Pregled formula iz Fizike 1 i Fizike 2

FER/fizika
8. veljače 2013.

1 Kinematika čestice 2 Dinamika čestice

Položaj ~r [t], brzina ~v [t] i akceleracija ~a [t]: Količina gibanja i kinetička energija:
Z t
d mv 2
~v [t] = ~r [t] ~r [t] = ~r [t0 ] + ~v [t′ ] dt′ p~ = m~v Ekin. =
dt t0 2

d
Z t Jednadžba gibanja:
~a [t] = ~v [t] ~v [t] = ~v [t0 ] + ~a [t′ ] dt′ d
dt t0 ~p = F~
dt
Gibanje stalnom brzinom ~v :
F~ = m~a (m = konst.)
~r [t] = ~r [t0 ] + ~v (t − t0 ) Impuls sile:
Gibanje stalnom akceleracijom ~a: Z t2
I~ = F~ [t] dt = p~ [t2 ] − p~ [t1 ]
~v [t] = ~v [t0 ] + ~a (t − t0 ) t1

~a Kutna količina gibanja i moment sile:

~r [t] = ~r [t0 ] + ~v [t0 ](t − t0 ) + (t − t0 )2
2
~ = ~r × ~p
L ~ = dL
M ~ = ~r × F~
Kosi hitac uz ~a = −g ̂ u z = 0 ravnini: dt
~r [0] = 0 ~v [0] = v0 (cos α ı̂ + sin α ̂) Rad, kinetička energija, snaga:

~v [t] = v0 cos α ı̂ + (v0 sin α − gt) ̂

Z ~
r2
dW = F~ · d~r W12 = F~ [~r ] · d~r
 g 
~r [t] = v0 t cos α ı̂ + v0 t sin α − t2 ̂ ~
r1
2
2 dW
gx ∆W = ∆Ekin. P = = F~ · ~v
y[x] = x tg α − 2 (1 + tg2 α) dt
2v0
Konzervativne sile ( F~ [~r ] · d~r = 0), potencijalna energija:
H
Gibanje po kružnici polumjera r u z = 0 ravnini:
Z ~
r
~r [t] = r (cos ϕ[t] ı̂ + sin ϕ[t] ̂) Epot. [~r ] = Epot. [~r0 ] − F~ [~r ′ ] · d~r ′
~
r0
d
~v [t] = rω[t](− sin ϕ[t] ı̂ + cos ϕ[t] ̂) ω[t] = ϕ[t]
dt F~ [~r ] = −∇Epot. [~r ]
α[t] d
~a [t] = −(ω[t])2 ~r [t] + ~v [t] α[t] = ω[t] ∆Ekin. + ∆Epot. = 0
ω[t] dt
uz definiciju ω
~ = ω k̂, α
~ = α k̂ i ~a = ~arad. + ~atang. : 1 2
sila opruge: F [x] = −kx Epot. [x] = kx
~v = ~ω × ~r ~arad. = ~
ω × ~v ~atang. = α
~ × ~r 2
sila teža: G~ = −mg ̂ Epot. [y] = mgy
Kruženje stalnom kutnom brzinom ω:
Nekonzervativne sile ( F~ [~r ] · d~r 6= 0):
H
ϕ[t] = ϕ[t0 ] + ω(t − t0 )
trenje klizanja: F = µN
Kruženje stalnom kutnom akceleracijom α:

ω[t] = ω[t0 ] + α(t − t0 ) Centripetalna sila:

α mv 2
ϕ[t] = ϕ[t0 ] + ω[t0 ](t − t0 ) + (t − t0 )2 F~CP = m~arad. = −mω 2~r FCP =
2 r

1
2 FER/fizika: 8. veljače 2013.

