Babic Mogu š

HRVATSKI
PRAVOPIS uskladen sa zaključcims
Vije ca za normu hrvatskoga standardnog jeztka

A 2 10
l Vi l
s
Sk školská knjiga
 Stjepan Babic
Milan Moguš

Izdavač
Š kolská knjiga, d.d.
Zagreb, Masarykova 28 HRVATSKI
Za izdavača
Ante Ž u žul, prof.
PRAVOPIS
Urednica
Dunja Merkler
uskla ďen sa zaklju čcima
Ocjenjivač i Viječa za normu
Dr. se. Nataša Basic
Dr. se. Mario Grčevic
hrvatskoga standardnog jezika
Dr. sc. Sanda Ham
2. izdanje
Oblikovanje naslovnice
Sara Roller Mateljič

-
Likovno grafičko oblikovanje
Juř ica Puhalovic

© Š KOLSK Á KNJIGA, d .d ., Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati,
fotokopirati ni na bilo kóji náčin reproducirati
bez nakladnikova pismenog dopu štenja. .
iucnrsi ii

Zagreb, 2011.
 SADR Ž AJ SASTAVLJENO IRASTAVLJENO PISANJE RIJEČI 56
Opča načela 66
PREDGOVOR 7 Imenice 67
UVOĎ 8 Pridjevi 60
Zamjenice 61
PRAVOPISNÁ PRAVILA 11
Brojevi 63
JEZIK I PÍSMO 12
Glagoli 64
GLASOVII GLASOVNI SKUPOVI 15
Prilozi 65
Glasovi č i c 15
Prijedlozi 68
Napomena uz glasove č i č 18
Věznici 69
Glasovi d ž i a 18
Usklici 69
Glas h 19
Rastavljanje riječi na krajů retka 70
Glasj 20
KR ÁTÍCE 71
Dvoglasnik ie 23
Opci dio 23 Obične kratice
Složene kratice
7
7
'
^
I. Duljenje sloga s kratkim je 24
Znakoví i oznake 76
II. Kračenje sloga s dvoglasnikom 27
78
31
RAZGODCI
III. Ostala pravila 78
Opci dio
JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA 33
79
Točka
Jednačenje po zvučnosti 33 80
Upitnik
Jednačenje po izgovornome mjestu 35
Gubljenje glasova 36
Usklič nik 8
'
VELIK Á I MALA POČETNÁ SLOVA 39
Upitnik i uskličnik 8
^
Veliko početno slovo 39
Zarez 8
^
Prvá riječ u rečenici 39
Opči dio 8
^
Vlastita imena 40
Nizanje 8
^
90
Naknadno dodavanje
Riječi iz poštovanja i počasti 43 93
Suprotnost
Málo početno slovo 44 94
Točka sa zarezom
PISANJE STRANIH RIJEČI 46 95
Dvotočje
Opči dio 46 96
Trotočje
Pisanje riječi iz jezika kóji se služe latinicom 46 97
Višetočje
Pisanje opčih imenica i naziva 46 98
Crtica i spojnica
Sklonidba stranih opčih imenica i tvorba pridjeva od njih 48 61
Pisanje imena 48
Navodnici ' 63
Sklonidba stranih imena i tvorba od njih 50
Navodnici uz druge znakové ' 63
Preuzimanje pridjeva 53
Polunavodnici '
Preuzimanje glagola 53
Zagrade '° 4

Preuzimanje ostalih vrsta riječi 54

Tipovi slova kao razgodci
' 65
06
Riječi iz jezika kóji se služe drugim pismima 54
Nadrečenični znakoví
' 66
Pisanje bez razgodaka
'
4 5
 PRAVOPISNí I POSEBNI ZNAKOV í m
Opci dio
Naglasci, duljina i genitivní znak
1Q7
BroJ ke
'

109
Crtica
110
Dvotočje ... PREDGOVOR
Izostavnik
Kosa crtica ^ Ovo izdanje Hrvatskoga pravopisa nosi naslov kao i několiko drugih pa i pravopisa
Križič ^
n2
j
što su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babic, Božidar Finka i Milan Moguš, ali je ova
knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Božidar Finka.
Kružic jjj Valja naglasiti da novo izdanje ne zn áči i novu normu jer norma nije više mijenjana,
Navodnici i polunavodnici j samo su náčin izlaganja i pojedina rješenja uskladena sa zaključcima Viječa za nor¬
Okomita crtica mu hrvatskoga standardnoga jezika i s Hrvatskim školskim pravopisom, kóji je od
Paragraf ^
n5
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za upotrebu u školama
Spojnica pa je korisno da se ta dva djela u normativnome smislu u potpunosti podudaraju.
n5 Ujedno srno tekst i rječnik usavršili i dopunili. Autoř i su se uvijek brinuli za to da
Strjelica
Hrvatski pravopis i svojim primjerenim opsegom, nazivima i jasnočom izlaganja bude
Tilda ^
116 prihvatljiv i sa stručnoga i s pedagoških gledišta.
Točka 1 ,, Buduči daje pravopis zapravo jediná jezikoslovna knjiga koja je izrazito nor-
llo
Upitnik .l .l or mativna, njezina se norma može najbolje odmjeravati prema upot řebí u osnovnim i
Uskličnik 11 /:
srednjim školama.
llo
Zagrade Za bolje razumijevanje pravopisnih načela, pravila i pravopisnoga rječnika po -
n? trebno je prije slu ženja pravopisom pročitati ú vod i predgovor pravopisnomu rječniku.
Zarez
Znakjednakosti Autoř i su se složili o načelima i náčinu izrade švih dijelova, ali su posao podijelili
Znak nejednakosti ^
j
tako daje Stjepan Babič izradio poglavlja Úvod, Jezik i pismo, Glasovi č i č , Glasovi
dž i d, Dvoglasnikie , Pisanje stranih riječi , Razgodci , Pravopisní i posebni znakoví ,
Znak ponavljanja ^ Predgovor pravopisnomu rječniku , a u rječniku slova A - G, P - Š, a Milan Mogu š
Znakoví upučivanja Glas h , Glas j, Jednačenje glasova , Veliká i mala početná slova , Sastavljeno i ras-
Zvjezdica tavljeno pisanje riječi , Rastavljanje na krajů retka, a u Pravopisnome rječniku slova
PRAVOPISNí RJE NIK
^ H - 0, T - Ž , ali je svaki autor pročitao i suatorski dio i po tome je ovo djelo cjelovito.
121 Zahvaljujemo svima kóji su nas upozorili na pojedine probléme i onima kóji su
PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČ NIKU \22 se osvrnuli na HP s namjerom da djelo bude bolje i u skladu sa sustavom hrvatskoga
PRAVOPISNÍ RJEČNIK (A - Ž ) 127 književnoga jezika i s hrvatskom pravopisnom tradicijom.
Zagreb, 1. veljače 2006.
Stjepan Babic i Milan Moguš

6
7

UVO Ď
Kao što su pokazala mi šljenja relevantnih ustanova i opčeprihvačena praksa,
hrvatski se pravopis ustalio kao fonološki u okviru jedne riječi, a morfonološki medu
riječima . Uvjereni smo da tu u budučnosti ne če biti bitnih odstupanja. Buduči da
neki ne razlikuju obilježja fonološkoga i morfonološkoga pravopisa, potrebno je reci
osnovno o njihovoj naravi.
Jezik se ostvaruje na dva načina: govorom i pismom. Kad se ostvaruje pismom,
služimo se slovima, razgodcima, pravopisní m znakovima i bjelinama (razmacima
medu riječima).
Za svaki se jezik odreduje broj i oblik slova. Slovní sustav po svojim osnovnim
obilježjima naziva se pismo. Po tim obilježjima razlikujemo latinič no, čirilično,
glagoljsko, arapsko i drugapisma, odnosnojednostavnije: latinicu, čirilicu, glagoljicu,
arabicu. Skup znakova kojima bilježimo pojedine glasove, naziva se slovopis ili
grafija.
Hrvati su u prošlosti za bilježenje svoga jezika stolječima upotrebljavali različita
pisma, latinicu, glagoljicu i zapadnu čirilicu ( bosančicu) dok nisu prihvatili isključivo
latinicu. Medutim, pojedine glasove nisu latinicom pisali uvijek na isti náčin. Do
reforme Ljudevita Gaja Hrvati su se slu žili različitim slovopisima. Na jugu su se
ugledali uglavnom na talijanski náčin pisanja, a na sjeveru na mad žarski, ali su
nalazili i vlastita rješenja. Za hrvatskoga narodnoga preporoda ilircima je uspjelo
ujediniti sve Hrvate u slovopisu kako ga je oblikovao Ljudevit Gaj, uz neke manje
kasnije preinake. I zato se hrvatska latinica naziva gajicom. Ovdje valja naglasiti da
je Gaj bio reformátor hrvatskoga slovopisa, a ne pravopisa.
Pravopis ima sire značenje od slovopisa. Pravopis obuhvača skup pravila o
upotřebí cjelokupnoga znakovnoga inventara kóji ima jedno pismo, a to osim slo ¬
vopisa obuhvača i náčin pisanja pojedinih glasova, upotrebu velikih i malih slova,
sastavljenoga i rastavljenoga pisanja riječi (upotrebu bjelina), razgodaka, pravopisnih
znakova i drugih pojedinosti.
Osnovno obilježje někomu pravopisu daje náčin na kóji se pišu pojedine riječi s
obzirom na glasove kóji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove riječi.
Glasovi se mogu pisati tako da se isti glas piše uvijek istim slovom. Takav se
I pravopis tradicionalno naziva glasovnim, fonetskim, fonetičkim.
í Glas kóji služi za razlikovanje značenja, naziva se fonem, pa pravopis kóji traži da
se isti fonem piše uvijek istim znakom, naziva se fonološkim pravopisom. Takvo je
npr. pisanje rob, ropski, podbaciti , potkresati , stan , stambeni , kazališni ...
Najmanja jezična jedinica koja ima neko značenje, naziva se morfemom, a znanost
koja se bavi glasovnim sastavom morfema, naziva se morfonologijom. Pravopis kóji
8 9
pri pisanju paži na morfeme tako da se isti morfem uvijek piše istim slovima bez obzira
što se u različitim glasovnim okolinama različito izgovara, naziva se morfonološkim
pravopisom. To u navedením primjerima znáči: rob, robski , podbaciti , podkresati,
stan , stanbeni , kazalištni , premda se izgovara kako je navedeno u prethodnome od-
lomku.
Uz to se večina morfonoloških promjena odra žava u pismu i kad je pravopis pre-
težno morfonološki, ruka ručica ručerda , pa se morfonološki pravopis može
- -
ostvariti samo u manjem broju kategorija, npr. u jednačenju po zvučnosti, jednačenju
po mjestu tvorbě i gubljenju glasova.
Sadašnji je hrvatski pravopis po svojoj naravi fonološko-morfonološki. U okviru
jedne riječi pišemo fonološki, uz neke pojedinačne i kategorijalne iznimke, pa se
može řeči da je ublaženi fonološki, a medurječne veze morfonološki jer se glasovne
promjene koje nastaju medu riječima što se izgovaraju kao naglasna cjelina, ne od-
ra žavaju u pismu, tj. pojedine riječi bilježimo kao da tih promjena u govoru i nemá.
Tako pišemo kod kuč e , bez puške , niz krov , s bratom , s džeparom , s čovjekom , k
baňu , govorit č u , iako govorimo kotkuč e , bespuške , niskrov, zbratom , ždžeparom ,
šovjekom, gbanu , govorič u.
Nevolja je hrvatskoga pravopisa u tome što je u objema Jugoslavijama, a posebno
Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom, hrvatska pravopisná tradicija po-
dosta narušena, a narušen je i put kojim bi se hrvatski pravopis bio normalno razvijao
i usvajao. Buduči daje po novosadskome pravopisu odškolovana večina današnjih
pismenih ljudi, njima je teško napuštati stečene navike. Kad razlozi govore za pojedina
rješenja, tada nije va žno jesu li u praksi odraslih odmah prihvačena, važno je da se
zna kako třeba biti, posebno za škole. Za neka pravila i nije važno koliko ih praksa
odraslih poštuje kad kršenje izaziva ili može izazvati nesporazume, kako je npr. u
pravilima u oprjekama mládci - mlatci mlaci , prema mladac, mlatac, mlaka\ uporabi
-
likova kao istjecati isticati , natjecati — naticati , v. § 57. Isto je tako u pisanju zareza.
-
Praksa pokazuje da ima málo pisaca kóji poštuju pravopisnu normu u pisanju zareza,
ali se svi jezikoslovci slažu da zbog toga normu o zářezu ne třeba mijenjati, nego
tražiti putove da se ona usvoji.
Nesporazume izaziva i to što pravopis, posebno pravopisní rječnik , katkada pre-
lazi pravopisnu kompetenciju, no to nije samo zato što je tako bilo i u svim našim
dosadašnjim pravopisima, nego i zato što pravopis, posebno pravopisní rječnik, ni-
pošto ne može ostati na pukom pravopisnom području kad riječ več ulazi u nj zbog
pravopisnih razloga, a sa sobom donosí i druge probléme kóji bi mogli biti krivo
shvačeni kad se ne bi naznačili.
Hrvatski pravopis priručnik je namijenjen korisnicima u Hrvatskoj kao i svim
onim skupinama i onim pojedincima u svijetu kóji se slu že hrvatskim književnim
jezikom.
PRAVOPISNÁ
PRAVILA
 JEZIK I P Í SMO Osim glasa r ni dvoglasnik lie / nemá u pismu posebnoga znaka, nego se piše
troslovom ije. Zbog posebnosti u pisanju toga glasa i njegova smjenjivanja s kratkim
i dugim je, e, i, to je potanko přikázáno u posebnim pravilima.
1 Jezik se bilježi slovima. Slovo je písmeni znak za jezični glas. Hrvatski knji- U znanstvenim djelima, u kojima ima i drugih potřeba, za neke se od tih glasova
ževni jezik ima 32 glasa kad su glasovi odredeni po razlikovnoj slu žbi u ježí ku, upotrebljavaju i posebni znakovi: / za Ij , ň za nj, j za dž, j za d, au prijašnjim
tj. kad se glasom smatra jezični zvuk kóji slu ži za razlikovanje značenja, npr. biti izdanjima HAZU i g za dž.
- plti, b án - dán, brák - mrák ... U fonologiji se tako odredeni glasovi nazivaju Hrvatska povijesna prezimena pišu se današnjim slovopisom i pravopisom:
fonemi. U struční m se djelima oni píšu u kosim zagradama. Hektorovič (Hectorovich), Zoranič (Zorá n ích), Vramec ( Vramecz), Belostenec
Od ta 32 glasa šest je otvornika: (Belloszteněcz), Brlič (Berlič), Trnski (Ternski, Těrnski, Tárnski) i dr.
/a /, /e/, /i /, /o/, /u / i dvoglasnik /ie/. Današnja prezimena pi šu se onako kako imaju slu žbeni , zakonski lik: Agg ,
Slovo i s lukom ispod označuje neslogotvorno i, a zajedno sa e označuje dvo ¬ Agh, Antolovich, Antolovič , Derda, Djerdja, Gjergja, Dukič , Djukié, Gjukič , Gr -
glasnik ie kóji se piše sa ije , npr. bijel, lijep, snijeg. ghetta, Grgeta, Kalodera , Kalogjera, Madě r, Magjer, Madjarevič , Madžarevič ,
Ostali su glasovi zapornici, jer se pri njihovu izgovaranju govorni organi tako Madarevič , Magjarevič .
2
približuju ili dodiruju da zračnoj síruji tvore jači ili slabiji zápor. To su ovi glasovi: Imena kao Důro, Durdica ne třeba pisati Gjuro, Gjurgjica ni kad su nedávná
povijesna imena kao Důro Arnold, Důro Deželič , Durdica Agič eva.
/ b/, Id, Id, Itl, lál, /3/ (u pismu dž ), /3/ (u pismu d ), lil, Igl, Ihl, /j/, /k /, /1/, IV (u
Danas računala i suvremeni tiskarski strojevi mogu ostvariti svako slovo pa nije
pismu Ij ) , /m/, /n/, /n/ (u pismu nj ), lpi, trt, Irl (u pismu r ), Isl, I šl, Itl, lvi, /z/, lil.
potrebno slovo d pisati drugim znakovima. Na starijim strojevima kóji nisu imali
Glas p nosilac je sloga, samoglasnik, kao što pokazuju riječiprst, břz, brstiti ... d, to se slovo pisalo dj.
i u oprjeci je sa suglasničkim r jer tvore minimální par u primjeru Istro (vok. od
Istra) - istpo (glag. pridjev radni od istrti ). Samoglasničko r pi še se u struční m Latinična se slova razlikuju u pisanju i tiskanju , a u jednom i drugom tipu
djelima s kru žičem ispod r (r), a u opčem jeziku jednako kao i suglasničko jer postoje velik á i mala slova. Obično se návode ustaljenim redom, a taj se red po
je u riječima uvijek jasno koje je koje r, buduči da je oprjeka Istro - istro jediná prvim slovima (a , be , ce, dé) naziva abeceda. Kako se abeceda ponešto razlikuje
minimalna oprjeka u hrvatskome književnome jeziku. u pojedinim jezicima, možemo govoriti o latinskoj, njemačkoj, poljskoj, češkoj,
hrvatskoj abecedi. Hrvatska abeceda, gajica , ima ovaj red:
3 Hrvatski se književni jezik danas služi latinicom. Slova su preuzeta iz latinskoga
pisma, ali kako za sve naše glasove u njem nemá posebnih znakova, do polovice 19. Tiskaná slova
stolječa neki su se glasovi pisali na razné náčine sve dok nije Ljudevit Gaj predložio
1. Aa 11. Gg 21. Oo
posebne znakové kóji su svojom glavninom i prihvaceni.
2. Bb 12. Hh 22. Pp
4 Latinična su slova prilagodena hrvatskomu jeziku tako što su za nepčanike,
3. Cc 13. li 23. Rr
kojih nemá u latinskome jeziku, načinjena nova slova na dva načina:
1. uz pomoč dijakritičkih znakova: c, č , š, z, d; 4. Čč 14. Jj 24. Ss
2 . spajanjem dvaju slova za jedan glas u dvoslov: dž, Ij, nj. 5. Čč 15. Kk 25. Šš
Tako se od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 pišu posebnim slovima, jedno- 6. Dd 16. LI 26. Tt
slovima, a tri dvoslovima (dž, Ij, nj ). 7. D ž dž 17. Ljlj 27. Uu
Te škočá u čitanju nemá jer u pismu nemá skupině Ij koju bi trebalo čitati l j, - 8. Dd 18. Mm 28. Vv
a n-j i d-ž nalaze se samo na sastavu složenica, i to n-j u složenicama kojih prvi
9. Ee 19. Nn 29. Zz
dio završava na n , a drugi dio počinje sa j: izvanjezični (čit. izvan-jezični), a d-ž u
složenicama kojih prvi dio završava na d, a drugi počinje sa ž\ nadžeti , nadživjeti, 10 . Ff 20. Njnj 30. Žž
podžupan, predživot... (čit. nad-žeti, nad-živjeti, pod-župan, pred-život...), inače
se uvijek čitaju kao jedan glas.

12 13
 Pisana slova GLASOVII GLASOVNI SKUPOV!
1 . jí a 11 . 9? 21 . 0 v
2 . BJtr 12. JCA 22. ? p
23 . Ji n~ U ovom se poglavlju ne govori o pisanju švih glasova, nego samo onih kóji go-
3 . C ,c
4. č
5.
t
tč
13 .
14.
15 .
72
Ji
XA
24. f ň
25 . f i
^ vornicima hrvatskoga jezika zadaju odredene teškoče u pisanju književnoga jezika
zbog njihove različite dijalekatne osnovice ili zbog razlika izmedu govora i pisanja
6. Dd 16 . tl 26 . T t u samome književnom jeziku ili zbog različitih moguónosti pisanja s obzirom na fo-
7 . Di dá 17 . 5 ty 27 . UAJ. nološko ili morfonološko načelo.
S . Dd 18 . A/i zrn 28 . Z/ AT
9 . Č .e 19 . Aí /n 29 . í a. Glasovi č i č
10. Tf 20. ty"i 30. Ž á
Za ovladavanje hrvatskim književnim jezikom t řeba znati temeljna pravila u ko ¬

j "
Njihovi su nazivi:
a, be, ce, če, če, de, d že, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka,
el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že.
Tako se obično ta slova i izgovaraju. Pojedinačno se zapornici (suglasnici) mogu
izgovarati i sami, bez samoglasnika, zapravo s dodavanjem poluglasa, dakle ba, ca,
ča, da (ili b’, c , c , ď . . . ; izostavnik tu označuje poluglas).
g U pisanju stranili imena i riječi, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju
f se slova q Q (kve), w W (dvostruko ve), x X (iks) i y Y (ipsilon). U abecednom redu q
dolazi izap , a slova w, x, y iza v redom kao što su ovdje navedena.
Dakako, u stran í m se riječima i u pojedinim strukama upotrebljavaju i druga
slova (a, o, u, c , ř, ě , ě ... ), ali se ona tumače u priruč nicima jezika i struka kojima
pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da
su bez dijakritičkoga znaka.
U jezikoslovlju se upotrebljavaju posebna slova za praslavenske i prahrvatske
glasova: ě - jat, b - jer, b - jor, g - en (nosno e), q - o" (nosno o).
9 U znakovima mjernih jedinica te u nekim strukama upotrebljavaju se i grčka slova.
To večinom pripada uskostručnomu području, jedino se u nekim fizikalnim izrazima
i mjernim jedinicama, kóji pripadaju i opčoj upot řebí, upotrebljavaju grčka slova a
(alfa), p (beta), f ž (omega) i p (mi), npr. a-zrake, fi-zrake ; je znak za om ( jedinicu
električnoga otpora), a p znak za predmetak mikro- . U abecedi im je mjesto na krajů
istih slova pisanih latinicom .
Kad se slova upotrebljavaju umjesto rednih brojeva, tada se upotrebljavaju samo
jednoslovi bez dijakritičkih znakova: a), b), c), d), e) ili a ., b. , c., d. , e .
10 Čirilica i glagoljica imaju poseban slovn í red kóji se naziva azbuka ( po naživu
prvih dvaju slova u glagoljici i staroj čirilici: az , buky ) . Njihov je p ř ika ž predmet
posebnih priručnika namijenjenih za njihovo učenje.
jima se riječima piše č , a u kojima č. Ta nam pravila olakšavaju učenje hrvatskoga
knji ževnoga jezika jer su u književnome jeziku č i č dva glasa koja se jasno razlikuju
i kojima se razlikuju značenja pojedinih riječi.
Č se piše u oblicima i izvedenicama
1 . u riječima u kojima postanak nije vidljiv: bačva, bič, brčkati, čabar, Čada,
čaša, dapače, dráč , grč , hlače , ječam, jučer, ključ , lopoč, luč, mačka, pčela,
račun, točan, točka, večer, veljača, vrč, čuč . . .
Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku.
2. u riječima u kojima je č prema osnovnomu k, c:
a ) jak: jači , jačina ...
juná k: junače , junački, junačan, junačina, junač iti se, junačič . . .
oblak: oblačan, oblačno, oblačič . ..
znak: značit í , značka . . .
botanika, fizika, matematika: boí aničar, fizičar, matematičar ...
b) zec: zeče, zečevi , zečič , zečica, zečji , zeč injak . . .
stric: stričevi , stričev . . .
mjesec: mjeseče, mjesečina, mjesečni . . .
ptica: ptičar . . .
Karlovac, Vinkovci: karlovački , vinkovački . . .
14 3. a ) u imenicá s dometkom
-ač: berač, brijač, kopač, oráč, ogrtač, opasač, pokrivač . .. (Za dome-
tak -ač v. § 18 . )
-ača : brezovača, jabukovača, savijača, udavača, večernjača . . . (Za do-
metak -ača v. § 18.)
-če: Ciganče, kumče, pastirče, paše, ropče ...
-čica: cjevčica, grančica, slamčica, stvarčica ...
-čič: kamenčič , kljunčic, korjenčič , obrašič . ..

!l 14
15

li
 -ičar : antologičar, alkoholičar, elegičar, evidentičar, nostalgičar ... cvijet > cviječe kost > košu
-jača : kremenjača, parnjača, sjevernjača, slamnjača ... pamtiti > pamčenje mast > mašu
Rjedi su dometci: ljut > ljuči razljutiti > razljučen
15
-ečak: grmečak, grumečak, kamečak, kremečak, plamečak ... brat > brača smrt > smrču
-i čak : grmičak, grumičak, ječmičak, kamičak, konjičak, krajičak, kremi- kretati > krečem radost > radošu ...
čak, plamičak, pramičak, ugljičak ... janje, janjeta > janječi
-ičina : dobričina pile, pileta > pileči
-ična: bratična, sestrična, tetična, gospodična... tele, teleta > teleči
-čaga : samou rupčaga
-ič : samo u imenicama bránic, gonič, vodič, provodič, ribič.
—
- ~~ 3. a ) u imeničkih umanjenica s dometkom
-ič: crvič , gradič , komadič , konjič , bratič , sestrič , tetkič ...
b ) u prezimena sa završetkom
| 16 b ) u pridjeva s dometkom
-ačak : dugačak, ludačak, punačak, slabačak ... -ič: Anič , Begič , Begovič , Blaževič , Gundulič , Ivšič , Katič , Kneževič ,
Kovačevič , Matič , Marulič , Mirkovič , Pavlovič , Petrovič , Zlatarič ,
-ački : dubrovački, dakovački, orahovački, valpovački, zagrebački ... Ž arkovič ... (O slavenskim prezimenima na -ič v. § 16.)
-ički : budistički, humanistički, kapitalistički, urbanistički ... c) u imenicá s dometkom
-ičan: energičan, harmoničan, ironičan, simpatičan ... -ač: gluhač , golač
Rjedi su dometci: -oča: bedastoč a, bjesnoč a, čistoč a, gluhoč a, hladnoč a, sljepoč a,
-ačan: samo u ubitačan ( probitačan je od probitak ) zločestoč a ...
-čiv : samo u priljepčiv (priljepljiv, zarazan) -dač: u crndač , crvendač , srndač ...
- ičast: samo u rijetkih pridjeva kao bjeličast, modričast, plavičast jer je -bač: zelembač ...
u bobičast, igličast, jagodičast osnova bobica, iglica, jagodica. -a ča: samo u mokrača
c u slavenskih prezimena sa završetkom -ič (podrijetlom bugarska, Češ
) ¬ d u pridjeva s dometkom
)
ka, ruská, slovenská, bjeloruska i dr.): bugarskim: Miletič , češkim: Bě ¬ -ači : domač i, brijač i, crtač i, igrač i, jahač i, pisač i, šivač i ...
lič , ruskim: Ivan Sergejevič Turgenjev, Lav Nikolajevič Tolstoj , Nikolaj e) u glagolskih oblika s nastavkom -či (infinitiv i glagolski prilog
Vasiljevič Gogolj , slovačkim: Palkovič, Jurkovič, slovenskim: Gregor- >
sadašnji):
čič, Janežič, Jurčič, Miklošič, Ž upančič ... -
ič i , iduč i, péč i , peku č i, řeč i , rekuč i, sječ i, sjekuč i , teč i, tekuč i , tuč i, tu
17 4. Buduci da kajkavci pretežno imaju srednje c, ono se u vlastitim imenima u kuč i...
književni jezik prenosi prema tom bi li u njem bio c ili é , kako se uobičajilo (Glagoli péč i, řeč i , sječ i, teč i, tu č i i njihove složenice ispeč i, izreč i , isječ i ,
od hrvatskoga narodnoga preporoda. isteč i, istuč i... samo u infinitivu i glagolskome prilogu sadašnjem imaju
Tako se piše č u riječima kao: -či , a u drugim glagolskim oblicima imaju č: pečem, řečem, siječem, tečem,
Bedekovčina, Čakovec, Črešnjevo, Čret, Črnčevec, Črnec, Černomerec, tučem, jerje č prema osnovnome k: peku, reku, sijeku, teku , tuku )
Globočec, Goričan, Grič, Kupčina, Pantovčak , Štrigovčak , Začretje, 4. u riječi u kojima je postálo prema d: smečkast < smed , omečka < omedak.
Zdenčina ... 19 5. Č se piše u kajkavskim imenima gdje bi bio i u književnom jeziku, a to
Kad se u kajkavskim imenima piše č , a kad č v. § 19. su u prvom redu prezimena na ič , zemljopisna imena na ič : Draškovič ,
- -
"

Č se nalazi u oblicima i izvedenicama

Habdelič , Ivekovič , Jambrešié, Mihanovič , Oršič , Vukotinovič ...; Desinič ,
18 Draganič , Okič , Zaprešič ...
1 . u riječima u kojima je bez vidljivoga postanka: beč ar, č elav, č ud, duč an,
Zatim u zemljopisnim imenima gdje je jasno da bi u književnom jeziku bilo č
gače, kč i, kuč a, moč , noč , pleč a, več ...
ili je tako uobičajeno, a to je u prvom redu na mjestu kajkavskoga š: Dvoriše, La-
Sve su takve riječi popisane u Pravopisnome iječniku. niše, Nedeliše, Veliko Trgoviše...; Budinšak , Kunišak , Medve šak , Pešenica
2 . u riječima u kojima je prema osnovnome t: (kod Siska), Grmošica , Budinšina, Puša Bistra, Lašina, Trakošan, Š itarjevo ...

16 17
 Ona imena mjesta u kojima je u književnom jeziku več usvojeno č ili je veoma
prošireno zbog prošle normě, mogu se pisati i sa č : Medvešak , Pešenica (zagre -
bačka), Konjšina ...
Prezimena se píšu kako je prihvačeno, pa uz kajkavska prezimena: Brezinšak ,
Budišéak, Budinšak, Palešak, Polanšak ..., postoje ista takva i sa c: Brezinšak,
Budišak ...
Napomena uz glasove č i č
20 U primjeni pravila o glasovima č i č valja paziti na stvarne jezične odnose jer inače
može doči do krivih zaključaka, npr.:
-č u pribadača, siroče, košica, mašina, Sigečica nije prema t u pribadati, si
rota, kost, mast , nego su te riječi nastale od pribad + ača; sirot + če, kost + čica,
mast + čina , Siget + čica;
- -
- imenica teleč ak nemá dometak ečak , nego je dometak ak došao na osnovu
pridjeva tele , teleta;
- imenica baša je riječ perzijskoga podrijetla (hrv. vrt );
- imenicapalača je od lat. palatium koje se čitapalacium ...
Neke se riječi govore i pišu sa c i č jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili
dvama dometcima, kao npr. jednoč i jednot , nekoč i nekoč , Ijutič i Ijutic (biljka), teklič
i teklič , teferič i teferič , ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa č .
Glasovi dž i ď
21 Glas d ž kóji se bilježi dvoslovom dž nije skup d-ž, nego je sliveni glas, zvučn í
parnjak glasa č. Zbog istih teškoča kao i s glasom c valja znati riječi u kojima se
nalazi dž.
Dž se nalazi u oblicima i izvedenicama:
1 . u riječima hrvatskoga podrijetla u kojima je ( jednačenje po zvučnosti v.
§ 62.) prema osnovnome č koje se našlo ispred b:
jednadžba < jednačiti narudžba < naručiti
predod žba < predočiti svjedodžba < svjedočiti
udžbenik < učiti urudžba < uručiti ...
Rjede i prema osnovnome c: promidžba < promicati.
2 . u imenica s dometkom -džija turskoga podrijetla:
bostandžija, buregdžija , č evabdžija, šeširdžija ...
Ako osnova nije toga podrijetla, ondá je riječ izvedena dometkom -d žija
stilski obilježena: bundžija, galamdžija, govordžija, račundžija, šaljivdžija ...
3. a ) u riječima turskoga podrijetla: džamija, džezva, hodža, džep, feredža,
fild žan ...
b ) u riječima koje primamo s engleskoga govomoga područja: džudo,
džip, budžet, deterdžent, džez, džem, džemper, džoging, džersej ...
18
4. u riječima Madžar, Madžarska, madžarski ..., ali se može pisati i d pa se
ostvaruju dvostrukosti: Maďar i Madžar, Maďarska i Madžarska, maďarski
i madžarski... , u prezimenima kako ih pišu njihovi nositelji: Madžarič i
Maďařit ...
Sve se takve riječi nalaze u Pravopisnome rječniku.
-
Kad dž obilježava suglasnički skup d ž, řečeno je u § 4.
D se nalazi u oblicima i izvedenicama:
22
1 . u riječima bez vidljivoga postanka i u tvorenicama od njih, npr.
anďeo, Čada, dak, davao, durdica, evandelje, hrda, lada, leda, madi-
oničar, méďa, orude, rid, smed, smud, vjeda...
¬ Prema riječi Čada piše se d i u čadav, čadavac, čadavica, čadavički, ča-
daviti, čadavost, čaditi, začaditi i sl.
Sve takve riječi popisane su u Pravopisnome rječniku.
2. u riječima u kojima je prema osnovnome d:
gladu < glad , mládi < mlád , grožde < grozd, grada < graditi ,
glodem < glodati , vidě n < vidjeti , obraden < obraditi, dogadati se < do-
goditi se , oslobadati < osloboditi, obradivati < obraditi ...
i Glas h
Glas se h piše
1. u pojedinačnim riječima:
23
hajduk, hiniti, hlače, hlad, hodža, hren, hrpa, htjeti ;
čehulja, drhtati, mahovina, ohol, njihati, prhak, svrha , buha, duhan, huc-
kati , kihati, kuhati , lijeha, muha, natruha, prhnuti , protuha, snaha, streha,
uho, zaduha;
grah, gluh, mijeh, orah, práh, smijeh, stih, strah, suh, trbuh, uspjeh, vrh...
Iz stilskih se razloga može h izostaviti, ali se tada na njegovu mjestu pi še
izostavnik:
Ti’o, ti’o, ti’o přede pauk nit.
(V. Názor)
2. a ) u riječima u kojima je ispred slogotvomoga r: hrda, hrdav, hrdati, ishrdati,
ishrdalost, zahrdalost, zahrdati, hrvati se, hrvanje, hrvač, hrvački, hr-
zati ...;
b) u skupu hv kao hvala, Hvar, hvat, hvatati, hvoja, uhvatiti ;
c) u onomatopejskom zapisivanju ljudskoga glasa kao znak razmišljanja, ču-
denja: hm (prema čemu je izveden i glagol hmkati , prez. hmčem ).
3. u svim oblicima koje propisuje gramatika kao nastavak ili dio nastavka, npr.
za 1. osobu jednine aorista i imperfekta bih, dodoh, vidjeh, čuh; pregledavah,
gledah ...
Ostale pojedine riječi sa zapornikom h mogu se naci u Pravopisnome rječniku.
19

