Naslov komentara: PORIJEKLO PORODICA U NERETVICI 

  Mon Jan 27, 2014 12:33 am

PORIJEKLO PORODICA U NERETVICI

Našavši se na specifičnom prostoru Bosne i Hercegovine Neretvicu su kroz njenu historiju posjećivali i
dobronamjerni, ali i zlonamjerni putnici, vojske, kuge i sve prateće nedaće. Svi oni ostaviše dubok trag u
životu običnog čovjeka.

Posljedice takvog stanja najizraženije su u samoj identifikaciji tj. oslovljavanju putem imena i prezimena.
Jedan od primjera takvoj činjenici jeste i podatak da je do početka XX stoljeća u narodu postojala
krilatica „Nahija Neretva je sarajevska mahala". Razlog takvom poređenju je masovni odlazak Neretljana
u Sarajevo po sticanje znanja, obrazovanja i ugleda. Rezultat toga je dolazak porodica iz sarajevske
doline u nahiju Neretvu, a koji na razne načine ostvariše svoje bračne, prijateljske i poslovne veze sa
porodicama koje odoše put Sarajeva. Takvi primjeri evidentirani su kod porodica Sarajlić (Parsovići),
Šoljić (Solakova Kula), Comaga (Seonica)... Jedan od primjera imigracije stanovništva na područje
današnje Neretvice jeste i period između 1469/89 godine u kojem su i boravile određene porodice
došavši sa područja sarajevske kotline.75 Doseljavanje porodica u Neretvicu teklo je paralelno sa
uspostavom Osmanske vlasti i dalje u kontinuitetu, a shodno društveno političkim dešavanjima. Sve te
porodice sa sobom su donosile svoje običaje, ali i nametale svoja izvorna prezimena, koja opet,
miješajući se sa domaćim stanovništvom, izgubiše izvornu identifikaciju. Putem skraćivanja ili
dodavanjem slogova u prezimenu, kao i na osnovu titule koju je obnašao pojedinac, ali i na osnovu
nadimka ili izvedenice od vlastitog imena nastajale su na desetine drugih (vještačkih) prezimena, a
kojima je kasnije bilo nemoguće ući u izvorni trag postojanja, tj. porijekla. Prema tome, neka od
današnjih prezimena stanovnika Neretvice najvjerovatnije nose svoja prezimena od navedenih
doseljenika, a s obzirom na činjenicu da su se isti nešto kasnije shodno radnom mjestu (službovanju)
naselili na ovo područje, tj. uspostavili svoje korijenje a zatim formirali svoje porodice. Uzroci i posljedice
različitosti prezimena leže u činjenicama da je uticaj paganskih, mitroističkih, ranokršćanskih, gotsko-
arijansko-bosanskih te u konačnici srednjovijekovno-slavensko kulturnih i etničkih elemenata u određenoj
mjeri bio zastupljen na ovom području.

U periodu 1469. - 1489. godine evidentirani su doseljenici islamske vjeroispovijesti:

• Bare (Srljani) - Aladžoz, Hasan, Mustafa

• Buljina - Jusuf Yuksinov

• Čelina - Aladžoz

• Gorani - Mahmud i Hamza

Svi navedeni su bili neoženjeni.izvor.76 Doseljenici su u najvećem broju bili pripadnici raznih vojnih
redova, tj. čuvari, ali i jednim brojem službenici77

Neki od primjera svega navedenog vidljivi su kroz sljedeća prezimena:

Ali beg - Alibegović

Avdija-Avdić

Ahmo - Ahmić

Demir - Demirović

Hodža - Hodžić - Smailhodža/ić

Hasan - Hasanović

Jure - Jurić

Jug - Jugović

Kovač - Kovačević

Mustafa - Mustafić

Mujala - Mujalo, Mujelo, Mujela

Mahmut - Mahmutović

Smajo - Smajić, Majić

Omer - Omerović

Ramo - Ramić

Rom - Romić

Terzija – Terzić

Dakle, najveći broj prezimena dobijao se dodavanjem prefiksa ,,ić" na očevo ime. Naravno, kroz iznesene
detalje o mogućnosti nastajanja prezimena i oslovljavanja pojedinih porodica za neke od porodica kroz
usmene predaje zadržalo se prihvatanje za porijeklo i izvorni naziv takvih prezimena. Oslovljavanje
putem prezimena ovisilo je i od društveno- ekonomskih odnosa kao i uticaja vjere. Na osnovu imena
praznika (Jovandan, Ivandan, Markovdan, Bajram, Džuma...) nastala su imena Jovan, Ivan, Marko,
Bajro, Džuma tj. Jovanović, Ivanković, Marković.... Daljnim raslovljavanjem nastajala su i imena
pojedinih naselja: Ivan -Ivanci, Budiša - Budišina Ravan, Božidar - Božić - Boždari - Boždarevići, Petar -
Petrovići.

Zbog raznolikosti prezimena neka od njih evidentirao sam u nastavku teksta, naravno, ne ulazeći u
diskusiju o njihovom izvornom porijeklu:
Ahmić - potomci bogumila, prezime izvedeno iz imena Ahmo.

Alajbegović - Alibegović - starješina svim konjanicima jednog sandžaka Jedna od porodica Alibegovića
nekada se preživala Hasanagić po svom stricu Hasanu koji je na osnovu dokumenata D. Buturovića bio
muteferrika Bosanskog divana. Alija je živio iza 1786 godine.78 Po imenima Ali, Alija...

Bašić - basa - službenik (čuvar reda u jednom selu). Barun - plemićka titula.

Baticeli - iz Udina - Italija, (doselio početkom XX stoljeća). Bajraktarević - nosilac bajraka, vojnik,
službenik.

Barišić - doseljenici sa Bune (Mostar). Prvobitno iz Dalmacije. Beha - izvorno prezime iz Podhuma,
naslonjeno na prezime Turak. Begluk - porijeklo iz Turske. Buljina - feudalna plemićka begovska
porodica.

Buturović -je prezime u direktnoj vezi sa titularima Gost iz Seonice a koje zajedno sa prezimenima Borić i
Barun čini grupu od najstarijih prezimena u Neretvici. Prema Nedimu Filipoviću79 vidljivo je da je knezu
Vlaha, stočara Petra, (sinu Obrinovu) dodijeljen zeamet u nahiji Neretva u iznosu od 40.325 akči.
Obrinovac je selo u

blizini Seonica koje je bilo u posjedu porodice Buturovića, sve do 1919 godine.

Polovinom XVIII stoljeća porodica Buturovića je bila podijeljena na tri posebneporodice, Fazlibegoviće,
Buturije i Pašaliće - Defterdarije. Pored timara u Neretvi Buturovići su imali svoje timare na desnoj strani
rijeke Neretve (pred samim kamenim mostom u Konjicu). Oni su se sastojali od niza omanjih zgrada te
su bili naslonjeni uz liticu Musale u Konjicu. Po nasljedstvu su pripadali Alikadićima iz Seonice jer je
njihov pradjed Omer bio oženjen od Buturovića. Takodžer, Buturovići su bili u posjedu timara koji se
naplaćivao od carinskih taksa prelaza i prolaza Neretve i Belgradžika. O kakvom ekonomskom
porodičnom ugledu se i govorilo najbolje govori izrećica iz tog vremena: "Što rekne ajan u Repovcima,
Salih beg Begtašević u Konjicu i Osman beg Buturović u Seonici to neće poreći ni vezir u Travniku".

Bostan-porijeklo iz Voljevca (Gornji Vakuf).

Bektaš - učitelj i svećenik u janiičarskoj vojsci.

Čolak - potiče iz sela Šćipe od porodice Huse Čolaka koji je bio hodža.

Čukle - porijeklom iz Turske.

Čohodar - vojni ili civilni službenik (administracija), kod sultana ili paše.

