BiH povlači malo sredstava iz EU fondova što se loše odražava na ekonomiju

Evropskoj uniji šaljemo poruku da smo neozbiljni, neodgovorni i da nismo partner kojeg bi oni
ubuduće iole ozbiljno uvažavali.
Piše: Fahrudin Vojić
Instrument pristupne pomoći (IPA) sredstvo je putem kojeg Evropska unija podržava reforme u
zemljama koje proširenja u smislu finansijske i tehničke pomoći. Dok se vlasti bave trošenjem i
dijeljenjem budžetskih sredstava, već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava iz
evropskih fondova ostaju neiskorišteni.
Razlozli ovakvog stanja leže u, smatraju naši sagovornici, nedovoljnim apliciranjima i
nekvalitetno pripremljenim projektima što sa sobom nosi ogromne posljedice u različitim
sektorima a rezultat svega je nedovoljan privredni rast.
Posljedice po privredu
“Posljedice nekvalitetnog pristupa ovom izvoru povoljnih sredstava vidljive su u ekonomskom,
socijalnom i uopšte, politčkom domenu, jer BiH nema zadovoljavajuće stope privrednog rasta
usljed nedovoljnih sredstava za ulaganja u produktivne projekte, socijalno stanje u zemlji sve je
lošije, a politička situacija sve je turbulentnija. I umjesto da povlači veliki dio i grantovskih
sredstava, politika BiH usmjerila se na povećanje fiskaliteta, zaduživanja po osnovu javnog duga
i rasprodaju preostale javne imovine, a sve s ciljem dominantnog finansiranja ogromne
neproduktivne javne potrošnje budžetlija, kao sigurne izborne baze.”, kaže Husein Muratović
doktor ekonomskih nauka
Na osnovu navedenog, dodaje, kako je jasno da ozbiljna makroekonomska politika u BiH u
pravom smislu riječi ne postoji.
“Mi Evropskoj uniji šaljemo poruku da smo neozbiljni, neodgovorni i da nismo partner kojeg bi
oni ubuduće iole ozbiljno uvažavali. Ovo navodim stoga jer dobivanjem kandidatskog statusa,
BiH će potencijalno biti na raspolaganju neuporedivo više sredstava i za više namjena, ali će se
ona moći povući isključivo na osnovu kvalitetno urađenih projekata. A da bi projekti bili
pravovremeno i kvalitetno urađeni, svi nivoi javno-pravnih kolrektiviteta trebaju organizovati
timove za izradu ovih projekata. Ako toga ne bude, onda ćemo propustiti i ovaj povoljan izvor
priliva sredstava.”, pojašnjava dr. Muratović
Prema riječima dr. Jasmina Hasića, vanrednog profesora međunarodnih odnosa na SSST
Univerzitetu u Sarajevu, teza da su sredstva nedovoljno iskorištena objektivno je provjerljiva i
uporediva. Ali ovo, smatra on, nije problem koji je jedinstven za BiH.
„Fondove EU nedovoljno koriste i druge zemlje, a i u historijskom kontekstu. Situacija je bila
slična i u prethodnim krugovima proširenja. Ova komparativna prespektiva svakako ne
opravdava nizak stepen djelotvornosti i apsorpcije, ali daje nam određen uvid u rad cjelokupnog
sistema, a ne samo određenog performansa XY aktera unutar sistema.“, ističe Hasić
Nedostaje znanja
Dodaje, kako ne postoje zvanični objedinjeni i sistematizirani podaci o iskorištenosti fondova u
BiH, te da postoje samo procjene koje vrše nadležni organi i izvještaji o isplatama koje vrše EU
organi preko svojih zvaničnih tijela ili preko organizacija koji raspolažu tzv. IPA sredstvima kroz
IPA projekte koji često nisu finansirani samo od strane EU, već i od drugih donatora, najčešće
EU zemalja.

