PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE

Nastavna cjelina: KNJIŽEVNOST – TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

Nastavna jedinica: BIBLIJA
POSTIGNUĆA – ISHODI
Učenici će:
– navesti dvodijelnu strukturu Biblije, biblijski stil, okolnosti nastanka
– uočiti njezin utjecaj na književnost i umjetnost te na razvoj pismenosti u slavenskih naroda
– imenovati nekoliko biblijskih tekstova
– analizirati odabrane biblijske tekstove.

Oblici rada

• frontalni rad • rad u paru • individualni rad • grupni rad

Metode rada

• razgovor (diskusije, rasprave za i protiv)

• usmeno izlaganje nastavnika
• usmeno izlaganje učenika – domaće zadaće, seminari
• čitanje i rad na tekstu
• igranje uloga
• praktični radovi učenika
• demonstracije, simulacije
• ostalo

Nastavna sredstva i pomagala

* Prijenosno računalo * LCD projektor * Ostalo

TIJEK NASTAVNOG SATA

ETAPA TRAJANJE I
NAPOMENE

UVOD/MOTIVACIJA
Nastavnik uspostavlja korelaciju s nastavom vjeronauka. Ispituje učenike što znaju o
Bibliji. Izgovara poznate citate (npr. U početku bijaše riječ…), a učenici pokušavaju
pogoditi iz kojeg su dijela Biblije. Potom piše naslov lekcije na ploču.

OBRADBA NOVOGA GRADIVA

Nastavnik izriče nekoliko osnovnih podataka o nastanku Biblije (vrijeme, mjesto i
okolnosti). Potom poveže Bibliju s drugim mitovima o postanku svijeta i time najavi
čitanje prvog odlomka u Postanku. Odlomak čitaju učenici, a nakon čitanja razgovara se o
pročitanome. Nastavnik pita učenike uočavaju li neke posebne izraze ili način izražavanja
tipičan za Bibliju. Potom se razgovara o odnosu mita i književnosti. Nastavnik može
spomenuti okolnosti nastanka prve izraelske države i povezati ih sa zapisom o postanku.
Potom se prelazi na čitanje drugog odlomka iz Knjige Izlaska.
Uz pomoć prethodnog znanja koje imaju učenici s vjeronauka ili opće kulture reproducira
priča o Židovima u Egiptu, njihovoj borbi i putovanju u Obećanu Zemlju.

Dio povijesnih knjiga obrađuje se evocirajući znanje o Marku Maruliću i spjevu Judita.
Ako postoji mogućnost, valja projicirati i neku umjetničku sliku s tom temom. Nastavnik
traži od učenika da u priči o Juditi pronađu elemente domoljublja.
Psalme i Pjesmu nad pjesmama nastavnik najprije tumači frontalno, a potom organizira
vježbu. Vježba se sastoji od traženja epiteta kojim zaručnik opisuje svoju zaručnicu i
obrnuto.
U drugom dijelu obradbe uči se Novi zavjet. Uz frontalno tumačenje moguće je napraviti
vježbu prepričavanja Kristove biografije na temelju evanđelja.
Poslanice i djela obrađuju se frontalno, dok Apokalipsa pruža mogućnost razgovora o
njezinoj percepciji u suvremenom društvu. Heurističkim razgovorom evociraju se pojmovi
kao četiri jahača apokalise, apokaliptični filmovi, scenariji kraja svijeta, milenarizam i sl.

PONAVLJANJE
Ponavljanje se provodi usmeno i prepisivanjem s ploče kao rekapitulacijom.

PLAN PLOČE

Biblija je temeljno civilizacijsko djelo.

Biblija je drugi naziv za Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta.
Opis djela: zbornik svetih knjiga judaizma i kršćanstva, koje potječu najvećim dijelom iz
starohebrejske književnosti.
Vrijeme, razdoblje: stari vijek; Stari zavjet od 10. st. pr. Krista do 1. st. pr. Krista; Novi zavjet
nastao je u 1. stoljeću.
Književne vrste u Bibliji: mitovi, poslovice, religijsko pjesništvo, proročko govorništvo
JEZIK: Stari zavjet pisan je uglavnom hebrejskim te malo grčkim i aramejskim jezikom, a Novi
zavjet je pisan grčkim jezikom.
Prijevodi: Stari zavjet na grčki jezik 3./2. st. pr. Krista – SEPTUAGINTA; na latinski jezik 3./4. st. –
VULGATA (preveo sv. Jeronim); na hrvatski jezik 1831. (preveo Matija Petar Katančić).
Napomena: Stari zavjet sastoji se od 46 knjiga, a Novi zavjet od 27 knjiga.

Stari zavjet: Petoknjižje, Povijesne knjige, Psalmi, Mudrosne knjige, Proročke knjige
Novi zavjet: Evanđelja, Djela apostolska, Poslanice apostola Pavla, Katoličke poslanice,
Otkrivenje