ŠKOLA: OŠ „Edhem Mulabdić“

Školska godina: 2022/2023. Datum: 25. 5. 2023.

PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Nastavni predmet: Bosanski jezik i književnost Razred: VIII

Nastavna jedinica: Branko Ćopić “Bašta sljezove boje”
Tip časa: a) obrada novog nastavnog sadržaja, b) vježbanje, c) ponavljanje, d) utvrđivanje, e) sistematizacija

Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) rad na tekstu, f) diskusija,
g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i) grafički radovi, j) ______________

Nastavna sredstva i pomagala: a) slike, b) karte, c)knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e)makete-modeli, f) CD player,

g) crteži-šeme, h)prirodni materijal, i) Notebook PC, j) multimedija, k) ________________

Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) rad u paru, d) individualni, e) __________________________________

Cilj sata: razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompo
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, humorističnost proze, humoreska, humorist; razvijanje sposobnosti za vlastito m
osjećaja za pravdu i pravičnost; razvijanje osjećaja za ljudska prava
Zadaci nastavnog sata:
a) Obrazovni (formiranje pojmova, predstava i zakonitosti): upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenos
pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kom
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, humorističnost proze, humoristična priča, humorist;
b) Funkcionalni (razvoj sposobnosti, vještina, misaonih operacija): razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih fu
razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti;
c)Odgojni (razvoj navika, interesa, pogleda na svijet, osobina ličnosti): razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepo
doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjeć
pravdu, istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanj
prema porodici; razvijanje osjećaja za ljudska prava

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. UVODNI DIO SATA:

Čitanje posvete Ziji Dizdareviću koja se nalazi na početku zbirke “Bašta sljezove boje” i razgovor o pravu svak
na mir, bezbrižan život bez ratnih užasa, poslužit će kao najava časa.

Dragi moj Zijo,

(...)
Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom Lorkom i zamišljali ono pros
ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade.
Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stran
Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze:
“Crni su im konji, crne potkovice.”
Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojm rukopisima i pričam
bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golu
Prije nego što me odvedu, žurim da ispričam bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono
prestanka niče, cvjeta i obnavlja se.
(...) 
(Književniku ZIJI DIZDAREVIĆU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)
 Šta su našem piscu Branku Ćopiću „posijali u srce još u djetinjstvu“?
 Zbirku “Bašta sljezove boje” Branko Ćopić posvetio je svome prijatelju, književniku Ziji Dizdareviću, ubijen
Jasenovac 1942. godine. Kad kažem riječ rat, na što vas ona asocira? Učenici kazuju asocijacije na ovu riječ
 Šta mislite ima li iko na svijetu pravo da naruši mir i bezbjednost čovjeka, njegovu sigurnost i život? Učen
svoja mišljenja.

Podsjetiti učenike na Deklaraciju o ljudskim pravima tako što ću im naglasiti da svaki čovjek ima pravo na život, slob
 sigurnost, sloboda od ropstva, sloboda od mučenja, pravo na pošteno suđenje, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovi
izražavanja, pravo na političku djelatnost, pravo na rad, pravo na obrazovanje, pravo na zdravlje itd.

2. GLAVNI DIO SATA:

Najava teksta
Branko Ćopić “Bašta sljezove boje”

Interpretativno čitanje teksta

Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.

Konkretizacija doživljaja:

