Uloga i tumačenje svetih slika u judaizmu, islamu i kršćanstvu

Ikona dolazi od grčke riječi eikon, što znači slika te označava svete slike istočne Crkve. Ikone
su najčešće bile slike na drvu ili platnu koje su prikazivale Krista, Mariju, svetce ili
mučenike. Ikone su imale važnu ulogu u vjerskim obredima I smatralo se da su one zapravo
posrednik klanjanja Bogu zbog čega su se često nazivale “prozor u nebo”. Najstarije ikone
potječu još iz 6. i 7. Stoljeća, a svoj vrhunac tj. procvat postižu u 12. i 13. stoljeću u Bizantu.
Štovanje ikona u židovstvu i islamu strogo je zabranjeno, dok je kod kršćanstva taj odnos
nešto drugačiji.

Godine 726. car Leon III. je zabranio štovanje ikona u Bizantskom Carstvu. Taj pokret je
nazvan ikonoklazam. Cilj ikonoklazma je bio ukloniti ikone iz bogoslužja i zabraniti
idolopoklonstvo. Idolopoklonstvo je pridavanje kulta nekoj slici ili kipu (ikoni) kako bi se od
nje dobila neka vrsta nadnaravne pomoći te se ono smatralo praznovjerjem. Primjerice, ljudi
bi konzumirali ostruganu boju sa ikona vjerujući kako će ih izliječiti od bolesti.
Idolopoklonstvo je zabranjeno u Deset Božjih zapovjedi. To uočavamo u prvoj, odnsno
drugoj Božjoj zapovjedi (Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje
na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi.) Pokret ikonoklazma
izazvao je ozbiljne sukobe. Tako s jedne strane imamo ikonoklaste (sljedbenike
ikonoklazma), a s druge ikonodule (sljedbenike ikonodulije tj. štovanja ikona). Ikonoklasti su
se strogo držali Božje zapovjedi koja zabranjuje štovanje ikona. Ovi sukobi su prouzročili
uništavanje samostana, mozaika i fresaka što je znatno osiromašilo Bizantsku arhitekturu i
umjetnost. Osim toga, događali su se i progoni te ubojstva svećenika. Smatra se da se razlog
uvođenja ikonoklazma krije i u političkim odnosima Bizanta sa arapskim islamskim carstvom
gdje je štovanje ikona bilo strogo zabranjeno. U islamskoj vjeri je zabranjeno prikazivanje
proroka Muhameda jer muslimani smatraju kako središte vjere treba biti Alah. Na taj način
žele spriječiti idolopoklonstvo jer je Muhamed bio muškarac, a ne Bog. Danas imamo puno
primjera nasilnih napada zbog prikaza i karikatura Muhameda. Prošle godine je u Francuskoj
profesor povijesti na nastavi pokazao karikaturu Muhameda te je zbog toga ubijen. Francuski
predsjednik Macron je na ovo odgovorio zagovaranjem slobode mišljenja, što je izazvalo
žestoku reakciju arapskih zemalja. To pokazuje koliko je zapravo muslimanima važno da
štuju Alaha. Ikonoklazam se odrazio i na kršćanskoj arhitekturi. Počela se razvijati profana tj.
svjetovna umjetnost te su se palače i crkve počele ukrašavati raznim mozaicima i
ornamentima. Na taj način su se carevi nadmetali sa islamskim kalifima. U islamskoj
arhitekturi su se vrlo često koristile arabeske kao dekorativni elementi džamija, palača i
mauzoleja, a bile su temeljene na geometrijskim oblicima i arapskom pismu te kaligrafiji.
Osim kod islama, štovanje ikona je zabranjeno i u židovskoj vjeri. Zabrana figurativnog
prikaza Boga onemogućila je razvoj idolopoklonstva te osigurala provedbu monoteizma.

Godine 787. održan je Drugi nicejski sabor na kojem je carica Irena zajedno sa papom
Hadrijanom I. ukinula ikonoklazam. Tada je uvedena razlika između štovanja i klanjanja.
Štovali su se stvorovi, a klanjalo se Bogu. Nije se štovala sama slika ili ikona nego ono što ta
slika prikazuje. Koncil je prvo odobrio samo prikazivanje Krista u crkvama, a tek kasnije, uz
potporu carice Teodore, 843. godine je odobreno i štovanje svetačkih slika. Ikonoklazam se
ponovno javio u 16. stoljeću za vrijeme protestantske reformacije te se zadržao kod
kalvinista. Danas je na Zapadu uglavnom prihvaćena ikonodulija, iako likovni prikazi imaju
više dekorativnu nego duhovnu ulogu.

Literatura:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ikonoklazam

https://hr.wikipedia.org/wiki/Islamska_umjetnost

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27037

https://www.dw.com/hr/izme%C4%91u-slobode-mi%C5%A1ljenja-i-odvratnih-karikatura/a-
55398658

https://hr.wikipedia.org/wiki/Deset_Bo%C5%BEjih_zapovijedi_s_katoli%C4%8Dkog_gledi
%C5%A1ta