Professional Documents
Culture Documents
OPLATE
Pomocne kje koje sluze za formiranje projektovanih oblika betonskih elemenata I kja. One su pomocne
kje. Kada se formira oplata sledi betoniranje odnosno ugradjivanje sveze betonske mase, a nakon toga se
vrsi nega ugradjenog betona. Materijali koji se koriste za oplatu su drvo, celik, drvo I celike, plastika…
Privremene pomocne kje, kasnije se skidaju, pa mogu Ili ne da se ponovo koriste..na nemackom
salung..kada krene ocvrscavanje moramo da sprovodimo negu betona :kvasenjem ili stavljanjem najlona
nekoga..hemijske reakcije izmedju betona I oplate, pa paziti na materijal.
NOSACI OPLATE
1. Peri gt240
Nosac kao glavni element oplate zidova I medjuspratnih kja, lagani I laki za upotrebu, omogucava velike
raspone, neophodne kolicine elemenata.
Prednosti: dug vek trajanja zahvaljujuci visokokvalitetnoj izradi pojasa I celicnim kapama sa nitnama,
postojana forma, velika nosivost zahvaljujuci visini od 24cm, lako postavljanje dodatnih elemenata
zahvaljujuci resetkastkoj kji
Mogu se upotrebiti kao nosaci oplate za sve osnove zidova visine do 18m, kao I nosaci oplate za
medjuspratne tavanice raspona od 0,9 do 6 m.
Pocinkovani, celicni podupiraci sa prakticnim detaljima za brzu izradu oplate. Imaju malu tezinu, a veliku
nosivost, to im je prednost (tezina za PEP 30-300 JE 18,9 kg, a nosivost F=30Kn pri punoj ekstenziji).
Imaju maticu sa ispupcenjima koja pokazuju pravac spustanja I koja se podesava pomocu poluge.
Takodje imamo utisnutu mernu skalu za brzo podesavanje podupiraca, brojevi na unutrasnjoj strani cevi
pokazuju ukupunu duzinu u inkrementima od 100mm. Jednostavna je montaza dodatne opreme-glava
podupiraca se zahvaljujuci istim zavrsnim plocicama centriraju na unutrasnjoj kao I na spoljasnjoj cevi.
Na taj nacin PEP podupiraci mogu bez problema da se postave naglavacke I rukovanje njima je
jednostavno.
ALUMINIJUMSKI PODUPIRACI:
Toranj za podupiranje zahvaljujuci svojoj varijabilnoj osnovnoj dimenziji od 1,5m do 3,0m, pruza
mogucnost oprimalnog prilagodjavanja sirine I dubine. Pomocu malog broja elemenata kontinuirano se
postizu sve visine podupiranja. Prednosti: Male tezine pojedinacnih sist elemanta omogucavaju brzu I
sigurnu montazu (vertikala 10,1 kg, horizontala 4,8kg), jednostavna I brza montaza-svi delovi povezani su
kajlama I osiguracima. Premestanje kranom-postavljeni tornjevi se pomocu osiguraca I kuka mogu
kompletno premestati kranom.
SISTEMI OD PODUPIRACA
U kombinaciji sa multiprop ramovima multiprop podupiraci se mogu koristit kao sto ili toranj. Dostupni
su u razlicitim duzinama ti ramovi od 62,5 do 296cm. pomocu pricvrsnog klina multiprop ramovi se
mogu postaviti kako na unutrasnju tako I na spoljasnju cev podupiraca. Ramovi u kombinaciji sa fosnama
(daskama) mogu da se koriste kao radna platforma. Prednosti: velika nosivost-dozvoljeno opterecenje
iznos do 360kn, za svaki tip postoje proracuni koji se sastoje od opseznih dijagrama, omogucavaju
korisnicima brzo odredjivanje dozvoljenog opterecenja. Velika mogucnost prilagodjavanja je takodje
prednost, dakle unutrasnja cev, zahvaljujuci navoju citavom svojom duzinom, omogucava dodatno
kontinualno podesavanje. Visok stepen fleksibilnosti-zahvaljujuci razlicitim duzinama ramova, u
zavisnosti od Sistema oplate koji se koristi, moguca je optimalna preraspodela opterecenja. Brza I
sigurna montaza, zahvaljujuci patentiranom, pricvrsnom klinu na unutrasnjoj I spoljasnjoj cevi
podupiraca, jednostavnom upotrebom cekica.
