Strana 2 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
OPĆINSKO VIJEĆE „Gospodarske građevine mogu se planirati samo unutar
Na temeljučlanka 109. Zakona o prostornomuređenju
(„Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28.
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna 20.
sjednici, održanoj 11. studenoga 2016. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja „Mićine – dio SegetVranjice“
Članak 1.
Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja „Mićine – dio SegetVranjice“ (dalje u
tekstu: ID UPU , Plan).
Članak 2.
Elaborat Plana, što ga je izradio “P.P.S.” d.o.o. iz Splita,
u kolovozu , 2016. godine, ovjeren pečatom Općinskog
vijeća Općine Seget i potpisom predsjednika Općinskog
vijeća Općine Seget sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3 .
Plan sadržan u elaboratu “ Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja „Mićine – dio SegetVranjice“, sastoji se od:
1. Tekstualni dio :
I Obrazloženje
II Odredbe za provođenje
2. Grafički dio :
Grafički dio Plana sadržava kartografske prikaze u mjerilu
1:2000, kako slijedi:
List 0 Granica obuhvata i postojeće stanje
List 1 Korištenje i namjena površina
List 2 Infrastrukturni sustavi i mreže:
2.1. prometna i ulična mreža
2.2. elektroenergetska mreža
2.3. telekomunikacijska mreža
2.4. vodovodna mreža mreža
2.5. oborinska i fekalna odvodnja
List 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina:
List 4 Način i uvjeti gradnje
3. Obavezni prilozi:
A. Izvod iz dokumenata šireg područja
B. Popis dokumenata koje su u primjeni za izradu
plana
C. Stručne podloge –smjernice
D. Izvješće o javnoj raspravi
E. Evidencija postupka ozrade i donošenja Izmjena i
dopuna Plana
F. Sažetak za javnost
Članak 4.
U članku 6., točci 2. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti, stavku prvom, poslije prve
rečenice, dodaje se nova rečenica, koja glasi:
11. studenoga 2016.
područja mješovite namjene (M1), te gospodarske
namjene - pretežito uslužne (K2) i namijeniti samo onim
djelatnostima kojima se ne narušavaju uvjeti života i
stanovanja u naselju“
Ustavku drugom,alineje prva, druga i treća, zamjenjuju se
novim alinejamakoje glase:
- „kod interpolacije u već izgrađenom dijelu
građevinskog područja naselja najmanja veličina
građevinske čestice iznosi 400 m2 , a najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti je 0,50 i koeficijent iskorištenosti
1,20. Najveća dopuštena visina vijenca građevine iznosi
10,0 m mjerena od mjerodavne kote, odnosno 16,0 m, ali
u tom slučaju najmanja veličina građevinske čestice iznosi
800 m2 (minimalna širina najužeg dijela parcele, ne može
biti manja od 22,0 m). Ukoliko tehnološki proces zahtijeva
visina vijenca može biti i viša,
- kod izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja najmanja veličina parcele iznosi 600
m2 , a koeficijent izgrađenosti ne smije prelaziti 0,40 i
koeficijent iskorištenosti 1,20. Najveća dopuštena visina
vijenca građevine iznosi 10,0 m mjerena od mjerodavne
kote, odnosno 16,0 m, ali u tom slučaju najmanja veličina
građevinske čestice iznosi 800 m2 (minimalna širina
najužeg dijela parcele, ne može biti manja od 22,0 m).
Ukoliko tehnološki proces zahtijeva visina vijenca može
biti i viša.“
Stavak treći, mijenja se, i glasi:
„Najveća dopuštena visina gospodarskih građevina iznosi
podrum, suteren ili prizemlje i četiri kata (Po+P(S)+4).“
U stavku petom, prvoj rečenici, poslije riječi „ravnom“,
dodaje se riječ “kosom“, a riječi „čija je kota poda najviše
1,0 m iznad najniže kote uređenog terena uz građevinu“,
zamjenjuju se riječima „čiji se prostor nalazi neposredno
na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnatog terena, mjereno na najnižoj točki uz
pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma
ili suterena ( ispod poda kata ili krova).“
Druga rečenica se briše.
Stavak sedmi se briše.
Stavak osmi postaje stavak sedmi.
Stavak deveti postaje stavak osmi.
Stavak deseti postaje stavak deveti, u kojemu se riječi u
zagradama i zagrade „(za 1000 m2 korisnog prostora
potrebno je 40 parking mjesta) zamjenjuju riječima „prema
uvjetima propisanim ovom Odlukom.“
U točci 4.Uvjeti i način gradnje stambenih građevina,stavak
drugi se briše.
Stavak treći postaje stavak drugi.
Stavak četvrti se briše.
Stavak peti, postaje stavak treći, u kojemu se druga
rečenica briše.
„Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za
izgradnju slobodnostojeće građevine najveće visine Po+(S)
P+4K je 800,0 m2 (minimalna širina najužeg dijela parcele,
ne može biti manja od 22,0 m), a za izgradnju građevina
najveće visine Po+(S)P+2K, najmanja dozvoljena veličina
građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine
400,0 m2, a za dvojne građevine 300,0 m2.“
Strana 3 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
U alineji prvoj, druga podalinejasebriše.
U alineji drugoj, druga podalineja se briše.
Poslije stavka petog dodaju se novi stavci, koji glase:
„Za izgradnju građevina najveće visine Po+P(S)+4 ,
najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju
slobodno stojećih građevina je 800 m2, a za izgradnju
građevina najveće visine Po+P(S)+2 najmnja veličina
građevne čestice za izgradnju slobodno stojeće građevine
je 400 m2 , a za izgradnju dvojne građevine je 300, m2.
Za izgradnju građevina u građevinskom području naselja
na poljoprivrednom zemljištu II bonitetne klase , najmnja
veličina građevne čestice iznosi 600 m2 „.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ne smije
prelaziti 1,05 za slobodnostojeće građevine najveće
visine Po+P(S)+4, 0,80 za ostale slobodnostojeće i dvojne
građevine , te 0,60 za izgradnju na poljoprivrednom
zemljištu II bonitetne klase“
U stavku sedmom, riječ „dva“, zamjnjuje se riječju „četiri“,
a katnost u zagradama „Po+P+2“, zamjnjuje se katnošću
„Po+P(S)+4“.
Poslije prve rečenice, dodaje se nova rečenica, koja glasi:
„Najveća visina za građevine Po+P(S)+4 do vijenca iznosi
16,00 m.“
U stavku devetom, tekst u zagradama „11,0 m za kosi
teren“, zamjenjuje se tekstom „za građevine visine Po+(S)
P+2K, odnosno 16,0 m za građevine katnosti Po+(S)
P+4K“.
Stavak dvanaesti, mijenja se i glasi:
„Udaljenost građevine od granice susjedne građevne
čestice iznosi 3,00 m za građevine viisine Po+P(S) +2,
4,00 m za građevine Po+P(S) +4.“
U stavku petnaestom, na kraju teksta se umjesto točke
stavlja zarez i dodaje tekst, koji glasi:
„,osim kod izgradnje u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, gdje se iste mogu planirati i uz samu
granicu građevinske čestice.“
U stavku šesnaestom, poslije riječi „granicu“ dodaje se
riječ „susjedne“.
U stavku sedamnaestom, na kraju druge rečenice se
umjesto točke stavlja zarez i dodaje tekst, koji glasi:
„i ukoliko su udaljene najmanje 3,0 m od granice
građevinske čestice. osim kod izgradnje u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja, gdje se iste mogu
graditi i uz samu granicu građevinske čestice.“
Treča rečenica, mijenja se i glasi:
„Kada se garaže grade na kosom terenu, može se graditi
odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj
površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od vanjskog
ruba punog profila ceste i ukoliko se takvom izgradnjom
ne ugrožava sigurnost prometa.“
U stavku dvadesetom, riječ „H/2“, zamjenjuje se riječju
„3,0 m“.
Poslije stavka dvadesetšestog, dodaju se novi stavci, koji
glase:
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
11. studenoga 2016.
dopušta se rekonstrukcija , zamjena ili dogradnja (
nadogradnja ) postojećih građevina visine P+2 i na manjoj
udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od 1,00 m pod
uvjetom da na tom pročelju nema otvora prema susjedu.
Otvorom se ne smatra stijena ostakljena neprozirnim
staklom najveće dimenzije 1 x1 m , izuzetno, kod
nadogradnje postojećih stambenih građevina visine P+2“.
„Udaljenost otvorenog vanjskog stubišta , koje služi za
pristup gornjim etažama građevine , od granice može biti
najmanje 1,00 m .Postojeće građevine koje su smještene na
udaljenosti manjij od 1,00 m ili na samoj granicimogu se
rekonstruirati nad postojećim horizontalnim gabaritom do
visine P(S)+2, ali se u tom slučaju na mogu na pročeljima
izvoditi nikakvi otvori čak ni sa neprozirnim staklom“.
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
pomoćne građevine ( spreme, ostave, garaže, betonski
roštilji i st.) mogu se graditi i rekonstruirati , dograđivati
i nadograđivati na samoj granici parcele uz uvjet da ne
smiju imati otvore na graničnom pročelju.“
Članak 5.
U članku 7., točci 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže,
poslije stavka četrnaestog, dodaje se novi stavak, koji glasi:
„Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom,
moguće je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje
građevinskih čestica, ukoliko su iste uređene (imaju
ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i
očuvanje koridora prometnica predviđenih ovim planom.
Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom, izdani
akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim
načinom priključenja parcele na javni put.“
U točci 5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže, poslije stavka jedanaestog, dodaju se novi stavci,
koji glase:
„Predmetnim planom UPU–a postojeća mreža povezuje
se sa planiranom vodoopskrbnom mrežom te fekalnom i
oborinskom mrežom i integrira u ukupni vodoopskrbni
sustav u granicama obuhvata predmetnog UPU-a a sve
prema IDEJNOM PROJEKTU:
SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH
VODA I SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE
AGLOMERACIJE KAŠTELA -TROGIR , DIO
OPĆINE SEGET - T.D. 419/14 AKVA –PROJEKT
d.o.o. Split iz veljače 2015. godine“,
Komunalna infrastrukturna mreža ( vodoopskrba i odvodnja
otpadnih i oborinskih voda), prikazana je u kartografskom
dijelu Plana.Planirane trase vodova položene dijelom u
prometnicama definirane su orijentacijski i moguće je
polaganje istih kroz pojedine površine drugih namjena , a
točan položaj istih odrediti će se u postupcima ishođenja
Lokacijskih dozvola za svaki pojedinačni zahvat.“
Članak 6.
U članku 9., na kraju teksta, dodaje se novi tekst, koji glasi:
„Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) dio
obuhvata predmetnog plana se nalazi unutar slijedećih
područja ekološke mreže:
- na međunarodno važnom području za ptice, pod
nazivom Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR1000027);
- na pojedinačno važnom području za divlje svojte i
stanišne tipove, pod nazivom Zaleđe Trogira (HR2001363).
Strana 4 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 11. studenoga 2016.
Ptice koje treba štititi su: jarebica kamenjarka, primorska ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Seget i
trepteljka, suri orao, ušara, leganj, zmijar, eja strnjarica, potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Seget
vrtna strnjarica, sivi sokol, ždral, vojić maslinar, rusi sastavni je dio ove Odluke.
svračak, sivi svračak i ševa krunica.
Vrste (svojte) koje treba štititi su četveroprugikravosas i Plan sadržan u elaboratu “ Izmjene i dopune Urbanističkog
crvenkrpica, kao i ciljna staništa karbonatnih stijena sa plana „Centar Seget Donji - Stari Seget“ , sastoji se od:
hazmofilskom vegetacijom, istočnih sumediteranskih
suhih travnjaka (Scorzoneretaliavillosae), sumediteranskih KNJIGA 1
travnjaka (Thero-Brachypodietea), te špilja i jama
zatvorenih za javnost. Opći dio
Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan
utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke A. Tekstualni dio
mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode (N.N. I Odredbe za provođenje
80/13).“
B. Grafički dio
Članak 7.
0. Postojeće stanje- Obuhvat plana
U članku 12. točci 10.2. Rekonstrukcija građevina čija je MJ 1:2000
namjena protivna planiranoj namjeni, poslije pete alineje, 1. Korištenje i namjena površina
dodaje se nova alineja, koja glasi: MJ 1:2000
„- rekonstrukcija zamjena, nadogradnja i/ili dogradnja 2. Prometna,telekomunikacijska i komunalna
pomoćnih građevina (roštilji , ostave , spreme , garaže).“ infrastrukturna mreža
2.1. Prometna mreža MJ 1:2000
Članak 8. 2.1.1. Promet-karakteristični presjeci MJ1:100
2.2. Vodovodna mreža MJ 1:2000
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu 2.3. Oborinska i fekalna odvodnja MJ 1:2000
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta 2.4. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Mićine 2.5. Elektroenergetska mreža MJ 1:2000
– dio SegetVranjice“.
3. Uvjeti korištenja ,uređenja i zaštite površina
Članak 9. MJ 1:2000

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u 4. Način i uvjeti gradnje MJ 1.2000
“Službenom glasniku Općine Seget“.
KNJIGA 2
KLASA: 021-05/16-01/5-1
URBROJ: 2184/03-1-16-1 3. Obavezni prilozi
Seget Donji; 11. studenoga 2016. godine A. Obrazloženje
B. Izvod iz dokumenta šireg područja
PREDSJEDNIK C. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno
OPĆINSKOG VIJEĆA planska rješenja
Ivan Strize v.r. D. Zahtjevi i mišljenja
E. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
F. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog
Na temeljučlanka 109. Zakona o prostornom plana
uređenju („Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28. G. Sažetak za javnost
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna Članak 3.
20. sjednici, održanoj 11. studenoga 2016. godinegodine,
donijelo je Učlanku 5., naslovuM1 – PRETEŽITO STAMBENA,
stavku četvrtom, alineje prva i druga se brišu.
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana Stavak peti se briše.
uređenja „Centar Seget Donji - Stari Seget“
Članak 4.
Članak 1.
Učlanku 7.,naslovu STAMBENA NAMJENA (S), stavku
Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Urbanističkog petom, alineje prva i druga se brišu.
plana uređenja „Centar Seget Donji - Stari Seget“ (dalje u
tekstu: ID UPU , Plan). Stavak šesti se briše.

Članak 2. Članak 5.

Elaborat Plana, što ga je izradio “P.P.S.” d.o.o. iz Splita, Članak 12., mijenja se, i glasi:
Strana 5 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi
građevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti.
Gospodarske građevine unutar građevinskog područja
mogu se namijeniti samo onim djelatnostima kojima se ne
narušavaju uvjeti života i stanovanja u naselju.
Građevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti smatraju
se proizvodne – pretežito zanatske i proizvodno-zanatske,
poslovne- građevine namijenjene trgovačkim, servisnim,
uslužnim, skladišnim i komunalnim sadržajima, te
ugostiteljsko-turističke građevine.
Oblik i veličina parcele moraju omogućiti smještaj svih
sadržaja vezanih uz obavljanje djelatnosti ili tehnološki
proces.
Veličina i najveća dopuštena izgrađenost građevinske
čestice za gospodarske građevine u naselju je:
Kod interpolacije u već izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja najmanja veličina građevinske čestice
iznosi 400 m2 , a najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
je 0,50 i koeficijent iskorištenosti 1,20. Najveća dopuštena
visina vijenca građevine iznosi 10,0 m mjerena od
mjerodavne kote, odnosno 16,0 m, ali u tom slučaju
najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800 m2
(minimalna širina najužeg dijela parcele, ne može biti
manja od 22,0 m).
Kod izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja najmanja veličina parcele iznosi 600
m2 , a koeficijent izgrađenosti ne smije prelaziti 0,40 i
koeficijent iskorištenosti 1,20. Najveća dopuštena visina
vijenca građevine iznosi 10,0 m mjerena od mjerodavne
kote, odnosno 16,0 m, ali u tom slučaju najmanja veličina
građevinske čestice iznosi 800 m2 (minimalna širina
najužeg dijela parcele, ne može biti manja od 22,0 m).
