Sadržaj:

1. UVOD..................................................................................................................................2

2. UZIMANJE MJERA...........................................................................................................3

3. MATERIJAL.......................................................................................................................5

4. KONSTRUKCIJA SA OPISOM.........................................................................................7

5. KROJENJE..........................................................................................................................9

6. ŠIVENJE...........................................................................................................................10

7. DORADA..........................................................................................................................12

8. ZAKLJUČAK....................................................................................................................16

9. LITERATURA..................................................................................................................17
 1. UVOD

Kako se priprema tkanina prije krojenja?

Mnogi od spomenutih tkanina moraju se prije krojenja pažljivo pripremiti. Platno za

posteljinu, žensko, muško i dječije rublje kroji se onako kako dolazi iz tvornice, jer ako se
prije krojenja smoči, ono se može iskvariti Kod takvih tkanina radije upuštamo uz odredene
mjere 1-2 cm po dužini i širini. Umjetnu svilu dobro je prije krojenja "dati na papiru" jer se
ona dosta skuplja po dužini i širini a kod peglanj gubi nešto od svog sjaja. Čistu svilu ne treba
močiti i glačati jer se ona ne skuplja i nija. Tkanina od najlona i perlona se ne moče i ne
glačaju, a ako ih ipak želimo izglačati temperatura pegle mora biti niska.Vunene tkanine se
moraju dati na paru ili umotati u mokru krpu koja se drži 4-5 sati, a zatim ispeglaju po dužini.

Kakav bod treba upotrebiti kod šivanja?

Kada šijemo posteljino rublje preporučuje se mali boda kod muško-ženskog i dječijeg rublja
unutrašnji bod može biti veći,a vanjski na muškim košuljama što manji Kod ostalih odjevnih
predmeta izradenih od svile ili vunenih tkanina bodovi mogu biti malo veći jer se tako odjevni
predmeti ponekad prekidaju i moraju parati Prije nego što počnemo krojiti moramo ispitati
smjer niti kod tkanine, kako bismo sve djelove krojih u jednom smjeru.

Kako uskladiti boje i uzorke?

Svako mora znati kakvu će boju odabrati za pojedini odjevni predmet, kakve će uzorke spojiti
zajedno Nije poželjno skrojiti suknju od tkanine sa cvjeticima a uz to bluzu sa prugama ili
kockama i obrnuto isto tako se ne usklaĐuju jake boje kao crvena žuta, i zelena.

2
 2. UZIMANJE MJERA

Mjerenje opsega grudi na ženskom tijelu (sl. 1 ) nešto je složenije nego na muškom. Za
mjerenje opsega grudi na tijelu treba biti grudnjak. Mjerna vrpca se stavlja preko
najizbočenijeg dijela grudi, provlači ispod ruku malo podignuto prema gore i dalje preko leda
vodoravno. Na leĐima se očita rezultat mjerenja. Prilikom očitavanja rezultata treba provjeriti
da mjerna vrpca nije skliznula s najizbočenijeg dijela grudiju, te da nije suviše zategnuta.

Kad govorimo o opsegu grudi kod ženskog tijela, treba razlikovati zapravo tri aspekta opsega
grudi. Upravo opisano mjerenje odnosi se na tzv. srednji opseg grudi. Donji opseg grudi mjeri
se na tijelu vodoravno neposredno ispod dojki. Gornji opseg grudi mjeri se odmah iznad
dojki. Jedan i drugi su važni za nekih (grudnjaka, korzeta itd.) odjevnih predmeta koji se nose
uz tijelo.

Slika 1: Mjerenje opsega grudi na ženskom tijelu

Opseg grudi na muškom tijelu (sl.2 ) mjeri se vodoravno, od prednje strane na najširem dijelu
tijela, ispod ruku i na leĐima se očita iznos.

