POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

UPRAVLJANJE U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

AKADEMSKA: 2022/23.

Percepcija kvaliteta i operativni menadžment

-seminarski rad-

Mentor:

Čolić, Djuderija

Sarajevo, decembar, 2023.

L POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET
 2

Contents
1.Uvod...................................................................................................................................................3
2.Kvalitet..............................................................................................................................................4
2.1. Percepcija kvaliteta..................................................................................................................5
2.2. Pokazatelj kvalitete...................................................................................................................5
3.Operativni menadžment...................................................................................................................6
3.1.Uloga vremena u procesu upravljanja proizvodnjom.............................................................7
3.2.Odnos sa dobavljačima i distributerima..................................................................................8
4.Zaključak........................................................................................................................................10
5.Literatura:.......................................................................................................................................11

Popis slika i tabela:

Slika 1. Uslovljenost kvaliteta
Slika 2. Pokazatejlji kvalitete (izvor:interna dokumentacija)

Slika 3. Proces transformacije

Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu, sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo
poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je osnov Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom
dobu, sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

1.Uvod

Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje
i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i
subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle
doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o
spolu, životnom dobu, sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S
toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno
utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču

kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni
menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar
kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije.
Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa;
rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih
potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je osnov
svakog preduzeća za postizanje zadovoljstva potrošača, a samim tim i postizanje
konkurentnosti na tržištu.

Cilj rada je predstaviti važnost kvaliteta kako za kompaniju tako i potrošače; važnost svih
učesnika proizvodnje u postizanju kvaliteta te kako to zapravo utiče na konkurentnost
preduzeća općenito. Dao bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment.
Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao
operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge. Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem
potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako
bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.Da bi
kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i
planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije
resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge. Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan
operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije.
Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i
planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije
resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

2.Kvalitet

Prema normi ISO 9000, kvalitet je stepen do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava
zahtjeve. Shodno tome, kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i
potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. Pojam kvalitet ima višestruko značenje te
ga je važno razlikovati od politike kvaliteta, upravljanja kvalitetom, sistema kvaliteta,
kontrole kvaliteta i obezbjeđenja kvaliteta (Mitrović,1996.)

Kvalitet je konstantno uslovljen potrebom tržišta, proizvođača te kupaca ( slika 1.). Samim
tim, kvalitet je možda i najvažniji pokazatelj konkurentnosti. Kompletna slika o kvalitetu u
preduzeću direktno utiče na poziciju istog na tržištu. Pored toga, zadovoljavanjem potreba
kupaca, povećava se kvalitet poslovanja odnosno konkurentnost u odnosu na druga
preduzeća. Ukoliko preduzeće obrati pažnju na kvalitet i ovaj odnos postat će, dakle,
uspješnija.

Slika 1. Uslovljenost kvaliteta (izvor:interna dokumentacija)

Shvatanje kvaliteta i prethodno opisano, čine kupca/potrošača najvažnijim učesnikom

navedenog odnosa. Potrošač svoje potrebe zadovoljava preko usluge ili proizvoda koji
preduzeće nudi. Ukoliko preduzeće plasiranjem traženog proizvoda ispuni zahtjeve to dovodi
do zadovoljstva potrošača što direktno utiče na položaj preduzeća.

Shvatanje kvaliteta i prethodno opisano, čine kupca/potrošača najvažnijim učesnikom

navedenog odnosa. Potrošač svoje potrebe zadovoljava preko usluge ili proizvoda koji
preduzeće nudi. Ukoliko preduzeće plasiranjem traženog proizvoda ispuni zahtjeve to dovodi
do zadovoljstva potrošača što direktno utiče na položaj preduzeća.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

2.1. Percepcija kvaliteta

Crosby (1980.) je definirao kvalitetu kao prilagođavanje zahtjevima kupaca. U zavisnosti od

toga kome se plasira, kvalitet je različito i shvaćen. Svaki potrošač, dakle, ima različito
shvaćanje te potrebu za kvalitetom. Npr. sa stajališta potrošača, kvalitet proizvoda ili usluge
može biti dobra ambalaža; okus; ili je to možda ipak boja i sl. Također, treba uzeti u obzir da
je kvalitet za potrošače uslovljen i njihovoj kupovnoj moći pa je shodno tome, kvalitet jeftin
ili skup proizvod/usluga. Dakle, shvaćanje kvalitete ovisi o percepciji potrošača ili
organizacije.

