrugje na kojemu se nalazi Melkior (Zagreb). Na kraju romana Melkior se nalazi u stanju potpune rastrojenosti i dok Nijemci bombardiraju grad, on puzeci odlazl u Zoopolis. 225POVIJEST HRVATSKE KNJIZEVNOSTI Likovi PraLuneeunns kavana Dajdam Melkiorova zgrada restoran Ugodni kutié | > Maestro > Atma kurt | Ugo (Welkoroysusjed,kromant) Else (Kurtova ssa) > don Fernando > Fredi (lumac) ‘ bolnica > Vivijana i {| Tuberkulozni odjel Nerval odjel 7 | Mali > Melankolik > Menjou Kero > narednik Cigak > Tartuffe > Marial dvora > Keele (patel) > Hermatrodit 2 é ¥ 3 a f £ = S & ss Fl = > OSTALI LIKOVI: don Kuzma (Melkiorov vjeroucitelj), Enka, Cviker (tj. Sova; prevarant i pijanac), Pupo, Nepoznati biciklist (antifasist) slijepac, invalid... : Melkior Tresié Melkior Tresié radi kao novinar (kazalisni i filmski krtiéar) u jedno) redakiji, Podrijetiom je s mora, 40 je vidljvo iz sjeéanja na don Kuzmu. Diplomirao je filozofiju. Zahvaljujuci svojemu obrazovanju, dobro poznaje povijest kulture. Vrlo je mnogo éitao, sto se vidi u intertekstualnim asocijacijama u Kojima dominiraju Shakespeare, Dante, Dostojevski U Melkioru su sve emocije prenaglagene, a dominantna je emocija strah. Kao intelektualac sklon Je promatranju | samopromatranju, t. muéi ga misao, odnosno poriv za analizom i promisljanjem. Svijest mu je stalno aktivna, opaza stvarnost i povezuje ju asocijativno sa svojim duhovnim svijetom. Melkior je sav u introspekeiji: boji se poziva za mobilizaciju (€ovjetina), opsjednut je mislima o Zenama (Enka, Vivijana), ali ih ne razumije, pa su sve Zene u njegovo) svijesti svedene na tjelesno. Obiljezje je njegova karaktera pasivnost: primjerice, ako zna da njime manipuliraju, dopusta da bude prevaren, 3to je vidljivo u epizodi s Cvikerom, Melkiorje antijunak: nesiguran je, zavidi ostalima na njihovoj hrabrosti. lako se ne usuduje ni8ta poduzeti,strah od rata ponekad ga tjera na o¢ajnizke poteze, a jedan je od njih simuliranje ludila (ironiéna paralela s Hamletorn). & Zivotje odabrao nteligenciiuza svojeige, on ne pravi histori s idiotima. On Je enije odredio za velike jee na krbu, pod gijtinor, pod veéalima, pred puséanim cjevima, pred narodima koji kev Brutui Cezar U stedistu je Kiklopa autoironiéna svijest intelektualca i umjetnika koja propituje odnos tovjeka i svijeta. Pritom strah odreduje sve postupke: strah gusi slobodnu misao itjera ¢ovjeka da od svega odustaje, cime gubi dostojanstvo i sveden je na jedinku kojoj e tere cll preziv- ljavanje. U takvu je kontekstu éovjek sveden na tjelesnost, na opstanak. Sukladno tome, glavni lik romana nije junak, veé antijunak, Sto je ironiéno pokazano i u njegovu imenu (Tresié).Ranko Marinkovié, Kiklop Drustvo u Dajdamu ___Ugo Maestro don Fernando (wena) eet ea cal DAJDAM papa minal i (Feat) jegovi pomocnici Svaki od ovih likova ima svoju sredisnju epizodu: za Uga je to spektak! koji je izveo u Ugodnome kutiéu, 2a Maestra ispovijest prije samoubojstva | samo bizamo samoubojstvo, a za don Fernanda razgovor s Melkiorom ispred kazalista o teorii preventivne dehumanizacie. > Ugo je lakraljas, alti Covjek predan tjelesnim uzitcima, sto je posebno naglageno u odnosu s Vivi janom i zaruénicom. Njegov je lik kao,karikatura intelektualca’ suprotnost liku Melkiora Tresi¢a. Unatoé svojim intelektualnim sposobnostima Ugo se ne opterecuje razmisljanjem o smistu Zivota i igrama koje povijestigra s éovjekom — Ugo je éovjek trenutka, Covjek nemotivirana ina (acte gratuit), Covjek sveden na boemski tivot u kojemu je intelektualna svijest izgubila svrhu djelova nja i postale sama seb svrhom, Stoga su Ugove dramske scene, bez obzrana to jesulizvedene ra ulict ili u Dajdamu, samo slike duhovita éovjeka koji se svojim intelektualnim sposobnostima sluéi da bi odigrao ulogu lakrdijaia. Njegove ,cre plombe” kao fizicko obiljedje koje se najéesée istige uz njegov lik daju mu grotesknu crtu, P Maestro je urednik gradske rubrike, ,specijalist za Zivotinje kod Dostojevskoga’, alli cinik koji prezire napredak i Zeli da ¢ovjecanstvo ,prestane’, Maestra i Mekiora povezuje duhovni profi odnos prema Zenama: obojica su iznimno inteligentni, ceruditi judi koji poznaju povijest,filozofiju, umjetnost i knjiZevnost, alt | judi koji ne poznaju Zensku psihologiju i Zene svode na tjelesno. Osim toga, i Maestro je, poput Melkiora, misao su- protstavio tehnici, tj, napretku: onako kako je Melkior misiju zaustavio tramvaf’tako je Maestro dbijao pritvatiti »napredak koji je donijelo moderno vrijeme. Njegovo bizarno samoubojstvo izraz/je prijezira prema takvu svijetu. Maestrovo ime aluzija je na Vergilja kao Danteova vodita u Bozanstvenoj komedi, a njime se nelzravno oznacuje odnos Maestra i Melkiora kao odnos uitelja (duhonoga oca) i wéenika (sina). > Don Fernando je pisac, éovjek naizgled vrlo tih i suprotnost je Ugu i Maestru. Medutim, on je vrlo opasan éovjek: 2bog osje¢aja straha i ugrozenosti, abrinut za viastitu egzistenciju, osmislio Je teoriju o,preventivnoj dehumanizaciji”, odnosno o ,ukidanju tragedije skepsom”, Njegova je teorija zapravo parodija Raskoljnikovijeve teorije, a jude dijeli na odabrane (poput don Fernanda) i one obiljezene, koje je priroda predodredila za zlotince. Sredisnja je teza njegove teorije da onaj tko je vazan (privremeno) ne smije biti dobar te da sve potencijaine zlocince treba preventivo zatvoriti i dehumaniairati. Kasnije tradi izvrSitelje za svoju teoriju