Dokumen - Tips - Franjevci U Bosni

5/16/2018 Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om
Franjevci u Bosni
Click to edit Master subtitle style
http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni 4/15/12 1/40

-Dolazak Franjevaca u Bosnu i

osnivanje Bosanske vikarije-
Franjevački red je osnovao i utemeljio sv. Franjo Asiški
(1182.-1226.). Red je usmeno odobren od pape Inocenta III.
1209., a u službenoj formi je potvrđen od Honorija III. 1223.
godine. Sv. Franjo je bio uzor i otac svojoj subraći. Njegovo
djelovanje je pravi odgovor na pitanja koja su se postavljala
u njegovom Crkve.
i shvaćanja vremenu,
Dokasukoja su se
drugi išli ticala moći, Svetu
oslobađati života,Zemlju
nauka
oružjem, Franjo je to pokušavao nenasilnim metodama:
riječima, propovijedanjem, dijalogom, misionaranjem, a prije
svega primjerom kršćanskog života prema Evanđelju.
 Franjevci
razvitku i su, osim primjernog
oživljavanju izgleda,
kršćanske dali velik
pobožnosti. doprinos
Jedino su takvi
misionari mogli pridobiti za Crkvu siromašni, ali ponosni
bosanski narod, koji se dičio svojom siromašnom Crkvom
http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

4/15/12 2/40

Bosanskom, koju su nazivali pravom apostolskom crkvom.

Nepobitna je činjenica
Hrvatske. Postavlja da su prvi
se nekoliko franjevci
pitanja u Bosnu
u vezi došli iz
toga. Kada su
se nastanili u Hrvatskoj? Koji su im prvi samostani? Kad su
se osnovale provincije i pod kojim imenom? Ta pitanja nisu
ni do danas do kraja riješena. Postoje različita mišljenja
povjesničara, pa prema tome i različiti odgovori na ta
pitanja.

4/15/12 3/40

Prvi franjevački samostani u

hrvatskim krajevima
 Prvi franjevac koji je došao na hrvatsko tlo bio je upravo sv.
Franjo. Početkom jeseni 1212. godine sv. Franjo je krenuo
brodom iz Ankone prema Siriji. Pošto je bilo nevrijeme, lađa
je bila prisiljena pristati na hrvatskoj obali Jadranskog mora.
Nakon kraćeg zadržavanja Franjo se vratio u Ankonu.
 S boravkom sv. Franje u Hrvatskoj 1212. godine predaja
povezuje i osnivanje samostana u Dubrovniku, Splitu,
Šibeniku, Zadru i drugim mjestima na Jadranu.
 Prvi pisani trag o franjevcima na hrvatskom tlu donosi
trogirski plemić Desa Lukin, koji u sporazumu sa svojom
ženom Stanom, pravi oporuku 18. veljače 1234. god. Sav
svoj imetak ostavlja “svojim duhovnim sinovima, dapače
ocima, naime Manjoj braći”. U povijesnim se vrelima
spominju samostani u Puli 1227., Zadru i Dubrovniku 1228.

4/15/12 4/40

5/16/2018
Povjesničari o vremenu dolaska

Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om
franjevaca u Bosnu i o osnivanju

Bosanske vikarije
 O ovoj temi postoje razne teme i razilaženja u mišljenju
povjesničara. Dr. fra Julijan Jelenić je sve povjesničare koji su
do početka 20. st. pisali o ovoj problematici svrstao u tri
kategorije.
 U prvu kategoriju spadaju oni koji misle da su franjevci za
stalno došli u Bosnu za vrijeme generala Gerarda Odonisa.
On je bio francuski teolog i generalni ministar Franjevačkog
reda. Živio je u 14. st. To je mišljenje pogrešno, ali se
sigurno zna da je on prije generalnog kapitula bio u Bosni, te
da je kapitul održan na Duhove 4. lipnja 1340. u Asizu.
 U drugu kategoriju spadaju oni povjesničari koji tvrde da su
franjevci došli u Bosnu odmah u početku Reda, te da su
1260. imali svoju vikariju s osam kustodija. Među ove
povjesničare spadaju: fra Luka Wadding, fra Ivan Ančić.

4/15/12 5/40

 U treću kategoriju spadaju povjesničari koji zastupaju

mišljenje da su franjevci u Bosnu došli već u početku Reda,
te da su imali kustodiju 1235., koja je bila na generalnom
kapitulu u Narboni 1260. proglašena vikarijom. Danas se zna
da je vikarija nastala tek 1340. godine. Ovu teoriju
prvenstveno zastupa franjevac Provincije sv. Ivana
Kapistranskog Grgur Čevapović. I fra Mijo Vjenceslav Batinić
prihvaća ovu teoriju što se tiče vremena dolaska
franjevaca,ali osnivanje vikarije stavlja u 1235. god.

