.archivetempATLETIKA - HODANJA I TR ANJA

ATLETIKA - HODANJA I
TRČANJA
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................................ 4
Projektni zadatak 1................................................................................................................................... 5
Projektni zadatak 2................................................................................................................................... 5
SKRIPTA ZA PISANI TEST 1 ........................................................................................................................ 6
PITANJA ZA NADOPUNAVANJE, ZAOKRUŽIVANJE I IZBACIVANJE ........................................................ 6
PITANJA PRAVILNOG REDOSLIJEDA I POVEZIVANJA ............................................................................ 9
GODINE ............................................................................................................................................... 11
PITANJA TOČNO-NETOČNO ................................................................................................................ 11
REKORDI.............................................................................................................................................. 13
SKRIPTA ZA PISANI TEST 2 ...................................................................................................................... 13
HODANJE ............................................................................................................................................ 13
Razlike između sportskog i običnog hodanja .................................................................................. 13
Kineziološka analiza hodanja .......................................................................................................... 13
Učenje tehnike hodanja .................................................................................................................. 14
Vježbe za učenje tehnike hodanja .................................................................................................. 14
TRČANJE .............................................................................................................................................. 15
Kineziološka analiza trčanja ............................................................................................................ 15
Učenje tehnike trčanja .................................................................................................................... 15
Strukturalna analiza trčanja ............................................................................................................ 17
Kineziološka analiza visokog starta ................................................................................................. 18
Kineziološka analiza poluvisokog starta ......................................................................................... 18
Kineziološka analiza niskog starta................................................................................................... 18
Startno ubrzanje ............................................................................................................................. 19
Trčanje maksimalnom brzinom/ kineziološka analiza trkačeg koraka ........................................... 19
Trčanje u zavoju: ............................................................................................................................. 19
Kineziološka analiza završnice i ulazak u cilj ................................................................................... 19
Kineziološka analiza 200m .............................................................................................................. 20
Kineziološka analiza 400m .............................................................................................................. 20
Strukturalna analiza 100m .............................................................................................................. 20
Strukturalna analiza 200 i 400 m .................................................................................................... 20
Strukturalna analiza 1500m ............................................................................................................ 20
Strukturalna analiza utrka na srednje i duge pruge ....................................................................... 20
Organizacija krosa ........................................................................................................................... 21
Organizacija natjecanja i pravila ..................................................................................................... 21
Strukturalna analiza 4x60 štafeta ................................................................................................... 22
Strukturalna analiza 4x100 štafeta ................................................................................................. 22
Strukturalna analiza 4x200 štafeta ................................................................................................. 22
Kineziološka analiza taktike ............................................................................................................ 22
Strukturalna analiza 4x400 ............................................................................................................. 23
Kineziološka analiza dobre izvedbe ................................................................................................ 23
Redoslijed metodike poučavanja .................................................................................................... 23
PREPONSKA TRČANJA ......................................................................................................................... 25
Strukturalna analiza preponskih trčanja ......................................................................................... 25
Kineziološka analiza preponskih trčanja ......................................................................................... 25
Učenje tehnike trčanja preko prepona ........................................................................................... 26
Strukturalna analiza 100 i 110m muški........................................................................................... 26
Strukturalna analiza 400 metara prepone ...................................................................................... 26
Kineziološka analiza obilježja kvalitetne tehnike ............................................................................ 26
Načela poučavanja .......................................................................................................................... 27
Didaktička načela poučavanja......................................................................................................... 27
Metodika poučavanja ..................................................................................................................... 27
Metodske vježbe ............................................................................................................................. 28
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 28
DRUŠTVO STUDENATA (2019). Atletika-hodanja i trčanja (interna skripta)
UVOD
Materijali Društva studenata za teorijsko polaganje kolegija Atletika-hodanja i trčanja sastoje se od
kratkih sugestija za projektne zadatke 1 i 2 te skripte za pisani test 1 i skripte za pisani test 2 (esejski
test).
Prema našem mišljenju, pisani test 1 iz kolegija Atletika-hodanja i trčanja osmišljen je da provjerava
vaše činjenično znanje koje može biti aplikativno možda na nekim kvizovima. Ispit traje 15 minuta, a
trebate riješiti 40 zadataka na računalu. Mi nismo pobornici činjeničnog znanja koje se krije iza pojma
opće kulture jer prema dosadašnjem iskustvu to se znanje ne pohranjuje u dugoročnu memoriju i
rijetko je iskoristivo. Iz tog razloga napravljena je ova skripta koja će vam pomoći da uz što manje
utrošenog vremena i energije savladate i taj ispit. Skripta za pisani test 1 sadrži 172 pitanja koja su
studenti do sada sakupili.
Skripta za pisani test 2 (esejski test) pisana je prema literaturi propisanoj za kolegij Atletika-hodanja i
trčanja.
VAŽNA OBAVIJEST ZA SVE BRUCOŠE GENERACIJE 2019/2020:
Zbog utrka koje morate trčati kako biste riješili projektni zadatak 2, a neki i projektni zadatak 1,
Društvo studenata je stupilo u kontakt s Triatlon klubom Zagreb koji će za vas organizirati dodatne
službene trke. Njihova kotizacija za utrke je najmanja u odnosu na ostale organizatore (15kn), a trči
se kraće nego na ostalim trkama. Utrke Triatlon kluba Zagreb (xduatlon lige), želimo preporučiti kao
što smo napisali zbog najniže kotizacije, duljine trke, ali i odlične atmosfere te zanimljive okrepe na
kraju trke.
U planu naših aktivnosti je i obilježavanje dana pada grada Vukovara (18.11.2019). Priključili bi se
u Osijeku grupama koje pješače iz Osijeka do Vukovarskog groblja i pješačenjem odali počast
žrtvama Vukovara. Ukoliko uspijemo dogovoriti s profesoricom iz kolegija Atletika-hodanja i
trčanja, ta bi vam aktivnost mogla i podići ocjenu iz projektnog zadatka 1. Svi koji niste bili u
Osijeku, imati ćete i vremena upoznati ga. Na ovu vas aktivnost posebno pozivamo i vjerujemo
kako će vam ona ostati duboko u pamćenju. Više ćete informacija dobiti u vašu facebook grupu,
ukoliko se sve organizira prema planu.
Kako ne bi postojalo više skripti za isti predmet, pozivamo i molimo sve zainteresirane oko uređivanja
i nadopunjavanja skripte da se jave na mail Društva Studenata: drustvo.studenata@gmail.com ili na
facebook stranicu: fb.me/drustvostudenata
Želimo vam ugodno učenje!
4
Projektni zadatak 1
Na ovoj se slici nalaze trenutni rekordi i bodovi koje trebate upisati. Ispod njih bilježite svoje rezultate za koje
dobivate bodove. Bodovi vam se prema uputama za projektni zadatak 1 pretvaraju u ocjene.
Projektni zadatak 2
Opis projektnog zadatka 2 poprilično je jasan i možete ga pronaći na merlinu. Ono na što bismo vam htjeli
skrenuti pozornost je da u svom eseju navedete kako ste savladali stvari koji su vam navedene u opisu
zadatka, a to su:
• upoznavati sebe i razinu svojih trenutnih sposobnosti i osobina

• podizati svoje sposobnosti
• učiti služiti se novim tehnologijama važnim za trening trčanja
5
SKRIPTA ZA PISANI TEST 1
PITANJA ZA NADOPUNAVANJE, ZAOKRUŽIVANJE I IZBACIVANJE

1. U štafeti 4x400m u drugoj izmjeni primopredaja se odvija:
Iz lijeve ruke u desnu
2. Razmak između prepona u disciplini 100m prepone je: 8.5m
3. Drugog dana natjecanja u sedmoboju na OI za žene, natječu se u disciplinama skok u dalj, bacanje koplja i
800m
4. Duljina koraka kod sportskog hodanja iznosi od 115cm do 120cm
5. U utrci 800m kod stepenastog starta, koliko se zavoja trči u odvojenim stazama? 1 zavoj
6. Prvog dana natjecanja u desetoboju na OI muškarci se natječu u disciplinama 100m, skok u dalj, bacanje
kugle, skok u vis i 400m
7. U disciplini dugih pruga, stopalo na podlogu postavljamo. Uglavnom na prednji dio stopala
8. Najveća dužina koraka kod vrhunskih sprintera doseže vrijednosti od 220cm do 250cm
9. Svjetski rekord za muškarce na 200m iznosi 19.19 sekundi
10. U prvoj izmjeni štafetne utrke 4x400m, središnja crta zone za primopredaju, odnosi se na startnu crtu
discipline. 800m
11. Elementarne štafete možemo podijeliti na: Kružne, ususretne i u kolonama
12. U štafeti 4x100m na drugoj izmjeni, primopredaja štafete palice se odvija iz lijeve u desnu ruku.
13. Zona za primopredaju štafetne palice je 20m
14. Disciplina 400m prepone spada u kratke pruge
15. U koliko se koraka može savladati udaljenost između posljednje prepone i cilja u disciplini 400m prepone:
17-20m
16. Širina jedne staze na stadionu iznosi minimalno 1,22m a maksimalno 1,25m
17. Kod automatskog elektronskog mjerenja svih utrka, uključujući i 10 000m očitavaju se i upisuju rezultati s
točnošću od 1/100 sec
18. U disciplini 400m prepone vrhunski atletičari, udaljenost između prepona trče sa 13 - 17 koraka
19. Disciplina 400m prepone spada u kratke pruge
20. U disciplini 400m vrijeme je ručno mjereno: 55.55; 55,43; 56.18 koje će vrijeme biti zapisano u zapisnik na
određenom natjecanju. 55.6
21. Koja štafetna utrka se trčala na OI u Londonu? 100m, 200m, 400m, 800m
22. Štafetna palica ne smije biti dulja od 30cm
23. Koja sila djeluje između papučica startnog bloka i stopala atletičara? Sila trenja
24. Svjetski rekord na 400m za žene iznosi 47.60 sekundi
25. Koliko se zavoja u štafetnoj utrci 4x400m trči u odvojenim stazama, ako u utrci nastupaju samo 3 štafete.
3 zavoja
6
26. U visokom startu, težina tijela je: na odraznoj nozi