3 Sudar dviju čestica 5 Kruto tijelo

Veličine označene s ′ odnose se na stanje nakon sudara: Vrtnja oko čvrste osi (s je udaljenost od osi):
X p
m1~v1 + m2~v2 = m1~v1′ + m2~v2′ Iz = mi s2i s = x2 + y 2
i

m1 v12 + m2 v22 ′ m1 v1′ 2 + m2 v2′ 2 teorem o paralelnim osima: Iz = Icm + md2

Ekin. = Ekin. =
2 2 teorem o okomitim osima: Iz = Ix + Iy
|~v1′ − ~v2′ | d
koeficijent restitucije: k= Lz = Iz ω Lz = Iz α = Mz
|~v1 − ~v2 | dt
1
Ekin. = Iz ω 2 P = Mz ω dW = Mz dϕ
′ m1 m2 |~v1 − ~v2 |2 2
Q = Ekin. − Ekin. = −(1 − k 2 ) Vrtnja uz translaciju:
2(m1 + m2 )
1 2 1
Savršeno neelastični sudar (k = 0): Ekin. = mvcm + Icm ω 2
2 2
m1~v1 + m2~v2 Vrtnja tijela oko glavne osi (osi simetrije):
~v1′ = ~v2′ =
m1 + m2 ~ = Icm ~ω
L
Savršeno elastični čeoni sudar (k = 1): Momenti tromosti Icm u odnosu na os kroz centar mase
nekih simetričnih tijela:
(m1 − m2 )~v1 + 2m2~v2
~v1′ = Tanki prsten, os ⊥ na ravninu prstena: mR2
m1 + m2
1 2
Okrugla ploča, os ⊥ na ravninu ploče: 2 mR
(m2 − m1 )~v2 + 2m1~v1 Šuplji valjak, os simetrije: 1 2 2
~v2′ = 2 m(R1 + R2 )
m1 + m2 Homogena kugla: 2 2
5 mR
Općenit čeoni sudar, ~v2′ − ~v1′ = −k(~v2 − ~v1 ): Tanka šuplja kugla (sfera): 2
3 mR
2

1 2
Tanki štap duljine L, os ⊥ na štap: 12 mL
m1~v1 + m2~v2 m2 (~v1 − ~v2 )
~v1′ = −k
m1 + m2 m1 + m2
6 Gravitacija
m1~v1 + m2~v2 m1 (~v2 − ~v1 )
~v2′ = −k
m1 + m2 m1 + m2 Sila na česticu 1:
m1 m2
F~12 = −GN 2 r̂12 ~r12 = ~r2 − ~r1
r12
4 Sustav čestica
Gravitacijsko polje i potencijal:
Masa i centar mase sustava, i = 1, . . . , N : X mi (~r − ~ri )
~g [~r ] = −GN 3
F~ [~r ] = m~g[~r ]
|~
r − ~
r i |
X 1 X i
m= mi ~rcm = mi~ri X mi
i
m i φ[~r ] = −GN Epot. [~r ] = mφ[~r ]
i
|~r − ~ri |
d d ~g[~r ] = −∇φ[~r ] F~ [~r ] = −∇Epot. [~r ]
~vcm = ~rcm ~acm = ~vcm
dt dt
Količina gibanja sustava:
7 Neinercijski sustavi
d
F~i = F~
X X
p=
~ ~pi = m~vcm p~ = m~acm = Galileijeve transformacije (S ′ se giba brzinom v u smjeru
dt
i i x-osi):
Kutna količina gibanja sustava: x′ = x − vt y′ = y z′ = z t′ = t

d~ X ~ vx′ = vx − v vy′ = vy vz′ = vz

~ = ~i ~
X
L L L= Mi = M Jednadžba gibanja (S ′ ubrzava akceleracijom ~a0 u odnosu na
i
dt i
inercijski sustav S):
Kinetička energija sustava: m~a = F~ m~a′ = F~ + F~I′ F~I′ = −m~a0
1X 1 1X Centrifugalna i Coriolisova sila:
Ekin. = mi vi2 = mvcm
2
+ mi |~vi − ~vcm |2
2 i 2 2 i F~CF
′
= mω 2~r F~COR
′
= 2m~v ′ × ω
~
Pregled formula iz Fizike 1 i 2 3