TORNJEVI U NIZU
Lagani su, HD 200 (200KN nosivost) izradjen od aluminijuma, sistemski je podupirac za tesku oplatu.
Njegova mala tezina I lako rukovanje omogucavaju brzu montazu segmenata za podupiranje.
Veliki noseci segment duzine 2,7m tezi svega 29kg I samim tim moze rucno da se montira. Zahvaljujuci
svojoj maloj tezini je optimalno resenje prilikom radova na sanaciji. Atest obavezan, ispitane
karakteristike HD 200 cine komplikovane staticke proracune izlisnim.
Nacini I faze betoniranja: po mogucstvu, betoniranje treba izvrsiti bez prekida, medjutim cesto to nije
moguce I to u slucajevima: kada su betonski elementi vecih dimenzija (velike kolicine betona), iz nekih
tehnoloskih razloga (postavljanje olate za naredne pozicije), smanjivanje stetnih posledica skupljanja I
sedanja betona, nepredvidjeni prekidi
Ugradjivanje betona u zid: postavlja se privrema oplata na duzinama 10-12m, radne spojnice, koje dele
zid na kampade. Treba da se betonira u slojevima od oko 40cm I slojevi treba medjusobno da se
provibriraju pre nego sto donji sloj pocne da vezuje. Levak sluzi da se spreci pad mesavine sa vece visine,
a I segregaciju. Razastiranje se radi pomocu pervibratora. Ako imamo velike visine zidova preko 3m,
mozemo da napravimo dzep u oplati I da kroz njega ugradjujemo beton za zidove velike visine.
Ugradjivanje betona u stubove: delovi: oplata, ukrucenje oplate, armature, kibla, prijemni levak,
fleksibilno crevo, zglobni prikljucak, pervibratorska igla. Takodje ako imamo velike visine stubova
mozemo ugradjivati beton pomocu dzepova.
Betoniranje podnih ploca I platformi: betoniranje podne ploce u kampadama sirine 3-4m sa
privremenom oplatom. Po inicijalnom ocvrscavanju I skupljanju, uklanja se privremena oplata I
betoniraju neizvedene kampade izmedju izvedenih. Mesta prekida se nazivaju razdelnice I s obzirom da
su to mesta gde se generalno, nastavlja betoniranje, uz razlicitu obradu I eventualnu ugradnju
odgovarajucih elemenata (trake, dilatacione sprave..) primenjuje se I naziv spojnice (joints)
Primer: betoniranje podne ploce u kampadama sirine 3-4m sa privremenom oplatom. Trake se
betoniraju naizmenicno (i-v) u privremenoj oplati. Na razdelnicama se nastavlja betoniranje nove faze uz
ocvrslu ivicu prethodne. Na dilatacionim razdelnicama svaka druga npr radna razdelnica se nastavlja
betoniranje nakon ugradjivanja nekog dilatacionog elementa koji omogucava rad dilatacije (skupljanje,
temperature). Upravno se postavljaju prividne razdelnice tzv, dummy joints koje diktiraju mesto
eventualne prisline, zasticene bitumenom
BETONIRANJE ARMIRANIH PLOCA VECE DEBLJINE: delovi: oplata radne spojnice (cepa), armature, beton,
podloga (sljunak ili beton). Dimenzija cepa je relavno mala 1,5m, pa su negativni efekti skupljanja
znacajno smanjeni. Pri betoniranju cepova vaze sva pravila za nastavljanje betoniranja. Na mestu cepova
neophodna oplata kroz koju prolazi armature (drvena, sheet metal, shtreck metal).
Radne razdelnice na spojevima razlicitih pozicija u kji. Pomeren polozaj razdelnice po visini za
eliminisanje nepovoljnih efekata sedanja betona. Razdelnice uticu na kvalitet elementa kje-mesta
minimalnih uticaja u element, mesta gde se ne narusava izgled kje (ziht beton)
Delovi: daska, pregrada u oplati zida, bakarna ili gumena zaptivna traka
Zavisi od tipa kje, njenih dimenzija I prisutne armature. Razdelnice sa ispustima pero zljeb veca
vodonepropusnost I nosivost na smicanje. Maskiranje razdelnice (smicanje spoljnje I unutrasnje linije)
razdelnice sa zaptivnim trakama (waterstop, fugenband, gumeni ili limeni)
ZATVARANJE RAZDELNICE DRVENOM OPLATOM: privremena oplata se formira od ploce postavljenje
izmedju gornje I donje armature, a arm I zastitni sloj su pokriveni gredicama (letvama) koje su obradjene
tako da mogu da prodju sipke armature.