27. Koju su duljinu pruge (m) i visinu prepona (cm) su trčale žene do 1968? 80m pruge i 76,2cm prepone
28. Štafetna palica može biti: a) šuplja cijev kružnog oblika, ne lakša od 50g, b) šuplja cijev od različitih
materijala, ne duža od 30 cm
29. Start u utrci na 800 m može biti: a) na polukružnoj liniji, b) stepenasti
30. Za ručno izmjereno vrijeme 2:09:44,3 u službeni zapisnik će se upisati vrijeme: 2:09:45
31. Koja po redu je vodena zapreka u utrci 3000 m zapreke? Četvrta
32. Rezultat koji je rekord (svjetski, europski, nacionalni) se ne priznaje u slučaju da je vjetar puhao u prsa:
Rezultat se uvijek priznaje
33. Tijelo hodača se koleba u granicama: Od 1,5° do 3˚
34. Najteže sprinterske discipline su: a) 400m, b) 400m prepone
35. Na kraju startnog ubrzanja kod vrhunskih natjecatelja u sprintu najveća dužina koraka (cm) doseže
vrijednosti od - do. Od 220cm do 250cm
36. Najrasprostranjeniji način starta je: Visoki start
37. Discipline dugih pruga odnose se na utrke: Od 3000m do 10 000m
38. Kako glase startne zapovijedi u disciplinama srednjih i dugih pruga? Na mjesta, startni znak
39. Kako glase startne zapovjedi u sprinterskim disciplinama? Na mjesta, pozor, startni znak
40. Razmak između startnih linija za disciplinu 400 m kod stepenastog starta je: 7m
41. U štafeti 4x100 m zona zaleta je duga: 10m
42. U štafeti 4x100 m, na drugoj izmjeni, primopredaja štafetne palice se odvija iz lijeve ruke u desnu ruku.
43. U štafeti 4x100 m, na trećoj izmjeni, primopredaja se odvija: iz desne ruke u lijevu
44. Preponske utrke koje se nalaze u programu OI jesu: 100m prepone, 110m prepone, 400m prepone
45. Prije ''napada'' na preponu: Zadnji je korak nešto kraći od prethodnog
46. Što je veća visina prepona udaljenost mjesta odraza prije prepone je: Veća
47. Vježba koja služi za usvajanje pravilne tehnike rada nogu u fazi prednjeg zamaha odnosno pri spuštanju
na podlogu zove se: Grabeći korak
48. Vježbe za učenje štafetnog trčanja dijelimo na vježbe: U mjestu i u kretanju
49. Koliko opomena/prijedloga za diskvalifikaciju u disciplinama hodanja mora dobiti glavni sudac da bi donio
odluku o diskvalifikaciji pojedinog natjecatelja? Tri od sudaca iz različitih zemalja
50. U kojim disciplinama se mjeri vjetar? 100m, 100m prepone, 110m prepone, 200m, skok u dalj i troskok
51. Kako se zove elektronički uređaj kojim se precizno određuje poredak u cilju? Fotofiniš
52. Koliko su široke linije koje označavaju zone primopredaje u disciplinama štafete? 5cm
53. Duljina staze za sportsko hodanje u dvorani iznosi: 3000m
54. Duljina hodanja u sportskom hodanju iznosi: od 115cm do 120cm
55. Koliko zavoja trči natjecatelj u disciplini 200m u programu natjecanja u dvorani? Dva
56. U kojim disciplinama su startne linije međusobno pomaknute za 3.5m? 200m i 800m
7
57. Najteže sprinterske discipline su: 400m i 400m prepone

58. Visina zapreka za žene je: 0,762m
59. Čemu služi križni rad nogu i ruku? Održavanju ravnoteže
60. U trčanje na kratke pruge spadaju: 50m, 80m prepone, 100m
61. U disciplini dugih pruga stopalo na podlogu uglavnom postavljamo: Uglavnom na prednji dio stopala
62. Kada je OCT tijela za vrijeme trčanja u najvišem položaju? U sredini faze leta
63. Postupno povećanje brzine naziva se? Ubrzanje
64. Koje su discipline hodanja u programu OI za muškarce? 20km i 50km
65. U disciplinama srednjih i dugih pruga ruke su u zglobu lakta savijene pod kutom od koliko stupnjeva? 90˚
66. Udaljenost od posljednje prepone do cilja u disciplini 110 m prepone je: 14,02m
67. Udaljenost od posljednje prepone do cilja u disciplini 100 m prepone je: 10,5m
68. Koje od navedenih vježbi služe za učenje ''napada'' na preponu?
a) Imitacija rada zamašnom nogom
b) Grabeći korak u mjestu
69. Koje štafetne utrke su se trčale na OI u Stockholmu? 4x100m, 4x400m
70. Natjecatelja u disciplinama prepona će se diskvalificirati ukoliko: pretrči preponu koja nije u njegovoj
stazi
71. Koji događaji u disciplinama sprinterskog trčanja uzrokuju diskvalifikaciju:
a) Trčanje po crti unutarnjeg ruba staze
b) Prelazak u drugu stazu
c) Ponovljeni krivi start
72. Oko kojih osi rameni pojas i kukovi izvode izvode složena ususretna kretanja?
a) Transverzalne
b) Sagitalne
c) Medijalne
73. Koliki je kut između stopala i podloge u fazi prednjeg kontakta kod natjecateljskog hodanja? 45˚
74. Koliko zavoja trči natjecatelj u disciplini 400 m na Svjetskom prvenstvu u dvorani? Četiri
75. Prosječna duljina koraka u trčanju kod disciplina srednjih i dugih pruga iznosi od 170cm do 210cm
76. Kako glase startne zapovjedi kod cestovnih utrka i krosa? Na mjesta, startni znak
77. Zona zaleta u štafeti 4x400 m je duljine: nema zone zaleta
78. Štafetne utrke koje se trče na natjecanjima u dvorani su: 4x200m, 4x400m, 4x800m
79. U prvoj primopredaji štafetne utrke 4x400 m središnja linija zone za primopredaju odnosi se na startnu
liniju discipline 800 m.
80. Udaljenost između startne linije i prve prepone u disciplini 100 m prepone je: 13m
81. Preponskim trčanjem razvijamo brzinu i kordinaciju.
82. Posljednji korak prije ''napada'' na preponu je: nešto kraći od predhodnog
8
83. Dva osnovna načina primopredaje štafetne palice u štafeti 4x100 m jesu: gornji, donji
84. Pri učenju tehnike trčanja prepona posebnu pažnju treba posvetiti: Ritmu ruku i brzini trčanja
85. disciplini 3000m zapreke, u jednom krugu su postavljene: 4 suhe i 1 vodena zapreka
86. Kod automatskog elektronskog mjerenja vremena svih utrka do uključivo 10 000 m očitavaju se i upisuju s
točnošću od 1/100 sekunde.
87. Koliko zavoja trči natjecatelj u utrci 200 m u programu natjecanja u dvorani? 2 zavoja
88. U kojim disciplinama su startne linije međusobno pomaknute za 3,5 m. 200 i 800m
89. Koje faze ne pripadaju fazama gibanja nogu kod trčanja? A) faza stražnjeg premaha, b) faza prednjeg
odmaha
90. Zona za primopredaju štafetne palice je duga: 20m
91. U koliko faza dijelimo analizu prelaska preko prepona? U tri faze
92. U
93. Zona primopredaje u štafeti 4x60m je duljine: 20m
94. U štafeti 4x100m zona zaleta je duga? 10m
95. Prilikom pretrčavanja prepona, najviša točka OCT nalazi se: ispred prepone
96. Udaljenost između startne linije i prve prepone u disciplini 110m prepona je? 13,72m
97. U koliko koraka se može savladati udaljenost između posljednje prepone i cilja u disciplini 400m prepone?
Od 17 do 20 koraka
98. U disciplini 400m prepone, od zadnje prepone do cilja duljina koraka je: 165cm – 200cm
99. Koliki je razmak između prepona u disciplini 110m prepone? 7,54m
100. Udaljenost od posljednje prepone do cilja u disciplini 110m prepone je? 14,02m
101. Koja se disciplina trči na prvom danu sedmoboja za žene? 200m
102. Koja je po redu mokra prepona na u natjecanju prepona? Četvrta
103. Kod davanja palice gornjom primopredajom radi se o prednjem zamahu
104. Što je bitno kod preskoka prepona. Ritam koraka i brzina koraka
PITANJA PRAVILNOG REDOSLIJEDA I POVEZIVANJA