2.2. Pokazatelj kvalitete

Proizvođačima, kupcima i kontrolorima treba da budu jasni i razmljivi pokazatelji kvalitete

Pokazatelji kvalitete vrednuju i kategoriziraju kvalitetu proizvoda, usluge, procesa i
organizacije. ( Kuliš et al, 2010 ). Pokazatelje kvaliteta možemo definisati koa veličine koje
am određuju ili kvalificiraju kvalitet nekog proizvoda, te procesa ili organizacije. Svi
zainteresirani trebaju da ih shvate, a to se može postići time da oni budu jasni kako bi se
lahko mogli dogovoriti oko istih.

Pomoću atributivnih ili varijabilnih mjera se može vrednovati kvalitet proizvoda, ali u
ovisnosti vrste proizvoda. Atribut označava karakteristiku proizvoda koja se ne može mjeriti,
već se izražava tvrdnjom, kao npr.: ide - ne ide, postoji - ne postoji, ljubazan - neljubazan itd.
Varijabilna mjera je karakteristika koja je određena numeričkom vrijednošću i koja se može
mjeriti na kontinuiranoj skali. ( Umihanić et al, 2013 )

Slika 2. Pokazatejlji kvalitete (izvor:interna dokumentacija)

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

2.3. Modeli upravljanja kvalitetom

Kvalitet proizvoda se razvijao stalnim laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta sastojaka

proizvoda i njihovim ocjenjivanjem sto je sto je u konacnici imalo kvalitetan proizvod na
trzistu i kvalifikaciju npr ISO 9000. Bilo je labaratoeijskih ispitivanja sastojaka, i trazenja
stalno kvalitetnijih sastojaka kpji su dobijali odredene certifikate od najnizih do ISO
STANDARDA.

Inspekcija i test
Prva faza upravljanja kvalitetom sastoji se od kontrole i ispitivanja (Inspekcija i testiranje, ili,
skraćeno, I&T). U eri masovne industrijalizacije proizvodnje, odgovornost za kvalitet je data
kontrolorima kvaliteta. Kontrola i testiranje uključivalo je samo kontrolu proizvoda u procesu
proizvodnja. Kontrolori su bili bez znanja i obrazovanja, a njihovi rezultati jesu bili su zapisi
o otpadu, potrebnim popravkama i ozbiljnim greškama i skandalima u kvaliteti. Sa
organizacijske tačke gledišta, umjesto kontrolora proizvoda u procesu proizvodnje, u daljem
razvoju prešlo se na stvaranje samostalnih odjela za kontrola kvaliteta. (Fazlović et al., 2013)

Kontrola kvaliteta - QC (Kontrola kvaliteta)

Kontrola kvaliteta uključuje operativne aktivnosti usmjerene na praćenje proces i otklanjanje

uzroka nezadovoljavajućeg rada, uz primjenu statističke metode i tehnike. Ove aktivnosti
obavljaju ne samo kontrolori već i kontrolori tehnolozi koji primjenjuju SPC metode za
tehnološki menadžment proizvodni procesi.

Osiguranje kvalitete - QA (Osiguranje kvaliteta)

Ovaj koncept, u evoluciji kvaliteta, predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodne.

Fokus je na prevenciji. Kao rezultat toga dolazi do osiguranja kvaliteta nova filozofija
kvaliteta, a njena praktična implementacija dolazi do izražaja uvođenjem sistema kvaliteta
prema ISO 9000. Osiguranje kvaliteta uključuje cijeli proces organizacije, a ne samo
proizvodnja. Juran ima pozitivno mišljenje o konceptu ISO 9000, kao evropskoj strategiji
poboljšanja kvaliteta, prvenstveno sa stanovišta poboljšanja organizacije, dokumentacije i
procesa, ali je skeptičan u mišljenju da organizacija koja dobije sertifikat po sistemu Kvalitet
ISO 9000, zbog nerazumljivosti mnogih stvari, „apsolutno ne može dostići kvalitetu svjetske
klase“.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

3.Operativni menadžment

Operacijski menadžment pretpostavlja da korištenje određenog pojmovnog modela

(konceptualnog modela) te sustavno preispitivanje (kontinuirano poboljšanje) vode ka
operacijskoj izvrsnosti. Pod operacijskom izvrsnošću podrazumijevaju se ciljevi vezani uz
efikasnost i efektivnost, mada se operacijska uspješnost sve češće povezuje i sa
zadovoljstvom potrošača/korisnika usluga.

