Alzheimerova bolest i druge demencije Pregledni ilanak

Alzheimer's disease and other dementias Review article

Forenzidno znaienje demencije

Lana MuZinic
Klinika za psihijatriju, Kliniika bolnica Dubrava, Zagreb

snZernr Forenziino znaienje demencije oiituje se u psihijatruskim vjejtadenjima osoba s demenci-

jom tijekom sudskih postupaka. Forenziina procjena osobe s demencijom nuZna je pri vjeStaienju u
kaznenom postupku, postupku li5avanja poslovne sposobnosti, utvrdivanju valjanosti oporuke i spo-
sobnosti sastavljanja ugovora, kao i pri procjeni mogu(nosti davanja pristanka na lijetenje. lako postoji
kriminalitet starijih osoba, smanjen je interes zatu populaciju podinitelja kaznenih djela. Obitelj desto
prikriva devijantno ponaianje svojih dlanova, a prisutna je i tendencija da se starije osobe kazneno
ne procesuira. Za5tita institutom skrbniStva potrebna je kod teZih oblika kognitivnog i socijalnog
o5te(enja, jer se osobe s demencijom nisu u stanju samostalno brinuti o svojim pravima i interesima.
Tijekom vjeitaienja, odreduju se dijagnoza, teZina itijek bolesti, funkcionatna sposobnost, postojanje
komorbidnih dijagnozate utjecaj na specifiine okolnosti zbog kojih se vodi sudski postupak.

rlJue tlr ntJetl demencija; forenziika psihijatrija; kriminalitet; psihijatrUska vje5tadenja; starateljstvo;
zakonska odgovornost

sobe kojima je dijagnosticirana demencija mogu nih djela protiv Livota i tijela. Iako je broj podinitelja s
biti predmet vjeStadenja u gradanskom, i ne5to demencijom s manjim udjelom u opioj populaciji po-
rjede, kaznenom pravu. Nema jasne statistike dinitelja, treba svakako uzetiu obzir da mnogi sludajevi
koliki je udio osoba s demencijom koje su podinile ka- ostaju neprijavljeni od strane Lrtve ili obitelji. eest je
znena djela. Potrebno je naglasiti vaZnost razlikovanja primjer iz prakse da oni koji su podinili neko lakde djelo
dijagnoze psihoorganskoga sindroma od dijagn oze de- budu upuieni na psihijatriju, nego Sto budu procesui-
mencije, jer postavljena dijagnoza psihoorganskoga sin- rani. MoZe se redi da dementne osobe nisu desti podi-
droma ne mora ujedno znaiitii klinidku sliku demencije. nitelji kaznenih djela,a no prisutnost demencije moZe
Nekoc su se demencije nazivale kronidnim organ- poveiati rizik kriminogenog ponaSanja zbog oiteiena
skim psihosindromom i tek u svojem najrazvijenijem prosudivanja, pojave iritabilnosti i ljutnje na provokacije,
obliku - demencijom.r Demencija je klinidki sindrom uz osjecaj frustracije zbog vlastite limitiranosti, Sto se
koji govori o gubitku kognitivnih i emocionalnih funk- najde5ie usmjeruje prema bliskim osobama. Takoder,
cija u tolikoj mjeri da to ometa svakodnevnu aktivnost paranoidna stanja i deluzije pogoduju izrai,avanju agre-
bolesnika.'Demencije mogu biti blage, umjerene i jake, sivnoga pona5anja.t
a svijest je obidno oiuvana. Tijek moi,ebiti progresivan,
statidan ili povratan, ovisno o uzroku i lijedenjt.lJz-
VRSTE KAZN.INTFI DJELA OSOBA
napredovali stadij zahtijeva stalni nadzor i skrb, jer su STARIJ E, zIVoTilIE D0BI
osobe podloZne nezgodama, a i infektivnim bolestima.r
U forenzidnoj je procjeni potrebno utvrditi teLi- Starije osobe mogu biti podinitelji kaznenih djela pro-
nu demen cije, njezin uzrok, funkcionalnost osobe te tiv Zivota i tijela, prometnoga kriminaliteta, kaznenih
postojanje komorbidnih dijagnoza koje se odnose na djela protiv dostojanstva lidnosti i morala te odredene
organski afektivni poremeiaj, organski sumanuti pore- kategorije imovinskog kriminala. Kod delikata u starijoj
me(aj, ovisnost o alkoholu, delirantna stanja i sl., a sve Zivotnoj dobi slabije djeluju racionalne kodnice i pre-
u svrhu odgovora na postavljena pitanja suda, bilo da se vladavaju afekti i nagoni. Oslabljuju se etidko-moralna
radi o pitanju ubrojivosti, procjene poslovne sposobno- nadela i prevladavaju emocije. Iako su krade u duiani-
sti, odnosno sposobnosti za sastavlj anje raznih pravnih ma deste od strane osoba s demencijoma, razbojnidke
akata (oporuka, ugovora o doZivotno muzdri.avanju i sl.) su krade rijetkost, jer su za to potrebne snaga, brzina,
agresivnost.r Alzheimerova demencija moi,e biti pove-
OSOBE S DUAGNOSTICI,RANOM DEMENCIJOM zana s ozbilj nim p ote3ko 6ama u p onaSanju, ukljui.ujuti
KAO POEIruITELJI KAZNENIH DJELA agresivno pona6anje, mogu se razviti sumanute ideje.
Primjerice, kod posebnoga fenomena sumanutih misli
Kaznena djela, kad su podinitelji osobe s demencijom, pogre5noga prepoznavanja6 bolesnik se osjeia ugroi,e-
mogu biti nasilna i nenasilna'pa sve do najteLihkazne- nim, moguie i od neke poznate osobe.