8 Relativistička mehanika Poiseuilleov zakon:

p1 − p2 π(p1 − p2 ) 4
R2 − r 2


Lorentzove transformacije (S ′ se giba brzinom v u smjeru v[r] = qv = R
4ηℓ 8ηℓ
x-osi, β = v/c):
Stokesov zakon:
x − vt t − vx/c2 Fotpor = 6πηRv
x′ = p y′ = y z′ = z t′ = p
1 − β2 1 − β2 Turbulentno strujanje:
p 1
kontrakcija duljine: ∆x = ∆x0 1 − β 2 Fotpor = C0 Sρv 2
2
∆t0
dilatacija vremena: ∆t = p
1 − β2 11 Toplina i temperatura
Transformacija brzine:
Toplinsko rastezanje:
p
ux − v uy,z 1 − β 2 dℓ
u′x = u′y,z = ℓ = ℓ0 (1 + α ∆T ) α=
1 − vux /c2 1 − vux /c2 ℓ0 dT
Količina gibanja i energija čestice: dV
V = V0 (1 + γ ∆T ) γ= ≃ 3α
V0 dT
~p = γm~v E = γmc2 = mc2 + Ekin. Jednadžba stanja idealnog plina:
1 v m
γ= p β= pV = N kT = nRT = RT
c M
1 − β2
Vodenje topline (∆T = T2 − T1 > 0):
E 2 = (pc)2 + (mc2 )2
∆T dQ ∆T ∆T ∆x
Q=λ St Φ= =λ S= R=
∆x dt ∆x R λS
9 Statika fluida
12 Termodinamika
Tlak, uvjet ravnoteže fluida, uzgon:
Prvi zakon:
dF
p= dp = −ρg dh dFU = ρg dV d′ Q = dU + d′ W d′ W = p dV
dA
Hidrostatski tlak na dubini d (ρ = konst.): Toplinski kapaciteti:
   
1 dQ 1 dQ
p[d] = p0 + ρgd Cp = CV =
n dT p=konst. n dT V =konst.
Izotermna atmosfera (p/ρ ∝ T = konst.): Cp Cp CV
Cp − CV = R κ= cp = cV =

ρ0
 CV M M
p[h] = p0 exp − gh Adijabatski proces (d′ Q = 0):
p0
 κ  κ−1  (κ−1)/κ
Površinska napetost: p1 V2 T1 V2 p1
= = =
  p2 V1 T2 V1 p2
dW dF 1 1  
σ= = ∆p = σ + nR p1 V1 T2
dS dℓ R1 R2 W12 = (T1 − T2 ) = 1−
κ−1 κ−1 T1
Kapilarna elevacija: Izotermni proces (T = konst.):
2σ cos θ
h= V2 p1
ρgr W12 = nRT ln = nRT ln
V1 p2

10 Dinamika fluida Carnotov kružni proces (T1 > T2 ):

 
T2
Jednadžba kontinuiteta, Bernoullijeva jednadžba: W = Q1 + Q2 = |Q1 | − |Q2 | = Q1 1 −
T1
dV ρv 2 W T2
qv = = Sv = konst. p + ρgh + = konst. η= =1−
dt 2 Q1 T1
Viskozno trenje, Reynoldsov broj: Entropija:
2
d′ Q d′ Q
Z
dv ρvℓ dS = S2 − S1 =
FTR = ηS Re = T 1 T
dz η
4 FER/fizika: 8. veljače 2013.

13 Kinetička teorija 1 2 1
E= kA = mω02 A2
2 2
Tlak, unutarnja energija i toplinski kapacitet idealnog plina: Matematičko, fizičko i torziono njihalo:
Nm 2 2N 2 g 2 mgℓcm g 2 D
p= v = Ekin. ωmat. = ωfiz. = = ωtorz. =
3V 3V ℓ Icm + mℓ2cm ℓred. I
i i i Prigušeno titranje, ma = −kx − bv, δ < ω0 :
Ekin. =kT U= N kT = nRT
2 2 2
i+2 i i+2 d2 d k b
Cp = R CV = R κ= 2
x[t] + 2δ x[t] + ω02 x[t] = 0 ω02 = 2δ =
2 2 i dt dt m m
q
Maxwellova raspodjela: x[t] = Ae −δt
cos[ωt + φ] ω = ω02 − δ 2 = 2πf = 2π/T
mv 2
 
dN 4N  m 3/2 2 2πδ ω
Nv = =√ v exp − λ = δT = Q=
dv π 2kT 2kT ω 2δ
r r r Kritično prigušenje, δ = ω0 :
2RT 8RT p
2
3RT
vmax = v= v = 