Ukoliko tehnološki proces zahtijeva visina vijenca može
biti i viša.
Najveća dopuštena visina gospodarskih građevina iznosi
podrum, suteren ili prizemlje i četiri kata (Po+(S)P+4K).
Na parceli se može smjestiti jedna ili više gospodarskih
građevina vezanih za tehnološki proces.
Građevinska linija gospodarske građevine mora biti
udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim
ukoliko se ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru.
U tom slučaju građevinska linija određuje se prema
postojećim građevinama i posebnim uvjetima.Udaljenost
građevine od granice susjedne građevne čestice iznosi
najmanje 4,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+4K,
te 3,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+2K.
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje primjereni su namjeni,
funkciji i tehnološkom procesu. Gospodarske građevine
moraju se prilagoditi okruženju, naselju u cjelini i tipologiji
krajolika. Dopušten je slobodan arhitektonski izražaj, ali
se građevina mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi
okolnim građevinama i uklopiti u ambijent naselja.
Unutar postojećih starih jezgri naselja uvjetuju se upotrebe
tradicionalnih materijala i načina izgradnje, mjerilo
građevine i otvori na pročeljima, nagib krovnih ploha i
vrsta pokrova i slično.
11. studenoga 2016.
Građevinsku česticu potrebno je urediti, oplemeniti
sadnjom drveća i ukrasnog zelenila.
Broj parkirališnih mjesta osigurati prema dolje navedenim
namjena građevine broj mjesta na potreban broj
mjesta
Industrija i skladišta 1 zaposleni 0,45
Uredski prostori 1000 m2 korisnog 20
prostora
Trgovina 1000 m2 korisnog 40
prostora
Banka, pošta, usluge 1000 m2 korisnog 40
prostora
Ugostiteljstvo i 1000 m2 korisnog 10
turizam prostora
Višenamjenske 1 posjetitelj 0,15
dvorane
Športske građevine 1 posjetitelj 0,20
Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u
sklopu parcele ili na zasebnoj građevinskoj čestici ili uz
prometnicu.“
Članak 6.
U članku 14.,stavak prvi se briše.
Stavak drugi postaje stavak prvi.
Stavak treći postaje stavak drugi.
Stavak četvrti postaje staavak treći, i isti se mijenja, i glasi:
„Svaka građevna čestica u građevinskom području
namijenjena za gradnju novih građevina i rekonstrukciju,
zamjenu, nadogradnju i/ili dogradnju postojećih građevina
mora biti priključena na prometnu površinu najmanje
širine kolnika prometne površine od 3,0 m (dopušta se
odstupanje do 5% širine).Ukoliko do pojedinih građevnih
čestica ne postoji ili nije obveznim urbanističkim planom
određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi
omogućavanja kolnog pristupa građevnoj čestici, može
formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u
javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od
prometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborate
urbanističkog plana uređenja. Izuzetno, ukoliko se zbog
konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup
građevnoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa
minimalne širine 1,5 m ili korištenje prava služnosti samo
preko jedne susjedne čestice zemljišta. U tom slučaju je
obvezno osigurati protupožarne uvjete i čišćenje septičke
jame cisternom, ukoliko je ovim odredbama omogućena
gradnja septičke jame. U tom slučaju odgovarajući broj
parkirališnih mjesta mora biti osiguran na drugoj čestici
zemljišta, minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti od
najviše 200 m od građevne čestice sa glavnom građevinom.
Ta čestica zemljišta na kojoj je organizirano parkiralište
više se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih i
drugih građevina. Za postojeće građevine i interpolaciju
novih građevina između postojećih građevina, omogućava
se pristup na prometnu površinu prema lokalnim uvjetima
(postojeći pristupi, ulice, nerazvrstane ceste i dr.) ako je
moguć prolaz vozilima i ako se ne ugrožava sigurnost
odvijanja prometa.“
Stavak peti postaje stavak četvrti, i isti se mijenja, i glasi:
„Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za
izgradnju slobodnostojeće građevine najveće visine Po+(S)
P+4K je 800,0 m2 (minimalna širina najužeg dijela parcele,
ne može biti manja od 22,0 m), a za izgradnju građevina
Strana 6 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
najveće visine Po+(S)P+2K, najmanja dozvoljena veličina
građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine
400,0 m2, a za dvojne građevine 300,0 m2. Najveći
dopušteni koeficijent izgrađenosti za slobodnostojeće
građevine je 0,25, a za dvojne 0,30.
Stavak šesti postaje stavak peti.
Stavak sedmi podstaje stavak šesti, i isti se mijenja, i glasi:
„Građevinska linija stambene građevine mora biti udaljena
od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim ukoliko se
ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru. U tom
slučaju građevinska linija određuje se prema postojećim
građevinama i posebnim uvjetima.“
Stavak osmi postaje stavk sedmi, i isti se mijenja, i glasi.
„Najveća dopuštena visina stambenih građevina iznosi
Po+(S)P+4K.“
Stavak deveti postaje stavak osmi, i isti se mijenja, i glasi.
„Najveća visina vijenca iznosi 10,0 m mjerena od
mjerodavne kote (najniži dio konačno zaravnatog i
uređenog terena uz pročelje građevine) za građevine
visine Po+(S)P+2K, odnosno 16,0 m za građevine katnosti
Po+(S)P+4K.“
Stavci deseti, jedanaesti i dvanaesti se brišu.
Stavak trinaesti postaje stavak deveti.
Stavak četrnaesti postaje stavak deseti, u kojemu se
riječi „ali ne može biti manja H/2 (H je visina građevine
do vijenca mjerena od najniže kote uređenog terena uz
građevinu)“ zamjenjuju riječima „za građevine najveće
visine Po+(S)P+4K, te 3,0 m za građevine najveće visine
Po+(S)P+2K“.
Stavak petnaesti, postaje stavak jedanaesti, i isti se mijenja,
i glasi:
„Planom se određuje da na jednoj čestici može biti
izgrađena samo jedna stambena, višestambena i stambeno-
poslovna , javna, sakralna, gospodarsko - poslovna ili
komunalna građevina.“
Stavak šesnaesti postaje stavak dvanaesti, i isti se mijenja,
i glasi:
„Cisterne, septičke jame, bazeni, glorijeti i sl. moguće je
graditi na građevinskim česticama za izgradnju stambene
građevine. Ukoliko se grade kao slobodnostojeće građevine
ne smiju pogoršavati uvjete stanovanja u susjednim
stambenim građevinama.“
Stavak sedamnaesti postaje stavak trinaesti.
Stavak osamnaesti postaje stavak četrnaesti, u kojemu se
riječi „ali ne može biti manja od H/2“, zamjenjuju riječima
„osim kod izgradnje u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, gdje se iste mogu graditi i uz samu
granicu građevinske čestice.“
Stavak devetnaesti postaje stavak petnaesti.
11. studenoga 2016.
Stavak dvadeseti postaje stavak šesnaesti, u kojemu se
zadnja rečenica mijenja, i glasi:
„Osim kod izgradnje u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, gdje se iste mogu graditi i uz samu granicu
građevinske čestice. Kada se garaže grade na kosom
terenu, može se graditi odvojeno i na granici čestice prema
javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m
od vanjskog ruba punog profila ceste i ukoliko se takvom
izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa, Postojeće
pomoćne građevine mogu biti i do javno prometne površine
ukoliko se ishode uvjeti i suglasnost nadležne službe za
javno prometnu površinu (cestu).“
Stavak dvadesetprvi postaje stavak sedamnaesti.
Stavak dvadesetdrugi postaje stavak osamnaesti.
Stavak dvadesettreči postaje stavak devetnaesti, u kojemu
se broj parkirnih mjesta za poslovnu namjenu „1“,
zamjenjuje brojem „2“.
Stavak dvadesetčetvrti postaje stavak dvadeseti.
Stavak dvadesetpeti postaje stavak dvadesetprvi, koji se
mijenja i glasi:
„Za gradnju, rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i
zamjenu stambenih i pomoćnih građevina u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja odredbe (propisane
ovim Planom) o veličini, koeficijentu izgrađenosti
građevinske čestice i udaljenosti od susjedne građevinske
čestice ne moraju se striktno primjenjivati. Minimalna
građevinska čestica za gradnju može biti do 10% manja
u odnosu na propisane veličine u stavku četiri ovog
članka. Povećanje izgrađenosti može biti veće do 10 % u
odnosu na propisano u stavcima petom, šestom i sedmom
ovog članka, udaljenost građevine od susjedne građevne
čestice može biti i manja od 3,0 m, dok se odredbe o visini
građevine primjenjuju striktno.“
Stavak dvadeset šesti postaje stavak dvadeset drugi.
Stavak dvadeset sedmi postaje stavak dvadeset treći.
Stavak dvadeset osmi postaje stavak dvadeset četvrti.
Stavak dvadeset deveti postaje stavak dvadese tpeti.
Stavak trideseti postaje stavak dvadeset šesti.
Stavak trideset prvi postaje stavak dvadeset sedmi
Stavak trideset drugi postaje stavak dvadeset osmi.
Stavak trideset treći postaje stavak dvadeset deveti.
Na kraju teksta, dodaje se novi stavak, koji glasi:
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
dopušta se rekonstrukcija, zamjena, nadogradnja i/ili
dogradnja postojećih građevina visine do (S)P+2K i na
manjoj udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od
1,0 m, pod uvjetom da na tom pročelju građevine prema
susjedu, nema otvora. Otvorom se ne smatra stijena
Strana 7 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
ostakljena neprozirnim staklom ( staklena opeka, kopilit
staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m. Izuzetno, kod
nadogradnje postojećih stambenih građevina visine do (S)
P+2K, udaljenost otvorenog vanjskog stubišta, koje služi
za pristup gornjim etažama građevine, od granice građevne
čestice može biti najmanja 1,0 m. Postojeće građevine koje
su smještene na udaljenosti manje od 1,0 m ili na samoj
međi mogu se rekonstruirati nad postojećim horizontalnim
gabaritom do visine (S)P+2K, ali u tome slučaju se ne
mogu nadogradnjom na tome pročelju izvoditi nikakvi
otvori, pa čak niti stijene ostakljene neprozirnim staklom.“
Članak 7.
U članaku 16.,poslije stavka četrnaestog, dodaje se novi
stavak, koji glasi:
„Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom,
moguće je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje
građevinskih čestica, ukoliko su iste uređene (imaju
ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i
očuvanje koridora prometnica predviđenih ovim planom.
Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom, izdani
akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim
načinom priključenja parcele na javni put.“
Članak 8.
U članku 19., točka „5.1.3. Morske luke ( LS ) i ( LP)“
zamjenjuje se točkom „5.1.3. Luka otvorean za javni
promet lokalnog značaja“, a tekst ispod istog se mijenja,
i glasi:
„Unutar obuhvata UPU-a planira se uređenje luke otvorene
za javni promet lokalnog značaja koja je predviđena i
planom višeg reda PPUO Seget i Usklađenjem Prostornog
Plana uređenja Općine Seget sa Uredbom o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (N.N. br.128/04)
. ishođenja pojedinačnih lokacijskih dozvola.“
Uz sadržaje potrebne za funkciju luke otvorene za javni
promet lokalnog značaja ( prostorije za čuvanje opreme,
radionice i servisi, manji trgovački sadržaji, skladište,
klupske prostorije i dr.) omogućava se i uređenje
ugostiteljskih sadržaja, uređenje zelenih površina i dr.
U sklopu luke se planira obavljanje sljedećih djelatnosti.
ukrcaj i iskrcaj putnika i roba,
privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, te
športskih brodica,
iskrcaj ribe sa ribarskih brodova.
U sklopu luke otvorene za javni promet lokalnog značaja
mora se sačuvati postojeća kvaliteta obale i mora. Gatovi za
privez brodova su planirani na jugozapadnom području iza
lukobrana koji bi akvatorij luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja štitio od valova lebića koji ima najveće
valno razvijalište na planiranoj lokaciji. Predviđeno je da
luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja u najvećoj
mjeri koristiti lokalno stanovništvo sa plovilima manje
dužine, o čemu ovisi kapacitet lučice.
U akvatoriju luke se planiraju slijedeći dijelovi:
(1) operativni dio luke (linijski promet),
(2) operativni dio luke (iskrcaj ribe),
(3) komunalni vez,
(4) nautički vez,
(5) plovni put.“
11. studenoga 2016.
Članak 9.
U članku 22., naslovu Vodoopskrba, poslije stavka petog,
dodaju se novi stavci, koji glase:
„Planirana je izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda
koji sa postojećim zatvaraju prsten i osiguravaju napajanje
sa dvije strane.Točan položaj vodovodnih trasa odrediti
će se Idejnim projektima za ishođenje lokacijske dozvole.
Vodoopskrbni cjevovodi izvode se ductil cijevima a
minimalna dubina ukopavanja cjevovoda je 1,00 m ,
računajući od tjemena cijevi do nivelete prometnice“.
Predmetnim planom UPU –a postojeća mreža povezuje
se sa planiranom vodoopskrbnom mrežom i integrira
u ukupni vodoopskrbni sustav u granicama obuhvata
predmetnog UPU-a a sve prema IDEJNOM PROJEKTU:
SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH
VODA I SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE
AGLOMERACIJE KAŠTELA -TROGIR , DIO
OPĆINE SEGET
T.D. 419/14 AKVA – PROJEKT d.o.o. Split iz veljače
2015. Godine.“
Članak 10.
U članku 23., naslovu Odvodnja, stavku prvom, riječ
„Usvojen“, zamjenjuje se riječima „Unutar obuhvata Plana
planiran“
Stavak peti, mjenja se, i glasi:
„Prikupljene otpadne vode istočnog i zapadnog dijela
gravitacijskom vodovima se uvode u planirane crpne
stanice CS Medena i CS Seget Donji a iz planiranih crpnih
stanica otpadne vode se tlačnim cjevovodom se vode do
postojećeg kolektora u postojećoj prometnici ŽC 6133.
Položaj i trase vodova mogu se odrediti u postupku
Oborinske vode prihvaćaju se odvojenim kolektorima te
najkraćim putem sprovode do mora, odnosno do reguliranih
korita bujičnih tokova te istim dalje do mora.
Otpadna fekalna odvodnja kako postojeće kanalizacijske
mreže užeg dijela Starog Segeta, tako i planirane fekalne
odvodnje usklađuje se i povezuje na sustav gravitacijske
odvodnje:
KANALIZACIJSKOG SUSTAVA KAŠTELA-
TROGIR, I FAZA-TROGIRKANALIZACIJSKA
MREŽA PRIOBALNOG DIJELA OPĆINE SEGET
T.D. 246-01/06, AKVA-PROJEKT d.o.o. SPLIT , te
prema IDEJNOM PROJEKTU
SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH
VODA I SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE
AGLOMERACIJE KAŠTELA -TROGIR , DIO
OPĆINE SEGET
T.D. 419/14 AKVA – PROJEKT d.o.o. Split iz veljače
2015. godine.“
Članak 11.
U članku 30. točci 10.1. Rekonstrukcija građevina u
planiranim zonama, stavku drugom, poslije pete alineje,
dodaje se nova alineja, koja glasi:
Strana 8 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 11. studenoga 2016.
„- rekonstrukcija zamjena, nadogradnja i/ili dogradnja Članak 4.
pomoćnih građevina ( oštilji , ostave , spreme , garaže).“
Plan je sadržan u elaboratu “ Izmjene i dopune Urbanističkog
Članak 12. plana uređenja „Uređenje obale – privezišteKuštalovac-
Pećine“ koji se sastoji od:
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta 1. Tekstualni dio:
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Centar
Seget Donji – Stari Seget“. I OBRAZLOŽENJE
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 13.
