SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

VOĆARSTVO U MOM KRAJU

Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko
SEMINARSKI RAD

Adrian Sirovica, EP

Zagreb, veljača, 2023.

 Sadržaj

1. UVOD .......................................................................................................... 1

2. ZAGREBAČKA ŽUPANIJAA ............................................................................ 2

2.1. Administrativna podjela ........................................................................................... 2

2.2. Klima......................................................................................................................... 2

2.2.1. Klimatske promjene .......................................................................................... 3

2.3. Tlo............................................................................................................................. 5

2.3.1. Kategorizacija tla prema bonitetu .................................................................... 5

2.3.2. Problem očuvanja tla ........................................................................................ 6
2.3.3. Navodnjavanje .................................................................................................. 7

2.4. Reljef ........................................................................................................................ 8

2.4.1. Nadmorske visine ............................................................................................. 9

2.4.2. Nagib terena ................................................................................................... 10

2.5. Poljoprivredne površine i stanje u voćarstvu ........................................................ 11

2.5.1. Voćarske površine........................................................................................... 13

2.5.2. Voćarska proizvodnja...................................................................................... 15

2.6. Gospodarstvo i poljoprivreda ................................................................................ 16

2.6.1. Prilike, problemi i potrebe .............................................................................. 16

2.6.2. SWOT analiza .................................................................................................. 19
2.6.3. Tržišna infrastruktura ..................................................................................... 20
2.6.4. Regionalizacija (2008.) i potencijal intenziviranja voćarske proizvodnje ....... 22
2.6.5. Zaključci Regionalizacije ................................................................................. 27

3. JASTREBARSKO .......................................................................................... 28
3.1. Obilježja.................................................................................................................. 28

3.2. Voćarstvo u prošlosti ............................................................................................. 30

3.3. Voćarstvo danas ..................................................................................................... 31

4. Zaključak.................................................................................................... 32

5. Popis literature .......................................................................................... 34

 1. UVOD

Ruralni prostor je najveće bogatstvo Zagrebačke županije, na čijem je području registrirano

oko 15 000 poljoprivrednih gospodarstava prema podatcima iz 2019. godine (Upisnik
poljoprivrednika, APPRRR) s površinom od 71 308 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta –
ova površina nije se bitno promijenila sukladno podatcima iz 2021. godine.

Najviše poljoprivrednih gospodarstava su po strukturi obiteljska poljoprivredna gospodarstva

(13.975 ili 96%), a preostali dio su pravne osobe, trgovačka društva, zadruge i obrti i drugi.

Više od pedeset posto stanovnika ove županije živi u takozvanim seoskim lokalnim
zajednicama zbog čega se Zagrebačka županija smatra pretežito ruralnim područjem, tj.
regijom. Prostor Zagrebačke županije ostvaruje oko 10 posto vrijednosti hrvatske
poljoprivrede. Stanovnici se najviše bave ratarstvom i stočarstvom, vinogradarstvom i
voćarstvom, odnosno te grane poljoprivrede ostvaruju najveći poljoprivredni doprinos.

Što se tiče voćarskih kultura, najviše se uzgajaju jabuke (oko 80%), a zastupljene su i
kruške, šljive, marelice, breskve, trešnje, višnje, lješnjaci, orasi i jagodasto voće.

U ovom radu ću zadatak broj 1 (stanje u voćarstvu) nastojati ostvariti analizom Zagrebačke
županije, a zadatak broj 2 (tradicijska i simbolička vrijednost voćnih vrsta mog kraja) ujedno i
svojevrsnim opisom okolice Jastrebarskog.

1
 2. ZAGREBAČKA ŽUPANIJAA

2.1. Administrativna podjela

Danas se u sastavu Zagrebačke županije nalazi 9 gradova i 25 općina.

Slika 1. Administrativni ustroj Zagrebačke županije

2.2. Klima

Glavna obilježja klime Zagrebačke županije uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog
dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim
godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja.

Prostor Zagrebačke županije karakterizira i razmjerno niska insolacija i ona ne prelazi 1900
sati godišnje, što je jedna od najmanjih vrijednosti na čitavom prostoru Hrvatske.

Prema Köppenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom području "Cfwbx". To je umjereno topla

kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene
na cijelu godinu. Srednja mjesečna temperatura najhladnijega mjeseca je -3 °C, a srednja
mjesečna temperatura najtoplijega mjeseca +22 °C. Zimsko razdoblje karakteriziraju i jači
vjetrovi.

2
Srednje godišnje količine padalina razmjerno su male i kreću se između 800 i 1500 mm.
Najsušniji dio godine javlja se u zimskom periodu odnosno u razdoblju između studenog i
ožujka. Padaline tijekom godine imaju dva maksimuma, jači u lipnju i sekundarni u listopadu
ili studenom, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije, kada padne od
53 do 57% od ukupne godišnje količine oborina. Ovakva godišnja raspodjela padalina, kada
se najveće količine izluče u proljeće i rano ljeto te jesen, pogoduje poljoprivredi.

2.2.1. Klimatske promjene

Klimatske promjene na prostoru Zagrebačke županije dobivene su simulacijama klime

regionalnim klimatskim modelom Reg CM prema A2 scenariju koji predviđa stalno povećanje
populacije i gospodarskog razvoja. U razdoblju od 2011. do 2040. godine očekuje se porast
od 1,0 do 1,2 °C srednjih godišnjih vrijednosti temperature zraka, dok se u razdoblju od
2041. do 2070. godine očekuje porast od 1,9 do 2 °C. Nadalje, do 2040. godine očekuje se
porast broja vrućih dana za 6 do 8 dana u odnosu na prosjek od 15 do 25 dana za razdoblje
referentne klime (1971.-2000.). Ovakvo povećanje broja vrućih dana prouzrokovat će
produžena razdoblja toplinskih valova. Navedeni porast se očekuje i za razdoblje 2041.-
2070. godine. Očekivani broj zimskih ledenih dana (kad je minimalna temperatura ispod -10
°C) bi se u razdoblju 2011. – 2040. godine smanjio u odnosu na referentnu klimu. Za
razdoblje 2041. – 2070. godine projicirano je daljnje smanjenje broja ledenih dana.