MEDIX ' SPECIJALIZIRANI MEDICINSKI DVoMJESTe NtK . Wrs/rlr.MEDrX.CoM.HR

Alzheimerova bolest i druge demencije Forenziino znaienje demencije

Osim o5tedenja pamienja, kriminalitetu moZe po- PROCJENA UBROJTVOSTT I OPASNOSTI

godovati i o5teienje kortikalnih funkcija i inhibitornih
dimbenika lidnosti. Zbog navedenoga, moguie je ver-
balno ili lak5e fizidko nasilje ili neadekvatno seksual-
no pona5anje. Iako postoji predispozicija za agresivne
ispade, npr. u krugu obitefi, podinitelji najde5ie nisu
procesuirani.
PROCJENA KOGNTT|VNOG OSTECeNJn
Pri forenzidnoj procjeni ispituje se razvoj kognitivnog moguinosti kontrole u okviru demencije, ne moZe se
oSteienja, stupanj orijentiranosti, sposobnost funkcio- svladati. Ovisno o procjeni opasnosti od podinitelja pri
niranja u svakodnevnom Zivotu, odnosno skrbi o sebi, o smanjenoj ubrojivosti moZe biti izredena i sigurnosna
snalaZenju u socijalnom okruZenju, postoji li seksualna
dezinhibicija, iritabilnost, agresivnost i sl. Posebna se
pozornost pridaje stupnju kognitivnog o5teienja. U tu
se svrhu primjenjujLr razne vrste psiholo6kih testova, a
potrebno je uwrditi i postojanje komorbidnih dijagnoza,
poput depresije ili nekoga drugog stanja koje ie pokazati
sliku pseudodemencij e. n
Lj e stvice za pr o cj enu ko gnitivno ga funkcioniranj a,
jesu, na primjer, Wechslerove ljestvice za ispitivanje
pamienja, Rey-Osterriethov test sloZenog oblika i sl.
Prednosti instrumenata kao Sto su Wechslerove ljestvice
za ispitivanje inteligencije u odnosu, na primjer, na ispi-
tivanje mentalnoga stanja s pomoiu Mini-mental-testa
(Mini Mental State Examination - MMSE) jesu da se radi
o sveobuhvatnoj procjeni razliiitih aspekata percepci-
je, mi5ljenja, rasudivanja, brzine obrade informacija i
sposobnosti rjeSavanja problema za koje je potrebno
planiranje i organizaclja. MMSE ukljuduje kratke za-
TE IZRICANJE SIGURNOSNIH MJERA
Ubrojivost osoba s demencijom najieSie je smanjenja
ili iskljudena (ovisno o teZini kognitivnog oStedenja, po-
stojanja sumanutosti ili delirantnoga stanja). U okviru
sumanutosti mogu biti prisutne i patolodke ideje lju-
bomore zbog kojih dolazi do podinjenja kaznenoga
djela. Postoje i stanja kad je osoba sposobna shvatiti da
je podinjenje djela nebto Sto se ne smije, ali zbog slabe
mjera obveznoga psihijatrijskog lijedenja, ili, u sludaju
neubrojivosti ako postoji opasnost za okolinu, obvezno
e prema A. 44. ZZODS - a. Lij edenj e
psihij atrij sko lij eienj
se moZe provoditi penalnim, ambulantnim ili institucij-
skim putem, ovisno o stupnju ubrojivosti i vrsti izreiene
sigurnosne mjere.
U lijedenju koje je odredeno kao sigurnosna mjera
mogu se primjenjivati psihofarmaci ili, primjerice, bihe-
vioralna terapija. S obzirom na to da je prognozabolesti
ipak loSa zbognjezine kronidnosti, slabi i forenzidni po-
tencijal za iinjenje kaznenih djela pa se time smanjuje i
rizik za ponovno podinjenje.a
PROCJENA RASPRAVNE SPOSOBNOSTI
Sud desto postavlja pitanje raspravne sposobnosti u oso-
ba s kognitivnim oSteienjem pa tako i u osoba s demen-
cijom. Kod procjene moguinosti sudjelovanja u sudskom {lN

datke orijentiranosti i neposrednoga dosjeianja, koji su postupku, odnosno raspravne sposobnosti, utvrduje se
'lll
osjetljivi za te5ka oSteienja ovih funkcija, ali neizablaLa kapacitet zarazumrjevanje postupka koji se vodi na sudu illr

lll,
o5teienja, a ako se radi o obrazovanim osobama, onda te uloge pojedinih sudionika u sudskome postupku, kao irir
,itrt

itei.a oSteienja mogu ostati neotkrivenima na ovom i moguinost komuniciranja s odvjetnikom. ilil

7 ff
testu. Medu instrumenttma zaprocj enu stupnj a demen- Moguie je postojanje amnezlje za vrijeme koje se ,ltl
#"
cije rabe se razlidite ljestvice, medu kojima je jedna od odnosi na djelo, npr. ako je postojalo delirantno sta- 'i

naj p oznatij ih Mattis ova lj estvi ca za pro cj enu demencij a8, nje, odnosno poremeiaj svijesti, nakon kojega obidno ill'
.1,
l

a koja ukljuduje podljestvice zaispitivanje paLnje, zapo- uslijedi nesjecanje. Ako postoji teZe o5teienje pamienja, {}i

dinjanja i perseveracije, konceptualizacije i pamienja. n e razumij evanj e shvai anj a r azlo ga sudsko ga p o stupka, Ni|||.