2. Grafički dio:
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
“Službenom glasniku Općine Seget“. 1. Korištenje i namjena površina MJ 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
KLASA: 021-05/16-01/5-2 infrastrukturna mreža
URBROJ: 2184/03-1-16-1 2.1. Elektroenergetska mreža MJ 1:1000
Seget Donji; 11. studenoga 2016. godine 2.2. Telekomunikacijska mreža MJ 1:1000
2.3. Vodovodna mreža MJ 1:1000
PREDSJEDNIK 2.4. Kanalizacijska mreža MJ 1:1000
OPĆINSKOG VIJEĆA
Ivan Strize v.r. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
MJ 1:1000

Na temeljučlanka 109., Zakona o prostornomuređenju 4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:1000

(„Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28.
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj 5. Presjeci MJ 1:100
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna20.
sjednici, održanoj 11. studenoga 2016. godine, donijelo je 3. Obavezni prilozi

ODLUKU A. IZVOD IZ DOKUMENTA ŠIREG PODRUČJA

o donošenju Izmjena i dopunaUrbanističkog plana B. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
uređenja „Uređenje obale – privezišteKuštalovac- PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U
Pećine“ NJEGOVOJ IZRADI, TE SAŽETAK DIJELOVA TIH
DOKUMENATA KOJI SE ODNOSE NA SADRŽAJ
TEMELJNE ODREDBE PLANA
C. ZAHTJEVI I SMJERNICE
Članak 1. D. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI
E. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
Donose se izmjene i dopune Urbanističkog plana DONOŠENJA PLANA
uređenja „Uređenje obale – privezišteKuštalovac-Pećine“ F. SAŽETAK ZA JAVNOST
(“SlužbeniglasnikOpćineSeget” broj1/07), u daljnjem
tekstu Plan. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stručni izrađivač Izmjena i dopuna Plana je tvrtka Arching
studio d.o.o. iz Splita. Članak 5.
Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi se unutar
zaštićenog obalnog pojasa mora (dalje: ZOP). U članku 5, stavku drugom, površina obuhvata Plana
„4,00“, zamjenjuje se sa površinom „4,28“, a površina
Članak 2. kopnenog dijela „1,81“, zamjenjuje se sa površinom
„2,67“, dok se površina morskog dijela „2,19“ zamjenjuje
Provedba Urbanističkog plana uređenja temeljit će se na sa površinom „1,61“
ovim odredbama, kojima se definira korištenje i namjena
površina, način i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se Članak 6.
regulira buduće uređivanje prostora u granicama Plana,
predstavljaju cijelinu za tumačenje svih planskih postavki, U članku 6., točci 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
uvjete za izgradnju i poduzimanje aktivnosti u prostoru. površina javnih i drugih namjena, podnaslovu Uređenje
obale, tekst se mijenja, i glasi:
Članak 3. „Osnovna namjena površina definirana je na kartografskom
prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu
Izvornik Plana, izrađuje se u 5 (pet) primjeraka, ovjeren 1:1000, na način kako slijedi:
je pečatom Općinskog vijeća Općine Seget i potpisom
predsjednika Općinskog vijeća Općine Seget sastavni ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
je dio ove Odluke i jedan njegov primjerak čuva se u - uređena plaža (R3)
pismohrani Općine Seget.
Strana 9 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
JAVNE ZELENE POVRŠINE
- zaštitne zelene površine (Z)
- zelena površina sa objektom (Z3)
POMORSKI PROMET
- luka otvorena za javni promet- lokalni značaj
CESTOVNI PROMET
Športsko-rekreacijska namjena
Cijeli dio obale od Hotela Jadran do hotela Medena,
namjenjuje se za športsko-rekreacijsku namjenu u obliku
uređenih plaža (R3) i uređene obale, tj. dozvoljene su
intervencije na obalnom rubu u smislu oblikovanja plaže
(obnavljanje šljunka, uređenje platoa i sunčališta) i njene
zaštite (izgradnja zaštitnih pera), kao i gradnja stepenica i
rampa za invalide, uređenje obale (mulovi i dr.), te manjih
športskih i rekracijskih građevina u funkciji kupališta
i športa na moru (garderobe, tuševi, plažni i športski
rekviziti i sl.).
Javne zelene površine
Unutar granice obuhvata plana planirano je nekoliko javnih
zelenih površina, i to kao zaštitne zelene površine (Z), te
jedna zelena površina sa objektom (Z3).
Zaštitne zelene površine (Z) se smještaju na području
dodira dviju različitih namjena ili se predviđaju radi zaštite
okoliša.
Zelena površina (Z3) je parkovno uređeni prostor u sklopu
kojeg se dozvoljava izgradnja objekta sa popratnim
sadržajima za potrebe luke.
U sklopu javnih zelenih površina osim sadnje visokog
i niskog zelenila, može se graditi i uređivati komunalna
infrastruktura, pješačke staze, odmorišta i slično.
Pomorski promet
Unutar obuhvata Plana utvrđena je površina za uređenje
morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja
kapaciteta 65 vezova za plovila prosječne duljine do 12m i
4 plovila duljine do 25m.
Luka je podijeljena na morski i kopneni dio.
U morskom dijelu - akvatoriju luke, planiraju se slijedeći
dijelovi:
- (1) operativni dio luke (linijski promet),
- (2) nautički vez,
- (3) plovni put.
U kopnenom dijelu luke, planiranaje izgradnja pratećeg
objekta za potrebe luke.
Cestovni promet
Ovim Planom predviđena je rekonstrukcija i uređenje
postojeće pristupne prometnice, kao i uređenje
cijelokupnezaobalne površineu obliku šetnice (lungo
mare) sa završnim slojem od betonskih prizmi, kamena i sl.
Uz pristupnu prometnicu se planira izgradnja i parkirališta.
Krozprometnu površinu i šetnicu vođeni su vodovi
telekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i
odvodnje te energetskog sustava.
Unutar koridora planirane prometnice nije dozvoljena
gradnja drugih građevina do ishođenja lokacijske dozvole
11. studenoga 2016.
za prometnicu i provedene parcelacije (ili njen dio na koju
je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske
dozvole, odnosno zasnivanja građevne čestice prometnice,
eventualni preostali prostor se može priključiti susjednoj
planiranoj namjeni.“
U točci 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti,tekst se mijenja, i glasi:
„Sjeverno od planirane lukeotvorene za javni promet
lokalnog značaja planira se izgradnja objekta sa popratnim
sadržajima za potrebe luke (prostorijom za čuvanje opreme,
manje radionice, servisa, ureda, te sanitarnim čvorovima i
sl.).
Objekt je visine P(S)+1K, maksimalne dopuštene tlocrtne
površine 270 m2. Kat može imati korisnu površinu do
najviše 50% površine prizemne etaže. Pretpostavljena
markica objekta je ucrtana na kartografskim prikazima.“
U točci 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina,
naslov i tekst ispod istog se mijenjaju, i glase:
„4. Uvjeti i način gradnje športsko-rekreacijskih sadržaja
Sa sjeveroistočne strane luke planira se uređenje plaže, u
sklopu koje su predviđena zaštitna pera koja omogućavaju
očuvanje izgleda plaže i ujedno rješavaju problem
zadržavanja šljunka. Plaža se formira od ruba postojeće
šetnice do 15 m prema moru.
Plaža je formirana svojim oblikom u skladu sa postojećim
terenom i valnim utjecajima te je formirana u jednu
arhitektonsku cjelinu cijele obale ispred prostora obuhvata.
Plažu formira podmorski nasip formiran od kamenih
materijala određene veličine. Zaštitno pero za formiranje
plaže sastoji se od tri sloja kamenih materijala, jezgra,
filter,i primarna obloga.
Primarna obloga sastojala bi se od dva reda kamenih
blokova određene veličine ispod koje bi bio formiran
filterski sloj.
Filterski sloj također se sastoji od dva reda kamena
određene veličine. Veličine kamena primarne obloge i
filtera bit će određene u daljnjim fazama projektiranja. Iza
i ispod navedenih slojeva je opći nasip ili jezgra pera.
Plaža se formira nasipavanjem oblucima 60-100mm te
se formira pokos 1:8 do podmorskog zaštitnog nasipa od
kamena 10-500 kg čija je stopa na dubini 1.5m, širine
krune 1,5 – 2 m. Pokos zaštitnog nasipa je u nagibu 1:1,5.
Plaža sa zaštitnim nasipom je projektirana tako da bude
postojana na utjecaj valova. Potrebno je napomenuti da
prilikom puhanja vjetra iz smjera jugozapada (lebić) i
generiranja valova iz tog smjera mogu nastati oštećenja
plaže te odnošenja jednog dijela žala što bi se trebalo
sanirati nakon prestanka nepogoda.
Ukupna dužina plaže je cca 700 m.
Oblik i izgled zaštitnih pera definiranih ovim planom ne
smije se mijenjati.
Plaža sa «zaštitnim perima», izvodi se kamenim
materijalima (obavezan kamen iz lokalnih izvora) dok će se
betonske i armirano betonske glave pera oblagati kamenim
pločama poklopnicama i obložnicama, na način da se uz
glavu zaštitnog pera može pristati manjim plovilima.
Cijeli obalni pojas bio bi povezan šetnicom, a koja bi išla
Strana 10 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
paralelno sa glavnom mjesnom prometnicom, i iste bi bile
međusobno odvojene zelenim pojasom.“
Poslije točke 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske
i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama,dodaje se novi tekst, koji glasi:
„Komunalna infrastrukturna mreža (elektroopskrba,
vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
prikazani su ugrafičkom dijelu Plana. Trasa kabela i
vodova položenih u prometnicama i pješačkim površinama
definirana je orjentacijski (moguće je polaganje kroz
pojedine površine ostalih namjena). Položaj istih može se
odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole.“
U članku 7., točci 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže,tekst
se mijenja, i glasi:
„Okosnicu prometne mreže čini postojeća prometnica sa
kojom predmetno područje ostvaruje pristup na županijsku
cestu Ž6132.
Planom je predviđena rekonstrukcija pristupne prometnice
na minimalnu širinu od 5,00 m, s dogradnjom nogostupa
minimalne širine 2,0 m.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez
arhitektonskih barijera.
Ovim planom dana je trasa (koridor) prometnice, nastala
kao rezultat rada na geodetsko – katastarskoj podlozi u
mjerilu 1:1000.
Temeljem te trase pristupit će se izradi idejnog projekata
rekonstrukcije prometnice, a koji će služiti kao podloga za
ishođenje lokacijske dozvole.
Omogućavaju se manja odstupanja od prometnih i
infrastrukturnih trasa i koridora kao posljedica detaljnije
izmjere i razrade ulične mreže, kao i stanja na terenu, te se
ona neće smatrati izmjenom ovog Plana.“
U točci 5.1.1. Javna parkirališta i garaže, tekst se mijenja,
i glasi:
„Površine za zadovoljenje prometa u mirovanju, riješene su
kao javna parkirališta u zapadnom dijelu obuhvata Plana.
Prostorno su definirana u skladu sa planiranim sadržajima
i prostornim ograničenjima.
U zoni obuhvata UPU-a predviđa se ukupno cca 45 PM
za auta.“
U točci 5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine, tekst
se mijenja, i glasi:
„Unutar granica obuhvata UPU-a okosnicu pješačkog
prometa čini planirana šetnica (lungo mare), koja je
prostorno pozicionirana na način da joj je trasa u potpunosti
unutar pješačke zone, a proteže se duž čitavog obalnog
pojasa.
Sve javne pješačke površine i prostori kojima se kreću
pješaci moraju imati osigurane uvjete za nesmetano
kretanje invalidnih osoba, osoba s dječjim kolicima i sl,
kao i omogućen pristup interventnim vozilima.“
U točci 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže, naslovu- Energetika, stavak treći, mijenja se, i glasi:
„Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja
11. studenoga 2016.
elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa važećim
odredbama iz zakona, pravilnika i propisa koji se odnose
na gradnju, zaštitu na radu, zaštitu od požara te gradnju
elektroenergetskih objekata.“
Poslije točke 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže,dodaju se nova točka i tekst, koji glase:
5.4. Pomorski promet
Planirani zahvat prostire se od Hotela Jadran do Hotela
Medena. Na ovom potezu planirano je nekoliko sadržaja.
Jugozapadno od Hotela Jadran se planira nasipavanje
plažnog pojasa sve do planirane luke, a koja bi se smjestila
uz samu granicu sa turističkim kompleksom Medena
. Plažni pojas osigurao bi se perima koja bi osiguravala
egzistenciju plaže. Broj i veličina pera odredit će se u
daljnjim fazama projektiranja.
U sklopu luke se planira obavljanje sljedećih djelatnosti.
- ukrcaj i iskrcaj putnika i roba,
- privez i odvez brodica nautičara.
U sklopu luke, mora se sačuvati postojeća kvaliteta
obale i mora. Pristaništa na manjim dubinama izvesti će
se u kalupnom betonu ili od montažnih betonskih ili AB
elemenata. Nadmorski zid će se izvesti od armiranog
betona.
Nadmorski zid će se obložiti kamenim poklopnicama i
obložnicama a obalni pojas kamenim pločama u širini od
cca4,00 m od obalne crte. Privezivanje manjih plovila za
obalu će se vršiti pomoću bitvica ili gafa od inox čelika
kvalitete AISI 316 .
Pristan za jahte i turističke brodove izvesti će se od
montažnih betonskih ili AB elemenata . Nadmorski zid
će se izvesti od armiranog betona i obložiti kamenim
poklopnicama i obložnicama a obalni pojas kamenim
pločama u širini od cca 3,00 m od obalne crte.
Privezivanje brodova za obalu vršit će se na kamene bitve
odgovarajućih dimenzija (ili lijevano željezne polere).
Popločanjeobalnog dijela luke treba biti od kamena iz
lokalnih nalazišta, a planirano je u širini od cca 4m od
obale.
Luka mora imati dio vodenog prostora izgrađen i uređen za
privez plovnih objekata koji se sastoji od sidrenog sustava
pod vodom i opreme za privez na obali odnosno gatu.
Obale luke planirane su sa vertikalnim zidom. Dubina
obalnih zidova luke bile bi na dubinama 3-4 m. U sklopu
konstrukcije luke planira se izvedba propusta za cirkulaciju
mora kako bi se omogućila izmjena vodene mase unutar
akvatorijaprivezišta.
Na manjim dubinama konstrukcija luke izvesti će se
u kalupnom betonu ili od montažnih betonskih ili AB
elemenata. Nadmorski zidovi izvesti će se od armiranog
betona.
Konstrukcija obalnog zida se sastoji od podmorskog dijela
izrađenog od betonskih blokova koji se pune betonom i
nadmorskog dijela od armiranog betona “na licu mjesta”.
Obalni zidovi temelje se na kamenom nasipu. Ispred
obalnih zidova postavljaju se blokovi čuvari koji imaju
ulogu sprječavanja ispiranja sitnijih čestica iz kamenog
nasipa.
Strana 11 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Na zapadnom dijelu luke planira se istezalište koje
bi se izvelo od montažnih armiranobetonskih ploča u
podmorskom dijelu dok bi se nadmorski dijelovi izveli
betonom na licu mjesta.
Nadmorski zidovi obložiti će se kamenim poklopnicama i
obložnicama.
Privez plovila za obalu izvest će se preko bitvica ili gafa
od inox čelika. Za siguran vez plovila unutar akvatorija
potrebno je izvesti i adekvatan sidreni sustav.
Za vrijeme ljetnih mjeseci kada se i očekuju najveća
prometna opterećenja, prihvat većih turističkih brodova i
jahti planira se i sa vanjske strane gata koji se nalazi na
ulazu u luku. Za vrijeme van sezone odnosno manjeg
lokalnog prometa, vez turističkih brodova i jahti bio bi
moguć u zaštićenom dijelu luke.
Cirkulacija mora unutar luke u potpunosti je omogućena jer
se vodilo računa o ekološkim aspektima prilikomplaniranja
iste.“
Članak 7.
U članku 8, stavcima prvom i drugom, poslije riječi
„zelenila“, dodaje se oznaka u zagradama „(Z)“.