Za razdoblje do 2040. godine očekuje se smanjenje srednje godišnje količine oborina, ali to
neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu. Navedeno smanjenje srednje
godišnje količine oborina očekuje se i za razdoblje do 2070. godine. Projicirane promjene
ukupne količine oborina po sezonama razlikuju se u razdoblju od 2011. do 2040. godine. Na
prostoru Zagrebačke županije zimi i u proljeće očekuje se manji porast ukupne količine
oborina, dok se ljeti i u jesen očekuje smanjenje ukupne količine oborina. U razdoblju od
2041. do 2070. godine očekuje se smanjenje količine oborine u svim sezonama, osim zimi.
Nadalje, očekuje se smanjenje broja kišnih razdoblja u razdoblju do 2040. godine te bi se to
smanjenje nastavilo i u razdoblju od 2041. do 2070. godine. S druge strane, za navedena
razdoblja se očekuje porast broja sušnih razdoblja.

S obzirom na navedeno, poljoprivrednici u Zagrebačkoj županiji trebat će prilagoditi svoju

proizvodnju nadolazećim klimatskim promjenama. Pripremljenost poljoprivrednika
prvenstveno će ovisiti o njihovoj suradnji s resornim javnim ustanovama, koje moraju
educirati poljoprivrednike na koji način se mogu adekvatno prilagoditi svoju poljoprivrednu
proizvodnju klimatskim promjenama. Također, potrebno ih je educirati i o mogućim novim

3
bolestima, o novim vrstama korova i štetnika, koje sa sobom donose klimatske promjene,
kako bi znali pravovremeno zaštiti svoje usjeve. Navedene prilagodbe poljoprivrednika od
iznimne su važnosti, jer one smanjuju negativni biofizički i socioekonomski utjecaj klimatskih
promjena na poljoprivrednu proizvodnju.

4
 2.3. Tlo

2.3.1. Kategorizacija tla prema bonitetu

Prema bonitetnoj kategorizaciji, 11% pripada osobito vrijednim obradivim tlima (P1), 7%
vrijednim obradivim tlima (P2), 70% ostalim obradivim tlima (P3), 12% poljoprivrednim tlom
vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlom namijenjenim šumama ili šumskom pokrovu (PŠ).

Slika 2. Područja s tlima različitog boniteta na prostoru Zagrebačke županije

Tablica 1. Bonitetna kategorizacija poljoprivrednog zemljišta Zagrebačke županije

Najboljih tala, onih koja ulaze u prve dvije kategorije, nema mnogo (oko 18%), pa zaštita
kvalitetnih tala također pripada među prioritete racionalnog gospodarenja i zaštite
prirodnih resursa Županije

5
 2.3.2. Problem očuvanja tla

Najvažniji prirodni resursi Županije uključuju: vode, obradiva tla, šume, relativno veliku
biološku i krajobraznu raznolikost te mineralne sirovine.

Većina zemljišnih površina nema ograničenja za poljoprivredu prema zakonskim propisima

za konvencionalni uzgoj, a znatan dio ni prema kriterijima za ekološki uzgoj. Zbog izražene
konkurencije različitih korisnika (širenje urbanih područja, izgradnja infrastrukture, poslovne
zone, eksploatacija mineralnih sirovina) najvrednija su poljoprivredna tla istodobno
najugroženija. U području sustavnog praćenja kvalitete tala na području Zagrebačke županije
nema velikog pomaka.

Tablica 2. Razvojni problemi i potrebe Zagrebačke županije u vezi sa stanjem tala

6
 2.3.3. Navodnjavanje

Prema „Planu navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim

zemljištem i vodama za područje Zagrebačke županije“ (Službeni glasnik Zagrebačke
županije, broj 21/06)., u 2003. godini navodnjavalo se svega 177,07 ha, odnosno 0,23%
ukupne površine koja se koristi u poljoprivredne svrhe na području Zagrebačke županije.
Razlog za ovako nizak postotak površina koje se navodnjavaju u poljoprivredne svrhe nije u
nedostatku izvora vode, nego prvenstveno zbog neizgrađenosti i nedovoljnog održavanja
sustava infrastrukture za navodnjavanje. Vode za navodnjavanje zahvaćaju se iz rijeka i
jezera, a rasprostranjeno je i nekontrolirano zahvaćanje podzemnih voda.

Javno navodnjavanje je vodnogospodarska djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih

voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima iz Plana
upravljanja vodnim područjima za 2016.-2021. godinu za područje Zagrebačke županije
određen je potencijal zemljišta za navodnjavanje (u ha):

Tablica 3. Potencijal zemljišta za navodnjavanje za Zagrebačku županiju

7
 2.4. Reljef

Zagrebačka županija obuhvaća veći dio zavale srednje Hrvatske pod kojom na ovome
području podrazumijevamo područje između Žumberačke gore, Samoborskog gorja,
Medvednice i Vukomeričkih gorica.

Slika 3. Reljef Zagrebačke županije

8
 2.4.1. Nadmorske visine

Tablica 4. Vrijednosti površine za klase reljefa (za Zagrebačku županiju)

Na području Županije prevladava dolinski (tj. nizinski) reljef, a zatim brežuljkasti i brdoviti.
Nizinska područja do 200 mnv čine 81,88% površine županije (doline rijeka Save, Krapine,
Kupe, Zeline i Lonje). Brežuljkasti krajevi i pobrđa (200-500 mnv) obuhvaćaju 12,47%
(Marijagoričko pobrđe, Vukomeričke gorice, predgorja Medvednice, Žumberka i
Samoborskog gorja), a površine iznad 500 mnv čine 5,65% ukupne površine županije (viši
dijelovi Medvednice, Žumberka i Samoborskog gorja). Područja viša od 1.000 m s ukupnom
površinom manjom od 1 km2 obuhvaćaju 0,07% površine županije.

Slika 4. Nadmorska visina terena na području Zagrebačke županije

9
 2.4.2. Nagib terena

Tablica 5. Površina klasa nagiba terena za Zagrebačku županiju

Najveća je zastupljenost klase s ravnim do blagim nagibom koja se nalazi na 72,09%

prostora. Po zastupljenosti zatim slijedi klasa s blagim nagibom, dok su klase sa strmim i vrlo
strmim nagibom najmanje zastupljene, tablica 5.

Slika 5. Nagib terena na području Zagrebačke županije

Prisutna je opasnost od erozije tla vodom posebno na području s klasom nagiba terena 5-
15% gdje se javlja intenzivna plošna erozija u kombinaciji s brazdastom i jaružnom erozijom.
Na većim nagibima opasnost od erozije je izrazito velika naročito u vidu plošne i jaružne
erozije u kombinaciji s brazdastom erozijom.