U dijagnostici pomaLu i pretrage elektroencefalo- nesuvislo komuniciranje, poremeiaji mi5ljenja i dezo- ,t,
gramom, kompjutoriziranom tomografijom i magnet- rijentacija, ili su prisutni psihotidni simptomi, tada se Iilll

nom rezonancijom, dime se moZe utvrditi i moguie donosi odluka o nemoguinosti sudjelovanja u sudskome ,r|||r

postojanje organskih supstrata poput tumora, zatim postupku.

|ltl
vaskularnih moZdanih oiteienia, moZdane atrofije i sl.
{tll
LTSAVANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI
,il||,

UTJECAJ ZLOUPORABE ALKOHOLA NA osoBA s DEMENCUOM

POEINJENJE KAZNENIH DJELA 'tfil

Poslovna
osobnost po drazumij eva sp osobno st uprav-
sp rtfi

Kod poiinjenja kaznenih djela pa tako i kod demencije, Ijanja svojim izjavama volje, pravima i obvezama, spo- rfi
desto se vidi utjecaj alkoholan, koji je vai,an kriminoge- sobnost zakljudivanja pravnih poslova. Osoba moZe biti ilt
ni dimbenik. Nasilna kaznena djela de5ia su kod onih poslovno sposobna, ili djelomidno ili u potpunosti liSena l|llll

demencija gdje postoji i konzumacija alkohola. Djela poslovne sposobnosti. Sud ie sasluiati osobu o kojoj niHr

povezana s konzumacijom alkohola de5ie se vide u ra- se provodi postupak, osim ako bi to za nju moglo biti
{tl
nijim stadij ima demencije, p ovezana su s halucinacij ama Stetno ili ako sasluSavanje nije moguie s obzirom na
i deluzijama, dok su bolesnici koji kohzumiraju alkohol nj ezino zdravstveno stanj e. to
skloniji djela (uglavnom nenasilno) podiniti u kasnijoj Pri vje5tadenju poslovne sposobnosti vaZno je od- Itf,

fazi, kad je znatno progrediralo o5teienje i kad su izgu- govoriti: mol,e li se osoba samostalno brinuti o svojim 'l||r

bili veiinu socioekonomske i obiteljske podrSke.' pravima i interesima, koje poslove moZe samostalno [[]