Primer kod elemenata velike debljine u kombinaciji sa drvenim lajsnama I resetkastim vertikalnim
ukrucenjem perforiranog lima. Ukrucenje pridrzavaju dva kosnika od armature koji prolaze kroz lim.
Primer sa spojnicom pero zljeb I ravnom spojnicom sa water stop trakom (vodonepropusna spojnica )
formirana perforiranim limom
PREKID KOD TEMELJNE PLOCE: veca visina I pritisak na privremenu oplatu, betoniranje u slojevima
SKRIVEN NASTAVAK BETONIRANJA: estetski zahtevi-sa spoljne strane veze zida I ploce se vidi samo
prekid iznad ploce (umesto dva ispod I iznad ploce)
ARMATURNE TRAKE ZA NASTAVLJANJE: posebno dizajnirani metalni elementi koji se sastoje od plitkog
limenog korita ktoz koje prolaze ankeri ukosnice. Deo sa petljama se ugradjuje u zid (prva faza
betoniranja) a deo sa slobodnim krajevima ukosnica u plocu (druga faza). Element je fabricki pripremljen
za ugradnju u oplatu tako sto su slobodni krajevi ukosnica savijeni u upravnom pravcu I smesteni u
limeno korito, pokriveni plasticnim poklopcem. Na mestu buduceg nastavka nema prodora armarure
kroz oplatu zida. Kada treba da se nastavi betoniranje ploce, skida se plasticni poklopac I ispravljaju
slobodni krajevi ukosnica.
NASTAVLJANJE BETONIRANJA:
Pri nastavljanju betoniranja beton prethodne faze je ocvrsnuo, I da bi se formirao odgovarajuci spoj sa
novougradjenim betonom sledece faze, neophodna je obrada povrsine:
-uklanjanje privremene oplate,ciscenje kontaktne povrsine (1. Uklanjanje cvrste cementne paste-
cvrstova oko 10mpa I to se radi celicnim cetkama, stemovanjem, peskarenjem.. 2. Spiranje cementne
paste-cvrstoca 0.5mpa, nekoliko casova po zavrsetku betoniranja), kvasenje kontaktne povrsine,
nanosenje masnijeg (sa vise cementa) betona ili cementnog maltera 2-5cm, eventualni premazi SN veza,
betoniranje cepova (uzih zona nastavljanja, sitnozrnim betonom)
Esejska pitanja:
1. Tipovi oplate
KLIZNA OPLATA
Primena: tornjevi, cilindri, jarboli, stubovi velikih mostova
Potrebno je kontinualno betoniranje koje ce se po visini nastavljati.
Oplate se kace za vec izvedenu kju na malom broju tacaka, I tako zakacene se koriste za sledecu etapu
betoniranja, a pri tome se ne oslanjaju na medjuspratnu kju.
Vertikalni kontinualni po visini, const pp, ista se oplata nastavlja, kod npr jezgra ab, a kasnije se
razlicitim metodama povezuje sa mk kjama (meh spojnice ili kaplari, ili savijeni ankeri armature koje se
kasnije otkriju isprave I povezu sa armaturom)
Jezgro napreduje brze od ploce, naknadno se betonira.
Potreba je dosta velika, jer betoniranje ploca zid ploca zid, moramo da sklanjamo tu oplatu sa ploce pa da
je opet postavljamo..itd. a ovako cim beton ocvrsne brzo je pomeramo gore na sledeci sprat.
Ne mozemo da betoniramo zid koji je samo u jednom pravcu, mora da bude kutijasta kja, zajednicki
presek, koja ce na toj visini biti stabilna I nositi sopstvenu tezinu.
Oslanjanje je na par mesta, na mestima ankera koji su specijalno projektovani, atestirani, provereni, I oni
su uradjeni kao neke caure od proframa, oblikovane su tako da imaju dovoljno veliki precnik na mestu
vezivanja sa oplatom, da mogu da prenesu smicucu silu- cela tezina oplate pada na to, a moment savijanja
koja se javlja jer je veza ekscentricna, sila zatezanja konus, ankerovan, a pritisak se prenosi na beton..
