Pitanja 1. Koja elektrigna velidina je zajednicka za dva ili vise elektriéath uredsja veza- nih pralelno u strujno ko!o? . U kajenn Ge sluahu algebaraki zbir struja, u paratelnim granama kola izmje- nine struje, bid jednak struji u merazgranatom dijelu kola uc 3. Zbog éega aigebarski zbir efektivnih vrijednosti struja u granama Paraclas vezanih troiila nije jeduak efektivaoj vrijednosti struje u nerazgranatom di- jel kola? ee est cin se vedi e blranje efektivnth vrijednost! struja u granama para Jelno vezanih trobila? 7 ‘Sta je aktivna a ata reakt:vna komponenta struje, i kakav je njihov fazni ugao «1 odnosu na prikljuéni napon? Ma koji nagin se vrii sabiranje aktivnih i reaktivaih komponenti struja u kolu se paraleino vezanim trotillma? U éemu je suitina elektriéne vodijivost . § obzirom na osobinu, koje vrste vodljivosti razlikujerao u kolu izmjeniéne struje sa zavojnicom? 7 U kojem slufaju je aktivna vodljivost G jednaka reciprotnoj vrijednosti ak- tivneg otpora R, a u Kojem sluéaju je reaktivna induktivna vodljivost By, jednaka reciproénoj veijednosti induktivnog otpors XL? “ 10. Na koji natin se odeeduje ekvivaleatna aktivaa i ekvivalentna reaktivna vod- Hjivost elektrignog kola sa vide zavojnica u paraleinom spoju? 11, Na koji natin se odveduje prividna vodljivost elektriénog Kola s vie zavojnica u paralelnom spoju? A 12, Da i faznu raziiku izmedu napona i struje u nerazgranatom dijelu kola iu granama kola mozemo odrediti pomoéu dijagrama vodljivosti? eae x 2 es Zadaci 1. Dvije zavojnice vezane prema slici 4.4. imaju ove parametre: Ry L, = 16mH i R, = 8 0,1, = 20 mH. Na stezaljke kola je prikijuéen izmjeniéni napon efektivne vrijednosti 200 V, frekvencije 50 Hz. ‘Treba izraunati struje u granama J,, J,, te ukupnu struju I, kao i njihove fazne pomake u odnosu na napon 9,, 9,1 . Nacrtati fazorski dijagram struja. (Uy = 31,15 Ay In = 19.7 A, I = 50.4 A, 94 = 572°; G2 = 38,13°, 7 = 46,8"). 2, Tri zavojnice, Siji su parametei: R, = 20, Ly = 60 mH, R, = 6 Q, Ly = 80mH i, = 129, L, = 120 mH, vezane su paralelno i prikljugene na izmjeniéni na- pon dija je frekvencija 50 Hz. ‘Treba odrediti aktivae, reaktivne i prividne vodljivosti ovih zavojnica, te ek- vivalentne vrijednosti ovih veliéina za cijelo kolo i predoditi dijagram vodlji- vosti. G = 5,57 10S; G, 8,99 10-* S; G, = 7,67 10° G, = 22,2: 10-38 By = 5,2-10-?S; By = 3,7-10-*S; By = 24-1077 S Be = 11,4°107S = 5,3-10-* Ss ¥, = 3,9-10-* Ss ¥, = 2,5-10-*S; ¥_ = 11,6 10°? S) 4.3. POPRAVKA FAKTORA SNAGE MREZE, FAZNA ANTIREZONANCA Proutavajuci ponaganje strujnih kola sa kombiniranim parametrima, utvrdili smo da ih karakteri8e oscilovanje reaktivne energije, pri emu izvor daje reaktivnu snagu. U elektroenergetici, tro8ila su najvecim dijelom induktivnog karaktera (motori, transformatori), 3to uslovijava veliki faktor induktivne reaktivnosti mreze. Prilikom konstruisanja elektritnih ma8ina i uredaja tezi se da njihov faktor snage bude Sto povoljniji. Faktor snage asinhronih motora pri nominalnom optere¢enju 122kreée se izmedu 0,80 i 0,85 éi da je uc ividnoj ae m9» 8 to znaéi da je uce%ée aktivne snage u prividnoj — najéeSée imamo nisu svi Kontinuirano opteccé toga — poveCanje faktora reaktivnoen ne Posljedica smanjivanj : poh bes ovina tania fektora, nate je povecanje reaktivne struje u kolu (na~ ; na i iz ied ega dolazi do povedanja gubi je i ne- racionalnog kori8tenja energetskog sistema, OYCanI* Bubitaka energije i ne S obzirom na znataj racionalno; kog materijala, u praksi se poduzi zaciju) faktora snage. Popravkom (kompenzacijom) faktora snage mreze, — Tasterecenje izvora, prenosnih vodov, Gime se povedava njiho — smanjenje gubitaka pogonskih