4/15/12 6/40
5/16/2018
Dolazak franjevaca u Bosnu prema

suvremenim autorima i osnivanje

Bosanske vikarije
 Prvi franjevac koji je došao u Banovinu Bosnu bio je
provincijal hrvatske provincije, koji je imao sjedište u Splitu.
27. ožujka 1248. papa Inocent IV. izdaje dvije bule. Prvu šalje
kaločkom nadbiskupu Benediktu, kojom mu zabranjuje
poduzimanje križarske vojne protiv bosanskog bana
Ninoslava,
pravovjerje.dok njegovi
Drugu buluizaslanici
je poslaone ispitaju biskupu
senjskom njegov život
Filipui i
provincijalu Male braće u Splitu, kojom određuje da pođu u
Bosnu ispitati pravovjerje bana Ninoslava. Prvo misionarsko
djelovanje franjevaca počinje s papom Nikolom IV. (1288.-
1292.) i pismom kralju Urošu. Dio tog pisma glasi:….Uostalom
budući da zbog nesposobnosti ljudske naravi, ne možemo u isto
vrijeme osobno biti na raznim mjestima, a ne bismo htjeli svojom

4/15/12 7/40

odsutnošću zanemariti one kod kojih nismo prisutni, šaljemo im

brižne i razborite muževe mjesto nas. Preko njih ispunjavamo dužnost
svoje apostolske službe. Stoga smo smatrali da treba da ti pošaljemo iz
Reda Manje braće ljude doduše siromašne u ovom svijetu, no vjerom
bogate, potpunije poučene u Gospodnjom zakonu. To su naši dragi
sinovi braća Marin i Ciprijan , koji ti nose ovo pismo, da ti i tvoj narod
spasonosnim poučavanjem ove braće punije upoznate Božjeg sina
Isusa Krista, njegovu slavnu Majku i propise kršćanske vjere……
 Stjepan Dragutin je prihvatio jedinstvo s Katoličkom crkvom.
S tim činom
svrhu on se
početkom dao iposlao
1291. na suzbijanje krivovjerja.
papi svog legata, saUmolbom
tu je
da pošalje nekoliko sposobnih svećenika da krivovjerce
obrate na pravi put. Zbog toga se 23. ožujka 1291. smatra
službenim početkom franjevačkog djelovanja i dolaska u
Bosnu.
 Teorije koje iznose ugledni povjesničari o tome da je
Bosanska vikarija osnovana odmah početkom Reda nema
nikakve podloge u do sada poznatim povijesnim izvorima. U
katalogu pape Urbana VIII. iz 1263. ne spominje se Bosanska
vikarija. Vrlo je i dvojbeno da su vikarije postojale prije 1288.
god.
4/15/12 8/40

 Te je godine papa Nikola IV. zabranio osnivanje novih

provincija bez dopuštenja Svete Stolice. Novoosnovane
samostalne jedinice se poslije toga nazivaju vikarijama.
Dubrovački popis
popis sigurno trogirskog
datiran, franjevca
koji navodi Dujmavikariju.
Bosansku iz 1385.Prvu
prvi je
sigurnu vijest da postoji vikar u Bosni imamo u pismu pape
Klementa VI. od 13. lipnja 1344., u kojemu kaže da je
generalni ministar fra Gerard Odonis imenovao fra Peregrina
Saksonca svojim vikarom u Bosni.
 Bosanska je vikarija stvarno počela funkcionirati 5. listopada
1339., a pravno je uspostavljena 4. lipnja 1340.

4/15/12 9/40

Djelovanje franjevaca u vrijeme

bosanske samostalnosti
 Bosna je stoljećima bila samostalna država na čelu sa
svojim banovima i kraljevima. I upravo zbog toga važno je
istaknuti vjersku pripadnost bosanskih vladara te njihov
odnos prema franjevcima i franjevaca prema njima.
Vjerska pripadnost bosanskih vladara

 Svi bosanski banovi i kraljevi su bili katolici. Do dolaska
Osmanlija, u srednjoj Bosni, gdje su se rađali, živjeli i
djelovali bosanski vladari, nije bilo ni pravoslavlja ni islama.
Katolička crkva je postojala u Bosni još u antičko doba, sve
do seobe naroda. U 9. i 10. st. imala je liturgiju na narodnom
jeziku i glagoljskom pismu, a u 11. st. i svoju vlastitu
biskupiju. Rimska crkva je imala veliko nepovjerenje prema
glagoljašima
4/15/12 10/40

i liturgiji na narodnom jeziku, što je davalo povoda raznim

optužbama i političkim intrigama sa strane mađarskih biskupa
i kraljeva. Ono što je uzrok odvajanja bosanske katoličke
biskupije u Bosni odzaRimske
Mađara i Nijemaca crkve
bosanske jeste postavljanje
biskupe, te uvođenjestranaca
latinskog
jezika i rimske discipline nasilnim metodama. Posljedice toga
su neka zastranjenja u čistoći crkvenog nauka, što je Rim
ocijenio kao herezu. Odvojena od Rima, ali sačuvana u
tradicionalnom obliku, narodna bosanska crkva bila je u
narodu masovno prihvaćena. Razumljivo je onda da su
pojedini bosanski vladari, koji su imali većinu takvih podanika
ponekad pristajali uz Crkvu bosansku. Misionarskim radom u
Bosni, djelovanjem dominikanaca i franjevaca, svi bosanski
vladari, koji su i bili pripadnici narodne crkve, prelazili su u
Katoličku crkvu, atetosesepriznavali
vjernik, katolik, katolicima.
vidi po tome Ban Borić
što za pokoj svojejeduše
bio
templarima ostavlja selo Erdelj. Bana Kulina optužuju za
krivovjerje na što se on čudi, te traži od pape da pošalje svog
izaslanika i ispita njegovo pravovjerje,