rilr

MEDIX. LISTOPAD/STUDENI 2012. GOD. XVIII . BROI IOl/IO2

tNl
 Forenziino znaienje demencije
Alzheimerova bolest i druge demencije

posoban ili potpuno opo-

nesposobnost je poseban
Za o cj enu nespo sobnosti

je uzeti u obzir je li provedeno adekvatno lijedenje, jesu

li provedeni postupci za pove canje kapaciteta za odlu-
iivanje te ugrozava li osoba svoje zdravrje, sigurnost iri
imovinurt i kakav odnos ima prema bolesti i-lijetenju.
Kod raznih vrsta
procesa kompetentno
iega kognitivnog oSte
sti i oiteienja izvr5nih funkcija koje ih redovito prate. Porem
Osim procj ene kognitivnih oStecenj a, vaLnoj e podrutj e oporuine sposobnosti,
psihodijagnostidke procjene izvrdnih funkcija, odno-
sno funkcija koje omogucuju osobi da se uspjedno an-
gaLira u nezavisnom i svrhovitom pona5anju. Osobe
s o5teienjem izvrSnih funkcija onemoguiene su da
se na zadovoljavajuii nadin brinu o sebi, da obavljaju
samostalno korisne poslove i da odrZavaju normalne
socijalne odnose. one imaju obteienu samokontrolu
i samousmjerivanje, iesto su emocionalno labilne ili
pokazuju znakove emocionalne otupljenosti, nedostaje
im uvida, uz izostanak ponaianja koja se u odredenoj
situaciji oiekuju, a nije rijetkost zanemarivanje osobne
higijene i fiziiko zapu5tanje. poremecaji ovih funkcija
*
onesposobljavaju osobu da na adekvatan naiin psihidki i
socijalno funkcionira pa ju tako dine i nekompetentnom
I
za dono5enje oduka.s
fi Vecina osoba s demencijom, ovisno o tijeku bolesti
I i stupnju kognitivnog oiteienja i funkcioniranja, nije u
Itt stanju samostalno brinuti o svojim pravima i interesima
|ll
te se u sludajevimatei.egstupnja oiteienja kognitivnog i
so cij alno g funkcioni r anja, li5avaj u p oslovne sposobno sti
|r
u potpunosti, uz postavljanje skrbnika koji ie brinuti o
'l
njihovim pravima i interesima.
rt
smjeit
mecaji
dok poremeiaji orijentacije u
vremenu i prostoru mogu biti pokazatelj stupnja teZi_
ne poreme(aja, no ne moraju imati odludujuii udinak
na slobodu volje osobe. Deficiti inteligencije u obliku
organskih psihosindroma i demencije, mogu biti nedo-
statni za raarmijevanje pravnih poslova.t, paranoidni
se simptomi desto pojavljuju u starijoj Zivotnoj dobi i ne
samo u okviru demencija. Medu bolesnicima s Alzhe-
imerovom boleiiu oko 1/3 pokazuje sumanute ideje.t3
U okviru moZdano-organskih, tj demencijskih procesa,
pri smanjenju kognitivne sposobnosti desto dolazi do
dominacije afekta, a pri patolo5koj dominaciji afekta
nije moguie slobodno odludivanje. pri intenzivnoj afek-
tivnosti i poremeienoj kritidnosti pojadana je i sugesti-