tro’kova. Smanjivanje reaktivno-induktivne struje u mreZi postiZemo paralelnim kon- denzatorom prikljuéenim neposredno uz samo trogilo Ciji faktor snage Zelimo popra- viti. Popravka faktora snage moze se izvesti pojedinagno za svako trosilo, za grupu trogila i centralno — na dovodnom vodu. Grupna i centralna kompenzacija izvodi se u industrijskim pogonima, pri éemu se na glavni vod prikljuéuju baterije kondenzatora prikladnog kapaciteta sa automatskim ukljucivanjem i iskljudivanjem, Faktor snage se kontrolie mjernim instrumentima (cos p-metri) koji posred- stvom automatskih uredaja vre ukljuéenje i iskljuéenje kondenzatora tako da se cos y odrzava na odredenoj — Zeljenoj vrijednosti. Popravka faktora snage moze biti potpuna (cos ¢ = 1) i djelimitna (cos » < 1). Proucimo postupak odredivanja kapaciteta kondenzatora za Popravku faktora snage jednog induktivnog trogila. Uzmimo da je to tro’ilo jednofazni elektromotor éija je ekvivalentna shema predoéena na slici 4.7a. Kod jednofaznih motora kon- denzator ima osnovnu ulogu za takozvano kondenzatorsko pokretanje, a ako za vri- jeme rada motora ostaje trajno ukljuéen, tada ostvaruje poboljanje radne karakte- tistike. B:upe motora (industrijski pogoni) koji ‘eni nominalnom snagom, pa je posljedica Inosno smanjivanje faktora snage. re za popravijanje (korapen- ostvarujemo: ‘ai transformatora reaktivne struje, va sposobnost proizvodnje i prenosa aktivne snage, energije i pada napona u vodovima, a tire i stanjenje is 5) rincipijelna shema b, Si. 4.7. Popravka faktora snage pomotu paraelnog kondenzatora a) princi ) tehnitha 123Elektromotor ima funkciju pretvaranja elektri¢ne energije U mehanitki rad, za Sto tro8i aktivnu elektri¢nu energiju, a namotaji induktiviteta L imaju funkciju formiranja magnetne energije neophodne za obrazovanje obrtnog magnetnog. Polja. Za obezbjedivanja potrebne magnetne energije potrebna je reaktivna struja, odnosno reaktivna energija koju daje izvor. Ako neposredno uz trosilo prikljucimo kondenzator prikladnog kapaciteta (slika 4.7.), omogucujemo transformaciju reak- tivne energije izmedu magnetnog polja namotaja motora i elektriénog polja kon- denzatora. : ‘Ovim prikljugenjem kondenzatora kompenzuje se izvor dijela reaktivne ener- gije, a time i reaktivne struje, od izvora do tacke prikljuéenja kondenzatora. Dakle, ovdje je kondenzator preuzeo ulogu generatora dijela reaktivne induk- tivne struje éime je u dovodnom vodu smanjena reaktivna struja, a time je poprav- jen faktor snage cos @, Sto je i bio krajnji cilj. a : : ‘Nakon paralelnog vezivanja kondenzatora napon na krajevima trosila se ne¢e promijeniti, a samim time ¢e aktivna struja i snaga trogila ostati nepromjenjene. Struju trogila mo%emo izratunati iz poznatih izraza, veé prema tome koje veligine su nam poznate, dakle: U ee Ucssp Zz Uz pretpostavku da su gubici u dielektriku kondenzatora zanemarivi, struja 1, grani s kondenzatorom fazno e prednjatiti naponu za + radijana,.a izratunat éemo je po Omovom zakonu: [, = —— = oCU 4.33. oe Ukupna struja u napojnom vodu J,, nakon prikljuéenja kondenzatora (slika 4.7.) jednaka je fazorskom zbiru struja u obje grane, dakle: =T+i. 4.34, Na slici 4.8. predogen je fazorski dijagram struje i napona pri djelimiénoj kempenzaciji reaktivne induktivne struje induktivnog trogila. Icos#=1,c0s¥ Sa dijagrama je vidljivo da je nakon kompenzacije reaktivna induktivna struja smanjena za vrijednost struje kondenzato- ra J,, a time je smanjen i ugao faznog po- maka struje u kolu u odnosu na napon sa 7 na Ps (—. < 9). Smanjivanjem ugla faznog pomaka povetan je faktor snage sa cos gna cos’; (cos ¢, > cos p), a struja izvora smaniena je sa J na