„Prosto, nedostaje nam sistem, znanja, metodologije i provjerljivih, objedinjenih, informacija o

realiziranim projektima, ali i o budućim mogućnostima za trošenja novca iz EU fondova. Ako za
primjer uzmemo Hrvatsku, u periodu prije ulaska u EU, procenat iskorištenosti je bio ispod 50
%. Razlozi, slično kao i u BiH danas, su bili birokracija, kašnjenje u osnivanju centralne agencije
za finansiranje i upravljanje fondovima, nije postojala dovoljno razvijena svijest o
mogućnostima finansiranja i projektima koji se mogu kandidovati za podršku, nije postojao
dovoljno razvijen sistem edukacije za sve poduzetnike ili javne institucije, već je sve teklo
paralelno s drugim procesima i sl.“, pojašnjava Hasić

Kada je ova tematika u pitanju, ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da se nepovlačenjem
sredstva iz pristupnih fondova Evropske unije propušta prilika za jačanje kapaciteta državnih
institucija za što se obično i daju ta sredstva , s druge strane dolazi do troška po osnovu
smanjivanja potencijala fondova za ubuduće.

„Politika različitih fondova, uključujući i IPA fondove, funkcioniše na način da ukoliko povlačite
više sredstava stvara se prilika da se ta masa sredstava širi, povećava i da se povećavaju
kapaciteti fonda za specifičnu zemlju. Međutim, ukoliko to ne radite i ukoliko godinama ne
pokazujete interes, onda nema ni smisla da se radi na jačanju kapaciteta fonda za namijene koje
se odnose na datu zemlju. Prava je šteta za BiH što agilinije ne radi na tome, jer mi smo ipak
mala ekonomija, relativno nerazvijena u odnosu na evropske prosijeke, što znači da nemamo
raspoloživih kapaciteta da radimo neke dugoročne projekte i zbog toga se okrećemo Evropskoj
uniji.“, kaže Čavalić

Pritisak javnosti

Profesor Muratović smatra da se imperativno na nivou svakog kantona moraju organizovati

timovi interdisciplinarnog karaktera, sposobni da urade određene projekte kako po dobijanju
kandidatskog statusa, ne bi propustili priliku za ovaj povoljan izvor priliva sredstava čiji
kapaciteti će tada biti daleko veći.
“Organizaciju ovoga posla morala bi preuzeti vlada svakog kantona, gdje bi uključila udruženja
poslodavaca, akademsku zajednicu i ljude verifikovane za izradu i evaluaciju investicionih
projekata. Nažalost, bojim se da ćemo EU još jednom pokazati da nećemo ili ne znamo zasukati
rukave i uraditi ono što je u javnom interesu, a ne samo pričati uobičajene fraze, koje su
obilježile skoro završenu predizbornu kampanju. Uostalom, u fokusu svoga programa budućih
aktivnosti, nijedna stranka nije imala ni riječi o povlačenju sredstava iz evropskih fondova nakon
dobivanja kandidatskog statusa, što sve govori.”, ističe Muratović
O ovoj temi, smatra on, ne treba samo govoriti, već i grmjeti u javnom prostoru, budući da IPA
fond sadrži pet specijalizovanih komponenti od kojih pomoć u procesu tranzicije i izgradnje
institucija, pomoć za regionalnu i prekograničnu saradnju, pomoć za regionalni razvoj, pomoć za
razvoj ljudskih resursa i pomoć za razvoj sela i poljoprivrede.
“Do dobijanja kandidatskog statusa zemlji su dostupne prve dvije komponente, a zemlji
kandidatu sve komponente. Finansijski okvir za IPA za period 2007-2013. godina iznoio je 10
milijardi eura, a nakon toga on je narastao na više od 14 milijardi eura.”, pojašnjava profesor
Muratović
Postavlja se pitanje kako promijeniti svijest državnih i nevladinih organizacija kada su u pitanju
ovi fondovi i projekti kojima treba ići ka njima?
“Tako što će se ograničiti povećanje fiskaliteta na privredu i građanima, rezati neproduktivnu
potrošnju za 20%, višak administracije preusmjeriti u poljoprivredu, a redukovati silne nevladine
organizacije, koje postaju svrha same sebi.”, kaže profesor Muratović
Na pitanje kako to učiniti, profesor Muratović kaže da se plaši da u bh. okolnostima to može biti
samo Lenjinov tip revolucije.
“Jer, očekivati da će to uraditi stranke na vlasti koje imaju samo PIN za povlečenje budžetskih
sredstava, ali ne i interes, a većina njih nema ni znanja da uradi kvalitetne projekte, iluzorno je.
Dakle, začešljani budžetski šminkeri moraju se na aktivnost natjerati silom. Bojim se da je sve
ostalo samo iluzija.”, jasan je Muratović
Sličnog mišljenja je i dr. Jasmin Hasić , koji smatra da je u BiH nužno uspostaviti i dosljedno
primjenjivati sofisticiranije modele finansiranja investicijskih projekata sa primarnim fokusom
na iskorištenost sredstva iz pretpristupnih fondova EU.