Glas /
24 Glas se j ne ostvaruje jednako u svim položajima govorne riječi. Najizrazitiji je u
riječima što počinju sa ju- kao jug, jugo, Juraj , juriš, juta, jutarnji, jutro. U drugim
se slučajevima, poglavito izmedu dvaju otvornika, ostvaruje oslabljeno, najčeše
kao poluotvornik i, ali i tada ne jednako slabo izmedu švih otvornika. Zbog toga je
poluotvornik i povezan u našoj svijesti nejednako: u jední m slučajevima kao zapornik
j, a u drugima kao njegova slaba prisutnost ili čak odsutnost. Zbog spomenutih
nejasnoča mogu se odrediti ova pravila:
1 . Glas se j piše na početku riječi ispred švih otvornika ispred kojih se može os-
tvariti: jačina, jakost, ječam, jedan, jezik, još, jotacija, jučer, junački, juris.
Kad takve riječi postánu složene s predmetkom kóji završava na otvomik, za-
državaju j : nejakost, ně jak, prejak, praječam, dvojezičan, prajezik, višejezičan,
nejednakost, medujelo, předjelo, prijordanski (prema jordanski), prejotacija,
nejunački, nazovijunak, protujuriš. Opčenito se može reci da riječi koje imaju
i j u osnovi ne gube ga u oblicima i tvorenicama bez obzira je li j na početku, u
sredini ili na krajů.
2. Glas se j piše redovito u nesložením riječima izmedu otvornika
a ) i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija, Marija, investicija, varijacija, gladijator, sal-
- -
mijak, socijalist, materijalizam, oficijalan ; u G jd. imenica na -i, ij, ije,
- ijo, -io, kao žirija (prema žiri ), krokija (prema krokí), Verdija, Leopardija,
radija (prema radij i radio ), studija (prema studij i studio ), kolegijt) (prema
kolegij ), Plinija (prema Plinije ), Poncija (prema Poncije ), Marija (prema
-
Marije i Mario ), Tokija (prema Tokio ); u straním riječima s dija , kao dija-
betičar, dijafragma, dijagonala, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijaskop, dija - sljedeči otvomik u nástavku, kao koja, koje, kóji, koju, čija, čiji, čije, čiju,
-
spora i sl. (za pisanje dia vidi § 26.);
-
b ) i e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet; u G jd. imenica ženskoga
roda na -ija i u oblicima jednakima tomu padežu, kao kutije, rakije, Azije,
Marije; u I jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io kao žirijem (prema žiri ) , kro-
kijem (prema krokí ) , Verdijem, Leopardijem, radijem (prema radij i radio ),
studijem (prema studij i studio ), kolegijem (prema kolegij ), Plinijem (prema
Plinije ) , Poncijem (prema Poncije ), Marijem (prema Marijo i Mario ), Toki-
-
jem (prema Tokio ); (U tim riječima -ije nije dvoglasnik, nego je skup triju
glasova: i+j+e.)
c) i-i : čiji, svačiji, drukčiji ; u DL jd. imenica na -ija kao kutiji, Aziji, Iliji; u
N mn. imenica na -i , -ij, -io kao žiriji (prema žiri ) , krokiji (prema krokí ),
radiji (prema radij i radio ) , studiji (prema studij i studio ) , kolegiji (prema
kolegij ); komparativi: glasniji, Ijubezniji, savitljiviji, vrjedniji, miliji ;
d ) i-u : milijun, pijuk, špijun, trijumf, trijumvirat, radijus ; u DL jd. imenica na
- -
-i, ij, -ije, -ijo, io, kao žiriju (prema žiri ) , krokiju (prema krokí ), Verdiju,
Leopardiju, radiju (prema Verdi, Leopardi, radij i radio ), studiju (prema
studij i studio ) , kolegiju (prema kolegij ), Pliniju (prema Plinije ), Ponciju
(prema Poncije ), Mariju (prema Marijo i Mario ), Tokiju (prema Tokio ); u
oblicima prezenta kao umiju, smiju ;
20
e ) u-i: u oblicima prezenta kao bruji, zuji ;
f ) u-u : u oblicima prezenta kao kuju, snuju, pljuju ;
g ) e-a samo u několiko riječi stranoga podrijetla: ideja, epopeja, livreja, ma-
tineja, orhideja, turneja, Koreja, Medeja. U ostalim se riječima unutar ot-
vomičkoga skupa ea nepíše j: idealan, ocean, kreacija, realizam, kombinea
(prema kombiné), rezimea (prema režime ), pa tako i u imenima kao Lea,
Tea, Andrea, Matea, G jd. Jonkea (prema Jonke ) ... (v. § 103.).
3. Glas se j piše u pridjeva od imenica na -ija koje u tvorbi zadržavaju tu osnovu
ispred dometka:
a ) -in : šeširdžijin, Andrijin, Ilijin, Marijin;
b) -ski : gimnazijski, županijski, azijski, investicijski, varijacijski.
25 4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na dočetno -i, -ij, -ije, - ijo, - io
kad se tvore dometcima:
a ) -ski: aluminijski (prema aluminij ) , radijski (prema radij ), studijski (prema
studij ) , tokijski (prema Tokio );
b ) -ev: barijev, kalijev, natrijev, uranijev (ako se ne upotrijebi sufiks -ski , npr.
natrijskí), Celzijev, Marijev (prema Marijo i Mario ) , Verdijev (prema Verdi ).
5. Glas se j piše takoder:
a ) u riječima s dvoglasnikom ie, kao bijel, biješ, riječ, riješiti, mrijeti, sijeci-
mo i tvorenicama s kratkim slogom, kao bjelina, bješnji, grješnik, rješenje,
odtješenje, pogrješka, rječnik, sječ i, strjelica, živjeti i dr. (Potanje o pisanju
dvoglasnika ie u idučem poglavlju.)
b ) u oblicima švih riječi kojima osnova svršava na otvomik + j bez obzira na
brojiti , krojiti, rojiti se, znojiti se, čujem, pijem, stojí m, pojem, dajem;
c) u imperativu, kao lij, Ujmo, lijte, pij, pijmo, pijte, smij se, smijmo se, smijte
se, ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte;
d izmedu e-a samo u několiko riječi stranoga podrijetla kao epopeja, ideja,
)
livreja, matineja, orhideja, turneja, te imena kao Koreja, Medeja, odnosno
u sredini u plejada (prema grčkom imenu Plejade ). U ostalim se riječima
unutar otvorenoga skupa ea ne piše j (v. § 26. m).
26 6. Glas se j ne piše:
a ) izmedu otvornika i-o gdje je o postálo od /: bio (ali bila ) , činio, dio, mio,
smion, dioba, mislioca (ali mislilac );
b) u posudenicama: sociologija, patriot, violina, kamion;
c) u složenicama kojih prvi dio završava predmetkom na i , a dmgi dio počinje
otvomikom kao:
i-a: antialkoholičar, poliandrija , u straním složenicama s di- kad znáči
„dva” kao diamin, diarhija (dvovlaše),
d ) i-e: arhiepiskop, kvaziepohalan,
e) i-i : antiimperijalistički , nadriizvodač ,
21
 f ) i-o : iole, priopč iti, niotkud, priobalni ,
g ) i-u: priučiti, nadriumjetnički, niukoliko ;
h ) izmedu bilo kojih dvaju otvomika (izuzevši pravila u § 25. d) ako prvi ot - Opci dio
voraik nije i bez obzíraje li riječ domača ili strana, nesložena ili složena:
a-a: kontraadmiral, G jd. kakaa (prema kakao ), Bilbao (prema Bilbao ),
i ) a-e: dvanaest, maestral, aerodinamičan, imena Izrael, Mihael,
j) a-i : arhaizam, naime, zaista, naivan, kokain,
k) a-o: aorist, naočit, naoko, praotac, zaobliti, zaova, kakao, izaoltarski ,
L ) a-u : autentičan, autocesta, jaukati, naučiti, pozauna, paučina ,
m ) e-a: idealan, kreacija, realizam, ocean, G jd. kombinea (prema N jd. kom¬
biné ), rezimea, Borneo (prema Borneo ), Jonkea (prema prezimenu Jonke ) ,
Moliě rea, Shakespearea (prema prezimenima Moliě re i Shakespeare ) ime - Naša susjeda sve više sjedi.
nima kao Andrea , Lea , Tea , Matea ,
n ) e-e: deetatizacija, neegoističan, A mn. kombinee, dekoltee (prema N jd.
kombiné, dekolte ),
nj) e-i: ateist, tein, kaleidoskop, veleizdaja, neizlječiv, neistina, N mn. kombi-
nei , rezimei ,
o ) e-o : andeo, seoce, teologija, teorija, neobjektivan, preosjetljiv ,
p) e-u : euharistija, eunuh, Europa, neuvjerljiv, sveučilište , DLjd. dekolteu ,
r) o-a: kroatist, oaza, memoari, trotoar, psihoanaliza, Noa, oboa , G jd.
rokokoa (prema rokoko ), Hugoa (prema Hugo ),
s) o-e : poezija, srednjoeuropski , G jd. oboe (prema oboa ) , A mn. lavaboe (pre¬
ma lavabo ) , depoe,
š) o-i: doista, doimati se, heroizam, poistovjetiti, sjeveroistok , N mn. nivoi,
rešoi ,
t o-o : crnook, poočim, poodavna, tihooceanski, srednjootočki ,
)
u ) o-u: bjelouška, proučavati, prouzročiti, DLjd. rokokou, depou ,
v ) u-a : akcentuacija, aktualan, peruanski, protuavionski, protuakcija , G jd.
ragua (prema ragu ), tabua ,
z u-e: Suez, pirueta, influencija, protueuropski, A mn. kakadue (prema kaka
) ¬
du ),
ž) u-i: obuimati, poluidiot, meduigra, opstruirati, beduí n, etui , N mn. inter-
vjui, tabui, kakadui ,
x) u-o: poluotok, protuobrana, protuotrov, suociti, uopče,
y ) u-u : meduusjev, protuudar, protuusluga, suučenik, suurednik , DLjd. raguu,
kakaduu.
22
Dvoglasnik ie
27
Kao što je řečeno u § 1., u hrvatskome knji ževnome jeziku postoji dvoglasnik
Ijel kóji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina gotovo neprekidno piše ije.
Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u načelu jednostavno: gdje se izgovara dvo ¬
glasnik, tu se piše ije.
On je uvijek dug: bije! Ibiéll i veoma se lako razlikuje od kratkoga glasovnoga
skupa je, kóji se piše je: bjelina Ibjelinal. Stoga se veoma lako razlikuju parovi ovakvih
riječi:
Naša susjeda sve vi še sijedi.
Duhovno ga je ujedinila u velikom djelu naše zemlje.
Duhovno ga je ujedinila u velikom dijelu naše zemlje.
Radio je u novom odjelu.
Radio je u novom odijelu.
Neke žene uspjevaju svojom Ijepotom.
Neke žene uspijevaju svojom Ijepotom.
Pretposljednja re čenica znáči daje ljepota nekih žena pjesma, a posljednja, uzeta iz jednoga
filma, značí da neke žene svojom Ijepotom postižu uspjehe.
Tako se razlikuju i ove riječi:
28
Ijevak ’ ljevoruk čovjek’ - lijevak ’ naprava za lijevanje’
sjelo s. r. : sjeo - sijelo ’ posijelo’
sjena ’ zatamnjeni dio’ - sijena, G jd. od sijeno.
Razlika je izmedu dvoglasnika ie i skupa je na njegovu mjestu i u tome što u
”
29
književnom izgovoru ispred dvoglasnika glasovi l, n ostaju bez promjene pa se lijep,
lijevak, slijep, gnijezdo, snijeg, snijet izgovara /liép/, /liévak/, /sliěp/, /gniézdo/, /sniěg/,
/sniet/, a kad na to mjesto dolazi krátko je, ti se glasovi sa j u je zamjenjuju sa Ij, nj
//, úl pa se ljepota, Ijevčič , sljepoč a, gnjezdašce, snježan, snjetljiv izgovaraju /Jepóta/,
/Jěvčič/, /sjepóča/, /g ňezdášce/, /súžan /, /sňětljiv/.
Dvoglasnik se teže razlikuje od dugoga je kóji se nalazi u nekim riječima, npr.:
30
djélá, G mn. od djělo - dijéla, G jd. od dio
sjéna , G mn. od sjěna - sijéna , G jd. od sijéno
záhtjěvá, G mn. od zahtjev - záhtijěva , 3. os. prez. od zahtijevati.
Tako i u riječima kao djédo, djéva, djélce, zamjérati , namjéštati , zasjédati ...
Ima mišljenja daje i tu dvoglasnik i da bi trebalo pisati ije , ali je ncprekinutom
tradicijom ustaljeno pisanje je.
31 Odredena je teškoča u tom što ima riječi u kojima je troglasovna skupina ije , a
nije dvoglasnik: grijě, smijěm, smíjem se, nijě dan, G jd. kiitijě , hijéna , higijéna. No
23
 taj se skup u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika jer je dvoglasnik jednosložan, a
taj skup ije dvosložan. Primjere v. i u poglavlju Glas j.
Na mjestu dvoglasnika u knji ževnome se jeziku može izgovarati i troglasovni
slijed ije, ali to je rijetko i stilski obilježeno jer dolazi samo upjesništvu zbog stihá.
Teškoča je u pisanju dvoglasnika ie još i u tome što neke riječi iste osnově i pojedini
oblici iste riječi imaju na istom mjestu različite glasove: dvoglasnik ie, glasovni skup
je ili glasove e, i , npr. dio - dijela - djelič , brijeg - brješič ...
32 Snalaženje u tim promjenama olakšano je time što one nisu nepredvidive, nego
tvore odredeni sustav.
Kad se shvati sustav po kojem se ti glasovi smjenjuju i znaju kategorije u kojima se
smjenjuju, bit ce znatno olakšano i pisanje tih glasova i bez pojedinačnoga zagledanja
u pravopisní rječnik.
Ako se kao polazište uzme osnovni lik riječi (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se
promatra kad se ti glasovi smjenjuju i kako se smjenjuju, sustav se može prikazati u
dvama osnovnim pravilima i několiko dodatnih.
I. Duljenje sloga s kratkim je
33 Ako se slog s kratkim je dulji, u jedn í m tipovima i riječima na njegovo mjesto
dolazi dvoglasnik, a u drugima samo produljeno je.
Duljenje kratkoga je daje dvoglasnik u nesvršenim glagolima i glagolskim ime-
nicama ako u svršenome obl íku nisu u osnovi riječi mjera, mjesto i sjesti:
dóspjeti: dospijévati, dospijévánje, nádjeti: nadijévati, nadijévdnje, odóljeti: odo-
lijévati, odolijévdnje, pódsjeci: podsijécati, podsijécánje, razumjeti: razumijévati,
razumijévánje, sagórjeti: sagorijé vati, sagorijévanje, zapóvjediti: zapovijédati,
zapovijédanje, zástarjeti: zastarijévati, zastarijévdnje...
Ako su u osnovi glagola i glagolske imenice riječi mjera, mjesto i sjesti , tada je
samo dugo je, v. § 37.
34 -
Na mjestu osnovnoga e, i u letjeti, leč i, liti , njihovih složenica i složenica sa zřeli
u položajima u kojima se taj slog dulji, dolazi dvoglasnik:
letjeti: lijétati, lijétdnje, dolětjeti: dolijétati, dolijétanje, polětjeti: polijétati, po-
lijétdnje ..., leči: lijégati, lijégánje , pódleči: podlijégati, podlijéganje , záleči: za-
lijégati, zalijéganje ..., dózreti: dozrijévati, dozrijévanje , názreti: nazrijévati , na-
zrijévanje, sázreti: sazrijévati, sazrijévanje, liti: lijévati; lijévánje, naliti: nalijévati,
nalijévdnje, proliti: prolijévati, prolijévdnje...
35 U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u jednih se imenica to pre- dulji
u prije- s dvoglasnikom:
prijékor : prekóriti, prijélaz : prélaziti, prijédlog : předložit í , prijélom : prelómiti,
prijénos : přenosili, prijépis : prepísati , prijévod : prevóditi, prijévoz : prevóziti...
u drugih se javlja i dugo pre-: prégib, prégled, prékid, prélet, prémaz, prépad,
prépjev, préplet, prérez, présjek , přeskok...
24
To je stoga što se neke takve imenice govore i s kratkim naglascima na pre-, npr.
prě vrat, prě bjeg, précrt (i précrt ), prédah, přetek ... pa se ondá taj pre- samo produljio,
a nije se zamijenio dvoglasnikom.
Sve takve običnije riječi popisane su u Pravopisnom rječniku. U kolebanju izmedu
-
likova sa pre i prije- bolje je upotrijebiti likove sa prije-.
Dvoglasnik imaju glagolske imenice umijéce, dospijéč e i prispijéce.
35
Glagol sječ i i njegove složenice imaju u jedním oblicimaje, a u drugima dvoglas ¬
nik:
sječ i , sijéčě m, sijéš..., sijéci, sijékuč i , sijécijdh, sjékao, sjékla, sjěčen;
ódsječ i, odsijéčěm, odsijéš..., odsijéci, ódsjekoh, odsijěče, odsjekosmo, ódsje-
kavši, ódsjekao, ódsjekla, odsjěčen.
Tako je i u glagola isječ i, násječ i, ópsječ i, pódsjeci, pósjeéi, prě sječ i, prósjeci,
rásječ i, sásječ i, usječ i, zásječ i.
Dvoglasnik imamo u pojedinačnim riječima:
htijénje (uz htjénjé) prema htjéti; mnijénje (uz mnjenjé) mnijěm, mním; pijév-
nica, pijévac, pijétao prema pjivati; odijélo, opijélo i sijélo prema ódjeti, ópje-
vati i sjesti.
37 U ostalim tipovima i riječima, koje su u pretežnoj večini, duljenjem ne postaje
dvoglasnik, nego samo dugo je. To se zbiva:
; a ) u genitivu množině:
mjesto - mjistá, djelo - djělá, vjéra - vjérá, mě dvjed - medvjědá...
b ) ispred dvaju zvonačnika od kojih je prvi l, Ij, n, r, v:
djelo - djélce, poně djeljak - poně djěljka, ně djelja - ně djěljni, zásjenak - zá-
sjěnka, smjě r - smjěrna - smjérno - smjérnica - smjérnóst, vjéra - vjérna -
vjérnik — vjérnost, vidjeti - vidjěvši, próbdjeti - próbdjěvši ...
U pridjeva vjéran, smjéran dugo je postálo je analogijom prema smjérna, vjér¬
na.
38 c) u složenicama tipa ó t fomjeh pólumjěr, toplomjěr ...
d ) u imenica od milja i izvedenica od njih:
1 djěvojka: djéva, djévin, djévac;
djěd: djédo, djédin;
Stjěpan: Stjépo, Stjépin, Stjépov...
Stjépo se govori i s dvoglasnikom pa se može pisati i Stijépo.
39 e u nesvršenih glagola i izvedenica od njih ako su im u osnovi riječi mjera, mjes-
)
to i sjesti:
'
zámjeriti: zamjérati, zamjéránje, zamjéralo; námjestiti: namjéštati, namjéštánje,
(
namjéstalo; zásjesti: zasjédati, zasjédánje...
uz rjede: zámjerati, zámjeránje, namjéštati, námještánje, zásjedati, zásjedá-
nje...
25
 Ako u osnovi glagola nisu riječi mjera, mjesto i sjesti, tada umjesto dugogaye
'
II. Kra čenje sloga s dvoglasnikom
dolazi dvoglasnik, v. § 33.
Ako u oblicima i tvorenicama na mjestu dvoglasnika dolazi kratak slog, tada se
f ) u imenica izvedenih sa je: bě zvjerac - bě zvjěrje, krivóvjerac - krivovjěrje,
- dvoglasniksmjenjuje s kratkimje. Pri tome sel + j, n + j smjcnjuju saIj, nj:
—
licě mjer - licě mjěrje, protúrječiti proturjěčje, sredóvjek - sredóvječje ...
bijě l — bjelina , cijena - cjenik , smije šan - smješniji , vijek - vjekovati ,
Dugo je je u takvu položaju i u trosložnih izvedenica s dvoglasnikom u osnovi:
40
izvijéstiti - izvj ÿše, óbrj ÿž je, pódbriježje, uzkolebanje
je , pódbrj ÿž
je, óbrij ÿž —
ocijeniti ocjenjivati, mlijeko - mljekar, snijeg - snježan...
Sa je zamjenjuje se i iza početnoga r, kad on dolazi iza otvornika ili zapornika, a
jer je naslijéditi - náslijěde i násljěde { násljěde ), rijéka — rijéčje, pórijěčje i
pórjěčje, ali samo kórijěnje, dovijete, gdrocvijěč e. ispred se r nalazi morfemska granica:
rječnik, rječica, korjenčič , ukorjenjivati, protúrječiti; odrješnica, odrješenje,
g ) i u ovih riječi:
razrješnica, razrješivati, razrješenje, razrjedivati ...
mjérov prema mjera; vjéštac, vjéšev prema vj ÿš t , vještica; pjě v prema pjě vati;
Kad se takav slog nade iza pokrivenoga r, tj. kad je r posljednji glas u stalnoj za-
bdjénje (uz bdijénje ) prema bdjeti; htjénje (uz htijénje ) prema htjeti; mnjénje
(uz mnijénje); rjéčnik , vjésnik (uz rječ ník , vjesnik i rijetko rjěčnik , vjě snik );
porničkoj skupini, tada u oblicima i tvorenicama od četiriju riječi
zvjérka. vrijeme, privrijediti, upotrijebiti, naprijed
Zanijekani lik prezenta glagola biti glasi nisam, nisi , nije, nismo, niste, nisu , ali dolazi e, a u ostalih je.
se javljaju i stilski obilježeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu, kóji se Sa e ili sa i zamjenjuje se i u imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih ako je
mogu izgovarati s dvoglasnikom Iniésam, niési, niésmo, niéste, njésu/ ili troglasovno takav lik osnovne riječi slu žbeno ustaljen iako opce riječi imaju je.
/nijésam, nijési .../. Treéa osoba jednine ima samo troglasovno ije: nije. 1 . Primjeri običnijih riječi u kojima dolazi e :
* vrijeme : vremena, meduvremena, nevremena, poluvremena,
ill bezvremen(ost), istovremen( ost ), kratkovremen{ ost ), nesuvremen( ost ),
41 Troglasovni se slijed ije u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika, ali se jednako
ll piše te stoga valja spomenuti u kojim se kategorijama i riječima javlja. povremen( osf ), prijevremen( ost ), suvremen( psi), vremenit, vremenski,
vremešan ...
Troglasovni slijed dolazi u prezentu glagola tipa biti , liti, piti, šiti, mniti, umjeti i
njihovih složenica, složenica sa -htjeti i -spjeti te glagola smjeti , brijati i sl.: privrijediti: privreda, privredljiv, privredni, privrednica, privrednički,
privrednik, privredivati ... (Ostali od -vrijediti imaju vrje-, zato
liti - lijě m, piti - pijěm, šiti - šijě m , umjeti - iimijě m, izumjeti - iz úmijě m,
obezvrjedivati . )
—
razumjeti razúmijě m, sporazumjeti se — sporazitmijě m se, smjeti — smijě m,
-
próhtjeti - próhtijěm, ushtjeti úshtijě m, dóspjeti - dóspijěm, prispjeti - pri- Nesvršeni oblik glagola privrijediti može imati dvostruke oblike: privrjedivati
spijě m, uspjeti - uspijěm..., brijati - brijě m ... i privredivati.
42 Glagoli bdjeti, mniti, vreti i njihove složenice uz prezent bdím, bdíš..., probdím, upotrijebiti : upotreba, upotrebni, upotrebljavati, upotrebljiv(ost),
próbdiš..., mním, vrim, vriš, próvrím , próvriš..., imaju i troglasovni slijed ije: bdi- upotrebljivati, neupotrebljiv( ost ), zloupotrebljavati, zloupotreba,
jěm, bdij ÿš ..., próbdijě m, próbdijÿš ..., mnijěm, mnij ÿš ..., próvrijě m,
, vrijěm, vrij ÿš zloupotrebljiv( osf ), zloupotrebljivati ...
próvrij ÿš ... Samo je po sebi razumljivo da e dolazi u oblicima i izvedenicama od glagola
Glagol zreti u značenju ’gledati’, običan u složenici názreti, obázreti, prózreti ima trebati: potrepština, nepotreban, nepotrebnost, potřeba, potreban, potrebitost ,
prezent nazrem, názr ÿš ..., óbazrě m, prozrě m ..., a zreti u značenju ’sazrijevati’: uz potřebnost, ustrebati, zatrebati ...
zrěm i zřím, sázrěm, sázrim ima i likove s troglasovnim slijedom: zrijěm, sázrijěm ... naprijed : napredak, napredan, naprednost, naprednjačiti se, naprednjački,
Troglasovni slijed imaju pridjevi s morfemskom granicom u padežnim oblicima: naprednjak, naprednjašvo, napredovati...
ničijěga, nóvijěga ili G jd. imenica na -ija kao kutijě , rákijě ..., prilogprije i ž. lik broja Od tvorenica priloga naprijed valja razlikovati tvorenice priloga unaprijed
dva dvije. Posljednja se riječ izgovara i s dvoglasnikom /dvié/.
- jer zadržavaju dvoglasnik: unaprijediti , unaprijeden, a ako se dvoglasnik smje¬
Taj slijed imaju i zamjenički i pridjevni likovi na -ijeh, -ijem(a), npr. tijeh, dragijeh, njuje, smjenjuje se s je : unaprjedivati.
tijem, dragijem( á)..., ali to su danas zastarjeli oblici i mogu se upotrijebiti samo s U ustaljenim imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih:
posebnom stilskom obilježenosti. Stilski su neutrální oblici na -ih, -im{a). Brežani, Bresnica, Brestača, Brestik, Brestova Draga, Brestovac, Bres -
S tim slijedom ima i više posudenica kao što su dijéta, garderobijérka, garsonijéra, tovica, Brestovčanin, Brestovčanka, brestovač ki, Drenovac, Drenovljanin,
higijéna, hijéna, órijent , orijentalan, orijentálac, orijentírati se i dr. Drenovljanka, drenovački, Drenov Klanac, Kreštelovac, Prečko...

26 27
 45 2. Primjeri ostalih riječi samo sa je\
crijep: crjepar, crjepara, crjeparev, crjeparov, crjepič , crjepina, crjepovi,
crjepovlje ...
crijevo: crjevaca (G mn. od crijevcé), crjevar, crjevarev, crjevarov, ctjevar-
ski ...
grijch: bezgrješan, bezgrješno, bezgrješnost, grjehota, grješan, grješič ,
-
grješnica, grješničin, grješnički, grješnik, grješnikov, grješnost, nepo-
'
grješivipst ) , ogrješenj£ , ogrješivati se, pogrješan, pogrješiv, pogrješi-
vati, pogrješivost, pogrješljiv( osf ), pogrješka, pogrješno, pogrješnost,
sagrješenje, zgrješenje ...
krijepiti: krjepak, krjepčina, krjepitelj, krjepkoč a, krjepkost, krjepost, krje-
postan, krjeposnica, krjeposnik, obeskrjepljenje, obeskrjepljivati, okrje-
pa, okrjepljenje, okrjepljiv( ost ), okrjepljivati ...
prijek : isprječivati (se), naprječac, oprječan, oprječnost, oprjeka, poprje-
čan, poprječice, poprječivati, poprječke, poprječnica, poprječnost, prje-
čac, prječanin, prječanka, prječanski, prječi, prječica, prječice, prječ-
ka, preprječavati, preprječenje, preprječivati, preprjeka, sprječavanje,
sprječavati, upoprječivati, uprječivati, zaprječavanje, zaprječavati, za
prječenje, zaprječivač, zaprječivati, zaprječljiv, zaprječan, zaprjeka...
prijetiti: poprječ ivati, priprječ ivanje, priprječ ivati, zaprječ ivati ...
i: Srijem: Srjemica, Srjemičica, Srjemičin ...
strijela: nastrjeljivati, odstrjel, strjelast, strjelica, strjeličast, strjelimice,
strjelišni, strjelište, strjelomet, strjelovit( o ) , strjeljač, strjeljačica, strje-
Ijački, strjeljana, strjeljivo ...
trijebiti: istrjebljavati, istrjebljenje, istrjebljiv, istrjebljivati, neistrjeblji-
vost, otrjebljavati, otrjebljenje, otrjebljivati, rastrjebljenje, rastrjeblji
vati ...
vrijediti (’ biti na cijenť ): bezvrjedniji, malovrjedniji, najvrjedniji, nevrjed-
niji, obezvrjedivati, vrjedniji, vrjednoč a, vrjednosnica, vrjednota, vrjed-
novanje, vrjednovati, zavrjedivati ... , ali u izvedenice odprivrijediti do-
lazi samo e , kako je več navedeno u § 43.
vrijediti (’ pozlijediti’ ): povrjeda, povrjeditelj, povrjediteljev, povrjedlji-
v( osť), povrjedivanje, povrjedivati, uvrjeda, uvrjedilac, uvrjeditelj,
uvrjedljiv( osf ), uvrjedljivo, uvrjedenik ...
ždrijeb: iždrjebati, ždrjebanje, ždrjebati, ždrjebovi ...
ždrijebe: ždrjebad, ždrjeban, ždrjebeta, ždrjebeč ak, ždrjebeč i, ždrjebence,
ždrjebešce, ždrjebica, ždrjebičica, ždrjebna, ždrjebnost, ždrjepčanik,
ždrjepčič , ždrjepčina ...
Tako i u ostalim slabobrojnim porodicama ili pojedinačnim riječima:
krijes: krjesovi; prijesan: prjesniji; mrijestiti: mrjestilište, mrjestište , mrjes-
tilo; tetrijeb: tetrjebovi (ali tetrijebi ), tetrjebica , tetrjebič , trijes: trjesovi;
'
trijesak: trjeskovi (uz trijesci ); trijeska: trje šica (drugo je tre šica ’mala
28
treska’, uz treskica); vrijesak: vrjeskovi (ali vrijesci ), vrijed: vrjedovv, vrijes:
'
vrjesovi, vrjesina; vriježa: vrježast, razvrježenje, razvrježivati se, uvrježivati
se...
Od modar je modrjeti i pomodrjeti, omodrjeti; od ogrijati je ogrjev i ogrjevni.
3. To vrijedi i za oblike i izvedenice pet riječi: brijeg, brijest, drijen, trijezan, dri-
jemati pa je
brijeg: brjegovi, brjegovit( osf ), brješič , brježina, brježuljkast, brježuljast ,
brježuljčič , brježuljak, izbrježak, obrježak, podbrježje ...
brijest: brjestič , brjestik, brjestov, brjestovac, brjestovača, brjestovina ...
drijen: drjenčič , drjenič , drjenik, drjenov, drjenovac, drjenovača, drjeno-
vina, drjenjina, drjenjinica, pazdrjenovina (< pazdrijen ) ...
trijezan: trjezniji, istrježnjenje, istrježnjivati, otrježnjenje, otrježnjivati,
rastrježnjenje, rastrježnjivati, trjeznoč a ...
drijemati: drjemčina, drjemežljiv( osí) , drjemljiv( ac ), drjemljivica, drjem-
Ijivko, drjemljiv( ost ), drjemniji, drjemnuti, drjemucati, drjemuckati,
razdrjemljivati se ...
- ali se uz navedene jekavske oblike od tih pet riječi, kóji su u skladu s bri žnim
i produbljenijim odnosom prema hrvatskomu književnome jeziku, mogu rabiti
i likovi bez j.
— Dvoglasnik se krati u ovim kategorijama i riječima:
1 . u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskome književnome jeziku ne mo-
že ispred naglaska biti dugi slog, a prema tome ni dvoglasnik:
a ) u izvedenicama koje imaju naglasak na dometku, a to su imenice na -óta,
- - - - -
-óč a, -iirina, -ánce, énce, ášce, esce , neke na -ina i pridjevi na ovit, -ě vit:
lijép - Ijepóta, grijéh - grjehota , slijép - sljepóéa, trijézan - trjeznoč a, smi -
—
jě h - smjehúrina, zvijézda zvjezdurina, bijél - bjelánce, dijéte - djeténce,
gnijézdo - gnjezdášce, tijélo - tjel ÿš ce, bijél - bjelina, cijél - cjelina, lijě k
- Ijekóvit, brijeg - brjegóvit , strijela - strjelóvit , mijéšati - mješóvit.
Ni jedna izvedenica sa -ina nemá dvoglasnik, samo što neke imaju naglasak
ispred dometka, v. § 52.
47 b) u imenicama naglasnoga tipa kováč - kováča, a to su imenice na -ač, -ar,
-aš i mnoge na -ik:
mijénjati - mjě njáč, mlijéko - mljě k ár, cvijéč e - cvjéčár, cijév - cjě váš,
zvijézda - zvjézdás, cijéna - cjě nik , sijéno - sjě nik, grijéh - grješnik ...
c) u svim imenicama ž. r. izvedenima od imenica m. r. pod b):
cjepáčica, pripovjedáčica, cvječárica, mljekárica, svječárica, grješnica,
sljepárija...
d ) u prvom dijelu složenica ispred naglaska:
bjelóu ška, bjelogórica, sjenókoša, zvjerókradica, cjelověčérnjl...
29
 48 e ) u svim nesvršenim glagolima na -ívati, -ávati izvedenima od svršenih s
dvoglasnikom:
dodijéliti - dodjeljívati, ocijéniti - ocjenjívati , pobijéditi — pobjedivati,
zamijéniti - zamjenjí vati , osvijétliti - osvjetljí vati , obavijéstiti - oba-
vještávati, iskorijéniti - iskorjenjívati, rijéšiti - rješávati, istrijébiti - is-
trjebljívati, povrijéditi - povrjedivati, otrijézniti - otrježnjávati, sprijéčiti
- sprječávati...
Valja imati na umu da i svi oblici svršenih glagola imaju dvoglasnik, a
nesvršenih imaju je premda se naglasak mijenja:
ocijéniti: ócijěnim, ócijěniš..., ocijéni!, ocijénlvši, ocijénio...
ocjenjívati: ocjě njujěm, ocjě njuj ÿš , ocjě njňjl, ocjě njujúč i, ocjenjívao...
49 Posebno valja imati na umu da glagolski pridjev trpni svršenih glagola
ima dvoglasnik: dódijěljen, iskórijěnjen, ócijénjen, ósvijětljen, póbijěden,
ótrijéžnjen, unáprijěden, upótrijěbljen ...
i I izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju dvoglasnik, kao i os-
novne riječi: iskórijěnjenost, obávij ÿš tendst , póvrijědenost , uvrij ÿž endst ,
záslijě pljendst ...
f ) u ostalih rijěči:
tijélo - tjelě sa - tjelě sina - tjelÿš
||i !; ce - utjelóviti, dijéte - djeténce, djetí-
č ak , bijél - bjelásati se - objelodániti, bijég — bjeg únac - bjegú nstvo
bjegúnica, lijě n - Ijenčáriti, vijék - vjekóvati, svijétliti - svjetlucati se...
— kólijěvki...
50 2. kad bi se dvoglasnik našao na mjestu gdje je slog kratak, i to:
a ) u nejednakosložnih imenica s. r.:
dijéte - djéteta, zvijére - zvjéreta, ždrijébe - ždrjébeta, vrijéme - vrě mena,
—
ně vrijěme - nevremena, pbluvrijě me poluvremena...
b ) u dugoj množini imenica koje u jednini imaju postojan naglasak:
bijég - bijéga — bjě govi, bijés - bijésa - bjésovi, snijig - snijéga - snjégovi,
svijét - svijéta - svjétovi, vijék - vijéka - vjékovi, lijévak - lijévka - Ijévkovi,
kdrijěn - korijéna - korjenovi ...
Ako je naglasak u jednini nepostojan, u dugoj množini dvoglasnik ostaje:
—
lijék — lijéka - lijékovi, dio - dijéla dijélovi, tijék - tijéka - tijékovi, brijést
- brijésta - brijéstovi.
Krátká množina švih imenica ima dvoglasnik: bijézi, brijézi, snijézi, ko-
rijěni...
51 c ) u komparativu i superlativu švih pridjeva:
blijéd - bljedi - nájbljedi, bijédan - bjě dniji - nájbjedniji, lijép - Ijepši
- nájljepši, razgovijětan - razgovjě tniji - najrazgovjétniji, prijék - prjéči
—
- nůjprječi, smijéšan smjÿš niji - nájsmješniji, vrijédan - vrjě dniji - náj-
vrjedniji, trijézan - trjě znijl - nájtrjezniji...
30
il
d ) u svim pridjevima naglasnoga tipa gológlav , bez obzira nalazio se slog saje
ispred naglaska ili iza njega:
bjelókos , sjedókos, Ijepóok , Ijevóruk , dragócjen, skupdcjen, kratk óvjek ,
dvóstjen, debelóstjen...
e ) u prvom slogu složenih imenica tipa nogomět.
bjě lokost, bjě lolist, cjšvovdd, mljě kovod...
a po tome i kolosijěk ... (za razliku od pridjeva kao drvósjek ... )
52 f ) u izvedenicama koje imaju krátké naglaske, a to su imenice s dometcima
- -
ič , -čič , -telj, -čica, -ara, -ina, Ujka, -ulja, -uša, -ba, -ište
-
i pridjevi s dometcima -an, -ahan, ast, -kast, -cat, -it, -iv, - Ijiv:
cvjě tič , brjě stič , bjě sčič , korjě nčič , izvjě stitelj, iskorjě nitelj, uvrjě ditelj,
cjě včica, mljě kara, cvjétina, svjě tina, crjě pina, cjě diljka, mljě kulja, cvjě tuša,
pljě nidba, primjedba, sljě dba, Ijéčilište, mrjě stilište, strjě lište..., pjÿš an,
zvjě zdan, bljédahan, zvjézdast , strjélast , bjelkast, bjě lcat , cjě lcat, rjěčit ,
_ vjěčit, korjě nit, neizbjÿž iv, neprocjě njiv, uvrjě dljiv...
^ u ggnjtivu množině imenica ž. r, na -ijévka kad dolazi nepostojano a\
dvócijévka, dvócijěvkě - dvócjevaka ,
jednócijě vka, jednócijěvkě - jednócjevdká,
pópijě vka, pópijěvkě - pópjevákd ...
Od kólijěvkaje kólijěvaka i kóljeváka .
Kad nemá nepostojanoga a , ostaje dvoglasnik: dvócijěvki, jednócijěvki, pópijě vki,
54 -
Imeničke izvedenice s dometcima -a, -ac, -ak , -anin, -čina, -ica, -ik , je, -ka, ko, -
lo,- -
- nica, -onja, stvo i pridjevne sa -(a )n, -ni, ov, -ski imaju različite naglaske pa
-
prema tome jedne izvedenice zadržavaju dvoglasnik, a druge na njegovu mjestu imaju
krátko je. (Sve takve riječi navedene su u Pravopisnom rječniku.)
III . Ostala pravila
55 1 . Ispred o umjesto dvoglasnika dolazi samo i:
cijel - cio; dijela - dio; donijeti, donijela - donio...
-
To vrijedi i za krátko je u glagola na jeti: vidjeti, vidjela, vidjelo, ali vidio,
htjeti, htjela, htjelo, ali htio, živjeti, živjela, živjelo - živio; i u glagola kóji u
infinitivu završavaju na - Ijeti, -njeti , a prezent imaju -lim, -nim: željeti, želim,
željela, ali želio, kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnjelo, ali kopnio ...
Jedino je sjeo, ódsjeo, zapódjeo i vrě o, zré o uz vrio, zrio. Pridjevi su samo
vréo i zréo.
56 2. Načelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisna imena) upotrebljavaju
prema izgovoru kraja iz kojega potječu, vrijedi i za imenice s dvoglasnikom i
s glasovima kóji se s njime smjenjuju, pa ima prezimena:
Bijelič , Bilič , Bě lič , Nijemčevič , Nimčevič , Nemčevič , Njemčič , Nemč ič ,
Bjelobrk, Bilobrk, Belobrk , Cvjetkovič , Cvitkovič , Cvetkovič , Medvednica,
Drinovci, Drenovci, Lički Osik, Tisno...
31
 Dakako, ako u književnome jeziku nije usvojeno drugačije, npr. Osijek, Rijeka.
Prezimena koja se tradicijom pišu s ie , ne třeba pisati s ije: Bielič , Niemčevič ...
JEDNAČENJE I GUBLJENJE GLASOVA
57 Prema osnovnome teč i glagoli i izvedenice imaju -tjecati , a prema tač i, taknuti
imaju -ticatv.
U hrvatskome se jeziku glasovi jednace po zvučnosti i po tvorbenome mjestu.
dotjecati : dotéci doticati : dotaci
U jednačenju po zvučnosti sudjeluju samo šumnici različiti po zvučnosti tako da
istjecati : isteč i isticati : istač i se prvi prilagoduje drugomu kako bi bili jednaki po zvučnosti.
natjecati : natéci naticati : natač i U jednačenju po tvorbenome mjestu sudjeluju samo tri šumnika: s, z i h i zvonačnik
optjecati : opteč i opticati : optač i n kako bi se izgovorna mjesta na šla bliže jedno drugomu.
potjecati : potéci poticati : potáč i Ako bi se jednačenjem i tvorbom našla jedan do drugoga dva ista zapornika, jedan
pritjecati : priteč i priticati : pritač i se od njih gubi, ali u hrvatskome književnome jeziku ima i udvojenih zapornika, što
stjecati : steč i sticati : štaci znáči daje gubljenje ograničeno na odredene skupině.
utjecati : utéci uticati : utač i Pravopis dakle bilježi sva spomenuta jednačenja što se dogadaju unutar jedne ri-
zatjecati : zateč i zaticati : zataci ječi. U želji pak da napisana poruka bude sasvim jasna, ne bilježe se, čak ni unutar
jedne napisane riječi (cjeline izmedu dviju bjelina), sve prilagodbe što se ostvaruju u
protjecati : protéci proticati : protač i.
govoru jer nisu prisutne u jezičnoj svijesti. Po tome hrvatski pravopis nije, kao ni u
Prema tome se razlikuju i imenice: natjecanje, stjecanje, utjecanje..., od imenica: drugih jezika, vjerna slika izgovora jer ne pišemo onako kako izgovaramo.
i; naticanje, sticanje, uticanje...
Ta se problematika přikazuje u sljedeóim poglavljima.
|j ;ll i
í J;I i 58 Večina je tih jekavskih likova opčenito usvojena, ali se u nekima griješi, npr. u
lil! upotřebí opticaj umj. optjecaj', sticajprilika umj. stjecajprilika i dr.
Jedna čenje po zvuč nosti
60 1 . Po zvučnosti se jednače samo šumnici. Oni se dijele po zvučnosti na zvučné i
bezvučne. Svaki zvuční šumnik ima svoj bezvučni parnjak. Njihova se podjela
I može vidjeti u sljedečoj tablici.
' zatvornici slivenici tjesnačnici
P
d g dž d ž z
P t k č č c š s h f
j
!
Iz te se tablice vidi da bezvučni šumnici c, h if nemaju svojih zvučnih parnjaka.
Zvukoví kóji se čuju pri izgovoru i skupini ispred njih triju, ne pripadaju na
razlikovnoj (fonemskoj) razini jezičnim glasovima hrvatskoga jezika i zato se
u pismu ne bilježe, osim u uskostručnim raspravama.
2. Š umnici različiti po zvučnosti jednače se u skupovima izmedu dvaju otvomika
tako da se prilagoduju posljednjemu šumniku. Te se promjene bilježe po ovim
pravilima:
Zvuční se šumnik mijenja ispred bezvučnoga u svoj bezvučni parnjak. Zato u
oblicima i u tvorbi riječi valja pisati primjerice:
vrabac - G jd. vrapca (ne vrabcá), vrapčič
sladak - ž. r. slatka (ne sladká), slatkoč a
bogac - 1SI mn. bokci (ne bogci), bokčija
—
dolazak N mn. dolasci (ne dolazci)

32 33
 f

ká), teškoč a
težak - ž. r. teška (ne t ÿž Kad bi se bezvučni šumnički skupovi st i št našli ispred zvučnih šumnika, takoder
omedak - G jd. omeč ka, naleč ke, smeč kast se jednače pošto im prethodno ispadne -t. Tako se pi še vježba, izvlazben i dr. Od toga
odstupaju složenice s brojevima na -st , kao šestgodišnji (v. § 65 .).
svjedočiti - ali svjedodžba (ne svjedočbá).
Jednako je tako u složenicama u kojih je prvi dio prijedlog. Zato se pi še: Dvostruko se mogu pisati oblici složenica (sa spojnikom -o- i bez njega), kao
iskopati (ne izkopati), iscijediti , natpolovičan, opkopati, othraniti, otkriti , petogodišnji i petgodišnji (ne pedgodišnji ),
potkopati, pretposljednji, raskinuti, isfabricirati, usprkos. šestogodišnji i šestgodišnji (ne šezgodišnji ),
61 Od toga se opčega pravila izuzima zvučn í šumnik í/ koji u pismu ostaje nepro - devetogodišnji i devetgodišnji (ne devedgodišnji ) ,
mijenjen: četrnaestogodišnji i četmaestgodišnji (ne četrnaezgodišnji ),
a ) u složenicama ispred bezvučnih šumnika c, c, č , s, š, npr. dvadesetodvogodišnji i dvadesetdvogodišnji (ne dvadesedvogodišnji ),
dc: nadcestar, odcijepiti, odcjepljenje, odcuriti, odcvrkutati, podcijeniti... dvadesetdevetogodišnji i dvadesetdevetgodišnji (ne dvadesedevedgodišnji),
dč: nadčovječan, odčepiti, podčiniti... devedesetogodišnji i devedesetgodišnji (ne devedesedgodišnji ),
dč\ nadč utan, odč ušnuti ... tisuč ugodišnji i tisuč godišnji (ne tisudgodišnji ),
ds: predsjednik , představa, odseliti, odsječ i, odsjek , odstupnica, odsvirati ... tisuč ugodišnjica i tisuégodišnjica (ne tisudgodišnjicá),
dš: podšiti, odšetati, odškrinuti, odšuljati se, odšutjeti ; desettisuč ugodišnji i desettisuč godišnji (ne desetisudgodišnjí).
!! b) u složenicama s prijedlozima ispod i iznad, kao ispodprosječan, ispodpletati,
Jednačenje se u pismu ne provodí:
ispodsljemenski, iznadprosječan;
a ) u novijim posudenicama i složenicama na krajů prvoga dijela i na početku
c) i u drugim složenicama zbog jasnoče:
drugoga: jurisdikcija, postdiplomski, postgalenski, subpapilaran, subpolaran,
naddržavni, naddruštven, poddijalekt , poddakon, podtajnik , podtekší, podtip, Zagrebtekstil (ime tvrtki), Zagrebfilm;
predturski , nadtutor, oddeklamirati, odtok (drugo je otok ), odtuč i (drugo je
1I 62
otuč i ), nadtrčati (drugo je natrčati ), odzdraviti (drugo je ozdravití), odčitati
(drugo je očitati).
Bezvučni se šumnik mijenja ispred zvučnoga u svoj zvučn í parnjak . Zato se i piše
b u ženicama kao ivanič gradski (ne ivanidgradski) i drugo (vidi u Pravopis-
)
slo
nome rječniku);
c) u nekih imenica stranoga podrijetla i u njihovim izvedenicama: gangster,
primjerice: gangsterski, gangsteraj, plebs, Habsburgovci, habsburškv,
narudžba (ne naručba) prema naručiti d ) u pojedinačnim vlastitim imenima ljudi i mjesta, kao :
primjedba (ne primjetba) prema primijetiti Fabkovič , Zubčevič ; Josipdol, Podturen , Podpič an, Križci jer se tako bilježe
tobdžija (ne topdžija) prema top + džija od davnine.
združiti (ne sdružiti ) prema s + družiti. Prezimena kao Babac , Dabac i Gubec imaju u deklinaciji oblike Bapca , Dapca
i Gupca.
63 Valja přitom paziti na dodatna dva pravila, i to:
1 . Zvuční šumnik dobiven od bezvučnoga ostaje nepromijenjen u č itavoj sklo-
nidbi . Zato se u genitivu množině pi še: Jedna čenje po izgovornome mjestu
G mn. svjedodžaba prema N jd . svjedodžba
Po izgovornome se mjestu jednače glasovi kóji pripadaju trima skupinama: u prvoj
G mn. narudžaba prema N jd. narudžba
su skupini šumnici s i z, u drugoj šumnik h , a u trečoj zvonačnik n.
G mn. primjedaba prema N jd . primjedba
G mn. ženidaba prema N jd . ženidba. A . Š umnici s i z
1

I
'

64 2. Obmuto, bezvučni šumnik dobiven jednačenjem od zvučnoga mijenja se u ge ¬ Kad bi se šumnik s našao ispred nepčanika c, é, Ij i nj, zamjenjuje se u šumnik
nitivu množině u zvuční : š, pa se i pi še:
G mn . nebaca prema N jd . nepce paše umj. pasce ( premapas ), liše umj. liše (prema list ), mišlju umj. mislju
G mn. bilježaka prema N jd. bilješka ( prema misao - misii ), nošnja umj. nosnja ( prema nositi ).
,

G mn . domorodaka prema N jd. domorotka Kad bi se šumnik z na šao ispred nepčanika d i dž te zvonačnika Ij i nj, za ¬

G mn. klubaka prema N jd. klupko. mjenjuje se sa z, pa se i piše:

34 35
 f
grožde umj. grozde (prema grozd ), raždžilitati se umj. razdžilitati se (prema
džilitati se), pažljiv umj. pazljiv (prema pažití ), vožnja umj. voznja ( prema
voziti ).
U mnogih složenica i u izvedenicama:
a ) zamijenio se s sa š, kao išupati (umj. konstrukta isčupati od izčupati ),
obešastiti, obrašič, išuškati (umj. konstrukta iscuškati od izč uškatí),
bešutan;
68 b) nakon jednačenjaz u ž po izgovomome mjestu stopila su se dva i sta šumnika,
kao bežični (umj. konstrukta bežžični od bezžični ), bežilan, beživotan, ra - mlatac G jd. mlatca N mn. mlcftci, kokotac G jd. kokotca N mn. kokotci
žalostiti (umj. ražžalostiti od razžalostití ).
Š umnici ses i z ne jednace po izgovomome mjestu kad se nadu ispred nepčanih
Ij i nj:
iji a ) kóji stoje na početku drugoga dijela složenice, kao izljubiti, razljutiti, uzlju-
Ijati, iznjušiti, raznjihati;
r; b) kóji su nastali stapanjem / i n saj od je, cesto na mjestu dvoglasnika ie, kao:
y sljepoéa, posljednji, ozljeda; snježan, pobjesnjeti, razbjesnjeti se.
l! 69 B. Š umnik h
i Kad bi se šumnik h našao u izvedenicama ispred nepčanika č, zamjenjuje se sa
š, pa se i piše: orašič (umj. orahčič ),uzdašič, mješič , vršič , trbušič , Vlasce.
Kad se šumnik h nade ispred nepčanika č, ostaje nepromijenjen u prezentu
!i !
glagola dahtati i drhtati, dahčem, drhč em.
70 C. Zvonačnik n
Kad bi se u izvedenicama našao zvonačnik n ispred šumnika b, zamjenjuje se
sa m, kao čimbenik (umj. činbenik prema činiti ), himba , zelembač , nastamba,
stambeni , prehrambeni, obrambeni.
U složenicama kojih prvi dio završava na -n, a drugi počinje sa b- ili p-, ne
bilježi se govoma promjena: izvanblokovski, izvanbračni, vodenbuba, jedanput,
stranputica, izvanpartijski, crvenperka.
Gubljenje glasova
71 Kad bi se u tvorbi izvedenica ili složenica našli jedan do drugoga dva jednaka
zapomika, jedan se gubi. Zbog toga se piše, npr. bezakonje umj. bezzakonje, bezvučan,
bezub, obeznaniti; odahnuti umj. oddahnuti, odijeliti, otjerati; iznojiti se umj. izznojiti
se.
Isto je tako kad bi se našla dva jednaka zapornika kao plod prethodnoga:
a ) jednačenja po zvučnosti, kao iseliti (umj. isseliti od izselití ), isisati, isušiti;
išarati (umj. iššarati od izšarati ), raširitv, pedeset (umj. peddeset odpetdeset ),
šezdeset (umj. šezddeset od šestdeset ), engleski (umj. englesski od englezskí),
francuski;
36
b) jednačenja po izgovomome mjestu, kao bežični (umj. bežžični od bezžični ),
bežilan, beživotan, ižimati, ražalostiti, ražaritv,
Š umnik d ispred c gubi se u riječi otac (G jd. oca, N mn. oci i očeví). U ostalim
-
imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak i tka ostaju d i V.
gubitakVi mn. gubitci (drugojegwiici D jd. odgubica ).
c) ledac G jd. ledca N mn. ledci , mladac G jd. mladca N mn. mládci
iscjedak N mn. iscjedci , razgodak N mn. razgodci
bitak N mn. bitci, leták N mn. letci , napitak N mn. napitci
pripovijetka DL jd. pripovijetci , zagonetka DL jd. zagonetci ,
sudac, G jd. sudca N mn. sudci , svetac G jd. svetca N mn. svě tci
Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd. Zabrdca, Gradac G jd. Gradca i Graca
(ako je tako uobičajeno);
d ) u tvorbi riječi samo ondá kad je potrebno razlikovati značenje kao mladčev
(prema mladac ) i mlatčev (prema mlatac ).
U pridjevu od naših osnova na -st , -št:
čeljust > čeljusni, kazalište > kazališni...
Ako se ispred nominativnoga završetka -tak nalazi zapornik, šumnik se t gubi u
ostalim padežima: hrastak G jd. hraska, listak G jd. liská, naprstak Gjd. naprska.
Ostale se riječi za točke c) i d) nalaze u Pravopisnome rječniku.
a ) Ne gube se u složenih pridjeva kad je druga osnova od brazda: jednobrazdni,
dvobrazdni, trobrazdni, četverobrazdni, višebrazdni i od tudih imeničkih os¬
nova na -nd- i -st:
dividendni, komandni (zapovjedni), propagandni (promid žbeni), sekundni;
ametistni, aoristni, azbestni, bálastni, damastni (uz damasteni ), kompostni,
protestní i tvistni Od tekstnije uobičajeniji tekstovni, tekstualni, a od kontekstni
.
- kontekstualni.
b) Ne gube se nego se pišu, i izgovaraju udvojeni zapomici:
u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje sonantom j-: najjači,
najjasniji, najjeftiniji, najjednostavniji, najjužniji, najjurišniji, odnosno u nekih
imenica koje se upotrebljavaju u publicističkome jeziku, kao najjelo;
c) u nekim složenicama rádi lakšega razumijevanja, i to:
-dd-: naddimnjačar, naddržavni, poddijalekt, poddioba, preddiplomski,
preddiluvijalni, preddinastički, preddržavni
-mm-: cirkummediteranski, kilogrammetar
-nn-: izvannastavni
-rr-: hiperromantičan, superradikalan, superrevizija
-tt : posttoraks, postturski, jedna dvadesettreč ina ( 1/23)
-
-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje;
d u pojedinačnim slučajevima kao pssst! u značenju ’mir!’ .
)
37
 f

Da bi se, u skladu s pravopisnom tradicijom, sačuvao osnovni oblik, valja pisati

.
f VELIK Á I MALA POČ ETN Á SLOVA
a ) u tvorenicama
na -ski, kao brodski, gradski, ljudski, sudski, uredski, bratski, hrvatski, pa-
triotski, svjetski; Velikim se početn í m slovom píšu:
na -sť vo, kao ljudstvo, sredstvo, sudstvo, vodstvo, bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, 1 . prvá riječ u rečenici
prokletstvo; ^ 2. vlastita imena
-
b) u složenicama na što , kao budšto, kadšto, pokadšto. 3. riječi iz počasti.
Ostale se riječi, same ili u rečenici, pišu malim početn í m slovom.
Izuzetci su posebno navedeni .