Slika 2: Mjerenje opsega grudi na muškom tijelu

3
  Crta A označava, duljinu leĎa (mjeri se od zatiljka
vratne kosti do struka).
 Crta B označava širinu leĎa (mjeri od ruke do ruke
preke širine leĎa). Crta P označava duljinu duge suknje
(mjeri se od struka do poda)

Slika 3: Mjerenje zadnjeg dijela tijela

 Crta D označava obujam prsiju (mjeri se ispod ruke,

preko leda prsiju, gdje je tijelo najjače razvijeno).
 Crta E označava obujam struka(mjeri se točno oko
struka).
 Crta F označava obujam bokova (mjeri sese 20 cm ispod
struka)
 Crta H označava visinu prsnog ušitka (mjeri se od struka
prema visini grudi)

Slika 4: Bočno mjerenje

4
  Crta C označava obujam vrata (mjeri se oko vrata, gdje je vrat
najjači).
 Crta G označava širinu prsiju (mjeri se 3-4 cm ispod vratne
jamice, centimetar se okrene vodoravno i mjeri se od jedne
ramene kosti do druge).
 Crta I prvu prednju duljinu (mjeri se od vratne jamice do sredine
struka).
 Crta J visinu stranice (mjeri se od struka do ispod pazuha).
 Crta K duljinu kratke suknje (mjeri se od struka prema dolje, po
želji).
 Crta L duljinu rukava (mjeri se ispod pazuha de iznad palca. tj.
do šake).
 Crta M obujam rukava nad laktom (njeri se od pazuha
vodoravno okoruke).
 Crta N obujam rukava preko lakta (mjeri se tako, da se skuči
ruka, te se mjeri oko ruke preko lakta
 Crta O obujam rukava preko šake (mjeri se preko šake)

Slika 5: Prednje mjerenje

3. MATERIJAL

Ima mnogo vrsta tkanina biramo ih prema namjeni za posteljno rublje i dojnje dječije rublje.

 MUŠKO RUBLJE-upotrebljavaju se razna platna za odjevne predmete biramo razne

vrste tkanina. Svaka tkanina može biti jednostruke i dvostruke širine.
 DJEČIJE RUBLJE- upotrebljavaju se isto tako tanje ili deblje tkanine,od tanji tkanina
jednostruke širine upotrebljavaju se puplin, šifon batist razni flaneli tanji ili deblji kao
pike flaneli.
 MUŠKE KOŠULJE- se izraĐuju od puplina širine 80 cm i to bjelog u boji, prugastog,
a muške gaće takoĐer od puplina ili zafira
 LJETNE MUŠKE KOŠULJE- se izrašuju od panama tkanine širine 80 cm takode u
raznim bojama.
 ŽENSKO RUBLJE- se izraĐuje većinom od tanji tkanina i to čiste umjetne svile
najlona perlona, satena itd.
 ŽENSKE BLUZE se izraĐuju od razni puplina umjetni svila ili pravi najlona itd.

5
Odmah na početku treba izvršiti podjelu materijala a "gruba" podjela bi bila na tkanine od
prirodnih i vještačkih vlakana. Vlakno je osnov svake tkanine, svojim izgledom, osobinom,
načinom tkanja niti vlakana daju tkanini konačni izgled kao i osobine (otpornost, jačina,
čvrstoća, održavanje..itd) Prirodna vlakna se dakle nalaze u prirodi a vještačka se izraĐuju
hemijskim procesima raznih polimera ili se sintentizuju (sintetika). Bilo koje vlakno da je u
pitanju, vještačko ili prirodno, ono ipak mora imati neke svoje osnovne karakteristike, kao
recimo finoća, čvrstoća, otpornost na istezanje elastičnost, otpornost na hemijska jedinjenja
pri održavanju, sposobnost upijanja tečnosti-vode...itd.

Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i
suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku. Pamuk je sjemensko vlakno koje se
dobiva iz istoimene biljke.