bilnost. Tipidni za starost su sindromi demencija, koje
treba paLljivo razlikovati od normalnih procesa stare-
nja. Kod kronidnih progresivnih porem ecajakao dto su
demencije, vjedtadenjem treba vidjeti koliko su trajne
promjene, Sto se treba razgranititi od npr., delirantnih
stanja ili stanja smusenosti.Tzv.kratki, u nekoliko sati
ili dana, lucidni intervali, s ponovnim postizanjem spo-
sobnosti oporutivanja praktitki su iskljudeni.'2

! MOcueNosTt DAVANJA PRTSTANKA NA

OPORUENA SPOSOBNOST OSOBE LtJEeENJE U OSOBA S DEMENCUOM
* s DEMENCTJOM
*
* Oporuditelj nije bio sposoban zarasudivanje ako u tom
+ trenutku nije bio sposoban shvatiti znaienje svojeg odi-
ai tovanja i njegove posljedice, ili nije bio sposoban vladati
svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.
t
i/
smetnjama desto nisu u moguinosti, zbog svoga du5ev_
il
Ako se tijekom ostavinskoga postupka kao sporne po- noga stanja, prosuditi Sto je u njihovu interesu. Ukoliko
't jave iinjenice o kojima ovisi nasljedno pravo, a napose je psihidko stanje takvo da je opasno za osobu IIi za
* fl

valjanost oporuke, sud ie prekinuti postupak i uputiti na druge osobe, smatra se opravdanim njihovo zadri.ava-
I
3 parnicu, a na temelju mi5ljenja sudskoga vje5taka-psihi- nje i smje5taj te lijeienje u psihijatrijskoj ustanovi ibez
fr
jatra utvrdit ie se je li oporuditelj u vrijeme sastavljanja njihova pristanka pa dak i protiv njegove volje. pravna
d:

t oporuke bio sposoban za rasudivanje.to Vle5tadenje se
o najieSie provodi na temelju medicinske dokumentacije
a te iskaza svjedoka koji se nalaze u sudskom spisu.
Pri sastavljanju oporuke vaZno je da osoba razumije
I
vrijednost imovine s kojom raspolaZe te da je sposobna
|t
procijeniti posljedice koje proizlaze iz njezine radnje.
a Osoba mora shvatiti stvarno i pravno zna(enje svojih
I postupaka, tj. mora znati 5to radi i kakve su pravne po-
t sliedice.'
t
t MEDIX . SPECIJ ALIZIRANI MEDICINSKI DVOMJESECNIK . .W\7\7.MEDIX.CoM.HR
a
osnova prisilnog zadri.avanje i smjeStaja utvrdena je dl.
22. ZZODS-a. Prisilna se hospitalizacrja moi.e izvr5iti
ako je rijed o osobi s teZim dudevnim smetnjama i ako
osoba zbog svojega duSevnog poremeiaja ozbiljno i
izravno ugroi,ava vlastiti Livot ili zdravlje ili sigurnost,
odnosno L,ivot, zdravlje ili sigurnost drugih osoba.'o
Pristanak za dobrovoljni smjeStaj moZe dati osoba
s duSevnim smetnjama, koja razumijesvrhu i posljedice
smje5taja u psihijatrijsku ustanovu. Ukoliko osoba nije
 Alzheimerova bolest i druge demencije Forenziino znaienje demencije