1. Odredi redoslijed u metodici podučavanja tehnike trčanja. 1. U mjestu, 2. U hodu, 3. Titrajući na prstima,
4. U sporijem kretanju, 5. U bržem kretanju
2. Koje faze ne pripadaju fazama gibnja nogu kod trčanja. A) faza prednjeg odmaha, B) stražnjeg premaha
3. Poveži natjecateljsku disciplinu s visinom prepona:
a) 400m prepone (žene) = 0,762m
b) 400 m prepone mlađi juniori = 0,840m
c) 100 m prepone mlađe juniorke = 0,762m
d) 110 m prepone juniori = 0,990m
e) 400 m prepone(muški) = 0,914m
9
f) 100 m prepone = 0,840m

g) 110 m prepone = 1,067m
4. Odredite svrhu pojedinih klasifikacijskih vježbi za učenje tehnike hodanja.
a) jačanje mišića leđa, trupa, nogu i stopala = Pripremne vježbe
b) održavanje ravnoteže na različitim terenima i u različitim situacijama = Vježbe za usavršavanje
tehnike
c) promatranje i ponavljanje pojedinih vježbi za učenje tehnike hodanja = Vježbe oponašanja
d) učenje osnovnih faza kretanja i usavršavanje tehnike hodanja u cjelini = Pripremne vježbe
5. Poveži pojmove i mjere:
a) Širina staze = 1,22m
b) Linija na atletskoj stazi = 5cm
c) Dužina standardnog atletskog borilišta = 400m
6. Odaberi odgovarajuće vrijednosti:
duge pruge = 3000m – 10 000m
super duge pruge = 20km – 50km
srednje pruge = 500m – 2000m
na vrijeme = sati
7. Karakteristike trčanja u zavoju su: 1) otklon tijelom prema središtu zavoja, 2) povećana amplituda
pokreta desnom rukom, 3) lakat lijeve ruke kreće se uz tijelo naprijed - natrag
8. Odredi redoslijed poučavanja kod učenja tehnike hodanja.
1) položaj tijela
2) rad ruku
3) kretanje/rad nogu
4) kretanje i zaustavljanje
5) hodanje u koloni
6) hodanje zadanim ritmom/tempom
9. Poveži vježbu s tehnikom trčanja:
a) padajući start = start
b) serije skokova = startno ubrzanje
c) trčanje s ubrzanjem = trčanje maksimalnom brzinom
d) gornjim dijelom tijela u pretklon = ulazak u cilj
10
GODINE
1. Koje godine je utvrđena visina prepona u disciplini 400 m prepone. 1906 godine
2. Koja štafetna utrka su trčala na OI u Londonu 1908? 100m, 200m, 400m i 800m
3. Kada su discipline hodanja za žene uvrštene u program OI? 1992
4. Koje je godine izdana prva knjiga o hodanju? 1924
5. Koje je godine utvrđena visina prepona u disciplini 200 i 400 m prepone? 1906
6. Koje godine se uveo novi mjerni sustav (elektronski), kao obavezan, na svim nacionalnim i
internacionalnim natjecanjima? 1977
7. Koje godine i gdje je osnovan IAAF? 1912. u Stockholmu
8. Kada su discipline hodanja za muškarce uvrštene u program OI? 1908.
9. Koje je godine utvrđena visina prepona u disciplini 110 m prepone? 1890.
10. Koje godine su započela natjecanja štafetnih trčanja s četiri trkača? 1893.
11. Koje godine je prvi puta jedan atletičar na službenom natjecanju startao iz pozicije niskog starta? 1877.
12. Koje godine i gdje je osnovan Hrvatski sportski savez koji se smatra pretečom današnjeg Hrvatskog
atletskog saveza? 1909. godine u Zagrebu
13. Koje godine su žene prvi puta nastupile u disciplinama prepona na OI? 1932.
14. Koje godine je od strane IAAF-a propisana uporaba metalnih prepona? 1935.
15. Koje godine je IAAF postavila pravilo o zoni zaleta u štafeti 4x100m? 1962.
16. Koje godine su uvedeni startni blokovi za sprinterske utrke na službenim atletskim natjecanjima? 1930.
17. Koje godine su se počele postavljati sintetske podloge na atletske staze? 1960.
18. Kada je uvršteno sportsko hodanje u program SP za žene? 1987.
19. Koje godine su objavljena prva pravila za atletska natjecanja a odnose se na natjecateljsko hodanje? 1880.
20. Koje je godine utvrđena visina prepona u disciplini 400 m prepone? 1906.
PITANJA TOČNO-NETOČNO
1. U disciplinama do 10km, vrijeme se mjeri s točnošću od 1/100sec, a u disciplinama duljim od 10 km u
1/10 sec, kod ručno mjerenog vremena: T – N
2. Za ručno mjereno vrijeme 2:09.44,3 u službeni zapisnik će se zapisati vrijeme 2:09.45
T –N
3. Pretklon trupa pri trčanju po pruzi u disciplinama srednjih i dugih pruga je 10° do 15˚. T – N
4. Kako bi donio odluku o diskvalifikaciji atletičara, u disciplini hodanja, glavni sudac mora dobiti dva
prijedloga za diskvalifikaciju od sudaca iz različitih zemalja. T – N
5. 1909 u Varaždinu osnovan je HŠS koji se smatra pretečom današnjeg HAS-a. T – N
6. Skokovi s noge na nogu utječu na snagu odraza. T –N
11
7. Prvog dana natjecanja u desetoboju na OI muškarci se natječu u disciplinama 100m, skok u dalj, bacanje
kugle, skok u vis i 400m. T –N
8. Odluku o diskvalifikaciji, natjecatelju može priopćiti samo glavni sudac. T – N
9. OCTT je za vrijeme trčanja u najvišem položaju u sredini faze leta. T – N
10. Trkači kod štafetnog trčanja koriste posebno ljepilo kojim namažu dlan prije same utrke. T–N
11. Prelazi li odrazna noga prva preponu: T – N
12. Dali utječe brzina trčanja na vertikalno kolebanje tijela. T – N
13. Iznosi li kut u laktu pri trčanju 115 stupnjeva. T – N
14. Odluku o diskvalifikaciji natjecatelju može priopćiti samo glavni sudac. T – N
15. Ako štafetna palica ispadne trkačima za vrijeme primopredaje, može ju podići bilo koji trkač. T – N
16. Trkači kod štafetnog trčanja koriste posebno ljepilo kojim namažu dlan prije same utrke. T–N
17. Kod ručno mjerenog vremena vrijeme se mjeri od trenutka kada čujemo zvuk startnog pištolja ili
odobrenog startnog uređaja. T – N
18. Dozvoljen vjetar u leđa je 2,0 m/s. T – N
19. U disciplinama do 10 000 m vrijeme se mjeri s točnošću od 1/100 sekunde, a u disciplinama duljim od 10
000 m u 1/10 sekunde kod ručno mjerenog vremena. T – N
20. U trci primjerice za maraton automatskim elektronskim mjernim uređajem očitano vrijeme utrke od
2:09:44,32 u službeni zapisnik će se upisati kao 2:09:45. T – N
21. U hodanju se oslonac s podlogom ostvaruje jednom, pa zatim istovremeno objema nogama. T – N
22. Startno ubrzanje završava postizanjem 90 % maksimalne brzine. T – N
23. Ako štafetna palica ispadne trkačima za vrijeme primopredaje, može ju podići bilo koji trkač. T – N
24. U disciplinama štafetnih trčanja markacije moraju biti bijele boje i mogu se obilježiti kredom (najčešće je
to kredom povučena crta). T – N
25. Ako štafetna palica ispadne trkačima za vrijeme primopredaje, može ju podići samo onaj trkač kojemu je
ispala. T – N
26. Ako atletičar na prvi pucanj krivo starta biti će diskvalificiran. T – N
27. Starter na službenim natjecanjima može startati jedino sa startnim pištoljem? T – N
28. Kod ručno mjerenog vremena sprinterskih utrka bez obzira na mjerne uređaje koji prikazuju rezultate u
1/100 sekunde, vrijeme se upisuje u 1/10 sekunde. T – N
29. U disciplini 4x400m može se startati iz bilo kojeg startnog položaja? T – N
30. Na službenim natjecanjima moguće su mješovite štafete (M i Ž)? T – N
31. Vertikalno kolebanje tijela ovisi o brzini kretanja? T – N
32. Skokovi s noge na nogu utječu na snagu odraza? T – N
33. Utječe li položaj glave na položaj tijela pri hodanju? T - N
34. Svjetski rekord na 100 m za muškarce je 9,79 s. T – N
12
35. U štafetnim trčanjima štafetna palica je jedini sportski rekvizit kojim se mogu provoditi štafetna
natjecanja. T - N
36. Kod pretrčavanja prepona u tri koraka odnos dužine koraka treba biti takav da je prvi korak najdulji, drugi
najkraći a treći za 10-15 cm dulji od drugoga. T – N
37. Najčešća pogreška djece pri izvođenju grabećeg koraka je pretklon trupa. T – N
38. Dva zavoja se trče u utrkama 400 m i 400 m prepone. T – N
39. Godine 1968. žene su trčale preponsku utrku u kojoj je duljina pruge iznosila 80m a visina prepone je bila
76,2? T – N
REKORDI
REKORDI 100m 200m 400m 800m 1500m maraton
WR m 9.58 19.19 43.03 1:40.91 3:26.00 2:02:57
HR m 10.20 20.76 45.64 1:44.07 3:33.30 2:17:05
WR ž 10.49 21.34 47.60 1:53.28 3:50.07 2:15:25
HR ž 11.30 23.14 50.78 1:56.51 4:09.14 2:25:44
SKRIPTA ZA PISANI TEST 2
HODANJE
Hodanje je najprirodniji oblik čovjekova kretanja, pa su zbog toga i vježbe hodanja najprirodniji oblika tjelesnih
aktivnosti. Kod hodanja u rad se istodobno uključuje i do 50% mišića tijela. Dobra tehnika hodanja je svrhovita,
ekonomična i lijepa.
Razlike između sportskog i običnog hodanja

Kod sportskog hodanja je veća frekvencija hoda( preko 200 u minuti dok je kod običnog hodanja to 112-120 u
minuti), veća brzina kretanja( 14-15 km/h što je i 2, 2.5x više od običnog ) i veća dužina koraka( 115-120cm, a u
kod običnog 80-90cm). Koljeno je opruženo u trenutku vertikale, puno veća aktivnost rada ruku te znatnija
rotacija trupa oko vertikalne osi.
Kineziološka analiza hodanja

Tijelo prilikom hodanja mora biti potpuno uspravno, ali ono ne miruje već se koleba u granicama od 1,5 do 3
stupnja. Veći pretklon ostvaruje se tijekom održavanja. Pozicija glave utječe i na pretklon tijela. Križni rad ruku
i nogu koji služi očuvanju ravnoteže. Ruke su savijene u zglobu lakta te kut mijenja tokom jednog ciklusa
hodanja. Ruke su najviše savijene u prednjem položaju, nešto manje u stražnjem položaju, a najveći kut
postiže se u trenutku vertikale. Kretanje ruku je naprijed i prema unutra, koji puta i do sredine tijela, a unatrag
13
i nešto van. Rameni pojas i kukovi izvode ususretna kretanja oko tri osi: medijalne, sagitalne i transverzalne što
znači da se tijelo pretklanja, otklanja i rotira. Za brzinu i ekonomičnost rada veliku važnost ima pravocrtno
kretanje općeg centra težišta(OCT). Pri pravilnoj tehnici, krivulja vertikalnog kolebanja približava se ravnoj crti.
U svakodnevnom hodanju najviši položaj OCT-a se ostvaruje u vertikali, a najniži tijekom dvojnog oslonca.
Učenje tehnike hodanja