M πM M x[t] = e−δt x[0] + v[0] + x[0]δ t
Maxwell–Boltzmannova raspodjela:
p
Aperiodičko prigušenje, δ > ω0 , q = δ 2 − ω02 :
2N √
 
dN E
NE = = √ E exp −
dE πk 3 T 3 kT  v[0] + x[0]δ 
x[t] = e−δt x[0]ch[qt] + sh[qt]
q
kT 3
Emax = E= kT
2 2 Prisilno titranje, ma = −kx − bv + Fp cos[ωt]:

d2 d
14 Elastičnost dt 2
x[t] + 2δ x[t] + ω02 x[t] = fp cos[ωt]
dt
Modul elastičnosti i gustoća energije: ω02 = k/m 2δ = b/m fp = Fp /m
σ F/S0 E 2 σ2 partikularno rješenje: x[t] = A cos[ωt + φ]
vlak: E= = u= δL =
δL ∆L/L0 2 2E fp 2δω
A= q tg φ =
p F/S0 B p2
2 ω02 − ω 2
tlak: B=− =− u = δV2 = ω02 − ω 2 + 4δ 2 ω 2
δV ∆V /V0 2 2B
q
σ F/S G σ2 rezonancija amplitude: ωrez. = ω02 − 2δ 2
smik: G= = u = δφ2 =
δφ ∆φ 2 2G

Poissonov omjer: 16 Mehanički valovi

δL⊥σ Valna jednadžba (y[x, t] je pomak iz ravnoteže):
µ=− E = 3B(1 − 2µ)
δLkσ
∂2 1 ∂2
Konstanta torzije šipke: 2
y[x, t] − 2 2 y[x, t] = 0
∂x v ∂t
dM R4 π opće rješenje: y[x, t] = f [x ± vt]
D= =G
dϕ 2L Harmonički val:

15 Titranje y[x, t] = A cos[kx ± ωt + φ]

2π 2π
Jednostavno harmoničko titranje, ma = −kx: ω = 2πf = = kv = v
T λ
d2 k Stojni val:
x[t] + ω02 x[t] = 0 ω02 =
dt2 m
y[x, t] = A cos[kx + φ1 ] cos[ωt + φ2 ]
x[t] = A cos[ω0 t + φ] ω0 = 2πf = 2π/T
q Rubni uvjeti na stojni val u točkama razmaknutim L:
A = x[0]2 + v[0]2 /ω02
čvrst–čvrst ili slob.–slob.: λn = 2L/n, n = 1, 2, . . .
x[0] v[0]
cos φ = sin φ = − čvrst–slob.: λn = 4L/(2n − 1), n = 1, 2, . . .
A Aω0
Pregled formula iz Fizike 1 i 2 5

Brzina i srednja snaga transverzalnog vala na užetu: ~ =− ∂ ~

∇×E B
∂t
F µ 2 2
v2 = P = ω A v ~ = µ0 J~ + µ0 ǫ0 ∂ ~
µ 2 ∇×B E
∂t
Brzina zvuka longitudinalnog vala (zvuka) u tankom štapu, ~ i B:
Valna jednadžba za E ~
tekućini i plinu:
~ − µ0 ǫ0∂2 ~ 2
~ − µ0 ǫ0 ∂ B~ =0
2 E 2 B 2 κp κRT ∆E E=0 ∆B
vštap = vtek. = vplin = = ∂t 2 ∂t2
ρ ρ ρ M
√
Srednja snaga i intenzitet zvuka: Ravni val, c = 1/ µ0 ǫ0 , ω = ~k c:

ρ 2 2 P (∆pmax )2 E[~ ~ 0 cos[~k · ~r − ωt + φ]

~ r , t] = E ~ 0 · ~k = 0
E
P = ω A Sv I= =
2 S 2vρ
B[~ ~ 0 cos[~k · ~r − ωt + φ]
~ r , t] = B ~ 0 = k̂ × (E
B ~ 0 /c)
Razina jakosti buke:
Poyntingov vektor i gustoća energije:
I −12 −2
LdB = 10 log10 I0 = 10 Wm
I0 ~= 1 E
S ~ ×B
~ u=
1
ǫ0 E 2 +
1 2
B
µ0 2 µ0
Dopplerov efekt:
∂ ~ = −J~ · E
~
vz − r̂ip · ~vp u+∇·S
fp = fi ~rip = ~rp − ~ri ∂t
vz − r̂ip · ~vi
Polja uz polarizaciju i magnetizaciju medija:

17 Elektromagnetizam ~ = ǫ0 E
D ~ + P~ ~ = 1 B
H ~ −M
~
µ0
Lorentzova sila:
F~ = q(E
~ + ~v × B)
~ ~
P~ = ǫ0 χe E ~ = ǫE
D ~ ǫ = ǫ0 ǫr = ǫ0 (1 + χe )
Elektrostatika (Coulombovo polje):
M ~
~ = χm H ~ = 1B
H ~ µ = µ0 µr = µ0 (1 + χm )
µ
~ r] = 1
X qi (~r − ~ri )
E[~
4πǫ0 i |~r − ~ri |3
1
Z
ρ[~r ′ ](~r − ~r ′ )
18 Fotometrija i geom. optika
= dV ′
4πǫ0 |~r − ~r ′ |3 Svjetlosni tok i osvijetljenost površine:
1 X qi ~ r ] = −∇Φ[~r ] dΦ IΩ
Φ[~r ] = E[~ dΦ = IΩ dΩ E= = 2 cos β
4πǫ0 i |~r − ~ri | dS r
Magnetostatika (Biot–Savartov zakon, I = dq/dt): Zakon loma:
Z ′ ′
~ µ0 I d~r × (~r − ~r ′ ) c √ sin α n′ n′
B[~r ] = n= = µr ǫr = sin αg =
4π |~r − ~r ′ |3 v sin α′ n n
Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku: Paralelni pomak ∆ pri prolasku kroz planparalelnu ploču
debljine d indeksa loma n′ (u sredstvu n):
~ iB
Gaussov zakon za E ~ (S = ∂V ):
 
cos α
~= 1
I Z I
~ · dS
E ρ dV ~ · dS
B ~=0 ∆ = d sin α 1 − q 
S ǫ0 V S (n′ /n)2 − sin2 α
Faradayev zakon indukcije (C = ∂S):
Kut devijacije δ pri prolasku kroz prizmu vršnog kuta A
∂
I Z
~
E · d~r = − ~ · dS
B ~ indeksa loma n′ (u sredstvu n):
C ∂t S
Ampère–Maxwellov zakon (C = ∂S): sin α1 n′ sin α2
′ = = α′1 + α′2 = A
sin α1 n sin α′2
~ + µ0 ǫ0 ∂
I Z Z
~ · d~r = µ0
B J~ · dS ~ · dS
E ~
C S ∂t S δ = (α1 − α′1 ) + (α2 − α′2 ) = α1 + α2 − A
Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku:
minimum devijacije (pri α1 = α2 ):
~ = ρ
∇·E ~ =0
∇·B
ǫ0 n sin [(δmin + A)/2] = n′ sin[A/2]
6 FER/fizika: 8. veljače 2013.