Veliko početno slovo

It Iz estetskih, reklamnih, promidžbenih i drugih razloga mogu se, zbog veče uoč-
Ijivosti u tekstu, i sva slova švih riječi naslova napisati velikim slovima kao npr.
imena knjiga, novina, časopisa i sl.: HRVATSKI PRAVOPIS, HRVATSKI Š KOLSKI
I PRAVOPIS, VJESNIK, VEČERNJI LIST i naslovi poglavlja , usp. VELIK Á I MALA
SLOVA, GLASOVII GLASOVNI SKUPOVI, SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
PISANJE RIJEČI, RAZGODCI ...
1 Prv á riječ u rečenici

76 1 . Velikim se početním slovom piše prvá riječ u rečenici:

III
Danas sam bio na Trgu baňa Jelačič a gdje je šetalo mnogo Ijudi. Činilo mi
se da je na tome prostoru, tj. izmedu Jurišičeve ulice i Ilice, bilo najviše
umirovljenika. Pridem jednomu i upitam ga: "Jeste li Vi umirovljenik?” -
” Nisám” , odgovori mi.
Iz ovoga se odlomka može vidjeti da se velikim početním slovom piše:
a ) prvá riječ u rečenici i
b) prvá riječ upravnoga govora.
Ako se u upravni govor umetne nepripadajuči mu dodatak , nastavak se uprav¬
noga govora piše malim početn ím slovom:
"Jeste li Vi", upitam, "umirovljenik?”

77 2. U dopisivanju se može pisati dvojako.

f a ) Ako se iza naslova stavi uskličnik, nastavak se pi še velikim početním slo
vom:
¬

i' I ' Dragi prijatelju Ante!

Jučer sam primio Tvoje pismo...
b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se piše malim početním slovom:
Dragi prijatelju Ante,
jučer sam primio Tvoje pismo...
3. Prve riječi svojih stihova mnogi pjesnici pi šu velikim početním slovom, a neki
malim početním slovom.

38 39

L.
 Vlastita imena
78 Velikim se početním slovom píšu jednočlana i višečlana vlastita imena te imenice
ili pridjevi kojima ih zamjenjujemo i u službi su vlastitoga imena:
1. a ) osobná imena: Antun, Ante, Boris, Božo, Božidar, Ivan, Ivo, Jakov, Jakša,
Josip, Joso, Marko, Milan, Mile, Luka, Lukša, Petar, Pero, Vladimir, Vlatko,
Ž ivko, Stjepan, Tomislav; Ana, Ankica, Ančica, Dunja, Marija, Marica, Ka ¬
tarina, Katica, Lovorka, Nada, R ÿž a, Ružica, Vesna, Zora, Zorka, Zrinka...
b) prezimena: Begovič, Držič, Gaj, Gubec, Gundulič , Ivšič, Jagič, Jelačič,
Kováč, Kovačevič , Kranjčevič , Matoš, Marulic, Mažuranič, Názor, Novak,
Novakovič , Řadič , Tesla, Starčevič ...
Prvo se piše ime, a ondá prezime: Marko Marulič , Ivan Gundulič , Antun Gustav
Matoš, Tin Ujevič , Miroslav Krleža... Ako zbog abecednoga reda ili drugoga razloga
pišemo prezime prije imena, ondá se poslije prezimena piše zarez: Gaj, Ljudevit;
Mažuranič, Ivan; Kurelac, Fran...
79 .
2 a ) imena kršanskoga Boga i majke Božje u: Bog, Bog Otac, Bog Sin, Bog
Duh Sveti, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Isus, Krist, Isus Krist, Blažena Djevica
Marija, odnosno imenice kojima ih obično zamjenjujemo: Jaganjac Božji,
Otkupitelj, Svemoguč i, Svevišnji, Spasitelj, Bogorodica, Djevica, Gospa ili
ih poblíže označuju: Majka Božja Bistrička, Majka Božja Trsatska, Gospa
Lurdska...
b) imena židovskoga i islamskoga Boga: Jahve, Alah ...
c) imena poganskih božanstava i mitoloških bióa: Afrodita, Belzebub, Hera,
Jupiter, Lucifer, Perun, Moloh, Pegaz, Sotona ...
Ako koje od tih imena nije vlastito ime nego je u službi opce imenice, piše se
malim slovom, npr. Poganski su Hrvati imali vrhovnoga boga Peruna, a Grci boga
Zeusa.
80 3. a ) nadimci ljudima: Braco, Koka, Seka, Cico, Pepo, Mačica, Vidra ...
b) nadimci i atributi srasli s imenom i prezimenom: Karlo Veliki, Pipin Mali,
Petar Krešimir Četvrti, Ljudevit Posavski, Nikola Šubič Zrinski ...
c) nadimci životinjama: Brundo (medvjed), Sokol (konj), Šárko (pas), Mica
(mačka), Kiki (papagaj)...
d ) prvá riječ u stručnome latinskome naživu životinje ili biljke: Cricetus crice-
tus (hrčak), Felis leo (lav), Cyprinus carpio (šaran) Viola odorata (ljubica),
Berberis vulgaris (žutika)...
e) riječi koje se poosobljuju i tako služe kao vlastita imena, kao: Briga (gos-
podá Briga ), Dobro, Dobrota, Nada, Sreč a, Strah, Zlo, Zloba, Čovjek, Mu-
čenik, Riječ (U početku bijaše Riječ)...
81 4. imena naroda i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Slovenci, Slo
- početním slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Vuko-
venac, Slovenka; Austrijanci, Austrijanac, Austrijanka, Talijani, Talijan, Tali-
janka, Ž idovi, Ž idov, Ž idovka, Grci, Grk, Grkinja...
5. a ) sve riječi u imenima kontinenata, država, gradova, sela, osim veznika i pri-
jedloga: Afrika, Australia, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjevema Ameri-
40
ka, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Ame-
ričke Državě , Ruska Federacija, Vatikan, Zagreb, Slavonski Brod, Brod na
Kupí , Dugo Selo, Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okič em, Gomje Du-
brave, Prvič Luka ...Tako se pišu i imenice kojima zamjenjujemo službeno
ime: Amerika, Bosna, Rusija, Sveta Stolica, Lijepa Naša (Republika Hrvat¬
ska)...
b) jednočlana zemljopisna imena, kao Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Hvar, 1st,
Iž, Baranja, Dalmacija, Hercegovina, Istra, Kordun, Lika, Medimurje, Po-
dravina, Podunavlje, Slavonija, Biokovo, Dinara, Velebit, Vratnik (planin-
ski prijevoj), Sahara (pustinja), Etna (vulkán), Drava, Sava, Dunav, Ce-
tina ...
c) u dvočlanih se zemljopisnih imena velikim početním slovom piše samo pr¬
vá riječ, a druge malim ako nisu vlastito ime: Dugi otok, Kornatski otoci,
Limski konal, Jadransko more, Atlanski ocean, Plitvička jezera, Hrvatsko
zagorje, Rovni kotari, Gorski kotár, Zagrebačka gora, Novigradsko more,
Otrantska vrata, Skradinski buk, Vransko jezero ..., ali: Veli Iž, Mali Brijun,
Mali Drvenik...
U skladu s tim pravilom piše se i Prednji istok , Srednji istok , Daleki istok ,
Divlji zapad jer su ti nazivi ustaljena dvočlana zemljopisna imena. Ako pak
navedeni pridjevi pokazuju samo zemljopisni položaj i nisu sastavni dio imena,
pišu se malim slovom: daleki istok, divlji zapad, jugoistočna Europa, istočna
Slavonija, južna Hrvatska, sjevema Hrvatska, zapadna Bosna, primorska Crna
Gora...
6. imena stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, otoka, sela, zase-
laka: j
Afrikanac, Azijatkinja, Europljanin, Europljanka, Amerikanac; Nijemac,
Poljak, Čeh, Španjolka, Cipranin; Primorac, Zagorac, Medimurac, Ličanka;
Riječanin, Osječanka, Dubrovčanin, Dubrovkinja, Vukovarac, Vukovarka,
Rabljanka, Dugootočanin ...
7 . a ) jedno člana imena nebeskih (astronomskih) tijela: Šunce, Mjesec, Zemlja,
Danica, Saturn, Venera, Vlašič i ... Kadsekojaodtihimenicaupotrijebikao
opča imenica (v. § 88.).
b) kod višečlanih se takvih imena piše samo prvá riječ velikim početním
slovom, a ostale riječi malim: Kumova slama, Veliki medvjed, Mali med¬
.
vjed ..
8. a ) jednočlana imena ulica, trgova, dijelova grada, prometnica: Stradun, Zgon,
Tvrdá, Kantrida, Ilica, Harmica, Čmomerec, Trešnjevka, Tuškanac, Zrinje-
vac, Mirogoj ...
b) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prvá riječ velikim
varska ulica, Ulica grada Vukovara, Teslina ulica, Ulica Nikole Tesle,
Jelačič ev trg, Trg baňa Josipa Jelačiča, Trg Nikole Šubič a Zrinskoga, Trg
Svetoga Trojstva, Becič eve stube, Gomji grád, Maslenički most, Most slo ¬
bodě , Tunel Učka, Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok ...
41

83 9. a ) jednočlana imena vjerskih blagdana i državnih praznika: Božič , Badnjak,
Uskrs, Tijelovo, Duhovo, Petrovo, Ramazan ...
b ) kod dvočlanih se i višečlanih takvih imena piše samo prvá riječ velikim
početním slovom, a ostale riječi malim, ako nisu vlastita imena: Nova godi-
na, Prvi svibnja, Majčin dan, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti,
Dan antifašističke borbe, Sveta tri kralja, Veliká Gospa, Svi sveti ...
Tako se piše i ondá kad takva jednočlana i višečlana imena počinju brojkom:
1. svibnja, 10. Marulovi dani u Splitu, 13. Krležini dani u Osijeku, 15. Vin-
kovačke jeseni ...
10 . a ) prvá riječ u imenima škola, visokih učilišta, ustanova, društava, instituta,
tvomica, udruga, poduzeča, organizacija, političkih stranaka, vojska i nji-
hovih ustrojbenih jedinica, kao i ostale vlastite imenice koje su sastavni dio
takvih imena: Osnovna škola u Senjn, Klasična gimnazija u Zagrebu, Filo-
zofski fakultet u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu , Odsjek za opč u lingvistiku
i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Društvo hrvatskih
književnika, Arheološki muzej , Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Insti¬
tut Ruder Boskovic, Závod za znanstveni i umjetnički rad u Rijeci, Hrvatska
akademijaznanosti i umjetnosti, Vrhovni sudRepublike Hrvatske, Hrvatska
narodna stránku, Hrvatska vojska, Glavni stožer Hrvatske vojské, Crveni
křiž...
b ) prvá riječ u imenima crkava kada znače vjerske zajednice (a ne gradevine):
Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavná crkva, Anglikánská crkva ...
84 11. imena županija, nadbiskupija, biskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebačka
županija, Ličko-senjska županija, Brodsko-posavska županija, Zagrebačka
nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija, Dakovačka biskupija, Mjesna zajednica
Gornji grád, Porézní ured u Dubrovniku ...
Ako se takva imena upotrijebe kao opce imenice, pišu se malim početn í m
slovom, npr.: Krsni list može se dobiti u Ž upnom uredu crkve svetoga Marka
u Zagrebu , odnosno Krsni list može se dobiti u župnom uredu. Pořez tř eba
1 prijaviti Poreznom uredu u Sisku , odnosno Poreznu prijavu třeba predati
poreznom uredu ...
12. imena javnih skupova, kongresa, savjetovanja, simpozija, konferencija, sjed-
nica: Znanstveni skup o Miroslavu Krleži u Osijeku, 2. Hrvatski slavistič ki
kongres ...
13. imena odličja i nagrada: Red baňa Jelačič a, RedDanice hrvatske s likom Mar
ka Marulič a, Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nobelova
nagrada ...
14. imena gradevina, spomenika, prometala, objekata: Berlinski zid, Kineski zid,
Eijfelov toranj, Slavolukpobjede (u Parizu), Kip slobodě (uAmerici), vlakPo-
dravka, tržnica Dolac, Kvatrič (ime tržnici), hotel Internacionál, restoran Kod
dva goluba, Gradska kavana, Plaví podrum ...
Kada se riječ crkva odnosi na sakralnu gradevinu, ondaje opča imenica i piše
se malim početním slovom: crkva svetoga Petra, crkva svetoga Marka. Ako
42
r
se u takvim slučajevima izostavi riječ crkva , tada se prvá riječ piše velikim
početním slovom: Sveti Petar, Sveti Marko, npr. Na Markovu je trgu u Zagrebu
crkva svetoga Marka. Pokraj Hrvatskoga sabora je Sveti Marko.
15. zaštičena imena proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Karlovačko pivo,
vinjak Trenk, vino Kutjevačka graševina...
Ako je zaštičeno ime proizvoda iz stranoga jezika, pi še se izvorno velikim
početním slovom: pivo Tuborg , cigaretě Marlboro, televizor Saba, fotoaparát
Sony, automobil Opel Astra, automobil Fiat Octavia...
Ako se strano ime zašticenoga proizvoda upotrebljava u značenju opčega
pojma, a ne kao vlastito ime, piše se prilagodeno hrvatskomu jeziku i malim
slovom : malboro, acisal, opel, folksvagen...
16. a ) imena i naslovi knjiga, umjetničkih djela, znanstvenih radova, zakona, fil ¬
mová, časopisa, novina, molitava: Zlatarovo zlato (knjiga), Gospoda Glem-
bajevi (drama i film), Gundulič ev san (slika), Latinica u Hrvata (znan ¬
stveni rad), Ustav Republike Hrvatske (zákon), Ovršni zákon (zákon), Tko
pjeva, zlo ne misii (film), Priroda (časopis), Vjesnik (novině), Očenaš
(molitva), Svima jednako (naslov novinskoga članka), Kupuj u Konzumu
(promidžbeni leták) ...
b) poglavlja pojedinih djela: Veliká i mala početná slova (naslov poglavlja) ...
c ) skračeni naslovi pojedinih djela: U Ústavu piše da je hrvatski jezik službeni
u Republici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske) ...
86 17. imena jasno vremenski utvrdenih povijesnih dogadaja: Domovinski rat, Blje-
sak, Oluja, Bitka za Vukovar, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Mohačka bitka,
Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Drugi svjetski rat (i: II. svjetski
rat ), Rakovička buna, Seljačka buna (1573. godine) ...
18. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od švih vlastitih imena: Zdravkov,
Markov, Mirkov, Milanov, Petrov, Božidarev, Antin, Lukin, Novakov, Kranj-
čevič ev, Matošev, Ujevicev, Tadijanovič ev, Bracin, Cicin; Perunov, Kristov,
Afroditin, Gospin, Dalmatinčev, Zagorčev, Hrvatov, Hrvatičin; Makedončev,
Makedonkin; Slovenčev, Slovenkin; Amerikančev, Amerikankin; Švicarčev,
Švicarkin ...
pa i -ji u Božji.
Za odnosne pridjeve na -ski (-ovski, -evskí), v. § 90.7.
¬
Rije č i iz poštovanja i počasti
87 Iz poštovanja se i počasti pišu velikim početním slovom:
1 . a ) osobné i posvojne zamjenice za 2. osobu jednine: Ti, Tebe, Te, Tobom; Tvoj,
Tvoja, Tvoje ... kad se u pismima obračamo pojedincu;
b ) osobné i posvojne zamjenice za 2. osobu množině: Vi, Vas , Varna ; Vaš,
Vaša, Vaše ... kad se u pismima obračamo pojedincu.
Ako se u 2. osobi množině písmeno obračamo večemu broju osoba, tada se
43
 isključivo píše malim slovom: vz, vaš...
Iznimno se u molitvama i crkvenim pjesmama mogu velikim početn í m
slovom pisati i zamjenice 3. osobě kao On, Njega, Njegov kad zamjenjuju
osobno ime Bog ili se na nj odnose.
2. a ) naživí vrhovnih poglavara država i vjerskih zajednica kad se píšu bez ime-
na: Predsjednik, Predsjednica, Kralj, Kraljica, Car, Carica, Kně z, Sultan,
Šah, Papa, Emir, Šeik ...
b ) odnosni pridjevi izvedeni iz naziva navedenih pod § 2.a): Predsjednikov ,
Kraljičin, Carev, Papin, Šahov, Sultanov ...
Kad se uz naživé navedene pod § 2.a) napíšu njihova imena, naživ í se píšu
malim početním slovom: papa Benedikt XVI., kralj Tomislav, kně z Branimir...
3. na živí kojima se tituliraju poglavari i visoki dužnosnici, npr. Veličanstvo, Vaše
Veličanstvo, Visočanstvo, Vaše Visočanstvo, Visost, Vaša Visost, Ekscelencija,
Vaša Ekscelencija, Svetost (samo za Papu), Vaša Svetost, Uzoritost (samo za
kardinále), Vaša Uzoritost, Vaša Milost (pov., opčenito za visoke dužnosnike).
Tako se može i pisati u neizravnome obračanju: Njegovo Veličanstvo, Njezino
Veličanstvo; Njihovo Veličanstvo; Njegova Visost , Njezina Visost; Njihova
Visost; Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija; Njihova Ekscelencija ...
M á lo početno slovo
88 U § 74. navedeno je kad se piše veliko početno slovo i řečeno da se u ostalim pri-
mjerima piše málo, ali kako i tu može biti kolebanja, potrebno je řeči da se malim
početn í m slovom píšu sve opče imenice: čovjek, Ijudi, žena, muškarac, otac, máti,
sestra, sin, unuk , praunuka, polje, otok, jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda,
zaljev...
Tako se piše i kad su te imenice razna metaforička imena višečlanih zemljopisnih
pojmová: glava ( Debela glava), glavica (Gornja glavica), kuk ( Hajdučki kukovi ), vrata
(Senjska vrata)...
Posebice t řeba paziti da se malim početním slovom pišu:
1 . imena božanstava, mitoloških biča, biča u religijama ako nisu vlastita imena
nego se rabe u službi opče imenice: Cijeloga je života bio mefisto, lucifer . Tako
se pišu opče imenice vrag i davao.
2. životinjske pasmine i biljne vršte, odnosno opče imenice za životinje i biljke,
kao i imena životinja koja se daju po kakvoj osobini, kao: jazavac (životinja),
jazavčar (pas), bernardinac (pas), prepelica (ptica), prepeličar (pas), zubatac
(riba), rajčica (povrče), lužnjak (hrást), Ijubica (cvijet), bjelava (krava bijele
dlake), dorat, dogat, mrkonja (konj), turopoljac (svinja), angora (mačka) ...
89 3. a ) imena vjerskih zajednica i sljedbi: kršanstvo, katolicizam, pravoslavlje,
protestantizam, budizam, islám, luteranstvo ...
b ) imena društvenih ideologija: kapitalizam, socijalizam, komunizam, fašizam,
antifašizam ...
44
c) imena pripadnika ili sljedbenika društvenih i kultumih pokreta, političkih
stranaka, crkvenih redova, klubová, organizacija, udruga: ateist, ilirac,
marksist, starčevič anac, franjevac, isusovac, pavlin, klarisa, nobelovac,
dinamovac ...
d ) imena pripadnika naroda srasla s niječnicom ne- ili kojom drugom riječju:
nehrvat, nazovihrvat, lažihrvat, poluhrvat, mladoturčin ...
e ) imena društvenih i kultumih pokreta, povijesnih razdoblja: srednji vijek,
humanizam, renesansa, barok, ilirizam, hrvatska moderna, hrvatski národ¬
ní preporod, dvadeseto stolječ e, zagrebačka škola pjevanja, seljačka buna
(ali: Seljač ka buna 1573. godiné) ...
4. a ) imenice koje same ili uz osobno ime znače položaj, titulu, zanimanje, kao
ministar, savjetnik, náčelník, maršal, general, admiral, profesor, akademik,
kardinál, patrijarh, rektor, dě kan, provincial, opat, biskup, zastupnik, po-
slanik, viječ nik , odnosno kralj Zvonimir, kně z Domagoj, kně z Branimir, beg
Husein, Smail-aga Čengič , maestro Dešpalj, profesor Matic, majstor An-
drija ...
b) atribut kóji uz osobno ime pokazuje stupanj njegove svetosti: sveti An-
tun Padovanski, sveti Josip, sveti Nikola Tavelič , světa Ana, svě ta Marija
Magdalena, blaženi Alojzije Stepinac ...
c) imena mjera i proizvoda nastalih prema vlastitome imenu: ampér, kulon,
makadam ...
5. straně svijeta ako ne označavaju národe, zemlje, državě, kulturně zajednice i
.
sl.: istok, zapad, sjever jug, sjeverozapad, jugoistok, jugojugoistok ... Tako se
pišu i njihovi pridjevi sjeverni dio Hrvatske odnosno sjeverna Hrvatska ...
6 . jednočlana imena nebeskih (astronomskih) tijela kad se upotrebljavaju kao
opče imenice: šunce, mjesec, polumjesec, zemlja ... j
7. pridjevi na -ski (-evski , -ovski ) postáli od vlastitih imena: hrvatski, sloven-
ski, europski, afrički , američki, zagrebački, slavonski, istarski, dugootočki,
dugoreški, gundulič evski, marulič evski, matoševski ...
8. Malim slovom pišu se opče imenice postale od vlastitih. Primjere v. u § 107.
45
 r
PISANJE STRANIH RIJEČI
Opci dio
91 Straně riječi potječu iz drugih jezika i píšu se več prema tome potječu li iz jezika
kóji se pišu latinicom ili kojim drugim pismom, jesu li imenice, opče ili vlastite ili su
koja druga vrsta riječi.
U načelu pri preuzimanju stranih riječi vrijedi pravilo: ako se isti pojam može
izreči več postoječom hrvatskom riječi ili se ona može lako napraviti, ondá přednost
třeba dati našoj riječi. Prema tome pravopis bi se morao baviti samo onim stran ím
riječima za koje nemamo dobrih zamjena, jer zamjena stranih riječi ide u druga
jezikoslovna područja. Pravopis se bavi svim riječima iz drugih jezika koliko su
pravopisní problem bez obzira imale u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne imale.
1 1
Iz stranih se jezika ne preuzimaju sve vršte riječi, nego svojom glavninom samo
imenice, višečlani nazivi i izrazi.
Opče imenice i nazivi iz drugih jezika pišu se prema tome jesu li usvojene ili se tek
preuzimaju. Dok se preuzimaju, pišu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju
status tudice, a kad su usvojene, prilagodene su glasovnim, naglasnim, pravopisním,
značenjskim, a glavninom i morfološkim pravilima hrvatskog jezika i tako postaju
usvojenice (prilagodenice, pohrvačenice).
Iz nekih su jezika preuzete opče imenice gotovo sve usvojenice jer srno ih iz latin-
' i :.
skoga, turskoga, ruskoga i češkoga uglavnom prilagodili hrvatskomu jeziku. Svojom
glavninom tako je i s riječima iz talijanskoga, francuskoga, i drugih jezika, ali srno iz
mnogih u hrvatski književni jezik preuzeli málo, medu kojima je i njemački.
Jedino je danas veliko kolebanje u preuzimanju riječi iz engleskoga jezika ili riječi
! preuzetih njegovim posredstvom.
Vlastite imenice iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima
(pohrvačenica).
Pridjevi su večinom usvojenice, a glagoli i ne mogu biti drugačiji.
Izrjeke, poslovice zapravo su navodí (citati) i pišu se kao i u jeziku izvorniku.
Pisanje riječi iz jezika kóji se služe latinicom
92 Pisanje opč ih imenica i naziva
Opče imenice iz latinskoga uglavnom su ponašene: aktiv < activus, pasiv < pas-
sivus, infant < infans, infantis, premija < praemium...
Rijetko usvajanje nije potpuno kao u jurisdikcija, plebs...
Latinski predmetak ab-, ob-, sub- u imenicama pišemo kao pohrvačenice: apsol-
vent , opservacija, opstrukcija, supsidijaran, supstancija , supstandard, supstantiv,
supstitucija, supstrat...
46
Imenice koje se preuzimaju iz drugih stranih jezika u početku obično imaju sta¬
tus tudica i pišu se kao u jeziku iz kojega su preuzete, a kad se prilagode, postaju
usvojenice.
Francuske se riječi pišu kao usvojenice: bombon, bulevar, kalambur, kupe, konjak,
tuš, interijer, žargon, majonéza, nijansa , nivo, ragu, refren, ten, toaleta...
Riječ ingénieur nakon početnoga kolebanja izmedu inžinjer i inženjer, usvojena je
u liku inženjer, tako i sado i šato ( chadeau) kao šato, klišé i klišej {cliche ) kao klišej,
komuniké, kominike, kominikej, komunikej {communique ) kao komunikej.
Francuske su usvojenice: kabaret (rjede kabaré), kuplet {cuplet ), portrét { portrait),
a vino pino i pinot zasad su obje usvojenice. Francusko atelier u nas je atelje i atelijer,
ali je običnije atelijer.
Pojedine francuske riječi unatoč usvojenosti, pišu se izvorno: café, buffet , som¬
melier (vinotoča, peharnik)...
Riječi iz talijanskoga, večinom su u književnome jeziku usvojenice: bakalar,
í na, balet , bandit, banka, bankrot , barok , boč a, bonaca, brokula, bruto,
balkan, baler
dolčevita, fijasko, flota, kamin, karikatura, kasa, kontě , kontesa, konto, krešendo (im.,
za razliku od priloga crescendo, v. § 110.), loto, mafija, mandolína, neto, njoki , sonet ,
žiro... Tako i mnoge iz područja glazbe: akord, alt , arija, bas, belkanto, čembalo, duet ,
fagot , kantata, /cantilena, klavičembalo, kontrabas, libreto, pijanino, pikolo, skerco...
Izvorno se piše samo koja pojedinačna riječ: adagio, espresso (kava), intermezzo,
mezzosoprán , paparazzo, pizza i prema njoj pizzerija, pizzicato, solfeggio {i sol-
fedo).
Posudenica iz njemačkoga jezika u književnome jeziku ima veoma málo i sve su
usvojenice: fen, gastarbajter, hohštapler, pancir { pancirka), rotvajler, šlager, štimung,
.
tepih, valcer, vermut, vic. .
Engleske riječi danas nadiru u velikom broju i teško se može odrediti koje su tu¬
dice, a koje usvojenice.
Usvojenice su: džentlmen, kriket , derbi , dok , džip, lider, miting, punč, smoking,
tramvaj, viski...
Posudenice šport i štrajk nisu preuzete izravno iz engleskoga, nego su nam došle
preko njemačkoga.
Uz normalno taksi , u posebnim se prilikama piše i taxi (na automobilima taksi-
-službe), a uz lady, rjede i ledi.
Novije se posudenice zbog velikoga prodora pišu različito.
One koje téže usvojenosti ili su več usvojene, pišu se kao usvojenice: antidamping,
autsajder, biftek , boks, brifing, buking, bum, čip, čips, disko, diskdžokej, displej, džin,
erkondišn, establišment , fliper, fultajmer, kanader, kečap, kline, klon, kvark , laser,
lobi, menadžer, punč, radar, sintesajzer...
Mnoge se pišu izvorno, pogotovu ako su dvočlane i višečlane: after shave, body
building, break dance, bug, bungee jumping, catering, check-point , copyright, fair
play, fitness , rent-a-car, stand by...
47
 Često se pišu na oba načina, izvorno i kao usvojenice: jackpot i džekpotjazz i džez ,
jeans i džins , jingle i džingl , jumbo i džambo, show i šou , summit i samit ...
96 Najbolja rješenja izlaze izvan pravopisnoga područja, a to su naše zamjembenice:
AIDS > kopnica ( bolje i fr. sidá), best-seller > uspješnica , brain drain > odljev moz-
gova , by-pass > premosnica , chewing-gum > guma za žvakanje ( žvakalica), dream-
-team > momčad snová, e-mail > e-pošta , e -pismo, feedback > povratna sprega ,
grappe-fruit > limunika , hardware i hardver > sklopovlje , hovercraft > lebdjelica ,
jumbojet i džambodžet > velemlažnjak , jumbo križaljka > velekrižaljka , loser i luzer
> gubitnik , pacemaker i pejsmaker > srčani stimulator, srčanik , palmtop > dlanovnik ,
password > lozinka , zaporka , šifra , talk show > pričaonica...
Sklonidba stranih opdh imenica i tvorba pridjeva od njih
97 Sklonidba stranih imenica ide u morfologiju, a u pravopis samo kako se povezuju
osnově i naši nástavci i dometci.
! Osnovne imenice na i u ostalim padežima dobivaju -j i dalje se sklanjaju kao kraj:
alibi , alibija , dendi , dendija , derbi , derbija , kivi , kivija , taksi , taksija , viski , viskija ,
viskiju , viskijem, žiri , žirija, žirijem...
Tako se sklanjaju i imenice na - io:
, radio, radija , radiju , radijem
studio, studija , studiju , studijem
trio, trija , triju , trijem ...
Opce imenice na - io preuzete iz talijanskoga ako se pišu izvorno gdje je i samo
pravopisní znak, označuje da se prethodno g čita kao d, sklanjaju se bez j: adagio,
adagia, adagiu, adagiom, solfeggio, solfeggio, solfeggiom ...
Tako se sklanjaju i opce imenice muškoga roda stranoga podrijetla koje završavaju
na nepčanik i -o: bendžo, bendža , bendžu ..., bendžom , gaučo, kapričo, kaudiljo, Undo,
pončo.
Imenice na -u i naglašeno -e i -o cijele se uzimaju za osnovu:
iglú , iglua, igluu , igluom , iglui , iglua , igluima
tabu , tabua , tabuu , tabuom , tabui , tabua , tabuima
ragu , ragua , raguu , raguom , ragui , ragua, raguima
kombiné, kombinea , kombineu , kombineom
kupe , kupea, kupeu , kupeom , kupei , kupea, kupeima
rešo, rešoa, rešou , rešoom , rešoi , rešoa , rešoima ...
Pisanje imena
98 Hrvatskaje ponašenica liknekoga imena u hrvatskome jeziku kóji je drukčiji od
onoga u jeziku iz kojega potječe. Ponašenice mogu biti izrečene drugom riječju ili
su samo glasovno i pravopisno ponašene ili kombinacijom više mogučnosti. Tako su
ponašena imena osoba, država, naselja, gora, rijeka, jezera... To znáči da ponašenica
48
L
ima u že značenje od naziva usvojenica jer ponašenica obuhvača samo imena.
Imena mogu biti jednočlana i višečlana.
Iz latinskog su jezika večinom ponašenice, dakle pohrvačene pa nisu više pra ¬
vopisn í problem: Marko Klaudije Tacit (< Marcus Claudius Tacitus), Tertulijan
(< Tertullianus), Publije Vergilije Maron (< Publius Vergilius Maro), Reja (< Rea)...,
osim nekih pojedinosti.
Latinska imena humanističkih i sličnih novolatinskih i polatinjenih imena pre-
uzimaju se u izvornome liku: Cartesius , Nostradamus, Paracelsus , Janus Pannonius
(ako se ne upotrebljava hrvatsko ime Ivan Česmički), ali Erazmo Rotterdamski, Celzij
(< Celsius), kao mjerna jedinica i celzij.
Imena iz ostalih jezika kóji se služe latinicom, pišu se kao i u jeziku izvorniku,
osim ponašenica (egzonima).
Ponašenice su:
sve državě: Francuska (France), Italija (Italia), Letonija (Latvia), Moldavija (Mol ¬
dova), Njemačka (Deutschland), Rumunjska (Romania), Spanjolska (Espafia), Turska
(Tiirkiye), Sjedinjene Američke Državě (United States of America), Bjelokosna Obala
(Cote d’Ivoire), Fidži (Fiji)...
svi oceani i mnoga mora: Atlantšt í ocean , Indijski ocean ili Indik , Tihi ocean ( Pa
¬
í ocean, Pacifik ), Baltičko more , Crno more , Crveno more , Mrtvo more,
cifičt
Sjeverno ledeno more , Sjeverno more , Tirensko more ...
mnoge osobě, pogotovu povijesne, vjerske: Ivana Orleanska ( Djevica Orleanska ) ,
Ivan bez Zemlje (engl. kralj), Karlo I. Čelavi (fr. kralj ), Karlo Veliki (franački
kralj), Luj XV. (fr. kralj), Rikard Lavljeg Srca (engl. kralj), Otelo , Kolumbo ;
Antun Padovanski , Franjo Asiški , Katarina Sijenska , Toma Akvinski ...
mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Beč ( Wien ) , Budimpešta (Budapest), Carigrad ( In-
stanbul ) , Havana (La Habana), Rim (Roma), Venecija (Venezia), Lurd (Lour ¬
des), Pariz (Paris), Ž eneva (Geneve), Lisabon (Lisboa), Firenca (Firenze),
Napulj (Napoli), Pečuh (Pécs), Prag (Praha), Krakov (Kraków), Varšava
(Warszawa), Kopar (Koper) ...
planině: Bavarske Alpe (Bayerische Alpen), Franačka Jura (Frankische Alb),
Franačka šumá (Frankenwald), Rudna gora (Erzgebirge), Švapska Jura
(Schwábische Alb), Tirinška šumá (Thuringer Wald) u SRNj, Stjenjak (Rocky
Mountains, planinski lanac u SAD) ...
otoci: Azoři , Britanski Djevičanski otoci , Havajsko otočje , Kajmanski otoci , Us-
kršnji otok (španj. Isla de Pascua, engl. Easter Island, danas Rapa Nui ili Ra-
panui) ...
rijeke: Majna , Rajna , Nisa (Neisse), Odra , Rona , Tiber (Tevere), Pad (Po), Temza
(Thames) ...
jezera: Blatno jezero (u Madžarskoj), Bodensko jezero , Kaspijsko jezero (ili more ) ,
Veliká jezera, Ž enevsko jezero ...
49
 zemlje i pokrajine: Koruška , Stajerska , Azuma obala , Flandrija, Katalonija , Po-
rajnje (Rheinland), Sjevernonjemačka ravnica ili Pribaltička nizina , Koruška ,
Stajerska , Toskana ...
rt: Rt dobré nade.
100 Nekima je francuskim imenima samo završno -e zamijenjeno sa -a: Loira (Loire),
Seina i Sena (< Seine), Nica ( Nice), Champagna (< Champagne)...
Neke su ponašenice postale zastarjelice: Bruselj (Bruxelles), Monakov (Munchen),
Lipsko (Leipzig), Draždani (Dresden), Jakin (Ancona), Turin (Torino)...
Neke se ponašenice upotrebljavaju samo u povijesnim surje čjima : Mletci
( Venecija), Požun ( Bratislava), Stolni Biograd (Szé kesfeh é rv á r)... Tako danas i
Sankt Peterburg (ne Petersburg) jer je tradicija naziva Petrograd prekinuta dugom
upotrebom naziva Lenjingrad.
Ponašenice se pišu kako je dosad uobičajeno, jedino nova ponašenica može nastati
ako neko područje, koje se prije pisalo izvorno, postáné nova država, jer se sve državě
pišu ponašeno:
Salomonski Otoci (Solomon Islands), Sejšeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint
Lucia), Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti Toma i Principe
!j (Sao Tomé e Príncipe)... Ti otoci kao otoci mogu se pisati i izvorno.
i Odatle razlika Džibuti (država), Djibouti - glavni grad te državě; Luksemburg
(država), Luxembourg (glavni grad), Monako (država), Monaco (glavni grad te državě)
pa i Brazil (država), Brasilia (glavni grad).
Nova ponašenica može nastati i kad bi se koje strano ime prevelo na hrvatski.
101 Katkad su i državě ili pojedine pokrajine u sastavu vece državne cjeline pona ¬
šenice:
Bavarska ( Bayern), Donja Saska ( Niedersachen), Sjeverna Rajna- Vesfalija
( Nordrhein-Westfalen), Tiringija (Thiiringen) u SRNj; Sjeverna Karolina ,
Južna Karolina , Sjeverna Dakota , Južna Dakota , Kolorado, Novi Meksiko,
Kalifornija , Aljaška u SAD...
U medunarodnome prometu, na naslovima pisama, voznim redovima i si. pišu se
imena mjesta u izvornome liku: Budapest (a ne Budimpešta), Istanbul (a ne Carigrad),
Praha (a ne Prag), Roma (a ne Rim), Wien (a ne Beč)...
Ostale vlastite imenice pišu se kao u jeziku izvorniku: Manchester, Nottingham,
Le Havre , Giessen, Leipzig, Munchen, New York , Richmond, New Hampshire, Rhode
Island...
Sklonidba stranih imena i tvorba od njih
102 Kada se imena pišu izvorno, pravopisu pripada samo kako se veže nastavak, i kako
se pišu tvorenice od njih, imenice i pridjevi.
Strana vlastita imena sklanjaju se uglavnom po pravilima naše sklonidbe, kao i
opce imenice:
a ) Imena koja završavaju na zapomik i na -u sklanjaju se kao i naša: Dumas ,
Dumasa , Dumasu , Luther , Luthera, Lutheru , Pascal , Pascala , Pascalu , Pas-
50
teur, Pasteura , Pasteuru , Baku , Bakua , Bakuu , Bakuom , Peru , Perua , Peruu ,
Peruom ...
Tako se sklanja i prezime Camus , Camusa, Camusu , ali se u instrumentalu piše
Camusem jer se čita (Kamijem).
b) Imena na i i y (koje se čita kao i ) sklanjaju se kao i opče imenice na -i (viski,
viskija): Leopardi , Leopardija , Puccini , Puccinija , Rossini , Rossinija , Verdi ,
Verdija, Mascagni , Mascagnija, Mississippi , Mississippija , Debussy , Debussy-
ja , Grévy , Grévyja , Horthy , Hortyja ...
Ako se -y čita kao j , ond á se ime sklanja kao pod a): Hemingway, Heming ¬
waya...
Ako je ime na -i pluralia tantum, tada se sklanja kao množina naših imenica:
Apenini , Apenina, Havaji , Havaja , Havajima , Pireneji , Pireneja , Pirenejima ,
Pompejí , Pompeja , Pompejima , Rodopi , Rodopa , Rodopima ...
Ako je y samo pravopisní znak, ime se sklanja kao naše na zapomik: Nagy,
Nagya, Nagyu, Nagyem ...
c) Imenice na - io sklanjaju se več prema tome izgovara li se i ili je samo pra ¬
vopisní znak (kóji označuje da se prethodni c izgovara č ): Antonio, Antonija ,
Cassio , Cassija , Fidelio , Fidelija , Pio , Pija, Piju , Pijem ...
Tako se sklanjaju i imena na -io stranoga podrijetla ili naša napravljena po
njihovu uzoru:
Dario, Darija , Dariju , Darijem
Mario, Marija , Mariju , Marijem ...,
ali Ajaccio, Ajaccia, Ajacciu , Ajacciom (ajačo, ajača, ajaču, ajačom), Boccaccio,
Boccaccia , Boccacciu , Bocacciom (Bokačo, Bokača, Bokaču , Bokač om),
Carpaccio, Carpaccia , Carpacciu ...
Tako se sklanjaju i talijanske imenice na -ia: Foggia , Foggie , Perugia , Peru-
gie...
103 Pridjevi su od njih: Verdijev, Grévyjev, Pinochijev, Darijev, Marijev, ali Boc-
cacciov...
d) Imena koja svršavaju na -a i nenaglašeno -e ili -o sklanjaju se kao i naša s
tim završetcima: Borneo, Bomea , Borneom , Lorenzo, Lorenza, Lorenzom , Pi ¬
casso, Picassa , Szabo , Szaba , Szabu , Tasso , Tassa, Tassu , Tampico, Tampica,
Tampicu , Ticino , Ticina , Ticinu ...
e) Ž enská imena na -a i na nenaglašeno -e sklanjaju se kao naša na -a: Giuliana ,
Giuliane , Giulianom , Lotte , gen. Lotte, dat. Lotti , instr. Lottom , Mussette (i
Mussetta ) , gen. Musette , dat. Musetti ...
Tako se sklanjaju i francuska ženská imena na nijemo -e: Brigitte (brižit), gen.
Brigitte , dat. Brigitti , Claire (klér), gen. Claire (klere), dat. Clairi , Jeanette
(žanet), gen. Jeanette (žanete), dat. Jeanetti , Oise (vaz), gen. Oise (vaze), gen.
Oisi , instr. Oisom ...
f) Strana i naša ženská imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivaju j: Andrea,
Andreje , Andreji , Andrejom , Dorotea , Doroteje , Doroteji , Dorotejom, Matea,
51
 r
Mateje, Matě ji , Matejom , Lea , Leje , Leji , Tea, Teje , Teji , Tejom; Antonia, An-
tonije , Antoniji , Lucia , Lucije, Luciji , Mia , Mije , Mijom , Pia, Pije , Piji , Pijom ,
Rosalia, Rosalije, Victoria , Victorije , Georgia, Georgije , Georgiji , Virginia,
Virginije, Virginiji , atako i Croatia, Croatije, Croatiji ...
104 Pridjevi od prije spomenutih ženskih imena na muklo ili nenaglašeno e izvode
se sufiksom -in: Giulianin , Lottin , Clairin , Jeanettin , Andrejin , Dorotejin ,
Matejin , Lejin, Tejin ...
Strana imena na nenaglašeno e i naglašeno -e, -o sklanjaju se kao opce imenice
kupe, rešo:
Dante, Dantea, Danteu , Danteom
Goethe, Goethea , Goetheu , Goetheom
Shakespeare , Shakespearea , Shakespeareu , Shakespeareom
Taine , Tainea, Taineu , Taineom
Suppé, Suppéa , Suppéu , Suppéom
Hugo, Hugoa, Hugou
Rousseau , Rousseaua , Rousseauu , Rousseauom (Ruso, Rusoa, Rusou, Ruso-
om)...
Románská imena na -ca , -co (-ka, -ko) u našoj sklonidbi zadržavaju izvorno c:
!
r Petrarca , Petrarce, Petrarci , Petrarcom
Tosco, Tosce, Tosci , Toscom
Salamanca, Salamance, Salamanci , Salamancom
I!
j1; ' Í Fra Angelico, Fra Angelica , Fra Angelicu , Fra Angelicom...
1 os Pridjevi na -ov, -ev, -in od te skupině tvore se kao i od naših riječi: Dante, Danteov,
Diesel , Dieselov , Dumas , Dumasov, Goethe, Goetheov, Luther, Lutherov, Pascal ,
Pascalov, Pasteur, Pasteurov, Shakespeare, Shakespeareov, Suppé, Suppéov, Taine ,
Tainneov, Rousseau , Rousseauov...
Iznimno se nastavak upravlja prema izgovoru:
Camus , Camusev (Kamijev).
Pridjevi od romanskih imenica na -ca , -co tvore se od osnově na -k : Petrarca ,
Petrarkin, Tosca , Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov...
Pridjevi od prezimena koja se sklanjaju kao viski , viskija tvore se od genitivne
osnově dometkom-ev: Leonardi , Leonardija, Leonardijev, Verdi , Verdija , Verdijev,
Grévy, Grévyja , Grévyjev...
Pridjevi s dometkom -ski od ponašenica pišu se prema ponašenome obliku:
fidžijski , talijanski , njemački , rumunjski , sejšelski , španjolski , turski , rajnski , padski ...
Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski pišu se izvorno do morfemske
granice: bolonjski, cambrički, hollywoodski , kielski , leipziški , můnchenski , newyorški
(usvojeno umjesto newyorčkiV), yorčki (York)...
106 Ponašeno se pridjev piše ako je tako usvojen, pogotovu u usvojenim nazivima:
arteški zdenac (< Artois), bordoška juha (< Bordeaux), farerski úiferojski jezik
( Faeroerne), grinički (Greenwich, npr. griničko srednjoeuropsko vrijeme..., ili ako
52
tako traži odredena struka, kao što je u nazivima ptica: čatamski vranac (Chatam
Shag), kampbelski vranac (Campbell Shag), makvorijski vranac (Macquarie Shag)...
Imenice se u načelu tvore tako da se osnově pišu ponašeno: Anžuvinac, Arpadovič ,
Lajpcižanin, Luksemburžanin, Njujorčanin , fulbrajtovac, šekspirovac, šekspirijanac...
Kad od imena postaju opce imenice, pišu se malim slovom i ponašeno: Bieder ¬
meier > bidermajer (stil), Boycot > bojkot ( protestno suzdržavanje), Colt > kolt
(samokres), Diesel > dizel (motor), i odatle dizelski , Don Juan > donžuan (závodník),
Einstein > ajnštajnij ( počelo), Ford > ford (automobil), Gillette > žilet (britvica),
Lawrence > lorensij ( počelo), Machiavelli > makijavelizam (nemoralan postupak),
McAdam > makadam (cesta), Meč ena > meč ena (dobrotvor, pokrovitelj) Mercedes >
mercedes (automobil), Róntgen > rengen (aparat), Sandwich > sendvič ( jelo)... Tako
i mjerne jedinice: Ampére > ampér, Becquerel > bekerel , Bell > bel , Celzij > celzij,
Coulomb > kulon , Gray > grej, Henry > henri, Hertz > herc, Joul > džul, Newton >
njutn , Ohm > om , Oersted > ersted, Tesla > tesla , Volt > volt , Watt > vat ...
Pridjevi sa -ovski , -evski , -inski obično se pišu kao usvojenice: bokačevski , feli-
nijevski , geteovski , molijerovski , pinokijevski , šekspirovski ...
Preuzimanje pridjeva
Preuzeti stráni pridjevi dobivaju hrvatski pridjevni završetak -{a)n i pišu se kao
ms
naši pridjevi: apartan, ažuran, bizaran , degutantan, frivolan, kolateralan , meritoran ,
nonšalantan , pikantan , plauzibilan , pompezan , pompozan , porozan , solidaran,
šarmantan , uzualan , vizualan, ženantan, ženerozan ...
Rijetki su kóji ne dobivaju hrvatski završetak, a sklanjaju se i pišu kao i naši
pridjevi, npr. fin , kadar, monden, monoton , suveren ...
Malen je i broj preuzetih bez našega završetka , nesklonjivi su i pišu se kao
usvojenice: bez , blond, dabl , drap , fer, feš, fet , gala , glat, kaki , krém , kul, kvit , liht ,
maksi , mat , mini , net , nóbl , reš, roza, roze , seksi , šik ..., rastavljeno od imenice koju
označuju, v. § 122.3.a).
Neki od tih pridjeva rijetko se upotrebljavaju ili su ostali na razini razgovornoga
jezika.
Latinské pridjeve s predmetkom ab- , ad-, ob- , sub- u izvedenicama pi šemo kao
i kod imenica: apsolutan , apstraktan , opscen, opskuran, supsidijaran, suptropski...,
jedino ostaje nepromijenjeno sub- ako drugi dio riječi počinje sap-: subpapilaran,
subpolaran ...
Preuzimanje glagola
109 Glagoli se preuzimaju ponašeni. Oni i nemaju druge mogučnosti jer se i ne
mogu preuzimati ako se ne prilagode na šim glasovnim i morfološkim pravilima
kao animirati , ažurirati , bukirati , dzogirati , fiksati , fiksirati , galvanizirati , miksati ,
opservirati , snifati , supstituirati , tvistati , tvistirati , zumirati..., bez obzira preuzeli
ih mi iz drugih jezika ili ih napravili od več preuzete straně osnově kao adresirati ,
alarmirati , filtrirati , telefonirati ...
53
 Preuzimanje ostalih vrsta riječi
110 I prilozi se preuzimaju veoma rijetko i kad se preuzimaju , teško je odrediti jesu
li prilozi ili preuzeti pridjevi kóji se ne sklanjaju, a obično imaju priložnu i pridjevnu
slu žbu kao passé, super, tip-top...
Rijetki se priložni izrazi pišu kao usvojenice: an detaj, an fas ( anfas < en face ), an
profil ( en profil , uprofilu ), angro {en gros ), akonto...
Prilozi iz talijanskog jezika iz područja glazbenoga tempa pišu se kao u jeziku
izvorniku: adagio, allegretto, allegro, crescendo (za razliku od imenice krešendo ),
decrescendo, deficiendo, furioso, mezzoforte, pianissimo, sottovoce , staccato, veloce,
vivace...
I uzvici se rijetko preuzimaju kao kuš, i pišu kao usvojenice.
111 Izrazi, izrjeke, navodi preuzeti iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku:
iz latinskoga: ad acta , ad usum delphini , casus belli , conditio sine qua non ,
contradictio in adiecto , curriculum vitae , cum grano salis , de gustibus non
est disputandum , errare humanum est , errata corige, lapsus lingue , nu-
merus clausus , pigra massa , quieta non movere , guod licet Iovi , non licet
bovi , status quo, sapienti sat , sub poena , tabula rasa , tertium non datur, via
facti , vox populi , vox dei ...
iz francuskoga: a la mode , á propos , carte blanche, cherchez la femme , en bloc ,
faux pas , l'enfant terrible , 1’ état c’ est moi , par distance, par excellence,
pleinpouvoir , poste restante ...
iz njemačkoga: Drang nach Osten ...
iz talijanskoga: eppur si muove , se non e vero ě ben trovato , pappa in bocca ,
tempipassati , traduttore - traditore ...
< Polykrates, Pitagora < Pytagoras, Sokrat < Sokrates, Atena < Athenai, novogrč.
Athine, Solun < Thessaloniki, Argolida < Argolis, Argolidos, Atika, Krf (Kérkyra),
Sveta Gora < Agion Oros...
Koliko i jesu grčka imena problem, više su problem njihova preuzimanja i ukla-
panja u hrvatski jezik, a ne pravopisní.
Iz novogrčkog sirtaki > syrtáki ...
Iz ostalih jezika kóji se ne služe ili se i nisu služili latinicom, japanskoga, kines-
koga i ostalih egzotičnih jezika, opče imenice najčeše su u hrvatski preuzete preko
jezika posrednika, grčkoga, latinskoga i ostalih zapadnoeuropskih jezika i pišu se
kao pohrvačenice, tj. po našem izgovoru: ajatolah, beduí n , baobab , bungalov, čaj ,
džungla, džunka , dumbir, faraón, ginko, haski (eskimski pas ), juka (biljka i tkanina od
njé), jurta , kajak , kakadu , kakao, kalif kanu , kasava (vrsta dinje), kefir, kikiriki, kivi ,
kokos , kopra ( kokosovo ulje), papaja , papiga, papír, puma , rabarbara , sake, sezam ,
sisal ( biljka i vlakna od nje), špinat , tabu , tajfun, tofu , vanilija...
Š portovi: džiju-džicu , džudo, kungfu, tekvando...
Zato je sustavnije pisanje ilang- ilang nego ylang-ylang ( biljka u ist. Indiji, ulje od
te biljke ), feng šui , nego fengshui , ši-take, nego shii-take, suši ( japansko jelo), nego
sushi , cunami nego tsunami (veleval), drugo je japansko prezime Tsunemi.
Vlastite se imenice pišu onako kako se pišu u istom jeziku kad se slu že latinicom
ako nisu ponašenice kao: Alah , Kuran , Ganges , Delhi , Kairo, Kartum , Teheran, Pe¬
king , Jokohama , Tokio... , a sklanjaju se Alaha , Kurana , Gangesa , Delhija , Kaira ,
Kartuma, Teherana, Pekinga , Jokohame , Tokija , Tokijem...