Vlakno se najčešće upreda u niti i koristi za izradu mekanih, prozračnih tkanina i najčešće je
korišteno prirodno vlakno u svijetu danas. Nakon pročišćavanja pamučna se vlakna prešaju u
bale teške i po 250 kilograma i odvoze u tvornice tekstila, gdje se preraĐuju u tkanine. Od
cjelokupne svjetske proizvodnje tekstilnih vlakana, više od 70% otpada na pamuk. Otporno
vlakno pamuka korišteno je u različite svrhe. Kad se pamuk podvrgne postupku nakon kojeg
više ne može propuštati vodu, onda je to gotov materijal.

Pamuk je vrlo popularan materijal u tekstilnoj industriji te je najčešće korišteno prirodno

vlakno za izradu tkanina. Čini 33 % svih vlakana koja se koriste u tekstilu i jedan je od
vodećih svjetskih usjeva. Ljudi svestrana pamučna vlakna koriste u mnoge svrhe, od mode,
opremanja doma do industrijske primjene. TakoĐer, pamuk kao usjev i u proizvodnji
zahtijeva veliku količinu vode. Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je oko 2700
litara vode. To je dovoljno pitke vode za jednu osobu u razdoblju od dvije i pol godine.

Slika 6: Plantaža pamuka

6
 Slika 7: Gotov proizvod pamuka (pamučna suknja)

4. KONSTRUKCIJA SA OPISOM

Mjere su za ovu suknju kao kod temeljnog kroja suknje.

Prednji dio

Od lijevog kuta po vodoravnoj crti mjeri se nadesno 5 cm, a okomito 75 cm za duljinu suknje.
Od točke 5. cm mjere se vodoravno 2 cm. Ova se točka spoji s točkom 5. cm na duljini
suknje. Od točke 2.cm vodoravno nadesno mjeri se 1/4 struka +1 cm (72: 4= 18+ 1), tj. 19
cm. Na crti, gdje su označeni bokovi, mjeri se 1/4 bokova + 2 cm (100: 4=25+2), tj. 27 cm.
Na lijevom donjem kutu od 5. cm mjeri se vodoravno 1/4 bokova + 8 cm (25+ 8), tj. 33 cm. U
struku, na vodoravnoj crti od 2. cm oduzmu se okomito 2 cm i ova se točka spoj do točke 19
cm za izrez prednjeg dijela u struku. Sve se dobivene točke spoje. Na lijevom gornjem uglu
dodano je 5 cm a još 2 cm upo trijebe se zato, da se ukosi nabor te stoga suknje bolje prilegne
uz tijelo.

7
 Slika 8: Prednji dio suknje sa naborom

Za stražnji dio suknje mjeri se od desnog kuta vodoravno nalijevo 1/4 širine struka 1-3 cm
ušitak (18+3) tj za 21.cm Na crti gdje su označeni bokovi mjeri se 25cm. U donjem desnom
ćoškuuzima se po horizontalnoj crti 1/4 bokova +6cm (25+6) tj. 31cm.

Od dvostruke širine tkanine može se dobiti suknja ovih mjera s naborom širine od 5 cm, tj. 2 x
5= 10 cm. Nabor može biti i širi. U ovom se slučaju stavi umetak za nabor ili se okrene kroj
na tkanini kako prikazuje slika broj 9. Preko nabora su označene kose crte. One označuju
kako se sredina temelja suknje prebaci do sredine tkanine za nabor. U struku se dodaju 2 cm
za šav, a na duljini 5-cm rub.

Slika 9: Stražnji dio suknje sa naborima

8
 5. KROJENJE

Bansec-mašina sa četiri koluta

Bansek mašina sa dva kotura danas se retko koristi. zbog činjenice da ima mali prolazni
prostor, te će kao takav služiti samo za fino krojenje sitnih detalja, u praksi se najviše koristi
bansec mašina sa tri koluta, čiji je shematski izgled prikazan na slici 10.

Ova mašina se sastoji od stabilne metalne kose (1), koja je napravljena od mašinskog liva ili
od odgovarajući čelični profila. U poslednje vrijeme za izradu skeleta će se koristiti i tvrde

legure lakih metala Na skeletu (1) cu u obliku trougla distribuiran tri ležišta i u njima
montirana tri rotirajuća tačka kotura i to: kolut i to: gornji (2), donji (3) i bočni kolut (4).