10
 2.5. Poljoprivredne površine i stanje u voćarstvu

Površina Zagrebačke županije čini 5,41% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Na
državnoj razini 2018. godine, Zagrebačka županija je iznadprosječno sudjelovala sa svojim
poljoprivrednim površinama. Naime, 7,30% poljoprivrednog Republike Hrvatske nalazi se na
području Zagrebačke županije.

U strukturi veličine poljoprivrednih gospodarstava dominantna su poljoprivredna

gospodarstva s korištenom poljoprivrednom površinom do 3 hektara i u ukupnom broju
gospodarstva ona čine gotovo 59%. Tek nešto više od 38% gospodarstva koristi
poljoprivredne površine u kategoriji od 3 do 20 hektara, dok je udio gospodarstava s
površinama većim od 20 hektara manji od 3%. Većina je poljoprivrednih gospodarstva u
Županiji – iznimka su veći proizvođači mlijeka, voća i povrća – troškovno i cjenovno
nekonkurentna i za sada nemaju velikih izgleda da povećaju konkurentnost. Značajan
problem – osobito za mala i srednja seljačka gospodarstava – jest nerazvijena suvremena
tržna infrastruktura (veletržnice, hladnjače, skladišni prostori i dr.) te neorganiziranost
poljoprivrednih proizvođača u zadruge, klastere ili slične proizvođačke organizacije. Na
području Zagrebačke županije upisano je 182 udruge čije djelatnosti su vezane uz
poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj. Prema granama poljoprivredne proizvodnje,
izdvajaju se tek 4 udruge voćara.

Prema podacima Područnog ureda za katastar Zagreb najveći dio Zagrebačke županije čini
poljoprivredno zemljište koje zauzima više od polovice ukupne površine županije. Slijede
šume i trstici koji pokrivaju trećinu površine Županije dok su vodene površine, naselja,
prometna infrastruktura i ostali načini korištenja zemljišta zastupljeni s desetak posto
površine županije.

Tablica 6. Osnovne kategorije korištenja zemljišta (ha) u Zagrebačkoj županiji – katastarski

podaci

11
Slika 6. Način korištenja zemljišta na području Zagrebačke županije

12
 2.5.1. Voćarske površine

Pretežnu većinu poljoprivrednog zemljišta u Zagrebačkoj županiji čine oranice, a udio

voćnjaka sa oko 2300 ha iznosi nešto više od 3%.

Upotreba poljoprivrednog zemljište na području Zagrebačke županije, prema podacima iz

ARKOD sustava evidencije poljoprivrednih površina, prikazana je u tablici 7.

Tablica 7. Površine poljoprivrednog zemljišta Županije prema vrsti upotrebe

Usporedbe radi, podaci iz 2003. godine pokazuju da površine nisu znatno rasle – u Županiji
je prema Popisu poljoprivrede 2003. zabilježeno oko 2 000 ha voćnjaka, sa raspodjelom
kako slijedi. 23 963 kućanstava s voćnjacima ukupne površine 1 424 ha. Plantažni voćnjaci
zastupljeni su kod 471 kućanstva, a njihova ukupna površina iznosi 282 ha. Iz navedenog
vidljivo je da je prosječna veličina voćnjaka poljoprivrednog kućanstva svega 0.06 ha, dok je
prosječna veličina plantažnih voćnjaka 0.6 ha. Za razliku od poljoprivrednih kućanstava,
prosječna veličina plantaža poslovnih subjekata iznosi 21 ha, odnosno, 14 poslovnih
subjekata s registriranom voćarskom proizvodnjom voćarsku proizvodnju obavlja na 294 ha
plantažnih voćnjaka.

13
Struktura površina prema voćnim vrstama iz 2003. donesena je u Tablici 8. gdje su izdvojene
i površine plantaža kao nositelja komercijalne proizvodnje.

Tablica 8. Struktura proizvodnje važnijih voćnih vrsta u Zagrebačkoj županiji

Komercijalna proizvodnja voća obuhvaća 576 ha plantažnih voćnjaka, odnosno 33,5%

ukupne površine voćnjaka, dok ostalo najvećim dijelom predstavlja nekomercijalnu
proizvodnju na okućnicama poljoprivrednih gospodarstava namijenjenu potrošnji na samom
gospodarstvu. U komercijalnoj proizvodnji voća najzastupljenija je jabuka na koju se odnosi
više od 80% plantažnih voćnjaka. Jabuka predstavlja i najznačajniju voćnu vrstu prema
količini proizvodnje pa je Zagrebačka županija, s proizvodnjom od 12.055 t jabuka u 2005. i
udjelom od 17,3% u ukupnoj proizvodnji u RH bila druga županija po proizvodnji ovog voća u
državi (Statistički ljetopis RH, 2006.).

14
 2.5.2. Voćarska proizvodnja

U biljnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih

grana gdje je na prvom mjestu proizvodnja žitarica, zatim proizvodnja krmnog bilja i uljarica.

Kako ne postoje službeni podaci o prinosima, procjenjuje se da se ostvaren prinos u

voćarskoj proizvodnji kreće oko 15 000 t.

Usporedbe radi, donosimo podatke o strukturi proizvodnje iz 2003. godine u Tablici 9.

Tablica 9. Proizvodnja važnijih vrsta voća u Zagrebačkoj županiji u razdoblje od 1997. do

2003. godine (u tonama ) i koeficijent varijacije za navedeno razdoblje

Za proizvodnju voća u navedenom razdoblju karakteristične su velike oscilacije kroz godine.

Kako su one pokazatelji ovisnosti proizvodnje u prirodnim uvjetima, možemo zaključiti da je
intenzivnost voćarske proizvodnje još uvijek relativno niska.

Zaključno možemo reći da voćarstvo, iako još uvijek zauzima relativno male površine
poljoprivrednog zemljišta, predstavlja značajnu granu poljoprivredne proizvodnje u
Zagrebačkoj županiji. Ovdje prvenstveno treba istaknuti proizvodnju jabuka koja apsolutno
dominira u komercijalnoj proizvodnji kako na poljoprivrednim kućanstvima tako i kod
poslovnih subjekata. Prosječna veličina voćnih plantaža poljoprivrednih kućanstava je vrlo
niska i s obzirom na ekonomiju obujma ovakva gospodarstva ne mogu biti troškovno
konkurentna. Situacija je bitno bolja kod poslovnih subjekata koji raspolažu plantažom
prosječno 35 puta veće površine. U proizvodnosti nema većih pomaka što je vidljivo iz
kretanja proizvodnje pojedinih vrsta voća gdje se ne bilježi ujednačen ili stalan rast
proizvodnje koji bi ukazivao na unapređenje tehnologije proizvodnje.