Sferno zrcalo: 20 Kvantna priroda svjetlosti

1 1 2 1 b
+ = = m=− Planckova relacija:
a b R f a
Sferni dioptar: E = ~ω = hf = hc/λ
′ ′
n n n −n nb Zakon zračenja crnog tijela, dP = I dS:
+ = m=− ′
a b R na
Tanka leća (u sredstvu indeksa loma n): 2πhc2 1
dI = Iλ dλ Iλ [λ, T ] =
λ5 exp [hc/λkT ] − 1
n′ − n 1
 
1 1 1 1 b
+ = − = =J m=−
a b n R1 R2 f a 2πhf 3 1
dI = If df If [f, T ] = 2
c exp [ /kT ] − 1
hf

19 Fizikalna optika I=
Z ∞
Iλ dλ =
Z ∞
If df =
2π 5 k 4 4
T = σT 4
0 0 15c2 h3
Duljina optičkog puta svjetlosti:
Stefan–Boltzmannov zakon: P = SσT 4
ds = c dt = nv dt = n dr
Wienov zakon: λmax T ≃ 2.898 × 10−3 m K
Interferencija dvaju točkastih koherentnih izvora:
Fotoelektrični efekt, Efot. = ~ω = hf = hc/λ:
konstruktivna: δ = s2 − s1 = mλ, m = 0, ±1, ±2, . . .
me ve2
destruktivna: δ = (m + 1/2) λ, m = 0, ±1, ±2, . . . ≤ Efot. − Wizlaz
2
Listić debljine d u zraku, reflektirana svjetlost:
p Comptonovo raspršenje, pfot. = Efot. /c:
maksimum: 2d n2 − sin2 α = (m + 1/2)λ p
hf + me c2 = hf ′ + γe′ me c2 γe′ = 1/ 1 − (ve′ /c)2
Newtonovi kolobari, h ≃ r2 /(2R), reflektirana svjetlost:
hf hf ′ ′
= cos θfot. + γe′ me ve′ cos θe′
p
maksimum: r = R (m + 1/2) λ c c
√
minimum: r = Rmλ, m = 0, 1, 2, . . . hf ′ ′
0= sin θfot. − γe′ me ve′ sin θe′
Dva točkasta izvora razmaknuta za d (Youngov pokus): c
y c c h
∆λ = λ′ − λ = ′ − = ′


maksimum: δ = d sin α ≃ d = mλ, m = 0, ±1, . . . 1 − cos θfot.
D f f me c
N točkastih izvora na medusobnom razmaku d:
sin2 N πd
  21 Struktura atoma
λ sin α
I[α] = I0
sin2 πd
 
λ sin α Bohrov model, Ln = n~ = nh/(2π), n = 1, 2, . . . :
λ ǫ 0 h2 EI me Z 2 e 4
glavni maks. I[α]: sin α = m, m = 0, ±1, ±2, . . . rn = n2 En = − EI =
d πme Ze2 n2 8ǫ20 h2
λ ′
minimum I[α]: sin α = m , m′ 6= mN hc
Nd Efot. = ~ωmn = hfmn = = |Em − En |
λ dα m λmn
razlučivanje: = mN, disperzija: =
∆λ dλ d cos α 1 1 1 me e 4
Difrakcija na pukotini širine a: Vodik: = R∞ − 2 R∞ =
λmn n2 m 8ǫ20 h3 c
sin2 πa
 
λ sin α Moseleyev zakon:
I[α] = I0
2
πa
λ sin α
 
1
K–serija: f = cR 1 − 2 (Z − a)2 a≃1
λ n
minimum I[α]: sin α = m m = ±1, ±2, . . .
a  
N pukotina širine a na medusobnom razmaku d: 1 1
L–serija: f = cR − 2 (Z − a)2 a ≃ 7.4
22 n
sin2 πa 2
   πd 
λ sin α sin N λ sin α
I[α] = I0
2 Braggov zakon:
sin2 πd
 
λ sin α
πa
λ sin α
2d sin θ = mλ m = 1, 2, 3, . . .
Polarizacija svjetlosti:
Malusov zakon: I[θ] = I0 cos2 θ De Broglieva relacija:

n′ h h
Brewsterov kut: tg αB = λ= p= = ~k = γmv
n p λ
Pregled formula iz Fizike 1 i 2 7