Riječ i iz jezika kóji se slu že drugim pismima

f m Od riječi iz slavenskih jezika kóji se služe čirilicom, opče su imenice pohrvačenice,
npr. kolhoz, votka, a mnoga su imena ponašenice: Bjelinski, Čajkovski, Dostojevski ,
Gorki , Katarina II. Veliká, Lenjin, Stanislavski , Kazanj, gen. Kazanja , Tjumen , gen .
Tjumena , Kijev, Dnjestar, Dnjepar, Oneško jezero, Ladoško jezero...
Često se ruská imena transkribiraju bez obzira na ruski izgovor: Potemkin, Tolstoj,
Moskva...
Vlastite imenice iz slavenskih jezika kóji se slu že čirilicom transkribiraju se našim
uobičajenim načinom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom:
Čehov, Puškin , Trocki , a ne Tchekhov, Pushkin , Trotsky...
Riječi iz drugih jezika kóji se ne služe latinicom, pišu se onako kako se pišu u tome
jeziku kad se slu ži latinicom .
Opče i vlastite imenice iz starogrčkoga pi šu se latinicom i ponašeno: aristokrat
< aristokrates, cedar (< kédros), mauzolej < mausoleion, muzej < museion, psalam
< psalmos, ritam < rhithmos, simbol < symbolon, Aristofan < Aristofanes, Polikrat

54 55
 SASTAVUENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČ I
Opča na čela
H4 Opce je načelo hrvatskoga pravopisa da se riječi pišu odvojeno, svaka za sebe,
razdvojene bjelinama. Polazeči od toga načela , třeba se, zbog različite tvorbě riječi,
držati osnovnoga pravila: ako se isto značenje može iskazati kombinacijom jedinica
koje več postoje u jeziku, nije potrebno uvoditi nove jedinice. Primjerice, moguče je
usporediti ove dvije rečenice:
Uzmimo na primjer ovu rečenicu.
Uzmimo naprimjer ovu rečenicu.
Buduči da se navedene reč enice ne razlikuju u svome temeljnome značenju ,
suvišno je uvoditi u jezični popis novu jedinicu naprimjer kad več postoje u popisu
jedinice na i primjer koje, napisane sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenjaju osnovno
značenje poruke.
115 Iz tako iskazanoga pravila izvirejoš jedno: novo se značenje može iskazati novim
spojem postoječih jedinica. Tada je dobivena nova složena riječ čiji se dijelovi pišu
I i i jí! sastavljeno izmedu bjelina. Zato třeba razlikovati:
lij ji
I ! uoči ’dan prije’ (uoči Duhova) od u oči ( pogledati u oči)
M odoka ’otprilike’ (odmjeriti odoka) od od oka (odmaknuti od oka)
doduše ’zaista’ (zna doduše mnogo) od do duše (dirnuti do duše )
smjesta ’odmah’ (dodi smjesta) od 5 mjesta ( s mjesta dogadaja).
Riječi uoči, odoka , dodu še, smjesta i sl. postaju složenice te se kao posebne
jedinice u popisu pišu sastavljeno.
jjg Složenicom smatramo:
a ) riječ kojoj se jedan ili oba sastavna dijela ne rabe kao samostalne riječi, kao
dokle (nemá samostalne riječi kle ) dotle, možda, naizust, nepřestáno, nogo-
met, odavde, odavle, prekjučer, previše, proljetos, tobože, uzastopce, valjda,
Ijetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov ;
b riječ u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom oblíku kóji
) vjeroučitelj;
ima u složenici , kao dovijek (izvan složenice do vijeka ), oduvijek, odmah, na-
pose, pokraj, unakrst ;
c) riječ kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo značenje, kao doduše, medu-
tim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoči, uopč e, zajedno,
zapravo, zato, žalibože ( jer je npr. u složenici doduše izgubljena veza s riječju
dusá ).
117 Složenica ima, kao i ostale riječi, u pravilu jedan naglasak: osamdě sět, petogó - koautor, kontraadmiral, paravojska, postdiplomand, supkultura, superoksid,
dišnji, samoóbrana, starohrvatski, k ádgod (= katkad , ali: k ád god = svaki put),
Stárigrad (u Podgorju , ali: Stář i Grád na otoku Hvaru), Šárengrád, Tomislavgrád.
Neke složenice, osobito duge, mogu imati dva naglaska. Zato broj naglasaka samo
56
iznimno ne odlučuje t řeba li što smatrati složenicom ili dvjema riječima. Superlativi
nájnoviji , nájzdrávijl nájpamétnijT... zbog posebnih razloga imaju dva naglaska, pa
se ne ubrajaju u tu kategoriju.
Sveza dviju imenica od kojih se prvá ne sklanja i atributivno odreduje drugu,
a obje zadržavaju svoj naglasak , zove se polusloženica. Izmedu sastavnih dijelova
polusloženica piše se spojnica: biser-grána, izvor-vóda, kreměn-káměn, lovor-vijénac,
rák-rána, spoměn-ploča, uzor-májka.
Polusloženice se vrlo često rabe u stilske svrhe. Spojnica se kao pravopisn í znak
rabi i u druge svrhe.
Polusloženice koje pripadaju promjenljivim vrstama riječ i mijenjaju samo
posljednji sastavni dio, kao Njd. biser-grana , G jd. biser-grane.
Buduči da kod svake vršte riječi ima posebnosti hoče li se što smatrati složenicom
ili polusloženicom, pravila se o sastavljenome i rastavljenome pisanju daju posebno
za svaku vrstu riječi.
Imenice
118 U skladu s iznesenim opčim pravilima o složenicama pi šu se zajedno mnoge
imenice koje imaju jedan naglasak, kao što su:
cestográdnja, cjepidlaka, čuvárkuč a, dánguba, grkokátolik, jugoistok , kru-
hobórac, prá skozorje, sjeverozápad, starokátolik, strahovláda, vlákovoda,
zubóbolja; Novigrád, Šárengrád, Podsused, Turopolje, Bjelorusija; Bilo-
pavlovič , Veloušič , Hájdarhodžič , Rizvanbě govič.
Kao složenice ponašaju se i imena stanovnika onih naselja koja se inače pi šu
odvojeno: Babogredac (prema Babina Greda), Banjolučanin (kad se piše Banja Luka),
Bjelopoljac, Dugoselac, Dugootočanin, Dugorešanin, Grubišnopoljac, Krivopuč anin,
Starogradanin, Svetoivanac, Svetojurac, Svetoročanin, Širokobriježanin.
119 Sastavljeno se pišu imenice kojima je prvi dio:
a ) imenička, pridjevna, brojevna, glagolska i priložna osnova kao člankopisac,
dvoglas, gulikoža, kotlokrpa, kuč egazda, maloljetnik, maloprodaja, polu-
bog, polukrug, poluvodič, poluotok, suhozid, tromeda, troskok, vadičep, vele-
poslanstvo, veleplakat, velesajam, veleučilište, visokogradnja, vjerodajnica,
b predmetak domačega podrijetla kao bezvjernik, dopredsjednik, medubroj,
)
nadgradnja, nadšumar, nečovjek , neistina, nuzzarada, podstanar, pomajka,
poočim, prabič e, pračovjek, prapovijest, preobilje, predstraža, protuakcija,
protuudar,
c stráni predmetak ili prefiksoid, kao asimetrija, anticiklona, arhidakon, dijame-
)
tar, dispozicija, ekskralj, epicentar, hiperprodukcija, infrazvuk, interjekcija,
superrevizija, supertvrdava, ultrazvuk, viceadmiral, vicekancelar;
d ) riječi auto, audio, foto, kino, radio, video tvore prvi dio složenice, a nisu sa¬
-
mostalne imenice (bez obzírá na različita značenja dijela auto-, audio-, foto ,
57
 - 2. imeničke sveze kao čovjek žaba (G jd. čovjeka žabe, N mn. Ijudi žabe ), čovjek
kino , radio-, video- ): autocesta (ali auto je na cesii), autobiografija, autokri
- zvijer, kamen temeljac, novinař pripravnik, pilot lovac, žena radnica, jer u
tika, automehaničar, autosugestija, audiovizualan, audiometrija, fotoaparát,
fotokemija, fotomontaža, fotosinteza, kinopredstava, kinooperater, kinorekla-
ma, radiopostaja, radioaktivnost, radiopretplata, radioprijenos (ali Radio Za-
greb jer ovdje riječ radio znáči radiopostaja Zagreb , inače zagrebački radio ),
videokaseta, videoklub, videoprogram.
Sastavljeno se takoder pišu - po medunarodnim terminološkim kriterijima
- .
umnošci dviju različitih mjernih jedinica kao ampersat , ampermetar , kilovatsat,
kilovoltamper, megavatsat, mikrosivert, teraherc, voltamper i dr.
Imenica dopodne piše se sastavljeno kad označuje vrijeme do dvanaest sáti, a
čuje
popodne kad označuje vrijeme od dvanaest sáti do sumraka, odnosno kad ozna
vrijeme poslije dvanaest sáti. Za isto se zna čenje mogu upotrijebiti izrazi prijepodne
i poslije podne, npr. Rekao je da če doči popodne, a došao je dopodne i ostao cijelo
poslije podne.
Kad se sastavni dijelovi dvočlanoga izraza spoje kao dvije imenice koje imaju istu
1. razinu značen a i zadržavaju svaka svoj naglasak, nastaje imenička polusloženica kojoj
se sklanja samo završni dio, npr. biser-grána (G jd. biser-gráne ).Takve polusloženice
nastaju najčeše iz pjesničkih razloga kao divot-izdanje, izvor-voda, kremen-kamen
, b ) rastavljeno: Babino Polje, Baška Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Grubišno Po-
i lovor-vijenac, rak-rana, spomen- ploča, uzor-majka , zelen-gora i dr. U njih se prvá
imenica može zamijeniti pridjevom, pa se umjesto biser-grana može upotrijebiti izraz
bisema grana.
Ovamo se ubrajaju i imenice koje u prvom dijelu imaju
-
a ) imenicu stranog podrijetla: bruto-težina, čarter-let, džez glazba, filtar-pa-
pir, idiot-kamera, kamp-kučica, lakmus-papir, mat-pozicija, meč-lopta,
minus-vodič, mobitel-imenik, mozaik-tehnika, neto-dohodak (G jd. neto-
:! ; -dohotka, N mn. neto dohodci ), paus-papir, pire-krumpir, pilot-projekt,
- Lokva G jd. Ažič Lokve, Ivanič Grad G jd. Ivanič Gradá). Često se umjesto cijeloga
plus-pol, pop-glazba, rock-glazba, rulet-kuglica;
í: b) kakvo slovo ili simbol jer u izgovoru zadržavaju svoj naglasak kao fi-zrake
(čitaj: beta-zráke ), a-sklonidba, A-dur, Des-dur, h-mol, 8-zrake, 8-kovina,
y zračenje, y-zrake, C-ključ, e-pošta, G-ključ, H-bomba, n-broj, o-noge,
- nikada ne piše spojnica.
-
x noge, pH-vrijednost, Rh-faktor.
U polusloženica navedenih pod a) uvijek je bolje zamijeniti prvu imenicu pridjevom
(ako pridjev postoji), npr. mobitelni imenik umjesto mobitel-imenik , čarterni let,
lakmusnipapir, matnapozicija, pausnipapir, ruletna kuglica i sl. Kod polusloženica
íi navedenih pod b) spojnica se piše i ondá kad se znak zamijeni riječju, npr. delta-
-kovina, gama-zrake, iks-noge.
Kao polusloženice pišu se sastavljene imenice kad izražavaju odnos od-do, pa se
, kao zemlja-zrak (raketa zemlja-zrak G jd. rakete zemlja-zrak ), zemlja-
ne sklanjaju
-zemlja, zrak-zemlja i sl.
Ne smatraju se polusloženicama:
1. tvorenice kojima se sklanjaju oba dijela, npr. kljuc razlikovnik (G jd. kljuca
razlikovnika ), brat nebrat, brod dizalica, grješnikpisac, igra představa, junák
djevojka, pismo bomba',
58
takvim slučajevima prvá imenica ima širé, a druga uže značenje te se obje
j sklanjaju, tj. imaju odnos apozicije i úpravné riječi;
3. imeničke sveze u kojima je prvi dio:
j
a) nesklonjiva tuda pridjevna riječ ili riječ koja se može smatrati nesklonjivim
pridjevom, kao dráp tkanina (tkanina je dráp , odijelo je drap ), fer igra fer
igrač (G jd.fer igrača ), fešdečko (I jd. s feš dečkom ), gala představa (obuči
\
-
se gala ), kaki boja, portabl televizor, matpokuč stvo (ali mat pozicija, bolje
matna pozicija), maksi móda, mini suknja (L jd. u mini suknji ), seksi halji-
na;
j
b ) kratica koja se osječa kao pridjev, a napisana je velikim slovima, kao HT
usluge, TVpretplata, VKVdjelatnik, KVradnik, PVCproizvod, WCuredaj.
~
1 23 Imena naseljenih mjesta mogu se pisati:
a ) sastavljeno: Carigrad, Cetingrad, Novigrad, Starigrad, Šarengrad, Tomislav-
grad, Medvedgrad, Josipdol, Jurjaves, Kompolje, Pustopolje, Vrpolje, Podstra-
na, Primošten, Zagvozd;
Ije, Kostanjevački Majur, Krivi Put, Stari Grad ( dmgo je Starigrad), Staro Pe¬
trovo Selo, Sveti Rok, Sveti Juraj, Sveti Ivan Zelina, Sveti Petar u Šumi, Ž uta
Lokva.
Rastavljeno se pi šu i ona dvočlana imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio
apozicija ili riječ u apozicijskoj službi, kao Ažič Lokva, Brod Moravice, Ivanič Grád,
Han Pijesak, HercegNovi, Kastel Gomilica, Klinča Selo, Kotor Varoš, Prvič Šepurine,
Špišič Bukovica, Zlatar Bistrica. Tim se imenicama sklanja samo drugi član ( Ažič
dvočlanoga imena rabi samo jedno, pa se ono tada sklanja: doči iz Ivanič a, doči iz
Kloštra.
Prema tome, u hrvatskim se imenima naseljenih mjesta, kao zasebnoj kategoriji,
Iako im se ne sklanja prvi dio, mnoga se strana dvočlana zemljopisna imena pišu
rastavljeno jer se tako pišu i u tudem jeziku, kao Abu Dhabi (iz Abu Dhabijd), Addis
Abeba, El Alamein, Hong Kong, Logo Maggiore, Monte Carlo, New York, Port Arthur,
San Marino, Saint Germain, White River.
Dvostruka se imena i prezimena muških osoba pišu kao zasebne riječi, pa se svaka
124
sklanja:
Andrija Kačič Miošič G Andrije Kačič a Miošič a, Antun Gustav Matoš, Antun
Branko Šimič , Ivan Kukuljevič Sakcinski, Silvije Strahimir Kranjčevič , Ante
Tresič Pavičič , Viktor Car Emin, Duje Rendič Miočevič.
Isto se tako rastavljeno kao zasebna riječ piše nadimak kóji stoji iza prezimena:
Marin Držič Vidra, Ivan Gundulič Mačica, Ivan Bunič Vučič, Milutin Cihlař Nehajev,
Janko Polič Kamov, Luka Ilič Oriovčanin.
59
 Dvostruka prezimena ženskih osoba nastala združivanjem očeva i mu ževa pre
zimena ili obratno, pišu se sa spojnicom.
U takvim se dvostrukim ženskim prezimenima ne sklanja ono koje ne završava
na -a, kao Ivana Brlič -Mažuranič G Ivane Brlič -Mažuranič , Milka Ružič -Jakovina
G Milke Ružič-Jakovine, R ÿž a Pospiš-Baldani, Zinká Kunc-Milanov, Ana Krmpotič -
-Rukavina .
Dvočlani časnički činovi u kojima je prví dio apozicija pišu se rastavljeno, kao
general bojnik, generalpukovnik. Prvi se dio tada ne sklanja.
Pridjevci odnosno titule koje stoje uz vlastito ime pišu se ispred njega i ne sklanjaju,
kao fra Grgo Martič, don Frane Bulič.
Pridjevci istočnjačkoga podrijetla stoje obično iza imena. S imenom koje se ne
sklanja vezuje ih spojnica, kao Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-baša, Rizvan-beg
,
- -č . a ) mnogopóštovani, velecijénjeni, vrlozáslužan, malopóznať,
-
Mehmed paša , Nasredin-hod ža , Juriš-oglu , Edhem efendija , Sinan au š
Mnogi su takvi pridjevci potpuno srasli s imenom, pa se pišu sastavljeno kao jedna
riječ: Alibaba, Džingiskan. Od nekih takvih sraslica postala su prezimena, kao Alaga
Mehmedagič , Mehmedbašič, Mustajbeg, Mustajbegovi č , Rizvanbegovi č , Smajlagič ,
Hadžiomerbegovič i sl.
Pridjevi
' li ;
i 126 Pravé su složenice pridjevi:
1. kóji se tvore od raznih osnova sa spojnikom -o- kao:
dobroč udan, dvokrevetni, crnook, jednodnevni, malokalibarski, maloljetan,
mrzovoljan, niskonaponski, petogodišnji, prvorazredni, pučkoškolski, pu-
nokrvan, punoljetan, samonikao, srednjoškolski, starozavjetni, velikodušan,
vlastoručan',
2 kóji su složeni s prefiksima domačega podrijetla:
. biskupija;
bezglasan, dodiplomski, dužobalni, ispodsljemenski, ispodžitni, izaoltarski,
KÍ izvanbračni, meduparlamentarni, nadbubrežni, nagluh, nizvodni, okrupan,
: :! poratni, podlopatični, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbračni ,
predškolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, sulud, svrhu-
naravan, unutarstranački;
3. kóji su složeni a) s prefiksima stranoga podrijetla ili b) riječima stranog podri
¬
jetla:
a ) antituberkulozni, atipičan, bivalentan, ekskatedarski, interdisciplinami,
polimorfan, postdiplomski, profašistički, supermoderan, transsibirski;
b) brutodruštveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona);
4. kóji su složeni s riječcom ne: nebrojen, nedrag, neljudski, neorganski, nepro-
močiv, neveseo, nevidljiv,
5. kóji su složeni s osnovom -strukk&ojednostruk, dvostruk, trostruk, četverostruk,
devedeseterostruk, stostruk dvjestostruk, tisuč ustruk ;
60
-
r 6. čiji se jedan sastavni dio ne upotrebljava samostalno kao hipermoderan,
infracrven, pačist, paravojni, poludnevni, protutenkovski, pseudopučt í,
supermoderan, bezbrad, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav,
suodgovoran, ultraljubičast.
Kao složenice navedene pod 1. vladaju se i:
1 . pridjevi izvedeni od dvočlanih zemljopisnih imena:
babogredski ( prema Babina Greda ), bosanskohercegovački , dugoselski,
dugoreški, dugootočki, gornjolužički, grubišnopoljski, ivanič gradski, juž-
noamerički, krivoputski, marijabistrički, novogradiški, newyoršt í (prema New
York ), petrovoselski, svetojanski, svetojuračtí;
2. pridjevi složeni s prilogom kóji pojačava, umanjuje ili uopče poblíže označuje
pridjev, a priložni se dio posebno ne ističe i nemá svoga naglaska kao npr:
b) u nijansama bojá: jasnóžut, svjetlózelen, tamnómodar, tamnóplav, bljedó-
, plav, bjelózelen, zagasitocrven, otvorenozě len i sl. Pridjevi navedeni pod b)
mijenjaju u priložnome dijelu dvoglasnik ije u je.
Ako se kod takvih riječi priložni dio želi posebno istaknuti, piše se rastavljeno:
a ) mnogo poštovani, vrlo zaslužan, málo poznat;
b) jasno zut, svijetlo zelen, tamno modar, tamno plav, blijedo plav, blijedo ze ¬
len, zagasito crven, otvoreno zelen i sl.
128 Kao polusloženice pišu se:
1. sastavljeni pridjevi ravnopravni značenjem ili odnosom:
-
hrvatsko-slovenska (granica), češko poljski (odnosi), englesko-francuski
(rječnik), crno-bijela (šahovska ploča), crno-bijeli (film), bijelo-crveni (grb),
-
crveno plava (kravata), bijelo-zelena (zastava), crveno-bijelo-plava (zastava),
tamnoplavo-svjetloplava (majica), Ličko-senjska županija, Gospič ko-senjska
2. posvojni pridjevi izvedeni od dvostrukih prezimena: Brlič -Mažuraničt í n (ro
¬
man), ili od onih kóji se odnose na dva ili više autora: Brvz-Ivekovičev rječnik,
Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Maretič -Ivšič ev prijevod
Ilijade;
3. pridjevi kóji u prvome dijelu imaju kakvu brojku ili slovo: 18-karatni, 20-po-
stotni, s-orbitalan (v. § 121. b).
Zamjenice
129 Složene su zamjenice u večini slučajeva pravé složenice, pa ih t řeba pisati sas ¬
tavljeno:
gdjetko, gdješto, gdjekoji, kojetko, koješta, kojekakav, kojekolik , svakakav,
svekolik, svašta, štošta.
61
 Zamjenice se cesto zdru žuju s predmetcima, i to:
1. S prijedlogom po píšu se zajedno u značenju neodredenih zamjenica: pokoji
(= kojí ), poneki (= neki ) , ponešto (= nešto). To se vidi u rečenicama: Tek pokoji
r
í
i Zna li tkogod? - Daj mi štogod. - Nije on bio baš kojigod prijatelj. - Dodi s
kimgod.
Čestica -god dodaje se u sklonidbi osnovnomu obl í ku zamjenice te se piše za ¬

od vas zna svirati. - Samo se poneki čuje. Ponešto ču uzeti sa sobom.

-
jedno:
Ako prefiks po čuva svoje dijelno značenje, piše se rastavljeno od zamjenice: tkogod štogod kojigod čijigod
Po kóji put sam to več rekao? - Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo kogagod čegagod kojegagod čijegagod
djelo. - Svakomu bi djetetu darovao po nešto, najmlademu uvijek slatkiše.
komugod čemugod kojemugod čijemugod
Kad se po zdru ži sa zamjenicom, može — osim neodredene zamjenice - nastati
kimegod čimegod kojimgod čijimgod.
prilog kóji se uvijek piše sastavljeno: pošto { pošto je voče?), ponešto { ponešto
je oslabio), potom { potom je rekao). 132
Zamjeničke se sintagme mogu tvoriti riječcamaput , bilo ili mu drago koje se pišu
2. S predmetcima i, ni, ne nastaju složene neodredene zamjenice, kao odvojeno od zamjenice:
itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav kóji put , svaki put , ovaj put, onajput
nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav bilo k óji, kóji bilo, bilo čiji, čiji bilo
netko, nešto, nekojí , nečiji, nekakav. kóji mu drago, čiji mu drago.
130 Riječce i, ni, ne pišu se odvojeno od zamjenice u ovim slučajevima: Ako u takvim vezama riječcaput izgubi svoj naglasak, može srasti uz zamjenicu
a ) kad predmetak i služi za pojačanje: i, kao složenica, dobiti priložno značenje: kojiput (katkada), svakiput (svagda).
Zná mo i tko je, i što je, i čiji je, i kakav je, i gdje je, i kako mu je\ Odvojeno se od prijedloga pišu zamjeničke zanaglasnice nj, me, te, se i instrumental
b) kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice: mnom:
ni na kóji (náčin), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni odkoga (ne očekujem), kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se;
ni od čega (ne boluje), ni od čijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa čime podá nj, podá me, podá te, podá se; předa nj, předa me, předa te, předa se; u nj,
(nije zadovoljan), ni u kom (slučaju), ni u čijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom,
W za koga (nije pjevala), ni za koju ( placu), ni za što (na svijetu); podá mnom, předa mnom.
c ) kad čestice ni i ne stoje uz zamjenicu, ali slu že za nijekanje:
i ! —
Ne tko govori, nego što govori, zanima nas. Ne što se káže, nego tko káže,
morám znati. - U toj se gu žvi nije znalo ni tko pije, ni tko plača. - Ne zna
Brojevi
ni što, ni kako. 133 Višeznamenkasti brojevi pišu se kao složenice, i to:
Kad složenica ništa ima imeničko značenje, ne odvaja se ni od šta: Od ni šta 1 . glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, pedeset, šezdeset,
glava ne boli. - Drže ga za ništa. dvjesto, tristo, petsto, šesto, devetsto ;
Zamjenice se mogu zdru živati i sa česticom god, i to dvojako: 2. redni brojevi: jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti, šezdeseti,
1 . Kad je čestica god naglašena, pokazuje neograničenost jer se odnosi na svaku dvjestoti, tristoti, petstoti, šestoti, devetstoti;
l !;
| 131
osobu ili predmet iste skupině. Tada se pi še odvojeno od zamjenice, kao tko 3. brojevne imenice: dvadesetina, tridesetina; dvadesetorica, šezdesetorica; tri-
got/ (svaki), što god (sve, bilo što), kóji god (svaki, bilo kóji), čiji god (svačiji), desetero, pedesetero; (1/23) jedna dvadesettreč ina (ali: dvadeset treč ina =
s kim god (sa svakim). Tako je u rečenicama: Neka dode tko god hoče. - Sto 20/3), (1/59) jedna pedesetdevetina (ali: pedesetdevet devetina = 59/9).
god radiš, rádi savjesno. - Možeš uzeti knjigu koju god želiš. - Dodi, i kim
Kao polusloženice pišu se brojevi kad označuju př ibližné ili neodredene bro ¬
god hočeš.
jevne vrijednosti:
Takvo naglašeno god može biti i rastavljeno od zamjenice zanaglasnicom:
Zadovoljan sam što si mi god dao. - Hrabar je tko mu se god približi. - Divio -
a ) dva-tri, pet šest, deset-dvadeset, pedeset-šezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-
joj se tko ju je god vidio. - Zapamtio je što je god pročitao. -dvjestotinjak, dvoje-troje, četvero-petero\
2. Čestica -god može postati drugi dio složene zamjenice koja pokazuje ravno- b tisuč u-dvije (što znáči oko jedne tisuč e do dvije tisuée ), sat-dva, dan-dva,
)
dušnost prema izboru. Tada -god nemá svoga naglaska i piše se zajedno s - - -
mjesec-dva, godinu-dvije, korak dva, reci riječ dvije, popiti čašu dvije i sl.
prethodnom riječi kao tkogod (netko, bilo tko), štogod (nešto), kojigod (neki), 134 Rastavljeno se piše: dvije stotine, tri stotine, četiri stotine, pet stotina, pet tisuč a,
čijigod (nečiji), kakavgod (nekakav, bilo kóji), s kimgod. Tako je u rečenicama: pedeset tisuča, petsto tisuča, petnaest milijuna itd.