15
 2.6. Gospodarstvo i poljoprivreda

Zagrebačka županija 2019. godine u poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske sudjeluje

sa oko 10%, pa je tako treća među županijama, nakon Osječko-baranjske i Bjelovarsko-
bilogorske županije. Među vodećim je županijama u stočarskoj proizvodnji, voćarstvu,
proizvodnji krmnog bilja, proizvodnji kravljeg mlijeka, jaja, vina, grožđa, u površinama za
proizvodnju povrća i po brojnosti stoke.

2.6.1. Prilike, problemi i potrebe

Zagrebačka županija već više od desetljeća potiče organiziranje poljoprivrednih proizvođača

te osnivanje udruga i zadruga. S ciljem zaštite i promicanja interesa poljoprivrednih
proizvođača, zajedničkog nastupa na tržištu, unaprjeđenja tehnologije proizvodnje i sl.,
djeluje veliki broj udruga na području Zagrebačke županije.

Iz inicijative za organizaciju voćarske proizvodnje kroz udruživanje proizvođača u županijsku

voćarsku zadrugu „Zagrebački voćnjaci“, na području županije registrirana je prva
proizvođačka organizacija u sektoru voća i povrća u Hrvatskoj. U suradnji s Gradom Velika
Gorica i uz pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je dodijelila koncesiju na zemljište s
pravom građenja u poduzetničkoj zoni Rakitovec (Velika Gorica) izgrađen je sabirno-
logistički centar za voće i povrće koji posluje pod nazivom Distributivni centar za voće i
povrće d.o.o. Izgrađena je uz pomoć EU sredstava (90% povrat) najsuvremenija hladnjača s
kontroliranom atmosferom kapaciteta 3.000 tona u Republici Hrvatskoj.

U budućem razdoblju na postojećoj lokaciji i s postojećom infrastrukturom sadašnjeg

Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici, osnovat će se Centar za razvoj
ekološke poljoprivrede. Ovaj Centar djelovat će kao središnja točka provedbe Akcijskog
plana programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. i omogućit
će prije svega podizanje razine znanja i stručne osposobljenosti proizvođača putem
edukacije i provedbe istraživanja vezanih za primarnu proizvodnju i preradu te primjenu
novih tehnologija u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Osim ovoga, njegova uloga bit će
podizanje razine znanja i informiranosti potrošača o značaju ekološke poljoprivrede na
očuvanje prirodnih resursa (tlo, voda, zrak) i utjecaju na zdravlje. Ovaj Centar bit će
opremljen edukacijsko-proizvodnim postrojenjima za preradu, a imat će i testnu kuhinju,
laboratorij, edukacijske prostore i ostalu potrebnu infrastrukturu. U sklopu Centra opremit će
se i distributivni centar za ekološke proizvode. U tu svrhu, postojeći objekti i oprema
prilagodit će se ovoj namjeni dok će se raspoloživa površina oko Centra iskoristiti za

16
uspostavu istraživanja razvoja ekološke poljoprivrede. Ovakav objekt zahtijeva značajnu
investiciju za koju će se glavnina sredstva osigurati iz Operativnog programa Konkurentnost i
kohezija, Mehanizma za oporavak i otpornost ali i iz drugih nacionalnih i EU sredstava.

U listopadu 2020. godine Zagrebačka županija donijela je i „Program razvoja ekološke

poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. - akcijski plan“, kojim želi postati vodeća
zelena županija koja svoj razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj poljoprivredi. Strateški
ciljevi plana su da 100% poljoprivrednih površina bude pod ekološkim uzgojem, da 100%
hrane u javnim ustanovama bude iz ekološkog uzgoja te da svi restorani i objekti seoskoga
turizma imaju eko jelovnik.

17
Tablica 10. Razvojni problemi i potrebe sektora poljoprivrede i šumarstva u Zagrebačkoj
županiji

18
 2.6.2. SWOT analiza

Analiza prednosti (S), nedostataka (W), mogućnosti (O) i prijetnji (T) za razvoj poljoprivrede u
Zagrebačkoj županiji na temelju analiza prirodno-geografske osnove te obilježja
demogeografskog i socio-ekonomskog razvoja Zagrebačke prikazana je u Tablici 11.

Tablica 11. SWOT analiza za razvoj poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji

19
 2.6.3. Tržišna infrastruktura

U razdoblju od 1995. do 2013. godine u Hrvatskoj su se dogodile brojne promjene koje su

izravno utjecale na poljoprivredu i njoj srodne djelatnosti. Hrvatsko je tržište voća i vina
postalo otvoreno inozemnoj konkurenciji, osobito ulaskom u Europsku uniju, a stupanj
zaštitite domaće proizvodnje uvelike se smanjio u odnosu na vrijeme prije stjecanja
nezavisnosti. Izrazito negativan utjecaj tranzicijskog razdoblja u području distribucije i
prerade poljoprivrednih proizvoda neizbježno je doveo do pada poljoprivredne proizvodnje,
smanjenja proizvodnje u prehrambenoj industriji i drastičnog povećanja uvoza. Tek se
posljednjih godina počeo oporavljati lanac vertikalnih veza između primarne poljoprivredne
proizvodnje i krajnjih potrošača. Tome je doprinijelo jačanje nekih prerađivačkih tvrtki i sve
veće usmjerenje velikih trgovačkih lanaca (posebice nacionalnih) prema domaćim
poljoprivrednim proizvodima.

I na prostoru Zagrebačke županije tržišna infrastruktura za poljoprivredne proizvode

proživljava jednaku sudbinu. Propast državnih zadruga značio je dodatni gubitak tržišta za
više proizvoda čiji se otkup odvijao preko zadruga (ponajprije voća i grožđa). Gradske tržnice
ostaju mjesto prodaje za voće, ali se njihov značaj za mala gospodarstva smanjuje zbog sve
veće zastupljenosti preprodavača među prodavačima. Pod pritiskom navedenih promjena
počinju se u novije vrijeme razvijati novi sustavi distribucije voća i vina u Županiji.