Djecu treba upoznati sa pravilnom tehnikom hodanja. To se postiže uz pokazivanje i dodatno opisivanje.
Nakon toga oponašajući nastavnike se poredaju u kolone te kreću terenom. Bitno je pozornost usmjeriti na to
da hodaju prirodno i slobodno, da prvo na podlogu postavljaju petu i to mekanom, a zatim postupnim
prijelazom na prednji dio stopala. Ruke i noge moraju raditi križno, glava i tijelo su uspravni, a ramena
opuštena.
• Redosljed učenja tehnike:

1. Oblikovanje predodžbe o pravilnom – uspravnom – položaju tijela
2. Ovladavanje radom ruku
3. Ovladavanje radom nogu
4. Kretanje dokoracima u svim smjerovima
5. Hodanje na prstima, petama, punom stopalu
6. Kretanje iz mjesta i zaustavljanje
7. Hodanje u koloni, vrsti te ravnanje za vrijeme kretanja
8. Hodanje u zadanom ritmu
Vježbe za učenje tehnike hodanja
• OSNOVNE VJEŽBE:
1. Hodanje s ciljem učenja osnovnih faza kretanja

2. Hodanje s usavršavanjem tehnike hodanja u cjelini
• VJEŽBE OPONAŠANJA:
1. Oponašanje postavljanja stopala na podlogu

2. Vježbe za učenje pravilnog položaja tijela
3. Hodanje običnim koracima, dokoracima i sl.
4. Hodanje na prstima, petama, cijelom stopalu i sl.
5. Hodanje s aktivnim radom ruku
• PRIPREMNE VJEŽBE
1. Počučnji, zamašni rad nogama

2. Križni rad rukama i ramenima
3. Vježbe za jačanje trbušnih mišića
4. Podizanje na prste, različiti poskoci
• VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TEHNIKE:
1. Hodanje uza i niz brijeg i po prirodnom terenu(brzo hodanje)

2. Hodanje s trčanjem, naizmjence
3. Hodanje na veće udaljenosti
14
TRČANJE
Prirodno lokomotorno – ciklično kretanje, pod utjecajem aktivnog mišićnog rada koji predstavlja glavni izvor
kretanja. Ciklično kretanje podrazumijeva uzastopno, naizmjenično i kontinuirano prelaženje iz
jednooslonačne faze preko faze leta do jednooslonačne faze druge noge. Da bi trčanje bilo ekonomično
potrebno je snagu rasporediti po cijeloj duljini pruge( dinamika/tempo/ritam ). Trčanje nije moguće poboljšati
ako se istovremeno ne razvijaju različite vrste motoričkih sposobnosti.
Kineziološka analiza trčanja

Kod trčanja glava mora biti uspravna u produžetku tijela, rad ruku je u suprotan u koordinaciji s radom ruku.
Ruke su savijene pod kutom od 90 stupnjeva, a u sprintu se kutovi mijenjaju u fazi prednjeg zamaha kut je
manji od 90 , dok je u fazi stražnjeg zamaha kut veći od 90 stupnjeva. Trup mora biti stabilan, s visoko
postavljenim kukovima, a rameni pojas i zdjelica rade nasuprotne rotacije. Stopalo oslonačne noge treba
postavljati u smjeru kretanja. Tehniku trčanja nije moguće popraviti bez razvoja snage, koordinacije,
fleksibilnosti i drugih motoričkih sposobnosti. Trčanje se sastoji od
• 2 potporna perioda – oslonačna faza:

o faza prednjeg(kontakta) i faza stražnjeg oslonca(odraza)
• 2 bespotporna perioda – faza leta :
o faza stražnjeg i faza prednjeg zamaha.
• Oslonačna faza: Faza prednjeg oslonca počinje završetkom faze prednjeg zamaha, u trenutku kontakta
stopala s podlogom, u fazi prednjeg oslonca do smanjenja brzine jer je za cijelo vrijeme te faze OCT
tijela iza površine oslonca, a pritisak stopala na podlogu je suprotan smjeru kretanja. Faza stražnjeg
oslonca počinje prelaskom vertikale odrazne noge. Faza stražnjeg oslonca je faza u kojoj brzina
izgubljena kočenjem u fazi prednjeg oslonca ponovno raste. Stopalo se postavlja 25-40 cm ispred
projekcije OCT-a. A u vertikali je OCT u najnižoj točki.
• Faza leta: Faza stražnjeg zamaha počinje napuštanjem podloge u fazi stražnjeg oslonca i traje do
vertikale. A faza prednjeg zamaha počinje prelaskom zamišljene vertikalne projekcije OCT-a
zamašnom nogom. U fazi leta OCT je u najvišoj točki. Vertikalno kolebanje OCT-a je 4-6 cm, a ovisi o
brzini kretanja i visini trkača.
Što je duža natjecateljska pruga duže traje oslonačna faza i kraće je vrijeme leta, što znači da je manja brzina
kretanja, manja duljina koraka te manji broj koraka i manje oscilacije OCT-a.
Osnovne karakteristike dobre tehnike trčanja su aktivno prizemljenje, ubrzan dinamičan odraz,
amortizacija(skraćeno vrijeme oslonca), grabeći korak u fazi prednjeg zamaha, snažno savijanje i povlačenje
noge u fazi stražnjeg zamaha, stabilan položaj trupa i zdjelice, energičan i relaksiran rad ruku, te ekonomično
kretanje.
Učenje tehnike trčanja

Djecu treba naučiti trčati opušteno, sa pravilnim položajem tijela na prednjem dijelu stopala. Sadržaj nastave
trčanja ovisi o dobi i stupnju pripremljenosti učenika, a ostvaruje se uz pomoć igara s trčanjem ili vježbi.
Učenik treba stvoriti predodžbu o pravilnoj tehnici trčanja, a to se postiže objašnjavanjem osnovnih dijelova
tehnike, prikazom boljih trkača, slikama, kinogramima te videosnimkama. Stručnjaci predlažu da redoslijed
učenja teče ovim redom. Učenje tehnike pravocrtnog trčanja ravnomjernom i promjenjivom brzinom, učenje
tehnike trčanja u zavoju, učenje tehnike visokog, poluvisokog i niskog starta, startno ubrzanje, trčanje
maksimalnom brzinom, niski start u zavoju, prolazak ciljem, te trčanje cijele pruge s natjecanjem. Učenike je
također važno naužiti i pravilnom disanju, a ritam disanja kod djece može biti različit. Ritam disanja mijenja se
15
ovisno o brzini trčanja i duljini pruge. Što je veća brzina disanje će biti dublje. Udisati treba kroz nos, a izdisati
kroz poluotvorena usta, te osnovnu pažnju treba posvetiti punom izdahu jer je on uvjet za bolji i dublji udah.
VJEŽBE ZA START
• ubrzanje od crte do crte
• ubrzanje na znak
• padajući start
• visoki start
• poluvisoki start
• niski start
VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE STARTNOG UBRZANJA
• Serije skokova(s noge na nogu, na dvije noge) u brzom tempu

• Skokovi u dalj, u vis, troskok nakon zaleta
• Skokovi u dubinu
• Pretrčavanje preko nekoliko prepona
• Skokovi uz brijeg ili stube
• Poskoci naprijed ili gore s opterećenjem
• Hodanje naprijed ili natrag sa opterećenjem na ramenima
• Startovi uz brijeg , po pijesku.
IGRE PO RAZREDIMA ZA UČENJE STARTA I STARTNOG UBRZANJA
• 1-3 razreda:
o Što prije na spravu, napad morskog psa, startovi po zastavice, prebaci loptu, Dan i noć, Zov
brojeva, Konj i kozlić.
• 4-6 razreda:
o zec bez doma, pogodi srednjeg , izazov, hvatalica nakon hodanja, potjera.
• 7-8 razreda:
o Stonoga, oko kruga, ekipa brzonogih, ususret protivniku, kotač, optrči krug, kroz suprotnu
vrstu.
VJEŽBE PO RAZREDIMA ZA UČENJE STARTA I STARTNOG UBRZANJA
• 1-3 razreda:
o vijača o pojasu, ispod vijače, do crte, K svojim zastavicama, oduzmi repić, lisica i guščići ,
pokupi lopte
• 4-6 razreda:
o oko stalaka, visoki start, natjecanje s visokim startom, tko će brže, Start i ubrzanje
• 7-8 razreda:
o Tko će brže, Po skupinama, Sprint na jednoj strani, Ubrzanje u koloni, Startovi iz različitih
položaja, Niski start
VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE TRČANJA:
• Ritmičko trčanje
• Kroz obruč
• Duži i kraći koraci
• Pravilna tehnika trčanja
• Slalom
16
• Zajedno s nastavnikom
• Na različite načine
• Podigni koljeno
• Promjeni brzinu
• Najbolji vođa
IGRE ZA UČENJE TEHNIKE TRČANJA:
• U obruč
• Uske staze
• Konjići sportaši
• Slobodno mjesto
VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE TRČANJA MAKSIMALNOM BRZINOM (vježbe brzinsko snažnog usmjerenja)
• Skokovi
• Poskoci na jednoj nozi
• Zabacivanje potkoljenice
• Visoki skip
• Skokovi s noge na nogu
IGRE ZA RAZVOJ BRZINE TRČANJA:
• 4-6 razreda:
o Hvatalica, Složenija vrsta hvatalice, Pokupi loptice, Bijeli medvjedi (hvatalica u paru)- različite
varijante, Dva mraza,
• 7-8 razreda:
o Iz kuta u kut, kroz uske staze.
IGRE ZA ISTRAJNO TRČANJE:
• 1-3 razreda:
o trčanje s hvatanjem, u svoj sanduk,
• 4-6 razreda:
o Jednoliko trčanje, trčanje u četverokutu,štafeta, U ritmu, u prirodi, možeš li uhvatiti, Trčanje
ekipa
• 7-8 razreda:
o koja će skupina dalje, najtočnije skupina pogodi svoje vrijeme, kolone, trčanje s ubrzanjem,
reguliraj brzinu trčanja, promjenjivo trčanje, ubrzanja, neprekidna štafeta, za 20 sekundi.
VJEŽBE ZA ISTRAJNO TRČANJE:
• 1-3 razreda:
o promjeni brzinu, trčanje i hodanje, trčanje različitim brzinama, neprekidno trčanje, trčanje s
odmorima, ispod letvice, slalom,
Strukturalna analiza trčanja