 Da li neko zna šta je to sljez? Kakva je to biljka i za šta nam obično služi? (Sljez je ljekovita biljka – imamo čajev
sljeza za iskašljavanje.)
 Pa šta mislite, zašto se pisac sklanja upravo u tu sljezovu baštu, od čega se to on želi izliječiti? (Sklanjajući se u sljez
djetinjstvo, zapravo, umoran od života i ratovanja, krvoprolića i zločina – od svijeta odraslih.)
 Ko vodi ratove, djeca ili odrasli? (Odrasli.) A šta rade djeca? (Djeca se igraju, maštaju, uče, raduju se, ponekad su i
ali se brzo oporave i vrate igri; djeca su puna života i radosti; puna vjere u dobro, za njih nema granice, zapravo s
granica. Možda je, zapravo, to razlog što je prvom dijelu zbirke pripovjedaka, u kojem piše o djetinjstvu Ćop
Jutra plavog sljeza, a drugom dijelu, u kojem piše o ratu i ratovanju i poslijeratnim razočarenjima dao naziv D
sljeza.)
 Da li neko zna koje je boje sljez u prirodi? Postoji li plavi i crveni sljez? (Ne postoje. Postoje bijeli i crni i po to
zaključiti da su boje koje je Ćopić, odnosno njegov djed Rade izabrao za sljez, ustvari, simbolične.)
 Čega se pisac sjeća kada je išao u prvi razred osnovne škole – kakva mu se nedaća dogodila?
 Ljudi se razlikuju, a naša dužnost jeste da te različitosti uvažavamo i poštujemo. Je li se djed u priči razlikovao po nečem
 Šta djed nije mogao razlikovati?
 Kako se zovu ljudi koji ne razlikuju boje?
Daltonizam je nesposobnost razlikovanja boja. Postoji nekoliko vrsta sljepila na boje, a daltonisti najčešće imaju
raspoznavanjem crvenih i(li) zelenih nijansi. Da li je neka osoba daltonista, utvrđuje se pomoću Ishihara testa, nazvanog
autoru, japanskom doktoru Šinobuu Išihari.
Svi mi treba da budemo tolerantni te da uvažavamo, prihvatamo i poštujemo različite ljude, običaje, kulture, tradicije i sl.

 Šta se dogodilo dalje s djedom?

 Zašto se djed povukao u sebe?
 Da li je poslije zatvora on nešto naslućivao – neka teška vremena?
 Da li bi se danas išlo u zatvor kada bi neki djed došao i na mene, vašeg nastavnika, se izgalamio? (Ne bi, naravno.)
 Pa šta je djed zaključio? (Da je bolje ćutati i što manje govoriti, jer, očigledno je da je vrijeme Ćopićevog dje
vrijeme kada su odrasli zbog pogrešne riječi – boje – mogli završiti u zatvoru.)
 Djed savjetuje unuka da ubuduće šuti kad ga neko nešto pita. Da li je šutnja znak slobode? Treba li ostati pri svome
svaku cijenu? I djed je na kraju promijenio mišljenje? Kada i zašto? (Djed je ušutio jer ga je sloboda mišljenja u tom per
zatvor)

Sloboda govora ili izražavanja je pravo iznošenja vlastitog mišljenja bez straha da će te neko zbog toga kazniti. Zajedno
život, obrazovanje, zabranu mučenja i drugim pravima, sloboda govora spada u temeljna ljudska prava koja samim či
stiče svako ljudsko biće, bez obzira na spol, porijeklo ili državljanstvo. S ciljem sprečavanja kršenja ljudskih prava, Ujed
su 1948. godine donijeli Opću deklaraciju o pravima čovjeka ili Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.
Pokazati učenicima sliku Eleanor Roosevelt, žene 32. američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta, koja se lično
kampanji za usvajanje Deklaracije o pravima

 Je li zastupljen humor u ovoj priči?

 Kako se zove humoristična priča zabavnog stila, prožeta komičnim elementima i dosjetkama? (Humoreska)
 Kako se zove pisac s izrazitim smislom za humor? (Humorist)
 Kako se pripovijetka završava? (Pisac se vraća u svoje vrijeme, vrijeme kada više nema djeda Radeta, ali se još uvi
sljez koji ga podsjeti na nešto što je davno prošlo, ostalo iza njega, izgubljeno – na DJETINJSTVO, nepovratno
zato mu se plače i zbog tog osjeća bol.)
 3. ZAVRŠNI DIO:

Pokazati učenicima primjer stripa koji je napravljen za priču „Bašta sljezove boje“.
Učenici će za zadaću napraviti strip za priču „Bašta sljezove boje“. Naglasiti im da je veoma važno da u strip uvedu i prav
danas spomenuli, i da to ukomponiraju u priču. Svoju strip-priču mogu mijenjati; ubaciti dijelove u kojima se likovi npr. b
za svoja prava koja su im uskraćena (kao što je djed Rade).
Primjer stripa:
Napomena: Neke aktivnosti u pripremi navedene su u cilju razvijanja kritičkog mišljenja te razvijanja osjećaja tolerancije, uvažav
drugačijih i razvijanja osjećaja za pravo čovjeka na slobodu, život, vlastito mišljenje... Aktivnosti će se realizirati povodom obiljež
„Sedmice mira“.
Nastavnik: Berina Spahić

Obrazac OŠ3c