22 Atomska jezgra B Vektori

Defekt mase (m[A A ∗ A
Z X] je masa jezgre Z X, m [Z X] je masa Vektor, modul vektora, jedinični vektor:
A
atoma Z X):
~a = ax ı̂ + ay ̂ + az k̂
∆m = Zmp + (A − Z)mn − m[AZ X]
q
a = |~a| = a2x + a2y + a2z â = ~a/a
= Zm [ H] + (A − Z)mn − m∗ [A
∗ 1
Z X]
Skalarno množenje:
2
Energija vezanja: Eb = ∆m c ~a · ~b = ab cos θ = ~b · ~a = ax bx + ay by + az bz
√
Zakon radioaktivnog raspada i aktivnost:
p
|~a| = ~a · ~a |~a ± ~b| = a2 ± 2ab cos θ + b2
d komponenta ~a u smjeru n̂: ~ak = (~a · n̂) n̂
N [t] = N [t0 ]e−λ(t−t0 ) A[t] = − N [t] = λN [t]
dt komponenta ~a okomita na n̂: ~a⊥ = ~a − ~ak
ln 2 1 Vektorsko množenje:
T1/2 = τ=
λ λ ~a × ~b = ab sin θ n̂ (smjer n̂ pravilom “desne ruke”)
Nuklearne reakcije, a + X → Y + b:
ı̂ ̂ k̂
Q = (mX + ma )c2 − (mY + mb )c2 ~a × ~b = −~b × ~a = ax ay az
bx by bz
Identiteti sa skalarnim i vektorskim množenjem:
A Trigonometrijski identiteti
~a · (~b × ~c ) = ~b · (~c × ~a ) = ~c · (~a × ~b )
Eulerova formula (i2 = −1):
~a × (~b × ~c ) = (~a · ~c ) ~b − (~a · ~b ) ~c
iφ
e = cos φ + i sin φ Gradijent skalarnog polja φ[~r]:
Adicione formule: ∂φ[~r ] ∂φ[~r ] ∂φ[~r ]
∇φ[~r ] = ı̂ + ̂ + k̂
∂x ∂y ∂z
sin[α ± β] = sin α cos β ± cos α sin β
Teorem o gradijentu:
cos[α ± β] = cos α cos β ∓ sin α sin β Z ~r2


∇φ[~r ] · d~r = φ[~r2 ] − φ[~r1 ]
Funkcije dvostrukog i polovice kuta: ~
r1

~ r ]:
Divergencija vektorskog polja A[~
sin[2α] = 2 sin α cos α

cos[2α] = cos2 α − sin2 α = 1 − 2 sin2 α = 2 cos2 α − 1 ~ r ] = ∂Ax [~r ] + ∂Ay [~r ] + ∂Az [~r ]
∇ · A[~
r r ∂x ∂y ∂z
α 1 − cos α α 1 + cos α Teorem o divergenciji (Gaussov teorem):
sin = ± cos = ±
2 2 2 2 Z I
~ r ] dV = ~ r ] · dS
~


Kvadrat funkcije: ∇ · A[~ A[~
V S=∂V
2 2
sin α = (1 − cos[2α])/2 cos α = (1 + cos[2α])/2 ~ r ]:
Rotacija vektorskog polja A[~
Zbroj, razlika i produkt funkcija: ı̂ ̂ k̂
~ r] =
∇ × A[~ ∂/∂x ∂/∂y ∂/∂z
sin α + sin β = 2 sin[(α + β)/2] cos[(α − β)/2] Ax [~r ] Ay [~r ] Az [~r ]
sin α − sin β = 2 cos[(α + β)/2] sin[(α − β)/2] Teorem o rotaciji (Stokesov teorem):
Z I
cos α + cos β = 2 cos[(α + β)/2] cos[(α − β)/2] ~ r ] · dS