4/15/12 11/40

kao i njegovih podanika. Potom papin izaslanik, poslije

abjuracije na Bilinu Polju, papu obavještava da nema više
krivovjerja u Bosni. Stjepan, sin bana Kulina, naslijedio je vjeru
svog oca. Ban Ninoslav je svoje pravovjerje dokazao ne samo
riječima nego i djelom. Pravovjerje bana Ninoslava ispitivali su
1248. i senjski biskup Filip i splitski provincijal Manje braće.
Bana Prijazdu obratili su dominikanci, a on se oženio
katolkinjom Šubićkom. Stjepan I Kotromanić je naslijedio
katoličku vjeru. Stjepana II su franjevci obratili na
katoličanstvo. On je bio
Bosni, te je pomogao oduševljen
uspostaviti franjevačkom
samostalnu djelatnošću
Bosansku u
vikariju
i sagradio im je samostan u Milima. Tvrtko I je bio katolik.
Jelena Gruba je također katolkinja. Kralj Ostoja je po odgoju
pripadnik Crkve bosanske, ali kad je došao na bosansko
prijestolje prelazi na katoličku vjeru. Stjepan Ostojić uzima sebi
za kapelana franjevca. Kralj Tvrtko II Tvrtković bio je katolik
cijeli život. On štiti franjevce. Stjepana Tomaša u Katoličku
crkvu prima papinski legat, hvarski biskup Toma Tomašić.
Kraljica Katarina postaje revna katolkinja i

4/15/12 12/40

franjevačka trećorednica. Stjepan Tomašević, posljednji

bosanski kralj naglašava da je odan Katoličkoj crkvi.
Ostaci crkve u Milima

4/15/12 13/40

Franjevci u Bosni prije uspostave vikarije
 O djelovanju prve dvojice franjevaca Marina i Ciprijana

nemamo nikakvih izvještaja. Vjerojatno su se pod
dopuštenjem Stjepana Dragutina nastanili u Srebrenici, gdje
je bilo katolika Dubrovčana i rudara Sasa. Svoje su
djelovanje iz Srebrenice proširili po sjeveroistočnoj Bosni, ali
je ipak teško
uspjeh. reći gdje
Vjerojatno je dasususve
se djelovali i kakav
oni i njihovi su imalidržali
nasljednici
tadašnjeg franjevačkog načina djelovanja, tj. da su bili
putujući propovjednici i da nisu imali samostana. Svakako da
su imali uspjeha jer su poznavali jezik bosanskog puka, a bili
su učeni i uzorna života. Stjepan Dragutin je obratio mnogo
krivovjeraca u Bosni, dao ih je krstiti i sjediniti sa svetom
apostolskom Crkvom, a to je mogao učiniti samo s pomoću
sposobnih katoličkih svećenika. Djelovanje franjevačkih
misionara u Bosni bilo je jedno vrijeme oslabljeno zbog

4/15/12 14/40

dinastičkih borbi u ugarsko – hrvatskom kraljevstvu i nastalih

neprilika u Bosni. Godine 1324. stanje se popravlja dolaskom
fra Fabijana iz Motovuna za glavnog istražitelja krivovjerja. Fra
Fabijana i druge franjevce u Bosni preporučuje papa Ivan XXII
ugarsko – hrvatskom kralju Karlu Robertu, bosanskom banu
Stjepanu Kotromaniću i njegovoj majci Jelisavi. Zadovoljan
uspjesima franjevaca papa ih ponovno preporučuje kralju Karlu
Robertu, te im zahvaljuje na njihovoj susretljivosti prema
bosanskim franjevcima. Upravo ta naklonost pape, kralja i
bosanskog bana govori
franjevci misionari o uspjesima
koji su franjevaca.
dolazili iz raznih Bili suNajveći
provincija. to
broj ih je iz hrvatske provincije koja je bila rasprostranjena uz
jadransku obalu i po otocima, potom iz mađarske provincije,
koja se kasnije prozvala Provincija sv. Marije, i raznih
talijanskih provincija. General Gerard Odonis dao je pravi
zamah franjevačkoj djelatnosti u Bosni uspostavom Bosanske
vikarije, postavljanjem revnog vikara fra Peregrina Saksonca i
slanjem velikog broja franjevaca iz raznih europskih provincija.