sposobna dati pristanak o prijmu u bolnicu, potrebno je odnosi se na sposobnost samostalnoga vodenja parnice
obavijestiti nadleZni centar za socijalnu skrb ili skrbnika, ili sposobnosti davanja punomoii zavod,enje parnice
ako osoba ima oduzetu poslovnu sposobnost, a diji se nekoj drugoj osobi. U osoba s demencijom, ovisno o
pristanak mora dobiti u roku od72 sata od prijema oso- tei,ini odteienja, moguia je i raspravna i parniina nespo-
be. Ako zakonski zastupnik ili centar ne daju pristanak sobnost. VjeStadenja poslovne sposobnosti vaZna su jer
za dobrovoljni smje5taj, moirc se pokrenuti postupak odreduju gradanskopravni poloi,aj vjeStadene osobe, a
prisilne hospitalizacije ukoliko za to postoje indikacije time i njezinu cjelokupnu osobnu i socijalnu egzistenci-
ili se osoba otpuita iz ustanove.la ju.r2 Za!;tita institutom skrbniStva potrebna je kod teLih
U osoba s demencijom najde5ie imamo nemogui- oblika kognitivnog i socijalnog o5tecenja,jer se takve
nost davanja valjanoga pristanka upravo zbog nemo- osobe nisu u stanju samostalno brinuti o svojim pravima
guinosti prosudbe 5to je za njlh korisno, uz narubenu i interesima te se najde56e liSavaju poslovne sposobnosti
kritidnost prema svojoj bolesti i potrebi lijedenja. To u potpunosti, a nerijetko budu smjeStene u ustanove
se posebice vidi u stanjima kad je indicirano bolnidko gdje im se omoguiuje stalna skrb, njega i nadzor, jer
lijedenje delirantne klinidke slike. U klinidkim bolni- nisu u mogu6nosti samostalno funkcionirati.
cama desto se poziva psihijatar kao konzultant kako Procjena sposobnosti za oporudivanje sloZeni je
bi procijenio moguinost davanja pristanka bolesnika problem za suce i za vje5taket', posebice ako se vjeSta-
na lijedenje na somatskim odjelima, osobito kad osoba denje radi samo na osnovi deficitarne medicinske doku-
odbija lijedenje ili potrebne terapijske kirurSke zahvate. mentacije 5to je desti sludaj, a nakon smrti oporuditelja.
Kad je rijed o teLimkognitivnim smetnjama, tada osoba Prije sastavljanja oporuke ili nekoga drugog prav-
ne moie dati valjani pristanak. nog akta, bilo bi najbolje udiniti pregled kod psihijatra,
tako da postoji jasna medicinska dokumentacija o sta-
RASPRAVA nju osobe u vrijeme sastavljanja ugovora koji bi kasnije
mogao postati predmetom vjeStadenja. Osobe s teZim
U veiini zemaljasvijeta postoji porast kriminaliteta sta- o5teienjima kognitivnih funkcija u okviru demencija
rijih osoba, no i dalje postoji smanjen interes za ovu po- nemaju adekvatnu sposobnost za donoSenje odluka,
pulaciju podinitelja kaznenih djela. Obitelj zna prikrivati odnosno nemaju sposobnost za rasudivanje.
devijantno ponaSanje svojih dlanova, odnosno postoji
i tendencija da se starije osobe kazneno ne procesuira. zAKLJUenr
Manja je sklonost rizidnom ponaSanju zbog tjelesnih
promjena te zato, Sto ove osobe ne mogu sudjelovati u Tijekom forenzi(ne procjene vaLno jeprecizno postaviti
aktivnostima koje zahtljevaju veie tjelesne napore, zbog dijagnozu demencije, procijeniti teZinu i tijek bolesti,
gubitka socijalnih kontakata, a Sto sve skupa smanjuje funkcionalnost osob e, po stoj anj e komorbidnih dij agno -
devijantno pona5anje.' Forenzidni psihijatar moZe biti zateutjecaj tog stanja na specifidne okolnosti zbog kojih
pozvan da vje6tadi u sludajevima samoubojstava starih se vodi sudski postupak, ovisno o tomu na koja pitanja
osoba, da uiini tzv. psiholo5ku autopsiju kako bi se od- suda vjeitak treba svojim nalazom odgovoriti.Yai,no je
govorilo je li rijed o samoubojstvu ili ubojstvu.l Gubi- uwrditi jeli rijei o starenju ili klinidkoj slici demencije,
tak socijalnog kontakta i obiteljske podr5ke mogu biti a pri tomu se mora voditi iscrpan i polagani intervju.
rizi(nikriminogeni dimbenici u osoba s demencijom.tt Psiholo5ka obrada moi,e pomo6i u utvrdivanju opse-
Osim raspravne sposobnosti, koja se kao pojam rabi u ga kognitivnog oSteienja i oSteienja izvr5nih funkcija,
kaznenom postupku, desto se postavlja pitanje i parnit- kako bi se uz postojecu klinidku sliku, odredio stupanj
ne sposobnosti koja se veL,e uz gradanske postupke, a demencije.

