Isak Samokovlija poznati je bosanskohercegovački pisac.

Rođen je u
Goraždu 3. septembra 1889. godine, a preminuo je 15. januara
1955. godine. Sahranjen je na jevrejskom groblju kod Trebevića.
Njegova porodica bila je porijeklom jevrejska, to jest, bili su
sefardski Jevreji. Porodica mu se doselila iz Bugarske u Goražde,
gdje je i Isak proveo svoje djetinjstvo.

Potom je Samokovlija otišao u Sarajevo i tamo upisao Prvu

gimnaziju, koju je i završio. Zatim je otišao studirati medicinu u Beč.
Goražde, Fojnica i Sarajevo bili su prvi gradovi gdje je radio kao
doktor nakon diplome. Iako je kao doktor imao mnogo posla, pisao
je noću kada bi završio s poslom. Književnost je bila Isakova najveća
ljubav, pa bi ga pisanje noću zapravo odmaralo.

Mnogo godina je Isak svoje tekstove držao u ladici neobjavljene,

nemajući potrebu da ih objavljuje, a kamoli da pomisli kako će mu ti
isti tekstovi donijeti popularnost. Pisao je za svoju dušu i suosjećao
sa svakim likom. Vjerojatno je to bila tajna tolike čitanosti i
uvažavanja njegovih djela.

“Rafina avlija” je prva pripovijetka koje je izdao. Bilo je to 1927.

godine. Dvije godine poslije izdao je i prvu zbirku pripovijetki,
nazvanu “Od proljeća do proljeća”.

Samokovlija je radio na Koševu, točnije u bolnici na Koševu, blizu

Sarajeva, gdje je i dočekao Drugi svjetski rat. U toj bolnici je radio
kao šef jednog odjela. Ubrzo je ostao bez posla i morao je nositi
žutu traku koja je na sebi imala Davidovu zvijezdu. Žuta traka bilo
je obilježje kojima su nacisti obilježavali Jevreje u Drugom
svjetskom ratu. Ubrzo su Samokovliju zatvorile ustaše, te je
odveden u logor u Sarajevu. Netom prije nego je završio Drugi
svjetski rat, Isak je uspio pobjeći iz logora, te se krio sve do
završetka rata.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Samokovlija je radio u

književnim krugovima. Mnogi poznati bosanskohercegovački pisci
odali su mu počasti i nakon njegovog života isticali vrijednost
njegovih djela. Također, mnoga televizijska ostvarenja bila su
inspirirana njegovim djelima.

Djela koja je Samokovlija objavio su: “Od proljeća do proljeća”

(1929.), ,”Nosač Samuel” (1946.), “Solomunovo slovo” (1949.),
“Hanka”, “Plava Jevrejka”, “On je lud”, “Fuzija”, “Tragom života”,
“Đerdan”, “Priča o radostima”.