I, (4, asa dijagrama struja I cos » = 1, cos ‘au; coe “ : 1; te nakon uvrStavanja u izraz 4,36, a raz 2a odredivanje kapaciteta kondenzatora, dakle: See P (on a Teg (BP BH) 4.37. Pomnozimo li izraz 4.37 sa Utw, dobivamo obrazac za odredivanje snage kon- denzatora: 2. = P(e? —tg 9) 4,38. Dakle, ovdje je analizirana djelimitna kompenzacija, gdje reaktivna induktivna komponenta nije potpuno kompenzirana. ___ Pri potpunoj kompenzaciji reaktivna struja kondenzatora I, jednaka je reak- tivnoj induktivnoj struji u mrezi I,, tada je p = 0 (cos p = 1), a struja u mrezi je u fazi sa naponom i ima najmanju vrijednost. __ Ova pojava fazne jednakosti struje i napona u kolu s paralelnom vezom zavoj- nice i kondenzatora naziva se fazna antirezonanca ili strujna rezonanca. Uslov za Strujnu rezonancu u paralelnom kolu je jednakost reaktionth vodljivosti zavojnice i hondenzatora (By, = B,). Kao posljedica izjednaévanja reaktivne induktivne i reaktivne kapacitivne vod- Ijivosti, reaktivna induktivna komponenta struje J, u grani sa zavojnicom postaje jednaka reaktivnoj kapacitivnoj struji J, u ’ grani s kondenzatorom (J, = J), 2bog éega je pojava i dobila naziv strujna rezo- nanca (slika 4. Buduéi se strujna rezonanca ostva- ruje u paralelnom spoju zavojnice i kon- denzatora, éesto se naziva i paralelnom rezonancom. Sa fazorskog dijagrama (slika 49.) vidimo da je zbir reaktivnih komponenti struja jednak nuli, dakle: I,—Ising, = 0, jodnosno ‘Si. 4.9. Fazorski dijagram struja paralelnog L=hsing 439. fala pri resonane Prema slici 4.7, mozemo pisati, u skladu s Omovim zakonom, da je J, = UoC = 2 te nakon uvrStavanja u izaz 4.39. dobi- il, 3 a iz trougla otpora sin 91 => vamo obrazac za odredivanje kapaciteta kondenzatora za uslov strujne rezonance, : ir : eo re Ue cdncsno G'= te oe 4.40. Zz Rt+ ofl? 125,se ijom obrasca 4.40, Za poznate parametre paralelnog kola R, L i or eras eal: mozemo izvesti obrazac za rezonantnu kruznu frel y_L—RC_ 1 FB 4g odavde Or TG Tele TR? 1 ji-#e 4.41. % = JIC TE VLE rc ‘Ukupna struja u napojnom vodu paralelnog kola pri strujnoj rezonanci (slika 4.9.) bit ce: R e R+ ol? 4.42, ys Toes t= Trae J L " : Iz izraza 4.40. mozemo pisati da je R? + 1? = e a nakon zamjene naziv- nika izraza 4.42, dobivamo novi oblik obrasca za odredivanje ukupne struje u para- Jelnom kolu pri rezonanci: Ree U 4.43, "L LRG Nazivnik obrasca 4.43. predstavija ukupni otpor paralelnog kola pri rezonanci, dakle: : I=U. _L RC Ukoliko su aktivni otpor R zavojnice i kapacitet kondenzatora C veoma mali, tada je otpor Z, paralelnog kola pri rezonanci veoma velik, a ukupna struja J u napojnim provodnicima postaje minimalna i u fazi je s naponom. Dakle, paralelno kolo pri rezonanci predstavija za izvor Cisto aktivni otpor, a izvor tro8i energiju samo na pokrivanje gubitaka koji nastaju na aktivnom otporu pri oscilovanju reaktivne energije izmedu magnetnog polja zavojnice i elektri¢nog polja kondenzatora. Pojava strujne rezonance nalazi svoju praktitnu primjenu u visokofrekventnoj tehnici kod pojatala, odnosno filtera. __U tehnici jake struje strujna rezonanca mogla bi na¢i primjenu pri kompen- zaciji reaktivne struje induktivnih trogila. Medutim, u praksi se nikad ne ide na potpunu kompenzaciju reaktivne struje induktivnih trogila, prvo — iz ekonomskih razloga, a drugo — ako se ne bi primjenjivalo automatsko ukljudivanje i iskljuéivanie kondenzatora, dolazilo bi do kapacitivnog optereéenja mreze. Vjezba Cilj vjekbe: sticanje jasne a red istkalni procesima hoji su posliedira mace asiave 0 fisikalnim fajanja strujne rezonan- 1. TeorSiti izbor hondenzatora potre ite suruje 1, raspolobive eavojnice (robha) pene #8 Rompencaciu reaktone 126