Fotoelementi

Fotoelementi su vakuumski, gasni ili poluprovodnički elektronski elementi u

kojima se svjetlosna energija pretvara u električnu energiju ili obrnuto. Prema vrsti
pretvorbe energije, fotoelementi se svrstavaju u dvije grupe, a to su:
 fotodetektori i
 fotoelektronski izvori svjetlosti.

Fotoderektori su elementi kojima se pod djelovanjem svjetlosti mijenjaju

električne osobine. Promjenu osobina izaziva pojava koja se naziva fotoelektrični
efekat. Predstavnici fotodetektora su: fotogeneratori, fotoćelije, fotootpornici,
fotodiode, fototranzistori, fototiristori i drugi.

Fotoelektronski izvori svjetlosti su elementi u kojima se električna energija

pretvara u svjetlost. To su: svjetleće diode i neki drugi.

Opaženo je da se neka tijela naelektrišu pod djelovanjem svjetlosnog zračenja

(fotoelektrični efekat. To je objasnio Ajnštajn (A. Einstein) 1905. godine uvodeći
pojam fotona. Naime, poznato je da se elektroni pri kretanju oko jezgra atoma nalaze
na različitim energetskim nivoima. Što je elektron udaljeniji od jezgra, ima veću
energiju. Apsorbovanjem energije nekog zračenja (npr. svjetlosti) elektron prelazi sa
neke niže na višu ljusku ili postaje slobodan (nevezan za atom). Do prelaza može
doći samo onda kada je energija kvanta zračenja (fotona) tačno tolika da zbrojena sa
energijom atoma na nekoj nižoj ljusci daje energiju na nekoj višoj ljusci. Prilikom
prelaza elektrona sa više na nižu ljusku ili slobodnog elektrona u valentni opseg
atoma, dolazi do emisije zračenja. Apsorbovanje i emitovanje energije zračenja
prikazano je šematski, za atom silicija, na slici 1.

Sl.1.Apsorbovane i emitovanje energije zračenja

Ne ulazeći detaljnije u razna međudjelovanja fotona i elektrona, može se zaključiti da

svjetlosno zračenje stvara slobodne elektrone. Isto tako, pri povratku slobodnih
elektrona u valentne putanje dolazi do emisije zračenja.
 Fotoćelija
Fotoćelija se sastoji od dvije elektrode: anode i katode, smještene u stakleni
balon. Mogu biti gasne ili vakumske. Zbog prednosti poluprovodničkih fotoelemenata
veoma se rijetko proizvode, uglavnom za primjenu u preciznim mjernim aparatima.
Simbol i priključivanje vakuumske fotoćelije prikazani su na sl.2

Sl.2.Fotoćeja: a)spojni simbol, b)uključivane u električno kolo

Katoda je od fotoosjetljivog metala (cezij) i emituje elektrone kad na nju pada

svjetlost.Kad se na fotoćeliju priključi napon (s2. b), elektroni se kreću prema
pozitivnoj anodi, pa se kroz fotoćeliju i vanjsko kolo uspostavi struja. Jačina struje je,
pri konstantnom vanjskom istosmjernom naponu U, utoliko veća što je veći svjetlosni
fluks ϕ. Karakteristike vakuumske fotoćelije prikazane su na slici 3.

Sl.3.Karakteristike fotoćeije: a) IA = f (UAK); ϕ=kont. b) IA = f (ϕ); UAK =kont.

Sa karakteristike 3.b vidimo da je zavisnost struje u kolu od svjetlosnog fluksa

linearna. Ovo svojstvo fotoćelije omogućava njenu veoma široku primjenu u
uređajima a automatku regulaciju mjernim uređajima itd.
Pored vakuumskih postoje i gasne fotoćelije čiji se rad zasniva na jonizovanju
gasa pod uticajem svjetlosnog zračenja.