Preko oboda sva tri valjka razvučena je i rastegnuta ravna beskonačna čelična traka (5), koja u
stvari predstavlja pokretnu traku mašine. Prednja ivica ove trake je naoštrena i ima oštricu sa
profilom jednakostraničnog trokuta. Dizajnerski ugao oštrice svih mašina Bansek kreće se od
5 do 15 stepeni

Slika 10: Shematski prikaz Banseka

Bansek mašinu pokreće sopstveni pogonski elektromotor (6) preko bočnog valjka (4). Postoje
i takve konstrukcije bansek-mašina (sovjetski tip "RL-2") kod kojih se pogon napaja preko
donjeg valjka (3). Da bi čelična beskonačna traka (5) bolje prijanjala na rubove kotura i da bi
se sigurnije vodila, vanjski rubovi kolutova su presvučeni tvrdom vulkaniziranom gumom ili
odgovarajućom plastičnom masom s visokim koeficijentom trenja.

9
Time se sprečava klizanje trakastog noža, a nesmetan rad mašine postiže se ugradnjom
kotrljajućih ležajeva (kuglični, valjkasti i igličasti) koji omogućavaju da se trakasti nož kreće
većim brzinama. Konstruktivno je moguće podići ili spustiti gornji kotur (2) zajedno sa
njegovim ležajem pomoću vertikalnog zavrtnja i tačka za podešavanje (7), može se podesiti
zategnutost noža trake (9), jer je preciznost krojenje takoĐer ovisi o pravilnoj napetosti
beskonačne trake noža.

6. ŠIVENJE

Na slici 11. shematski je prikazana obična šivaća mašina namijenjena industriji odjeće.
Brojevi pozicija na slici označavaju:

- glava mašine (1)

- pogonski elektromotor (2)
- sklopka elektromotora (3)
- nožna pedala (4)
- kolenjača (5)
- mehanizam za topljenje donjeg konca (6)
- stalak za gornji konac (7)
- postolj mašine (8)
- radni sto mašine (9).

Slika 11: Obična šivaća mašina

10
Na slici su navedene osnovne dimenzije mašine koje su približno iste za većinu svjetskih
proizvoĐača običnih šivaćih mašina. Sve gore navedene komponente obične šivaće mašine
podeljene su u tri osnovna mašinska sklopa, i to:

 radni sklop koji uključuje glavu (1) šivaće mašine sa svim njenim pokretnim i
nepokretnim dijelovima i mehanizmima,
 pogonski sklop koji uključuje pogonski elektromotor (2) sa svim pokretnim i
nepokretnim dijelovima kao i elektro instalaciju koja mu pripada
 pomoćni sklop, koji uključuje postolje mašine (8) radni sto (9) sa svim ostalim
dijelovima koji pripada

Vrste šavova prilikom šivanja

Bod ili šav nastaje u procesu ručnog ili mašinskog šivanja nizanjem pojedinačnih šavova u
liniju, jedan za drugim, pri čemu se provlačenjem konca kroz stvorene ubode vrši spajanje,
ojačavanje ili ukrašavanje tekstilnog ili drugog limenog materijala.

Ovisno o načinu šivanja, razlikujemo dvije osnovne vrste točaka:

 ručni bod koji se stvara ručnim šivanjem i

 mašinski bod koji se stvara mašinskim šivanjem.

Obje vrste šiljaka imaju nekoliko različitih varijanti koje su tipične za jednu i drugu vrstu i
koje karakteriziraju izgled i namjenu boda.

Tipične varijante ručnog šava su:

 jednostruki ručni zrnasti bod

 dvostruki ručni zrnati bod
 slijepi ručni bod.