Poticatelji i nositelji razvitka su sama poljoprivredna gospodarstva, zatim županijska uprava i

drugi čimbenici u području poljoprivrede i trgovine poljoprivrednim proizvodima. Dio jačih i
specijaliziranih gospodarstava, koja su sposobna osigurati dovoljne količine proizvoda i
stalnost ponude, nalazi svoj put u suradnji s velikim trgovačkim lancima. S obzirom da je broj
gospodarstava koja imaju uvjete za ovakav vid prodaje još je uvijek malen, sve se više
gospodarstava odlučuje na udruživanje i na taj način postati ozbiljan partner trgovcima. Ovo
je posebno izraženo u slučaju proizvodnje i distribucije voća, napose jabuke. Manji
proizvođači proizvoda više kvalitete, dodane vrijednosti ili specifičnih obilježja sve se više
okreću izravnoj prodaji kao rješenju problema distribucije. Izravna prodaja razumijeva
prodaju proizvoda izravno krajnjem potrošaču, bilo na samom gospodarstvu ili dolaskom do
potrošača. U okviru ovog sustava distribucije značajan je doprinos dala Zagrebačka županija
koja je potaknula više razvojnih projekata za tradicijske proizvode i proizvode dodane
vrijednosti (vinske ceste, seoski turizam, razvitak županijskih marki, promocijska zbivanja,
specijalizirane trgovine i sl.). Najveći problem tržišta i distribucije voća je nedostatak
kapaciteta za čuvanje i doradu proizvoda, čime se uvelike skraćuje razdoblje prodaje i
onemogućava postizanje optimalne cijene na tržištu. Hladnjače, sortirnice i pakirnice koje

20
nedostaju na cijelom području, preveliki su poslovni zalogaji za pretežito mala gospodarstva.
U posljednje vrijeme javljaju se pozitivni pomaci kroz zajednička ulaganja udruženja više
manjih gospodarstava te regionalne i lokalne samouprave.

Poznata je Hladnjača Moslavina voće d.o.o. koja ima kapacitete za dugotrajno čuvanje
jabuke od 11.500 tona u jednom turnusu, ULO tehnologiju čuvanja jabuke, kalibrator i
pakirnicu godišnjeg kapaciteta 25.000 tona. Hladnjača je od 2007.-2010. potpuno obnovljena
i nadograđena te je u tom periodu i instalirana navedena oprema. Osim jabuka, hladnjača je i
distributivno skladište za banane i ostalo voće sezonskog karaktera

21
 2.6.4. Regionalizacija (2008.) i potencijal intenziviranja voćarske proizvodnje

U suradnji s Agronomskim fakultetom Županija je 2008. godine provela regionalizaciju za

voćarsku proizvodnju prema kojoj Zagrebačka županija s pomoekološkog stajališta
predstavlja tradicionalno voćarsko proizvodno područje, koje ima čitav niz komparativnih
prednosti u pogledu racionalnog korištenja potencijala prirodnih staništa za velik broj vrsta i
sorti voćaka. Nalazi se u središnjem dijelu glavnog voćarskog područja sjeverozapadne
Hrvatske. Ovdje prevladavaju klimatogene vegetacijske zajednice Querceto carpinetum
Croaticum Horv. (Hrvatska zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba) i Querceto castanetum
Horv. (Zajednica hrasta i kestena) s izrazitom indikacijom povoljnih prilika za intenzivnu
proizvodnju: jabuka, kruška, šljiva, marelica, bresaka, te trešanja, višanja, oraha, lijeske i
jagodastog voća općenito, a posebice: jagoda, malina i ribiza.

Osnovne klimatske karakteristike glavnog uzgojnog područja voća u Županiji su:

- srednje temperature najhladnijeg mjeseca ne padaju ispod -10 °C, a najtoplijeg ne prelaze
iznad 20 °C
- oborine su uglavnom jednako raspoređene na cijelu godinu, ali najsušniji dio godine pada u
hladno godišnje doba, na početak toplog dijela godine i potkraj jeseni.

Kod ocjene proizvodnog područja s klimatološkog stajališta, najveća se pažnja poklanja

temperaturama i to minimalnim, maksimalnim, srednjim dnevnim temperaturama i
temperaturama zraka u 14 sati tijekom kolovoza i rujna. Na području Zagrebačke županije
kreću se apsolutne minimalne temperature oko -20 °C, maksimalne oko 37 °C, srednje
godišnje 11,70 °C, u periodu vegetacije 18,10 °C, a u 14 sati tijekom kolovoza 21,10 °C i
rujna 22,10 °C. Ukupna količina oborina na ovom području iznosi oko 875 mm, od čega u
periodu vegetacije oko 500 mm. Hidrotermički koeficijenti po Popovu iznosi oko 1,30, što
ukazuje da je moguća intenzivna voćarska proizvodnja bez primjene natapanja. Relativna
vlaga zraka o kojoj puno ovisi kvaliteta zimskih sorti jabuka i krušaka, iznosi u kolovozu 76%,
a u rujnu 82%. Zbog povremenih vrlo hladnih zima, kada se velike mase hladnog zraka
skupljaju u nizinama, može doći do pozebe vegetativnih i generativnih organa. S time u vezi
za uzgoj voćaka imaju komparativnu prednost blago uzdignuti položaji sa kojih se hladan
zrak kao teži «ruši» u nizinu, pa je onemogućena njegova duža stagnacija i stalno djelovanje.
Za takove položaje kažemo da imaju prirodno osiguranu zračnu drenažu. Uz to treba za
uzgoj voćaka birati zaštićene položaje, a izbjegavati otvorene od hladnog vjetra i zatvorene
gdje dugo stagnira hladan zrak.

22
Prema nekim službenim statističkim podacima (2008.) pod voćnjacima se nalazi oko 4.000
ha (3.990), a ukupna proizvodnja voća kreće se u rasponu 10 do 20 000 tona. U proizvodnji
je najzastupljenija jabuka (oko 80%), a u manjoj mjeri uzgajaju se šljive, trešnje i ostale
voćne vrste. Ovakvom proizvodnjom potencijal proizvodnog područja Zagrebačke županije
iskorištava se na vrlo niskoj razini. Naime, na području Zagrebačke županije ima puno
položaja na kojima je moguće organizirati stabilnu intenzivnu voćarsku proizvodnju, a najveći
dio prikladnih, i to najboljih površina za intenzivnu proizvodnju voća, još nije uključen u
proizvodnju.

Tablica 12. Zbirni prikaz površina za klase pogodnosti tala za pojedine voćne vrste u
Zagrebačkoj županiji

2.6.4.1. Regionalizacija na primjeru jabuke

Prema 12. površina pogodnih tla klase P-1 pogodnosti za jabuku iznosi 12.433,8 ha.
Umjereno pogodna tla klase P-2 pogodnosti za jabuku zauzimaju ukupnu površinu od
33.578,5 ha. Ograničeno pogodna tla klase P-3 pogodnosti za uzgoj jabuke zauzimaju
ukupnu površinu od 25.464,5 ha. Privremeno nepogodna tla klase N-1 pogodnosti za jabuku
nisu utvrđena. Trajno nepogodna tla klase N-2 pogodnosti za jabuku zauzimaju ukupnu
površinu od 101.791,2 ha.