62 63
L
 Tako se pi šu vi šeč lani glavni i redni brojevi kóji nastaju slaganjem jednočlanih --- U složení m se glagolskim oblicima enklitike pi šu, kao i drugdje , rastavljeno od
'

brojeva jedan do drugoga: riječi s kojima se zajedno izgovaraju: pjevao sam, čitao je, radio bih, učili bismo, ne
dvadeset jedan (21); dvadeset prví (21 .); pedeset dva (52); pedeset drugi (52.); biste željeli. Tako se i u oblicima futura piše: ja č u doč i, ti č eš čitati, on č e t řešti.
tisuč u devetsto sedamdeset jedan (1971); tisuč u devetsto sedamdeset prvá (1971.); Kad bi se u obl í ku za futur zanaglasnica našla iza infinitiva, ondá se glagoli:
deset tisuč a ( 10 000); sto šezdeset tisuč a tri (160 003); sto šezdeset tisuč a treč i a ) na -č i upotrebljavaju s punim infinitivom i zanaglasnicom, pa se pišu odvo ¬

(160 003.). jeno:

Sve se rjede ispred jedinice vi šečlanoga broja ispisuje veznik i:
doč i č u doč i č erno
doč i č eš doč i č ete
šesto sedamdeset i jedan (671)
doč i č e doč i če.
tisuč u devet stotina devedeset i deveti (1999.).
b) Tako se pišu i glagoli na -ti kóji u pismu gube završno -i:
Iznimno se veznik i može upotrijebiti ispred svakoga nominativnoga člana: tisuč u
čitat č u čitat č erno trest č u trest č erno
i devet stotina i dvadeset i dva.
čítat č eš čitat č ete trest češ trest č ete
135 Zbog posebnih se razloga u novčanome poslovanju višečlani brojevi mogu pisati
čitat č e čitat če trest č e trest č e.
i zajedno:
Zbog pjesničkih razloga, osobito u rimama , mogu se i glagoli na -ti pisati punim
šestošezdeset (660) infinitivom i zanaglasnicom: čitati č u , pisati č eš, třešti če.
tisuč usedamstodvadesettri (1723) Kao polusloženice pišu se stilemi nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika
jedanaesttisuč aosamstoosamdesetdva (11 882). bliskih ili suprotnih po značenju:
Brojevni izrazi složeni s riječju put iliputa pi šu se rekla- kazala, hoč e š-ne č eš, povuci- potegni, htio -ne htio, veži- drije ši, lezi-
a ) rastavljeno kad svaka riječ čuva svoj naglasak: drugi půt (ne drugi puta ), de ¬ -diži se.
111É. seti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta,
oba puta, pa i vise puta, mnogo puta, x puta (čit. iks puta), a puta b; Prilozi
b) kao složenica: jedanput, dvaput, desetput, stoput.
138 Prilozi mogu biti jednostavni i složeni . Kad su složeni, pi šu se sastavljeno.
Brojevni prijedložni izrazi pišu se rastavljeno: po jedan, po dva, po tri, po četiri, Prema opčim pravilima složením prilogom smatramo:
po šezdeset, po sto, po tisuč u; u dvoje, u troje, u četvero, u petero, u šestero itd. 1 . skup u kojem jedan ili oba sastavna dijela ne postoje kao samostalne riječi,
kao dokle (nemá samostalne riječ i kle ) , dotle, dovde, donekle, jutros, možda,
ii!
% 136
Glagoli
Kad se glagolima dodaju predmetci , pi šu se zajedno s glagolom, kao doraditi,
nakjučer, naksutra, nauznak, nepřestáno, obdan, obnoč , odande, odavde, pre-
blago, preblizu, prekasno, premalo, premnogo, previše, sinoč , sučelice, suviše,
tobože, uzastopce, uzduž, valjda\
izraditi, naraditi se, obraditi, odraditi, poraditi , preraditi, proraditi, uraditi, zaraditi; 2 . skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome oblíku
isposakrivati, ispremlatiti, isprekidati , poisprekidati , poispreskakati. kóji ima u složenici kao dovijek (izvan složenice do vijeka ) , dakako, iskraj,
Rastavljeno od glagola piše se niječna čestica ne : iznebuha, iznenada, izvrh, kojegdje, kojekuda, odčas, odmah, oduvijek, otkako,
napose, naizmak, naokrug, posrijedi, unakrst, zauvijek.
ne znám, ne rekoh, ne čitaPi, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne čudahu se, ne
| 139 Složeni prilozi nastaju takoder združivanjem postoječih leksičkih jedinica da bi
čitajuč i.
i! Tako se pi še i ne č u, ne č eš, ne č e, ne č erno, ne č ete, ne če.
se dobilo novo značenje. To se posti že:
1 . dodavanjem jednostavnomu prilogu bilo kojega drugoga priloga ili predmetka
Samo sastavljeno pi še se niječna čestica ne:
} a ) u slučajevima kad zajedno s glagolom daje jesno (potvrdno) značenje: nestati,
ili obojega, kao
a ) gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikad, kojekako, malogdje, malokad; pogdje-
nestajati, nedostati, nedostajati, nenavidjeti (= mrziti ); gdje, pokatkad, poodavno ;
b ) u oblicima: nemoj, nemojmo, nemojte; nemam, nemáš, nemá, nemamo, nemate, b ) igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigda, nigdje, nikada, nikako,
nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajuč i (ostali zanijekani oblici glagola nikamo, nikoliko, nikuda, niotkuda; negda, negdje, nekada, nekako, ně ko ¬

imati nisu sažeti te se pi šu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavši ). liko, nekuda; unekoliko , '

64 65

L
 stoga se može řeči s toga razloga
c ) dokada, dósada (drugo je imenica dosada ), dotada, odsada, otada, otkada,
odonda, zásada (drugo je imenica zásada). raditi tako i ubuduč e raditi tako i u buduč e dané
usto nešto spomene stajati uz to
Navedeni prilozi mogu se pisati i rastavljeno kad im se drugi ( priložni) dio želi
zatim pode nekamo poči za tim čovjekom.
istaknuti i naglasiti:
Ne zná m ni kamo ču doči, ni kako ču putovati, ni gdje cu biti. - Složilo se to 4. povezivanjem priloga s nenaglašenom riječcom -god, kao
nejednako: ne jednako u svakome dijelu. — Do kada te mogu čekati? — Točno se zna gdjegod, kadgod, kamogod, kudgod. Tada prilog ima neodredeno znače-
od kada radiš. - Od sada pa do nedjelje nemam vremena. Dosta mi je i za sada i za
- nje:
poslije. - Od ondá pa do danas sv íjet se promijenio. Možda ga gdjegod (negdje) nadeš. Mogu se oni kadgod (katkad, pokatkad)
-

140 2. spajanjem otpridjevnih priloga i predmetaka, kao dignuti visoko. Sakrij to kamogod ( bilo kamo). Tamo češ doči kudgod ( bilo
-

domalo, doskoro, nabrzo, načisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nakrátko, kuda) išao.
nakřivo, nalijevo, namalo, nanisko, nanovo, naopako, napismeno, napraz- Naglašeno se god piše, kao i u drugim slučajevima, rastavljeno od priloga i
no, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, naskoro, nasuho, natiho, znáči neograničenost:
naveliko, nedávno, odavno, počesto, poodavno, ponovno, potpuno, svejedno, gdje god (bilo gdje), kada god (bilo kada, svaki put), kamo god (bilo kamo),
ubrzo, ubuduč e, udesno, ujedno, ukratko, ukrupno, ulijevo, uludo, umalo, kuda god (bilo kojim smjerom), koliko god (bilo koliko).
unekoliko, úpravo, uskoro, u široko, utoliko, zacijelo, zadugo, zajedno, za- Takav dvočlani prilog služi kao veznik kóji može stajati samo na početku neza-
malo, zapravo, odvise, izbliže, nabolje, nadalje, nagore, podalje, poblíže, visnih rečenica:
poduže, poizbliže, poizdalje, pomanje, ponajčeše, ponajdalje, ponajmanje, Gdje god živio, živi postěno. - Kad god što radiš, rádi savjesno. - Idi kamo god
zaduže.
hočeš. - Možeš svirati koliko god želiš.
Sastavni dijelovi tih složenih priloga mogu čuvati svoja samostalna značenja,
5. spajanjem prijedložnoga izraza ili dijelova rečenice u cjelinu, kao
ali tada priložni dio vise nije prilog nego pridjev, pa se piše rastavljeno. Zato
se i u pismu razlikuje dodu še, medutim , naglas (= glasno), naime, naoko, naprje čac, natrag ,
odoka, odreda, otprilike, potanko, izreda, smjesta, uistinu, usput, uvijek ,
biti poznat nadaleko iči na daleko putovanje
zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, žalibože.
;! pogledati nadesno pogledati na desno oko
143 Takvi prilozi, kao i ostali, mogu stajati zasebno, nezavisno od okoline. Kad se
dobiti što napismeno dobiti na pí smeno tra ženje
razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više prilozi nego prijedložni izrazi ili dijelovi
popiti lijek naprazno sjesti na prazno mjesto rečenice kóji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje
sijati narijetko sijati na rijetko šito može se doduše (= zaista) řeči da ... doprijeti do duše
ubrzo se razočarao uzdati se u brzo rješenje to je naime (= dakle) ovako poslati na ime prijateljevo
zacijelo to nije znao premalo je za cijelo društvo vratiti se natrag (= nazad) naiči na trag
pogledati izbliže doči iz bliže okolice. odmjeriti odoka (= približno) odmaknuti od oka
Buduči da se sastavni dijelovi frazema uvijek pišu rastavljeno (v. § 144.b), tako svi SU odreda (= bez iznimke) dobři odmakni se od reda
se piše i dodi smjesta (= odmah) doči s mjesta dogadaja

-
ií .
istuči (koga) na mrtvo staviti ruku na mrtvo tijelo.
3. spajanjem dijelova eliptične sintagme, kao
izokola, najednom, nato, přitom , sasvim, stoga, ubuduč e, uglavnom, uopč e,
usto, uto, zatim, zato.
144
vjerovati uistinu (= zaista) svakomu
nije to bogzna (= tko zna) što
vjerovati u istinu i pravdu
samo Bog zna sve.
Osim navedenih izraza rastavljeno se pišu i oni u kojima nemá srašivanja:
1 . prijedloga s imenicom jer se:
-
i 11 U punim sintagmama sastavni dijelovi ovih priložnih složenica čuvaju svoja sa ¬

mostalna značenja, pa se pridjevni dio piše rastavljeno od prijedloga. Zato se razlikuje

nestati najednom
přitom pogleda na nju
biti sasvim zadovoljan
a ) postoječim leksičkim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne
mijenja osnovno značenje, kao
stajati na jednom mjestu bez sumnje (nesumnjivo), na konců (konačno), na oči (očigledno), na
pri tom poslu primjer (primjerice), na silu (silom), na žalost (sa žalošu), od šale (lako),
biti sa svim zadovoljan po volji (drago), u ime (u čije ime);

66 67
 b) upotrebljavaju kao dio frazema:
brk : skresati u brk ; čistac: istjerati na čistac ; dlaka: iči niz dlaku ( uz
dlaku ); dohvat : biti na dohvat ; domak : biti na domak ; dusat, ispiti na
dusat, glas: doči na glas (drugo je naglas = glasno); glava: doči komu
u glavu, držati što u glavi, puhnuti u glavu , udariti komu što u glavu ;
grlo: doči do grla ( preko grid); iskap: popiti na iskap; jagma: prodati
na jagmu; koštac: uhvatiti se u koštac; kraj: izači s kim (čim) na kraj ,-
nos: iči uz nos, ( pojvuč i koga za nos, nabiti komu što na nos ; oči: doči
komu na oči ( před oči); odmet : ne biti na odmet; paměť, pasti na pamet ;
,
put : stati komu na put; riječ: upasti u riječ ; ruka: biti komu s ruke, poči
za rukom , (ne) iči komu na ruku , imati što pri ruci; smrt : istuči na smrt;
stopa: pratiti u stopu; tutanj : govoriti u tutanj; vjetar : baciti u vjetar,
govoriti u vjetar ;
2. prijedloga s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom:
do danas, do jučer, do jutros , do Ijetos, do sutra, iz jutra, na večer, na
zimu, na Ijeto, od danas, od jutra, od jutros , pod jeseň, pod zimu , s jeseni ,
s prolječ a, u jeseň, u jutro, u večer, u zimu.
Ne srašuju se ni priložni izrazi:
i te kako, i te koliko, bog te pitaj, bože sač uvaj, tako rekavši, tako reci, bolje
rekavši, bolje reci, právo rekavši, právo reci, dobar dan, dobro jutro, dobra
večer, laku noč .
if Kao polusloženice pišu se priložni izrazi sastavljeni od dvaju suodnosnih
priloga sa, najčeše, suprotnim značenjem:
amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, gore- dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-
-toliko, lijevo-desno, manje-više, ovdje-ondje, pošto-poto, više-manje.
i ií.
Prijedlozi
f ;
Prijedlozi mogu biti jednostavni i složeni.
145
IIPj Složeni se prijedlozi pišu sastavljeno po opčim pravilima kao i prilozi, i to:
1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan složenice stajati zajedno: ispod, ispred,
! izmedu, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradí , posred, unatoč, zaradi ;
2 . kad nastaju združivanjem postoječih leksičkih jedinica da bi se dobilo novo
značenje: dovrh, nadno, nakraj, návrh, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoči,
usprkos.
Kad se takvi prijedlozi razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu više složeni
prijedlozi nego prijedložni izrazi kóji se pišu rastavljeno. Zato se razlikuje:
stajati návrh brda popeti se na vrh brda
doči namjesto mene doči na mjesto sastanka
uoči Duhova pogledati u oči.
68
Rastavljeno se pišu dva prijedloga kóji stoje jedan uz drugi, a svaki čuva svoje
značenje: do před kuču, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, do niže
pojasa, do ispred Zagreba, sa po dvije puške, novčanice od po 500 kuna.
Riječ tik nadopunjuje prijedlog te se piše odvojeno: tik do žida, tik uz kuču.
Věznici
Po opčim se pravilima pišu kao složenice ovi věznici:
eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, pošto, premda.
U jednih se takvih složenica sastavni dijelovi ne govore samostalno (e-, kan-,
prem- ), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo značenje:
Pošto je prodao jabuke, otišao je natrag u selo.
Po što je ( po koju stvar) otišao natrag u selo?
Novo je značenje dobiveno i u složenici iako koja slu ži kao dopusni veznik:
Nije došao iako sam mu pisao.
Kad se i povezuje s ako, piše se rastavljeno:
Ako dode i ako potpiše, posao je ugovoren .
Riječca li može se uz veznike i uz ostale riječi pisati rastavljeno i sastavljeno.
1 . Rastavljeno se piše:
.
a) kad ima upitno značenje: je li jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li,
tko li, gdje li. To se vidi u rečenicama: Je li da su jeli? - Bi li oni bili došli?
- Da li ste im dali? - Tko li je bio? - Gdje li je sada?
b) u pogodbenim rečenicama: ako li dode ..., budeš li radio ..., proučimo li ...
2 . Sastavljeno se piše u svim drugim slučajevima: ali, ili, kamoli, kadli, negoli,
nekmoli ...
147 Rastavljeno se pišu sastavni dijelovi ostalih višečlanih veznika:
buduč i da jedino što tek što
kao da
samo da
nego što
nakon što
a kamoli
a nekmoli.
Za dvočlane priloge s naglašenim god řečeno je (v. § 142.) da mogu biti vezničke
riječi i da se tada pišu uvijek rastavljeno:
Gdje god živio, živi pošteno. Idi kamo god hoč eš.
Usklici
14íT Usklici se pišu kao jedna riječ, npr. ajme, hej, hurajao, oh, ua ili rastavljeno kao
dvije riječi, npr. a joj.
Kao polusloženice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao jao-jao, joj-joj,
mjau- mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak , kuku-lele, šuč -muč , tip-top.
69
 T

Rastavljanje riječ i na krajů retka KR ÁT Í CE

149 Riječ se rastavlja u dva dijela na krajů retka kad se ne može cijela ispisati (otisnuti)
u retku u kome je započeta. Tada se drugi dio riječi prenosi u novi redak , a uz
posljednje slovo na krajů retka, gdje je riječ rastavljena, stavlja se spojnica (-).
150
Rastavljanje je riječi na krajů retka u načelu slobodno. To je vise tehničko pitanje
nego pravopisno.
Unatoč tomu ne valja:
1 . rastavljati jednosložne riječi: čaj, čin, čvrst, prst; bijeg, lijep, snijeg ;
2 . prenositi u novi redak jedno slovo ili sam zapomički skup. Nije dobro rastav ¬
Kraticama se naziva skračeno pisanje pojedinih riječi izostavljanjem nekih slova.
Kratice mogu biti prigodne ili stalne.
Prigodne su kratice napravljene za pojedino djelo i návode se u samomc djelu.
Prigodne kratice mogu biti i one kratice koje se upotrebljavaju samo u pojedinim
strukama.
Stalne su kratice one koje su u op čeknji ževnoj upot řebí, a nastale su opcom

če-ljust;
- - -
ljati čud-o, miša-o, pepe o, čeljus-t ili čelju-st, nego ču-do, mi sao, pe peo, upotrebom ili tradicijom. Jedne se tvore tako da se uzima prvo slovo ili několiko
prvih slova pa se nazivaju obične kratice, a druge se tvore tako da se od višečlanoga
3. u domačim i stranim riječima odvajati one dvoslove kojima se piše jedan glas, naziva uzimaju prvá slova i nazivaju se složene kratice ili akronimi.
-
dakle: ne pol-je nego po lje , ne hod-ža nego ho-dža , ne ufan-je nego ufa-nje,
-
ne Goet-he ili Go-ethe nego Goe the. Obi č ne kratice
Složenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznat-
i V.
Ijivi: Obične se kratice tvore na različite náčine kóji se mogu svesti na několiko uopčenih
;
i pre- poznati, ras-poznati, u-poznati, nad-cestar, pot-predsjednik. ^ pravila.
Obič no su to kratice opčih imenica i drugih riječ i pa se píšu malim početn í m
Ako se kod složenica ne raspoznaje kako su složene, rastavljaju se kao nesložene
riječi: slovima i s točkom na krajů.
- -
ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje ti, o-ti ma-ti, u-ze-ti. Kad jc dovoljno, kratice se tvore jedn í m početním slovom:
U knjigama s umjetničkim težnjama, u svečanim ispravama i sl. dobro je riječi g. - godina
:
rastavljati po slogovima . Jednostavno pravilo glasi: ne valja u iduči redak prenositi t. - točka
onaj skup kojim ne počinje ni jedna riječ. v. - vidi(te)
Ako polusloženicu třeba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, ondá se jedna o. - otac (samo u crkvenom značenju)
spojnica stavlja na krajů retka, a druga na početku idučeg retka:
iSi rak- spomen- Smail- gore- -
korak
o. g. - ove godine
id. - i dalje
|
Í - rana -ploča -aga -dolje -dva. m. r. - muški rod
m. s. - medu spise
m v. d. - vršitelj dužnosti
v. r. - vlastitom rukom.
U rječnicima i posebnim priručnicima kratice se za rod riječi (hrvatske i latinské),
osobito ako se pišu drukčijim tipom slova nego riječ, mogu donositi i bez točke: m
(muški rod), 5 (srednji rod), z (ženski rod), odnosno m (masculinum), / (femininum)
i n (neutrum).
152 Kratice s točkom na krajů pišu se s prvim slovima zapornika, ne računajuči otvor-
i nik na početku:
i
ar. - arapski
br. - broj
čl. - član, članak
i dr. - i drugi, i drugo

70 71
 fir. - francuski dr. Gaj (čit. doktor Gaj), od dr. Gaja (čit. od doktora Gaja), 5 dr. Gajem (čit. s
i si. - i slično doktorem Gajem).
mn. - množina Obične se kratice tvore i tako da se pišu slovima s jední m zapornikom ili s vise
155
os. - osoba njih iza prvoga otvornika:
čak. - čakavski kat. - katolički
st. - stolječe
čit. - čitaj(te) (uz c.) pov. - povijest
str. - strana
dem . - deminutiv (umanjenica ) prof. - profesor
sv. - svezak
engl. engleski
- razr. - razred (uz r.)
šp. - španjolski.
Nije dobro praviti kratice koje su dvoznačne, npr. ud. za ’udana’ i ’ udovica’ jer gen. — genitiv (uz G) stud. - student(ski)
mogu izazvati zabunu. gimn. - gimnazija sup. - superlativ
Druge se tvore tako da se uzimaju karakteristična slova za zapornike: god. - godina (uz g.) stok . - štokavski
arh. - arhitekt, arhitektonski hip. - hipokoristik tal. - talijanski
imp. - imperfekt komp. - komparativ tur. - turski
jd. - jednina kajk . - kajkavski usp. - usporedi(te)..
gkt. - grkokatolik, grkokatolički Posebne su kratice gda gospoda, gdica gospodica jer je u njima uzeto prvo
- -

rkt. - rimokatolik, rimokatolički slovo i posljednji slog, odnosno posljednja dva sloga i ne piše se točka. One se mogu
plf. - pluskvamperfekt i sklanjati: gde, gdi, gdici, gdicu ...
: Bez točke se pišu i tradicijske kratice don (prema lat. dominus, titula kat. svečenika,
rig. - religija, religijski, uz relig.
gospodin) i fra (fratar). Te se titule izgovaraju kako su napisane, ali se ne mijenjaju
rkp. - rukopisní
po padežima.
rp. - recept
í 156 Neke se kratice pišu na dva načina:
tzv. - takozvani
č., čit. - čitaj
vlč. - velečasni.
153 g., gosp. - gospodin
Rjede se kratice pravé tako da se uzme prvo i posljednje slovo: dr. - doktor, mr. -
magistar, rn. - račun, nro. - numero. r., razr. - razred
n. d., nav. dj. - navedeno djelo.
Uz kratice titula dr. i mr. upotrebljavaju se i kratice koje poblíže označuju čega je
doktor, magistar: Kraci se náčin upotrebljava u tekstovima ukojimaje dovoljno jasno o čem je riječ,
npr. g. uz ime i prezime ili samo uz prezime, r. u tekstu u kojem je jasno da je riječ
dr. agr. - doktor agronomije
o školi i sl.
dr. kem. - doktor kemije.
Četiri su napravljene kao složene kratice, ali se pišu malim slovima: itd. - i tako
154 U nekima se upotrebljavaju kratice latinskih naziva: dalje, itsl. - i tomu slično, npr. - na primjer, tj. - to jest.
dr. h. c. - doktor honoris causa (počasni doktor) Katkada se upotrebljavaju udvojene kratice za množinu:
!ť dr. iur. - doktor prava (lat. dr. iuris) gg. - gospoda
dr. oec. - doktor ekonomije, ek. je obično za ekonomist. ss. - sveti oci, sveti
Buduči da ima dvije vršte doktora, doktora kóji su titulu dobili samim završavanjem ss. - sestře (za redovnice), obično c. ss. - časné sestře.
studija i doktora obranom doktorské disertacije, obič no u medicini, u posljednje
U struční m se djelima množina označuje posebnim kraticama, kao oi. - otoci, mi.
' se vrijeme uz kraticu dr., mr. stavlja kratica sc„ dr. sc. - doktor znanosti (lat. dr. - računi, kte . - kamate.
scientiarum).
Kratica je za inženjer ing. i inž., ali je prvá običnija. 157 Neke se latinské kratice, i naše umjesto njih, pišu velikim slovima s točkom:
Kao sve druge kratice tako i kratice titula uvijek zadržavaju isti oblik, tj. ne do- L. S. - locus sigilli (mjesto pečata)
bivaju padežne nastavke, a čitaju se kao pune riječi, i to u padežu kóji traži smisao: M. P. - mjesto pečata

72 73
i
1

N. N. - (nomen nescio, netko nepoznat, ne spomenut imenom)
N. B. - (nota bene, paži dobro, napomena)
P. S . - (post scriptum, poslije napisanoga, poslije svega).
158 Kráítce naziva časopisa pišu se velikim slovom bez točke:
,F Filologija, -F - Forum, J - Jezik, S - Slovo...
- FIFA - Fédération Internationale des Football-Associations (fr.)
Tako i nazivi strana svijeta:
I - istok, J - jug, S - sjever, Z - zapad , a tako složením kraticama i pobliža
odredenja: JZ - jugozapad, JI - jugoistok, SZ - sjeverozapad, SI - sjeveroistok,
ZJZ - zapad-jugozapad , ZSZ - zapad-sjeverozapad...
Tako se pišu medunarodne kratice za te naživé:
E - east (istok), W - west (zapad), S - south ( jug), N - north (sjever), WNW -
west-northwest, WSW - west-southwest ...
Složene kratice
159 Jedne se složene kratice tvore od prvih slova višečlanih imena država, ustanova,
poduzeča, stranaka, udruga, časopisa i sl. i pišu se velikim slovima bez točke, a druge
od početnih slogova.
Jedne su postale od početnih slova svakoga člana izraza kóji se krati, a pišu se
zajedno bez točke i sva su slova veliká:
GK — Glas Končila
~
škola, PIK - poljoprivredno-industrijski kombinát, UO - upravni odbor, npr.
DK „Gavella” , GO Matice hrvatske, KUD „Ivan Goran Kova čič” , OŠ Tina
Ujeviča, OŠ Vladimíra Nazora, PIK Vrbovec...
U novije vrijeme često se preuzimaju kratice iz stranih jezika:
UEFA - Union Européenne de Football Association (Europska nogometna
zajednica)
USA - United States of America
UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNICEF - United Nations International Children’s Fund (danas: United Nations
Children’s Fund)
WHO - World Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija, hrv.
SZO
WTO - World Trade Organization, World Tourism Organization, Svjetska trgo-
vačka organizacija, Svjetska turistička organizacija, hrv. STO.
Ná stavci i dometci kratica koje završavaju slovom za zapornik, zatim slovom U,
E I, kao i slovom O koje ostaje u osnovi, vežu se spojnicom ako se kratica čita kao
,
riječ, makar i slovná: časnik HV-a i (ha-ve-a), a to se ocituje i u sročnosti: HVosjetno
modernizirana - Hrvatska vojska osjetno modernizirana, HV osjetno moderniziran
= have osjetno moderniziran, SAD je jasno stavio do znanja = esade je...
U posljednje vrijeme sve vise prevladava da se složene kratice čitaju i sklanjaju

. HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 161

kao imenice mu škoga roda:
HBZ - Hrvatska bratska zajednica (u SAD)
partner HT- u , u MUP-ovoj arhivi, u pregovorima o NEK-u ( Nuklearna elektrana
HDZ - Hrvatska demokratska zajednica
Krško ), č elništvo HSS -a, financiranje HVO-a, noví direktor PIK- a Vrbovec, u
HP - Hrvatska pošta SAD -u , predsjednica ú pravě HPB-a, NATO-vih vojnika, NATO -va djelovanja,
HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stranka u ZET-u, zaposlenici na HRT-u, zajam MMF-a.
. MH - Matica hrvatska Kao što primjeri pokazuju, neke sastavljene kratice imaju svoj gramatički rod, tj.
;
RH - Republika Hrvatska ne moraju biti istoga gramatičkog roda niti imati istu vrstu sklonidbe kao višečlana
SAD - Sjedinjene Američke Državě imena ili nazivi prema kojima su napravljene.
UN — Ujedinjeni narodí. Kako se sklanjaju kratice na -a , v. iduči §.
Rjede se tako tvore kratice od opčih imenica: BDP - brutodruštveni proizvod, ~

U kraticama od prvih slogova piše se samo prvo slovo veliko, a ostala mala:
162
PDV - pořez na dodánu vrijednost, TV — televizija, televizijski, NSS - niža stručná
sprema, VSS - visoka stručná sprema. Binoza ( pov.) Bibliotéka novinske zadruge
-

Često su u osnovi tudice ili tude kratice: CD - compact disc (kompaktn í disk), Nama - Narodni magazín
DNA - deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC - water doset Varna - Vara ždinski magazín
(zahod s tekuéom vodom). Roma - Robni magazín.
160 Obično se složene kratice načinjene prema pridjevima i opčim imenicama upotre- Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupině ako se izgovaraju kao pune
bljavaju u nazivima: riječi, osobito ako završavaju na -a: Zavnoh, Cefta, Efta, Hina, lna, Ira, Nasa, Fifa,
DK - dramsko kazalište, GO - gradski odbor, glavni odbor, KUD - kulturno- Uefa..., pa se mogu i sklanjati kao naše riječi:
-umjetničko društvo, NK - nogometni klub, NO - nadzorni odbor, OŠ - osnovna Zavnoha, Cefte, Efte, Hine, lne, Ire, Naše, Fife, Uefe ...

74 75
 Tako se sklanjaju i kad se pišu velikim slovima: INA, INE , s 1NOM, u UDBINIM Novčane jedinice u bankovnome poslovanju i u medunarodnoj razmjeni imaju
zatvorima... oznaku odredenu trima slovima, prvá dva od imena državě, a treče od novčane jedi ¬

Pogrješno ih je sklanjati i pisati drukčije, npr.:
INA-e, INA-in projekt, optu žuju CIA-u, u IRA-inim arsenalima, okrivljuje
IRA-u, namještenici NASA-e.
Imenice izvedene od kratica pišu se sa spojnicom:
HDZ-ovac, HSLS-ovac, HSS-ovac, HTV-ovac, SDP-ovac... , ali ih je bolje pisati
kao što se izgovaraju: hadezeovac, haeselesovac, haesesovac, hateveovac,
esdepeovac...
Znakov í i oznake
nice, npr. CHF - švicarski franak, NOK - norveška kruna, GBP - engleska funta,
USD - američki dolar...
U domačem, unutarnjem novčanome prometu oznake mogu biti i drukčije. Tako
je za na živ hrvatske novčane jedinice medunarodna oznaka HRK , ali su u domačoj
opcoj upot řebí samo kratice kn Up, auNjemačkoj su se nekada slu žili kraticomDM
(Deutsche Mark), u Italiji Lit ( Lira italiana), umjesto službenoga DEM - njemačka
marka, FRF - francuski franak, ITL - talijanska lira.
Znakoví kemijskih počela pišu se jední m ili dvama slovima bez točke, od kojih je
prvo ili jedino veliko:
Ac - aktinij, Ag srebro (argentum), AI - aluminij, Au - zlato (aurum), B - bor,
-

Znakov í, oznake i simboli posebna su vrsta kratica i nisu predmet pravopisa Br - brom, Cu - bakar (cuprum), Es - ajnštajnij, F - fluor, P - fosfor, Pb - olovo
163
jer oni u pravopis ulaze onako kako su odredeni u pojedinim strukama, a i one ih ( plumbum), Zn - cink...
prihvačaju onako kako je odredeno medunarodnim dogovorom, medunarodnom Svi znakoví kemijskih počela navedeni su u Pravopisnome rječniku pod riječju za
praksom i zakonima. Koliko se donose u Hrvatskome pravopisu, uskladeni su sa počelo i na abecednome mjestu znaka.
i.
zakonom o mjernim jedinicama, ali valja znati da pravopis donosí i poneke mjerne Znakoví šahovskih figura pišu se velikim slovom bez točke:
jedinice koje nisu zákonité, npr. inč (engl. inch, palac), kiri (stara jedinica za mjerenje D - dama ( kraljica), K - kralj, L - lovac (trkač), S - skakač (konj), T - top,
radioaktivnosti, nova bekerel ) , i da se zákonité mjerne jedinice ne moraju uvijek toranj, P - pješak ( potezi pješakom obično se bilježe i bez znaka P ).
i '
i:
slagati sa stanjem u opcem knji ževnom jeziku. Zato valja napomenuti da se one rie

: j :: ? 1
í
164
uče iz pravopisa, nego iz stručnih priručnika. Buduci da imaju neka obilježja kratica,
dobro ih je spomenuti, kao i zbog nekih neslaganja s opčeknjiževnom upotrebom.
Odreda se pišu bez točke na krajů te večinom malim uspravnim slovima:
S - !:rf m - metař, mm - milimetar, cm - centimetar, km - kilometar; g - gram, dag
- - dekagram , kg - kilogram; a - ar, ha - hektar ; s - sekunda; cd - sviječa ( kan-
dela), h - sat (hora)...
Kosim slovima pišu se temeljne prirodne stalnice: c0 - brzina svjetlosti, mt - masa
elektrona, G - gravitacijska stalnica...
:l !
i| Neki se znakoví pišu velikim početn ím uspravnim slovima, a neki kombinacijom
malih i velikih slova, npr. V - volt, W - vat, °C - Celzijev stupanj, eV - elektronvolt,

I
Hz - herc...
Srodne jedinice glazbenih pojmová pišu se takoder prema uobičajenoj meduna-
rodnoj praksi, tj. oznaka za dur piše se velikim slovom, za mol malim, obje sa spoj ¬

nicom, npr. D-dur, d- mol, C-ključ...

165 Buduci da se znak za litra, 1, jedva razlikuje od brojke 1, znak za litra može se
pisati malim i velikim slovom pa je tako znak za mililitra mL i ml, centilitra - cL i
cl, decilitra - dL i dl, hektolitra - hL i hl, ali se zbog jasnoče přednost daje velikomu
slovu.
U zákonu o mjernim jedinicama odredeno je da i složeni nazivi od litra imaju
drugi dio samo litra: mililitra, decilitra, hektolitra, ali se u opčem jeziku zbog velike
proširenosti mogu složene jedinice upotrebljavati i sa -litar, posebno decilitar i hek-
tolitar.

76 77
 Katkada za isticanje pojedinih rečenica i rečeničnih dijelova služe i pojedini tipovi
RAZGODCI slova (v. § 252.).

Toč ka
168 Opci dio
Točka je razgodak kojim se označuje kraj rečenice. Š to je rečenica i kolika č
e
Razgodci su oni znakoví u pisanome je ží ku kóji slu že za rastavljanje teksta na . To č ka se najčeše stavlja na krajů izjavnih
rečenice i njezine dijelove. Zbog toga se nazivaju i rečenični znakoví i razgodci. Naživ
ona biti, krátká ili duga, odreduje pisac
rečenica:
razgodak , mn . razgodci , zbirno razgode , nastao je od ’razgoditi, razdijeliti’. Tudica
interpunkci]a je prema lat. interpungere ’razlučiti, razlučivati, rastaviti, rastavljati’. Dolazi sumrak .
Za misaono oblikovanje govora, za rastavljanje večih ili manjih govornih cjelina Mor sjedi kraj očeva kreveta. Nudi ga hranom i vodom.
u govoru slu že krace ili dulje stanke, intonacija, jačina i rečenični tempo, a u pismu On miruje i vrlo málo govori.
se to označuje razgodcima. Zbog različitosti naravi govorenoga i pisanoga jezika Suti.
razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednice govornim vrjednotama. Stoga Otac boluje.
se u prikazivanju razgodaka polazi u prvome redu od njihove uloge u pismu, a tek se Tramvaj je puzio u polukrugu oko prometnika na pijedestalu , kao oko
usputno uzimaju njihove govorne vrijednosti. Njihov je zadatak prvenstveno u tome spomenika, čekajuč i da ovaj otvori raskrše, ali on je izvodio neke usporene
da se zna kako napisano valja razumjeti, a ondá i pročitati, a u drugome je planu kako plesne figure trepereč i kao umiruč i labud, i kadje konačno vozar odlučno trgnuo
\[ govoreno valja zapisati. Govoreno se može zapisati na vise različitih načina, a da bude polugom ubrzivača, ustadoh i nadoh se gotovo u mladič evu zagrljaju.
pravopisno dobro zapisano. To se najlakše može pokazati time što bi jedan te isti govor *
vise dobrih poznavalaca pravopisnih pravila zapisali različito.
:
: Na krovu č uk . Ne voli ga nitko . Ti šina. Glasnik smrti. Glasnik gadne, podmukle
U ovim pravilima o upotrebi razgodaka uzima se u obzir jezična struktura pa . Iz noči, iz gadne, antipatične tmine,
smrti Č
. itam Micheleta i slično. Za razonodu
se razgode može zvati strukturním. Buduč i da je svojom glavninom odredeno
tvrdoglavo, upravilnim razmacima: č uk, č uk. Stanka. Duga. Čuk. Čuk ... Rokč u
lil: sintaktičkim kategorijama, mogli bismo ga nazvati i sintaktičkim razgodem. To bi
bilo najopravdanije jer su pravila za upotrebu razgodaka usko vezana uz rečenicu i motori. Kamioni. Vojska.
( M. Krleža)
! njezine dijelove pa bi se ona zapravo trebala nalaziti u sintaksi. Zato se pravilima
0 razgodcima najlakše i najbolje može ovladati tek dobrim poznavanjem sintakse Točka se ne stavlja kad rečenica završava upitnikom ili uskličnikom, niti iza crtice
1 njezinih kategorija. U pravilima o razgodcima u ovom priruč niku sintaktičke se ili trotočja koje dolaze kao znak nezavršena iskaza.
$ kategorije spominju samo onoliko koliko je to prijeko potrebno.
Razgodci su:
Točka se piše na krajů naslova, podnaslova i natpisa kad dolaze u tekstu jedan iza
169 drugoga:
točka ... trotočje Hrvatske národně pjesme. Junač ke pjesme . Knjiga druga. Izdanje Matice
? upitnik višetočje hrvatske.
V ! uskličnik „” navodnici ERO S ONOGA SVIJETA
, zarez »« navodnici Komična opera u tri čina. Glazba: Jakov Gotovac. Riječi prema narodnoj
; točka sa zarezom ,’ polunavodnici pjesmi: Milan Begovič .
: dvotočje () zagrade U toj službi dolazi i crtica (v. § 237.), a u nizanju bibliografskih podataka i zarez
ilj
— crtica / kosa crtica. (v. § 190.).
spojnica Iza naslova novina, knjiga, članaka, poglavlja ne stavlja se točka:
Neki od tih znakova slu že i kao pravopisní znakoví. Ta njihova služba obradena je Zlatarovo zlato
u poglavljima Pravopisní znakoví i Kratice, a slu žba upitnika, uskličnika, navodnika Tehnički rječnik
i polunavodnika, koliko slu že i kao pravopisní znakoví, u ovom poglavlju kod tih Priroda otoka Mljeta
znakova.
Točka se ne stavlja ni kad je naslov potpuna rečenica:
Za oznaku početka rečenice slu ži i veliko slovo, ali se o tome govori u poglavlju
Veliká i mala slova. I srče zna govoriti
79
78
I

Bacam srce pod tuda stopala
176
Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice
Kada se voda povlači , i barske kornjače odlaze s njom
172 Točka se piše iza naslova ako je smješten u isti redak s tekstom:
Dalekozor i mikroskop. Dalekozor je optički instrument s pomoč u kojega
dalekepredmete vidimo pod vecim vidnim kutom ...
Ako je takav istaknuti dio sastavni dio rečenice, iza njega se, razumljivo, ne piše
točka:
Drava u svom največ em dijelu nije regulirana ...
Sava je pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem
kanala bit č eplovna gotovo odZagreba ...
U naslovu se upitnik obično ne stavlja ako upitni oblik više naviješta tumačenje,
objašnjenje nego pitanje:
Gdje su mládi dani (Naslov pjesme)
Tko jeca u drvoredu (Naslov pjesme)
OFANZIVA I TANK ILI OFENZÍ VA ITENK (Naslov članka)
Ako u takvim primjerima autor stavi upitnik, tada je t ÿžiště na pitanju:
Zašto nam Mjesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu?
Aktuelan ili aktualan?
Kad je vokativ na krajů rečenice, obično se stavlja uskličnik (v. § 179.), ali ako
dolazi iza upitne rečenice, može se staviti i upitnik:
- Kamo č eš, Andro? - Otkud tebi svračič i u to doba, vještice stara?

Upitnik Uskli čnik

173 Upitnik je razgodak kojim se označuje upitnost. Stavlja se na krajů upravnoga
177 Uskličnik je razgodak kojim se označuje uskličnost. Stavlja se iza pojedinih usklič-
pitanja koje se može sastojati od jedne riječi, više njih ili upitne rečenice:
nih riječi i uskličnih rečenica:
Tko vas zove? Ništa nisi opazio? A koga se ja to bojí m?
- Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomí ! Topli! Ugodni! Mili! Pa ova
- Umoran si? Što? Gladan si? Trebalo bi ti nešto toplo skuhati?
slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove rijeke! Francuske rijeke!
4 Na vijest da č e ga Domač inski pozvati na dvoboj, sugovornik odgovara protu- - Ovi kanali zeleni što se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja Ijepota! Koja
pitanjima: svečana Ijepota!
- Na dvoboj? Mene? Doma
č inski? - Pa to je lijepo, vrlo lijepo! - veli kapelan.
' Kad několiko upitnih rečenica dolazi jedna iza druge, a smislom su u že povezane,
178 Usklične su rečenice prvenstveno one koje sadržavaju imperativ i optativ:
upitnik se može staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju
- Stáni, smiri se!
: 4! i:
veznikom:
Ne pitaju me: ni tko sam, ni što sam? »Otac ti je dobar, rozveselí ga čime!«
Pita li se samo jednom riječju ili dijelom rečenice, iza njih se bilježi upitnik, a »Nariši mu štogod!« dometne Ane.
174
rečenica se nastavlja malim slovom: — Ž ivio nam Presvijetli još mnogo godina!
Ljudi dolaze i odlaze. Otkuda? kamo? - Oni su nešto šaputali , a što? tko bi - Ž ivio!
znao. - A tudi nová, što? fino mirišu? Vokativi i usklici čine svoje usklične rečenice i zato se odvajaju od ostalih rečenica
4 Na krajů se neupravnoga pitanja upitnik ne stavlja:
Tko zna kóji su naši. Reci mi tko te je udario. Pitao je odakle je došla ta crna
179
prema mjestu na kojem se nalaze.
Uskličnik se stavlja iza vokativa ako je na krajů rečenice ili kad je na početku, a
řň; vijest. Nije znao řeč i je li to bila magla, dim ili prašina. jače je naglašen:
175 Sam upitnik može stajati kao znak upitne šutnje u razgovoru: Sve je važno, Ivane! - Ti me znáš, gospodaru! - Sine! Pričaj kako je bilo!
— To je zanimljivo! A kako, molí m vas, mi drugi ne možemo razgovarati tako Gospodo!
s drveč em ko vi? Kako vidí te, ovdje nemá ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače
- Ne znám! ni voditelja zapisnika.
- ? 180 Uskličnik se stavlja na početku pisma iza naziva komu je pismo upučeno:
— Možda zato što ga volim kao samog sebe. Draga moja Klarice!
- ... znáte li što je učinio? Jučerje bio moj god; čestitali mi Stankovčani, nikad Ijepše!
- Denuncirao je sama sebe! Zlatna moja Anice!