Stavak treći, mijenja se, i glasi:
„Sjeverno od planirane luke je planirana zelena površina sa
objektom za potrebe luke (Z3).“
Na kraju teksta, dodaje se novi stavak, koji glasi:
„U sklopu zaštitnih zelenih površina (Z) i zelene površine
sa objektom (Z3), mogu se graditi i uređivati komunalna
infrastruktura, pješački putovi, staze, odmorišta i sl..“
Članak 8.
U članku 9., na kraju teksta, dodaje se novi stavak, koji
glasi:
„Unutar obuhvata predmetnog UPU-a nema zaštičenih
područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).“
Članak 9.
U članku 11., na kraju teksta, dodaju se novi stavak, naslov
i tekst, koji glase:
„Područje obuhvaćeno Planom nalazi se izvan zona
sanitarne zaštite izvorišta.
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Zaštita od potresa i klizišta
Cijelo podrucje Općine Seget pripada u zonu ugroženosti
od potresa gdje je moguć intenzitet potresa od VII.
stupnjeva MSK ljestvice. To je potres koji može izazvati
lakše do srednje teške posljedice.
Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada
u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove
izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa.
Kategorizacija zona ranjivosti od potresa odreduje se na
bazi izgrađenosti zemljišta, te vrsti konstrukcije objekata
neotpornih na dinamičke utjecaje.
Planirane građevine moraju se projektirati u skladu s
važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete
za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih
11. studenoga 2016.
građevina izdavanje lokacijskih dozvola ili rješenja
o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem
konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima,
propisima i normama.
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa,
potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za
izgradnju na području Plana uskladiti sa zakonskim i pod
zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za
područja u kojima se planira izgradnja večih stambenih i
poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i
drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna
sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.
Proračun rušenja definira domet obrušavanja objekata/
ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine
objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa
ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od
potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima,
vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Da bi se
spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i
projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina
otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide
otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te
ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne
kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.
godine. Zgrade građene nakon 1964.godine u načelu su
otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice.
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske
putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći
u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara,
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske,
zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj
različitih korisnika, javne prometne površine, moraju
biti građene ili uređene na način da se sprijeći stvaranje
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Na podrucju Općine Seget postoje registrirana klizišta
koja ne predstavljaju opasnostza ljude, a uzrokovana
su dubokim usjecima prometnice u brdo, stoga se ne
preporuča izgradnja stambenih i drugih objekata na
području evidentiranih klizišta.
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica
nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je
ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji
naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i
industrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju olujni i
jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.
S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski
vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost
jer onemogućcava radove, ruši dizalice, krovove i loše
izvedene građevinske objekte.
U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se
električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači.
Zaštita od epidemije
U slucaju katastrofe i velike nesrece na podrucjuOpcineSeget
može doci do pojave
raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te pojave epidemija,
uglavnom uzrokovanih
Strana 12 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
neodgovarajucim sanitarnim uvjetima. Takoder može doci
do širenja bolesti bilja.
Eventualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na
povecanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno
pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.
Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima i prometu
Na području Općine Seget postoje gospodarski objekti koji
u svojoj proizvodnji koriste lakozapaljive i eksplozivne
tvari, kao i pravne osobe kod kojih postoje smještajni
kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari.
Na području Općine Seget postoje tvrtke koje koriste
opasne tvari, te su izradile Plan intervencija u zaštiti
okoliša, te isto tako postoje tvrtke koje koriste opasne tvari
a nisu izradile Plan intervencija u zaštiti okoliša ili ga je
potrebno korigirati.
Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode
zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se
obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji
su izgradeni sukladno važećim propisima koji uređuju
predmetnu problematiku.
U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište,
prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje
s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u
kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske
dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.).
Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se
pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u
slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi
poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu
sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski
centar 112.
Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno
o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i
odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti
vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba
planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i
površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
Općine Seget je naseljen uz prometnice kojima u tranzitu
prolaze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima. Može se
reći da cijelom svojom dužinom ugrožavaju pučanstvo u
slučaju nesreće, sudara, prevrtanj,a zapaljenja ili istjecanja
opasnih tvari pri transportu.
Kroz područje Općine Seget vrši se prijevoz opasnog
tereta i za druga područja izvan općine, pa je opasnost za
nastanak akcidenta moguća na svim dionicama cestovnog
prometa.
Uz navedene prometnice potrebno je spriječiti daljnji razvoj
naselja i postojeća naselja rekonstruirati, a stanovništvo
stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim
tvarima.
11. studenoga 2016.
Sklanjanje ljudi
Područje Općine Seget je s obzirom na broj stanovnika
(4367 stanovnika) i ne postojanje objekata koji su posebno
ugroženi svrstano u zonu 4. stupnja ugroženosti.
Prema članku 2. navedenog Pravilnika skloništa za
zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljenim
mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika. Kako
se na prostoru Općine Seget nalazi ukupno 6 naselja od
kojih, prema popisu stanovništva iz 2001. god., jedino na
području naselja Seget živi više od 2000 stanovnika, to na
području naselja Seget postoji obveza izgradnje skloništa.
Pravilnikom je propisano da se područja gradova i naselja 4.
stupnja ugroženosti trebaju razdijeliti u jednu ili više zona
u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.
S obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zaštitnih
objekata (NN 31/75 i 55/83) vezano za 3. stupanj
ugroženosti, a u odnosu na nepostojanje ugroženih objekata
po kriteriju Ministarstva obrane, planira se slijedeća
primjena zaštitnih objekata:
- izgradnja zaklona, (otpornosti 30 kPa), kojima se
osigurava zaštita stanovništva, u pravilu za stambene i
za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, do 50
sklonišnih mjesta na cijelom području,
- izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti
50 kPa za objekte od 50 do 100 sklonišnih mjesta, u pravilu
gospodarske ili javne namjene.
Ukoliko se izračunom dobije preko 100 sklonišnih mjesta
(za javne ustanove, hotele, škole i sl.) tada bi se trebalo
planirati sklonište osnovne zaštite, otpornosti 100 kPa.
Skloništa se grade u najpogodnijem ukopanom dijelu
objekta sa mogučnošću lociranja rezervnog izlaza izvan
zone ruševina - H/2 objekta.
Obavezno projektirati dvonamjenska skloništa, tako da se
isti prostor može u miru koristiti
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili
istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne,
zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske
dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi,
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili
akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i
održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i
obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog
uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112
o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno
poduzeti.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja
„Uređenje obale – privezišteKuštalovac-Pećine“.
Članak 11.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
“Službenom glasniku Općine Seget“.
Strana 13 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Na temeljučlanka 109., Zakona o prostornomuređenju
(„Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28.
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna20.
sjednici, održanoj11. studenoga 2016.godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja „Pećine – dio Seget Donji“
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja
„Pećine – dio Seget Donji“(“SlužbeniglasnikOpćineSeget”
broj6/08), u daljnjem tekstu Plan.
Stručni izrađivač Izmjena i dopuna Plana je tvrtka Arching
studio d.o.o. iz Splita.
Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi se unutar
zaštićenog obalnog pojasa mora (dalje: ZOP).
Članak 2.
Plan sadržan u elaboratu “Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja “Pećine – dio Seget Donji“, sastoji se od:
KNJIGA I
1. Tekstualni dio:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2. Grafički dio:
0. Postojeće stanje MJ 1:2000
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna mreža MJ 1:2000
2.1.1. Karakteristični presjeci prometnica MJ 1:100
2.2. Elektroenergetska mreža MJ 1:2000
2.3. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000
2.4. Vodovodna mreža MJ 1:2000
2.5. Kanalizacijska mreža MJ 1:2000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina sadržaja vezanih uz obavljanje djelatnosti ili tehnološki
MJ 1:2000
4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:2000
KNJIGA II
3. Obavezni prilozi
A. OBRAZLOŽENJE
B. IZVOD IZ DOKUMENTA ŠIREG PODRUČJA
C. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U
NJEGOVOJ IZRADI, TE SAŽETAK DIJELOVA TIH
DOKUMENATA KOJI SE ODNOSE NA SADRŽAJ
PLANA
D. ZAHTJEVI I SMJERNICE
E. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
F. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I m2 , a koeficijent izgrađenosti ne smije prelaziti 0,40 i
DONOŠENJA PLANA
G. SAŽETAK ZA JAVNOST
11. studenoga 2016.
Provedba izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja
temeljit će se na ovim odredbama, kojima se definira
korištenje i namjena površina, način i uvjeti gradnje.
Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora
u granicama Plana, predstavljaju cijelinu za tumačenje
svih planskih postavki, uvjete za izgradnju i poduzimanje
aktivnosti u prostoru.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
U članku 3., stavku drugom, alineja peta se briše.
Članak 4.
U članku 4., naslovuM1 – PRETEŽITO STAMBENA,
stavku četvrtom, alineje prva i druga se brišu.
Stavak peti se briše
Članak 5.
U članku 6., naslovuSTAMBENA NAMJENA (S), stavku
petom, alineje prva i druga se brišu.
Stavak šesti se briše.
Članak 6.
Članak 10., mijenja se, i glasi:
„Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi
građevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti.
Gospodarske građevine unutar građevinskog područja
mogu se namijeniti samo onim djelatnostima kojima se ne
narušavaju uvjeti života i stanovanja u naselju.
Građevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti smatraju
se proizvodne – pretežito zanatske i proizvodno-zanatske,
poslovne- građevine namijenjene trgovačkim, servisnim,
uslužnim, skladišnim i komunalnim sadržajima, te
ugostiteljsko-turističke građevine.
Oblik i veličina parcele moraju omogućiti smještaj svih
proces.
Veličina i najveća dopuštena izgrađenost građevinske
čestice za gospodarske građevine u naselju je:
- kod interpolacije u već izgrađenom dijelu
građevinskog područja naselja najmanja veličina
građevinske čestice iznosi 400 m2 , a najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti je 0,50 i koeficijent iskorištenosti
1,20. Najveća dopuštena visina vijenca građevine iznosi
10,0 m mjerena od mjerodavne kote, odnosno 16,0 m, ali
u tom slučaju najmanja veličina građevinske čestice iznosi
800 m2(minimalna širina najužeg dijela parcele, ne može
biti manja od 22,0 m).Ukoliko tehnološki proces zahtijeva
visina vijenca može biti i viša.
- kod izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja najmanja veličina parcele iznosi 600
koeficijent iskorištenosti 1,20. Najveća dopuštena visina
vijenca građevine iznosi 10,0 m mjerena od mjerodavne
kote, odnosno 16,0 m, ali u tom slučaju najmanja veličina
Strana 14 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 11. studenoga 2016.
građevinske čestice iznosi 800 m2 (minimalna širina Članak 9.
najužeg dijela parcele, ne može biti manja od 22,0 m).
Ukoliko tehnološki proces zahtijeva visina vijenca može U članku 13., točke 1. i 2. postaju stavci prvi i drugi.
biti i viša.
Točka 3. postaje stavak treći, koji se mijenja i glasi:
Najveća dopuštena visina gospodarskih građevina iznosi „Svaka građevna čestica u građevinskom području
podrum, suteren ili prizemlje i četiri kata (Po+(S)P+4K). namijenjena za gradnju novih građevina i rekonstrukciju,
Na parceli se može smjestiti jedna ili više gospodarskih zamjenu, nadogradnju i/ili dogradnju postojećih građevina
građevina vezanih za tehnološki proces. mora biti priključena na prometnu površinu najmanje
širine kolnika prometne površine od 3,0 m (dopušta se
Građevinska linija gospodarske građevine mora biti odstupanje do 5% širine).Ukoliko do pojedinih građevnih
udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim čestica ne postoji ili nije obveznim urbanističkim planom
ukoliko se ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru. određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi
U tom slučaju građevinska linija određuje se prema omogućavanja kolnog pristupa građevnoj čestici, može
postojećim građevinama i posebnim uvjetima.Udaljenost formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u
građevine od granice susjedne građevne čestice iznosi javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od
najmanje 4,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+4K, prometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborate
te 3,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+2K. urbanističkog plana uređenja. Izuzetno, ukoliko se zbog
konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje primjereni su namjeni, građevnoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa
funkciji i tehnološkom procesu. Gospodarske građevine minimalne širine 1,5 m ili korištenje prava služnosti samo
moraju se prilagoditi okruženju, naselju u cjelini i tipologiji preko jedne susjedne čestice zemljišta. U tom slučaju je
krajolika. Dopušten je slobodan arhitektonski izražaj, ali obvezno osigurati protupožarne uvjete i čišćenje septičke
se građevina mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi jame cisternom, ukoliko je ovim odredbama omogućena
okolnim građevinama i uklopiti u ambijent naselja. gradnja septičke jame. U tom slučaju odgovarajući broj
parkirališnih mjesta mora biti osiguran na drugoj čestici
Unutar postojećih starih jezgri naselja uvjetuju se upotrebe zemljišta, minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti od
tradicionalnih materijala i načina izgradnje, mjerilo najviše 200 m od građevne čestice sa glavnom građevinom.
građevine i otvori na pročeljima, nagib krovnih ploha i Ta čestica zemljišta na kojoj je organizirano parkiralište
vrsta pokrova i slično. više se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih i
drugih građevina. Za postojeće građevine i interpolaciju
Građevinsku česticu potrebno je urediti, oplemeniti novih građevina između postojećih građevina, omogućava
sadnjom drveća i ukrasnog zelenila. se pristup na prometnu površinu prema lokalnim uvjetima
Broj parkirališnih mjesta osigurati prema dolje navedenim (postojeći pristupi, ulice, nerazvrstane ceste i dr.) ako je
normativima. Parking površine treba zaštiti sadnjom moguć prolaz vozilima i ako se ne ugrožava sigurnost
drveća (1 stablo na 3 parking mjesta). odvijanja prometa.“
namjena građevine broj mjesta na potreban broj
mjesta
Točka 4.postaje stavak četvrti, koji se mijenja i glasi:
„Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za
Industrija i skladišta 1 zaposleni 0,45
izgradnju slobodnostojeće građevine najveće visine Po+(S)
Uredski prostori 1000 m2 korisnog 20
P+4K je 800,0 m2(minimalna širina najužeg dijela parcele,
prostora
ne može biti manja od 22,0 m), a za izgradnju građevina
Trgovina 1000 m2 korisnog 40
prostora
najveće visine Po+(S)P+2K, najmanja dozvoljena veličina
građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine
Banka, pošta, usluge 1000 m2 korisnog 40
prostora 400,0 m2, a za dvojne građevine 300,0 m2.“
Ugostiteljstvo i turizam 1000 m2 korisnog 10
prostora Točka 5. postaje stavak peti, u kojemu se riječi „stambene
Višenamjenske dvorane 1 posjetitelj 0,15
građevine je 0,25“ zamjenjuju riječima „slobodno stojeće
građevine 0,25, a za dvojne 0,30“.
Športskegrađevine 1 posjetitelj 0,20

Potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u
sklopu parcele ili na zasebnoj građevinskoj čestici ili uz
prometnicu.“
Članak 7.
U članku 11., stavku trećem, točki 3., visina građevine
„P+1“ zamjenjuje visinom „(S)P+1K“, a visina „Po/
Su+P+4“, zamjenjuje se visinom„Po+(S)P+4K“.
Članak 8.
U članku 12., stavku prvom, redku četvrtom u tablici,
potreban broj parkirališnih mjesta „25“, zamjenjuje se sa
brojem „10“.
Točka 6. postaje stavak šesti, u kojemu se riječi „za
priobalna naselja“ zamjenjuju riječima „za građevine
visine Po+(S)P+2K, odnosno 1,05 za građevine najveće
visine Po+(S)P+4K.“
Točka 7. postaje stavak sedmi.
Točka 8. postaje stavak osmi, koji se mijenja i glasi:
„Građevinska linija stambene građevine mora biti udaljena
od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim ukoliko se
ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru. U tom
slučaju građevinska linija određuje se prema postojećim
građevinama i posebnim uvjetima.“
Strana 15 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Točka 9. postaje stavak deveti, koji se mijenja i glasi:
„Najveća dopuštena visina stambenih građevina
iznosiPo+(S)P+4K.“
Točka 10. postaje stavak deseti, u kojemu se visina „10,5“
zamjenjuje visinom „10,0“, a na kraju teksta se dodaje
tekst, koji glasi.