Operativni menadžment je proces sistematske direktive i kontrole operacija u kojima se

nabavljeni inputi transformišu u gotove proizvode, dobra i usluge ( Bijelić, Milanović, 2012).
Dakle, operativni menadžment je sastavni dio proizvodnje koji zapravo efikasno vrši
upravljanje proizvodnim procesom odnosno transformacijom inputa u outpute. Ako proces
proizvodnje posmatramo kao proces trasformacije (slika 2.), onda možemo reći da ulazne
elemente u procesu transformacije čine: materijal, ljudi, oprema, kapital, informacije i dr. dok
izlazne čine: robe ili usluge i otpad ( Vasić et al. , 2015 ).

Slika
2.

Proces transformacije (izvor:interna dokumentacija)

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

Podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje, prilagođavanje operacija unutar preduzeća

te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Prema
Todorović (2003.) najvažnije za menadžment jeste sposobnost da se realizuju promjene koje
podrazumijevaju pojedina strategijska opredjeljenja.

Dakle, zadatak operativnog menadžmenta je da definisanjem konkretnih zadataka i ciljeva

pojedincima, koji će ispunjavanjem istih dovesti do ispunjavanja zajedničkih ciljeva, zapravo
realizuje strateške planove preduzeća. Operativnim menadžmentom se očekuje predviđanje
potencijalnih promjena te da se shodno njma pronađe način njihovog prilagođavanja.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

3.1. Uloga vremena u procesu upravljanja proizvodnjom

Neosporna je činjenica da je vrijeme jedini neobnovljiv resurs te ga je potrebno racionalno

koristiti. Planiranje proizvodnje upravo najviše ovisi o vremenu potrebnom za istu. Najveća
odgovornost za vremenski interval ostvarivanja proizvodnje u preduzeću je u operativnim
jedinicama proizvodnje. Dakle, najveća odgovornost pripada menadžerima proizvodnje. Pri
upravljanju vremenom i raspoređivanju redoslijeda pojedinih procesnih aktivnosti treba imati
uvidu:
1. Tehnološku, radnu uslovljenost pojedinih aktivnosti odnosno operacija, definisanu samim
fazama tehnologije izrade datog proizvoda,.
2. Ograničenja u pogledu raspoloživih kapaciteta, radi izbegavanja zastoja ili čekanja:
proizvodne opreme, radnika ili objekata rada (izbeći mogućnost pojave uskog grla).
3. Layout i neophodnost transporta materijala sa jednog mjesta na drugo u skladu sa
rasporedom opreme (izvršiti optimalno raspoređivanje opreme u prostoru).
(Mihajlović et al, 2016).

Prema Barkoviću (2011) za precizno određivanje potpunog vremena proizvodnje, nužno je

potvrditi doprinos svih ostalih elemenata potpunog vremena proizvodnje.
Tih sedam elemenata su:
1. Vrijeme reda: razdoblje u kojem posao čeka u redu u radionici.
2. Vrijeme proizvodnje: pravo vrijeme potrebno za proizvodnju.
3. Vrijeme uvođenja u posao: vrijeme potrebno za pripremu opreme za proizvodnju
novog posla.
4. Vrijeme čekanja: razdoblje za koji posao čeka nakon proizvodnje i prije transporta do
sljedećeg radnog centra.
5. Vrijeme kontrole: vrijeme potrebno za provjeru je li posao sastavljen po kvalitetnim
standardima.
6. Vrijeme transporta: vrijeme koje je potrebno da se posao prenese iz jednog radnog
centra u sljedeći.
7. Ostalo: sva druga odgađanja koja smanjuju kompletno vrijeme.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

Prema ovim navodima, tokom vremena proizvodnje se stvara dodatna vrijednost koja je
važna kako krajnjem učesniku odnosno potrošaču tako i preduzeću. Ostali vremenski
elemetni podrazumijevaju neproduktivan rad koji je potrebno smanjiti jer čine ukupno
vrijeme trajanja procesa proizvodnje.

Za industrijska preduzeća zadatak se svodi na usklađivanje proizvodnog trinoma kvalitet-

vrijeme-novac. Ovaj trinom predstavlja proizvodnju potrebnih količina kvalitetnih proizvoda
uz tržišno prihvatljive cijene i željene rokove isporuke. (Mikac, Blažević, 2007).

Dakle, jedan od zadataka operativnog menadžmenta je da kroz tačno određen vremenski

period i minimalne troškove, zadovolji potrebe kupaca izradom kvalitetnih proizvoda, kako
bi poslovanje kompanije bilo profitabilno i efikasno.
Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu, sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo
poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu,
sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo poslovanje i konkurentnost.