80 81
 Jučer sam bio na selu , u šumi, i tako Ti istom danas pišem. Káži slobodno što znáš. - Izvolite sjesti. - Molim vas, dodajte mi olovku.
Dragi Vladimí re! U naslovima se usklič nik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga
Mi smo več skoro pol godine u Slavoniji, a ja Ti još ni pisao nisam; ne zamje- potrebno istaknuti uskličnost ili kad je sastavni dio naslova:
ri! Bistrina! To nam je dužnost!
Iza takvih se naslova može staviti i zarez, ali se tada nastavlja malim početním Krivci nagradeni!
slovom, v. § 77.
Mažuranič eva crtica „Vráti se!”
181 Manje naglašen vokativ na početku rečenice ili uklopljen u samu rečenicu odjeljuje
Kao oznaka veoma snažna usklika, mogu se staviti dva ili tri uskličnika:
se zarezom, v. § 193.
Kao s vokativom jednako se postupa i s usklicima:
Ja Vas prezirem!!!
(A. G. Matoš)
- Ooo! - zgrozi se indignirano.
- To je sramota! Fuj! — plane Dadič ka.
- Blee! - Ijubomorno zableji tele. Upitnik i uskli č nik
- A gavrana jato grakée: »Kvar! Kvar! Kvar!« Buduči da upitne rečenice mogu izražavati i odredeno uzbudenje, ushit, čudenje
(85
Uskličnik ne mora doči iza svakoga uskličnoga dijela, nego se, prema smislu, može i sl., mogu se izreči i u obl íku pitanja, te iza takvih rečenica mogu doči i upitnik i
. staviti samo iza posljednjega, a ostali se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom: uskličnik.
— Prilegnite, odmorite se! - nutkao ih starac... Uz pitanje koje izražava i čudenje, oduševljenje, ushit može se uz upitnik staviti
Ne plačite, nego radujte se! i uskličnik:
i ;
I Konja, konja, Haso, konja! - To nije moguée! - rekoše mu.
182 Ako se u rečenici nalaze pojedine usklične riječi, iza njih se može staviti usklič nik A on njima: - Kako nije?!
& bez drugih znakova:
Zavrt í m glavom da ne éu.
Donese baka gnijezdo, podigoše kokos , a ono u gnijezdu nešto zakriješti:
- Ne češ?!
. ] iskočiše goli svračič i, pa skok! skok! po trijemu.
Zar ti nisi nikada bio mlád?!
Kad bi jednomu dijelu rečenice trebao upitnik, a drugomu usklič nik, ondá se
stavlja samo jedan znak, i to ponajviše kakav třeba biti prema posljednjem dijelu: Da prijevoz prištedim, išao sam za mornara — a tko ée mornaru vjerovati da
on dijamante nosi u kovčegu?! - Dali su pet engleskih lira i bog! Kamo éu s
: Kamo si krenuo, nesretniče!
pet lira?!
Nesretniče, kamo si krenuo?
4 183 Iza upitne rečenice s vokativom na krajů može se umjesto uskličnika staviti upit¬
- A, več znáte to?! O nekropoli?! - upita iznenadeno Siréna.
Komorná glazba - za stadione?!
nik, v. § 176.
Odakle Marija Snježna sred Zagorja?! (O crkvi u Belcu.)
i ':i Umjesto uskličnika može doči i kóji drugi znak kao oznaka smirenijega osječa-
i | ja: 186 Kao što se uz upitnik može staviti i uskličnik , tako se uz uskličnik može staviti
- Djedo, je li daleko otac? i upitnik, več prema tome što pisac želi jače izraziti ili naglasiti, pitanje ili usklik:
\
!
,
— Daleko je, sinko. (Točka iza vokativa!) .
- lvi?! Kážete... i vi!? Ugrmlju?!. . I Vi?!

Eno ih, gle! bez bojazni udoše. - Zdrav?! Zašto!? - čudi se doktor Neno.
Gle, jedna duga u vodi se stvara. Zašto?! (Naslov crtice F. Ma žuraniča.)
Gospodine, ne muči se. (Točka iza imperativa jer rečenica označuje blagu mol- Upitna šutnja zdru žena s č udenjem izriče se upitnikom i uskličnikom:
bu.) - Jeste li rodjedan drugomu?

Iza željnih ili zapovjednih rečenica umjesto uskličnika može se staviti i točka kad - . . . ?!
su te rečenice bez osobitá naglašavanja: - Cujete li što pitam?
82 83
 Tako se u rečenici izmedu mjesta i nadnevka ne stavlja zarez jer su to različite
Zarez priložne oznake:
187 Opci dio Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. trav-
nja 1872.
Zarez je razgodak kojim se razgraničuju rečenični dijelovi rádi lakšega čitanja i Nije nizanje ako se uz nadnevak ime mjesta piše s prijedlogom u:
razumijevanja napisanoga u okviru jedne rečenice, jer rečenice mogu biti različito U Karlovou 29. studenoga 1845.
složene, a neke i veoma duge. Katkada se zarez stavlja i rádi bolje preglednosti teksta To je sažeta rečenica: To se zbilo, to je napisano u Karlovou 29. studenoga 1845.
jer bi cesto i bez zareza bilo jasno kako tekst třeba razumjeti pa je tada pisanje zareza godine.
zalihosno, npr. ispred suprotnih rečenica, iza zavisnih kad su ispred glavnih i sl. Po Nizanje je ako se ime mjesta i nadnevak napíšu nezavisno:
tome se zarez mora staviti i kad dijeli sintaktičke dijelove kóji inače idu zajedno, npr. 190
Zagreb, 17. ožujka 1971.
subjekt u zavisnim rečenicama kad se nalaze ispred glavne. Često o samom zářezu
To vrijedi i za navodenje bibliografskih podataka pa se izmedu njih stavlja zarez,
zavisi značenje. Kad je tako, ondá se u takvim rečenicama mora staviti bez obzira na
a tako ondá i izmedu mjesta i godine.
druga pravila jer je ispravno razumijevanje napisanoga najvažniji kriterij u pisanju.
Kad se to ima na umu, ondá se pravila po kojima se zarez stavlja svode na tri osnovna J. Vončina, Jezik Antuna Kanižlič a, Rad JAZU, 368, Zagreb, 1975., str. 5. -
načela: nizanje, naknadno dodavanje i suprotnost. 172.
Pisanje bez zareza, Zagreb 1933., bilo bi opravdano pod slikama, na razglednicama
Nizanje ima više posebnosti pa se rádi jasnoče izlaganja posebno izdvajaju primjeri
i sl. gdje bi značilo: Tako je izgledao Zagreb 1933. godine.
za naknadno dodavanje.
191 Kad se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugoga, tada se iza njih ne piše zarez:
Ta načela vrijede bez obzira bila posrijedi složena rečenica ili dijelovi proširene.
Nove pojmové često označujemo vezom dosadašnjih riječi, npr.:
: :
Kad pisanje zareza medu rečenicama ima koju posebnost, ondá se to u pravilima
posebno spominje. prsni koš
erni sljez
Nizanje divlji kesten
kiselo mlijeko
188 Nizanje je kad pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno, a to
su u prvom redu istovrsni dijelovi bez vězníka, dijelovi kóji se ponavljaju, nabrajaju. plesna dvorana.
Oni se tada odvajaju zarezom: 192 To isto vrijedi i kad se dijelovi nabrajaju jedan ispod drugoga sa a), b), c) ili sa 1)
2) 3) ili sa prvo, drugo, treče:
Ljudi prolaze pokraj mene: tučte majke, tude sestře, tuda brač a.
Izraz šoping-centar, anglizam k óji se u novije vrijeme sve više upotrebljava ,
Shvač a jedino da je danas podeštat dobar kao dobar dan u godini, da nešto
barbarizam je:
govori o Jožinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barba-bjanki, o
1
putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecíma.
a) jer je nepotreban anglizam
b) jer se ne uklapa u hrvatski glasovni sustav
A on pliva, pliva, cio Božji dan.
:
i

c) jer se žargonska riječ diže na opč eknjiževnu razinu

Dani su proložili, žito je raslo, voč e je dozrijevalo po vrtovima.

- Zuji, zveči, zvoní , ZVU ÿí

To je jezik roda moga.
Křenu kolac njekoliko puta,
d) jer otupljuje hrvatski jezični osječ aj.
Kad u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim početním slovom,
one se mogu odjeljivati točkom sa zarezom (v. § 77.).
Ako rečenice u takvu nabrajanju počinju velikim početním slovom, tada se na
Zviznu pala njekoliko puta, krajů stavlja rečenični znak prema vrsti posljednje rečenice.
Zadrhtaše ta vješala tanka... 193 Vokativ je nezavisan padež. On uvijek čini svoju rečenicu i zato se odjeljuje, bio
189 Nije nizanje kada u rečenici dolazi više priložnih oznaka ako su one raznovrsne sam ili bio dijelom koje rečenice. Ako nije odijeljen uskličnikom, odjeljuje se zarezom:
po značenju: Anice, što slikaš? - pitam je. - O moj Liško, ti si vjeran, a i ja bih bio da ima-
Sastanak č e se održati 5. svibnja u prostorijama Matice hrvatske u 13 sáti s dem kornel - Čekajte, hajduci! - Tako je to bilo, moj prijatelju. - Sjedi, Vlade,
ovim dnevnim redom... pa češ mi napisati jedno pismo - reče mi žena. - Prekidaju me, moj stari i dobři

84 85
 Silvestře, eto i sam vidiš. dakle, veli glumac, bojati ne třeba. - Putujuči službenik, medutim, još je živ.
Kao što primjeri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on na početku Kad takve riječi modificiraju značenje glagola uz kóji stoje ili kad odreduju kóji
rečenice, ispred njega ako je na krajů, a s obiju strana ako je u sredini rečenice. drugi rečenični dio, ne odvajaju se zarezom:
Prema onome što je řečeno u § 181., vokativ se odjeljuje zarezom kad se smatra daje On več sigurno hoda. - Valjda zna. - Možda je samo zakasnio.
slabije istaknut, kad je bl íži ostalim dijelovima rečenice. Zbog toga se i iza naslova
Načelo nizanja, nezavisnosti veoma je važno za različite samostalne skupove kóji
u pismima može staviti zarez, ali tada prvá rečenica obično počinje malim početn ím
dobivaju odredeno značenje tek po jasnoj granici medu njima. U govoru je to Stanka,
slovom, v. § 77.
a u pismu, ako nije upotrijebljen kóji drugi znak , zarez:
194 Zarez se po načelu nizanja stavlja i izmedu nezavisnih atributa:
Váni je bila divná, beskrajna, Ijetna noč. Ne, volim umrijeti! Ne volim umrijeti.
Po pričanju djeda moga bila je lijepa, blaga, proljetna noč. Ne valja prodati! Ne, valja prodati!
Zřela, zuta, mirisava dunja Da, ima pravdě na zemlji. Da ima pravdě na zemlji, lak še bi se
živjelo.
Na stablu visoku
Molim lijepo, pišite. Molim, lijepo pišite.
Neotrgnuta ostala
Mislila si u tajnosti, suze lije. Mislila si, u tajnosti suze lije.
Jesenas.
Potvrdi zdravstvenu knjižicu, Potvrdi zdravstvenu knjižicu poslije
195 Vise atributa može se pisati i bez zareza: podne, vodim maloga na sladoled.
poslije podne vodim maloga na
/ stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovová i ost ř ih kuč nih slje- sladoled.
mena. Dok sam jeo, u kutu ugledah njega. Dok sam jeo u kutu , ugledah njega.
Veliká bijela vrata zinuše.
Spavao on ili bdio, noč u i danju sjeme klija i raste... jer drugo bi bilo: Spavao
" ji; Prema tome atributi se mogu odvajati zarezima ili pisati bez njih. Razlika je u
tome što su prvi put upravnoj riječi dod áni nezavisno jedan od drugoga, a drugi put
pridjev veliká dodán je vezi bijela vrata kao več gotovoj cjelini.
on ili bdio noč u i danju, sjeme klija i raste ...
U stihu Svakog se trenutka bližim suncu smrti, grobu pjesnik káže da se približava

if Kad se ispred úpravné riječi nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom,
drugi je istaknut:
Ide starim, utabanim putem. - Sjedosmo gotovo usredjezera, ispod granatog,
drevnog drveč a. - Medutim veliki, bijeli dan dizao se kao lijep, snažan momak
iz mirna, duboka sna.
dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u oprjeci prema suncu života) i grobu. Daje
iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu.
Slično je i u primjeru: Gledao je předa se osamljenički razočarano, mračno. Drugo
bi bilo kad bi iza osamljenički bio zarez.
Kad se dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim vězn ícíma, ne odje ¬

i:i Veze jedan jediní , jedva jedvice, nov novcat, cijel cjelcat, isti istovjetni, sit presit
ne smatraju se nizanjem i medu njima se ne piše zarez.
! 1S 196 Ako nezávisní dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom:
Eh, kako se neki dogadaji nikako ne dadu izbrisati iz duše.
!i
Badava, to ostaje u krvi.
If Sada, hajde, zasviraj málo!
Nepromjenjive riječi kojima se izriču različita subjektivno-modalna obilježja i
197
ocjena rečenica kao cjeline, a sintaktički ne pripadaju toj cjelini, nego čine cjelinu za
sebe, odvajaju se zarezom. To su riječi kao što su:
da, ne, dabome, dakako, dašta, doista, zaista, nesumnjivo, nedvojbeno, neo-
sporno, sigurno, jamačno, vjerojatno, zacijelo, naravno, možda, valjda,
medutim, naprotiv.
Da, sječ am se. - Bijah več , doista, prije odlučio. - Ali to su, dabome, pusté
sanjarije osamljenog čovjeka. — Plakat češ, možda, u kasne večeři... - Sna se,
ljuju se zarezom:
Ovaj je kamenit í krš okupan suzom i krvlju. - Čuo se šum smreka, maslina i
mora. - Starci stoje u hladu i srču kapljicu. - Ivan mi skine torbicu, otvorije
i stane rezati hranu. - Sve nešto šušká pod šuškorom, puže uz granu, zuji oko
cvjetova, udara krilima i kucká kljunom.
Nek nařaste višnja ili trešnja, meni je svejedno.
Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u šumi, svaki od njih imade
svoja svě ta prava.
Ili došao ili ne došao, ne nadaj se da č eš izmaknuti.
Ili skuplja marke ili jaše ilipolazi k óji kurs ili čita „Streffleura” i tako uvijek
se nade po koja pasija.
To znáči da se sastavne i rastavne rečenice u pravilu pišu bez zareza.
Kad ima više sastavnih veznika, tada se usporedni dijelovi mogu i drugačije
povezivati:

86 87

iSÉ
 A on, pokvarenjak, pokušava se izvuč i i lažju i laskanjem, i Ijutnjom i grubošu
kako se red i čistoč a drži, i kako se živi da čovjek zdrav ostane duševno i
i prijetnjama, i novcem.
tjelesno.
Takav je náčin veoma blizak isticanju.
Ako je závisná rečenica ispred glavne, uvijek se odvaja zarezom:
Kad su dva dijela povezana veznikom, a ispred veznika se staví zarez, tada se
Da nemá vjetra, pauci bi nebo premrežili. - Tko se u vinu kupa, u vinu se i
drugi dio ističe:
utopi. - Kako se za njegovim stolom najednom stvořila Ankica, to Jakov nije
Olnja če biti strašna, i naša č e lada na dno. - Ovaj prima grješnike, i blaguje nikada saznao. - Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudí m,
s njima. — Dakle ni imena nemáš, ili si ga zaboravio.
stražar se skotrlja na zemlju. - Tko ne štedi, rešetom vodu grabi.
201 Dio iza zareza može se katkada smatrati i naknadno dodán ím. Kad bi zarez u
Tuje zarez potrebno stavljati zbog jasnoče. Naime zbog toga što glavna rečenica
takvim rečenicama bio dvoznačan, valja umjesto njega upotrijebiti kóji drugi znak
obično počinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje završava
(dvotočje ili crticu).
závisná, a gdje počinje glavna.
Zarez se kao znak isticanja stavlja ispred riječi koje slu že úpravo za isticanje, kao
Jednako se zarezom odvaja i skup riječi s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred
stoje pojačajno i, veza i to i sl.:
glavnih dijelova rečenice:
Izbrisala je večer sve sa zemlje: I ceste, i vrtove, i Ijude, i horizont ... — I reče
Otvorivši uzdrhtalim rukama službeno pí smo, páde nemocno na uzglavlje.
im: »Ništa ne uzimajte na put: ni štapa, ni torbe, ni kruha, ni srebra!« - A
- Budeč i se noč u u svojoj sirotinjskoj č eliji , bijaše mu prvá misao: Ej, ja sam u
Unukič nije čuo ni gudnjave vjetra, ni soptanja hata, ni šušnjave klasja po
Parizu! - Ne gubeč i je s oka, izgubim se u gomili. - A donosili mu i dojenčad
konjskom trbuhu, ni éurlika prestrašenih prepelica. - Sad č u nizati uspomene
da ih se dotakne. Vidjevši to, učenici im bránili.
svoje, i to od kolijevke, jer sjeéanje moje do kolijevke seže! - Nekog dana dode
on na more, i to na veliko neko more. - Bijaše on nadcarinik, i to bogat. Takav je skup zapravo stegnuta závisná rečenica pa je i postupak isti kao kad se
Zaključne se rečenice odvajaju zarezom: závisná rečenica nalazi ispred glavne.
202
i Neki dan je zapalio kuč u našeg knjigovode, stoga su ga i pritvorili. To isto vrijedi i kad je závisná rečenica umetnuta u glavnu pa se katkada ne bi
znalo gdje završava závisná, a gdje se nastavlja glavna:
Ja sam ti več rekao sve, dakle vise nemáš što tražiti od mene.
To što si ti rekao, meni nije jasno.
: Pravila o zářezu izmedu suprotnih i izuzetnih rečenica v. u § 217. - 219.
:M
:!
203 Závisné se rečenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom:
Čitao je neke novině da mu vrijeme brže prode.
To što si ti rekao meni, nije jasno.
Stoga i iza takvih umetnutih rečenica valja stavljati zarez:
U zemljama čiji se gradani osječ aju nesigurni u zatvoru, čovjek se osječ a
Dakle vi ne č ete ič i da vidí te doček što se sprema u slávu dolaska njegove
jednako nesiguran i na slobodi. - Blago onomu sluzi kojega gospodar kada
preuzvišenosti.
dode, nade da tako rádi. - I sav národ kóji to vidje, dade hvalu Bogu. - Smokva
Mládi upravitelj grizao se za usne kad je čitao taj zaključak op č inskoga koju si prokleo, usahnu. - Svako stáhlo koje ne rada dobrim plodom, siječe se
viječ a.
i u oganj bač a.
Tužiti ga ne smijem jer nemam svjedoka.
U takvim primjerima zarez valja staviti bez obzira na druga pravila.
I tako je nenadáno skočio do prozora da je izgledalo da ce se kroz zatvoreni
Ispred závisné rečenice zarez se može staviti i po načelu naknadnoga dodavanja,
r ;; prozor baciti napolje.
Ja mislim da to nije šramotu reci o čovjeku da je pojeo pol proseta kad ga
v. § 209., 214. i 215.
U bibliografskim se jedinicama obično pojedini podatci odjeljuju zarezom:
if jedanput u godini dana vidi na stolu.
Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.,
Rod ti nije rod ako te ne priznaje i ne poštuje.
190 str.
Zanimljivo je da se to može pouzdano utvrditi iako je to veoma složen posao.
Ž arko Dadič , Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za
204 Ali se i závisné rečenice mogu nizati i tada se po načelu nizanja odvajaju za¬ povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
rezom:
Anica Názor, Glagoljski Očenaš, Očenaš iz Hrvatske, Teovizija, Zagreb, 1996.,
Osječ aše da je potpuna iznimka, da je bijela vrana.
211. - 212.
Seljaka bi valjalo naučiti kako se zemlja obraduje , kako se vote i stoka
Stjepko Težak , Nad Kumičič evim tekstom Urote zrinsko-frankopanske, Jezik ,
oplemenjuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kuč e grade,
XLI, Zagreb, 1993., 1. - 12.
88
89
 Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s člancima vise autora, a navodí se
samo jedan rad, ili na članak u zborniku ili časopisu, u novije se vrijeme uobičajilo,
prema straním jezicima kóji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga
pravopisa, pisati prijedlog u s dvotočjem: u: Očenaš iz Hrvatske, u: Radovi Zavodaza
povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotočjem nije potrebno jer se obično zna o čem
je riječ, ali ako se s kojih razloga ipak piše, ondá třeba staviti imenicu koja označuje
narav djela: u knjizi {zborniku, djelu ...) Očenaš iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za
povijesne znanosti, u knjizi Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u časopisu Jezik ...,
a može se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl.
208 Ako se zbog abecednoga reda prezime stavlja ispred imena, ondá se i iza prezimena
stavlja zarez:
Dadič , Zarko, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
Zbog različitih potřeba redoslijed može biti i drugačiji, ali se medu jedinicama
normalno stavlja zarez kao znak nabrajanja.
Zarez se u nizanju ne mora stavljati u leksikografskim djelima gdje je zbog
sustavnogaponavljanja, načina pisanja i sl. jasno daje posrijedi nizanje. Usp. ovdje u
Pravopisnome rječniku, osim kad se nastavljaju morfološki podatci.
Naknadno dodavanje
:
i i 209 Dio rečenice kóji nije u že povezan s ostalim dijelovima te se čini kao da je
naknadno dod án ili umetnut, odvaja se zarezom:
! Napokon stigoh, sav znojan. - Mladost mi je prošla, kao proljetni dan . - A
stari je otjerao Orliéa, baš kao pseto. - Njegova je Klotilda tiho plakala, kao
« : jesenska ki ša. - On nešto zamrmlja , u polusnu. - Přestali su raspravljati
kad je donesena na stol crna kava, koju svi veselo primi še. - Nad onom je
ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo šunce i uzduh je
iskreč i podrhtavao.
i ;" Zarezima je označeno da dijelovi posebno obja šnjavaju ono uz što stoje, kao da
su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli pošto su rečenice smislili bez njih. Ti bi
dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala
bi posebnost naknadnoga objašnjavanja.
i;
210 Umetnute se rečenice uvijek odvajaju zarezom:
Ta je služba, kazu , únosná. — Mi nismo, dobro reče Sartre, odgovorni samo za
ono što činimo, nego i za ono što nismo učinili.
Takve se umetnute rečenice mogu staviti medu crtice ili zagrade, ali ako nemá
posebnih razloga za druge znakové, bolje je upotrijebiti zarez.
Apozicija iza úpravné riječi smatra se naknadno dodanim dijelom i odjeljuje se
211
zarezom:
Glava kuče, moj pradjed, zvao se Antun.
- U Jurjevskoj ulici ... ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, s
kč erkom ...
90
Jelena, djevojka mlada, živi u neznanom krajů.
Rugači, mladarija i djeca, poskakuju uokolo bogalja i praskaju u smijeh.
Posljednji primjer sa zarezom iza riječi djeca jasno pokazuje daje posrijedi apo ¬
zicija. Kad se nabraja vise subjekata, iza posljednjega se ne stavlja zarez.
Isto je i u ovome primjeru:
Obrátí te se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste
grijesi i primit č ete dar, Duha Svetoga.
Da iza riječi dar nije stavljen zarez, Duha Svetoga bio bi posvojni genitiv i značilo
bi: primit č ete dar od Duha Svetoga. Ovako znáči: primit č ete dar kóji je Duh Sveti.
Samo kad sama apozicija stoji iza same imenice ili jednočlanoga imena ne odvaja
se zarezom:
Djevojka je ječam žito klela. - Odosmo dakle blizu one potleu šice dočekali
Petra mljekara ... — Tako i Kulin ban, Jelačič ban, Sindbadpomorac, ministar
predsjednik , Pavao apoštol, sv. Cecilija mučenica...
I atributi kad stoje iza svoje imenice kao naknadno dodáni, odjeljuju se zarezom:
Tražim dugme, sivo i mateno.
Crvič , crn i dlakav, idepreko stáze ...
Dijelovi kóji počinju sa to jest , tj., návode se kao naknadno objašnjenje i zbog toga
se ispred to jest, tj., uvijek stavlja zarez:
Sve gleda jednostrano, tj. samo s gledišta koř isti i štete koju č e on od toga
imati.
Potpisi su takoder bili falsificirani, tj. kopirani s bankovnih čekova.
Objašnjenje je kad se iza pojedinač noga nabrajanja sažima zamjenicom sve pa se
ispred toga sve stavlja zarez:
Ustajanje, dnevni red izvan škole, učenje, odmor, igranje, šetnja, sve je to bilo
u detalje točno propisano. - Skripa plugova, dahtanje volova, šum žrvnjeva,
lupa kamenja, struganje greda uza židové, sve se č uje u Jožinu glasu ...
Takvo se objašnjenje može označiti i crticom ispred zamjenice sve , usp. § 236.
Umetnuti se dio može odvojiti zarezom i kad se nalazi iza prednaglasnica:
On ne pokazuje odlučnosti i , zaokupljen svojim misaonim svijetom, propušta
trenutak kóji znáči ostvarenje sreč e.
Prijatelji izadoše izvan grada i, u predvečerje , stigoše do Ijetnikovca ...
Mi třeba da, koliko god to možemo, prenosimo ideje čitavom čovjeku.
Medutim, kako se prednaglasnice normalno izgovaraju s riječju iza sebe, takav je
náčin stilski veoma snažan, zato se njime valja slu žiti samo kad doista ima poseban
smisao, inače to postaje puká manira koja nije u skladu s neutralnom jezičnom upo -
trebom.
Závisné rečenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodané kad glavna
može biti bez njih:
91
 Djevojka je nařezala svježeg kukuruznog kruha, kóji je sama zamijesila i is-
pekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuruzni kruh. - Nekogdana, kad
je cviječ e ponajljepše cvalo, posjetih rodaka na imanju. - 1 opalim obje cijevi,
da bar odjek čujem.
Závisné rečenice, u prvome redu odnosne, koje več značenjem pokazuju kao da
su naknadno dodané, odjeljuju se zarezom:
Ona je imala iskustva u prenošenju poruka stekavši ga kod Sofijina oca, kóji
je bio liječnik . - Ne dolaziprolječe onako samo, da bude Ijepšega vremena, da
uzmogneš iz sobe izač i — ne, ono dolazi jer mora doč i.
Zarezom pisac označuje daje závisná rečenica manje va žna, daje tÿž iště značenja
na glavnoj.
215 Kad glavna rečenica bez závisné ne bi imala pun smisao ili kad bi imala drugi
smisao, tada se závisná ne odvaja zarezom:
Ima velikih riječi koje su tako pražne da se u njima mogu zatvoriti čitavi narodí .
- Sve što je jučer saznao, kopkalo je nepřestáno u njegovoj duši i nije mu više
—
dalo mira. - Ali to nije ono što sam ja htio. Ja sam ona slomljena grana koja
na vjetru cvili.
Tu závisné rečenice koje počinju sa koje, što, koja daju pun smisao riječima na
koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom . To posebno vrijedi za odnosne
rečenice koje imaju odredbeni (ograničavajuči) smisao:
Kosci kóji su bili umorni, otišli su u hlad. (Samo neki, ne svi.)
Moja sestra koja živi u Splitu, postala je baka. (O drugoj ili drugim sestrama
ti! lij ne kazuje se ništa.)
Te rečenice sa zarezom ispred kóji, koja značile bi da su svi kosci otišli u hlad i da
t ! 'Í je riječ o sestri, a samo se usput dodaje da ona živi u Splitu:
tlf : Kosci, kóji su bili umorni, otišli su u hlad.
Moja sestra, koja živi u Splitu, postala je baka.
Kako je takvo razlikovanje birano i zahtjevno, u ležernijem se jeziku u odred-
benome značenju mogu upotrijebiti i pokazne zamjenice:
Oni kosci kóji su bili umorni...
Ona moja sestra koja živi u Splitu ...
216 Kao naknadno dodáni dio zarezom se može odvojiti i skup riječi ispred glavnih
dijelova rečenice:
Stari romantik ideje o kontinuitetu evropské kultuře, Filip se snuždio pod
dojmom ove male brončane figurine...
$ Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u štali.
>
Takve dijelove ne valja odvajati mehanički, kako se uobičajilo u nekim publicis-
tičkim tekstovima:
Prema mišljenju američkog delegáta, opasnost od iznenadnog izbijanja rata
ne može biti isključena sve dok se ne postigne potpuno razoružanje.
Prema švedsko-norveškim proračunima, izgradnja atomskog broda za prijevoz
rasutog tereta od 60 tisuéa tona stajala bi oko 90 milijuna švedskih kruna.
92
U takvim primjerima valja ocijeniti je li taj dio tijesno povezan s rečenicom ili se
može smatrati naknadno dodanim pa prema tome - staviti ili ne staviti zarez.
Uopče, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku riječ i skupinu riječi
koju možemo smatrati manje važnom za smisao rečenice, a time ond á i naknadno
dodanom.
Suprotnost
217 Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u prvom redu riječi i rečenice sa
suprotnim veznicima:
On bi katkada stao i zagledao se onako klečeč i i pognute glave u taj sič u šni,
a nem í rni národ. - Gleda, a ne vidi. - Okrenem se, a čiča na zemlji. -
Jedna, ali vrijedna. - Veličina raste, ali običnije pada s vremenom. - Nemá
jednosmjernosti ni izgradivanja, nego je sve isprepletenost prašumska,
moč varna, panonska, bezizlazna i mračna. - Nije im dosta da gule i satiru
naš jadni puk, več hoč e da nas i šramote. - Ostavit če vas, no vi morate primiti
ovu málu kutijicu. - Koliko sam ja toga kanio svršiti, pa nisam! - Ali sve to
kod Krde prode časkom, dok kod njega dugo potraju osječ anja, pa čak i izgled
lica.
Buduči daje u suprotnim rečenicama pisanje zareza zalihosno, jer več sam veznik
uvijek označuje početak nove rečenice, mnogi ga na tim mjestima i ne stavljaju, ali
ga valja stavljati zbog opčenitosti pravila.
218 Kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili kakav komparativní izraz, ispred
njega se zarez ne stavlja:
Jesi li danas pametniji nego jučer?
Bolje je umrijeti stoječ i nego živjeti na koljenima.
Isto se tako zarez ne stavlja ispred nego, več kad dolaze u vezi sa ne samo ...
Svake subote dobiva ne samo vola nego i brentu vina.
Zarezom se ne odvaja ni niječ na veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno
značenje (’samo’ ili ’sam’):
Nisam izvršio ništa drugo več svoju dužnost. (Jesno: Izvršio sam samo svoju
dužnost.)
219 Izuzetne su rečenice suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom:
Te su noč i tihe kao usnula luka, samo se psi kreč u noč u uz plotové...
Ali kad izuzetni věznici vežu samo riječi, ispred njih se ne stavlja zarez:
Nemam ništa osim ljubavi... - I nik jednoj od njih nije bio poslán Ilija doli k
ženi udovici u Sarfati sidonskoj.
Sa zarezom takve bi veze značile daje dio iza veznika naknadno dodán.
93
 Toč ka sa zarezom
220 Točka sa zarezom razgodak je sa srednjom vrijednosti izmedu točke i zareza.
Stavlja se obično na mjesta gdje bi točka preoštro odvojila jedan dio, a zarez ne bi
uočljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne može dati čvrsto
pravilo, ta se upotreba prepušta uglavnom osobnoj piševoj ocjeni:
Biljka sam na livadi, kopitom pogažena; mač kóji hrda u dubini morskoj!
Dočuo Herod tetrarh sve što se dogada te se nade u nedoumici jer su neki
govorili: »Ivan uskrsnu od mrtvih«; drugi: »Pojavio se Ilija«; treč i opě t: »Ustao
neki od drevnih proroka«.
Ali noč n, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana i moje osamljene
ličnosti i kad ležim bespomoč no izložen noci i njenim tajnim silama, tada
dogadaji dobivaju strahovito lice u snovima; tijelo, koje danju sputava misao
i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divná duša čovjekova leží mrtva kao
kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika
živaca.
221 U nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmová točka sa zarezom upotrebljava se za
jasnije razgraničenje takvih nabrajanja:
i:: Leže znaci svake sile:
Pluzi, brané, srpi, grablje;
! Malji, kliješta, noži, šila;
Topi, puške, koplja, sablje;
Dlijeta, pile i šestari;
11 Vesla, sidra i kormila;
JIě
'
\
Kisti, pera, kolobari;
Stijezi, grbi, žezla, krune;
Mitre, štapi, čisla, krsti;
Javor-gusle još bez struně .
i 222 Točka sa zarezom odjeljuje prvu polovicu rečeničnoga sklopa ( perioda) od druge:
Traje dugo; no se, eto, več stišava; sapa je medvjedova rastrgnuta; biva svjet-
lije, nebo se vedri, hridine i stabla opě t što i prije.
Jezero je zaledeno, valja mu probiti koru. Sam ne zna što č e kada to uradi i
dode do vodě u kojoj sluti plijen; tuče sjekirom, udara kamenom, lupa kladom.
Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, još uvijek šepav i slaba
ramena, na otvorenu prostoru; stabla i grmovi nisu više skrovište i zaštita.
Eto: dvije se kř upne lisice duga svijetla krzna več došuljale; gledaju ga sitnim
lukavim očima, željne da on što ulovi, a one se dočepaju ostataka.
223 Kad dijelovi kóji se nabrajaju dolaze jedan ispod drugoga, tada se pišu bez zareza,
v. § 191., ali ako sadržavaju rečenice koje počinju malim početn í m slovom, mogu se
odjeljivati i točkom sa zarezom:
Riječi strojevina ili očvrsje bolje su od riječi hardware:
94
prvo, jer potiskuju nepotreban anglizam;
drugo, jer su bolje od anglizma; naša bi istovrijednica bila željezarija;
trečejer pokazuju inventivnost u stvaranju hrvatskih riječi;
četvrto, jer su u duhu hrvatske jezične tvorbě ;
peto, jer upuč uju hrvatski književni jezik na njegov najbolji jezični smjer.
Ako rečenice počinju velikim početn í m slovom, tada se na krajů stavlja pravopisní
znak kóji dolazi prema vrsti rečenice.
Dvotočje
— '
Dvotočje je razgodak kóji označuje Stanku, promjenu intonacije ili jačine glasa
ispred upravnoga govora ili nabrajanja.
Dvotočje se bilježi ispred upravnoga govora:
Uto dolet í naš Misko, kóji je před kuč om na stráži bio, vičuč i: „Idu, idu!”
Nije više govorila: „Suti..., umiri se..., on če otič i ako se ne javiš...”
Dvotočje se stavlja iza dijela kóji se objašnjava:
— Sve su to fakini, kazem ja varna: jedan kao i drugi.
Zazeblo me gledajuč i u taj grob: dubljeg i hladnijeg teško da bih igdje na
svijetu našao.
Dvotočje se stavlja ispred onoga dijela rečenice u kojem se što nabraja:
Tlo je pok řiveno snijegom prošaranim tragovima šumske divljači: zeca, lisice,
lasice i drugih. - No nije samo lijeskaprilagodena na oprašivanje vjetrom, nego
i več ina našeg šumskog drveč a: hrást , grab, bukva, kesten, breza. - Zastanite
kod nakupca Ijekovitog bilja. Tu čete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, žalfiju,
nego i rjede šumsko bilje: lazarkinju , naprstak, brusnicu, oslad, Ijubicu , pa
čak i runolist.
225 Dvotočje se ne stavlja ispred onoga nabrajanja koje se normalno uklapa u rečenicu,
kao što u prethodnoj rečenici nije stavljeno iza riječi samo. Takvi su i ovi primjeri:
Ali mi Ivica pokaza Jelačič ev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tuškanac, Pro ¬
menádu i cio Gornji grád, pa i ono mjesto gdje su Gupca mučili ... - Ta imena
su i Milič u več poznata pa mi pokazuje Glavicu, Peršinovu peč , Skrinjinu, Ga-
liju, Sedlinu. - Izadi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake,
sakate, slijepe i hrome.
Dvotočje ne valja stavljati iza prednaglasnica kad se što nabraja:
To je potrebno za:
- č vrša i dugoročnija programska povezivanja
- intenziviranja primijenjenih i razvojnih istraživanja
- prilagodavanje uvoznih tehnoloških rješenja ...
U takvim primjerima třeba dvotočje staviti iza potrebno pa za svaki put ponoviti
za iza crtice ili napisati za ovo:, za ove poslové: i sl.
95
 D. kao hemostatik djeluje pouzdano pri kapilarnim i parenhimatoznim krva- Izvedenice sa sufiksom -telj imaju kratkouzlazni naglasak na treč em slogu od
renjima te je stoga indiciran u: kraja, rjede kratkosilazni na prvom slogu:
— prevenciji intraoperativnih i postoperativnih krvarenja bránitelj, buditelj, gráditelj, iznevjě ritelj, krivotvóritelj, krótitelj, usréč itelj...,
- lije čenju internih postoperativnih
i traumatskih hemoragija glě datelj, mučitelj, tláčitelj...
- liječenju hematurija nepoznatapostanja ... Trotočje se stavlja kad pisac želi označiti isprekidan govor, dulje stanke i sl.
U takvim slučajevima třeba postupati slično kao i u prethodnome primjeru. — Cuj - progovori Pupu zbunjeno — ti si ... tako... čovjek , to znám. Zato sam
se i sjetio...
226 Dvotočje ne valja stavljati ni u bibliografskim jedinicama iza prednaglasnice
u, kao što je navedeno u § 207. Dragica mu iskrsnepřed očima, a on ihpritvori... Modra blůza... vrat... kosa...
Ali, dodavola, lice nikako da iskrsne!
Dvotočje se obično ne piše ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne
piše se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao što je SADRŽ AJ, KAZALO, — Ovaj... kako da kazem... ovaj... morao bih kuči.
POPIS, PREGLED i sl. - Gdje je sada taj vaš gospodar?
On se napreže; izbaci s mukom:
Trotočje — Kl... kl... klet!
- Kakav je čovjek? Što najviše voli?
227 Trotočje je razgodak kóji pokazuje daje tekst izostavljen ili nenaveden. Obično se - Kl ... kl ... klet!
stavlja na mjesta gdje ga čitatelji mogu sami nadopuniti: — Kako prolazi dané? S kime? Gdje?
Sluge zove Smail-aga — Kl... klet! klet!
Usred Stolca kule svoje, Mucavac samo tako; ja ne znám da li proklinje gospodara ili bi htio nešto
' ' A u zemlji hercegovoj: drugo reci.
»Ajte amo, sluge moje ...« 21 Kad pisac ne želi odsječno počet í ili završiti misao, a osobito kad želi da se čitatelj
(Ivan Mažuranič) na krajů zamisli, stavlja trotočje:
v- Nepada snijeg dapokrije brijeg...
Trotočje se stavlja u návodu na mjestu izostavljenoga dijela, na početku ili na krajů
... Oblaci, jesenji bijeli i teški oblaci kao vunjač, a okolinapožutjela kaopejzaž
na starom goblénu.
navoda kad se s kojih razloga ne navod í početak ili kraj rečenice, i u sredini kad se ... A bršljan na Smiljkinom grobu drše, treperi, kao da želi prozboriti. Odjedared
izostavi kóji dio. (Primjeri su veoma češti u primjerima kóji se návode uz pravila o se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, přetvoři se u zlato i stane se
rečeničnim znakovima, npr. u § 172. i 211.) dizati, dizatiprema nebu...
Ako bi mogla nastati sumnja čemu služi trotočje, jer se može nalaziti i u izvorniku, Evo, ovo je uvelo liše sve što mi ostaví mladost. Ima ih kóji nemaju ni toga...
tada se trotočje kao znak izostavljanja stavlja u zagrade, pogotovu ako je izostavljena Inju i njega zakopaše krišom, — krišom , dragi čitaoče, krišom ...
cijela rečenica ili vise njih. Nek vjetar kuká nada mnom,
' „Usvojoj raspravi »Ustroj hrvatskoga jezika« (u »Nevenu« 1854.) upozorio je A suze roni kišica
Veber na bogatstvo našega jezika s obzirom na njegovu moč izražaja (...) Na Medgranjem crnim borovím...
istopitanje vratio se g. 1869., u článku »0 slogu hrvatskom«.”
U n ávodu se izostavlja onaj dio kóji nije prijeko potreban za ono zbog čega se Vi šetočje
návod navodí, a to se smije učiniti samo ondá kad izostavljanje ne utječe na smisao
zbog kojega je navedeni dio ispisan. Višetočje je razgodak kojim se označuje dulja Stanka ili se posebno ističe daje
228 Trotočje se stavlja na krajů prekinutoga teksta kóji se nastavlja. izostavljen dulji tekst. Sastoji se od pet, šest ili više točaka, pa i cijeloga retka, a
Kad smo se izljubili, ispriča mi Branko da je čuo od kuhara da je jučer poginulo iznimno i několiko redaka.
39 momaka, da ih je ranjeno 68, a od naših drugova... THE REST IS SILENCE
- ... a od naših drugova? »Rijeka«
Trotočje se stavlja na mjestu prekida nabrajanja kad se želi reci da ima više takvih »Dalmacija«
primjera pa se ne nabrajaju svi: »Bosna«

96 97

i
 Y
Hrvatska májko! Upleti ove riječi u svagdanju molitvu svoje nevine dječice.
Možda molitva s nevinih ústa uslišana bude! ... Naše prošnje ne pomažu: griješili smo.
— ^— "
Crtica stoji u sažetim, poslovičnim rečenicama na prekretnome mjestu:
Mladost - radost. Mladost - ludost.
Kakva sjetva - takva žetva.
(F. Mažuranič) Crtica se stavlja na prekretu gdje se rečenica drukčije nastavlja negoli je počela:
Princ, primi! TU ~í mlada, za srč e ujeda, oč i gore življe od plamena, čelo joj je Ijep še od
Liza, primi! mjeseca - i ja pláčem kao málo dijete.
Bato, primi! Crtica služi da uz drugi kóji znak označí jaču Stanku:
Ziko, primi! Jure pokraj mene vičuč i: „Rat! - Rat!”
„Teta, - patuljci!” poviknem veselo.
AI ’ nigdje nemá Tebe. - Tebe nemá. t
- j-
"
Kao znak dulje stanke katkada se stavljaju dvije ili tri crtice:
(R. Marinkovič) Čekárno, čekárno — , a lava sveudilj nije.
Tim se načinom valja slu žiti samo kad to traže stilski razlozi.
— Jeste li vidjeli onog bekriju Unukič a?
— N-ne— —
nisam posao —
Crtica i spojnica Katkada se piše cijeli red crtica, dva ili vise da se označí dulja Stanka za razmi š-
ljanje ili izostavljeni tekst:
231 Crtica je razgodak kóji se upotrebljava za označivanje stanke, i to uglavnom jače »(...) Ako gazda poželi, da laješ na oca i na májku svoju, a ti laj! Ako poželi,
stanke nego stoje izra žena zarezom. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navodnika, da se kolješ sa rodenom brač om svojom - ti se kolji!...«
a katkada i umjesto dvotočja.