„za građevine visine Po+(S)P+2K, odnosno 16,0 m za
građevine katnosti Po+(S)P+4K.“
Točka 11. postaje stavak jedanaesti.
Točka 12. postaje stavak dvanaesti, u kojemu se na kraju
teksta dodaje tekst, koji glasi:
„za građevine najveće visine Po+(S)P+4K, te 3,0 m za
građevine najveće visine Po+(S)P+2K.“
Točke 13., 14., 15., 16. i 17. postaju stavci trinaesti,
četrnaesti, petnaesti, šesnaesti i sedamnaesti.
Točka 18. postaje stavak osamnaesti, u kojemu se poslije
riječi granicu dodaje riječ „susjedne“.
Točka 19. postaje stavak devetnaesti, u kojemu se riječi
„a ova udaljenost može biti i manja, ali ne manja od H/2“
zamjenjuju riječima „osim kod izgradnje u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja, gdje se iste mogu
planirati i uz samu granicu građevinske čestice“.
Točka 20. postaje stavak dvadeseti , u kojemu se na kraju
druge rečenice dodaje tekst, koji glasi:
„osim kod izgradnje u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, gdje se iste mogu graditi i uz samu
granicu građevinske čestice.“
Treča rečenica, mijenja se i glasi:
„Kada se garaže grade na kosom terenu, može se graditi
odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj
površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od vanjskog
ruba punog profila ceste i ukoliko se takvom izgradnjom ne
ugrožava sigurnost prometa, Postojeće pomoćne građevine
mogu biti i do javno prometne površine ukoliko se ishode
uvjeti i suglasnost nadležne službe za javno prometnu
površinu (cestu).“
Točke 21., 22., 23. i 24. postaju stavci dvadesetprvi,
dvadesetdrugi, dvadesettreći i dvadesetčetvrti.
Točka 25. postaje stavak dvadesetpeti, koji se mijenja i
glasi:
„Za gradnju, rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i
zamjenu stambenih i pomoćnih građevina u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja odredbe (propisane
ovim Planom) o veličini, koeficijentu izgrađenosti
građevinske čestice i udaljenosti od susjedne građevinske
čestice ne moraju se striktno primjenjivati. Minimalna
građevinska čestica za gradnju može biti do 10% manja
u odnosu na propisane veličine u stavku četiri ovog
članka. Povećanje izgrađenosti može biti veće do 10 % u
odnosu na propisano u stavcima petom, šestom i sedmom
ovog članka, udaljenost građevine od susjedne građevne
čestice može biti i manja od 3,0 m, dok se odredbe o visini
građevine primjenjuju striktno.“
11. studenoga 2016.
Točke 26., 27., 28., 29., 30. i 31. postaju stavci dvadesetšesti,
dvadesetsedmi, dvadesetosmi, dvadesetdeveti, trideseti i
tridesetprvi.
Na kraju teksta, dodaje se novi stavak, koji glasi:
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
dopušta se rekonstrukcija, zamjena, nadogradnja i/ili
dogradnja postojećih građevina visine do (S)P+2K i na
manjoj udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od
1,0 m, pod uvjetom da na tom pročelju građevine prema
susjedu, nema otvora. Otvorom se ne smatra stijena
ostakljena neprozirnim staklom ( staklena opeka, kopilit
staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m. Izuzetno, kod
nadogradnje postojećih stambenih građevina visine do (S)
P+2K, udaljenost otvorenog vanjskog stubišta, koje služi
za pristup gornjim etažama građevine, od granice građevne
čestice može biti najmanja 1,0 m. Postojeće građevine koje
su smještene na udaljenosti manje od 1,0 m ili na samoj
međi mogu se rekonstruirati nad postojećim horizontalnim
gabaritom do visine (S)P+2K, ali u tome slučaju se ne
mogu nadogradnjom na tome pročelju izvoditi nikakvi
otvori, pa čak niti stijene ostakljene neprozirnim staklom.“
Članak 10.
Poslije članka 13.,dodaju se novi naslov i članak, koji
glase:
4.1. Sanacija građevina
Članak 13.a
Dopušta se sanacija postojećih građevina (rekonstrukcija,
zamjena, nadogradnja i/ili dogradnja)označenih na karti 4.
Način i uvjeti gradnje, uz uvjete da najmanja dozvoljena
veličina građevne čestice za slobodnostojeće građevine
može biti 300,0 m2, a za dvojne građevine 200,0 m2, a
najveći koeficjent izgrađenosti građevne čestice (kig)
može biti najviše 0,6, a najveći koeficjent iskoristivosti
građevne čestice (kis) može biti najviše 1,3, dok najveća
katnost građevina može biti Po+(S)P+2K+Pk, odnosno
najviše 11,5 m.
Članak 11.
Poslije točke 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske
i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama,dodaje se novi članak, koji glasi:
Članak 13.b
Komunalna infrastrukturna mreža (elektroopskrba,
vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
prikazani su ugrafičkom dijelu Plana. Trasa kabela i
vodova položenih u prometnicama i pješačkim površinama
definirana je orjentacijski 8moguće je polaganje kroz
pojedine površine ostalih namjena). Položaj istih može se
odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole..“
Članak 12.
U članku 14., poslije stavka devetog, dodaje se novi stavak,
koji glasi:
„Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom,
Strana 16 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
moguće je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje
građevinskih čestica, ukoliko su iste uređene (imaju
ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i
očuvanje koridora prometnica predviđenih ovim planom.
Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom, izdani
akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim
načinom priključenja parcele na javni put.“
Članak 13.
U članku 18., naslovu- Energetika, stavku dvadesetprvom,
tekst se zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
„Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja
elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa važećim
odredbama iz zakona, pravilnika i propisa koji se odnose
na gradnju, zaštitu na radu, zaštitu od požara te gradnju
elektroenergetskih objekata.
Omogućava se izgradnja građevina i postrojenja za
proizvodnju obnovljive energije na području Plana
(sunčeva energija, energija vjetra, toplina okoliša, toplina
zemlje i sl.).
Postrojenja se mogu graditi na zasebnoj čestici, na
građevinama (krovovi i pročelja) i/ili kao prateći sadržaj
na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu u svim
namjenama u skladu s Odredbama koje se odnose na
građevinu, odnosno uređenje građevne čestice i u skladu
s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i
kogeneracije („Narodne novine” broj 67/07.). Ukoliko
tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je višak
proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu.“
Članak 14.
U članku 19., naslovu- Vodovod i kanalizacija, stavci
četvrti i peti ,mijenjaju se i glase:
„Do izgradnje sustava javne odvodnje moguća je
izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda
u vodonepropusne sabirne jame i odvozom prikupljenog
efluenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s
ugradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te
ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik,
a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost Hrvatskih
voda.“
„Prikupljene oborinske vode sa prometnica potrebno je
ugraditi separator lakih tekućina prije upuštanja istih u
odvodnik.“
Članak 15.
U članku 21., na kraju teksta, dodaje se novi tekst, koji
glasi:
„Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) dio
obuhvata predmetnog plana se nalazi unutar slijedećih
područja ekološke mreže:
- na međunarodno važnom području za ptice,
pod nazivom Mosor, Kozjak i Trogirska zagora
(HR1000027);
- na pojedinačno važnom području za divlje svojte i
stanišne tipove,
pod nazivom Zaleđe Trogira (HR2001363).
Ptice koje treba štititi su: jarebica kamenjarka, primorska
11. studenoga 2016.
trepteljka, suri orao, ušara, leganj, zmijar, eja strnjarica,
vrtna strnjarica, sivi sokol, ždral, vojić maslinar, rusi
svračak, sivi svračak i ševa krunica.
Vrste (svojte) koje treba štititi su četveroprugikravosas i
crvenkrpica, kao i ciljna staništa karbonatnih stijena sa
hazmofilskom vegetacijom, istočnih sumediteranskih
suhih travnjaka (Scorzoneretaliavillosae), eumediteranskih
travnjaka (Thero-Brachypodietea), te špilja i jama
zatvorenih za javnost.
Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan
utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke
mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode (N.N.
80/13).“
Članak 16.
U članku 22., stavku prvom, riječi „obuhvata ovog
Plana“, zamjenjuju se riječima „Općine Seget“, a riječ
„predviđeno“, zamjenjuje se riječju „izgrađeno“.
Stavak drugi, mijenja se i glasi:
„Na području Općine Seget predviđene su dvije lokacije za
izgradnju reciklažnog dvorišta za prikupljanje komunalnog
otpada, od kojih primarna u sklopu proizvodno-poslovne
zone Ljutine u Ljubitovici, te zamjenska u Bristivici.
Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada
(građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građevinski
otpad) može se vršiti u napuštenim eksploatacijskim poljima
mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i
u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim
propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti
dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije
i planiranoj namjeni devastiranog područja.“
Članak 17.
U članku 23., stavak treći se briše.
Stavak četvrti postaje stavak treći.
Stavak peti postaje stavak četvrti.
Stavak šesti postaje stavak peti.
Stavak sedmi postaje stavak šesti.
Stavak osmi postaje stavak sedmi.
U stavku devetom, brišu se riječi „U tom kontekstu
poduzete su sljedeće mjere:“, i glasi „Zaštita podzemnih
voda“.
Alineja peta se briše.
Alineja šesta postaje alineja peta.
Dodaje se novi podstavak, koji glasi:
„Područje obuhvaćeno Planom nalazi se izvan zona
sanitarne zaštite izvorišta.“
U istom članku, tekst pod naslovom Zaštita od požara,
mijenja se i glasi:
Strana 17 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
„Posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara su
sljedeći:
- Pri projektiranju mjere zaštite od požara, kod donošenja
dokumenata prostornog uređenja, voditi računa posebno o:
- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i
imovine,
- sigurnosnim udaljenostima između građevina ili
njihovom požarnom odjeljivanju,
- osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna
vozila,
- osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući
u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja
i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost
osobama.
- Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s
pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju
ovu problematiku, a u djelu posebnih propisa gdje ne
postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode
proračuna i modela. Posebnu pozornost treba obratiti na:
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.
35/94, 142/03).
- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima
koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN
br. 29/13)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN
br. 08/06).
- Garaže projektirati prema austrijskim standardu za
objekte za parkiranje TRVB N 106.
- Stambene zgrade projektirati prema austrijskim
standardu TRVB N 115/00.
- Uredske zgrade projektirati prema austrijskim
standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim
smjernicama NFPA 101/2009
- Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim
smjernicama; austrijskim standardom TRVB N138
Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili
američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
- Športske dvorane projektirati u skladu s američkim
smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).
- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim
smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).
- Izlazne putove iz objekta projektirati u skladu
američkim smjernicama NFPA 101 (2009.).
- Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne
uvjete građenja Policijske uprave Splitsko - dalmatinske
kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na
osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti
podloga za izradu glavnog projekta.
- U slučaju da će se u objektu stavljati u promet,
koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebito je
postupiti sukladno odredbi članka 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).“
U istom članku, tekst „Zaštita od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti na području obuhvata Urbanističkog plana
predviđena je u skladu s odredbama posebnih propisa koje
uređuju ovo područje“, mijenja se i glasi:
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Zaštita od potresa i klizišta
Cijelo podrucje Općine Seget pripada u zonu ugroženosti
od potresa gdje je moguć intenzitet potresa od VII.
stupnjeva MSK ljestvice. To je potres koji može izazvati
lakše do srednje teške posljedice.
11. studenoga 2016.
Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada
u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove
izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa.
Kategorizacija zona ranjivosti od potresa odreduje se
na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrsti konstrukcije
objekataneotpornih na dinamičke utjecaje.
Planirane građevine moraju se projektirati u skladu s
važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete
za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih
građevina izdavanje potrebnih dozvola ili rješenja
o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem
konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima,
propisima i normama.
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa,
potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za
izgradnju na području Plana uskladiti sa zakonskim i pod
zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za
područja u kojima se planira izgradnja večih stambenih i
poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i
drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna
sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.
Proračun rušenja definira domet obrušavanja objekata/
ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine
objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa
ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od
potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima,
vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Da bi se
spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i
projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina
otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide
otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te
ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne
kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.
godine. Zgrade građene nakon 1964.godine u načelu su
otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice.
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske
putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći
u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara,
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske,
zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj
različitih korisnika, javne prometne površine, moraju
biti građene ili uređene na način da se sprijeći stvaranje
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Na podrucju Općine Seget postoje registrirana klizišta
koja ne predstavljaju opasnostza ljude, a uzrokovana
su dubokim usjecima prometnice u brdo, stoga se ne
preporuča izgradnja stambenih i drugih objekata na
području evidentiranih klizišta.
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica
nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je
ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji
naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i
industrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju olujni i
jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.
S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski
vjetar vrlo štetno djeluje na
Strana 18 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
građevinarsku djelatnost jer onemogućcava radove, ruši
dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte.
U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se
električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači.
Zaštita od epidemije
U slucaju katastrofe i velike nesrece na podrucjuOpcineSeget
može doci do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te
pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovarajucim
sanitarnim uvjetima. Takoder može doci do širenja bolesti
bilja.
Eventualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na
povecanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno
pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.
Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima i prometu
Na području Općine Seget postoje gospodarski objekti koji
u svojoj proizvodnji koriste lakozapaljive i eksplozivne
tvari, kao i pravne osobe kod kojih postoje smještajni
kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari.
Na području Općine Seget postoje tvrtke koje koriste
opasne tvari, te su izradile Plan intervencija u zaštiti
okoliša, te isto tako postoje tvrtke koje koriste opasne tvari
a nisu izradile Plan intervencija u zaštiti okoliša ili ga je
potrebno korigirati.
Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode
zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se
obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji
su izgradeni sukladno važećim propisima koji uređuju
predmetnu problematiku.
U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište,
prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje
s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u
kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske
dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.).
Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se
pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u
slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi
poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu
sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski
centar 112.
Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno
o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i
odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti
vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba
planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i
površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
Općine Seget je naseljen uz prometnice kojima u tranzitu
prolaze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima. Može se
reći da cijelom svojom dužinom ugrožavaju pučanstvo u
slučaju nesreće, sudara, prevrtanj,a zapaljenja ili istjecanja
opasnih tvari pri transportu.
11. studenoga 2016.
Kroz područje Općine Seget vrši se prijevoz opasnog
tereta i za druga područja izvan općine, pa je opasnost za
nastanak akcidenta moguća na svim dionicama cestovnog
prometa.
Uz navedene prometnice potrebno je spriječiti daljnji razvoj
naselja i postojeća naselja rekonstruirati, a stanovništvo
stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim
tvarima.
Sklanjanje ljudi
Područje Općine Seget je s obzirom na broj stanovnika
(4367 stanovnika) i ne postojanje objekata koji su posebno
ugroženi svrstano u zonu 4. stupnja ugroženosti.
Prema članku 2. navedenog Pravilnika skloništa za
zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljenim
mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika. Kako
se na prostoru Općine Seget nalazi ukupno 6 naselja od
kojih, prema popisu stanovništva iz 2001. god., jedino na
području naselja Seget živi više od 2000 stanovnika, to na
području naselja Seget postoji obveza izgradnje skloništa.
Pravilnikom je propisano da se područja gradova i naselja 4.
stupnja ugroženosti trebaju razdijeliti u jednu ili više zona
u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.
S obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zaštitnih
objekata (NN 31/75 i 55/83) vezano za 3. stupanj
ugroženosti, a u odnosu na nepostojanje ugroženih objekata
po kriteriju Ministarstva obrane, planira se slijedeća
primjena zaštitnih objekata:
- izgradnja zaklona, (otpornosti 30 kPa), kojima se
osigurava zaštita stanovništva, u pravilu za stambene i
za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, do 50
sklonišnih mjesta na cijelom području,
- izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti
50 kPa za objekte od 50 do 100 sklonišnih mjesta, u pravilu
gospodarske ili javne namjene.