4/15/12 15/40

Franjevačka djelatnost u Bosni pod

istaknutijim Bosnaskim vikarima
Fra Peregrin Saksonac (1340.-1349.), bio je prvi bosanski
vikar koji je udraio temelje Bosanskoj vikariji. On je shvatio da
za uspješno djelovanje među siromašnim vjernicima Crkve
bosanske treba prihvatiti način života prilagođen
evanđeoskom siromaštvu apostolske crkve. Fra Peregrin
naseljava
samostane. franjevce po gradskim
Prvi samostan naseljima
je podignuo ban uStjepan
kojimaIIgradi i
Kotromanić u Milima kod Visokog gdje je tada bilo i središte
Bosanske banovine. Drugi samostan je sagrađen u Kraljevoj
Sutjesci. Kasnije su bili podignuti samostani u Olovu,
Srebrenici i drugim mjestima. Krajem 1345. godine fra
Peregrin moli papu Klementa VI da može podići dva
samostana izvan Banovine Bosne za odmor i oporavak bolesne
braće, na što mu je papa dopustio da osnuje samostane u
Stonu i Đakovu. Fra Peregrin je postao

4/15/12 16/40

najutjecajniji savjetnik bosanskog bana Stjepana II

Kotromanića u duhovnim i svjetovnim poslovima zbog svoje
sposobnosti i sveta života. On je banu pomagao srediti
crkvene i državne prilike u Bosni. Bosanski ban Stjepan II i fra
Peregrin su namjeravali sklopiti ugovor s Mlečanima i s
Dušanom Silnim da spase ugled i samostalnost Bosne, ali do
ugovora nije došlo. Fra Peregrin je bio poznat i priznat i izvan
Bosne. 28. siječnja 1349. papa je imenovao fra Peregrina
Saksonca bosanskim biskupom. Sjedište mu je bilo u Đakovu.
Fra Peregrin
Katoličke spada
crkve međuUmro
u Bosni. najzaslužnije muževe
je 28. siječnja u povijesti
1356. i pokopan
je u franjevačkom samostanu u Đakovu. Blaženim ga časti
cijeli franjevački red.

4/15/12 17/40

Samostan u Kraljevoj
Sutjesci
4/15/12
http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni 18/40

 -Bosanski vikari od fra Peregrina do fra Bartola Alvernskog

Fra Peregrina Saksonca na mjesto bosanskog vikara
naslijedio je fra Martin iz Astija (1349.-1350.). Umro je samo
nekoliko mjeseci
nasljednika nakonjestupanja
imenovan naizslužbu.
fra Franjo FirenzeZa njegova i
(1351.-1357.
1360.-1366.). Bio je bosanski vikar u dva navrata. Isticao se
svetošću i redovničkim krepostima. Promicao je znanost među
bosanskim franjevcima. Bio je utjecajan na dvoru bosanskog
bana. Pri kraju njegove vikarske službe, bosanski franjevci su
preuzeli misije u Bugarskoj gdje su obratili veliki broj ljudi na
katoličanstvo. Fra Luka Zoltan (1357.-1360.) bio je četvrti vikar
po redu. Po narodnosti je Mađar i jedini vikar poslije fra
Peregrina Saksonca koji nije bio Talijan u prvom stoljeću
vikarije.
- Fra Bartol Alvernski (1366.-1375. i 1378.-1408.) Bio je
bosanski vikar s najduljom vikarskom službom u Bosni. Rodom
je iz Italije. 1. kolovoza 1377. u samostanu na Sinaju u
Jeruzalemu proglasio je Statut o upravljanju Svetom Zemljom.
Zapadni raskol 1378. teško je pogodio Bosansku
4/15/12

vikariju. Fra Bartol je proširio granice Bosanske vikarije do

Karpata i Crnoga mora. Papa Urban V dopustio je bosanskim
franjevcima 1369. da za svoje potrebe mogu skupljati i primati
milostinju u kraljevstvu Ugarskom i Hrvatsko – dalmatinskom,
a sve na molbu fra Bartola. Papa Grgur XI dopustio je
Bosanskoj vikariji 17. 6. 1372. da može podići dva samostana
u Raši, jedan u Sloveniji, devet u Bosni, Raškoj i Vlaškoj, a 22.
6. 1372. ovlastio je bosanskog vikara da može primiti do 60
franjevaca iz svih provincija Reda. U vrijeme fra Bartola,
Bosanska vikarija
zauzimanjem je imala
franjevci su u36Bosni
samostana.
prihvatiliFra Bartolovim
stroži način života
prema Pravilu sv. Franje. Za fra Bartola posebno su
karakteristične njegove Dvojbe upućene papi 1372. godine.
 - Fra Jakov Markijski (1435.-1438.)
Završio je crkveno pravo i bio je svet čovjek. Držao se
franjevačkog načina propovijedanja. Papa Eugen IV imenuje ga
1436. inkvizitorom u Ugarskoj i Austriji i dopušta mu graditi
samostane u Češkoj, Ugarskoj i Austriji.
4/15/12

5/16/2018
 Fra Jakov je umro u Napulju, a svetim ga je proglasio papa

Benedikt XIII. Njegov se spomendan slavi na dan njegove

smrti- 28. 11. u cijeloj Katoličkoj crkvi. Iako je bio čovjek
velike svetosti, fra Jakov u Bosni nije ispunio svoju misiju
onako kako se od njega očekivalo. Nastojao je suzbiti
krivovjerje Jana Husa pa je dosta vremena proveo u Srijemu
i Mađarskoj. Ojačao je periferiju bosanske vikarije, a
zanemario je centralnu Bosnu. Za njegova vremena
Osmanlije su porušili 16 franjevačkih samostana u Bosni.
Sv. Jakov Markijski
4/15/12