-: Crticama se odjeljuju umetnute rečenice ili riječi kad se umetnuti dio zeli jače
istaknuti ili označiti da su stanke dulje:
Na Badnjak sjedim - sam samcat - pokrajprozora u hotelu gledajuč i kako
Pasji moral, nije li?
(F. Mažuranič)
i
' Pj
>
.
odlična neka švédská obitelj kiti božič no drvo.
Ako je rijeka jaka, a plima veliká, ondá je izmedu njih ljute borbe: more hoč e
*
Svi mu se silno začude, a najviše on sam jer se
naprijed, a rijeka mu ne da, pa se — čelom o čelo - kvače kao dva silná bika
probudio.
hoteč i jedan drugoga potisnuti.
. ! } '

(A. G. Matoš)

t
,1
Samo antilopě se ni lade ni čovjeka ne boje pa nas - velikim svojim očima
- radoznalo motre.
Crticom se, kao i zarezom, odjeljuju umetnuti dijelovi:
Tko visoko let í - káže národ — nisko pada.
235
I tim se načinom valja slu žiti samo kad to traže jaki stilski razlozi.
Crtica se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a započeta se misao ne dovršuje:
Kajite se jerbo zora rana
To osobito vrijedi za rečenice u kojima ima vise zareza pa ne bi bilo jasno kóji se Nač če mnogog kud zavazda gre se.
dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodáni. Kajite se —
232 Crtica se stavlja ispred onoga što dolazi neočekivano, suprotno prethodnome dijelu: Ali u grlu
I gol i bos, i još mu je - zima. Dobru starců riječca zape ...
-
Dlanovima, kóji su uvijek vřeli, grijem svoje Ujelo i još mi studenije biva. U toj slu žbi mogu doéi i dvije, rjede i tri crtice:
Ali on, Jože, tako jak i čil, pa - rob. „A boli li crva kad ga ševa jede?”
I tako u snovima gledaju sreč u, „Kako ne bi?!”
A plovit se boje. „Pa kako je to ” čudi se Vlade, ali ne reče što misii.
Na jarbole šarene zastave mečů Ne ide mu u glavu što je čitao. A ni meni.
I - stoje. Svi smo mi crvi , moj Vlade — i crvi, i manji od crva!...

98 99
 Kad pisac želi naznačiti dulju Stanku ili ne želi završiti rečenicu odsječno, stavlja Navodnici
jednu , dvije, tri crtice, rjede više. U toj slu žbi dolazi i trotočje, v. § 229.
Crtica se obično stavlja kad je misao tako prekinuta da se više ne može nastaviti,
a trotočje kad čitatelj lako može sam nastaviti ili nije va žno kako se nastavlja, npr.
Tria baba lan... ( da jojpročte dari).
—
-rr Navodnici su dvostruki razgodak kóji imaju dva oblika: „” i » «. U rukopisnom
se tekstu upotrebljavaju prvi, a u tiskanome oba. Rádi uštede u znakovima na pisačim
strojevima uobičajilo se da se u upotřebí prvih dvaju znakova isti znak stavlja na
236 Crtica se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje
navodnike, a i zářeze kad su pripovjedačeve riječi uklopljene u upravni govor ili sli- početku i na krajů: "Došao u halbcilindru” .
jede za njim. Ti se znakovi sastoje od dva dijela: početnoga i završnoga i uvijek se upotrebljavaju
- Hoč u li , velí m, umrijeti, doktore I ? oba, prvi na početku, a drugi na krajů onoga što se navod í. Valja dakle pripaziti,
- Bez sumnje, vrlo lako! - reče doktor T. osobito pri duljem n ávodu, da se stave oba dijela . Hrvatska je tradicija da se na
početku rabi », a na krajů «, dakle » «, a ne « ».
— Ako sam, na primjer, šeéeraš?
- U tom slučaju još lak še - reče doktor T. Navodnicima se označuje upravni govor: t

- Niste mi gledali krv. „Zar je to sve?” uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje moč i i slave. „Zar je to
- Pa zar vi ne želíte umrijeti?! - čudio se doktor T. zbilja sve?!”
Uz crticu ne t řeba pisati zarez ni točku, osim na krajů pripovjedačevih riječi. U Nešto mi iz sumraka šapče: „Tko ti veli da sipjesnik? — Čuješ li ti što rumeni
takvim se primjerima umjesto crtice upotrebljavaju i navodnici, v. § 239. i 240. oni oblačič i na nebesima jedni drugima šapč u? Ako ne čuješ, nisi za pjesnika,
Kao stoje řečeno u § 212. i 213., crtica se može staviti umjesto zareza ispred riječi kao ni onaj za slikara kóji slika ružu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je
sve kad se njome iza pojedinačnoga nabrajanja sve sa žima: kako miriše!”
Parti, Medani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta
24Q Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad riječi pojedinih govornika dolaze
i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice jedne ispod drugih:
Rimljani, Ž idovi i sljedbenici, Kreč ani i Arapi - svi ih mi čujemo gdje našim »Zar ste i vi iz onoga kraja?«
jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.
»Iz Novoga.«
237 Crtica se stavlja kad se više naslova ili podnaslova návode jedan iza drugoga:
BELA II. SLIJEPIIGEJZA II »Bio sam u Novom; leži poput Betlehema — «

% ij —
Ličnost Bele II. Slijepoga (1131. 1162.) - Boris Kolomanovič i njegovi privr-
ženici i njihov slom - Mime godine vladanja Bele II. - Prilike u Hrvatskoj i
»A znadete li štogod hrvatski?«
U pripovjedačkim djelima umjesto navodnika u razgovoru u novije je vrijeme
Dalmaciji - Krčki kně z Dujam (1133.) - Zagrebačka biskupija (1134.) - Bosna običnija crtica (v. § 236.), pogotovu kad rečenice pojedinih govornika dolaze jedna
se přidružuje Ugarskoj i Hrvatskoj (oko 1138.) - Smrt kralja Bele II. (13. veljače ispod druge, kao što je u navedenome primjeru.
1141.) - Gejza II. (1141. - 1162.) U dijalogu kazališnih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici ni crtice:
U toj slu žbi može doči i točka, v. § 171., ali crtica preglednije odvaja pojedine na-
GABRA MATIC: Dižeš ti parnicu.
slove ili podnaslove.
Crtica se piše izmedu primjera kóji se návode za koje pravilo ako izmedu njih ILAR1JA: Rádiprisvojenja tudega vlasništva.
nemá nikakve druge veze, pogotovu ako t řeba jače naglasiti da pripadaju različitim GABRA: Dugo se proces vukao.
cjelinama. Primjeri za to nalaze se na mnogim mjestima u cijelom poglavlju Rečenični ILARIJA: On je mazao gdje je samo mogao.
znakovi, usporedi u § 224. i 225. GABRA: A ti nisi htio mazati.
238 Spojnica je svojom glavninom pravopisn í znak, a kao razgodak u pisanju polu- ILARIJA: Zašto za svoje rodeno da mazem.
složenica (v. § 117., 121. i dalje) i u pisanju riječi koje se u rečenici ne izgovaraju kao
cjelina, nego u svojim dijelovima: rádi jačega naglašavanja tih dijelova, rečenič noga 241 Opčepoznate izrjeke, osobito pučke poslovice, obično se ne stavljaju u navodnike:
naglaska ili kojega drugoga stilskoga učinka: Pučka poslovica lijepo káže: Dobroj mač ehi i pastorci su sinoví .
A ondá: Kaj- bum- šak! Navodnicima se označuju tude riječi koje su tijesno povezane s rečenicom, a pisac
... a neko drekne iz dvorišta u debelom basu: ih želi naznačiti kao tude (kao návod):
- Za-po- ve-da-ju - ... doktor kóji me liječi i kóji po svom gradanskom poživu brigu brine o mojim
- Pituljicu si opě t smazao - vikala je debeljuškasta, jedra kuharica - kud čas živcima, tvrdi da su to zapravo „podrovani živci" i da sve to nemá nikakvog
prije. „dubljeg i važnijegznačenja".
— Ni-i-i-sa-am. On je sada „na rodenoj grudi” , kako veli Gjalski.

100 101
 Petar Zoranié Ninjanin dávno je pričao i pjevao o našoj „rasutoj bašini” .
Navodnicima se označuju riječi koje se uzimaju u drugome, prenesenome značenju,
Navodnici uz druge znakové
242
obično u podrugljivom: Kad je medu navodnicima potpuna rečenica, ondá se rečenični znakoví stavljaju
Dok mi ovako razgovarali o »važnom« predmetu, dode u sobu i domač ica... 245
ispred drugoga navodnika:
(Znáči da predmet nije baš važan, daje riječ zapravo o časkanju.) »Čemu bih se mogao naučiti od sitnoga mrava?«
Tuje bilo ne samo „crepovlja” , več i dobro sačuvanih žara... »Koječemu, jer su mravi razumniji od ljudi!«
(Riječ je o arheološkim ulomcima.) »U čemu je taj njihov razum?«
Bijaše to treéi dan „bune". (Time je řečeno da to nije bila prava buna.) Salamun se nasmije i reče: »U čemu? Več u tome što nemaju kralja!«
243 Navodnicima se označuju riječi koje ne idu u književni jezik, a pisac ih ipak s Kad je medu navodnicima dio rečenice, ondá se rečenični znakoví stavljaju iza
kojih razloga upotrebljava: drugoga navodnika:
To je bila prava Mažuranič eva kuča, s prostranim balkonom, jer je »shodič« I tako nisam vidio kako se „prosi” .
obilježje starih naših kuča. (Novljani se šale da Mažuraniči najprije »balkun« Tko još vjeruje u „vrzino kolo” ?
židu pa istom ondá kuč u grade!)
To je dakle taj čuveni „liječnik” !
... odvedoše meu - kako veli teta - »bavlioteku«, koja če odsele biti mojom Kad se rečenica medu navodnicima prekida umetkom, zarez se stavlja iza drugoga
sobom. 246
navodnika ako sama rečenica na tom mjestu nemá rečeničnoga znaka; ako ga ima,
Málo je před tim stigao iz Velikog Gnijezda gdje je imao posla kod suda, i tu kod zarez se piše ispred drugoga navodnika:
Jure bijaše mu prvá »štacija«, da istrese i přetřese novosti koje je pohvatao.
»Bili smo«, reče Ivan, »kod njega na ručku.«
Ide on često u Trst, ali u „shopping” .
»Gospodine,« kaze čovuljakmome ocu, »kupite štogod!« (Prema: »Gospodine,
Prvo su ih zvali »remake«... kupíte štogod!«)
244 Kad su to preuzeta vlastita imena (osobná, zemljopisna, etnička, astronomska...), Rečenica se poslije upravnoga govora ne odvaja zarezom ako upravni govor zavr-
li tada se mogu pisati medu navodnicima ako je potrebno za prepoznavanje novoga šava upitnikom ili uskličnikom:

mHfs značenja:
»Apollo«, svemirski istraživački program
»Belje«, poljoprivedno poduzeč e
»Gdje ga je udarila?« pitaju se.
»Halo!« odazivlje se znanac.
Jí [ íí Ali poslije navodnika umjesto točke stavlja se zarez:
»Čistoč a«, gradsko poduzeč e za čišenje grada i odvoz smeč a „Ne vidi se” , reče jedna.
»Gorica«, tvornica emajliranoga posuda »To je ono«, jadikuje máti.
»Zvijezda«, prvá hrvatska tvornica ulja
»Dubrovnik«, »Esplanade«, »Panorama«, »Park« (hoteli)
Polunavodnici
»Komet«, radionica za popravak televizijskih aparata
»Forum«, časopis, arhitektonski biro. 247 Polunavodnici se u jezikoslovnim djelima upotrebljavaju kad se želi označiti zna-
Navodnike ne t řeba pisati kad je u tekstu veliko slovo dovoljan znak o čem je čenje koje riječi, ali se tada i prvi polunavodnik piše gore. Primjere v. u § 28. i 168.
riječ: Polunavodnici se mogu upotrebljavati i u drugim strukama kad se želi označiti da
To sam pročitao u novom Forumu. U današnjem Vjesniku iznenadila me jedna se riječ ili koja sintagma ne upotrebljava u svom opčem značenju, nego u posebnome,
vijest. - V Jeziku sam našao zanimljiv članak o velikom i malom slovu vlastitih a navodnici bi bili prejaka oznaka, a kosa slova s kojih razloga neprikladna:
imena u množini. .
U našem primjeru životinja imamo pojam kóji je u ovome kontekstu jedno -
Tako na samim ustanovama piše DUBROVNIK, ESPLANADE, GORICA... jer -
značan... Kontrahiranje analognih pojmová dobilo je naživ ,expressior con¬
je zbog samoga mjesta gdje se natpis nalazi, jasno što označuje, pogotovu kad piše cepts eiusdem realitatis’ - ,svepotpunijepoimanje iste stvarnosti'.
Hotel Jadran, KINO Grič. O uporabi polunavodnika umjesto navodnika v. § 275.

102 103
 Zagrade
248 Zagrade kao razgodakjače odjeljuju od ostaloga teksta jedan dio ili koju rečenicu
kao manje važnu, kojom se što dodaje ili tumači.
Ima vise vrsta zagrada: oble ( ), kose / /, uglate [ ] i vitičaste { }.
U beletrističkim tekstovima upotrebljavaju se samo oble zagrade, a u stručním
tekstovima i druge kako je uobičajeno u tim strukama.
Zagrade, kao i navodnici, sastoje se od dvaju dijelova: prvoga, otvorena zagrada
( , i drugoga, zatvorena zagrada ).
U zagrade se stavljaju riječi i rečenice koje služe za dopunjavanje i objašnjavanje,
249
koje pripadaju drugome sloju teksta i sl.:
Nekogjutra dode sestra Marica posteljici mojoj te mi tajanstveno šapč e:
„Vlade, otac supř išli!” (Ukuč i smo čakavski govorili.)
Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) uslužno najavi
Melkiorov ulazak.
On je (u njihovim predodžbama) došljak ...
A i ovu našu čistu, bijelu sestru ... Aciku (doista, ime je za kihanje, usputpo-
misli) i nju sam japokušao da zagrlim ipoljubim ...
U dramskome tekstu u zagrade se stavljaju didaskalije i obično se pišu kosim
slovima:
PETAR (Digne štap.): Napolje!
DUNJA (Izlazi.): Idem več - idem. (Ode.)
Ako se tekst didaskalija nakon označené osobě smisaono povezuje s njom, tada
može početí malim početním slovom i piše se bez točke na krajů:
PETAR (digne štap ): Napolje!
DUNJA (izlazi ): Idem več - idem. (Ode.)
Zagrade se upotrebljavaju u tekstovima u kojima nemá bilježaka pa se u njih stavlja
ono što bi inače došlo u bilješke.
250 Ako bi u zagradama trebale do či zagrade, tada se stavljaju uglate zagrade,
pogotovu kad se u návodu umeče pišev tekst. No zagrade u zagradama predmet su
stručnih tekstova, a to se rješava prema potrebama pojedinih struka.
Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako več třeba nešto označiti kao umetnuto,
naknadno dodáno, može se i zarezima:
Umjesto: Starije Kavran ( još uvijekpreko glave u vinu) opě t zaboravio sinovljev
glas ..., bolje bi bilo: Starije Kavran, još uvijek preko glave u vinu, opě t zaboravio
sinovljev glas ...
251 Rečenični znakoví kóji pripadaju zagradenomu dijelu stavljaju se u zagrade, a
ostali izvan njih, kao što pokazuju primjeri:
Ležim u kolijevci, a to svjetlo (sunčani odsjev odkakova stakla, što li?) titra
na cijelom stropu. - U svojem »Lišu« (u crtici »Što sam mislio umiruč i?«)
spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opačine mladanog mojeg
života bile před očima.
104
- Jediná moja máti (mučenica vječna!) reče da joj je milije da gudim nego da
se na krovpenjem ...
Zarez se stavlja samo iza drugoga dijela zagrade:
» Marice (tako se ona zvala), Marice, hoč eš li biti moja?« - Več pune dvije
godine nosi revolver u džepu (dvadeset i jedan franak je dao za njega), a ništal
- Ali da imaš samo toliko stida (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub i
kvrcnuo glasno), ti bi se ipakzamislio nad tim svim málo!
Ako se u zagradama nalazi čitava rečenica, svi znakoví kóji pripadaju toj rečenici
dolaze u zagrade, v. prvi primjer u § 249.
-
Tipovi slova kao razgodci
52 Katkada posebni tipovi slova ili náčin njihova pisanja služe za različite sintaktičke
potrebe, za označivanje rečeničnoga naglaska ili isticanja pojedinih dijelova, a katkada
i cijele rečenice.
Neki se pisci za to slu že razmaknutim slovima:
To samjatebi, tetkomoja, nekadvjerovao, a sada znadem da su Ijudi u blizini
manji!
»A što si izvjesio crni barjak?«
»Vrati se! — Čekárno te!«
Ne č ekajte!...
Ja na ovo svoje sigurno, a vi u surov í svíjet, makar to značilo i slobodu!
Ognjište! Svoje ognjište. U svojoj peč ini. Svoju vatru.
... upitao mepogledom dakle je ipak doktor?!, ali nije dospio zaustiti, jer
je domač in več odškrinuo.
Neno se zakvač io baš za ono moje spomenik , kao tobože - gle ti njega!
Spomenik! Ni šta manje!
253 Drugi se pisci za istu svrhu služe kosim slovima:
To je njihov svíjet, ta dva dugmiča...
Težimo za ma kakvim oslobodenjem. Vi to ne znáte, gospodine Melkiore, niste
bili oženjeni, jajesam.
Mi jedino známo da moramo nositi i donijeti pa nam nije dosadno.
Iznimno se za isticanje kojega rečeničnoga dijela ili cijele rečenice upotrebljavaju
veliká slova:
- Kroz svu... onakvu ... jaku maglu ... smo izašli ... ste vidjeli ... lijepo isplovili ... i
prošli, asadovdje, na toj vidljivosti... na svjetlu na otvorenom ... BRODOLOM!
- Ne kazem za našeg Barbu, a, ne, on č e se več znati POSTAVITI!
Bez posebnih razloga nije dobro za isticanje, pogotovu za rečenični naglasak,
upotrebljavati veliká ili podebljana slova.
105
 Nadrečeni č ni znakov í
Za označivanje odlomaka, večih cjelina i poglavlja u pisanome tekstu služi uvučen
redak , paragraf (§), zvjezdica (*), několiko zvjezdica, arapske i rimske brojke, rjede
red crtica ili točkica.
Primjeri za prvi náčin pisanja nalaze se u svakoj knjizi, a ostali bi tra žili velik
prostor pa se ovdje ne mogu navěsti. Zvjezdicom je u ovom priruč niku několiko puta
označeno daje daljnji tekst drugoga značenja ili daje primjer drugoga pisca.
Pisanje bez razgodaka
Služeči se pjesničkom slobodom , suvremeni pjesnici katkada pišu pjesme bez
ikakvih razgodaka, a katkada i prózu kao izraz tijeka svijesti. Dakako, gdjegdje takav
tekst zbog toga što nem á razgodaka, može biti dvoznačan , ali su dvoznač nosti u
pjesničkome jeziku dopu štěné.
257
106
PRAVOPISNÍ ! POSEBNI ZNAKOVÍ
Opci dio
Osim razgodaka u pisanju se slu žimo i drugim znakovima koje nazivamo pravo-
pisnim znakovima i nekim posebnim znakovima. Oni slu že da se označi kako napi-
sano třeba čitati ili imaju druge službě u pisanome tekstu.
Najvažniji su medu njima naglasak, du žina i genitivní znak jer se s pomocu njih
razlikuju gramatička ili semantička značenja i po tome idu u istu kategoriju kao i i1
slova. Razlikuju se od slova po tome što se u pisanome tekstu bilježe samo ondá kada
o njima ovisi značenje, tj. kad bi bez njih različite riječi ili oblici bili istopisnice. U
tome je smislu važna i točka, jer i ona ima razlikovno značenje.
Pravopisn í su znakov í:
brojke (1, 5, 21), crtica (-), duljina (-), dvotočje (:), genitivní znak ( ), izostavnik (’),
A
kosa crtica (/ ), kri žič (+, t, x), kru žič (°), navodnici i polunavodnici („” , » «, ’ ’) >
okomita črta ( | ), strjelica (-»), naglasci (", ', n, 0, paragraf (§), spojnica (-), tilda (~),
točka (.), upitnik (?), uskličnik (!), zagrade ( ), zarez (,), znak jednakosti (=), znak
nejednakosti (*), znak ponavljanja (” ), znak upučivanja (> , <), zvjezdica (*).
Jedni su pravopisn í znakoví ujedno i razgodci. Razlika je medu njima što razgodci
slu že za rastavljanje teksta na rečenice i rečenične dijelove, a pravopisní znakoví daju
napisanomu druga značenja.
Naglasci , duljina i genitivn í znak
Hrvatski knji ževni jezik ima četiri naglaska, dva krátká i dva duga. Obilježuju
se znakovima:
kratkosilazni " : luk , top, slá ma , pjě vati
kratkouzlazni ' : voda, žena, dobrota , zápjevati
dugosilazni n
: dán , lúk , pravda , pámtiti
dugouzlazni ' : klúpa, dobítak , iseljeníštvo, závidan.
Naglasci se u pisanome tekstu upotrebljavaju kad se bez njih ne bi znalo što
je napisano jer oni kod istopisnica imaju razlikovnu slu žbu. U hrvatskome jeziku
ima mnogo istopisnica, riječi i oblika kóji se jednako pišu, a razlikuju se samo na-
glaskom:
vúci (vukovi) - vúci (imperativ od vůči)
půra (tuka) - púra (žganci)
pust (netkáno sukno) - půst ( prazan , nenaseljen).
Da bi se mogla pročitati i razumjeti rečenica Skini to s vrata!, mora biti označena
naglascima: Skini to s vráta! Na vratu je to što t řeba skinuti. Skini to s vrátá! Na
vratima je to što třeba skinuti.
107
 Rečenica: Zvao vas tatom može se dvostruko razumjeti, prema izgovoru tatom
(ocem), tatom (lopovom).
Prema tome kad značenje zavisi samo od naglaska, potrebno ga je u takvom tekstu
obilježiti.
Istopisnice često pripadaju istoj vrsti riječi , ali mogu i razli čitima.
258 Naglasak se stavlja i kad je iz surječja jasno o kojem je značenju riječ, ali je za
to potrebno razmišljanje pa bilježenje naglaska olakšava čitanje i razumijevanje: . . .
osječ ala se dovoljno jaka da rovna tom ludom vatrom i da je nadmoč no zamara i
krot í . ( Desnica) - Svoju djecu pitaj žučju i moždinom / Zmajevih kostiju. (Názor)
Značenje je ’hráni’, za razliku od pitaj ’postaví pitanje’. - ... on se uznojio motajuč i,
svladavajuč i tréšnju i uzbudenje . (S. Novak) Oprjeka je trÿš nja ’proljetna vočka’.
Naglasak se stavlja kad pisac želi reci da upotrebljava naglašeni oblik kóji je
istopisnica s nenaglašenim: O, niste nás uvrijedili . O, niste nas uvrijedili. Nisám
vás pitao. # Nisám vas pitao.
* (prii.), hrvátski (prid. ) * hrvátski (prii. ). . .
Naglasak se obilježava i kad pisac želi da se riječ izgovori na odredeni náčin rádi
ritma ili autentična izgovora.
O sve če postati trulež. 1 crvotóčina. (Tadijanovič, da čitatelj ne pročita drugu
mogučnost: crvó točina .) - Ležatí nijem, nepó mičan, ko kip ... (Cesarič, Tiha
bolest, da izbjegne drugu običnije: nepómičan ) - Imamo jednu poruku za
gospódu Marijetu. - Što je Mářa? - Ko je dáli? Be-atrrriksss! (Desnica)
Naglasne oprjeke opčih imenica prema vlastitima kao bára Bára, lúka Lúka,
*
pero * Péro, zóra Zora... u pismu nije potrebno obilježavati naglaskom jer je veliko
* Genitivní znak. Genitivní je znak slomljen luk ( ). Njime se označuje geni ¬
slovo dovoljno razlikovno.
Duljina. Nenaglašeni slogovi mogu biti dugi i kratki . Dugi naglašeni slogovi u
259
pismu se označuju duljinom. Duljina je vodoravna crtica koja se stavlja izňad
slova koja označuju otvomike da se označí dug slog. Upotrebljava se u pisa-
nom tekstu kad je jedna riječ , rečenica ili dio teksta označen naglascima:
NÁ NOVU PLÓVIDBU
Vědri se nebo. Sůnce se ráda .
Piovi iz lůkě jedna láda,
Jedna što dugo stájáše u doku,
Svá izbijé na, s ránama na boku.
Móre ko máti vúčě je na krílo.
Ljúljá je, šápčě: Ništa nije bílo.
D. Cesarič
260 Često o duljinama ovisi značenje jer je duljina razlikovna u cijelim kategorija-
ma:
1 . u gen. mn. imenica m. i s. roda a-sklonidbe i i-sklonidbe:
dukata (jednoga) * dukátá (više njih ), jelena (jednoga) jelena (više njih),
*
108
národa (jednoga)* národa (više njih), djěla (jednoga) * djéla (više njih), zvóna
(jednoga) 51 zvána (vi še njih), imena (jednoga) # imé ná (više njih);
kosti (jedne) =č kosti (više njih), niti (jedne) * niti (više njih), stvári (jedne) *
stvári (više njih). ..
2. instr. jd. imenica m. i s. r. suprugom (mužem) * súprugom (ženom), Ivanom
(instr. od Ivan) ^ Ivanom (instr. od Ivana, žena), Žé ljkom (instr. od Ž eljko) *
Žéljkom (instr. od Ž eljka, žena)
3. prezent i imperativ 2. os. jd. glagola IV. vršte i V. vršte, -im: misii * misii! , nosi
násil , pláň* pláň!, bjÿž i * bjÿži!
4. izmedu neodredenih i odredenih pridjeva: (jedna) zelena (ta) zelená, (jedna)
blázena # (ta) blažená, (jedna) hrábra (ta) hrábrá
5 . pridjev od priloga: junáčki (prid.)* júnáčki (prii ), fráncuski (prid.)* fráncuski
Ima i drugih razlika kao oblást ’područje’ - oblast ’okruglasť, dóvesti ’kolima
dopremiti’ * dóvesti ’dovršiti vezenjem’, žica ’kovinska niť * žicá ’napasno traži’ .. . ,
kuká ’ kliň’ * kuká ’glasa se kuku, kuku, jadikuje’. . .
Za oznaku takve razlikovnosti nije uobičajeno da se u pismu stavlja sama duljina,
obično se stavlja s naglaskom osim kad je posrijedi genitiv množině. Ako na njemu
třeba označiti samu duljinu, tada se stavlja poseban znak kóji se naziva genitivní
znak.
A
tiv množině kóji je glasovno jednak genitivu jednine, (jednog) jelena ^
(mnogo) jelená, jer bi često u pisanome tekstu mogla nastati sumnja je li
taj oblik genitiv množině: Ni ponosnijeh zvona sa zvoniká ... (I. Mažuranič)
- .. . lač aju se konopá i potežu . (Názor) - Oduvijek ima tajnih veza / Izmedu
pjesniká i breza . (Cesarič)
Kad je iz samoga oblika ili drugih riječi potpuno jasno da je posrijedi genitiv
množině, tada se genitivní znak ne stavlja iako to neki pisci radě: kričanje galebová
(gen. jd. nemá -ov-) - bez zvijezdá (gen. jd. nije jednak genitivu mn., bez zvijezde)
- sipi sa visiná (genitiv jd. s visine ), . .. stavlja se ispod riječi koje seponavljaju
(tu
odnosna rečenica pokazuje daje riječ o genitivu mn . , u jednini bi ta rečenica glasila:
. .. stavlja se ispod riječi koja seponavlja).
Kratak se slog ni u naglašenome tekstu ničim ne označuje, osim iznimno, npr. u
dijalektološkim radovima.
Brojke
262 Brojevi se mogu ispisivati i brojkama, pogotovu veči . U mnogim se strukama,
posebno u matematici , brojevi ispisuju samo brojkama. Ima dokumenata u kojima se
traži da se brojevi ispisuju i brojkama i riječima. Kako se brojevi ispisuju riječima,
navedeno je u poglavlju Brojeva (§ 133. - 135.).
109
 U navodenju brojaka od do one se ne skračuju, nego se ispisuju sve: Ti su dogadaji Crtica katkada služi kao znak za ponavljanje:
opisani na sí r. 533. - 539., a ne piše se: na str. 533. - 9 ni 533./39. Tako se skra izlaz |
čeno
pišu samo kalendarske godine: školská godina 1947./48., proračun za godinu 2004./ - četverepola
05.
Oznake za bilješke u tekstu označuju se povišenom brojkom bez točke: - dimnog kanala
U novije vrijeme imamo i obradá hrvatskih dijalekata u SAD.33 - iz reaktora
33
Rudolf Filipovió: Hrvatski dijalekti u kontaktu s engleskim jezikom na području SAD,
dijalektološki Zbomik, sv. 5, Zagreb, 1981., str. 33. 37.
-
Hrvatski — pojačala
medujrekvencije.
Oznaka za bilješku stavlja se iza ostalih znakova (točke, zareza, ako posebni U matematici medu brojkama crtica s razmacima označuje ’manje’ (minus)
razlozi ne traže da bude drukčije. 35 - 5 = 30.
Bilješke se označuju i zvjezdicom, ili v. § 290.
Dvotočje
Povišena brojka označuje i izdanje neke knjige, ali se tada piše ispred godine
izdanja: Brozov pravopis izašao je u dva izdanja: 1892., 21893., a Broz Boraničev
' - u Dvotočje s razmacima upotrebljava se izmedu brojeva kao znak odnosa i čita se
četiri: 31904., 41906., 51911., 61916. obično prema:
263 Brojevi se obično ispisuju arapskim brojkama, ali se mogu ispisivati i rimskima. Zemljovid je izraden u razmjeru 1 : 100 000 ( jedan prema sto tisuča), -
Njihova je upotreba ograničena uglavnom na redne brojeve: III. reálná gimnazija Zemljovidi su izradeni u mjerilu 1 : 2 000 000 (jedan prema dva milijuna).
, Hrvatska je odigrala nogometnu utakmicu s Brazilom 1 : 1.
išao je u IV. razred V. muške gimnazije, Akademijin rječnik, knj. XX.; Poglavlje VIII ,
stanuje u Gundulič evoj 40/III , kao što je řečeno za upotrebu kose črte. Rádi bolje preglednosti s obje straně dvotočja pišu se razmaci.
Oznaka za pape i vladaře piše se rimskim brojkama: Henrik IV , Karlo V. Mudri, Dvotočje u matematici služi kao znak dijeljenja: 16 : 2 = 8. Dvotočje se upotrebljava
i Katarina II. Veliká, Grgur VII , Ivan Pavaoll., Benedikt XVI i kao razgodak, v. 224. - 226.
Rimskim se brojkama piše broj mjeseca u navodenju nadnevka: AkademikLjudevit Izostavnik
Jonke roden je u Karlovou 29. VII. 1907., a umro u Zagrebu 15. III. 1979.
Rimskim se brojkama ispisuju brojevi kad se želi naglasiti tradicija, kad ima više Izostavnik (apostrof ) piše se umjesto izostavljenoga jednoga ili několiko slova ili
i podjela i sl.: Godine Gospodnje MCMLXVI jednoga sloga: Je 1’ vrijedi? Ne dolaďte! Jeste li viď li? I kol’ ko sad morám platiti?
N Stan’te čas! Ne mo’š. (Ne možeš.) ’denja! 'Denja! (Dovidenja!)
Izostavnik se ne piše kad se izostavlja završno -i u infinitivu: napisat éu , uplašit
:
Crtica ga, izač , poč , u participu prezenta liječeč , privuč , rasječ , u veznicima al, il, nit i za¬
vršno u u veznicima izmed, med, mjesto otvornika nastaloga sažimanjem: U nočni
sat / Ušo je ko tat... (Matoš, Mord), miso (misao), iza veznika i priloga ko (< kao),
1
264 Crtica je znak kóji označuje odnos, udaljenost izmedu dviju ili više jedinica. Piše
se umjesto veze od - do, npr.: Uredovno vrijeme 9 - 12 i 14 - 16 sáti. Upisi su 10.- prek’sutra (prekosutra), kad se izostave prve dvije brojke godine: 29. XI. 05. - ... ne
30. rujna. Udaljenost Zagreb - Slavonski Brod iznosi 195 km. Prvi dio toga rječ
nika
.
pita tko je 91. pobio Hrvate u Lovincu.. ? (Ne třeba pisati ’05.)
obuhvač a slova A - O. Izostavnik se osobito često upotrebljavao na prijelomu 19./20. stolječa kad je uve¬
U takvu slučaju ne třeba ispred prvoga člana upotrijebiti prijedlog od: Upisi su od deno pisanje -ije, a pisci su htjeli označiti jednosložan izgovor dvoglasnika:
10. - 30. rujna. Ako se upotrebljava, ondá crticu třeba zamijeniti prijedlogom do: Rječnik! - Al r’ ječ nije leptir što je pao
Zoologu kakvom u mrežu, pa dvije .
Upisi su od 10. do 30 rujna.
Probole ga igle e da raspet gnjije
U športu izmedu protivníka u borbi ili utakmici; u takvu slučaju ima značenje
Uv’ jek jednak, on što živ sved drukče sjao.
’izmedu’ ili ’protiv’: Utakmica Dinamo - Hajduk. V. Názor, Riječi
Buduči da mnogi pisači strojevi i računala imaju samo jedan znak za crticu i ... Ja domovinu imam; tek u grudsam je skrio
spojnicu tada se upotreba tih znakova razlikuje tako da se s obje straně crtice ostavlja 1 bježat morám sv’ jet;
razmak, a spojnica se piše bez razmaka. U v’ jencu mojih sanja več je sve pogazio,
265 Crtica se upotrebljava u označivanju temperature kad se želi označiti daje ispod Al ovaj nije cv’ jet.
ništice. Jučer je bilo -5 °C. S. S. Kranjčevič, Moj dom

110 111
 Kosa crtica
268 Kosa crtica kao pravopisní znak ima u pisanju několiko slu žbi:
a ) označuje susjedna razdoblja: školské godine 1972../73.
b ) u ispisivanju broja kuče i kata, broja časopisa i godine:
Stanuju u Gundulič evoj ulici 6/11 (broj šest, drugi kat).
Clanak je objavljen u Filologiji 3/1962. ( broj tri, godine 1962.). - Zákon o
mjernim jedinicama objavljen je u NN 58/93., (u Narodnim novinama, broj
58, godine 1993.).
c) izmedu oznaka za mjere: tlak od 3 kg/cm2 (tri kilograma na kvadratni cen-
timetar). - Brzinazvuka je od 333 m/s ili 1 200 km/h (333 metra u sekundi,
na sekundu, 1 200 kilometara na sat)
d ) u jezikoslovnim djelima dviju jedinica koje imaju sinonimnu upotrebu;
bérba/bérba, bórba/bórba, s/sa , kfka...
e) u dokumentima gdje třeba upisati ime odredene osobě za koju se ne zna
kojega je spola ili kad se želi naglasiti ravnopravnost spolova: športaš/ica ,
voditelj/ica kandidat/kinja ... Ako dometak traži promjenu osnově, ondá
třeba ispisati cijelu drugu imenicu: liječnik/liječnica , učenik/učenica , za-
mjenik/zamjenica ...
269 f ) na krajů stihá kad se stihovi návode u vodoravnome nizu: Srč e je moje
umorno / 1 žudi tihi počinak / U sjeni mirnih stahala / Na ulazu u Beskraj-
nost. (D. Tadijanovié, Ž udnja srca) To znáči da su u izvorniku ti stihovi
5
napisani ovako:
Srč e je moje umorno
I žudi tihi počinak
U sjeni mirnih stahala
i" i .
"
' Na ulazu u Beskrajnost.
Kosa crtica u tekstu može služiti kao znak razlomka: 1/3, 1/8, 3/5 ( jedna trečina,
jedna osmina, tri pětině), umjesto vodorovné črte u matematici 1 , 1, 2 .
3 8 5
U nekim surječjima označuje dio neke cjeline: Loto 7/39, 6/45, što znáči sedám
brojeva od 39, šest od 45. Slično značenje ima u televizijskim programima: 9/11 znáči
devetu emisiju neke nizanke od jedanaest koliko ih ima ukupno.
Kri žic
270 Križiča ima više vrsta: križic s jednakim krakovima (+), križic s nejednakim kra-
kovima (f ), križic s kosim krakovima (*).
Križič s jednakim krakovima (+) naziva se i znak više (plus) jer se najčeše rabi u
matematici u zbrajanju i znáči ’ više, i’: 7 + 5 = 12.
Izvan matematike rijetko se upotrebljava u drugim prilikama: Pravilni sonet sastoji
se od četiri kitice u 16 stíhova (4 + 4 + 3 + 3), u bibliografskim podatcima: Knjiga
ima 325 str. + 3 str. pogovora.
112
Križič nejednakih kroková služi za oznaku čije smrti i stavlja se ispred godine:
Petar Grgec ( f 1937 ). Obično se upotrebljava u páru sa zvjezdicom koja označuje
godinu rodenja: Ivan Gundulič (*1589. f 1638.). Uobičajeno je da se godine rodenja i
smrti návode s crticom: Ivan Gundulič (1589. - 1638.) osim što je bio pisac, obavljao
je i razné úpravné i druge službě .
Križič nejednakih krakova može slu žiti i umjesto umrli , pokojní : Petar, sin f
Marka.
Križič kosih krakova (x) naziva se i množní križič jer se najčeše rabi u matematici
kao znak množenja: 5 x 2 = 10. Rabi se i za oznake veličině prostorija formata i
sl.: Stan se sastoji od jedne sobe 4 x5, sobice 3 x 2 i kuhinje. - Papir A4 veličině je
21x29,7 cm. - Molitvenici se obično izdaju u džepnome formátu 8 x12 ili 10 x15.
U množenju se množní križič piše s razmacima, a u oznaci veličině, formata i sl.
bez razmaka.
Kru ži č
Kružič se upotrebljava za oznaku toplinskoga i kutnoga stupnja, oba puta povišeno,
ali kad označuje toplinski stupanj, tada je priljubljen uz slovo, a kad označuje kutni
stupanj, tada uz brojku -5 °C, kut od 90°. Planinski dijelovi Hrvatske imaju srednju
srpanjsku temperaturu od 10 °C do 18 °C. - Koordinátě su Hrvatske 42°23' do 46°33'
sjeverne šiřině i 13°30' - 19°27' istočne dužině .
Navodnici i polunavodnici
272 Navodnici se upotrebljavaju kad se što navodí úpravo onako kako je izgovoreno
ili napisano.
Raspravljajuči o Matoševoj prozi, Antun Barac káže:
„Pisati hrvatskim jezikom neznačí prema tome samo upotrebljavati i hrvatske
riječi i hrvatsku sintaksu , nego dati , da u pismenom sastavku dode do izraza
ritam hrvatskogjezika i sve one njegove značajke, kakvih nemá ni u jednome
drugom jeziku.”
Veli čina malenih , Zagreb, 1947., str. 134.
273 U navodenju pisanoga teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati pa se prepisuju
čak i tiskařské pogrješke. (U navedenome Barčevu tekstu nije ništa mijenjano, pa ni
zarezi iako bi se oni po pravilima u ovom pravopisu pisali drukčije.) Ako je kóji dio
previše, može se izostaviti, ali to mjesto třeba označiti trotočjem (v. primjeru § 172.),
tiskařská se pogrješka označuje uskličnikom (v. § 283.), a ako se što ističe posebnim
tipom slova valja řeči u napomeni (obič no: isticanja moja). Nije dobro ni mijenjati
navodnike u polunavodnike (v. § 275.). Ako se tekst navodí u popularnije svrhe, može
se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskař ská pogrješka, ali se ni tada ne smije ništa
mijenjati što bitno utječe na sam tekst.
113