Ukoliko se izračunom dobije preko 100 sklonišnih mjesta
(za javne ustanove, hotele, škole i sl.) tada bi se trebalo
planirati sklonište osnovne zaštite, otpornosti 100 kPa.
Skloništa se grade u najpogodnijem ukopanom dijelu
objekta sa mogučnošću lociranja rezervnog izlaza izvan
zone ruševina - H/2 objekta.
Obavezno projektirati dvonamjenska skloništa, tako da se
isti prostor može u miru koristiti.
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili
istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne,
zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske
dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi,
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili
akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i
održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i
obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog
uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112
o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno
poduzeti.“
Strana 19 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Članak 18.
U članku 24., stavku prvom, riječ „lokacijske“, zamjenjuje
se riječju „potrebne“.
Članak 19.
Članak 26., mijenja se, i glasi:
„Postojeće građevine čija je namjena protivna planiranoj
namjeni za dotičnu zonu mogu se zadržati do privođenja
prostora toj namjeni, ukoliko svojim postojanjem ili
upotrebom, neposredno ili posredno, ne ugrožavaju život,
sigurnost i zdravlje ljudi, ili ne ugrožavaju okoliš iznad
zakonom dopuštenih vrijednosti.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Pećine-
dio Seget Donji“.
Članak 21.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
“Službenom glasniku Općine Seget“.
KLASA: 021-05/16-01/5-4
URBROJ: 2184/03-1-16-1
Seget Donji; 11. studenoga 2016. godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA
Ivan Strize v.r.
Na temeljučlanka 109., Zakona o prostornom
uređenju („Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28.
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna20.
sjednici, održanoj 11. studenoga 2016.godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja „CentarSegetVranjica“
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja
„Centar SegetVranjica“ (“SlužbeniglasnikOpćineSeget”
broj3/08 i 2/11), u daljnjem tekstu Plan.
Stručni izrađivač Izmjena i dopuna Plana je tvrtka Arching
studio d.o.o. iz Splita.
Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi se unutar
zaštićenog obalnog pojasa mora (dalje: ZOP).
Članak 2.
Plan sadržan u elaboratu “Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja „Centar SegetVranjica“, sastoji se od:
11. studenoga 2016.
1. Tekstualni dio:
I OBRAZLOŽENJE
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2. Grafički dio:
Kartografski prikazi
0. Postojeće stanje MJ 1:1000
1. Korištenje i namjena površina MJ 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna mreža MJ 1:1000
2.2. Karakteristični presjeci prometnica MJ 1:100
2.3. Elektroenergetska mreža MJ 1:1000
2.4. Telekomunikacijska mreža MJ 1:1000
2.5. Vodovodna mreža MJ 1:1000
2.6. Kanalizacijska mreža MJ 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
MJ 1:1000
4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:1000
5. Presjeci MJ 1:100
3. Obavezni prilozi
A. IZVOD IZ DOKUMENTA ŠIREG PODRUČJA
B. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U
NJEGOVOJ IZRADI, TE SAŽETAK DIJELOVA TIH
DOKUMENATA KOJI SE ODNOSE NA SADRŽAJ
PLANA
C. ZAHTJEVI I SMJERNICE
D. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI
E. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA
F. SAŽETAK ZA JAVNOST
Provedba Urbanističkog plana uređenja temeljit će se na
ovim odredbama, kojima se definira korištenje i namjena
površina, način i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se
regulira buduće uređivanje prostora u granicama Plana,
predstavljaju cijelinu za tumačenje svih planskih postavki,
uvjete za izgradnju i poduzimanje aktivnosti u prostoru.
Članak 3.
U članku 3., stavci prvi i drugi se brišu.
Stavak treći postaje stavak prvi, u kojemu se alineja osma
briše.
U alineji jedanaestoj, riječi “Sportska luka (LS)“,
zamjenjuju se riječima „Luka otvorena za javni promet
lokalnog značaja“.
Članak 4.
U članku 4., naslovuM1 – PRETEŽITO STAMBENA,
stavku četvrtom, alineje prva i druga se brišu.
Stavak peti se briše.
Strana 20 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Članak 5.
U članku 6., naslovuSTAMBENA NAMJENA (S), stavku
petom, alineje prva i druga se brišu.
Stavak šesti se briše.
Članak 6.
U članku 10., podnaslovu Športski centri – R1, stavak prvi
se mijenja i glasi:
„Na tim se površinama mogu graditi manji sportski tereni
(boćalište , odbojka , košarka, mali nogomet i sl.), manje
zelene površine i sl. Uz ove sadržaje moguća je izgradnja
manjih ugostiteljskih objekata uz uvjet da ti objekti ne
prelaze 10% površine građevne čestice na kojoj je izgrađen
jedan od spomenutih sadržaja.“
Članak 7.
U članku 11., stavku prvom, rečenica druga se briše.
Članak 8.
U članku 12., naslov„SPORTSKALUKA- (LS)“,zamjenjuje
se naslovom „LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET
LOKALNOG ZNAČAJA“.
U stavku prvom, riječi “športske luke (LS)“, zamjenjuju se
riječima „lukeotvorene za javni promet lokalnog značaja“,
a tekst poslije riječi Seget se briše.
U stavku drugom, riječi “športske luke“, zamjenjuju se
riječima „lukeotvorene za javni promet lokalnog značaja“.
Stavak treći, mijenja se, i glasi:
„U sklopu luke se planira obavljanje sljedećih djelatnosti.
- ukrcaj i iskrcaj putnika i roba,
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara, te športskih brodica,
- iskrcaj ribe sa ribarskih brodova.“
U stavku četvrtom, riječi “športske luke“, zamjenjuju se
riječima „lukeotvorene za javni promet lokalnog značaja“,
a riječ “privezišta“, zamjenjuje se riječima „lukeotvorene
za javni promet lokalnog značaja“, dok se riječi “športsku
luku“, zamjenjuju se riječima „lukuotvorenu za javni
promet lokalnog značaja“.
Stavak peti, mijenja se, i glasi.
„U akvatoriju luke se planiraju slijedeći dijelovi:
- (1) operativni dio luke (iskrcaj ribe),
- (2) operativni dio luke (linijski promet),
- (3) komunalni vez,
- (4) nautički vez,
- (5) plovni put.“
U stavku šestom, riječi “športske luke“, zamjenjuju se
riječima „lukeotvorene za javni promet lokalnog značaja“.
U podnaslovu Novoplanirani objekt – A, stavku
prvom, riječi “športske luke“, zamjenjuju se riječima
„lukeotvorene za javni promet lokalnog značaja“, a slovo
„B“ u zagradama, zamjenjuje se slovom „A“.
11. studenoga 2016.
U podnaslovu Novoplanirani objekt – B, stavku prvom,
riječi “športske luke “, zamjenjuju se riječima „luke
otvorene za javni promet lokalnog značaja“, a riječi
„turističke i“ se brišu, te riječi „, kao i za ostala plovila“ se
također brišu, dok se slovo „A“ u zagradama, zamjenjuje
se slovom „B“.
Članak 9.
U članku 13., alineje druga, treća, četvrta, peta, šesta,
sedma, osma i deveta, mijenjaju se, i glase:
- podrum (Po), je dio građevine čiji se prostor nalazi
ispod poda prizemlja, odnosno suterena i ukopan je više od
50% svoga volumena u konačno uređeni teren. Podrum se
ne smije koristiti za stanovanje. Ako je podrum namijenjen
smještaju vozila, ulaz u garažu i rampa za vozila ne
smatraju se najnižom kotom uređenog terena,
- suteren (S), je dio građevine, čiji se prostor nalazi
ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena
u konačno uređeni teren, odnosno da je najmanje jednim
svojim pročeljem izvan terena,
- prizemlje (P), je dio građevine čiji se prostor nalazi
neposredno na površini, odnosno najviše 1,0 m iznad
konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj
točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad
podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
- kat (K), je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad
prizemlja ili suterena,
- visina građevine, mjeri se od konačno zaravnanog
i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom
najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije
zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja (Pk), čija
visina ne može biti veća od 1,2 m,
- slobodnostojeća građevina, je građevina koja sa svih
strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu
ili javnu površinu); na građevinu može biti prislonjena ili
povezana pomoćna građevina;
- dvojna građevina, je građevina čija se jedna strana
nalazi na međi građevne čestice i na toj strani se naslanja
na susjednu građevinu, a s ostalih strana ima neizgrađeni
prostor. Minimalna dužina preklopa građevina je 50%
duljine zida građevine na zajedničkoj međi. Maksimalna
katnost dvojne građevine je Po+(S)P+2K.
- nadzemne etaže, su suteren (S), prizemlje (P), kat (K)
i potkrovlje (Pk).“
Članak 10.
U članku 14., stavku 4., točki 1. veličina građevinske čestice
„450“ zamjenjuje veličinom „400“, koeficjent izgrađenosti
„0,30“, zamjenjuje se koeficjentom „0,50“, koeficjent
iskorištenosti „0,8“, zamjenjuje se koeficjentom „1,20“, a
visina građevine „10,5“ zamjenjuje visinom „10,0“, dok se
poslije riječi kote dodaje tekst „odnosno 16,0 m, ali u tom
slučaju najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800
m2 (minimalna širina najužeg dijela parcele, ne može biti
manja od 22,0 m).“
U točki 2., koeficjent izgrađenosti „0,35“, zamjenjuje
se koeficjentom „0,40“, koeficjent iskorištenosti „0,9“,
zamjenjuje se koeficjentom „1,20“, a visina građevine
„10,5“, zamjenjuje visinom „10,0“, dok se poslije riječi
kote dodaje tekst „odnosno 16,0 m, ali u tom slučaju
najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800 m2
(minimalna širina najužeg dijela parcele, ne može biti
manja od 22,0 m),“
Strana 21 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
U točki 3., poslije riječi „iznosi“, dodaju se riječi
„podrum, suteren ili“, a broj katova „dva“, zamjenjuje se
brojem „četiri“, dok se visinau zagradama „Po/Su+P+2“
zamjenjuje visinom „Po+(S)P+4K“.
Točka 5., mijenja se, i glasi:
„Građevinska linija gospodarske građevine mora biti
udaljena od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim
ukoliko se ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru.
U tom slučaju građevinska linija određuje se prema
postojećim građevinama i posebnim uvjetima.Udaljenost
građevine od granice susjedne građevne čestice iznosi
najmanje 4,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+4K,
te 3,0 m za građevine najveće visine Po+(S)P+2K.
Članak 11.
U članku 15., stavku prvom, redku petom u tablici,
potreban broj parkirališnih mjesta „25“, zamjenjuje se sa
brojem „10“.
Članak 12.
U članku 16., stavku trećem, točki 3., visina građevine
„P+1“ zamjenjuje visinom „(S)P+1K“, a visina „Po/
Su+P+4“, zamjenjuje se visinom„Po+(S)P+4K“.
Članak 13.
U članku 17., redku petom u tablici, potreban broj
parkirališnih mjesta „25“, zamjenjuje se sa brojem „10“.
Članak 14.
U članku 18., točke 1. i 2. postaju stavci prvi i drugi.
Točka 3. postaje stavak treći, koji se mijenja i glasi:
„Svaka građevna čestica u građevinskom području
namijenjena za gradnju novih građevina i rekonstrukciju,
zamjenu, nadogradnju i/ili dogradnju postojećih građevina
mora biti priključena na prometnu površinu najmanje
širine kolnika prometne površine od 3,0 m (dopušta se
odstupanje do 5% širine).Ukoliko do pojedinih građevnih
čestica ne postoji ili nije obveznim urbanističkim planom
određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi
omogućavanja kolnog pristupa građevnoj čestici, može
formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u
javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od
prometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborate
urbanističkog plana uređenja. Izuzetno, ukoliko se zbog
konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup
građevnoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa
minimalne širine 1,5 m ili korištenje prava služnosti samo
preko jedne susjedne čestice zemljišta. U tom slučaju je
obvezno osigurati protupožarne uvjete i čišćenje septičke
jame cisternom, ukoliko je ovim odredbama omogućena
gradnja septičke jame. U tom slučaju odgovarajući broj
parkirališnih mjesta mora biti osiguran na drugoj čestici
zemljišta, minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti od
najviše 200 m od građevne čestice sa glavnom građevinom.
Ta čestica zemljišta na kojoj je organizirano parkiralište
više se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih i
drugih građevina. Za postojeće građevine i interpolaciju
novih građevina između postojećih građevina, omogućava
se pristup na prometnu površinu prema lokalnim uvjetima
11. studenoga 2016.
(postojeći pristupi, ulice, nerazvrstane ceste i dr.) ako je
moguć prolaz vozilima i ako se ne ugrožava sigurnost
odvijanja prometa.“
Točka 4.postaje stavak četvrti, koji se mijenja i glasi:
„Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za
izgradnju slobodnostojeće građevine najveće visine Po+(S)
P+4K je 800,0 m2(minimalna širina najužeg dijela parcele,
ne može biti manja od 22,0 m), a za izgradnju građevina
najveće visine Po+(S)P+2K, najmanja dozvoljena veličina
građevne čestice za izgradnju slobodnostojeće građevine
400,0 m2, a za dvojne građevine 300,0 m2.“
Točka 5. postaje stavak peti, u kojemu se riječi „stambene
građevine je 0,25“ zamjenjuju riječima „slobodno stojeće
građevine 0,25, a za dvojne 0,30“.
Točka 6. postaje stavak šesti, u kojemu se riječi „za
priobalna naselja“ zamjenjuju riječima „za građevine
visine Po+(S)P+2K, odnosno 1,05 za građevine najveće
visine Po+(S)P+4K.“
Točka 7. postaje stavak sedmi.
Točka 8. postaje stavak osmi, koji se mijenja i glasi:
„Građevinska linija stambene građevine mora biti udaljena
od regulacijske linije najmanje 5,0 m, osim ukoliko se
ne radi o izgradnji u već izgrađenom prostoru. U tom
slučaju građevinska linija određuje se prema postojećim
građevinama i posebnim uvjetima.“
Točka 9. postaje stavak deveti, koji se mijenja i glasi:
„Najveća dopuštena visina stambenih građevina
iznosiPo+(S)P+4K.“
Točka 10. postaje stavak deseti, u kojemu se visina „10,5“
zamjenjuje visinom „10,0“, a na kraju teksta se dodaje
tekst, koji glasi.
„za građevine visine Po+(S)P+2K, odnosno 16,0 m za
građevine katnosti Po+(S)P+4K.“
Točka 11. postaje stavak jedanaesti.
Točka 12. postaje stavak dvanaesti, u kojemu se na kraju
teksta dodaje tekst, koji glasi:
„za građevine najveće visine Po+(S)P+4K, te 3,0 m za
građevine najveće visine Po+(S)P+2K.“
Točke 13., 14., 15., 16. i 17. postaju stavci trinaesti,
četrnaesti, petnaesti, šesnaesti i sedamnaesti.
Točka 18. postaje stavak osamnaesti, u kojemu se poslije
riječi granicu dodaje riječ „susjedne“.
Točka 19. postaje stavak devetnaesti, u kojemu se riječi
„a ova udaljenost može biti i manja, ali ne manja od H/2“
zamjenjuju riječima „osim kod izgradnje u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja, gdje se iste mogu
planirati i uz samu granicu građevinske čestice“.
Točka 20. postaje stavak dvadeseti, u kojemu se na kraju
druge rečenice dodaje tekst, koji glasi:
„osim kod izgradnje u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja, gdje se iste mogu graditi i uz samu
granicu građevinske čestice.“
Strana 22 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Treča rečenica se mijenja, i glasi:
„Kada se garaže grade na kosom terenu, može se graditi
odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj
površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od vanjskog
ruba punog profila ceste i ukoliko se takvom izgradnjom ne
ugrožava sigurnost prometa, Postojeće pomoćne građevine
mogu biti i do javno prometne površine ukoliko se ishode
uvjeti i suglasnost nadležne službe za javno prometnu
površinu (cestu).“
Točke 21., 22., 23. i 24. postaju stavci dvadesetprvi,
dvadesetdrugi, dvadesettreći i dvadesetčetvrti.