Sjajno doba Bosanske vikarije

 Jedan od najzaslužnijih papa koji je razumio prilike u Bosni i
davao potrebne povlastice bosanskim franjevcima da bi
mogli uspješno djelovati bio je Eugen IV (1431. – 1477.).
Imenovanjem svoga delegata u bosanskom kraljevstvu –
hvarskog biskupa Tome Tomašića u rujnu 1439. želio je
pomoći prvenstveno
Biskup Tomašić franjevcima
svojim pismom odu 19.
njihovoj misijskoj
2. 1451. zadaći.
traži od fra
Ivana Kapistrana, generalnog vikara cismontanskih
opservanata, da pošalje nove franjevce u Bosnu. U pismu ga
također moli da samostane u Dalmaciji ne odvaja od
Bosanske vikarije, jer bosanski misionari ne bi mogli
preživjeti bez milostinje iz Dalmacije. Papinu legatu, biskupu
Tomašiću, pripisuje se i obraćenje bosanskog kralja Stjepana
Tomaša. Sam obred primanja obavio je Tomašić. Kralj tada
postaje gorljivi pobornik i promicatelj katoličke vjere. Bio je
nezakoniti
4/15/12

sin kralja Ostoje, a oženjen Vojačom, ženom niska roda. I

jedno i drugo krnjilo je ugled bosanskog kralja. Stoga on moli
papu Eugena IV da mu pozakoni rođenje, a brak proglasi
nevaljanim. Papa uvažava njegovu molbu pismom od 29. 6.
1445. kralj tada sklapa crkveni brak sa Katarinom Kosačom,
kćerkom Stjepana Vukčića, velikog vojvode bosanskog i
gospodara Huma. Katarina također prelazi na katoličku vjeru,
postaje franjevačkom trećorednicom. Po primjeru kralja i
kraljice, brojna bosanska vlastela i knezovi počinju prelaziti na
katoličku vjeru. Među
Visokog i Donjih njima
krajeva. se ističe sa
Usporedno Petar Vojsalić,
ovim gospodar
događajima
franjevci su se udomaćili na dvoru, te su mogli razviti uspješnu
djelatnost. Franjevačkog vikara fra Fabijana Kenyeresa iz
Bačke (1445. – 1447.), papa Eugen IV imenuje inkvizitorom u
svim krajevima gdje se proteže Bosanska vikarija, naime u
Ugarskoj, Bosni, Moldaviji, Vlaškoj, Bugarskoj, Raškoj i
Slavoniji. Malo kasnije isti papa će pridružiti Bosanskoj vikariji
samostane u Vlaškoj, Moldaviji, i one u Budimu i Segedinu;
također i pet samostana
4/15/12

Dubrovačke Republike i Dalmacije.
 Kralj Stjepan Tomaš, nakon prelaženja na katoličku vjeru,

nije odmah progonio nekatolike, čak je pokazivao poštovanje
prema njihovim
franjevcima, pa precima.
su išli čakTo se nije
dotle sviđalo
da su kraljupožrtvovnim
uskraćivali
primanje svete pričesti. Kralj se, posredovanjem biskupa
Tomašića, obraća papi s molbom da mu dopusti kontaktirati
s nekatolicima i njihove glavare izričito štovati, a ipak svetu
pričest primati dok mu se ne pruži prilika posve ih iz zemlje
iskorijeniti. U pismu svom izaslaniku 11. 11. 1443. papa
naređuje svim franjevcima da podjeljuju kralju svetotajstva
koliko god puta zatraži.
 Kroz 100 godina vrlo intezivnog djelovanja franjevci su se
duboko ukorijenili
katolicizirali Bosnuupred
bosansko
turskotlo i gotovo u potpunosti
osvajanje.
 Papu Eugena IV nasljeđuje Nikola V, koji je ubrzo dozvolio
cijepanje Mađarske vikarije, a bulom Cupientes od 13. 5.
1455. odredio je da se Bosanka vikarija ima protezati
4/15/12

Bosanskim kraljevstvom i okolnim područjima od rijeke
Drave do Jadrana te da samo ona ima uživati privilegije koje je

papa do tada podijelio.
Papa
Eugen IV
Kralj Stjepan
Tomaš Kraljica
4/15/12Katarina

5/16/2018
Gradnja franjevačkih samostana i

crkava u 14. i 15. stoljeću

 Gradnja katoličkih crkava u srednjovjekovnoj Bosni vezana je
uglavnom uz razvitak gradova i dolazak franjevaca. Za
razliku od krstjana koji su živjeli obično po selima, franjevci
idu u trgovačka, gradska i prigradska naselja gdje boravi
velik broj ljudi.
 Najstariji popis franjevačkih samostana imamo kod
Bartolomeja Pizanskog u djelu De conformitate vitae B.
Francisci (1385./90.). Pisac je koristio podatke iz 1375.
Prema tome popisu, Bosanska vikarija obuhvaća sve zemlje
od Crnoga mora do Istre, s dijelovima Ugarske i Vlaške sa 7
kustodija
spominju ise36samostani
samostana. Na području
u Milima, Bosanske
Kraljevoj kustodije
Sutjesci, Lašvi i
Olovu. U 15. st. na teritoriju današnje Bosne postoji više od
30 samostana. Njihov točan datum nastanka se ne zna. Neki
od njih su: samostan i crkva u Podvisokom, Zvorniku
4/15/12