Da bi kompanija bila uspješna i konkurentna tj. da bi plasirala kvalitet krajnjem potrošaču kojim će on biti zadvoljan mora imati uspješan operativni menadžment. Operativni menadžment podrazumijeva svakodnevnu analizu i planiranje,prilagođivanje operacija unutar kompanije te njihovo praćenje kako bi se omogućilo efikasnije postizanje ciljeva kompanije. Shodno tome, posao operativnog menadžera je da upravlja procesom transformacije resursa; rada; kapitala i inputa menadžmenta, u željene outpute - robe i usluge.

U prvom dijelu ovog rada, bit će nešto više govora o percepciji kvaliteta od strane krajnjih potrošača dok će u drugom dijelu biti govora o operativnom menadžmentu koji je

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

3.2.Odnos sa dobavljačima i distributerima

Za ukupne troškove preduzeća od velikog značaja za poslovanje su i troškovi nabavke.

Shodno tome, izbor dobavljača igra značajnu ulogu u poslovanju. Da bi potencijalni
dobavljač uopšte bio u poziciji da uđe u proces razmatranja/selekcije od strane prerađivača ili
trgovinskog lanca, on mora ispuniti ključni preduslov, da dokaže budućem kupcu sigurnost
svog poslovanja.

To će se najlakše postići ispunjavanjem sledećih kriterija:

1. Prepoznatljivost: sopstveni izgrađeni brend ili proizvodnja za privatne robne marke
2. Bezbednost i kvalitet: primjena priznatih standarda
3. Pouzdanost: certifikacija i provjera dobavljača (Anonymous A, n.d.)
Kao osnovu za izbor dobavljača (Lovreta, Petković, 2010) uzimaju se sljedeće kriteriji:
- cijena
- kvalitet robe;
- rokovi isporuke;
- uslovi isporuke;
- uslovi plaćanja.
Pojedini kriteriji sami za sebe nisu dovoljni za izbor dobavljača. Tako na primjer ne možemo
prihvatiti ponudu sa niskom cijenom ukoliko je kvalitet neodgovarajući i obratno. Isto tako ne
možemo prihvatiti ponudu ukoliko su cijena i kvalitet odgovarajući, a rokovi isporuke nisu u
skladu sa potrebama preduzeća, što nameće zaključak da se mora istovremeno voditi računa o
svim elementima koji se uzimaju kao kriteriji za izbor dobavljača.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

U operativnom smislu, distribucija je sistem sastavljen od niza različitih, ali međusobno

povezanih elemenata kao što su: narudžba, isporuka, skladištenje, upravljanje zalihama,
manipulacije, prijevoz, informacijski sistem, koji ima svoju strukturu, unutar koje se odvijaju
različite djelatnosti, procesi i radnje koje omogućuju dostupnost roba ili usluga kupcima, bilo
da se radi o daljnjoj preradi ili krajnjoj potrošnji (Anonymous B, 2015).

Temeljni zadatak distribucije je omogućiti sigurne, brze i racionalne tokove roba od

proizvodnje do potrošnje, da prostorno i vremenski usklađuje proizvodnju i potrošnju, da
povećava sposobnost robe za promet i omogući njezino neprekidno kretanje, da usmjerava
proizvodnju prema potrebama potrošnje, da djeluje na plasman novih proizvoda te da utječe
na promjenu potrošačkih navika i kultura i štiti interese potrošača ( Segetlija, 2006). Dakle,
distributeri omogućavaju da roba od proizvođača dođe do potrošača u pravo vrijeme, na
pravom mjestu i u obliku koji je pogodan za upotrebu.

Odnosno, distributeri omogućavaju promet proizvoda na tržištu i predstavljaju posebnu vrstu

posrednika koji doprinose povezivanju proizvođača sa korisnicima njihovih proizvoda.
Potrebno je naglasiti da od vremenskog intervala koji je uslovljen distributerima ovisi i
ukupni vremenski interval proizvodnje o čijoj važnosti je prethodno bilo govora.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

4. Zaključak

Prema normi ISO 9000, kvalitet je stepen do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava
zahtjeve. Shodno tome, kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i
potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. Kvalitet je konstantno uslovljen potrebom
tržišta, proizvođača te kupaca. Crosby (1980.) je definirao kvalitetu kao prilagođavanje
zahtjevima kupaca. U zavisnosti od toga kome se plasira, kvalitet je različito i shvaćen. Svaki
potrošač, dakle, ima različito shvaćanje te potrebu za kvalitetom. Proizvođačima, kupcima i
kontrolorima treba da budu jasni i razmljivi pokazatelji kvalitete