Osim ovih, postoje i druge varijante priručnika, ali one nisu tipične, jer su izvedene iz jedne
od gore navedenih varijanti. Koriste se dva različita tipa mašinskih vrhova, i to:

 lančani (lančani) mašinski ubod

 Zrnčani mašinski bod

11
Tipične varijante zrnčanog mašinskog boda su:

 mašinski ubod ravnog zrna

 mašinski bod cik-cak
 mašinski ubod slijepog zrna
 opšivni mašinski bod za zrno i
 slijepi preklopni mašinski ubod
 istegljiv mašinski bod

Cik-caki zrnasti bod tipa 304

Ovaj mašinski ubod po Američkim standardima takoĐe pripada klasi 300, ali nosi tipsku
oznaku 304. Ovaj bod ili šav se odlikuje koristeći dva konca za šivanje: gornjeg iglenog
konca (1) i donjeg konca hvataljki (2).

Slika 12: Cik-cak lančani bod tip 304

7. DORADA

Dorada je posljednja i završna faza u tehnološkom procesu industrijske proizvodnje odjeće i

platna. Benov zadatak je da gotovoj odjeći i posteljini da odreĐeni oblik i izgled, tako da
odjeća i posteljina odu na tržište i do krajnjih kupaca i potrošača.

Završna obrada ima poseban zadatak da poboljša gotov estetski izgled gotove odjeće i
posteljine, pa će se zvati i oplemenjivanje. Brojni radni zahvati u fazi dotjerivanja imaju za
cilj naglasiti i naglasiti sve dobre, kvalitativne i estetske osobine već izraĐenih i gotovih
odjevnih predmeta, ali i umanjiti, sakriti ili eventualno otkloniti sve greške i nedostatke koji
su se pojavili u prethodnom procesu izrade. Većina radnih operacija u fazi dorade odjeće i
platna je mehanizirana, a neke su i automatizirane, pa za njih već postoje odgovarajuće
mašine i ureĐaji..
12
Doduše, intenzivno se radi na pronalaženju odgovarajućih mašina i ureĐaja za takve poslove,
pa postoji realna nada da će u skorijoj budućnosti i ti neradni poslovi biti mehanizovani.
Najvažnija i ključna radna operacija u procesu završne dorade je završno peglanje gotove
odjeće i rublja. Moderne mašine i ureĐaji već postoje za ovaj rad i čak je automatizovan u
mnogim fabrikama.

MeĐutim, osim završnog peglanja, dorada uključuje i veliki broj drugih radnih operacija kao
što su: kontrola" i pregled, razvrstavanje i sortiranje, etiketiranje, čišćenje i uklanjanje mrlja i
fleka, pakovanje i sl., za koje postoje samo operacije, pomoćne mašine, ureĐaji, ureĐaji i
pribor za rad, koji olakšavaju i ubrzavaju pretežno ručni rad i neizbježno angažovanje živog
ljudskog rada.

Slika 13: Parni sto za pleganje

Ovaj sto ima fabričku oznaku "SPG-4", što je skraćenica od naziva "sto parni za glačanje". Na
slici je dovodni priključak za centralnu paropodnu instalaciju označen sa (1), čiji je prečnik
cjevovoda samo 9,5 mm,a u kome je radni pritisak vodene pare 480,33 kPa (5 atm ). Sa (2) je
odvodni priključak za kondenzat, a ca (3) je dovodni priključak za vakuumsku instalaciju, čiji
je promjer cijevi 38 mm. Na slici je nožna pedala za uključivanje i isključivanje usisivača
označena sa (4), a sa (5) je radna ploča stola koja se zagrijava parom i čija je ukupna površina
1,6 kvadratnih metara. (6) označava dodatni jastuk koji služi za peglanje rukava, dok (7)
označava dodatni dio radne ploče koji služi za odlaganje ručne pegle.

Ovaj je namijenjen za ručno peglanje sastavnih šavova i drugih površina na odreĐenim

dijelovima muških jakni, ženskih odijela i haljina, kao i sličnih dijelova odeće, uz primjenu
odgovarajućih modeliranih jastuka i kao takav se danas mnogo češće koristi za srednje a
rjeĐe za finalnu.

