4.2. PARALELNA VEZA TROSILA U KOLU IZMJENICNE STRUJE uredaji konstruiSu se za standardne napone, a _razlitite. a time i normalan rad elek- biti izvedeno u paralel- Elektromotori i drugi elektri¢ni pri emu, naravno, njihove snage mogu biti veom: Prema tome, da bi se obezbijedio nominalni napon, tritnih uredaja, njihovo prikljuéenje u clektritno kolo mora noj vezi. Razmotrimo najjednostavniji slucaj: elektri¢éno kolo koje je sastavijeno od dva paralelno vezana trogila tije su pojedinatne impedance Z, i Zy, slika 4.4., pri emu se dobiveni izrazi mogu progiriti i za proizvoljan broj paralelno vezanih trogila. Ny, R, l, + Sl. 4.4. Kolo izmjenitne struje s paralelnom vezom trotila Pri djelovanju izmjeni - ju izmjenitnog napona u = U, sii pees ee § apt nerazgranatom dijelu kola ée se ‘uspostaviti Tagen aoe za oba ji ja I koju ovajdu sa zakonom grananja strv}e (prvi Kichoooe akon) er U nergy. atom dijelu kola mora biti jednaka apiru struja SV Ne a Es Trema tome, za fazore koji predstavijaju efektivne vrijednosti struja u promatr nom kolu mozemo pisati: jaith ais Za razlitite odnose induktivnos i astivnog otpora pojedinih grana (8to je ng. Se8éi slutej) bit Ge razlicita fazna razlika pojedinil struja. ¥ odnosu na napon ng tatkama grananja, a na taj nacin Ce postojati i fuzna raziika izmedu struja u kola. n . : “To gnati da se sabiranje efektivnih vrijednosti struja u granama ola (ane 4.15) mora vr8iti metodom fazora (geometrijsko sabiranje), ili primjenom komple. snog racuna. Fazorski dijagram napona 1 struje crtamo tako Sto najprije na | referentnoj oxi: nacrtamo fazor prikljunog napona (zajednicka veli¢ina za sva tro8ila u paralelng vezi). ‘Zatim fazore struja I, i J; crtamo u istoj razmjeri, ali pomjerene od fazora ng- pona u stranu faznog zaostajanja, 2 UZ20 Pr» odnosno ¢ (slika 4-5). Ici &. Sl. 4.5. Fazorski dijagram efektivnil apona rs fektivnih vrij i i sige hla paraleinom vesors tala Uglove faznog zaostajanja kama grananja) odredujeme soya fee® Ai Te uw odnosu na napon (a pomoéu izraza: C5 3 Ri+@L)s, P= arc cos —_Fr__ i VRE + (LD a RY +(LP = arc cos RGeometrijskim sabiranjem fazora stry i tru dijagonala predstaviia (u odgovargjucens we, fet uzima iz izvora. lu) Koristeti se veé poznatim kosinusovim pout rediti matematitkim postupkom, dakle: " P°UCkom, Zs dobiji Sten, Paralel i ukupnu struju yp issn i 0} =VE aR T=VPF TFT 2i hes Odredivanje ukupne struje u paraleinom k rokutom., ‘Aktivna komponenta struje I nocilae yous ddan I, nosilac je akti ajezin pravac i smjer poklapa sa pravcem i emt sie Kolu, sto zoat da se Reaktivna Komponenta struje J, nosilac je reaktivne snacey on : Sor je pomjeren 2a ugao 2/2 radijana prema fazoru napore, Ieee ‘ome ajen sre immononel Panstw obliku geometriskog zhira duu mein normalnih komponenti (slika 4.5.), dakle: iju medusobno 4.19. Ta Tae + Tey S obzirom na to da se sve aktivne komponente struja podudaraju po praveu { smjeru (orijentisane u smjeru fazora prikljuénog napona), ukupnu aktivnu struju 4 kolu odredujemo algebarskim sabiranjem aktivnih komponenata struja u paralel- nim granama: Ta = Tyg + Tog = EI, 4.20. Isto tako, i reaktivne komponente struja imaju isti pravac i smjer (normalan ma fazor napona), pa moZemo pisati: T,= 1, + Ie, = EI, 4.21." Fazor ukupne struje J moZemo predstaviti kao geometrijski zbir dviju medu- sobno normalnih komponenti J, i J, dakle: foaeh Ja OAB ae Buduéi da komponente J, i