OPLATE STOLOVI
Koriste se kod ploca direktno oslonjenih na stubove, za velike povrsine mk.
To su sistemi koji imaju I samu povrsinu oplate, odgovarajuce nosace primarne I sekundarne koji
ukrucuju tu oplatu I prenose opterecenje od sveze betonske mase na podupirace. Cine jednu celinu
Sklopivi su, imaju teleskopse podupirace, mogu se koristiti za razlicite visine. Oslonci imaju dvojaku
funkciju: mogu biti tockici-pa su samohodni, a mogu da budu I kruti oslonci
Traverza, oblika pacijeg kljuna, kran-oplata se uvlaci I izvlaci iz spratne visine lako.
Imaju vec ugradjene ograde, za zastitu radnika
Povrsine bez prepreka, bez greda, bez kapitela, mogu al onda je komplikovanije, potrebne su dodatne
oplate..
U nasoj praksi su padajuce glave glavne za koriscenje, jer su univerzalnije.
Mogu da budu jako velike povrsine, 24,4*6,1m, imaju resetkaste nosace umesto primarnih nosaca, tesko
ih je izvuci al opet se I to optimizovalo da se lako preko sajle oslonac popusti I padne, odvaja od betona.
Dodatno se stabilizuju spregovima I kosnicima
VODONEPROPUSNE SPOJNICE
Ukoliko se zahteva vodonepropusnost kje na mestu nastavka, pre prekida betoniranja, se ugradjuje
specijalna gumena ili limena traka (fugenband I waterstop). Ugradjuju se pre prekida, tj u kji koja se prva
betonira.
Betoniranje na dnu zida
rezervoara:
temeljna ploca je izvedena u
celoj svojoj debljini kao I
10cm zida zajedno sa njom, to
znaci da moramo dodati
dodatnu oplatu, na armaturni
kos, malo je komplikovanije
sa te unutrasnje strane, dok sa
spoljne nije.
Zasto izvlacimo tih 10cm?
Prvi razlog: treba obezbediti
prostor da se ugradi ova
fugenband traka. Ako bismo
napravili prekid na gornjoj
temelja komplikovali bismo armaturu, armiranje oko trake bi bilo problematicno.
Drugi razlog je taj kada imamo izbetoniran pocetni deo, kicker-soklu, mozemo da naslonimo vertikalnu
oplatu, pogotovo sa unutrasnje strane, lakse nam je da postavimo oplatu I da kontorlisemo vertikalnost.
Treci razlog: ako pravimo prekid betoniranja na gornjoj ivici betona I nastavimo betoniranje zida brzo,
moze doci do sedanja zida, odnosno do pojave prslina pukotina kaverni na mestu prekida.
Fugenband traka ima zadebljanja koja sluze da se ona bolje usidri u beton, tj da se ostvari athezija
odgovarajuca (orebrena je, cilindricna zadebljanja manja i najvece zadebljenja je na mestu prekida). Ne
sme da dodje do izvlacenja, tj ako se ne veze lepo za beton da dodje do prolazenja vode iako smo traku
ugradili.
Tipske stvari: armature bez oznaka ploce I zida. Na prekidu betoniranja ce izaci ankeri, a nastavljanje
armature zida krece od prekida betoniranja, ne mogu se upustiti nize jer je vec ocvrsnuo beton.
Tezimo da prekidamo betoniranje horizontalno a ne vertikalno, jer u tom slucaju nije potrebna oplata I
tako obezbedjujemo jednostavniji rad.
Polietilenska folija se postavlja ispod ploce pre betoniranja ploce, koja omogucava da dodje do manjeg
otpora prilikom skupljanja betona u kampadama.
Zona sitnozrnog betona je desetak cm, onda se nakon toga odma nastavlja sa betoniranjem narednih
slojeva koje su cetvorofrakcijskog betona, I sva ostala pravila dalje za betoniranje vaze, a ovaj sloj
sitnozrni ce se provibrirati sa sl slojem pa nece biti ovako jasna granica. Al je bitno da taj spoj sa
prekidom bude od sitnozrnog.