• Start
o Niski, poluvisoki(poluniski, srednji), visoki
• Startno ubrzanje
• Trčanje po pruzi
• Završnica ili finiš
17
Mjerenje vjetra
Discipline :100m,200m, prepone 100(ž)/110(M)
Vjetrometar(uredaj za mjerenje)
na 50m od cilja
2m od ruba staze
na visinu od 1,22
Mjeri se u : m/s
Kineziološka analiza visokog starta

Visoki start primjenjuje se na utrkama na srednje i duge pruge, kros, cestovnim i planinskim utrkama. Sastoji
se od dvije startne zapovijedi – „Na mjesta!“ i startni znak( pucanj ). Prije startne zapovijedi trkač mora biti
barem 1m udaljeni od startne crte. Na prvu zapovijed „Na mjesta!“ trkač dolazi do startne crte, postavlja
snažniju nogu prstima do crte koju ne smije doticati. Aktivna startna pozicija sastoji se od prijenosa težine
tijela na odraznu( prednju ) nogu, dok se zamašna noga nalazi iza pete odrazne noge, obje noge su savijene u
koljenom zglobu. Ruka suprotna od odrazne noge nalazi se u fazi prednjeg zamaha.
Kineziološka analiza poluvisokog starta

Oblik starta koji se često primjenjuje u štafetama. Kod ovog starta oslanjamo se na jednu ruku, te u tom
slučaju imamo veće mogućnosti potisnuti ramena naprijed, jer se dio težine tijela prenosi s nogu na ruku i
možemo brže postići početnu brzinu. Na zapovijed „ na mjesta“ trkač stane kao i u položaju visokog starta s
tom razlikom da mu je odrazna noga udaljena jednu, jednu i pol stopu od startne crte. Na zapovijed „pozor“ se
jače pretkloni i postavi suprotnu ruku od odrazne noge na podlogu do startne crte, te dio težine tijela prenosi
na nju. A ramena se postave do iznad startne crte, te se noge jače saviju u sva 3 zgloba. Iz ovog položaja
moguće je ostvariti manji kut odraza nego pri visokom startu.
Kineziološka analiza niskog starta

Za izvođenje niskog starta potreban je startni blok koji se sastoji od baze startnog bloka i 2 papučice. Papučice
svaki trkač prije utrke samostalno namješta. Papučica zamašne noge postavlja se dalje od startne linije te ima
veći kut(60-80) dok papučica odrazne noge(40-50). Niski start primjenjuje se u kratkim prugama i preponskim
trčanjima, a on osigurava uvijete za postizanje maksimalne brzine na što kraćem dijelu pruge. Prije prve
startne zapovijedi trkač stoji iza startnog bloka.
• Nakon 1. startne zapovijedi slijedi 1. startna pozicija:
o Trkač se oslanja na ruke daleko ispred startne linije. Stopala cijelom površinom oslanja na
papučice startnih blokova te postavlja šake do startne linije. Dodirivanjem linije izvodi
prijestup. Projekcija ramena je iznad startne linije, a ruke su postavljene malo šire od širine
ramena. Glava se nalazi u produžetku trupa, a pogled nekoliko metara ispred startne linije
• Nakon 2. startne zapovijedi slijedi 2. startna pozicija:
o Trkač podiže kukove iznad horizontalne visine ramena. Prenosi težinu tijela na ruke te se
projekcija ramena nalazi ispred startne linije. Natkoljenica i potkoljenica zamašne noge
zatvara kut od 120-130 stupnjeva, a odrazne noge 90 stupnjeva. Trkač mora biti maksimalno
koncentriran i u anticipaciji.
• Nakon 3. startne zapovijedi = Start
o Iz mirovanja krenuti u maksimalan sprint snažnim zamahom ruku i odguravanjem od papučica
startnog bloka. Vrijeme reakcije ne smije biti manje od 100ms. Kretanje prije startnog znaka
znači diskvalifikaciju.
18
Startno ubrzanje
Nakon startnog znaka lijeva ruka brzo i snažno krene naprijed, a desna savijena gore i natrag. Vrlo je važno da
se ruke u prvim koracima kreću u skladu s kretnjama nogu i na taj način trkaču osiguravaju ravnotežu. Kretnje
ruku u trenutku starta i u prvim koracima nakon njega imaju važnu ulogu. Te kretnje pomažu pravilnom
usmjeravanju pri polasku sa starta. Kretanje ruku vezano je uz frekvenciju koraka i pomaže očuvanju
ravnoteže. Rad ruku treba biti ne napregnut. Previše energično kretanje ruku negativno djeluje na slobodu
kretanja, pa tako i na brzinu trčanja. Također je važan i položaj glave, koja se drži ne napregnuto, a pogled je
tek pri kraju startnog ubrzanja usmjeren na kraj staze. Naglo podizanje glave i ramena u trenutku starta dovodi
do ranijeg uspravljanja trkača, što ujedno mijenja i kut odraza, dok previše spuštena glava može dovesti do
toga da se trkač u prvim koracima spotiče.
Za vrijeme startnog ubrzanja trkač se nalazi u pretklonu, a svakim novim korakom se razvija sve veća brzina,
pa se smanjuje pretklon. Za vrijeme startnog ubrzanja tijelo se uspravlja postupno i u trenutku kada trkač
postigne maksimalnu brzinu, te tijelo ima položaj koji odgovara tehnici trčanja po pruzi.
Trčanje maksimalnom brzinom/ kineziološka analiza trkačeg koraka

Važna pruzi. Osnova trčanja bez zapreka je trkači korak koji se dijeli na period oslonca i period zamaha.
Period oslonca završava odražavanjem, osigurava kretnje tijela naprijed. Odraz se izvodi opružanjem
oslonačne noge u zglobu kuka i koljena, opružanjem stopala i prstiju. Kut odraza je 45-55 stupnjeva no što je
trčanje brže to je i kut odraza oštriji. Na efikasnost odražavanja u većem stupnju djeluje kretanje zamašne
noge i ruku. Brzina amplituda i smjer kretanja zamašne noge uvjetuju efikasnost zamašnog djelovanja. Koljeno
zamašne noge dovodi se naprijed u odnosu na koljeno oslonačne noge, a pri podizanju bedra suviše prema
gore, trkač će poskakivati i sporije se kretati naprijed. Za pravilnu tehniku trkačeg koraka važna je uloga mišića
koji opružaju stopalo. Na kraju perioda leta noga se aktivno spušta dolje i dotiče stopalom podlogu, a
najvažniji trenutak tehnike trkačkog koraka je aktivno približavanje bedara u periodu leta. Zahvaljujući tome
kada stopalo dotakne podlogu, ramena i kukovi trkača dobivaju aktivan impuls za kretanje naprijed.
Trčanje u zavoju:
Pri trčanju u zavoju vanjsko se stopalo stavlja okrenuto prstima malo više prema sredini kruga, a šaka vanjske
ruke se usmjerava prema suprotnom ramenu u prednjem položaju. Ovisno o brzini trčanja i zakrivljenosti staze
tijelo se naginje više prema sredini kruga.
Učenici trče po polukružnoj ili kružnoj stazi ili samo po crti kružnice. A učenje trčanja po zavoju počinje
hodanjem, laganim trčanjem, pa se nastavlja trčanjem srednjom pa sve većom brzinom. A zatim se trči po
zakrivljenim crtama zmijoliko te po crtama kružnica različitog promjera, sporije i brže.
Kineziološka analiza završnice i ulazak u cilj

Završnica počinje 10-15 m prije cilja. Potrebno je trčati što brže ali ne prisiljeno i slobodno. Jer u se veće
naprezanje negativno odražava na brzinu trčanja. Preporuča se veća duljina, a manja frekvencija koraka.
Neposredno prije cilja tijelo ide u pretklon - fotofiniš.
Bitno je učenike naučiti da se ne bacaju u cilj 3-4 koraka prije ciljne crte jer na taj način smanjuju brzinu
kretanja. Bitno ih je naučiti da ne izgube slobodu kretanja te da prijeđu cilj bez sniženja brzine trčanja.
Strukturalna – opće stvari koje mora poštovati svaki trkač. pravila

Sve moguće KINEMATIČKE stvari, da bi si trkač olakšao utrku i sl. način izvođenja to ide pod kineziološku
19
Kineziološka analiza 200m

Start u ovoj disciplini je u zavoju, stepenast te iz položaja niskog starta. Potrebno je postaviti startni blok bliže
vanjskom rubu staze što omogućava ravniji početak utrke – startno ubrzanje. Prvi dio pruge se trči u zavoju, a
drugi dio po ravnom dijelu. Vrlo je bitna brzinska izdržljivost i ekonomičnost kretanja što znači da je potrebno
ravnomjerno rasporediti snagu po cijeloj pruzi. Vrijeme reakcije je sporije od utrke na 100m, a brže od 400m iz
razloga što se vrijeme reakcije usporava sve većom duljinom natjecateljske pruge. Vrlo je bitno primjenjivati
tehnike trčanja u zavoju i po ravnom dijelu pruge. U zavoju se tijelo naginje prema centru rotacije, desnom
rukom radi se povećana amplituda zamaha, a lijeva noga postavlja se više prema centru rotacije. Pri izlasku iz
zavoja mijenja se i nagib tijela trkača. U ovoj utrci se prvih 100m trči sporije, a drugih brže. Trkačima je
dozvoljeno trčati uz rub unutarnje linije staze, treba pripaziti na liniju jer ukoliko se nagazi slijedi
diskvalifikacija.
Kineziološka analiza 400m