2.6.4.1.1. Preporuke za razvoj uzgoja jabuke

Izbor podloga – dugogodišnja praktična iskustva voćara naprednih europskih voćarskih

država dokazuju, da je podloga M9 i njezini klonovi za sada najprimjerenija za uzgoj jabuke u
uzgojnim oblicima vretenastog grma, uskog vretena, sjeverno-nizozemskog vretena, super
uskog vretena i modificiranog uskog vretena.

23
Njezine (M9) prednosti su:
• Kržljav rast koji utječe na manji rast izboja i rani dolazak u početnu i punu rodnost naročito
kod bujnijih triplodnih i manje rodnih sorata
• Povećavanje krupnoće plodova sitnoplodnih sorata
• Sorte na njoj sazrijevaju par dana prije nego na podlogama MM106 ili M26
• Podloga je visoko adaptivna i dobro uspijeva i na lošijim tlima

Slabosti:
• Zbog malog korjenovog sustava nedostatno učvršćuje voćke, pa joj zato cijeli životni vijek
treba armatura (zbog armature za protugradnu zaštitu to više nije slabost)
• Kod krupnooplodnih sorata uzrokuje naročito kod manjih opterećenja (mraz) prekrupne
plodove

U naprednim voćarskim zemljama zastupljena je s više od 90 % i trenutno nema bolje za

zamjenu. Među brojnim klonovima kao najprikladniji se pokazao nizozemski klon T337 VF, te
klon FL 56. Preporučuje se uporaba klona T337.

Izbor sorata – Za niže ravnije terene preporučuju se sorte Gala i Golden Delicious, a za
tipične voćarske terene na blagim nagibima, pored spomenutih i Elstar, Jonagold i Braeburn

2.6.4.2. Dunja

Sorte dunje i mušmule u Zagrebačkoj županiji do sada nisu uzgajane u proizvodnim

voćnjacima, mada za njihov uzgoj postoje povoljni uvjeti. Za uzgoj možemo preporučiti sorte
dunje Leskovačka i Champion, a mušmule Royal i Velika holandska.

2.6.4.3. Trešnja

Trešnja se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, sjemenjacima vrsta Prunus

avium, Prunus mahaleb i Prunus cerasus, a ponekad i Prunus fruticosa. Na generativnim
podlogama razvija bujna stabla, te je u uzgoju od svih problema najveći berba, jer od
ukupnih troškova proizvodnje na berbu otpada oko 60%. Pošto su plodovi trešnje sitni, a za
stolnu potrošnju beru se s peteljkama, berba je mukotrpna, dugotrajna i skupa. Zbog
opadanja proizvodnje uslijed skupe i teško izvodive berbe, danas se traže prikladna rješenja
da bi se zaustavio pad proizvodnje i unaprijedila kultura trešanja. Ova složena problematika
pokušava se riješiti uporabom podloga slabije ili srednje bujnosti. Pri tom se mora voditi
računa o specifičnim uvjetima tla, klime, uzgojnog oblika i gustoće sklopa. Koliko god je

24
prejak rast neprihvatljiv zbog poteškoća u održavanju habitusa manjih dimenzija i kasnog
ulaska u produktivnu dob, neprihvatljiv je i preslab rast jer ne omogućuje postizanje punog
produktivnog habitusa u kratkom roku, a što je osnovna prednost intenzivnih nasada u
gustom sklopu. Za uzgoj trešanja u srednjoj gustoći sklopa na nekarbonatnim tlima
preporučuju se podloge F-12/1 i Colt, a na karbonatnim tlima S.L. 64. Srednja gustoća
podrazumijeva 400 do 600 (800) stabala po hektaru
U intenzivnim nasadima gustog sklopa preporučuje se uporaba podloge Gisela 6, te na
lakšim tlima uz obavezno natapanje i podloge Gisela 5 i Gisela 3. Pri uporabi ovih podloga
gustoća sklopa može se kretati u rasponu od 1.000 do 2.000 stabala po hektaru.

2.6.4.4. Breskva

Breskva se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, sjemenjacima vrste Prunus

persica. Sjemenjaci vinogradarske breskve kao podloga su prikladni za tla koja ne sadrže
više od 5-6% aktivnog vapna. Za tla s većim sadržajem aktivnog vapna, ali ne iznad 12%,
preporučujemo podlogu GF677.

2.6.4.5. Marelica

Marelica se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, sjemenjacima marelice,

vinogradarske breskve, te različitih vrsta i sorti šljive. U nas se najčešće marelica cijepi na
podlogu Prunus cerasiferaea, ali se na toj podlozi na teškim tlima često javlja apopleksija.
Učestalost apopleksije je manje izražena na sjemenjacima bjelošljive, te ovu podlogu
preporučujemo. Pored toga, preporučujemo uporabu selekcionirane vegetativne podloge
Mrs.2/5.

2.6.4.6. Šljiva

Šljiva se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, sjemenjacima džanarike Prunus

cerasiferaea. Na toj podlozi šljiva razvija bujna stabla što dovodi do kasnijeg ulaska u
produktivnu dob, a svi pomotehnički zahvati su otežani, a posebice je skupa berba plodova
namijenjenih za potrošnju kao svježe voće. Stoga se za intenzivan uzgoj u gustom sklopu
preporučuju podloge manje bujnosti.

2.6.4.7. Orah

Za uzgoj oraha koriste se sjemenjaci običnog oraha (Juglans regia) ili crnog oraha (Juglans
nigra). Preporučuje se uporaba podloge J.regia.

25
 2.6.4.8. Lijeska

Lijeska se obično uzgaja na vlastitom korijenu (izdanak). Ponekad se kao podloge koriste
sjemenjaci medvjeđe lijeske (Corylus colurna) jer ne razvijaju korijenove izdanke.
Preporučuje se uporaba vegetativno umnoženih sorata izdancima.

2.6.4.9. Jagoda

Uzgoj jagode na poljoprivrednim površinama Zagrebačke županije vrlo je proširen, koriste se

nove sorte i suvremeni sustavi uzgoja. Širenje proizvodnje jagode praktično je ograničeno
mogućnošću plasmana plodova jagode, koji se u sadašnje vrijeme uglavnom plasiraju kao
svježe voće na području Zagrebačke županije.