Metalni fugenband sa kickerom
u svakom slucaju tezimo da se odmakne
prekid betoniranja kako bismo imali
dovoljno mesta da ugradimo vertikalni
lim ili traku. Ovde je lim 1,5 do 2mm,
relativno tanak lim, nije konstruktivni
nego izolacioni, sirine trake vertikalna,
20, 25, 30cm.. ako je 30cm onda se
15cm ugradjuje u prvoj fazi a zastitni
sloj nije sigurno veci od 3-5cm, zato
treba izdici da ne bi posebno oblikovali
armaturu. U ovom slucaju taj kiker je
uradjen pomocu streck metala, koji je
lagan i postavljen na armature I na
nekim mestima je fiksiran da se ne bi
prevrtao, okretao itd. I zatim izvrsimo
betoniranje do gornje ivice ploce I vrha
kickera. Limenu traku mozemo da spustimo do armature. Nakon toga oplata za zid, opet sitnozrni prvo, a
onda 4oro frakcijski.
ako imamo betoniranje prema susedu,
nemamo oplatu sa jedne strane
mozemo da postavimo traku u
stipaljke od zice, jer se drugacije ne
moze vezati sa armaturom, ne
mozemo busiti. Limenu traku
mozemo zavarivati, ali gumenu traku
ne mozemo zavarivati sa metalom,
osim sa samom sobom. Pa zato treba
da pripremimo ulozak od armature, I
on je prihvacen pomocnom
armaturom kojom se oslanja nag l
armaturni kos. Mora da bude neka
dilatacija izmedju objekata, neki
stisljivi termoizolacioni mat,stiropor
koji moze sluziti I kao oplata prema toj strani.
Izmedju gornje veze zida I tavanice, imamo problem da
presecemo armature, pa pomeramo nastavak betoniranja nize,
medjutim mozemo zatvoriti unutrasnju ivicu zida do ploce, a sa
spoljne strane mozemo spustiti oplatu. A stepenik se zatvara streck
metalom, zasto je bitno da imamo ovaj streck metal? On ostaje tu,
I ne predstavlja slabo mesto, vec postaje sastavni deo ab elementa.
A to je zgodno jer ne moramo da vadimo taj metal.
Savremeni, malo veci troskovi.
problem sa fugenband traka je ta sto
moramo da pravimo kickere I onda
pribegavamo resenje prekida sa natrijum
bentonite eksanpdirajucim trakama, koje
u dodiru sa vodom povecavaju svoju
zapreminu. One pocinju u dodiru sa
svezim betonom da se nadimaju ali im se
suprotstavlja tezina tog betona, I na tom
mestu se formira jedan vodonepropusni
sloj koji ekspandira u sitne pore. Te trake
se lako montiraju..npr ovde se ugradjuje u
pancirnom limu, moze se takodje ulagati
u zljeb ili odozgo pricvrstit ekserima da
se ne bi pomerile tokom betoniranja.
Mogu se poloziti I samo na beton.
\
RAZDELNICE I NJIHOVO OBLIKOVANJE
Tehnoloski prekidi betoniranja. Najcesci prekidi betoniranja (temeljna ploca+vertikalni elementi, ili
vertikalni elementi+mk). Takodje kod promena dimenzija, npr kratki elementi, kosi elementi, ramovi,
kapiteli uvek cemo tu prekinuti betoniranje. Ta mesta su potencijalno slaba mesta iako mi tezimo da ne
budu, tako sto ih postavljamo tamo gde su minimalni uticaji.
Korisno je da ne bude prekid odma ispod zbog efekata sedanja I onda moze da se desi da se stvori
kaverna, prsline I treba to izbegavati, pa razdelnicu spustamo sto komplikuje stvari sa oplatom.
Ako su grede visoke ima smisla praviti I razdelnicu izmedju rebra I ploce. Kod bazena, rezervoara ona se
posebno obradjuju I ugradjuju se dodatne trake fugenband, predstavljaju branu koja sprecava prodor
vode.
KONSTRUKTIVNO OBLIKOVANJE RAZDELNICE
Ne treba dozvoliti da bude
nekontrolisano oblikovanje, da ne
dodje do prirodnog razastiranja, jer
ce kod tanjih delova doci do
isusenja, mrvljenja, drobljenja I
zastitni deo ce se odvaliti pa je zato
bitno da postavljamo privremen
oplate, I ako je to dodatni posao za
izvodjace, cena se povecava, vreme
itd. Mora postojati nadzor, jer moze
doci do jos vece komplikacije,
betoniranje je nepovratan
proces..treba se pridrzavati pravila.