~= ~ r ] · d~r
∇ × A[~ A[~
cos α − cos β = 2 sin[(α + β)/2] sin[(β − α)/2] S C=∂S
Laplaceov operator ∆ = ∇ · ∇:
sin α sin β = (cos[α − β] − cos[α + β]) /2
∂2φ ∂2φ ∂2φ
cos α cos β = (cos[α − β] + cos[α + β]) /2 ∆φ[~r ] = ∇ · ∇φ[~r ] = + 2 + 2
∂x2 ∂y ∂z
sin α cos β = (sin[α − β] + sin[α + β]) /2 ~ = ∆Ax [~r ] ı̂ + ∆Ay [~r ] ̂ + ∆Az [~r ] k̂
∆A
Veza s hiperbolnim funkcijama: Identiteti s operatorima ∇ i ∆:
ex − e−x ∇ × ∇φ = 0 ∇ · (∇ × ~a ) = 0
sh x = = −i sin[ix] i sin x = sh[ix]
2
∇ × (∇ × ~a ) = ∇(∇ · ~a ) − ∆~a
ex + e−x ∇(~a · b ) = (~a · ∇)~b + (~b · ∇)~a + ~a × (∇ × ~b ) + ~b × (∇ × ~a )
~
ch x = = cos[ix] cos x = ch[ix]
2
∇ × (~a × ~b ) = ~a(∇ · ~b ) − ~b(∇ · ~a ) + (~b · ∇)~a − (~a · ∇)~b
∇ · (~a × ~b ) = ~b · (∇ × ~a ) − ~a · (∇ × ~b )
8 FER/fizika: 8. veljače 2013.

C Fizičke konstante
Naziv: Simbol (definicija): Približna vrijednost:
Standardna akceleracija gravitacije g 9.806 m s−2
Gravitacijska konstanta GN 6.674 × 10−11 m3 kg−1 s−2
Brzina svjetlosti u vakuumu c 2.998 × 108 m s−1
Elementarni električni naboj e 1.602 × 10−19 C
Permeabilnost vakuuma µ0 = 4π × 10−7 N A−2 1.257 × 10−6 N A−2
Permitivnost vakuuma ǫ0 = 1/(µ0 c2 ) 8.854 × 10−12 F m−1
Boltzmannova konstanta k 1.381 × 10−23 J K−1
8.617 × 10−5 eV K−1
Avogadrova konstanta NA = (1 g)/(u mol) 6.022 × 1023 mol−1
Opća plinska konstanta R = kNA 8.314 J mol−1 K−1
Molarni volumen (STP) V0 = kNA (273.15 K)/(101 325 Pa) 22.41 × 10−3 m3 mol−1
Planckova konstanta h 6.626 × 10−34 J s
4.136 × 10−21 MeV s
Reducirana Planckova konstanta ~ = h/(2π) 1.055 × 10−34 J s
6.582 × 10−22 MeV s
Comptonova valna duljina elektrona λe = h/(me c) 2.426 × 10−12 m
Stefan–Boltzmannova konstanta σ = 2π 5 k 4 /(15c2 h3 ) 5.670 × 10−8 W m−2 K−4
Bohrov polumjer a0 = r1 = ǫ0 h2 /(πme e2 ) 5.292 × 10−11 m
Rydbergova konstanta R∞ = me e4 /(8ǫ20 h3 c) 1.097 × 107 m−1
Masa elektrona me 9.109 38 × 10−31 kg
0.510 999 MeV/c2
Masa protona mp 1.672 62 × 10−27 kg
938.272 MeV/c2
Masa neutrona mn 1.674 93 × 10−27 kg
939.566 MeV/c2
Atomska jedinica mase u = m∗ [12 C]/12 1.660 54 × 10−27 kg
931.494 MeV/c2

T0 = 0 ◦ C = 273.15 K p0 = 1 atm = 101 325 Pa 1/(4πǫ0 ) = 8.988 × 109 m2 N C−2 µ0 /(4π) = 10−7 N A−2

1 eV = 1.602 × 10−19 J 1 eV/c2 = 1.782 × 10−36 kg hc = 1240 eV nm ~c = 197.3 eV nm