Čorbadžić - zapovjednik manje vojne jedinice (janičar).

Drljo - porijeklom iz Hercegovine, (Posušje).

Delić -jedna od najstarijih porodica u selu Oteležani.

Đopa - porijeklo od porodice Petković.

Džino - izvorno porijeklo iz sela Paprasko, Jablanica.

Rajić (od prezimena Dženetić). Asocijacija na "Dobar čovjek", ( dženet ili raj).

Gabela - iz Turske Gabele, a kasnije sa područja Italije.

Gagula - porijeklom iz Mađarske.

Gostević - titula srednjovjekovne Bosne „Gost".

Glušac - iz Kreševa, od porodice Ramića.

Glibo - u uzajamnoj vezi sa porodicom Glibo iz Banje Lučice, Prozor.

Hakalović - u uzajamnoj noj vezi porodica Muftić i Spahić.

Hrnjice - porijeklom iz Hercegovine.

Hasani - Ivanković - starosjedioci sela V. Gora, porijeklom od Hrnjice Hasana iz

Gorana, tj. iz Hercegovine.

Habibija - potomci Habiba iz Turske.

Hero - porijeklom iz sela Hovači, (selo Here, Prozor).

Halilović - porijeklo iz Kreševa od porodice Čizmić Halila.

Išerlija - porijeklo iz Bugojna.

Jahić - porijeklom iz Sarajeva.

Jozić - na osnovu imena Jozo, u uzajamnoj vezi porodice Mlikota.

Jug - Jugović - porijeklom iz sela Smrčevice, G. Vakuf, od porodice Hodžić.

Jusić - od imena Juso, Jusuf...

Kadić - iz sela Mrakovo, Jablanica.

Karamatić - porijeklom iz Posušja.

Kobača - doseljenici iz Kreševa.

Kožul - doseljenici iz Hercegovine.

Košpo80 - porijeklom iz sela Dobričevići od porodice Zukić

Kovač - majstor, zanatlija

Kozić - starosjedioci sela Jasenik

Koprivica - porijeklom iz Bajana, Crna Gora, početkom XX stoljeća.

Kurić - jedna od najstarijih porodica u Kruščici, potomci bogumila.

Kovačević - zanatlija, kovać. Porijeklom iz sela Rodici, (Jablanica). Pripadnik

plemstva, a označavao je majstora za obradu kamena.

Krtić - doseljenici iz Fojnice.

Lukšija - doseljenici iz Sarajeva, od porodice Imamović.

Mahmutović - od imena Mahmut.

Mujak - doselili iz sela Oteležani.

Mustafić - potomci Mustafe Habibija, Kruščica.

Mutapčija - Mutabdžija - porijeklo iz Podveležja, zanatlija, prerada vune.

Mišić - porijeklom iz Sarajeva.

Mlikota - iz Dalmacije.

Nefer - čuvar tvrđave.

Omerović - izvedenica od imena Omer. Omerovići u Kruščici su nosili prezime

Habibija (krajem XIX stoljeća).

Pavlović - iz sela Turije kod Konjica.

Pandža - od begovske porodice iz Duvna, Kopčići.

Pandur - pripadnik turske vojske, milicije.

Padalović - starosjedioci sela Gostovići, u uzajamnoj vezi porodice Duračić.

Petković - iz Hercegovine, Bročnja.

Perva - od porodice Pervan iz Bileće.

Pripo - u uzajamnoj vezi sa porodicom Softić.

Pinjušić - iz okoline Splita, Hrvatska.

Pokvić - iz sela Varvara, Prozor.

Ramić - porijeklom iz sela Doščica.

Rizvić - porijeklo iz Anadolije (Turska).

Redžić - od imena Redžo.

Sarajlić - od porodice Huseinbašić iz Sarajeva.

Smajić - iz okoline Trebinja, u uzajamnoj vezi sa porodicom Trbonjić

Smajilhodžić - porijeklom iz Tarčina. Od imena Smajo, Smajil.