Obican spoj, mozemo ga ozljebiti
ili ugraditi odgovarajuce elemente
za spravljenje vodonepropusnog
sloja itd.
Mogu se podeliti na ravne daske, pero zljeb, sa trakama, maskirane razdelnice zbog estetike itd.
najcesci slucaj, ali se takodje mogu napraviti
rupe za armature na oplati, mada je to
komplikovano
debljim daskama se glodanjem naprave zarezi
koji pasuju na sipke, a u sredini se stavi obicna
daska.
perforirani lim-mogu da budu takvi da
kroz njih prolazi armature, ili da sluze
samo kao oplata i da budu savijeni sa
strane da se zavlace izmedju dva reda
armature kao ona daska pre.
Te rupe su takve da kroz njih ne prolazi
sveza betonska masa. Formira se
vertikalna ravan, sa rupicama, a moze I
da ostane.
KOMBINACIJE: Mogu se postaviti izmedju drvenih lajsni koje se polietilenskim materijalom zaptivaju
prostori izmedju sipki
Ako imamo vece visine, ovi limovi nisu dovoljno stabilni pa supotrebna ukrucenja koja su usidrena
kosom armaturom u beton I zavareni su negde za donji deo armature. Povrsina vece nosivosti, kod ploca
vecih od 1m.
Mogu da se formiraju I kao pero zljeb ili pod kosim uglom, dobro za horizontalne pritiske od prve faze
betoniranja.
Mogu se umesto drvenih letvica postaviti betonske gredice kao distanceri, I onda se kroz streck metal
provlaci armature. A gredice daju cvrstocu. Elegantno resenje, al je skupo.
Spojnice sa pero zljeb I traka limenih ili gumenih.. Kada imamo gumenu traku moramo da dodamo I lim
jer ne mozemo da napravimo vezu izmedju gume I te oplate.
Prekid kod temeljne ploce velike visine oplata mora da se podupre kosnicima, da ne dodje do rusenja,
zbog velikih pritisaka. Betoniranje se vrsi u slojevima, onda donji deo I nije toliko ugrozen, vec ovaj
Gornji.
Skriveni nastavak betoniranja: obicno je prekid betoniranja ispod Ili iznad ploce. Ovde se zid ne nastavlja
pa mozemo na delu zida da napravimo spoj, a spoljni deo ostaje netaknut, I tu se ne vidi uopste nastavak
betoniranja. To se postize tako sto se nastavak pomeri , a armature se ugradjuje u zub zida, I nastavlja se
iz njega I posle ce biti zajedno sa plocom.
Armaturne trake za nastavljanje: obicno se zovu
po proizvodjacima. Gotov proizvod koji se
ugradjuje u zid I posle se pomocu njega nastavlja
arm.
Mozemo ih postavljati I vertikalno I horizontano.
Betonska mesavina ne ulazi u taj poklopac, I
sipke u toj lajsni se ne prljaju, sipke se polugom
isprave I tako se armature nastavlja.
Dobro je jer imamo pero zljeb vezu a to je dobro
za smicanje, takodje je dobro jer nemamo
vidljive prekide betoniranja itd..
Ima raznih varijanti..
Ovim postupkom dobijamo dosta na vremenu, I obicno par spratova jezgra ide pre nego mk, a ovakvi
otvori se ostavljaju. Neprekidno betoniranje po visini, a naknadno betoniranje ploca.