Točka 25. postaje stavak dvadesetpeti, koji se mijenja i
glasi:
„Za gradnju, rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i
zamjenu stambenih i pomoćnih građevina u izgrađenom
dijelu građevinskog područja naselja odredbe (propisane
ovim Planom) o veličini, koeficijentu izgrađenosti
građevinske čestice i udaljenosti od susjedne građevinske
čestice ne moraju se striktno primjenjivati. Minimalna
građevinska čestica za gradnju može biti do 10% manja
u odnosu na propisane veličine u stavku četiri ovog
članka. Povećanje izgrađenosti može biti veće do 10 % u
odnosu na propisano u stavcima petom, šestom i sedmom
ovog članka, udaljenost građevine od susjedne građevne
čestice može biti i manja od 3,0 m, dok se odredbe o visini
građevine primjenjuju striktno.“
Točke 26., 27., 28., 29., 30., 31. i 32. postaju stavci
dvadesetšesti, dvadesetsedmi, dvadesetosmi,
dvadesetdeveti, trideseti, tridesetprvi i tridesetdrugi.
Na kraju teksta, dodaju se novi stavci, koja glase:
„U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
dopušta se rekonstrukcija, zamjena, nadogradnja i/ili
dogradnja postojećih građevina visine do (S)P+2K i na
manjoj udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od
1,0 m, pod uvjetom da na tom pročelju građevine prema
susjedu, nema otvora. Otvorom se ne smatra stijena
ostakljena neprozirnim staklom ( staklena opeka, kopilit
staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m. Izuzetno, kod
nadogradnje postojećih stambenih građevina visine do (S)
P+2K, udaljenost otvorenog vanjskog stubišta, koje služi
za pristup gornjim etažama građevine, od granice građevne
čestice može biti najmanja 1,0 m. Postojeće građevine koje
su smještene na udaljenosti manje od 1,0 m ili na samoj
međi mogu se rekonstruirati nad postojećim horizontalnim
gabaritom do visine (S)P+2K, ali u tome slučaju se ne
mogu nadogradnjom na tome pročelju izvoditi nikakvi
otvori, pa čak niti stijene ostakljene neprozirnim staklom.“
Članak 15.
Poslije članka 18.,dodaju se novi naslov i članak, koji
glase:
4.1. Sanacija građevina
Članak 18.a
Dopušta se sanacija postojećih građevina (rekonstrukcija,
zamjena, nadogradnja i/ili dogradnja)označenih na karti 4.
Način i uvjeti gradnje, uz uvjete da najmanja dozvoljena
veličina građevne čestice za slobodnostojeće građevine
11. studenoga 2016.
može biti 300,0 m2, a za dvojne građevine 200,0 m2, a
najveći koeficjent izgrađenosti građevne čestice (kig)
može biti najviše 0,6, a najveći koeficjent iskoristivosti
građevne čestice (kis) može biti najviše 1,3, dok najveća
katnost građevina može biti Po+(S)P+2K+Pk, odnosno
najviše 11,5 m.
Članak 16.
Poslije naslova 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske
i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama,dodaje se novi članak, koji glasi:
Članak 18.b
Komunalna infrastrukturna mreža (elektroopskrba,
vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
prikazani su ugrafičkom dijelu Plana. Trasa kabela i
vodova položenih u prometnicama i pješačkim površinama
definirana je orjentacijski 8moguće je polaganje kroz
pojedine površine ostalih namjena). Položaj istih može se
odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole.“
Članak 17.
Poslije naslova 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže,dodaje
se novi članak, koji glasi:
Članak 18.c
Do realizacije prometnica predviđenih ovim planom,
moguće je izdavanje akata za gradnju, odnosno formiranje
građevinskih čestica, ukoliko su iste uređene (imaju
ostvaren – izveden pristup parceli u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju i Zakonom o gradnji), ali uz zaštitu i
očuvanje koridora prometnica predviđenih ovim Planom.
Realizacijom prometnice, predviđene ovim planom, izdani
akt za gradnju je potrebno izmjenitu u skladu sa novim
načinom priključenja parcele na javni put.“
Članak 18.
U članku 20., stavku prvom, broj parkirališnih mjesta
„105“, zamjenjuje se brojem „112“.
Članak 19.
U članku 21., stavak drugi se briše.
Stavak treći postaje stavak drugi.
Članak 20.
U članku 23., na kraju teksta, dodaju se novi stavci, koji
glase:
„Omogućava se izgradnja građevina i postrojenja za
proizvodnju obnovljive energije na području Plana
(sunčeva energija, energija vjetra, toplina okoliša, toplina
zemlje i sl.).
Postrojenja se mogu graditi na zasebnoj čestici, na
građevinama (krovovi i pročelja) i/ili kao prateći sadržaj
na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu u svim
namjenama u skladu s Odredbama koje se odnose na
građevinu, odnosno uređenje građevne čestice i u skladu
Strana 23 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i
kogeneracije („Narodne novine” broj 67/07.). Ukoliko
tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je višak
proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu.“
Članak 21.
U članku 24., stavak treći, mijenja se i glasi:
„Do izgradnje sustava javne odvodnje moguća je
izgradnja objekata s prihvatom sanitarnih otpadnih voda
u vodonepropusne sabirne jame i odvozom prikupljenog
efluenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja objekata s
ugradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te
ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik,
a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost Hrvatskih
voda.“
Poslije stavka trećeg, dodaje se novi stavak, koji glasi:
„Za prikupljene oborinske vode sa prometnica potrebno
je ugraditi separator lakih tekućina prije upuštanja istih u
odvodnik.“
Stavak četvrti postaje stavak peti.
Stavak peti postaje stavak šesti.
Stavak šesti postaje stavak sedmi.
Stavak sedmi postaje stavak osmi.
Članak 22.
U članku 26., na kraju teksta, dodajuse novi stavci, koji
glase:
„Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) dio
obuhvata predmetnog plana se nalazi unutar slijedećih
područja ekološke mreže:
- na međunarodno važnom području za ptice, pod
nazivom Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR1000027);
- na pojedinačno važnom području za divlje svojte i
stanišne tipove, pod nazivom Zaleđe Trogira (HR2001363).
Ptice koje treba štititi su: jarebica kamenjarka, primorska
trepteljka, suri orao, ušara, leganj, zmijar, eja strnjarica,
vrtna strnjarica, sivi sokol, ždral, vojić maslinar, rusi
svračak, sivi svračak i ševa krunica.
Vrste (svojte) koje treba štititi su četveroprugikravosas i
crvenkrpica, kao i ciljna staništa karbonatnih stijena sa
hazmofilskom vegetacijom, istočnih sumediteranskih
suhih travnjaka (Scorzoneretaliavillosae), eumediteranskih
travnjaka (Thero-Brachypodietea), te špilja i jama
zatvorenih za javnost.
Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan
utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke
mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode (N.N.
80/13).
Područje obuhvaćeno Planom nalazi se izvan zona
sanitarne zaštite izvorišta.“
11. studenoga 2016.
Članak 23.
U članku 27., stavku prvom, riječi „obuhvata ovog
Plana“, zamjenjuju se riječima „Općine Seget“, a riječ
„predviđeno“, zamjenjuje se riječju „izgrađeno“.
Stavak drugi, mijenja se i glasi:
„Na području Općine Seget predviđene su dvije lokacije za
izgradnju reciklažnog dvorišta za prikupljanje komunalnog
otpada, od kojih primarna u sklopu proizvodno-poslovne
zone Ljutine u Ljubitovici, te zamjenska u Bristivici.
Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada
(građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građevinski
otpad) može se vršiti u napuštenim eksploatacijskim poljima
mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i
u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim
propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti
dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije
i planiranoj namjeni devastiranog područja.“
Članak 24.
Posliječlanku 28., dodaje se novi članak, koji glasi:
Članak 28.a
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Zaštita od požara
Posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara su
sljedeći:
- Pri projektiranju mjere zaštite od požara, kod donošenja
dokumenata prostornog uređenja, voditi računa posebno o:
- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i
imovine,
- sigurnosnim udaljenostima između građevina ili
njihovom požarnom odjeljivanju,
- osiguranju pristupa i operativnih površina za
vatrogasna vozila,
- osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući
u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja
i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost
osobama.
- Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s
pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju
ovu problematiku, a u djelu posebnih propisa gdje ne
postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode
proračuna i modela. Posebnu pozornost treba obratiti na:
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.
35/94, 142/03).
- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima
koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN
br. 29/13)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN
br. 08/06).
- Garaže projektirati prema austrijskim standardu
za objekte za parkiranje TRVB N 106.
- Stambene zgrade projektirati prema
austrijskim standardu TRVB N 115/00.
- Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu
TRVB N 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA
101/2009
- Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim
smjernicama; austrijskim standardom TRVB N138
Strana 24 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili
američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
- Športske dvorane projektirati u skladu s američkim
smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).
- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim
smjernicama NFPA 101 (izd. 2009.).
- Izlazne putove iz objekta projektirati u skladu
američkim smjernicama NFPA 101 (2009.).
- Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne
uvjete građenja Policijske uprave Splitsko - dalmatinske
kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na
osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti
podloga za izradu glavnog projekta.
- U slučaju da će se u objektu stavljati u promet, koristiti
i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebito je
postupiti sukladno odredbi članka 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).
Zaštita od potresa i klizišta
Cijelo podrucje Općine Seget pripada u zonu ugroženosti
od potresa gdje je moguć intenzitet potresa od VII.
stupnjeva MSK ljestvice. To je potres koji može izazvati
lakše do srednje teške posljedice.
Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada
u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove
izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa.
Kategorizacija zona ranjivosti od potresa odreduje se
na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrsti konstrukcije
objekataneotpornih na dinamičke utjecaje.
Planirane građevine moraju se projektirati u skladu s
važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete
za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih
građevina izdavanje potrebnih dozvola ili rješenja
o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem
konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima,
propisima i normama.
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa,
potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za
izgradnju na području Plana uskladiti sa zakonskim i pod
zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za
područja u kojima se planira izgradnja večih stambenih i
poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i
drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna
sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.
Proračun rušenja definira domet obrušavanja objekata/
ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine
objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa
ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od
potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima,
vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Da bi se
spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i
projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina
otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide
otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te
ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne
kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.
godine. Zgrade građene nakon 1964.godine u načelu su
otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice.
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske
putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći
u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara,
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
11. studenoga 2016.
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske,
zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj
različitih korisnika, javne prometne površine, moraju
biti građene ili uređene na način da se sprijeći stvaranje
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Na podrucju Općine Seget postoje registrirana klizišta
koja ne predstavljaju opasnostza ljude, a uzrokovana
su dubokim usjecima prometnice u brdo, stoga se ne
preporuča izgradnja stambenih i drugih objekata na
području evidentiranih klizišta.
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica
nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je
ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji
naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i
industrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju olujni i
jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.
S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski
vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost
jer onemogućcava radove, ruši dizalice, krovove i loše
izvedene građevinske objekte.
U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se
električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači.
Zaštita od epidemije
U slucaju katastrofe i velike nesrece na podrucjuOpcineSeget
može doci do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te
pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih neodgovarajucim
sanitarnim uvjetima. Takoder može doci do širenja bolesti
bilja.
Eventualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na
povecanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno
pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.
Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima i prometu.
Na području Općine Seget postoje gospodarski objekti koji
u svojoj proizvodnji koriste lakozapaljive i eksplozivne
tvari, kao i pravne osobe kod kojih postoje smještajni
kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari.
Na području Općine Seget postoje tvrtke koje koriste
opasne tvari, te su izradile Plan intervencija u zaštiti
okoliša, te isto tako postoje tvrtke koje koriste opasne tvari
a nisu izradile Plan intervencija u zaštiti okoliša ili ga je
potrebno korigirati.
Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode
zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se
obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji
su izgradeni sukladno važećim propisima koji uređuju
predmetnu problematiku.
U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište,
prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje
s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u
kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske
dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.).
Strana 25 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se
pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u
slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi
poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu
sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski
centar 112.
Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno
o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i
odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti
vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba
planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i
površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
Općine Seget je naseljen uz prometnice kojima u tranzitu
prolaze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima. Može se
reći da cijelom svojom dužinom ugrožavaju pučanstvo u
slučaju nesreće, sudara, prevrtanj,a zapaljenja ili istjecanja
opasnih tvari pri transportu.
Kroz područje Općine Seget vrši se prijevoz opasnog
tereta i za druga područja izvan općine, pa je opasnost za
nastanak akcidenta moguća na svim dionicama cestovnog
prometa.
Uz navedene prometnice potrebno je spriječiti daljnji razvoj
naselja i postojeća naselja rekonstruirati, a stanovništvo
stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim
tvarima.
Sklanjanje ljudi
Područje Općine Seget je s obzirom na broj stanovnika
(4367 stanovnika) i ne postojanje objekata koji su posebno
ugroženi svrstano u zonu 4. stupnja ugroženosti.
Prema članku 2. navedenog Pravilnika skloništa za
zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljenim
mjestima u kojima živi preko 2000 stanovnika. Kako
se na prostoru Općine Seget nalazi ukupno 6 naselja od
kojih, prema popisu stanovništva iz 2001. god., jedino na
području naselja Seget živi više od 2000 stanovnika, to na
području naselja Seget postoji obveza izgradnje skloništa.
Pravilnikom je propisano da se područja gradova i naselja 4.
stupnja ugroženosti trebaju razdijeliti u jednu ili više zona
u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.
S obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zaštitnih
objekata (NN 31/75 i 55/83) vezano za 3. stupanj
ugroženosti, a u odnosu na nepostojanje ugroženih objekata
po kriteriju Ministarstva obrane, planira se slijedeća
primjena zaštitnih objekata:
- izgradnja zaklona, (otpornosti 30 kPa), kojima se
osigurava zaštita stanovništva, u pravilu za stambene i
za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, do 50
sklonišnih mjesta na cijelom području,
- izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50
kPa za objekte od 50 do 100 sklonišnih mjesta, u pravilu
gospodarske ili javne namjene.
Ukoliko se izračunom dobije preko 100 sklonišnih mjesta
(za javne ustanove, hotele, škole i sl.) tada bi se trebalo
11. studenoga 2016.
planirati sklonište osnovne zaštite, otpornosti 100 kPa.
Skloništa se grade u najpogodnijem ukopanom dijelu
objekta sa mogučnošću lociranja rezervnog izlaza izvan
zone ruševina - H/2 objekta.
Obavezno projektirati dvonamjenska skloništa, tako da se
isti prostor može u miru koristiti.
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili
istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne,
zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske
dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi,
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili
akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i
održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i
obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog
uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112
o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno
poduzeti.“
Članak 25.
U članku 29., stavku prvom, riječ „lokacijske“, zamjenjuje
se riječju „potrebne“.
U stavku trećem riječ “športska“ se briše.
Članak 26.
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta
Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Centar
SegetVranjica“.
Članak 27.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u
“Službenom glasniku Općine Seget“.
KLASA: 021-05/16-01/5-5
URBROJ: 2184/03-1-16-1
Seget Donji; 11. studenoga 2016. godine
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA
Ivan Strize v.r.
Na temeljučlanka 109., Zakona o prostornomuređenju
(„Narodnenovine“, broj 153/13) ičlanka 28.
StatutaOpćineSeget („Službeni glasnik Općine Seget“, broj
4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), OpćinskovijećeOpćineSegetna20.
sjednici, održanoj 11. studenoga 2016.godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Izmjena i dopuna dopuna Detaljnog plana
uređenja „Hotel Jadran – rekonstrukcija“
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune dopuna Detaljnog plana
Strana 26 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
uređenja „Hotel Jadran – rekonstrukcija“(“Službeniglasni
kOpćineSeget” broj7/08), u daljnjem tekstu Plan.