Pokazatelji kvalitete vrednuju i kategoriziraju kvalitetu proizvoda, usluge, procesa i

organizacije. Kvalitet proizvoda se razvijao stalnim laboratorijskim ispitivanjem kvaliteta
sastojaka proizvoda i njihovim ocjenjivanjem sto je sto je u konacnici imalo kvalitetan
proizvod na trzistu i kvalifikaciju npr ISO 9000. Dakle, operativni menadžment je sastavni
dio proizvodnje koji zapravo efikasno vrši upravljanje proizvodnim procesom odnosno
transformacijom inputa u outpute. Neosporna je činjenica da je vrijeme jedini neobnovljiv
resurs te ga je potrebno racionalno koristiti. Planiranje proizvodnje upravo najviše ovisi o
vremenu potrebnom za istu. Za ukupne troškove preduzeća od velikog značaja za poslovanje
su i troškovi nabavke. Shodno tome, izbor dobavljača igra značajnu ulogu u poslovanju.
Kako navodi Mitrović (1996.) kvalitet nekog proizvoda ili usluge je određen na osnovu želje i potrebe kupca te realizaciji od strane proizvođača. S obzirom da je kvalitet relativan i subjektivan pojam možemo reći da svaki pojedinac kvalitet percepira na svoj način, dakle doživljava ga subjektivno. Također, shodno tome, može se zaključiti da je kvalitet ovisan o spolu, životnom dobu, sociološkom i financijskom statusu kao i uvjerenjima pojedinca. S toga, preduzeće pri postizanju kvaliteta mora voditi računa o željama kupaca što naravno utiče na čitavo
poslovanje i konkurentnost.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA

 2

5. Literatura:

1. Bijelić Z., Milanović B.,“Proizvodni i uslužni menadžment“, Visoka škola za

primijenjene i pravne nauke „Prometej“, Banjaluka, 2012.godina.
2. Lovreta, S., Petković, G., “Trgovinski marketing”, CID-Ekonomski fakultet, Beograd,
2010.godina.

3. Mihajlović I., Milijić N., Jovanović A., “Upravljanje proizvodnjom” , Tehnički

fakultet u Boru, Bor, 2016.godina.
4. Mikac T., Blažević D., “Planiranje i upravljanje proizvodnjom” , Tehnički fakultet,
Zavod za industrijsko inženjerstvo I menadžment, Katedra za organizaciju I operativni
menadžment, Rijeka, 2007. godina.
5. Segetlija Z., “Distribucija”, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Ekonomski fakultet Osijek, 2006. godina.

6. Vasić Ž., Radojević Z., „Operativni menadžment“, Visoka škola elektrotehnike i

računarstva strukovnih studija, Beograd, 2015. godina
7. Andrijanić, I., Buntak, K., Bošnjak, M.: Upravljanje kvalitetom s poznavanjem robe,
8. Libertas, 2012.
9. Juran, J.M., Gryna, F.M.: Planiranje i analiza kvalitete, MATE, Zagreb, 1999.
10. Koontz, H., Weihrich, H.: Menadžment, MATE, Zagreb, 1993
11. Lazibat, T.: Upravljanje kvalitetom, Znanstvena knjiga, Zagreb, 2009.
12. Lazibat, T.: Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2005.
13. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F.: Menadžment, Masmedia, 2004.
14. Skoko, H.: Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000.
15. Šiško Kuliš, M., Grubišić, D.: Upravljanje kvalitetom, Sveučilište u Splitu, 2010.
16. Anonymous A, “Vodič za uključivanje MSPP u lance dobavljača”
17. Anonymous B, “ Distribucija” , n.d.,
18. Šiško Kuliš, M., Grubišić, D.: Upravljanje kvalitetom, Sveučilište u Splitu, 2010.
19. Dr. sc. Bahrija Umihanić, Dr.sc. Senad Fazlović, Dr. sc. Muhamed Alić, Dr. sc. Fikret
Brdarević, “ Menadžment kvaliteta i poslovne izvrnosti”, Tuzla, 2013.
20. Prof. dr. sc. Krešimir Buntak, “ Kvaliteta i sustavi upravljanja kvalitetom”,
Zagreb,2021.
21. Crosby, Philip B,” Quality is free : the art of making quality certain”, New York, 1980.

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET ČOLIĆ, DJUDERIJA