13
Mašina sa višeugaonim rotirajućim nožem

Ova mašina se koristi u odevnoj industriji uglavnom za sečenje jednoslojnih materijala, ali i
za grubo sečenje velova od tankih krojačkih slojeva, čija visina ne prelazi 10 mm. Često se
ugraĐuje u moderne agregate i za polaganje tkanina i trikotaže u krojačke slojeve, a zatim
služi za rezanje pojedinačnih slojeva.

Mašina ima usko i horizontalno stopalo (1) u kojem ugraĐen je jedan plosnati čelični kontra-
nož, bez kojeg mašina ne može rezati materijal. 3a stopa (1) pričvršćena je na vertikalni
pločasti oslonac (2) u čijem središtu je postavljen kuglični ležaj (3) u kojem se kratka
horizontalna osovina okreće zajedno sa ugaonijim rotirajućim nožem (4).

Da bi ravne oštrice poligonalnog noža (4) bile stalno pritisnute na oštricu donjeg kontranoža,
na horizontalnu osovinu djeluje spiralna opruga koja poligonalni nož neprestano pritiska na
donji kontranož. Na gornji dio vertikalnog pločastog nosača (2) pričvršćen je brzi pogonski
elektromotor (5).Kućište ovog elektromotora je produženo i oblikovano kao poluga (6) koju
će ovaj ureĐaj gurati i usmjeravati. u toku rada. Osa rotora elektromotora (5) i poluge (6)
seku ugao od 25 ca sa horizontalnom nogom mašine (1).

Slika 14: Izgled mašine sa višeugaonim rotirajućim nožem

Na ručki (6) nalazi se prekidač (7) pomoću kojeg se pokreće i zaustavlja pogonski
elektromotor (5). Napajanje je povezano sa pogonskim elektromotorom (5) preko visećeg
električnog kabla (8), a nalazi se na prednjem delu vertikalne noseće ploče (2). Jedna klizna
gravitaciona presa (9) cilindričnog oblika, koja svojom glatkom kuglicom pritiska gornji sloj
preklopnog sloja i na taj način sprečava njegovo eventualno gužvanje.

14
 8. ZAKLJUČAK

Kao i pred svaki proizvod, tako i pred ovaj odjevni predmet, postavljaju se odredeni zahtjevi.
Ti zahtjevi su:

1. ESTETSKI

2. TEHNIČKI

3. EKONOMSKI.

ESTETSKI ZAHTJEVI

Ovi zahtjevi imaju značenja u tome da se estetska pravila zasnivaju na psihološkoj i socijalnoj
osnovi. Svaki novi prozvod mora zadovoljavati kupca u smislu izgleda i skladnog povezivanja
svih komponenata odjevnog predmeta. Estetski zahtjevi sve više postaju odlučujući u planu
proizvoda i zadovoljavaju zahtjevu kupca.

TEHNIČKI ZAHTJEVI

Za udovoljavanje ovog zahtjeva proizvod mora biti što funkcionalniji, a to znači da odjevni
predmet treba biti tako izraĐen da odgovara svojoj osnovnoj namjeni. Ukoliko želimo da ovaj
zahtjev kod proizvoda uspije, potrebno je u fazi izrade uzoraka odjevnog predmeta izdefinirati
i kontrolisati.

EKONOMSKI ZAHTJEVI

Za uspješno poslovanje neke proizvodne firme treba osigurati i odgovarajući nivo po jedinici
proizvoda. ProizvoĐač mora stalno voditibrigu o smanjenju troškova, jer o tom smanjenju
ovisi i visina cijene proizvoda. Ako zelimo udovoljiti ekonomskom zahtjevu koji se postavlja
pred novi proizvod onda trepanino osigurati stalno kontinuirano sniženje troškova proizvoda.

15
 9. LITERATURA

1. TEORIA KROJENJA I ŠIVANJA - Ivka Mikulandra

2. MAŠINE I UREĐAJI U ODJEVNOJ INDUSTRIJI - Nenad Mihajlović

3. TEKSTILNA VLAKNA - Subhija Joldo

4. OSNOVI TEKSTILNE TEHNOLOGUE-Josip Goluža

16