Gimnazija Sesvete Ožujak 2023.

Zagreb

FOTOSINTEZA
-učinak svjetlosti na intenzitet
fotosinteze

Učenica: Mia Golomejić , 1.d

Mentor: Maja Fatuta
Bršljan (Hedera helix) je trajna drvenasta
zimzelena penjačica iz porodice bršljana.
Svojim korijenjem prihvaća se za
stijene,stabla,zidove kuća, ali može pokrivati i
tlo ako se nema gdje penjati. Prošrila se iz
zapadne Europe kroz cijelu Europu i zapadnu
Aziju i dalje u svijet. Doseže visinu i do 30 m te
debljinu preko 20 cm. Može doživjeti i do
nekoliko stotina godina starosti. Plodovi ove
biljke su okrugle tamnoplave bobice promjera
5 mm koje dozrijevaju u kasnu zimu. Bršljan
je autotrofni organizam koji procesom
fotosinteze sam sebi proizvodi hranu u obliku
glukoze.

Fotosinteza je proces stvaranja organskih tvari

iz ugljikova dioksida (CO2) i vode (H2O) s
pomoću svjetlosne energije i klorofila uz
istodobno i izlučivanje kisika. Proces se odvija
u kloroplastima zelene biljke u kojima je
smješten zeleni pigment klorofil (pretvara
kemijsku energiju u sunčevu). Proces
fotosinteze može se podijeliti na primarne
procese za koje je nužna Sunčeva svjetlost te
sekundarne procese, tzv. Calvinov ciklus, za
koji svjetlost nije tako nužna (reakcije tame).
Opće gledano fotosinteza je najvažniji
biokemijski proces na Zemlji jer se njime
apsorbirana Sunčeva energija s pomoću vode i
ugljičnoga dioksida ugrađuje u energijom
bogate kemijske veze organskih spojeva.
Sunčeva svjetlost uvelike je važna za proces
fotosinteze.
6CO2  + 6H2O → C6H12O6  + 6O2

> Slika 1. prikazuje proces fotosinteze

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je
vidljivo ljudskom oku. Ljudsko oko u prosjeku
može vidjeti svjetlost s valnom duljinom u
rasponu od 380 do 780 nm (vidljiva svjetlost),
koje ljudsko oko razlikuje kao boje, od
ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom
valnom duljinom. Svjetlost u širem smislu
uključuje i ultraljubičasto i infracrveno
zračenje.

Voda,H2O, najvažniji kemijski spoj na Zemlji

bez kojega život u postojećem obliku nije
moguć. Bitan je sastojak živih organizama te
nužna za njihov život. Zauzima više od dvije
trećine Zemljine površine. Pod utjecajem
Sunčeva zračenja površinska voda neprekidno
se isparuje u atmosferu gdje se kondenzira i u
obliku oborina vraća na Zemlju. Može biti u
sva tri agregacijska stanja.
 HIPOTEZA
Pretpostavljam da svjetlost ovisi o količini
kisika, što je intenzitet svjetlosti veći, veća je
količina kisika.

MATERIJALI I PRIBOR

 Plastična boca
 Epruveta
 7 listova bršljana
 Lijevak
 Voda
 Slika 3. Materijali i pribor

POSTUPAK
Na dno posude stavila sam listove bršljana te
ih prekrila lijevkom. Nakon toga u plastičnu
posudu ulila sam jednu trećinu vode. Na uski
dio lijevka stavila sam epruvetu napunjenu
vodom. Ovu tzv. aparaturu smjestila sam na
stol kuhinje gdje je prodirala sunčeva
svjetlost. Mjerila sam razinu kisika dva
dana(jedan oblačni.jedan sunčani) te
zapisivala rezultate. Mjerila sam količinu kisika
četiri sata svaki sat te rezultate prikazala
tablično i grafički.

Slika 4.prikaz pokusa

 REZULTATI
vrijeme Količina kisika- Količina
sunčan dan kisika-oblačan
dan
10:00 0 ml 0 ml
11:00 0,8 ml 0,4 ml
12:00 1,4 ml 0,9 ml
13:00 2,3 ml 1,2 ml
14:00 3,2 ml 1,6 ml
Ukupno
Slika 2.tablični prikaz količine porasta kisika kroz četiri sata
 količina kisika
6

0
11:00 12:00 13:00 14:00

sunčan dan oblačan dan Column1

Sli
ka 3. grafički prikaz količine porasta kisika u četiri sata

RASPRAVA
Količina kisika se povećava s obzirom na jačinu
intenziteta sunčeve svjetlosti, a to pokazuju i
mjerenja. Tijekom sunčanog dana od 12:00 do
14:00 sati veća je količina kisika zato što je tada
sunce najviše sjalo, fotosinteza je bila uspješnija.
Tijekom oblačnog dana vidimo da je promjena
količine kisika manja nego sunčanog dana i iznosi
otprilike 0.4 ml po svakom satu. Treba
napomenuti da ovi podatci i mjerenja nisu
precizno točni te mogu postojati sitne greške, npr.
neprecizno baždarenje epruvete, nedovoljan
prolazak sunčeve svjetlosti i slično. Kako bi saznala
koliko dana treba bršljanu da proizvede 1L kisika
napravila sam izračun. Uzela sam srednju
vrijednost brzine količine promjene kisika. Za
sunčani dan podijelila sam 3.2 ml sa četiri sata te
sam dobila srednju vrijednost od 0.8 ml. Podijelila
sam 1000ml( 1L) sa srednjom brzinom 0,8 ml i
dobila sam rezultat da bršljan za vrijeme sunčanih
uvjeta proizvede 1 L kisika za 1250 sati odnosno
52 dana. Za oblačni dan sam napravila isti
postupak. Srednja brzina bila je 0.4 ml po satu te
sam 1000 ml podijelila sa 0.4 te dobila rezultat da
bršljan za vrijeme oblačnih dana, 1L kisika
proizvede za 2500 sati, a to je 104 dana.
Istraživanje možemo poboljšati na razne načine.
Možemo postaviti više biljaka na Sunce, ali na
različita mjesta gdje prodiranje sunčeve svjetlosti
nejednako prolazi…
 ZAKLJUČAK
Nakon uspješno provedenog pokusa
ispostavilo se da je moja hipoteza bila točna.
Zaključili smo da je sunčeva svjetlost uvelike
bitna za fotosintezu. Što je količina sunčeve
svjetlosti manja, manja je količina kisika,
odnosno fotosinteza je slabija i usporenija,a
što je veća količina sunčeve svjetlosti, veća je i
količina kisika te je fotosinteza uspješnija i
intenzivnija. Hipotezu smo dokazali i brojčano
gdje se moglo vidjeti da je u sunčano vrijeme
proizvedeno za 1.6 ml kisika više nego pri
sunčanom danu.
 LITERATURA
https://www.enciklopedija.hr/
natuknica.aspx?ID=20282 pristupljeno
19.3.2023.
https://proleksis.lzmk.hr/45413/ pristupljeno
20.3.2023.
Bogut I.,Đumlija S., Futivić I., Remenar S.2019.
Energija za život, Novoselić D.,Biologija1-
udžbenik iz biologije za prvi razred gimnazije,
Alfa, Zagreb,str. 114.-118.