Serhatlija - konjanik, graničar, krajišnik (pers.).

Sitar - zanatlija, majstor za popravljanje sita.

Sivrić - u direktnoj vezi porodice Zahirović.

Slato - porijeklom iz Slatine, Prozor.

Šoljić - porijeklo iz Sarajeva.

Talić - porijeklom iz Bugojna.

Tuljo - porijeklom iz Dalmacije.

Tufekćija - Tufegđija - zanatlija, puškar.

Topalović - izvorno od porodice Nezirović.

Topić - doselili iz Šćipa kod Prozora.

Tomić - porijeklo iz Hercegovine, od imena Tomislav, Tomo...

Terzić - potiče iz Turske, zanatlija, majstor.

Turak - porijeklo iz Sarajeva.

Turković - naslonjeno na prezime Turak.

Uzunović - porijeklom iz Beograda.

Vujičević - porijeklom iz Dalmacije.

Zahirović - od imena / porodice Zahir.

Zalihić - porodica iz reda aga iz Doščice i Dubokog.

Od titule - (službenika) kadije nastala su neka od prezimena, a kao dodatak ličnim imenima, dodavanjem
prefiksa „ ić ":

• Numankadić - Numan, kadija, ić.

• Hamidkadić - Hamid, kadija, ić.

• Alibegović - Ali, beg, ić.

• Jusufbegović - Jusuf, beg, ić.

• Nuhbegović - Nuh, beg, ić.

• Muratbegović - Murat, beg, ić.

• Davudbegović - Davud, beg, ić..

• Spahić - od titule spahija.

• Knežević- titular, knez...

• Hodžić - od titule hodža

• Cehajić - od titule čehaja

• Zaimović, Zaimbegović - od titule zaimi.

Na osnovu svega iznesenog, može se zaključiti daje oslovljavanje putem prezimena bilo u formi
nametnutog pravila „Uzmi ili ostavi" te kroz određeni period utopljeno u kulturno tradicionalno
prihvatanje uslova i vremena preživljavanja određenog broja stanovništva. Kroz stotine primjera
pojedinih prezimena također je vidljivo daje historijski razvoj Neretvice bio popraćen raznim kulturno
historijskim previranjima, doseljavanjem stanovništva i nametnutim uslovima življenja, pojedinačno za
svaku od stotine porodica a kroz hiljadugodišnje bitisanje i preživljavanje. Posljedice takvog stanja
vidljive su kroz šaroliko oslovljavanje porodica putem prezimena i utapanjem izvornih prezimena u
socijalnu dimenziju jednog vremena. Naravno, nazive naselja, imena, prezimena čuvaju i mjenjaju ljudi
koji su ih i imenovali kao i oni koji u i sa njima žive. Stoje korisnika više vjerovatnoća za očuvanjem
prvobitnog imena je veća, ali ne i presudna.

75. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine.- Mostar, 2008, 315
76. Isto

77. J. Mulić, Isto

78. Arhiv Bosne i Hercegovine, akv. br. 69 i 89

79. Nedim Filipović, Osvrt na položaj bosanskog seljaštva u prvoj deceniji osmanske vlasti. Radovi
Filozofskog fakulteta, III, Sarajevo, 1965, 63 – 75

80. Porodica Košpo datira iz druge polovine XIX stoljeća. Na lokalitetu današnjeg sela nekada je živjela
porodica Zukić o čijem porijeklu nema pomena. Poslije pomora kuge ove porodice selo je opustilo, a
jedina preživjela Zukićka koja je bila udata u selo Dobričevići rodila je sina kojeg su mještani nazvali
Košpo jer je bio veoma sitan (sićušan kao košpica). Poslije određenog vremena navedeni Košpo vratio se
u današnje selo Košpe. Isti je imao četvoricu sinova.

( IZ KNJIGE: TRAGOM ZABORAVLJENE ZEMLJE, autora IBRE HERE, str 70-72)

https://neretvica.bosnianforum.com/t28-porijeklo-porodica-u-neretvici