Smatra se najtežom sprinterskom disciplinom? Start je u zavoju, stepenasti te iz položaja niskog starta kao i
kod utrke na 200 m. Ova disciplina sastoji se od dva zavoja i dva ravna dijela pruge. Važna komponenta je
brzinska izdržljivost te ekonomičnost kretanja što označuje da je potrebno ravnomjerno rasporediti snagu po
cijeloj pruzi. Vrijeme reakcije je sporije nego kod utrke na 200 m. Prvih 200 m se uvijek trči brže, dok
posljednjih 200 m sporije. Vrlo je bitno primjenjivati tehnike trčanja u zavoju i po ravnom dijelu pruge. U
zavoju se tijelo naginje prema centru rotacije, desnom rukom radi se povećana amplituda zamaha, a lijeva
noga postavlja se više prema centru rotacije. Lakat lijeve ruke treba biti što više uz tijelo. Kretnje su u odnosu
na 100 metara slobodnije, opuštenije i ritmičnije, a izvode se s manjim intenzitetom. Ramena su opuštena kao
i ruke, a šake su u nešto nižem položaju. Stopala se na podlogu postavljaju mekano s grabećom kretnjom.
Zadnjih 100 metara tehnika se pogoršava zbog umora. Disanje na početku utrke sporije ,a prema kraju sve
dublje ali i brže.
Strukturalna analiza 100m

U ovoj trkačoj disciplini start je iz pozicije niskog starta. Trči se po ravnom dijelu pruge. Nakon startnog znaka
vrlo je važno odgurivanje i eksplozivni izlazak iz startnog bloka. Svaki trkač trči u svojoj pruzi.
Strukturalna analiza 200 i 400 m

Start u zavoju stepenasti iz položaja niskog starta u odvojenim prugama. Prvi dio u zavoju te se startni blok
treba postaviti bliže vanjskom rubu staze kako bi start bio što ravniji, te da bi se postupno prešlo u trčanje u
zavoju.
200m - stepenasti start 3,5m su udaljeni blokovi izmedu staza!
400m - stepenasti start 7,0m su udaljeni blokovi izmedu staza!
Strukturalna analiza 1500m

Nije stepenasti start nego svi počinju na istoj liniji. Start je na polukružnoj liniji 300m od cilja i trči se puna 3
kruga i 300 metara.
Strukturalna analiza utrka na srednje i duge pruge

Start je iz položaja visokog starta. 600, 1000, 3000, 5000m započinju na polukružnoj liniji 200m od cilja. Kod
utrke na 800 metara start je stepenasti. Trkač u 1. stazi nalazi se na startno/ciljnoj liniji, a svi ostali trkači na
20
cca 3-3,5 m udaljenosti u odnosu na prethodnog trkača. Trkači nakon pretrčanih ~120m u svojoj stazi, na
prijelaznoj liniji, prelaze u zajedničku stazu( 1. ) i trče puna dva kruga. Kod utrke na 1500 metara start je na
polukružnoj liniji 300m od cilja i trči se puna 3 kruga i 300 metara. Kod utrka 2000 i 10000 metara start je na
polukružnoj liniji kod cilja i trči se 5 odnosno 25 kruga. Start kod utrke od 1 milje( 1609m ) je na polukružnoj
liniji 9 metara ispred ciljne linije i trči se još 4 kruga.
Stuktura trčanja pri početku utrke, srednje i duge pruge
5000m,3000m,2000m,1609m,1500m,1000m,600m-odmah idu u zajedničku stazu
10000m: dvije su linije ukoliko je vise od 12 natjecatelja ,ostali su ispred u drugoj liniji koja kreće od pete staze
prva linija trci u stazama od 1-4, a druga linija od 5-8, nakon 120 m na prijelaznoj liniji svi prelaze u zajedničku
prvu stazu
Organizacija krosa
Kros koji se provodi u školi, nastavnik može i sam formirati skupine ne samo prema dobi već i prema
pripremljenosti učenika. Broj trkača u skupini ovisi i o kvaliteti sudaca, jer što je više trkača to će biti veći
problem sa određivanjem poretka u cilju. Najčešće učenici imaju kartončiće u rukama sa imenom,
prezimenom, nazivom škole, dužinom pruge i brojem. Kros je najbolje provesti nedjeljom ili u posebno
određene dane. Najbolje ga je izvesti u obližnjoj šumi, parku, ali i školskom dvorištu, ako je dovoljno veliko i
prikladno. Dužine pruge krosa su različite pa mogu iznositi 300, 500, 800, 1000 metara. Izvodi se obično po
malo neravnom terenu, ali po preglednoj stazi. Startno mjesto treba biti široko barem 20-30 m, tako da učenici
mogu krenuti bez mnogo guranja. Sudačka ekipa mora prethodno izmjeriti duljinu pruge, a mjeri se od cilja
prema startu. Prije natjecanja, ako je moguće, svi sudionici mogu jednom prijeći svoju prugu da se upoznaju sa
njome. Pruga krosa može biti različitih oblika( Slova „C“ i kružna ). Organizatorima je povoljnija prva varijanta,
jer tada start ne smeta cilju. Na startno mjesto istodobno izlazi 20-30 trkača, a starter ih mora pozvati i
poredati na startnoj crti, te nakon toga provjeriti imaju li svi ceduljice. Trkači krosa pri prolasku kroz cilj moraju
staviti ceduljicu na za to određeno mjesto ili je predati za to određenom sudcu. Po završetku natjecanja
kontrolne se ceduljice vade iz kutije, a suci unose rezultate u zapisnik i određuju poredak sudionika.
Organizacija natjecanja i pravila

• Cestovne utrke
o Okrepne stanice
o Osiguranje trase/staze
o Liječnička služba i hitna pomoć
o Najavljivač i razglas
o Obrada podataka i objava rezultat
o Sudačka služba
▪ Poredak trkača, mjerenje vremena(transponder,štoperica),regularnost utrke
• Stadion
o Natjecanja moguće održati na stadionima sa 6-9 staza
o Priprema atletske staze i ostalih borilišta
o Osiguranje sprava i pomagala
o Razglas i najavljivač
o Prijemni centar, oglasna ploča
o Liječnička služba
o Obrada i objava podataka
o Nadzor terena i tehnička služba
21
o Ceremonijal
o Sudačka služba
▪ Mjerenje vremena, mjerenja vjetra, poredak u cilju i brojitelj krugova, starter i
pomoćnici startera, suci na stazi
ŠTAFETNA TRČANJA
Strukturalna analiza 4x60 štafeta

Ekipni oblik natjecanja. U ovoj disciplina štafeta start je iz pozicije niskog starta na 240m, a ostali trkača iz
visokog (udaljeni su u zavoju međusobno u odnosu na drugu stazu 3,5m!, razmak u ostalim stafeta
stepenastog starta je 7m (100,200,400)). Sastoji se od 4 trkača koji izvode 3 izmjene. Prva izmjena odvija se
između 190 i 170 metra. Predavatelj trči vanjskim dijelom staze te palicu predaje primatelju iz lijeve ruke koji
je u unutarnjem dijelu staze i to u desnu ruku. Druga izmjena se odvija između 130 i 110 metra. Predavatelj
trči unutarnjem rubom staze te iz svoje desne ruke predaje palicu primatelju u lijevu, koji trči vanjskim rubom
staze. Zadnja treća izmjena se odvija između 70 i 50 metra. Na pruzi se nalazi zona za primopredaju od 20m –
trkač mora biti unutar ove zone gdje čeka trkača sa palicom te se vrši primopredaja otprilike na 18-tom metru.
Ovisno o dobi natjecatelja moguće je postavljanje markacija. Vrlo bitna stavka je izvršiti izmjenu u kretanju. Ne
postoji zona zaleta. Vrsta primopredaje preuzimanjem, a način uz potpunu vizualnu kontrolu.

Ekipni oblik natjecanja. Start je u zavoju iz položaja niskog starta na nultom metru.
Sastoji se od 4 trkača koji izvode 3 izmjene.Start počinje na nultom metru. Prva izmjena odvija se između 80 i
110 metra. Prvi trkač trči unutarnjim rubom staze te predaje primatelju palicu iz desne u lijevu ruku. Druga
izmjena odvija se između 180 i 210 metra. Predavatelj trči vanjskim rubom staze te iz lijeve ruke predaje palicu
u desnu ruku primatelja, koji se nalazi na unutarnjem rubu staze. Zadnja (treća) izmjena odvija se između 280 i
310 metra, sve izmjene moraju biti izvedene u kretnji.
Palica prilikom starta smije prelaziti startnu crtu te se palica nalazi u ruci tokom cijele utrke. Zona zaleta je 10
metara, a zona za primopredaju 20 metara. Bitno je dobro označiti markaciju ( mjesto kada primatelj treba
početi trčati ). Primopredaja optimalna na 18-tom metru zone za primopredaju, u trenutku kada primatelj ima
približno jednaku brzinu trčanja predavatelja. Način primopredaje u ovoj disciplini štafete je bez vizualne
kontrole, a vrsta primopredaje može biti gornjim ili donjim načinom. Start drugog, trećeg i četvrtog trkača jest
iz poluvisokog starta.