srsps s p*n ffitr# *flde #$€tr

SUMMARY The forensic importance of dementia comes to the fore in cases where psychiatric expert witness evidence
is needed regarding persons with dementia in legal contexts. Forensic assessment of persons with dementia is required
in criminal proceedings, incapacity proceedings, proceeding for establishing vatidity of a will, capacity to contract and
ability to consent to treatment. Although criminal behaviour is present among the elderly, the interest in offenders in
this age group is low. Families often hide deviant behaviour of their members, and there is a tendency not to criminally
charge the elderly. Legal guardianship of persons with dementia is required in cases of severe cognitive and social impair-
ment, because such persons are unable to exercise their rights and protect their interests. The purpose of expert witness
examination is to determine the diagnosis, severity and duration of illness, functional ability, presence of comorbidities
and the impact on specific circumstances of the legal proceeding.
KEY woRDs crime; dementia; experttestimony; forensic psychiatry; legal guardians; liability, legal

MEDIX. LISTOPAD/STUDENI 20I2. GOD. XVIII . BROI TOlIIO2

 Forenziino znaienje demencije
LITERATURA
1. Kozari( Kovaiii D. Demencija i poreme(aji starije
Zivotne dobi. U: Kozari( Kovati( D, Grubiiii-llii M,
Grozdanii V. Forenziina psihijatrija. Zagreb: Medi-
cinska naklada; 2005:83-90.
2. Magerle A, Zarkovi€ Palijan T, petkoviG S, Kulu-
drovid M. PsihUatrijski problemi kod vje5taienja opo-
ruka i ugovora o doZivotnom i dosmrtnom uzdrlava-
nju kod starih osoba. U; Zarkovii palijan T, Kovaievii
D, lz forenziine psihijatrije. Ceres, Zagreb i Matica
Hrvatska, Kutina: 2001:2 gg-3L7.
3. Jeong-Min-Kim, Kon Chu, Sooi-Tea Lee, et al,
Criminal Manifesations of Dementia patients: Reoort
form the National Forensic Hospital. Dement Geriatr
Cogn Dis Extra. 2011;1(1)433-8.
4. Jacoby R. Senile Dementia and crime. In: Bluglass R,
Bowden P. Principles and Practice of Forensic psychia-
try. Edinburgh, London, Melbourne and New york:
Churchill Linivgstone; 1990:381-385.
5. Toone B. Organically determined mental illeness.
In: Bluglass R, Bowden P. Principles and practice of
Forensic Psychiatry. Edinburgh, London, Melbourne
ADRESA ZA DOPISIVANJE