Stručni izrađivač Izmjena i dopuna Plana je tvrtka Arching
studio d.o.o. iz Splita.
Cjelokupno područje obuhvata Plana nalazi se unutar
zaštićenog obalnog pojasa mora (dalje: ZOP).
Članak 2.
Plan sadržan u elaboratu “Izmjene i dopune dopuna
Detaljnog plana uređenja „Hotel Jadran - rekonstrukcija“,
sastoji se od:
KNJIGA I
1. Tekstualni dio:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
2. Grafički dio:
0. Postojeće stanje MJ 1:1000
1. Detaljna namjena površina MJ 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna mreža MJ 1:1000
2.2. Telekomunikacijska mreža MJ 1:1000
2.3. Elektroenergetska mreža MJ 1:1000
2.4. Javna rasvjeta MJ 1:1000
2.5. Vodovodna mreža MJ 1:1000
2.6. Kanalizacijska mreža MJ 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda)
MJ 1:1000
4. Uvjeti gradnje MJ 1:1000
5. Plan parcelacije MJ 1:1000
KNJIGA II
3. Obavezni prilozi
A. OBRAZLOŽENJE
B. IZVOD IZ DOKUMENTA ŠIREG PODRUČJA
C. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I
PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U
NJEGOVOJ IZRADI, TE SAŽETAK DIJELOVA TIH
DOKUMENATA KOJI SE ODNOSE NA SADRŽAJ
PLANA
D. ZAHTJEVI I SMJERNICE
E. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI
F. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I elektroenergetskih objekata.“
DONOŠENJA PLANA
G. SAŽETAK ZA JAVNOST
Provedba Detaljnog plana uređenja temeljit će se na ovim
odredbama, kojima se definira detaljna namjena površina,
korištenje i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se regulira
buduće uređivanje prostora u granicama Plana, predstavlja
cijelinu za tumačenje svih planskih postavki, uvjete za
izgradnju i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
11. studenoga 2016.
U članku 5., stavku drugom, riječi „na način kako slijedi:“
se brišu.
U stavku četvrtom, riječi „ili suteren“ se brišu.
Članak 4.
U članku 6., tablici 2 poslije stavka drugog, redku sa
česticom oznake 1, maksimalna katnost „Po/S+Pr+4“,
zamjenjuje se katnošću „Po+Pr(S)+3K“.
Članak 5.
U članku 7., naslovu GOSPODARSKA NAMJENA,
podnaslovu Ugostiteljsko-turistička namjena – T1, stavku
trećem, maksimalna katnost „Po/S+Pr+4“, zamjenjuje se
katnošću „Po+Pr(S)+3K“.
Članak 6.
Poslije točke 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i
opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova
unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom
vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba
plinom, opskrba toplinskom energijom, elektropskrba i
javna rasvjeta), dodaje se novi članak, koji glasi:
Članak 13.a
Komunalna infrastrukturna mreža (elektroopskrba,
prikazani su ugrafičkom dijelu Plana. Trasa kabela i
vodova položenih u prometnicama i pješačkim površinama
definirana je orjentacijski(moguće je polaganje kroz
pojedine površine ostalih namjena). Položaj istih može se
odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole..“
Članak 7.
U članku 14., naslovuVodovodna i kanalizacijska mreža,
podnaslovu Vodovod, poslije riječi „74,00 m n.m.“, dodaju
se riječi „i postojeće vodospreme “Seget”, sa kotom dna
56,30 m n.m.“.
U naslovu Elektroopskrba, stavku drugom, tekst se
zamjenjuje sa novim tekstom, koji glasi:
„Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja
elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa važećim
odredbama iz zakona, pravilnika i propisa koji se odnose
na gradnju, zaštitu na radu, zaštitu od požara te gradnju
Članak 8.
U članku 17., stavku prvom, alineji četvrtoj maksimalna
katnost „Po/S+Pr+4“, zamjenjuje se katnošću
„Po+Pr(S)+3K“.
Članak 9.
U članku 18., na kraju teksta, dodaje se novi tekst, koji
glasi:
„Unutar obuhvata predmetnog DPU-a nema zaštičenih
područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).“
Strana 27 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
Članak 10.
U članku 20., naslovu Zaštita podzemnih voda, na kraju
teksta, dodaje se novi tekst, koji glasi:
„Područje obuhvaćeno Planom nalazi se izvan zona
sanitarne zaštite izvorišta.“
U naslovu Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti, na kraju teksta, dodaju se novi podnaslovi i
tekstovi, koji glase:
Zaštita od potresa
Cijelo podrucje Općine Seget pripada u zonu ugroženosti
od potresa gdje je moguć intenzitet potresa od VII.
stupnjeva MSK ljestvice. To je potres koji može izazvati
lakše do srednje teške posljedice.
Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada
u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove
izgradnje predstavlja zonu male ugroženosti od potresa.
Kategorizacija zona ranjivosti od potresa odreduje se na
bazi izgrađenosti zemljišta, te vrsti konstrukcije objekata
neotpornih na dinamičke utjecaje.
Planirane građevine moraju se projektirati u skladu s
važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete
za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih
građevina izdavanje lokacijskih dozvola ili rješenja
o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem
konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima,
propisima i normama.
Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa,
potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za
izgradnju na području Plana uskladiti sa zakonskim i pod
zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za
područja u kojima se planira izgradnja večih stambenih i
poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i
drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna
sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.
Proračun rušenja definira domet obrušavanja objekata/
ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine
objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa
ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od
potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima,
vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Da bi se
spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i
projektirati rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina
otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide
otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te
ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne
kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.
godine. Zgrade građene nakon 1964.godine u načelu su
otporne na potres jačine VII stupnja MSK ljestvice.
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske
putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći
u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara,
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske,
zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj
različitih korisnika, javne prometne površine, moraju
11. studenoga 2016.
biti građene ili uređene na način da se sprijeći stvaranje
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Na podrucju Općine Seget postoje registrirana klizišta
koja ne predstavljaju opasnostza ljude, a uzrokovana
su dubokim usjecima prometnice u brdo, stoga se ne
preporuča izgradnja stambenih i drugih objekata na
području evidentiranih klizišta.
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova
Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica
nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je
ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji
naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i
industrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju olujni i
jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.
S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski
vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost
jer onemogućcava radove, ruši dizalice, krovove i loše
izvedene građevinske objekte.
U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se
električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači.
Zaštita od epidemije
U slucaju katastrofe i velike nesrece na podrucju Općine
Seget može doci do pojave raznih vrsta bolesti ljudi i
životinja, te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanih
neodgovarajucim sanitarnim uvjetima. Takoder može doci
do širenja bolesti bilja.
Eventualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na
povecanoj udaljenosti od naseljenih mjesta, a sukladno
pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.
Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima i prometu
Na području Općine Seget postoje gospodarski objekti koji
u svojoj proizvodnji koriste lakozapaljive i eksplozivne
tvari, kao i pravne osobe kod kojih postoje smještajni
kapaciteti lakozapaljivih i eksplozivnih tvari.
Na području Općine Seget postoje tvrtke koje koriste
opasne tvari, te su izradile Plan intervencija u zaštiti
okoliša, te isto tako postoje tvrtke koje koriste opasne tvari
a nisu izradile Plan intervencija u zaštiti okoliša ili ga je
potrebno korigirati.
Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode
zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari, mogu se
obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji
su izgradeni sukladno važećim propisima koji uređuju
predmetnu problematiku.
U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište,
prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje
s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u
kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske
dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.).
Nove objekte koji se planiraju graditi, a u kojima se
Strana 28 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET
pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u
slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi
poslovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu
sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županijski
centar 112.
Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno
o broju stanovnika, osigurati potrebnu količinu vode i
odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije
vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti
vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba
planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i
površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
Općine Seget je naseljen uz prometnice kojima u tranzitu
prolaze cisterne sa zapaljivim i opasnim tvarima. Može se
reći da cijelom svojom dužinom ugrožavaju pučanstvo u
slučaju nesreće, sudara, prevrtanj,a zapaljenja ili istjecanja
opasnih tvari pri transportu.
Kroz područje Općine Seget vrši se prijevoz opasnog
tereta i za druga područja izvan općine, pa je opasnost za
nastanak akcidenta moguća na svim dionicama cestovnog
prometa.
Uz navedene prometnice potrebno je spriječiti daljnji razvoj
naselja i postojeća naselja rekonstruirati, a stanovništvo
stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim
tvarima.
Sklanjanje ljudi
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih
dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Seget
iz ožujka 2011. godine (Klasa: 810-03/11-01/1; Ur. Broj:
2184/03-4-11-1), sadrži prosudbu moguće ugroženosti
stanovništva i materijalnih dobara od opasnosti, nastanka i
posljedica katastrofa i velikih nesreća, te prosudbu vlastitih
mogućnosti za zaštitu i spašavanje.
Sklanjanje stanovništva osigurava se privremenim
izmještanjem stanovništva te prilagođavanjem podrumskih
i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjana ljudi u
skladu s Planom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne
ratne opasnosti.
Za sve građevine u kojima boravi veći broj ljudi, obvezna
je izrada plana evakuacije. Evakuacija je pravovremeno,
organizirano, brzo i sigurno napuštanje građevina ili dijela
građevine dok još nije nastupila neposredna opasnost za
osobe.
Evakuacijski putevi moraju biti dobro osvijetljeni sa
pričuvnim izvorom napajanja preko generatora (agregata)
ili akumulatora (baterije). Najveća dozvoljena duljina puta
za evakuaciju (unutar građevine) je 45 m, a označavanje
smjera kretanja prema izlazima provodi se postavljanjem
slikovitih oznaka i natpisa na uočljivim mjestima, u visini
očiju. Svi segmenti puta za evakuaciju (izlazi, hodnici,
stubišta i dizala) moraju zadovoljavati zakonske odredbe
koji propisuju način njihove gradnje i izvedbe.
U građevinama ugostiteljsko-turističke namjene gdje
11. studenoga 2016.
boravi više od 100 osoba obvezno se instalira i protupanična
rasvjeta koja se uključuje automatski nakon nestanka struje
ili isključenja sklopke.
U svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije
svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada
uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za
predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se
planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina,
potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena
kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija. Na
seizmičkom području Općine (VII stupanj MSK), kod
izgradnje objekata primjenjuje se tehnički normativi kao
za predviđeni potres VIII stupnja po MSK ljestvici.
Zbog pojava orkanskog i jakog vjetra koji pomiće manje
predmete i baca crijep, čini manje štete na kućama i drugim
objektima te obara drveće i čupa ga sa korijenjem te čini
znatne štete na zgradama, potrebno je graditi zgrade sa
čvrstim krovnim konstrukcijama.
Područje Općine Seget je s obzirom na broj stanovnika
(4367 stanovnika) i ne postojanje objekata koji su posebno
ugroženi svrstano u zonu IV stupnja ugroženosti.
Područja IV stupnja ugroženosti se prema Pravilniku o
tehničkim normativima za izgradnju zaklona (“Narodne
novine” br. 31/75) trebaju razdijeliti u jednu ili više zona
u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima (do
50 SM).
Mirnodopska namjena
Zaklon je dvonamjenski prostor koji u mirnodopskoj
uporabi ima funkciju pomoćne prostorije (ostave, radione,
hobi prostor, konoba ili slično), a u slučaju potrebe postaje
zaklon.
Preporuča se da za slučaj predviđene potrebe zaklanjanja
ovaj prostor bude opremljen tako da pruži minimalne
uvjete za višednevni boravak (sanitarni čvor, rezerva hrane
i vode, priručna oprema za spašavanje, priključnice RTV i
telefona i slično).
Zaklone u zemlji je potrebno hidroizolacijom osigurati od
vlage, a preporuča se i termička izolacija prostorije, glede
sveukupnih uvjeta boravka.
Lokacijazaklona (skloništa)
Svezaklone (skloništa) planirati u podrumskimprostorim
aplaniranihgrađevina. Pomoćniizlazizskloništaplanirati u
okvirugrađevnečestice.
Kapacitet
- prema namjeni i veličini građevine
- broj sklonišnih mjesta izračunati prema čl. 43.
Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti.
Ukoliko se izračunom dobije više od 50 sklonišnih mjesta,
onda se primjenjuju:
- ZAKLON: do 50 sklonišnih mjesta
- SKLONIŠTA DOPUNSKE ZAŠTITE: od 50-100
sklonišnih mjesta
- SKLONIŠTA OSNOVNE ZAŠTITE: preko 100
sklonišnih mjesta
Strana 29 – Broj 5 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE SEGET 11. studenoga 2016.
Veličina Članak 2.
- zaklon za jednu osobu: 2,7 m2 prostora
- sklonište dopunske zaštite: 1,4 m2 poosobiuz FVU Prihvaća se Izviješće iz članka 1. ovoga Zaključka.
uređaj
- sklonište osnovne zaštite: 1,4 m2 uz FVU uređaj Članak 3.
Otpornost
- zaklon - 30 kPa Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku
- sklonište dopunske zašttite - 50 kPa Općine Seget“.
- sklonište osnovne zaštite - 100 kPa
KLASA: 021-05/16-01/5-7
Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili URBROJ: 2184/03-1-16-1
istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, Seget Donji, 11. studenoga 2016. godine
zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske
dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, PREDSJEDNIK
proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili OPĆINSKOG VIJEĆA
akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost Ivan Strize, v.r.
sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i
održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i
obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog Na temelju članka 28. Statuta Općine Seget („Službeni
uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 glasnik Općine Seget“, br. 4/09, 5/09, 4/10 i 1/13),
o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno Općinsko vijeće Općine Seget na 20. sjednici održanoj 11.
poduzeti.“ studenoga 2016. godine, donijelo je

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ZAKLJUČAK

o prihvaćanju izviješća
Članak 11.
Članak 1.
Zadužuje se Povjerenstvo Statut, Poslovnik i normativnu
djelatnost Općine Seget za izradu pročišćenog teksta Između Općine Seget (tužena) i Apartmana Medena d.d.
Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja „Hotel (tužitelj) vodio se sudski spor u svezi komunalne naknade
Jadran-rekonstrukcija“. od 2003. godine, u vrijednosti od 1.332.251,47 kuna, koji je
okončan u korist Općine Seget, sa obavezom Općine Seget
Članak 12. plaćanja iznosa od 84.078,76 kuna, te zatezne kamate u
iznosu od 3.996,00 kuna, na ime prekoračene naplate.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Parnični trošak dužan je tužitelj platiti tuženoj.
“Službenom glasniku Općine Seget“.
Članak 2.
KLASA: 021-05/16-01/5-6
URBROJ: 2184/03-1-16-1 Prihvaća se Izviješće iz članka 1. ovoga Zaključka.
Seget Donji; 11. studenoga 2016. godine
Članak 3.
PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku
Ivan Strize v.r. Općine Seget“.

KLASA: 021-05/16-01/5-8
Na temelju članka 28. Statuta Općine Seget („Službeni URBROJ: 2184/03-1-16-1
glasnik Općine Seget“, br. 4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), Seget Donji, 11. studenoga 2016. godine
Općinsko vijeće Općine Seget na 20. sjednici održanoj 11.
studenoga 2016. godine, donijelo je PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA
ZAKLJUČAK Ivan Strize, v.r.
o prihvaćanju izviješća

Članak 1.

U svezi produljenja ugovora sa Hrvatskom poštom d.d.

o zakupu poslovnog prostora u prizemlju zgrade Općine
Seget, a radi zadržavanja poštanskog ureda 21218 Seget
Donji na području Općine Seget, iznos mjesečne naknade
smanjen je za 50%, odnosno dosadašnji mjesečni iznos
od 2.050,00 kuna od 1. prosinca 2016. godine iznosio bi
1.025,00 kuna.