Ekipni oblik atletskog natjecanja. Start iz niskog starta. Zona zaleta je 10 metara, a zona za primopredaju 20
metara. Palica prilikom starta smije prelaziti ciljnu liniju te je ona za vrijeme utrke cijelo vrijeme u ruci. Važno
je izmjenu učiniti u kretnji uz djelomičnu vizualnu kontrolu, preuzimanjem.
Kineziološka analiza taktike
• Start:
o Natjecatelj s dobrim startom, dobrom tehnikom trčanja u zavoju
• 1. Izmjena
o Natjecatelj s dobrom brzinskom izdržljivošću i tehnikom primanja i predavanja palice
• 2. Izmjena
o Natjecatelj s dobrom brzinskom izdržljivošću, tehnikom primanja i predavanja palice te trčanja
u zavoju
22
• 3. Izmjena
o Najbrži, najborbeniji trkač s dobrom tehnikom primanja palice
Svi natjecatelji moraju imati visoku razinu koncentracije, dobru prostoru orijentaciju, percepciju i anticipaciju.
Strukturalna analiza 4x400

U ovoj disciplini svaki trkač trči jedan puni krug. Prvi trkač trči u svojoj stazi. Izmjene se izvršavaju u zoni za
primopredaju od 20 metara. Sljedeći trkač koji prima palicu mora čekati unutar zone za primopredaju te kreće
iz pozicije visokog starta. Drugi trkač u svojoj stazi trči prvih 120 metara( do prijelazne linije ), a zatim prelazi u
prvu( zajedničku ) stazu. Nakon prolaza drugog i trećeg trkača na 200m suci odlučuju poredak trećeg i četvrtog
trkača. Izmjena poretka rezultira diskvalifikacijom. Način primopredaje jest uz potpunu vizualnu kontrolu
preuzimanjem.
Kineziološka analiza dobre izvedbe

Dobro uvježbane izmjene te što manji gubitak brzine prilikom izmjene. Da su rezultati u štafeti bolji od zbroja
pojedinačnih rezultata. Udaljenost između trkača prilikom primopredaje kod izmjene donjim načinom bi
trebala iznositi 110-130cm, a gornjim načinom 140-160cm.
• Najčešće greške koje se javljaju:

o Loša izvedba starta, ispadanje palice, loš ritam trčanja, loše postavljene markacije( preblizu –
prerano sustizanje primatelja; predaleko – nemogućnost izmjene u zoni za primopredaju ),
prerano ili prekasno kretanje primatelja, međusobno ometanje/sudaranje
Redoslijed metodike poučavanja

• Privikavanje na štafetnu palicu
o Razne igre nošenja i prenošenja palice
o Razne igre dodavanja palice
o Zagrijavanje s palicom
o Elementarne štafete
▪ Štafete u kolonama
• Štafete u kojima cijela ekipa stoji u jednoj koloni. Čelni učenici trče do neke
oznake, zaobiđu je te se vraćaju natrag, predaju palicu sljedećemu te stanu na
začelje kolone. Zanimljivije su kada sudionici trebaju svladati prepreke na putu
i sl.
▪ Ususretne štafete
• Članovi jedne ekipe podijeljeni su u dvije nasuprotne kolone. Udaljenost može
biti 10-20m, ovisno o tome što se želi postići trčanjem štafete, odnosno o
veličini terena. Ispred svake kolone označena je crta. Nakon startnog znaka,
prvi u kolonama trči prema svojim partnerima u nasuprotnoj koloni, predaju u
kretanju palicu čelnom, a zatim brzo stanu na začelje svoje kolone.
▪ Kružne štafete
• Nešto složeniji oblik štafete među elementarnim štafetama. Može se izvoditi i
na otvorenim terenima. Ekipe se postave u sredinu terena u kolone. Granica
terena oko kojega se trči, označi se sa stalcima. Na sredini jedne, duže stranice
označi se zona za primopredaju duga 10m, a 2-5m prije nje crta koja označava
zonu zaleta s koje polaze primatelji. Čelni članovi svih ekipa s palicama u
rukama startaju i pretrče 1,2 ili više kruga( prema dogovoru ). Kada prvi trkači
uđu u posljednji krug, sljedeći se postave u zonu zaleta u položaj visokog
23
starta( ili poluvisokog ). Kada im se trkač s palicom približi, krenu tako da ih

predavatelji stignu u zoni za primopredaju i predaju im palicu. Pobjeđuje ekipa
čiji posljednji trkač prođe prvi ciljem, a da ekipa pri tome nije napravila
pogrešku zbog koje može biti diskvalificirana. U ovom natjecanju je potrebno
odrediti suce( po jednog za svaku ekipu )
• Usvajanje metodskih vježbi predaje i primanja štafetne palice
o U mjestu
o U sporijem kretanju
o U bržem kretanju
o Kroz igru
o U sprinterskom trčanju
• Savladavanje određenog načina primopredaje
o Potpuna vizualna kontrola( 4x60, 4x400 i dr. )
o Djelomična vizualna kontrola( 4x200 )
o Bez vizualne kontrole( 4x100 )
• Savladavanje određene vrste primopredaje
o Preuzimanjem – Predavatelj predaje palicu držeći je za njezin donji rub i pruža ruku u
predručenje tako da primatelj ima na raspolaganju što veći dio palice za preuzimanje
o Gornjim polaganjem – predavatelj iz prednjeg zamaha opruža ruku i polaže gornji dio palice u
primateljev dlan
o Donjim polaganjem – Predavatelj iz stražnjeg zamaha opruža ruku i polaže donji dio palice
dlanom do dlana u primateljevu ruku
• Usavršavanje preciznosti prilikom polaganja i preuzimanja palice
o U mjestu u paru:
• Primatelj = imitacija postavljanja dlana;
• Predavatelj = korekcija
▪ Na znak nastavnika:
• Primatelj = postavljanje dlana;
• Predavatelj = Imitacija polaganja palice
• Primopredaja palice
▪ Na znak primatelja:
• Primopredaja palice – Predavatelj usvaja stereotip: 1. ruka primatelja, a zatim
polaganje palice u dlan primatelja
▪ Na znak predavatelja:
• Primopredaja palice – usvajanje stereotipa:
o 1.Procjeniti udaljenost za pravovremeni početak primopredaje +
izricanje znaka za početak
o 2. Primatelj postavlja ruku
o 3. Predavatelj polaže palicu u dlan primatelja
• Usavršavanje procjenjivanja udaljenosti za početak izmjene
• Savladavanje izmjene u zadanom prostoru
o Kroz igru postavljati segmente za primopredaju različite duljine
o Uvježbavanje izmjena u zoni primopredaje s različitim načinima primopredaje
o Uvježbavanje izmjena u zoni primopredaje s različitim vrstama primopredaje
o Uvježbavanje izmjene kretanjem u zoni zaleta
o Postavljanje markacija
o Uvježbavanje/procjena dolaska predavatelja na markaciju i početka trčanja primatelja
o Uvježbavanje primopredaje u sve bržem kretanju
24
o Uvježbavanje precizne primopredaje(mirna ruka primatelja)

o Uvježbavanje zaustavljanja predavatelja
• Postepeno povećanje brzine kretanja
• Savladavanje postavljanja/određivanja udaljenosti markacije
• Usavršavanje pravovremenog kretanja primatelja
• Usavršavanje stereotipa znak – ruka – palica
• Usvajanje pravila
• Privikavanje na uvjete natjecanja
• Provedba natjecanja
IGRE ZA UČENJE ŠTAFETA:
• Štafeta u jednom smjeru,

• Ususretna štafeta,
• Štafeta s loptom
• Štafete u vrstama i kolonama
• Kružna štafeta oko igrališta,
• Primopredaja štafetne palice u sporijem kretanju
• Kružna štafeta
• Štafeta bez gledanja u donositelja
• Neprekidna štafeta
PREPONSKA TRČANJA
Strukturalna analiza preponskih trčanja

Preponska trčanja spadaju u sprinterske te tehničke atletske discipline. Javljaju se karakteristična kretanja u
trčanju prepona: ciklična-aciklična, složena, koordinirana, brzinsko – snažna. Za postizanje vrhunskih rezultata
nepohodna je visoka razina: tehnike, koordinacije, ritma, brzine, snage, fleksibilnosti, izdržljivosti, ravnoteže,
kontrole.
• Start
• Startno ubrzanje
o Trčanje do prve prepone
o Prijelaz preko prve prepone
• Trčanje po pruzi
o Trčanja između prepona
o Prijelaz preko prepona
• Završnica – ulazak u cilj( finiš )
Kineziološka analiza preponskih trčanja

Vrlo je važno znati brzo trčati između prepona te imati što manji gubitak brzine prilikom prijelaza prepone.
Prepone su relativno visoke prepreke pa ih se ne može pravilno prijeći bez korištenja racionalne tehnike.
Prijelaz preko prepone možemo podijeliti u tri etape: 1. napad na preponu, 2. prijelaz preko prepone, 3. silazak
s prepone. Ta je podjela uvjetna, jer cjelokupna je preponaška aktivnost jedinstveno kretanje, a elementi
prijelaza preko prepone usko su povezani među sobom. Što je veća visina prepone, to je i veća udaljenost od
mjesta odraza prepone. Pri pravilnom napadu najviša točka putanje OCT-a tijela nalazi se ispred prepone. To
25
znači da se prepona prelazi u silaznoj putanji. Ako trkač napadne preponu s premale udaljenosti tada će se
prijelaz prepone dogoditi na uzlaznom dijelu putanje kretanja OCT-a tijela što će otežati prijelaz.
Učenje tehnike trčanja preko prepona