Učešće privatnog sektora

“Važno je i jačanje učešća privatnog sektora kroz javno-privatno partnerstvo ili na drugi način,
kao i jačanje tržišnih mehanizama u infrastrukturalnim projektima od izgradnje do upravljanja.
Treba razmisliti o mogućnostima uspostavljanja centralizovanog implementacijskog sistema
korištenja fondova za cijelu BiH, te o mjerama za pojednostavljenje sistema apliciranja sa
projektima kao u primjeru Slovenije, koja ja tim potezima povećala apsorpciju sredstava.”,
pojašnjava Hasić
Pored dobro napisanih projekata i dobrog menadžment tima, za sve ovo je potrebno je, kaže
Hasić, imati odlično obučene i dobro informirane uposlenike, koji znaju voditi projekte u skladu
sa EU procedurama.

„Uposlenicima je potrebno osigurati visoke naknade, kako bi se efektivno spriječila

administrativna fluktuacija kadrova ili njihov odlazak iz zemlje. Istovremeno, njihovo zaposlenje
ne može biti osigurano ugovorima na neodređeno vrijeme, jer se na taj način ne može osigurati
kontinuitet u vlastitom napredovanju niti konkurentnost unutar sistema koji nužno vapi za
mlađim kadrovima.“

Dodaje, kako mala i djelotvorna državna uprava sa jakom institucionalnom memorijom i

konstantnim priljevom svježe krvi može imati ključnu ulogu u definiranju budućih strategija i
politika razvoja i povlačenja fondova EU.

“Ako se ne uspostavi takav sistem, najizglednije je da će najveći broj projekata i novca iz EU

fondova za BiH ili WB6 završiti u rukama međunarodnih konzorcija koji će upravljati projektima i
nadzirati njihovu implementaciju.”

Vrlo važno je govoriti o ovoj temi smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić, jer se na taj način,
kaže, pravi određeni javni pritisak na donosioce odluka u cilju da budu aktivniji i ozbiljni po tom
pitanju.

“Bilo kakva tema koja otvara dato pitanja i alarmira javnost, daje određeni doprisno jer
generalno, tako se rješavaju društvene promjene. Ukoliko apsolutno počnemo ignorirati
navedeno, to znači da smo se pomirili sa postojećom situacijom da nikada u budućnosti nećemo
koristiti te fondove.”

Rješenje postoji

Slično mišljenje dijeli dr. Jasmin Hasić koji kaže da je važno govoroti o voj temi ali samo na
adekvatan i jasno definisan način, kako bi se kontinuirano vršio utjecaj na osnovnu psihološku
dimenziju bespovratnosti sredstava kod aplikanata.
“Potrebno je povezati naučne i stručne spoznaje o iskustvima zemlja EU sa poduzećima i
osobama koje se bave poduzetništvom u domenu kreiranja inovativnih rješenja i poslova koje
generiraju veliki broj pratećih investicija. Sprega između akademski-stručno osposbljenih lica i
poduzetnika mora biti u upravljačkom domenu države ili njenih jedinica samouprave, a ne
sistema tržišnog kapitala kojim upravljaju novac i interesi moćnih i imućnih.”
Dodaje i to, da se u BiH mora generirati i velika zaliha kvalitetnih projekata i osnažiti sistem
lobiranja za alokaciju sredstava unutar poslovne zajednice i organa državne uprave, a posebno u
onim granama koja su u primarnom interesu djelovanja EU i drugih partnera iz EU, a čime se
efektivno može i zaobići konkurentsko nadmetanje u regiji.”