(približno 1423.), u Fojnici (približno 1442.), u Kreševu,
Vranduku i Bobovcu (približno 1449.).
Bobovac
Fojnica
Kreševo
4/15/12

27/40
Najstariji samostan na teritoriju danasšnje Bosne je

vjerojatno samostan u Bistrici, u Livnu. Građen je u vrijeme
kada je Livno bilo srednjovjekovna hrvatska županija i kada
je bio sastavni dio hrvatske provincije Dalmacije, sve do
uspostave Bosanske vikarije 1340.
 U Bosanskoj vikariji bilo je crkva nevezanih za samostan.
Tako crkva sv. Marije u Glamoču, crkva sv. Tome u Vranduku,
crkva sv. Roka u Bakićima, crkva sv. Nikole u Čaglju kraj
Srebrenice i crkva u Veseloj Strži.
Livno Vranduk
4/15/12
28/40
Arheološki nalazi pokazuju da su onodobne crkve građene u

gotičkom stilu. Imaju oblik propovjedničkih crkava
karakterističnih za franjevačko graditeljstvo u Europi onoga
vremena. Jedini očuvani crkveni zvonik imala je crkva u
Jajcu, a poznat je pod imenom toranj sv. Luke, koji je
sačuvan do danas. Crkve su uglavnom građene od kamena
u vapnenoj žbuci. Iznutra su bile ukrašavane freskama, te
raznim umjetničkim predmetima. Većina crkava bila je
posvećena Svetoj Mariji.
Toranj sv. Luke

u Jajcu
4/15/12
29/40
Podjele Bosanke vikarije

A) Kustodije Bosanske vikarije u 14. i 15. st.
 Bosanska vikarija je bila podijeljena na manje teritorijalne
jedinice koje su se nazivale kustodije. Po Bartolomeju
Pizanskom – 7 kustodija sa 35 samostana. To su:
- Duvanjska kustodija - samostani u Stonu, Novom

Imotskom, Cetini, Bistrici i Glamoču…
- Grebenska kustodija – samostani u Krbavi, Krupi, Grebenu i
Glažu…
- Bosanska
Milima, i Olovu… – ima samostane u Kraljevoj Sutjesci,
Lašvi kustodija
- Usorska kustodija – samostani u Đakovu, Modriči, Vrbici,
Skakavi i Bukovici…
4/15/12

30/40
5/16/2018
- Mačvanska kustodija – samostani u Bijeljini, Srebrenici,

Alšanu (Slavonija)…
- Bugarska kustodija – Srijem i južna Ugarska
- Kovinska kustodija – mjesta u Ugarskoj i Vlaškoj
- Kustodija sv. Katarine u Apulji – kasnije osnovana i osma
kustodija Bosanske vikarije
Duvanjska kustodija se dijeli na Cetinsku i Stonsku kustodiju.
Ugarska kustodija nastala je umjesto Bugarske poslije pada
bugarskih i srpskih zemalja pod Osmanlije. Diobom Grebenske
kustodije 1446. nastala je Jajačka kustodija sv. Katarine i
Grebenska kustodija. Usorska i Zvo(r)nička kustodija sv. Marije
nastala je 1448. ujedinjenjem samostana Usorske i Mačvanske
kustodije. Krbavska kustodija – osnovana u Dounju, Pokuplju,
Krbavi i Lici.
4/15/12

31/40
5/16/2018
B) Diobe Bosanske vikarije

 Od Bosanske vikarije prva se odijelila Apulijska kustodija

1446. Ugri već od 1440. rade na odcjepljenju od Bosanske
vikarije. Zbog
vlasti, papa nezadovoljstva
Eugen IV dopušta mađarskih
uspostavu franjevaca i civilne
Ugarske vikarije.
Njoj su pripojeni svi samostani od Save do Tatarskog
(Azovskog) mora, a Bosanskoj vikariji od Save do Jadrana. U
isto vrijeme dok su Mađari radili na osnivanju svoje vikarije, i
u Dalmaciji se pokreću borbe za odvajanje od Bosanske
vikarije. Nakon brojnih prepirki i pregovora postignut je
dogovor o zajedničkoj vikariji Bosne i Dalmacije pod imenom
Vikarija Bosne i Dalmacije. Dubrovački samostani nisu
pristajali na ujedinjenje, ali su na zajedničkom sastanku svih
kustoda održanog u Pašmanu 1464. pristali na ujedinjenje.
Ubrzo Dubrovčani
im dozvoljava papapostižu
Pavao osnivanje Dubrovačke
II, bulom iz vikarije,
1465. Do prave to
sloge
u Vikariji Bosne i Dalmacije nije dolazilo zbog zamršene
političke situacije u Bosni. Do konačnog cijepanja ovih dviju
vikarija dolazi na općem kapitalu opservanata u Bolzanu u
4/15/12

5/16/2018
u lipnju 1469. Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om
- Posljednja dioba Bosanske vikarije na Bosnu Srebrenu i