SAMOPODIZUCE OPLATE
Vrlo su slicni prenosnim, ali imaju
dodatak a to je hidraulicka presa, I
vodjica prese odnosno nosac prese, koji
se postavljaju na kju. Sada veza same
podizuceg Sistema nije da ce se system
direktno zakaciti za anker sam, nego se
na ankere najcesce postavlja jedan
pomocni vertikalni nosac-sine, koja je
okacena na jednom mestu na kju I na tu
sinu se kaci hidraulicka presa pomocu
dva para kljesta-donja I gornja, ovo je
najizduzeniji polozaj, a imamo I
najkraci. Na tu presu se oslanja cela
skela. Taj crveni element je element
skele..to je kod prenosnih bilo ono sto
se direktno oslanjalo na anker, a sada se u stvari oslanja vertikalno na presu a ima formiranu sapu na kraju
gde se uhvati I kliza po sini, a ne moze da sleti sa njega tj moze da prenese zatezanje od momenta a moze
I da kliza po tom nosacu. Kada hocemo da pomerimo skelu u vis onda se preko ove sine zaglave donja
kljesta otvore gornja kljesta I presa odradi hod I podigne se cela skalamerija (za hod prese), onda se
blokiraju gornja kljesta, razblokiraju donja, pa se povuce presa, I tako dalje. Na taj nacin se cela oplata
odnosno samopodizuci system se penja uz taj pomocni nosac..ne moze da ide beskonacno taj nosac, vec
se u jednom trenutku menja drugim nosacem, I tom prilikom postoji system tako da se skela zaglavi za
prethodni nosac, a presa se prenosi na sledeci, a onda se skela osloni na taj nosac I nastavlja dalje. Mogu
se mrdati levo desno, pa se preseli na drugu sinu, a moze I kontinualno. Te sine su vezane ili na kraju ili
na pola, kroz vise spratova itd.
zatezanje se prenosi preko
kljesta, a pritisak preko
kosnika I odbojnika na beton.
Nosaci za oplatu mogu da
budu pomerljivi po horizontali.
Glavni stos je ovo podizanje
pomocu prese koja je sastavni
deo celog Sistema.
Ovakav nacin je uradjen kod
pilona na mostu na Adi..
Precnik se smanjuje kako se
povecava visina, krivi se…
DILATACIONE SPOJNICE-RAZDELNICE
To su mesta gde je omoguceno nezavisno pomeranje dva dela koje u cilju smanjenja efekata dejstva
temperature, skupljanja, seizmike, razlike sleganja I sl.
Vrste razdelnica: dupli stubovi I zidovi, gerberov zglob, kratki elementi-plivajuce polje, mostovske
spojnice.
Razdelnice sa ugradjenim celicnim elementima za prenps transverzalnih sila-mozdanicka veza:
omogucava obrtanje I poduzno pomeranje, a prenosi poprecne sile, jednostavna je oplata na mestu
nastavka, I lako se ugradjuje
Fasada ne moze da prodje kroz plocu, pa zato nastaje taj hladan most, uobicajeno resenje je da se
naprove cepovi na Kojima ce se nastaviti armature iz ploce (skrivene gredice), I otvori izmedju tih
cepova-80cm, kroz koje ce proci termoizolacija. Ovaj postupak je komplikovan zbog oplate, stalno
moramo da prekidamo I zbog toga pribegavamo resenje ugradnjom specijalnih nosivih termoizolacionih
elemenata-termickih spojnica
Ugradnja ovakvih elemenata je jako jednostavna, samo se redjaju, a oni sami predstavljaju potpuni
kontinuitet ploce (nema prekida)
NEOGRANICENO
POMERANJE 60-120CM
VECE OD TOGA NI NE
TREBA
I PROFILI POVEZANI
GUMENIM TRAKAMA
KOJE SE MOGU
RASTEZATI
SVAKI OD I PROFILA JE
OSLONJENA NA
POPRECNU GREDICU
KOJA PRIMA NJENO
OPTERECENJE
SVE TE GREDICE SU
OSLONJENE NA KLIZNI
OSLONAV TJ NA JEDNOJ
STRANI JE SPRECENO POMERANJE A NA DRUGOJNI
Drugi nacin nastavljanja armature na mestu prekida je bez preodora kroz privremenu oplatu, sto
znacajno olaksava rad, ubrzava radove, ne smeta ta armature, ne strci. To se ostvaruje pomocu
mehanickih armaturnih spojnica ili kaplera (coupler). To radimo jer je zavarivanje armature tesko,
elektrolucno I to na stolu nekom ne tamo gde idu. A kod preklopa armature moze da bude velika guzva.
Takodje treba paziti na to da se preklapanje radi na mestima gde su mali uticaji. I to sve treba uklopiti, pa
je zato dobro koristiti ove mehanicke spojnice sa navojem, medjutim moraju da imaju ateste. Spoj mora
da bude jaci od samog elementa, do pucanja ne sme doci na spoju.
navoj na sipku I na cauri, navoji mogu biti
cilindricni Ili konusni