Prof. dr. sc. Lana MuZini6, dr. med.
Klinika za psihUatriju, KB Dubrava
Av. Cojka 5u5ka 6, 10000 Zagreb
E-mail: lana.muzinic@inet.hr
Telefon: +385 I 2903 689
MEDIX ' SPEcIJALIZIRANI MEDIcINSKI DVOMJEsEe NIK . rurrutrrur.MEDIX.CoM.HR
and New York: Churchill Livingstone; 1990:3g5-393.
6. Silva JA, Leong GB, Weinstock R, Ruiz-Swee-
ney M. Delusional miside"ntification and aggression in
Alzheimer's disease. J Foiensic Sci, 2001;46(3):5gl-5:
7. Gali6 5. Preporuke za vjeitake u procjeni kogni-
tivnog funkcioniranja u postupku liienja poslovne
sposobnosti, U: Strkalj lvezii S i sur. Liienje poslovne
sposobnosti, Smjernice za suce, vjeitake i socijalne
radnike. Zagreb: Udruga Svitanje i Klinika za psihija-
triju Vrapae, 2012.
8, Galit S. Neuropsihologijska procjena, testovi i
tehnike. Jastrebarsko: Naklada Slap i poZega: Opia
Zupanrjska bolnica, 2002.
9. Lewis CF, Fields C, Rainey E. A study of geriatric
forensic evaluees: who are the violent elderly? J Am
Acad Psychiatry Law. 2006;3 4(3):324-32.
10. Grozdani( V. Pravni sadrZaj forenziike psihijatri-
je. U: Kozarii Kovaiii D, GrubiSi(-lli( M, Grozdani( V.
Forenziina psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada;
2005:9-54.
11. Strkalj lvezi( S. Smjernice za vjeitake psihijatre u
Alzheimerova bolest i druge demencije
postupku liSenja poslovne sposobnosti u skladu sa so-
cijalnom definicijom invalidnosti i Konvencijom UN-a.
U: Strkal lvezi( S i sur, LiSenje poslovne sposobnosti,
Smjernice za suce, vjeitake i socijalne radnike. Zagreb:
Udruga Svitanje i Klinika za psihijatriju Vrapie, 2012.
12. Cording C. Vjeitaienje (ne) sposobnosti za opo-
ruiivanje. U: Goreta M i sur. PsihUatrijska vje5taienja.
Zagreb: Naklada Zadro; 2006: 562-80.
13. Kurz A, Jendroska K. Therapie und Priivention. In:
Beyreuther K, Einhaupl KM, Forstl H, Kurz AS. Demen-
zen. Gurladen und Klinik. Stuttgart: Thieme; 2002.
14. Korat Graovac A. Dobrovoljni smjeStaj u psihi-
jatrusku ustanovu: smjernice za dobrovoljni smjeStaj
bez pristanka osobe s duievnim smetnjama. U: Strkalj
lvezit S i sur. Medicinski i pravni okvir za hospitali-
zaciju osoba s du5evnim poreme(ajima, Smjernice za
primjenu prisilne hospitalizacije u praksi. Zagreb:Hr-
vatski lijefniiki zbor, udruga svitanje; 2011:gg-11g.
15. Goreta M i sur. Psihuatruska vjeitaienja. Zagreb:
Naklada Zadro: 2006.
211