Na početku učenja treba postupno upoznati učenike s prijelazom prepona trkačkim korakom. Prepone su u
tom razdoblju obično niže. Trčanje preko nižih prepona ne izaziva poteškoće pri njihovom prelasku i
omogućava da se djeca nauče trčati preko njih. Također prije učenja trčanja prepona trebaju ovladati
osnovama trčanja bez prepreka te znati krenuti iz položaja visokog i niskog starta. Isto tako treba razvijati
svojstvo fleksibilnosti, za što se koristi specijalna skupina vježbi. Tehnika preponaškog trčanja složena je i traži
mnogobrojna ponavljanja da bi se usvojila. Zbog toga s većim brojem učenika treba organizirati rad i izabrati
takva sredstva da vježbe mogu provoditi istodobno svi učenici.
Strukturalna analiza 100 i 110m muški
• Start:
o uvjeti su otežani zbog vrlo kratkog startnog ubrzanja. Na startnu zapovijed „Pozor!“ kukovi se
podižu više nego pri startu na 100m što uzrokuje ranije uspravljanje tijela. Postavljanje nogu
na startni blok ovisi o ritmu koraka. Ukoliko je ritam 8 koraka tada se zamašna noga postavlja
na stražnju papučicu, a odrazna na prednju.
• Startno ubrzanje – Trčanje do prve prepone:
o Izvodi se u 7 ili 8 koraka, posljednji korak je kraći od prethodnog koraka.
• Prijelaz preko prepone:
o Izvodi se odraz, napad na preponu zamašnom nogom. Odrazna noga radi abdukciju. Prijelaz
prepone izvođenjem preponskog sijeda. Aktivan grabeći korak pomaže brzom silasku s
prepone, aktivno povlačenje odrazne noge te kontakt s podlogom zamašnom nogom.
• Trčanje između prepona:
o Razmak između prepona pretrčava se u 3 koraka. Prvi korak je najkraći dok je drugi najduži.
Ritam/dinamika se moraju održavati do kraja pruge. 10 prepona = 9 dionica između prepona.
Od starta do cilja = 49/51 korak:
▪ Do 1. prepone = 7-8 koraka
▪ Između prepona( 9x4 ) = 36 koraka
▪ Od 10. prepone do cilja = 5-6 koraka
Strukturalna analiza 400 metara prepone

Najteža sprinterska disciplina. Start u zavoju stepenasti iz niskog starta u odvojenim prugama. Stoga je prvi dio
u zavoju te se startni blok treba postaviti bliže vanjskom rubu staze kako bi start bio što ravniji te da bi se
postupno prešlo u trčanje u zavoju. Od starta do prve prepone ima 45 metara te ima dovoljno vremena za
startno ubrzanje. Ta udaljenost se savladava u 21-25 koraka. Na cijeloj stazi postavljeno je 10 prepona, a
udaljenost između njih je 35 m, ta se udaljenost savladava u 13-15 koraka kod muškaraca i 15-19 koraka kod
žena. 40 metara ima od zadnje prepone, pa do cilja te se ta udaljenost savladava u 17-20 koraka. Cijela pruga
savladava se u 165- 200 koraka.
Kineziološka analiza obilježja kvalitetne tehnike

Efikasno startno ubrzanje do prve prepone, optimalna udaljenost točke odraza od prepone, efikasan rad
odrazne noge, napad prepone pod oštrim kutem, brzo opružanje zamašne noge prema naprijed, mala
oscilacija OCTT pri prelasku prepone, trčanje izrazito na prstima. Usklađen rad zamašne i odrazne noge te
koordiniran rad ruku i nogu. Prelazak prepone što bliže rubu prepone. Korektan položaj trkača nakon prelaska
26
prepone. Nakon prelaska prepone postavljanje stopala zamašne noge ispod projekcije OCT-a. Što manji
gubitak brzine u trčećim koracima nakon prelaska prepone. Dobar ritam trčanja između prepona.
• Najčešće greške:
o Loša izvedba niskog starta
o neodlučivo trčanje do prve prepone
o postavljanje odrazne noge predaleko ili preblizu u odnosu na preponu
o prilikom odražavanja zaklon ili otklon trupa
o pri napadu na preponu pokret zamašnom nogom u stranu
o Pri prelasku prepone zasuk trupa ili otklon
o Prelaženje visoko preko prepone
o Preduga faza leta
o Iza prepone spuštanje zamašne noge na cijelo stopalo
o Prizemljenje – daleko od prepone
Načela poučavanja
• Sigurnosti i samopouzdanja
• Dobne primjerenosti
• Primjerenosti antropološkim obilježjima
• Zornosti i jasnoće
• Sustavnosti i jasnoće
• Svjesnosti i aktivnosti
• Raznovrsnosti i svestranosti
• Individualizacije
Didaktička načela poučavanja
• Pojednostavljena tehnika
• Prilagođena i obložena prepona
• Prilagođena visina prepona
• Prilagođena pravila
• Prilagođena udaljenost do prve prepone
• Prilagođena udaljenost između prepona
• Poučavanje kroz igru – elementarne igre i poligoni
• Uvježbavanje različitih ritmičkih struktura
• Oslobađanje od straha
Metodika poučavanja
• Usvajanje metodskih vježbi za prepone
o U mjestu:
o U kretanju:
▪ U hodu, titrajući na prstima, skipu, sporijem/bržem kretanju
▪ Bez prepona, s 1. preponom, s više prepona
▪ Izvedba s jedne strane prepone( rad zamašnom i odraznom nogom ) i kroz sredinu
▪ S različitim razmacima prepona = različitim ritmom kretanja
• Usavršavanje preponaške abecede
• Savladavanje prve prepone
o Iz visokog, zatim niskog starta
• Savladavanje 2., 3., 4., 5. prepone
27
• Savladavanje ritmičkog trčanja između prepone

• Postepeno produljivanje razmaka između prepona
• Postepeno povećavanje visine prepona
• Postepeno povećavanje brzine kretanja
Metodske vježbe
• imitacija rada odraznom nogo oslanjajući se na zid .
• imitacija rada zamašnom nogom
• prednoženja preko prepone
• Prednoženja sa zadacima
• Prijelaz preko prepone
• Tehnika prijelaza u hodu kroz sredinu
• Bočno kretanje kroz sredinu
• Rad zamašnom i odraznom nogom sa povečavanjem razmaka između prepona
• Preponski sijed
ZAKLJUČAK
Nadamo se da će vam ova skripta pomoći oko rješavanja ovog kolegija. Sve kolegice i kolege čije je
područje interesa Atletika-hodanja i trčanja potičemo da dodatne izvore svoga znanja potraže u
dodatnoj literaturi.
Molimo i potičemo sve koji bi htjeli skriptu nadopuniti sa stvarima koje su nama možda promakle da
nam se javite na mail: drustvo.studenata@gmail.com ili na facebook stranicu
fb.me/drustvostudenata kako bi idućim generacijama ostavili još kvalitetnije dopunske materijale za
pripremu ispita.
Želimo vam puno uspjeha u rješavanju kolegija Atletika-hodanja i trčanja!
28

.archivetempATLETIKA - HODANJA I TR ANJA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

.archivetempATLETIKA - HODANJA I TR ANJA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ATLETIKA - HODANJA I

VAŽNA OBAVIJEST ZA SVE BRUCOŠE GENERACIJE 2019/2020:

Želimo vam ugodno učenje!

• upoznavati sebe i razinu svojih trenutnih sposobnosti i osobina

SKRIPTA ZA PISANI TEST 1

PITANJA ZA NADOPUNAVANJE, ZAOKRUŽIVANJE I IZBACIVANJE

26. U visokom startu, težina tijela je: na odraznoj nozi

57. Najteže sprinterske discipline su: 400m i 400m prepone

PITANJA PRAVILNOG REDOSLIJEDA I POVEZIVANJA

f) 100 m prepone = 0,840m

HR m 10.20 20.76 45.64 1:44.07 3:33.30 2:17:05

WR ž 10.49 21.34 47.60 1:53.28 3:50.07 2:15:25

HR ž 11.30 23.14 50.78 1:56.51 4:09.14 2:25:44

SKRIPTA ZA PISANI TEST 2

Razlike između sportskog i običnog hodanja

Kineziološka analiza hodanja

Učenje tehnike hodanja

• Redosljed učenja tehnike:

Vježbe za učenje tehnike hodanja

1. Hodanje s ciljem učenja osnovnih faza kretanja

1. Oponašanje postavljanja stopala na podlogu

1. Počučnji, zamašni rad nogama

• VJEŽBE ZA USAVRŠAVANJE TEHNIKE:

1. Hodanje uza i niz brijeg i po prirodnom terenu(brzo hodanje)

Kineziološka analiza trčanja

• 2 potporna perioda – oslonačna faza:

Učenje tehnike trčanja

VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE STARTNOG UBRZANJA

• Serije skokova(s noge na nogu, na dvije noge) u brzom tempu

IGRE PO RAZREDIMA ZA UČENJE STARTA I STARTNOG UBRZANJA

VJEŽBE PO RAZREDIMA ZA UČENJE STARTA I STARTNOG UBRZANJA

VJEŽBE ZA UČENJE TEHNIKE TRČANJA:

IGRE ZA UČENJE TEHNIKE TRČANJA:

IGRE ZA RAZVOJ BRZINE TRČANJA:

IGRE ZA ISTRAJNO TRČANJE:

VJEŽBE ZA ISTRAJNO TRČANJE:

Strukturalna analiza trčanja

Kineziološka analiza visokog starta

Kineziološka analiza poluvisokog starta

Kineziološka analiza niskog starta

Trčanje maksimalnom brzinom/ kineziološka analiza trkačeg koraka

Kineziološka analiza završnice i ulazak u cilj

Strukturalna – opće stvari koje mora poštovati svaki trkač. pravila

Kineziološka analiza 200m

Kineziološka analiza 400m

Strukturalna analiza 100m

Strukturalna analiza 200 i 400 m

200m - stepenasti start 3,5m su udaljeni blokovi izmedu staza!

400m - stepenasti start 7,0m su udaljeni blokovi izmedu staza!

Strukturalna analiza 1500m

Strukturalna analiza utrka na srednje i duge pruge

Stuktura trčanja pri početku utrke, srednje i duge pruge

5000m,3000m,2000m,1609m,1500m,1000m,600m-odmah idu u zajedničku stazu

Organizacija natjecanja i pravila

Strukturalna analiza 4x60 štafeta

Strukturalna analiza 4x100 štafeta

Strukturalna analiza 4x200 štafeta

Kineziološka analiza taktike

Strukturalna analiza 4x400

Kineziološka analiza dobre izvedbe

• Najčešće greške koje se javljaju:

Redoslijed metodike poučavanja

starta( ili poluvisokog ). Kada im se trkač s palicom približi, krenu tako da ih