Bosnu Hrvatsku –
Posljednja dioba Bosanske vikarije, prije nego što je postala
provincijom, dogodila se 1514. Jedan dio vikarije bio je pod
osmanskom upravom (Turska Bosna), a drugi dio pod upravom
katoličkih vladara (Bosna Hrvatska). Franjevcima pod
Osmanlijama dopušteno je djelovanje u ograničenom obliku;
dok su franjevci pod katoličkim vladarima otvoreno
propovijedali otpor protiv Osmanlija. Zato su i oni franjevci pod
Osmanlijama bili sumnjivi vlastima. I jedni i drugi su vidjeli
izlaz u diobi Vikarije na dva dijela: teritorij pod Osmanlijama da
bude jedna, a slobodni krajevi druga vikarija. Dio pod
Osmanlijama obuhvaćao
sjedištem u Milima je dvije
(Visoko) kustodije:
i Zvorničku Bosanskuusa
sa sjedištem
Zvorniku. Na taj način je Bosanska kustodija samo pravno
pripadala Bosanskoj vikariji, a stvarno je bila samostalna. Na
kapitulu u Napulju 1512. franjevci Bosanske kustodije traže da
se i pravno odijele od drugog dijela Vikarije,
4/15/12


5/16/2018
koji je pod kršćanskim vladarima. Na općem kapitulu

opservanata u Asizu 1514. to je i učinjeno. Dio slobodan od

Osmanlija nosit će naziv Bosna Hrvatska, a drugi dio, onaj pod
osmanskom upravom, zvat će se Bosna Srebrenička.
-Bosni Hrvatskoj pripadali su samostani na teritoriju
današnje Bosne: Bihać, Otoka, Novi na Uni, Glamoč, Jajce,
Greben, Glaž, Bukovica, Modriča, Soli, Bijeljina.
-Bosni Srebrenoj su pripadali: Srebrenica, Zvornik, Mostar,
Ljubuški, Olovo, Sutjeska, Fojnica, Kreševo, Rama, Konjic,
Imotski, Zaostrog i Makarska.
Od 1514. na teritoriju hrvatskog jezičnog područjna postoje,
dakle, četiri opservantske vikarije: Dalmatinska, Dubrovačka,
Bosna Srebrena i Bosna Hrvatska. Sve će one bulom pape
Leona X iz 1517. biti proglašene provincijama.
4/15/12


Franjevačk
i
samostani
u 15. st.
4/15/12


5/16/2018
Bosnaski franjevci pod osmanskom

upravom
 Najteže razdoblje za život franjevaca je vrijeme osmanske
uprave. Franjevci su baš u tom vremenu proširili svoju
djelatnost, išli su za Osmanlijama u one krajeve iz kojih su
svećenici bježali. U jesen 1386. Osmanlije su prvi put upali u
Bosnu, 1388. poraz kod Bileće, 1389. pobjeđuju u Bitci na
Kosovu. Godine
borbi protiv 1415. Hrvoje
Sigismunda Vukčić
u Usori. poziva
Godine Turke
1426. u pomoć,
Turci su u
opljačkali sjevernu Bosnu. 1428. prisilili su kralja Tvrtka II na
plaćanje danka. Godine 1435. poziva ih Stjepan Vukčić
Kosača, pljačkaju teritorij Pavlovića. Od 1434. u Bosni
prisutna osmanska vlast sa sjedištem u utvrdi Hodidjed, u
župi Vrhbosni. Padom Bosne pod Osmanlije nestaje
bosansko kraljevstvo, samostalna crkva bosanska i bosansko
plemstvo. Kustos Bosanske kustodije, fra Anđeo Zvizdović je
uvidio da je jedno razdoblje završilo, a da je počelo drugo.
Tražio je način
4/15/12


5/16/2018
kako da sačuva i narod i vjeru. Rješenje problema je bila Ahd
– nama.
Fra Anđeo Zvizdović
Rođen je 1420. u mjestu Zvizde kraj Uskoplja. Podrijetlom je
iz bogate obitelji koja mu je omogućila pristojnu naobrazbu.
Obratio se na propovijed sv. Jakova, koji ga je primio u
Franjevački red. Umro je 1498. u Fojnici (njegovi ostaci se
čuvaju pod sporednim oltarom). Postao je uzor vladanja
franjevaca na bosanskom prostoru, on je paradigma vjere,
ljubavi prema narodu, vlastitom zavičaju i vlastitoj instituciji.
Ahd – arapska riječ – svečano obećanje

Ahd – nama
Nama – perzijska riječ – pismo
Ahd – nama je povelja u kojoj sultan jamči da će izvršiti
zadano 4/15/12

katolika obećanje.
u Bosni u Najvažnija je povelja
osmansko vri eme. za život franjevaca i
5/16/2018
 Dr. Hazim Šabanović analizirao je 1949. 10 sačuvanih kopija
Ahd – name (u Fojnici 6, sutjeski samostan 2, Visoko 1,