J, tine stranice pravouglog trougla OAB (slik 43), primjenom Pitagorinog pravila dobijemo matemati¢ki izraz za odredivanie Pne struje I: es 423. I=VE+R coe ei mozemo izraziti fi Aktivau komponentu struje I, i reaktivau komponentu J, ' fizorskog dijagrama slika 4.5.) u obliku: T,=1cosp i I,=Ising. = és ingen zamjene struje I, te funkcija cos @ i sin p odgovarajucim ae Xi U aR i singe I Zien sz Zz 119dobijamo: x, aes = aa 420k iba UR Velitine RIZE i X,JZ4 imaju Rarakter dimenziju elektritne vodijivost Gedinica 1/9 = S)» © oeatavat Cemo ih saz Re ences vodljivost (ili konduktanca) 4m, DRX ee ae indultivna vodljivost (ili sus- 425 = Sa Re x, ceptanca). 25, Iz navedenog proiziazi da umnozak napon? U (koji je zajednitka veliéina) i pripadne vodljivosti daje: 1, = UG — aktivna komponenta struje i | = UB, — reaktivna komponenta struje. ‘Zamjenom komponenti struje J, i J, u izrazu 4.23. sa odgovarajucim veliGi- nama UG i UB, dobijamo: 1=VUGF + U Bi) UV@+ Be 426. Izraz VG? + BE predstavija ukupnu (prividnu) vodljivost (ili admitancy) promatranog Kola, a obiljezavat Gemo je slovort 'Y. Ukupna vodljivost ¥ je re proéna velitina ukupne impedance Z kola, dakle: oo y=>=V@+FBi an. a Va+ Na taj natin izraz 4,26. mozemo pisati u obliku: 4B. i=uY Dobijeni izraz izrazava opSti oblik Omovog zakona za promatrano kold; adie (V) — efektivna vrijednost prikijuénog napons i ¥ (S) — prividna vodljivost (ili admitanca) kola, FS re ie tara Omovog akon za ore sou 7° jedinim granama kola: is 1a) — efektivna vrijednost ukupne struje u kolu L=UY, i h=UYs Potrebno je istadi, a to je vidljivo iz izraza R, Xx Z a a veg da ox amo prvi mer Z(05 prvidnn volost Y (Se por ise vida oe Ri aktna vodjivost te reakivni eves ‘oe welicine. Meet velidine, dok | p : 7 Yona induktivna woesivest Bj, nisu_medusobno reciprofne YF.) ovome je slutaj kada je "X, — 0, tada je G = 1/R (Eisto aktivno kolo) OB, = MX. sto jnduktivno kolo).Iz izraza 4.28 i 4.29. vidimo da vodiji ae vod. pojedinih grana Y, i Y; mo%emo izraziti “kao keligaan’ peace odnosno vodiji j napona U koji je zajedniéka velitina, dakle. vodljivost Odgovarajuce struje Imajuéi u vidu ovu zakonitost, zakljuéujemo da pojedinadni kog fazora struje na dijagramu (slika 4.5.) sa Sera dinatnimn, dijeljenjem sva- velitinom, dobijamo novi dijagram koji je slitan dijagramu enone S20, Aiednigkom odgovarajuée vodljivosti (slika 4.6,). rruja, a koji predstavija Sl. 4.6. Dijagram vodljivosti kola s paralelnom vezom trotila Sa slike vidimo da su didi koje predstavijaju aktivau vodljivost paralelne fa- zoru napona, a duzi prividnih vodljivosti poklapaju se s fazorom odgovarajucih struja, Prema tome, kod paralelne veze vike trofila, ukupna (ili ekvivalentna) aktivna vodljivost G jednaka je algebarskom sbiru aktionih vodljivosti svih trolila, a wkupna —— vodljivost B,, jednaka je algebarskom zbiru reakeionih vodljivosti svih tro- ila, Dakle, za promatrano kolo imamo da je: : — ekvivalentna aktivna vodljivost G = G+ Gi — ekvivalentna reaktivna vodljivost B, = Bi, + Bry i: Medutim, ekvivalentna prividna vodljvost (admitanc) Y ols — geometrijskom zbiru admitanci svih trosila u paralelnoj vezi, 4 over j os ¥, 3.40. Cortes 4.6) dobivamo izraz Primjenom Pitagoriaog poutka na trougao OAB (slike 2a odredivanje ukupne vodljivosti: 431+ y= VOPR AGT OTE TY 4 time je obrazlozen izraz 4.27. Faznu razliku izmedu prikijunog napona i ukupne ti pomoéu izraza: ak 121