2.6.4.10. Malina i kupina

Imajući u vidu povoljne uvjete uzgoja, uzgoj maline i kupine na poljoprivrednim površinama
Zagrebačke županije malo je proširen. Preporučuje se intenzivan uzgoj obadvije kulture uz
primjenu armature, pri čemu bi razmak između redova za malinu trebao iznositi 2,2-2,5 m, a
za kupinu 3,0 m.

2.6.4.11. Ribiz i ogrozd

Imajući u vidu povoljne uvjete uzgoja, uzgoj ribiza i ogrozda na poljoprivrednim površinama
Zagrebačke županije malo je proširen, te se isti uglavnom uzgajaju na okućnicama.
Preporučuje se intenzivan uzgoj obadvije kulture u uzgojnom obliku grma.

2.6.4.12. Borovnica

Uzgoj borovnice na području Zagrebačke županije malo je proširen. U novije vrijeme interes
za uzgoj ove voćne vrste raste. Preporučuje se intenzivan uzgoj.

26
 2.6.5. Zaključci Regionalizacije

Zagrebačka županija ima značajne i u velikoj mjeri neiskorištene potencijale za proizvodnju

voća. Čak 50% poljoprivrednih površina Zagrebačke županije u većoj ili manjoj mjeri
prikladno za voćarsku proizvodnju, ne računajući pri tom da jagodaste voćne vrste mogu
ravnopravno konkurirati povrćarskim kulturama na površinama "rezerviranim" za povrćarstvo.

Važno je pitanje opsega proizvodnje u pojedinom području, kako bi se bolje planirala

mehanizacija, otkup itd., što sve može riješiti dobro organizirana kooperacija. Smatra se da
je gotovo za svaku vrstu potrebno na pojedinom području organizirati proizvodnju na
najmanje 50 ha. Za jabuke, kruške, šljive, višnje, trešnje i marelice mogu biti vrlo prikladni
voćnjaci od 1 do 3 ha. Pri uzgoju jagoda, malina i ribiza mogu se prakticirati i manji voćnjaci
od 0,25 do 1 ha.

Proizvodnja voća u Zagrebačkoj županiji je mala i za podmirenje potrošnje glavnina voća

nabavlja se izvan regije.

27
 3. JASTREBARSKO

3.1. Obilježja

Deagrarizacija i deruralizacija obilježila je ovaj kraj, stoga poljoprivreda većini stanovništva

nije glavni izvor prihoda, a zabrinjavajuće i smanjenje broja seoskog stanovništva. S druge
strane je tekao proces industrijalizacije pa tako sve više i urbanizacije.

Grafikon 1. Kretanje udjela poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu na području Grada

Jastrebarskog za razdoblje 1961.

Godine 2003. bilježi se oko 85 hektara voćnjaka, a u 2021. oko 165 ha voćnjaka (te 0.88 ha
rasadnika i 2.9 ha miješanih trajnih nasada) kao i ukupna proizvodnja voća procijenjena na
oko 900 tona.

Područje pretežno karakterizira usitnjenost posjeda malih površina i proizvodnja u

nekomercijalne svrhe. Važno je naglasiti bogatstvo autohtonih ili lokalnih sorte koje se može
iskoristiti, osobito u ekološkom uzgoju.

Tradicionalne voćne vrste na području Jastrebarskog kao i čitave Zagrebačke županije koje
su zasađene uglavnom uz okućnice, sadrže značajno veće količine fenola i flavonoida –
iznimno važnih spojeva za zdravlje, a od vrsta najviše dominiraju jabuke, kruške, trešnje,
šljive i breskve. Jedna od dominantnih vrsta je jabuka koja se pojavljuje u nizu sorta –
božićnica, bobovec, kanada, boskop, cox orange, gravenstein, šampanjka, zelenika itd. Od

28
drugih vrsta učestala je kruška i to tepka, a od pojedinačnih stabala ističu se dunje,
mušmule, oskoruše, orah i drijen.

Zaključci Regionalizacije iz 2008. su da je intenzivnu voćarsku proizvodnju u sustavu

integrirane, a djelomično i organske proizvodnje voća moguće organizirati i u područje
Plešivice koja spada u područje Grada – ova tla su srednje bonitetne vrijednosti i prikladna
su za uzgoj voćaka. Za uzgoj treba birati blage padine.

Primjer pogodnosti tala za jabuku na području Grada donesen je na Slici 9.

Slika 7: Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jabuke u Zagrebačkoj županiji

(izrezak za Jastrebarsko)

Slika 8. Legenda za kartu sa Slike 7 (površine se odnose na čitavu Županiju)

29
 3.2. Voćarstvo u prošlosti

Opskrba voćem s jedne se strane osiguravala vlastitom proizvodnjom, što osobito vrijedi za
ljude smještene na više brežuljkastim područjima, a s druge strane trampom (razmjenom
dobara), što vrijedi za ljude iz nizine (iako su i oni znali imati posjede na bregovitijim
predjelima upravo radi osiguravanja potreba za voćem).

Voćne vrste često su se uzgajale na okućnicama i to na generativnom korijenu.

Sela koja su bila na pola puta između nizinskih i brdskih krajeva postajala su trgovišta gdje
se vršila trampa – ljudi iz nizine donosili su primjerice brašno od kukuruza ili pšenice, a ljudi
sa brijega svježe plodove voća ili voćne prerađevine.

Također, plodovi su se prodavali i na tržnicama ili sajmovima u većim središtima

(Jastrebarsko, Karlovac i Zagreb i dr.).

Od voćnih vrsta najznačajnije su bile šljive (osobito bistrice), kruške, jabuke, orasi.

Voće se također prerađivalo u džemove ili rakije (šljivovica, rakija od kruške tepke), koristilo
se za pečenje kolača (orahnjača, štrukli od višnje/trešnje/jabuka), za proizvodnju sokova
(između ostalih od cvijeta bazge). Divlji šipak se brao i sušio za čaj, a šumske jagodu za
svježu potrošnju (često poslužene zajedno s vrhnjem).

Osobito je poznata ukusna i rodna okićka trešnja koju su „okićke kumice“ prodavale i po
zagrebačkim tržnicama.

30
 3.3. Voćarstvo danas

Postoje maleni monosortni ili mješoviti nasadi voćnih vrsta koji se koriste u nekomercijalne
svrhe, za osobne potrebe ili vrlo male dodatne prihode. Voćke su prisutne na okućnicama.
Radi se o voćnim vrstama: kruška (petrovka, tepka), breskva, jabuka, šljiva (bistrica i dr.),
orah. Poznato je samo nekoliko modernijih nasada lijeske, jabuke i jagode čija je površina
malena pa obiteljima predstavlja, uz zadovoljavanje osobnih potreba, sekundarni izvor
prihoda – a proizvode se stolne jabuke uz što ste proizvede sok, ocat i džem; plodovi
lješnjaka, med od lijeske; stolne jagode i džem.