Beograd 1, Sarajevo također 1). Svrstao ih je u 2 skupine.
Tekst prve i druge razlikuju se u onim rečenicama koje
govore o povratku i slobodnu životu franjevaca i Hrvata
katolika pod turskom vlašću. Dr. Šabanović je zaključio kako
se može utvrditi da današnji primjerak Fojničke Ahd – name
nije original. 1463. pri susretu u vojnom logoru Milodraž,
Mehmed II je fra Anđelu izdao Ahd – namu. Izvori pišu koliko
se on svidioodlučnošću
mudrošću, Mehmedu iIIhrabrošću
svojim pametnim govorom,
da jednostavno nije
mogao a da mu ne dopusti sve što je bilo shodnu za miran
život kršćana. Sultan Mehmed II je također znao da
vrijednost njegovog osvajanja ne leži u bosanskim brdima
nego u pučanstvu. Fra Luka je opisao život i rad Anđela
Vrhbosanskog. Između ostalog i to kako je fra Anđeo želio s
pučanstvom napustiti Bosnu, i kako ga je Mehmed II pozvao
sebi. Benedikt Kurpišić je zapisao da u Bosni žive tri naroda
sa tri vjere. Starosjedioci su bili rimokatolici. Najstariji
spomen Ahd – name se nalazi u
4/15/12


5/16/2018
fermanu sultana Bajazita II, pisanom 1483., upućen
begovima bosanskog, hercegovačkog i zvorničkog sandžaka.

Selim I je 1515. izdao bosanskim franjevcima ferman kojim ih
oslobađa tereta i davanja harača. Selim II 1520. izdaje ferman
kojim zabranjuje nadzorniku carine da išta uzima od
franjevaca. Niz fermana je izdao i Mehmed II, kao i ostali
nasljedici. Postojeća Fojnička Ahd – nama je sastavljena od
teksta autentičnog fermana Bajezita II iz 1483. Original nije
sačuvan, vjerojatno zbog požara koji je izbio 1664., i koji je
potpuno
franjevci uništio samostan
dobili 1666. sv. kojim
ferman Duha mogu
u Fojnici. Fojnički
obnoviti su i
crkvu
samostan na starom mjestu. Franjevci su tijekom 16. i
početkom 17. st. dali rekonstruirati Ahd – namu. Nakon smrti
Mehmeda II sve manje i manje se uvažavala Ahd – nama.
4/15/12



Dokumen - Tips - Franjevci U Bosni

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokumen - Tips - Franjevci U Bosni

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5/16/2018 Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni 4/15/12 1/40

5/16/2018 Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om

-Dolazak Franjevaca u Bosnu i

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

5/16/2018 Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om

Bosanskom, koju su nazivali pravom apostolskom crkvom.

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Prvi franjevački samostani u

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Povjesničari o vremenu dolaska

franjevaca u Bosnu i o osnivanju

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

5/16/2018 Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om

 U treću kategoriju spadaju povjesničari koji zastupaju

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Dolazak franjevaca u Bosnu prema

suvremenim autorima i osnivanje

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

odsutnošću zanemariti one kod kojih nismo prisutni, šaljemo im

 Te je godine papa Nikola IV. zabranio osnivanje novih

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Djelovanje franjevaca u vrijeme

Vjerska pripadnost bosanskih vladara

i liturgiji na narodnom jeziku, što je davalo povoda raznim

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

kao i njegovih podanika. Potom papin izaslanik, poslije

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

franjevačka trećorednica. Stjepan Tomašević, posljednji

Ostaci crkve u Milima

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Franjevci u Bosni prije uspostave vikarije

 O djelovanju prve dvojice franjevaca Marina i Ciprijana

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

dinastičkih borbi u ugarsko – hrvatskom kraljevstvu i nastalih

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

Franjevačka djelatnost u Bosni pod

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

najutjecajniji savjetnik bosanskog bana Stjepana II

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni

 -Bosanski vikari od fra Peregrina do fra Bartola Alvernskog

vikariju. Fra Bartol je proširio granice Bosanske vikarije do

 Fra Jakov je umro u Napulju, a svetim ga je proglasio papa

Benedikt XIII. Njegov se spomendan slavi na dan njegove

Sv. Jakov Markijski

Sjajno doba Bosanske vikarije

sin kralja Ostoje, a oženjen Vojačom, ženom niska roda. I

 Kralj Stjepan Tomaš, nakon prelaženja na katoličku vjeru,

Drave do Jadrana te da samo ona ima uživati privilegije koje je

Gradnja franjevačkih samostana i

crkava u 14. i 15. stoljeću

Vranduku i Bobovcu (približno 1449.).

Toranj sv. Luke

Podjele Bosanke vikarije

- Duvanjska kustodija - samostani u Stonu, Novom

- Mačvanska kustodija – samostani u Bijeljini, Srebrenici,

B) Diobe Bosanske vikarije

 Od Bosanske vikarije prva se odijelila Apulijska kustodija

u lipnju 1469. Fra njevc i u Bosni - slide pdf.c om

- Posljednja dioba Bosanske vikarije na Bosnu Srebrenu i

http://slide pdf.c om/re a de r/full/fra njevc i-u-bosni 33/40

koji je pod kršćanskim vladarima. Na općem kapitulu

opservanata u Asizu 1514. to je i učinjeno. Dio slobodan od