Dio ljudi i dalje običava iskoristiti malenu količinu plodova koje dobije, što za stolnu potrošnju,
što za proizvodnju rakije, džema, soka i dr. kao što se običavalo u prošlosti.

31
4. Zaključak

Udio voćarstva u proizvodnji na području Grada Jastrebarskog je vrlo nizak, što ukazuje na
lošu organiziranost i edukaciju i nedostatak suvremenih tehničkih i tehnoloških znanja ili
novčanog kapitala što je preduvjet za početak takve proizvodnje, tj. intenzivne proizvodnje
koja je moguća ili zahtjeva manje površine (struktura posjeda koja karakterizira područje
Jastrebarskog) i koja je moguća u strukturi obiteljske organizacije same proizvodnje.

Za razvoj voćarstva također je jedan od ključnih nedostataka nepostojanje organiziranog i

transparentnog tržišta, nepostojanje rashladnih prostora (ili njihova udaljenost, ili nedostatna
veličina) gdje bi se proizvodi zbrinuli do plasmana na tržište, nepostojanje ili skupoća opreme
za obradu, sortiranje i pakiranje koju si manji proizvođači teško mogu priuštiti, a da bi takva
investicija ekonomski mogla biti opravdana ili isplativa.

Osim tih nedostataka treba reći da su i sami prinosi po hektru niži od hrvatskog prosjeka.
Uzrok takvog stanja leži i u slaboj educiranosti proizvođača, vrlo sporom privikavanju na
sustav poticaja te usprkos blizini Zagreba, otežanoj prodaji i naplati gotovo svih
poljoprivrednih proizvoda koji su zbog spomenutih činjenica nekonkurentni cijenom prema
robi koja je u ponudi na tržištu.

Iako je iz prethodno navedenih činjenica, koje ocrtavaju sadašnje stanje, lako zaključiti da je
stanje u poljoprivrednoj proizvodnji na području Grada izrazito loše, ono se ipak može
promijeniti zbog prisutnih potencijala. Za oporavak poljoprivredne proizvodnje i izlaz iz
trenutnog stanja nužni su određeni koraci. Neki od tih koraka lako se mogu provesti kroz
gradske, županijske i državne institucije, dok bi druge trebali poduzeti pojedinci, tj. građani
koji su voljni sudjelovati i participirati u poljoprivrednoj proizvodnji i distribuciji proizvoda
prema otvorenom tržištu koje neosporno postoji u obliku neposredne blizine grada Zagreba i
okolice s visokom koncentracijom stanovništva. Institucije i stručne službe za poljoprivredu
još uvijek su na nezadovoljavajućoj tehničkoj, stručnoj i organizacijskoj razini. Postojeća
poljoprivredno savjetodavna služba ne zadovoljava što je lako dokazivo iz činjenice stanja na
terenu gdje je loša razina primjene agrotehničkih mjera, loša uporaba postojećih resursa,
needuciranost i neupoznatost proizvođača s novim i modernijim oblicima proizvodnje te
izostanak dohodovne proizvodnje u kojoj je primjena tehničkih i tehnoloških znanja ključ
uspjeha.

Uz postojanje zainteresiranih proizvođača lako bi se mogla ostvariti i suradnja s

Agronomskim fakultetom te se kroz određene projekte mogu naučiti i dobiti nova znanja koja

32
bi unaprijedila taj vid proizvodnje. U velikom broju slučajeva u kojima se može ostvariti
interes kod suradnje obje strane, nedostaje posrednik koji bi omogućio ili pospješio takav
oblik.

U pogledu voćarske proizvodnje Grad Jastrebarsko predstavlja nedovoljno razvijenu cjelinu u

sastavu Zagrebačke županije.

Zagrebačka županija, premda ima izvjestan doprinos voćarskoj proizvodnji, može puno bolje
iskoristiti svoje potencijale kako je prikazano u radu.

33
 5. Popis literature

1. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2004). REGIONALIZACIJA

POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI.
https://www.zagrebacka-zupanija.hr/media/filer_public/59/e0/59e0add0-6819-4e95-b43c-
5d9599f9d008/regionalizacija_poljoprivredne_proizvodnje.pdf – pristup 07.02.2023.
2. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2008). REGIONALIZACIJA VOĆARSKE I
VINOGRADARSKE PROIZVODNJE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI.
https://www.zagrebacka-zupanija.hr/media/filer_public/52/b1/52b19c64-023a-4fbd-b7ff-
ab946f7c7489/regionalizacija_vocarske_i_vinogradarske_proizvodnje_zz.pdf – pristup
07.02.2023.
3. Aračić, K. (2014). 'BIOLOŠKO SUZBIJANJE KOROVA', Diplomski rad, Sveučilište Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano:
14.01.2023., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:022721
4. Lončarić, T. (2020). 'Utjecaj Zagreba i Karlovca na socioekonomski razvoj
Jastrebarskog', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,
citirano: 07.02.2023., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:422140
5. Medić, T. (2021). 'Perspektive razvoja poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji', Diplomski
rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 07.02.2023.,
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:431829
6. Skendrović Babojelić, M., 2019. Tradicionalne voćna vrste i najzastupljenije sorte na
području Zagrebačke županije.[Traditional fruit species and the most common varieties in
the area of Zagreb County]. Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo,
Zagreb
7. Štibuhar, D. (2019). 'Perspektive razvoja Samobora', Diplomski rad, Sveučilište u
Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 08.02.2023.,
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:321135¸
8. Vidović, I. (2018). 'Ekološka proizvodnja na području Velike Gorice: ograničenja i
mogućnosti', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, citirano:
07.02.2023., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:476777
9. Zagrebačka županija (2022). PLAN RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA PERIOD
2021.-2027. https://www.zagrebacka-zupanija.hr/media/filer_public/c3/7f/c37fbe00-25f9-
4b3a-9368-6ec6c0d2b9d8/plan_razvoja_zagrebacke_zupanije_za_period_2021-2027.pdf
– pristup 07.02.2023.
10. Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije (2021). IZVJEŠĆE O STANJU U
PROSTORU 2016. – 2020. GODINE. https://www.zpuzz.hr/sadrzaj/stanje-u-
prostoru/izvjesce-o-stanju-u-prostoru-2016-2020-/ – pristup 07.02.2023.
34