Imena poduzeča, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, raznih projekata,
pothvata, imena prometala, novina, časopisa i dr., pišu se bez navodnika kad je jasno
da su imena:
Astra, Ferimport, Generalturist, Ingra, Iris, Kerametal, Unikonzum, Varteks,
Zagrebačka banka, Gradska štedionica, Večernji list, Vjesnik, Jezik ...
274 Buduci da navodni znakov í utje č u na vizualnu sliku napisanoga, u novije
se vrijeme naslovi cesto pišu kosim slovima. Nije stoga potrebno upotrebljavati i
navodnike i kosa slova kao u primjeru:
Matoš nije bez razloga nazvao svoju knjigu »Pečalba« mjesto »Nadnica«.
Kad škole i druge ustanove iz počasti uzimaju u svoj naživ osobno ime i prezime,
navodnici se ne pišu ako je to ime i prezime u genitivu:
Osnovna škola Petra Preradovič a, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjčevič a,
Pjevačko društvo Vatroslava Lisinskoga ...
Ako je ime i prezime u nominativu, tada se vlastita imena stavljaju u navodnike:
Osnovna škola „Petar Preradovič", Gimnazija »Silvije Strahimir Kranjčevič «,
Pjevačko društvo »Vatroslav Lisinski«...
Ako nemá posebnih razloga, bolje je odabrati prvi náčin.
275 Kad se u rečenici koja se navodí s navodnicima, nadu riječi koje su veé označené
ir
Paragraf
Novi odlomak kojega teksta ili novi članak kojega zakona naziva se paragrafem, a
obilježava se posebnim znakom §. Kad se on piše, uz njega se ne stavlja točka niti sa
spojnicom dodaje nastavak, dakle u § 6. iu § 12. Ako bi bilo nedovoljno jasno na kóji
se oblí k misii, može se staviti nastavak: Veé je §-om 6. odvedeno ..., ali je tada bolje
ispisati slovima. Veé je paragrafom 6. odredeno ...
Dvostruki znak (§§) znáči množinu: §§ 3., 7., 9. - 11.
Umjesto naziva paragraf rabe se i nazivi članak i točka. Buduci da se naživ točka
rabi kao naživ za jedan razgodak i pravopisní znak, bolje je novi odlomak ili novi
članak zvati i obilježavati paragrafom.
Spojnica
273 Spojnicom se označuje rastavljanje riječi na slogove: do-mo-vi-na , dvo-stru-ki ,
pam-ti-ti..., kad se iz kojih razloga želi pokazati od kojih se glasova sastoji koja riječ:
'

navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako označiti, ondá su se dosad umjesto p-j-e-s-m-a, s-r-n-a, k-o-p-a-t-i ...; u odjeljivanju nastavka od osnově: klup-a , klup-e,
njih stavljali polunavodnici:
klup-i...; u odjeljivanju dometka od osnově: kop-ač, prijatelj-ica, hu-kati... , kad se
„Hrvatski su književnici veé u počecima preporodnog rada osjetili izražajnu
navodí sam dometak: Valja razlikovati dometke -(a)c i -ac, -(a)k i - ák .
snagu našegajezika. Mihanovič je u svojoj ,Reči domovini' ispravno tvrdio, da
li u nas ima izraza, kóji se ne dadu prenijeti ni u kakav stráni jezik . Draškovič je Spojnica je pravopisní znak kóji se upotrebljava kad se prvi dio riječi piše brojem:
svoju ,Disertaciju započeo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik, 11-člansko povjerenstvo, 75-godišnjica (ali 75. obljetnica) ili uz broj dodá nastavak ili
kojim se može izreci sve, što čovjek osjeca i misii.” dometak, npr. 20-ih godinaprošloga stolječ a, 30-akpotpuno sačuvanih staklenih urni.
(A. Barac, Veličina malenih , str. 146. U izvorniku stoji: »Reči domovini«,
Nastavke rednih brojeva ne třeba pisati sa spojnicom jer je točka dovoljan znak za
»Disertaciju«. Inače nije ništa drugo mijenjano, pa ni zarez.)
i Buduci da promjena navodnika u polunavodnike mijenja točnost navoda i da bi
redni broj, npr. svakog 20. u mjesecu , a ne 20 -og, osim ako ne bi bilo jasno daje riječ
zbog toga katkada moglo doči i do nesporazuma, bolje je ostaviti navodnike kako je u o rednome broju, kad bi on npr. došao na krajů rečenice.
i
'
. i’ izvorniku, a na početku i krajů cijeloga navoda staviti drugu vrstu navodnika, tj. ako tce pisane velikim slovima izmedu kráí
Kad se sklanjaju kráí tce i nastavka stavlja
“r su u izvorniku uporabljeni navodnici „” , ondá cjelinu navoda třeba označiti drugim se spojnica, v. § 161.
navodnicima » «, i obratno ili posebnim tipom slova. Primjer v. u § 227.
Spojnica je pravopisní znak kóji se pi še u polusloženicama (v. § 117., 125.) i u
rastavljanju riječi na krajů retka (v. § 149.).
]i '
:
Okomita crtica
276 Okomita crtica ozna čuje kutné minute, a okomita dvocrtica sekunde. Pise se Strjelica
podignuto uz brojku: kut od 90’40" . Iz praktičnih razloga tako se u televizijskim
programima označuje trajanje filma: Ž ivotinjska kamera: Opstanakpod nadzorom Strjelicom se katkada u jezikoslovnim djelima upučuje na normativno bolji, prepo-
279
(49'36’ j - Nikola Tesla, dramska serija (67 ) Legendami Tomstone, američ ki film
(124' 03"), ali nije dobro miješati oznake za kutné i vremenske jedinice jer se vremenske ručljiviji oblik:
minute označuju sa min, a sekunde sa s, a uz to su u televizijskim programima tri
sekunde nevažne na 124 minute.
—
č utke — > šutke; č uza > zatvor, uze...
moreplovac — > pomorac, mornar.
114
115
 Tilda
280 Tilda (valovita crtica) u jezikoslovnim, leksikonskim ili enciklopedijskim djelima
katkada znáči da se prethodna riječ ili njezin dio ponavlja, npr.:
-
hrvatski prid. kóji se odnosi na Hrvate i Hrvatsku, ~ národ, osječ aj, ~ običaji
napast: doč i u ~, dovesti u ~, ne uvedi nas u pušenje je on jeprava - „ ... o ulasku rat (sic!) USA uopée u ono vrijeme nije bilo govora...’’
- - -
tele-: ~fon, ~graf, kamera, komunikacija, objektiv ... , znáči telefon , telegraf ,
telekamera , telekomunikacija , teleobjektiv ...
Tilda u dijalektološkim djelima ozna č uje p ěti hrvatski naglasak , tzv. akut
( vodě ).
Točka
281 Točka se bilježi iza rednih brojeva jer napisana iza brojke znáči da brojku t řeba
čitati kao redni broj: 9. = deveti , za razliku od 9 što třeba čitati kao devet. Tako
pišemo: 2. četa (druga četa), 3. razred (treči razred), 2. svjetski rat (Drugi svjetski rat),
XX. stolječ e (dvadeseto stolječe), za razliku od glavnih brojeva kóji se brojkama pišu
;
bez točke: 15 godina ( petnaest godina), 32 čamca (trideset dva čamca), 165 stanovnika
(sto šezdeset pet stanovnika).
Buduci da točka iza brojke ima razlikovnu ulogu, t řeba ju pisati bez obzira dolazi
li iza nje kóji drugi razgodak ili pravopisní znak: na str. 17., 9., 14. i 17., u 5. - 8.
poglavlju , August Šenoa (1838. - 1881.) i bez obzira pišu li se brojevi arapskim ili
rimskim brojkama.
Rijetko se kad točka iza rednih brojeva ne piše:
Točka se ne piše u oznaci brojeva biblijskih navoda: 1 Kor 15, 12 ( prvá poslanica
Korin čanima, glava petnaesta, redak dvanaesti).
Iza rednoga se broja ne mora pisati u bibliografiji gdje je jasno da je posrijedi
redni broj.
Točka kao pravopisní znak služi za oznaku kratica, iza jednih se piše, a iza drugih
ne piše, a pravila o tome nalaze se u poglavljima Kratice i Znakoví i oznake.
Točka se u matematici katkada upotrebljava kao znak množenja , a stavlja se u
visini polovice retka 5 - 2 = 10.
Običnije se u toj slu žbi upotrebljava množni križič.
Upitnik
282 Dio rečenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znáči da je podatak
ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvrden ili je izražena sumnja u ono stoje
před takvim upitnikom:
Metod se kao svjetovnjakzvao Mihajlo (?).
116
Uskli č nik
Kao pravopisní znak uskličnik se upotrebljava u zagradama, sam ili s riječima
sic!, tako!, kad se želi istaknuti da je što vjerno prepisano, pogotovu ako se prenosi
tiskařská pogrješka ili kad se želi upozoriti čitatelja da na to obrati posebnu pozornost:
„Úřední ka zamijenjivaše (!) mlád spletkar.”
„ ... smatra da bi iz nastavě jezika i iz udžbenika, kojima je osnovna mana što
su »prepametni« (što uostalom nije samo »odlika« udžbenika iz jezika), trebalo
izbaciti sofisticiranu terminologiju (sic!) »veleučene« suvremene lingvistike..."
U prvome primjeru navoditelj uskličnikom upozorava da u izvornome tekstu piše
zamijenjivaše umjesto ispravnoga zamjenjivaše, u drugome da nemá prijedloga u, a
u trečem da pisac govori protiv pretjerane upotrebe tudica, a sam piše sofisticiranu
terminologiju .
Zagrade
Zagrade se sastoje od dvaju dijelova, prvoga ili lijevoga dijela (i drugoga ili des-
noga dijela).
Zagrade označuju dvoják oblik nekih riječi: ljubomor(a), čad(a), žed(a), ujediniv(ši).
U jezičnim djelima u zagrade se stavlja nepostojano a , jer se tako razlikuje do-
metak s nepostojanim a, od dometka s postojanim, npr. dometak (a)k od dometka
~
-ak: cvrč(a)k, cvrčka : zemljak , zemljaka, pet(a)k , pě tka : petak , petaka.
Ako bi se zagrade trebale nači u zagradama, tada se upotrebljava druga vrsta
zagrada, uglate, vitičaste i slomljene, [ ], { }, < >• Osim prethodnoga pravila, one se
upotrebljavaju prema pravilima pojedinih struka.
Drugi dio zagrada, desni, stavlja se iza rednih brojeva u nabrajanju: 1), 2), 3)...
Tako se postupa i kad se u toj službi upotrebljavaju veliká ili mala slova: a), b), c), A),
B), Q...
Ne valja u toj slu žbi stavljati zajedno točku i drugi dio zagrade.
Za rez
Zarez slu ži kao desetinski znak, npr. debljine 0,5 m ( póla metra), godišnja stopa
inflacije 2,9 posto, 36,8 °C (38 celzija i osám desetinki). - Vruéica može biti stalna, s
dnevnim razlikama manjim od 1 °C, ipromjenjiva, s dnevnim kolebanjima od 1,5 °C.
Ispred desetinskoga zareza i iza njega ne dolazi razmak . Ne valja umjesto dese-
tinskoga zareza upotrebljavati točku.
Zarezom se odjeljuju i milijuni , a tisuče točkom, sve bez razmaka medu njima :
Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika. Kako taj náčin nije baš pre-
gledan, pogotovu ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati s bjelinama
umjesto zareza i točke: 4 437 460.
Zarez se stavlja u vremenskoj oznaci izmedu sáti i minuta, npr. Sastat č erno se u
9,35.
117
 U surječju u kojem se upotrebljava takav náčin mora biti jasno da se misii na Znak upučivanja s otvorem na lijevoj stráni u nekim jezikoslovnim djelima upučuje
vremensku oznaku jer bi se inače moglo shvatiti kao devet cijelih i 35 stotinki. na normativno bolju, stilski neutralniju riječ ili oblik, katkada i u rječniku ovoga pra-
U biblijskim navodima zarez se stavlja izmedu oznake za poglavlje i redak, npr. vopisa: amidža > stric, moreplovčev > mornarev, pomorčev, porijeklo > podrijetlo,
Lk 10, 25 (Evandelje po Luki, deseto poglavlje, 25. redak), 1 Kor 13, 1 - 8 , što znáči: surutka > sirotka.
prvá Pavlova poslanica Korinčanima, 13. poglavlje, od 1. do 8. retka. U matematici znakoví upučivanja pokazuju daje što veče ili mánie od naznačené
veličině: 5 > 3, 1 < 9.
Znakjednakosti
Zvjezdica
286 Znak jednakosti izjednačuje dva jezična oblika kóji su ravnopravni ili u čemu isti:
Katkada je u jezičnimpriručnicima označena riječ koja je po čemu nepreporučljiva
—
tad = tada, svečarov svečarev, dotaci = dotaknuti.
ili nenormativna:
U matematici znakjednakosti označuje jednakost brojaka s njegove lijeve i desne
straně: 3 + 5 = 8, 7 - 3 = 4, 6 x 2 = 12, 10 : 2 = 5. —
* dvorioc » dvorilac, dvorioca
* dokej — > džokej
Zvjezdica služi u tekstu za oznake bilješke i piše se povišeno iznad retka u kojem
Znak nejednakosti se navodí:
Poskakuje u sobi neke gospe
287 Znak nejednakosti pokazuje da dva oblika ili dvije riječi nisu ravnopravni ili u
čemu isti: snop * snob (glasovna oprjeka), luk + luk (naglasna oprjeka), rijeka Rijeka Po želji lutnje razbludne.*
(pravopisná oprjeka).
^
* Neki drže daje to aluzija na zaljubljenu čud Eduarda IV.

Znak ponavljanja Ako bilježaka ima vise, tada se mogu označiti s dvije ili tri zvjezdice:
Udovicu*

: 288 Znak ponavljanja, kóji je po oblí ku jednak prvome dijelu navodnika, dolazi ispod
riječi koja se ponavlja:
Besmisleno je da za kojega čovjeka kažemo da ima glavu, nos, oko, ruku , uho,
ali ako to ipak kažemo, ondá to obično znáči nešto drugo:
Učinio,** blebetuše su te,
U kraljevini ovoj moč ne.
* To je opět Elizabeta, koja je bila udovica nakon smrti Johna Greya, kadje polazilaza
kralja Eduarda IV.
ima on glavu - pametan je on čovjek

** To nije historijski, jer je Elizabetin otac bio grof, a máti vojvotkinja i jer Jane Shore
nos - osjeti on opasnost , dobar posao (na vrijeme)

r oko
ruku
- ima dobar dar zapažanja, dobar je strijelac
- vješt je, precizan je u poslu
nije nikad bila plemkinja.
Običnije je da se više bilježaka označuje povišenim brojkama, v. § 262., a zvjez-
dicom ako je samo jedna, posebno ako se izdvaja iz niza normalnih bilježaka, ako što
uho - sve čuje, sve sazna. potječe od druge ruke, uredničke i sl.
Kao znak ponavljanja dolazi i crtica, v. § 265. U povijesnim jezičnim priručnicima zvjezdica ispred riječi ili oblika znáči da nisu
potvrdeni u jezičnim spomenicima, da se samo pretpostavljaju: slast < *sladtb , krasti
Znakov í upuč ivanja < *kradti , mesti < *metti.

289 Dva znaka upučivanja obratnoga su značenja, ali u istoj službi, označuju da riječ ili
oblik do šiljka postaje od riječi ili oblika kóji stoji do otvora: Gubec > Gupca , Gupca
< Gubec znáči daje oblik Gupca postao od oblika Gubec.
U starijim djelima ti su se znakoví zvali znakoví podrijetla i označivali su u jeziko-
slovnim djelima da se oblik do šiljka razvio od oblika kóji stoji do otvora cělb > cijel
cio; san < sbnb , synb > sin, bježati < b ÿž ati < běgěti.

118 119
 PRAVOPISN Í
RJEČNIK
r ;í:
"
'

i.
: ; :íi
i! í ! '

1'

11 1'
.

!li : n

I.
!•

ii:
l

I •!«

l>
‘.
i
!' •

'
! :i i

i

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJEČNIKU
Pravopisní je rječ nik posebna vrsta rječ nika pa je radi razumijevanja njegove
naravi i boljeg slu ženja njime potrebno znati što se u njemu nalazi ili ne nalazi i zašto.
U pravopisní rječnik ne ulaze sve riječi hrvatskoga književnoga ježí ka, nego sa¬
mo one u kojima se javljaju nedoumice kako se pravilno pišu. Prema pravopisním
pravilima i dosadašnjoj pravopisnoj tradiciji to je ovo:
1 . U pravopisnome se rječniku nalaze:
a ) riječi koje u sebi sadržavaju slova za glasove c, c, dž, d, h , dvoglasnik liel
(kojí se piše sa ijé) i na istim mjestima njegove zamjene je-e i-
b) riječi s glasom j kao i one bez njega kad su pravopisní problem
c ) riječi koje u svojim oblicima ili u svojoj tvorbi prema osnovnome obl íku
ili prema osnovnoj riječi imaju glasovne promjene zbog jednačenja po
zvučnosti, mjestu tvorbě i zbog ispadanja glasova
d ) riječi ili oblici kóji se jednako pišu, istopisnice, a razlikuju se samo naglas-
kom
e) riječi kod kojih postoji kolebanje bilježe li se kao složenice, polusloženice
; 1
ili odvojeno kao dvije riječi
. 1: f ) riječi koje se pišu velikim početním slovom
IK g ) tudice u kojima postoji kolebanje pišu li se prema pisanju ili prema izgo-
’
ll : voru u jeziku iz kojega potječu
)
h proširenije kratice.
Zbog ograničena opsega rječnika i njegove naravi ne mogu se unijeti sve riječi
koje bi se u njemu trebale naci. Zato su riječi od a) do c) unesene u velikom
izboru, a riječi od d) do h) u manjem izboru.
2. U rječniku se u načelu ne nalaze riječi koje ni u kojem smislu nisu pravopisní
problem, kao što su afinitet , akcent , akcident , anarhistica, anglist , antago¬
nist , artist , aristokrat ... Stoga na temelju činjenice da koje riječi nemá u pra ¬
vopisnome rječniku, ne valja donositi zaključke o njezinoj vrijednosti ili o
potpunosti ovoga rječnika. Sve što je dosad řečeno, kazuje da u pravopisnome
id rječniku ne třeba tražiti odgovore na pitanja u svezi s onim riječima i njihovim
oblicima koje zbog svojega glasovnoga sastava ne ulaze u pravopisní rječnik.
k: 3. U rječniku se nalaze riječi pojedinih stmka samo u onoj mjeri u kojoj ima¬
ju širé značenje i znatno su proširene u svakidašnjoj upotřebí, a pravopisní
su problem. Uskostručne riječi i kad su pravopisno zanimljive, u načelu nisu
unošene u ovaj rječnik. Tako u njem nem á riječi kao acijanoblepsija , leukoci-
topenija , miringektomija, ornitofenologija , poliadenomatoza, poliakrilbenzol i
drugih sličnih . Njihovu pravopisnu problematiku třeba rješavati u okviru po¬
jedinih struka.
1
122
4. Hrvatski se pravopis odreduje prema hrvatskome književnome jeziku i zato
se u njemu ne nalaze dijalektizmi, folklorizmi, provincijalizmi, individuáln ě
tvorbě, zastaijelice i sl., osim iz posebnih razloga.
5. U opisu jezika vrijedi načelo: ili pravilo ili popis. Htijuči pomiriti te dvije
krajnosti, nastojali smo da samo neke kategorije budu u rječniku što potpunije
donesene, a neke samo u odredenu broju, da budu zastupani samo svi tipovi,
a druge se jedinice ostvaruju analogijom, kako se u jezičnoj beskonačnosti
najčeše i čini.
6. Buduči daje nemoguče u pravopisní rječnik unijeti sve kratice, nastojali smo o
tvorbi usavršiti pravila pojedinih tipova kratica, a ostvarenja ostaju kao odgo-
vomost pojedinih pisaca.
7. Osobná imena i imena mjesta unosili smo u pravopisn í rječnik ako su pra¬
vopisn í problem. S druge straně takva imena imaju večinom zakonski odreden
oblik pa ne mogu imati dmkčije oblike i kad bi ih pravopisno trebala imati.
Jedino su unesena imena švih država svijeta jer se ona pišu kako je uobičajeno
u hrvatskome jeziku i po izgovoru.
8. Teškoču zadaju osobná imena jer se iz pomodnih razloga često nadijevaju u
likovima kóji nisu u skladu s hrvatskim jezikom i pravopisom. U načelu se
valja držati pravila da su osobě vlasnici svojih imena, ali nisu sklonidbe. Ona
se sklanjaju, koliko je to moguče, po pravilima hrvatske sklonidbe. Tako se uz
uobičajeni lik ženskoga imena Lidija javlja i pomodni lik Lidia , a sklonidba
-
třeba biti kao daje u nominativu Lidija, dakle gen. Lidije, dat. Lidiji , inst. Lidi
jom.
9 . Imena se stanovnika mjesta upotrebljavaju u načelu onako kako ih upotreblja-
vaju sami stanovnici mjesta bez izrazitih dijalekatnih obilježja i pravopisní
rječnik može samo djelomično dati popis etnika kóji su i pravopisní problem .
Zbog toga je u rječniku samo Orahovčanin , ali Bjelovarac i Bjelovarčanin dok
se ne ustali upotreba jednoga, kao što Vukovarac.
10. Anglizmi naviru danas u hrvatski jezik u velikome mnoštvu i postavlja se prob¬
lem kako ih valja pisati, izvomo, što znáči da imaju status tudice, ili po izgo ¬
voru, što znáči da su štekle status usvojenice. Unošenje u í ječnik u jednome ili
drugome liku značilo bi da su sastavni dio hrvatskoga književnoga jezika i kad
su nepotrebne ili kad su glasovno neprihvatljive. Nemá prema njima odnosa
kao što je nekad postojao prema germanizmima, kad je normativní frltar bio
veoma gust, tako daje večina ostala na razini razgovomoga jezika. Zato je broj
anglizama i náčin njihova pisanja sveden na odredenu mjeru, a uz njih su često
dané i hrvatske zamjene kao upozorenje na još uvijek živu tradicijsku težnju da
se zamijene domačim riječima.
11 . Turcizmi se u načelu u ovakvu rječniku ne mogu u potpunosti izbječi jer ú p ¬
ravo te riječi često imaju glasove č , č , dž, d, kolebaju se u upotřebí glasa h , a
ima dosta hrvatskih pisaca kóji su ih upotřebljavali. Kako su one danas u hrvat ¬
skome književnome jeziku rubne riječi ili zastarjelice, one su u ovaj rječ nik
123

unošene s priličnim ograničenjem. Tko ih posebno třeba, a nalazi se u pravo-
pisnoj nedoumici, potrebno je da ih potraži u drugim priručnicima.
12. Pravopis ne može iješavati upotrebu imenica sa sufiksima -lac i -telj , branilac/
branitelj , molilac/molitelj, tuiilac/tužitelj, prve ulaze u pravopisní rječnik zbog
pojedinih padeža, molioca, moliocu , a druge samo kad imaju kóji razlog kao
mučitelj , označitelj , i zato ulaze u manjem broju. Zbog toga ne valja donositi
zaključke o jezičnoj vrijednosti jednih ili drugih. To se rješava po tvorbenim,
značenjskim i upotrebnim kriterijima.
13. Imenice na -antkinja, -entkinja , -istkinja (debitantkinja , pretendentkinja, akti
vistkinja ) jesu pravopisní problem, a usporedne imenice na -antica , -entica,
-istica (debitantica, pretendentica, aktivistica) nisu, i zato bi prve trebalo
unijeti u rječnik, a druge ne bi. Buduči da se u novije vrijeme prve sve vise
napuštaju i umjesto njih se upotrebljavaju druge, to bi unošenje u rječnik prvih
stvořilo netočnu sliku i otežalo jezični razvoj, i zato nisu unesene u pravopisní
rječnik. Koliko se upotrebljavaju, dovoljno je znati da se upotrebljavaju sa t ,
a ne bez njega.
14. U rječnik nisu uneseni ni pridjevi na -ioni jer su oni svojom glavninom izašli
iz upotrebe današnjega hrvatskoga književnoga jezika, umjesto njih upotreblja¬
vaju se pridjevi na -ijski , pa koliko třeba, u rječnik su uneseni oni. Kako po
abecednome redu dolaze na mjestu pridjeva sa -ioni , to zbog toga postupka
ne če biti večih teškoča. Ako ih tko ipak upotrebljava ili želi upotrijebiti, valja
-
znati da završavaju na -ioni , a ne na ijoni.
15. U rječnik nisu uneseni ni pridjevi od imenica ž. r. koje završavaju na -čica jer
bi imale -čičin (beračičin , crtačičin, češljačičin ... ), a ti se likovi u praksi ost-
varuju samo iznimno (umjesto njih se obično upotrebljava genitiv posvojni) pa
ukoliko se takvi pridjevi nalaze u pravopisním priručnicima, uneseni su u njih
kao normativní konstruktu
16. Pravopis ne može razriješiti ni dvojakost izmedu pridjeva kóji se odnose na oso¬
bu i struku kojom se ona bavi , anatomski , demagoški , filozofski ... , anatomij-
ski , demagogijski , filozofijski ... Buduči da se prví odnose na obje imenice,
anatome i anatomiju , demagoge i demagogiju , filozofe i filozofiju ... , a drugi
se cesto upotrebljavaju iz pomodnih razloga, to bi sustavno unošenje drugih
poremetilo normalnu jezičnu sliku, stoga su i oni unošeni u veoma ograničenu
opsegu.
:
17. Buduči da se kemičari nisu složili u normiranju kemijskih spojeva, a to naj-
češe znáči u tvorbi pridjeva od kemijskih počela, nego se kolebaju izmedu
triju mogučnosti: 1. da ih tvore po sustavu opčega književnoga jezika, a to
-
znáči prvenstveno sufiksima -ni , eni , -ski (željezni , srebreni , aluminijski ), 2.
po posebnome kemijskome sustavu u kojem imaju přednost sufiksi -ov , -ev , -in
{ željezov , srebrov , aluminijev ), 3. po imeničkome tipu, po tipu polusloženica
(željezo-oksid , srebro-oksid, aluminij-oksid). Buduči da 3. tip za hrvatski
književni jezik nije prihvatljiv, a kako nemá nikakvih ni jezičnih ni stručnih
(kemijskih) razloga za drugi tip, u pravopisní su rječnik pridjevi od kemijskih
124
r
počela uneseni po prvome tipu ako su pravopisní problem. Ako kóji kemičar
želi upotrebljavati pridjeve po 2. tipu u § 25. naznačeno je kako se pišu.
18. Pravopis ne može do kraja razriješiti pitanje hoče li se u tvorbi nesvršenih
glagola upotrijebiti sufiks -avati ili -ivati , osvjetljavati ili osvjetljivati. Takvi
su primjeri doneseni uglavnom prema jezičnoj praksi. Tko želi odabrati bolji ,
odabir třeba napraviti prema tvorbenim pravilima.
-
19. Glagoli na č i { dici , doseč i , dotaci ... ) , normalna su izrazna sredstva hrvatskoga
književnoga jezika i zato se nalaze u pravopisnom rječniku, a njihovi pamjaci
- na -ti (dignuti , dosegnuti, dotaknuti ... ) , samo iznimno jer nisu pravopisní prob¬
lem. Koliko glagoli na -č i zastarijevaju i koliko se rjede upotrebljavaju, to se
ne može opisivati u pravopisu.
20. Uz pojedine riječi koje su ušle u pravopisní rječnik, unošeni su i njihovi oblici
i kad nisu pravopisní problem, ako neki od njih i ne bi mogli izazvati kakvu
pravopisnu nedoumicu, npr. uz Boboviša, Cavle unesen je i DLIBobovišima,
Cavlima iako je njihov pravopisní problem riješen več u nominativu.
21 . Tako imenice koje u genitivu množině imaju nepostojano a , a nisu pravopisní
problem, nisu unošene u rječnik, npr. sorta, G mn. sorata, sorta , sorti. Ako jesu
zbog pravopisnih razloga, ondá su uz takvu riječ navedeni i oblici za G mn.
i kad ih ima više. Tako je uz pečurka G mn. pečuraka, pečurka i pečurki , uz
svjedodžba G mn. svjedodžaba, svjedodžba, svjedodžbi.
22. Instrumental zbimih imenica na -ad unesen je samo s nastavkom -i jer likovi
-
s nastavkom -ju, kóji bi dao adu , nisu potvrdeni u praksi, a nisu ni vjerojatni,
kao što balavčadu , derištadu , mačadu ...
23. Imenice ž. r. na -est , -ost imaju ujd. -ešu i -esti , -ošu i -osti , ali poredak ne
znáči da se prvomu oblíku daje přednost. To odreduje gramatika, a ne pravopis.
24. Riječi su obilježene naglascima samo kad se jednako pišu, a različito izgo-
varaju, inače su bez naglaska. Time je řečeno da je to pravopisní, a nije pra-
vogovomi rječnik.
25. Kada je s kojih razloga bilo potrebno, uz pojedine riječi navedena su osnovna
značenja, obično kad se uz tudicu naznačuje kako se to káže domačom riječi.
Rijetko je domača riječ objašnjena stranom kao perutac ( egzem). Upučivanje
na bolju riječ ili oblik svedeno je na najnužniju mjeru.
26. Uz neke riječi ili oblike navedene su brojke koje upučuju na paragraf u pra-
vopisnim pravilima. To je učinjeno uglavnom kod primjera za sastavljeno i
rastavljeno pisanje riječi kad bi za tumačenje uz natuknicu trebalo mnogo pro¬
stora, a moglo bi se dogoditi da ni tada ne bude dovoljno jasno kad třeba pisati
jedno, a kad drugo.
27. Riječi koje se pišu sastavljeno, stavljene su u svoj abecední red kao i ostale
riječi. One koje se pišu rastavljeno, stavljene su u abecední red imenice ili
zamjenice, a ne prijedloge, npr. veze na jeseň , podjeseň, u jeseň ne če se nači
pod na , pod, u , nego pod jeseň. Isto vrijedi i za takve veze sa zamjenicama pa
če se veze za me , za mnom nači pod ja.
125
 28. Znakom > kao upučivanje na bolju, stilski neutralnu riječ služili smo se u ogra-
ničenu opsegu, npr. amidža > stric, Bečlija > Bečanin, baša i baša > vrt . . . Na
početku se takvih primjera nismo služili zvjezdicom kao znakom jaké ili jače
stilske obilježenosti. Češce smo za tudice umjesto znaka > stavili u zagrade
kako se to hrvatski káže, npr. čošak (ugao, kut), čurak, čurka (kožuh), džilit
(koplje)...
29. Ne nade li se koja riječ u pravopisnome rječniku, a po navedením bi pravilima
trebala biti, a ni po analogiji se ne može odrediti njezin pravopisní lik, molimo
korisnike da se slobodno obrate autorima i oni če dati potrebno objašnjenje, a
riječ zabilježiti za usavršavanje novih izdanja.
30. Kratice koje su upotrijebljene u ovome pravopisnome rječniku, protumačene
su na abecednome mjestu u samome rječniku.

PRAVOPISN Í
RJEČNIK
ij

y
f Íli
lf
"
Í-

126
 a Ahmed

A aeromiting
aeromotorist
a prvo slovo hrv. abecede aeronautički
a znakza ar; oznaka za akceleraciju, ubrzanje aerostatički
A znakza ampér; krát. za akuzativ aerotransport
a. a. krai , za lat. ad acta {hrv. m. s.) Afganistan; Islámská Država Afganistan
abdikacijski {država)
abdericanin mn. abderičani (ograničen Afganistanac, Afganistanca,
malogradaniri) Vjd. Afganistanče, G mn. Afganistanaca
abecedarij aforističan , aforistična
abiturijent aforistički
abolicijskiprema abolicija ’poništenje, afrički [
ukinuče’ Afrikanac, Afrikanca, Vjd. Afrikanče, G mn. :
abolicionist Afrikanaca
abolicionistički prema abolicionist Afrikančev
abonentski Afrikánka DL jd. Afrikanki, G mn. Afrikanki
abonman ( pretplata, predbrojka) Ag znak za srebro
Aboridžin (Praaustralac) aga DL jd. agi; piše se sa spojnicom s osobní m
Aborigin { Praaustralac ) imenom: Hasan-aga, Smail-aga, kao sraslica
Abraham piše se spojeno: Husaga, Suljaga
Abrahamov; krilo Abrahamovo agencijski i
Abu Dhabi {zem.) G Abu Dhabija aginica piše se: Hasanaginca i Smailaginica;
Ac znak za aktinij usp. aga
adagio (,glaz.) mn. adagia aginičin prema aginica
; Addis Abeba { grad), G Addis Abebe
agitacija
:: agitacijski
a-deklinacija , a-sklonidba
adherencija agitatoričin prema agitatorica
m
í|
adhezija agnostičar > agnostik
:I adjektiv { pridjev)
adjunkt
agrafičan, agrafična
agrafično ( prii.)
agrarčev prema agrarac
adsorbirati
s adsorpcija
agrobotanički
agroekološki
adsorpcijski
agroturizam
adstrat
, agrokemija
A-dur
agrotehnički prema agrotehnika
advent (<došaše)
Ahasver
adventistički

ť adžamijski {adžamijsko pjesništvó)

Ad žamovci, Adžamovaca { selo )
ahat
ahavac, ahavca, Vjd. ahavče, G mn. ahavaca
( kóji je bio za to daseuG mn. piše -ah)
adutant G mn. adutanata A heja ( pov.)
aerobioza Ahejac, Ahejca, Vjd. Ahejče, G mn. Ahejaca,
aerodinamičan , aerodinami čna prema Aheja
aerodinamič ki Ahejčev
aerodrom {uzletište, zračna luka) Aheront (mit.)
aerofobija Ahil i Ahilej ( ime )
aeroklub Ahilov; Ahilova peta
aeromehanički ahistorizam , ahistorizma
aeromehanika Ahmed (ime )

129
if ;
i.
 aj atol all aluminijski aluvij anglistič ki
^

ajatolah , ajatolasi Albanija; Republika Albanija ( država) aluvij analeptičan , analeptična

ajrae(h) (razg ); ajme meni! Albanka DL jd. Albanki, G mn. Albanki alva > halva analitičar
ajnštajnij ( znak Es) Albankin Alzašanin prema Alsace analitičarka DL jd. analitičarki, G mn.
ajnštajnijski albanski Alza šanka DL jd. Alzašanki, G mn. Alzašanki analitičarki
akademčev preraa akademac alčica um. od alka Alžir; Demokratska Narodna Republika Alžir analitič ki
akademičar ( sveučilišni slušač ) alegoričan , alegorična ( država i glavni grád ) anamnestič ki
akademički prema akademac alegorički Al žirac, Alžirca, Vjd. Alžirče, G mn. Alžiraca anarhičan, anarhična
Akademijin prema Akademija alegoričnost Al žirka DL jd. Alžirki, G mn. Alžirki anarhija
akademijski prema akademija i Akademija aleja; Aleja Blaža Jurišiča ( u Zagrebu ) aljamiado v. alhamijado anarhističin
akademik ( prema Akademija) Aleksandrija ( zem.) Am znak za americij anarhistički
akademkinja aleksandrijski amajlija > hamajlija anarho - ( npr. anarhoindividualist)
akcenatski aleluja ambar, ambara anastatički
akcentuacija alem-kamen ambijent anat. krát. za anatomski
akcentuacijski alergičan , alergična ambrozija Ančica
ako li i akoli (v. § 146.) alfa-zrake ambrozijski Andě mn. ž. r., G Anda, DLI Andama
akovčič alergoterapija ambulantno-bolnič ki Andora; Kneževina Andora (država)
akribičan , akribična alergotest ambulatorij Andrea G Andreje
akribič nost, akribičnošu i akribičnosti alfabetski americij ( znak Am) Andrija; Andrija Kačič Miošič ( hrvatski pjesnik )
akromatičan , akromatična AI fatah americijski andrijevač ki /?ram7 Andrijevci !
akromatičnost, akromatičnošu i akromatičnosti alhamijado ( šp. aljamiado) američki Andrijevci ( zem ), Andrijevaca
akromatski Alibaba Američ ki Djevičanski otoci ( závisní terotorij ) Andrijevčanin
akromazija ( bezbojnost ) alibi, alibija; alibi-igra Amerikanac , Amerikanca, Vjd. Amerikanče, Andrijevčanka DL jd. Andrijevčanki, G mn.
aksiomatič ki alijenacija N mn. Amerikanci, G mn. Amerikanaca Andrijevčanki
<! Amerikančev
aksiomatski alijenacijski Andrijica prema Andrija
akšamlučar alimentacija ametice i hametice Andrijičin
: ak šamluč iti, akšamlučeči alimentacijski ametistni anděl i andeo
akt N mn. akti; ne *akta ( drugo je lat. ad acta) alkalič an , alkalična amfiteatar, amfiteatra, G mn. amfiteatara andelak , andelka, Vjd. andelče, mn. andelci,
aktinidija ( bot ) alkaloid amfora G mn. andelaka
aktinij ( kem., znak Ac) alkemičar amid ža > stric andelčič
aktinijski alkemija a-mol Andelija
Í, aktivističin prema aktivistica alkemijski amonij andelski i andeoski; Andeoska tvrdava ( u Rimu)
aktivistički alkemistički amonijač ni andeo , anděla i anděl

|1 aktualan , aktualna alkoholičar amonijski andeoski i andelski

akumulacijski alkoholičarev i alkoholičarov amortizacijski aneksionistički
1 akustičan , akustična alkotest amo -tamo anemičan , anemična
!
akustič ki alkotest ampér ( mjera) anemičar
akvadukt alogičan Ampére, Ampěrea (ime ) anemičarka DL jd. anemičarki, G mn.
akvarij alogičan ampersat anemičarki
akvatorij Alpe mn. ž. r., G Alpa, DLI Alpama ampersekunda anemičnost, anemičnošu i anemičnosti
AI znak za aluminij alpinac , alpinca, Vjd. alpinče, G mn. alpinaca amputaci]'ski anemija
Alah ( vlastito ime božanstva ) ( vojnik ) anabaptističin anestetičan , anestetična
alaj- barjak alpinistički anabaptistički anestetičar
alaj-čauš Alsace ( zem.) Anakreont ( grč. pjesnik ) anestetičarka DL jd. anestetičarki, G mn.
alatničar alsaški prema Alsace anakreontski anestetičarki
alaukati , alaučem, alauči, alaučuči altruistič ki prema altruist anakroničan , anakronična angelika DL jd. angelici ( bot )
Albanac , Albanca, Vjd. Albánce, N mn. alt-saksofon anakronističan, anakronistična Angelika ( žensko ime)
Albánci, G mn. Albanaca aluminij ( znak AI) anakronistički anglističin
Albančev prema Albanac aluminijski anakronizam , anakronizma anglistički

130 131
anglo -američ ki Arabija
airabisticki astmatičarka

anglo -američki; anglo-američki savez Antonije

arabisticki armirač
angloamerič ki prema Angloamerikanci Antonijev
Arapin arnaucenje prema arnautiti
Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci) Antonijica prema Antonija
Arbanija > Albanija aromatičan , aromatična
Angloamerikanci ( Amerikanci engleskoga antropologija
podrijetla ) arčiti > harčiti Arpadovič; dinastija Arpadoviča ( pov.)
antropološki
Angola; Republika Angola (država) Argentina; Republika Argentina ( država) arpadovički
anuitet ( bank )
angora; angora-mačka, angora-kunič argon ( znak Ar) arsen ( znak As)
Anžuvinac Vjd. An žuvinče
Anguilla (zem.) argonski arseničan , arsenična
anžuvinski, Ludovik Anžuvinski
Aničica hip. od Anica a ono arhaičan, arhaična arsenovodik
Aničin prema Anica aor. krát. za aorist arhaističan, arhaistična arsenski prema arsen
anihilacija aoristni arhaistički arterijalan , arterijalna
animalistički apagogički; apagogički doka ž arhaizam, arhaizma, N mn. arhaizmi, G mn. arterijski
arhaizama arteriosklerotičan , arteriosklerotična
animistički apatičan , apatična
anion
arhajski artič ok N mn. artičoci ( bot.)
aperitiv-bar
Ankica hip. od Anka aplauz arhandel/arhandeo i arkandel/arkandeo artificijelan , artificijelna
arheolog mn. arheolozi artikulacijski
Ankičin prema Ankica apodiktičan , apodiktična
antagonistički apodiktič ki
arheol. krát. za arheološki artiljerac, artiljerca, Vjd. artiljerče, G mn.
arheološkiprema arheolog i arheologija artiljeraca (topnik)
antarktički prema Antarktika apoen
arhetip artiljerčev
Antarktika (kontinent ) apokaliptičan , apokaliptična artiljerijski
antialergijski apokaliptički
arhi- u složenicama: arhidakon , arhiepiskop...
arhidakon artističin
antialkoholičar apolitičan , apolitična artistički
arhiepiskop
antialkoholič arka DL jd. antialkoholičarki, apolitički Aruba (autonomna oblast )
Gmn. antialkoholičarki arhijerej
apolitičnost, apolitičnošu i apolitičnosti
arhijerejski; Arhijerejski sabor arupski prema Aruba
antibiotičan , antibiotična apostolski; Djela apostolska (knjiga )
arhimandrit As znak za arsen
antibiotički apotekaričin prema apotekarica
arhimandritski asambleja > skupština
anticiklona apoteoza
arhipelag (otočje ) aseptičan, aseptična
antič ki prema antika i Antika apozicija
arhit. krát. za arhitekturni aseptički
antidržavni > protudržavni apozicijski
arhitekt asignacijski
antifašistič ki ; Antifašistička fronta žena aprioristički
arhitektonski asimetričan, asimetrična
( pov. krát. AFŽ ; Dan antifašističke borbe apsolutan , apsolutna
( spomendari) arhiv asimetrički
apsolutistički
Antigva i Barbuda (država) apsolutizam, apsolutizma arhivistički asimilacijski
antiimperijalist arhont asinhron > asinkron
apsorpcija
antiimperijalistički apsolvent arijac , arijca, Vjd. arijče, G mn. arijaca asinkron
Antikrist i Antikrst (osobni nadimak) arijevac, arijevca, Vjd. arijevče, G mn. asinkroničan , asinkronična
apsolvirati
antikrist i antikrst (nevjernik ) arijevaca (Arijev pristaša) Asirac, Asirca, Vjd. Asirče, G mn. Asiraca
apsorbirati
antimon ( znak Sb) aristokracija Asirija ( pov.)
apstinencija
antimonski aristokracijski asistentičin prema asistentica
apstinirati
antipatičan , antipatična aristokratski a-sklonidba
apstrahirati
antipatija ariš asocijacija
apstrakcija
antisemit aritmetičar astat ( znak At)
apstraktan , apstraktna
antiseptičan , antiseptična aritmetičarka DL jd. aritmetičarki, G mn. astatni prema astat
apstraktistički
aritmetičarki astečki prema Astek
antologičar apsurd
aritmetički astigmatičan , astigmatična
antologičarev i antologičarov apsurdan , apsurdna
aritmičan, aritmična astmatičan, astmatična
antologičarka DL jd. antologičarki, G mn. apsurdnost, apsurdnošu i apsurdnosti
antilogičarki arkandel/arkandeo i arhandel /arhandeo astmatičar
ar. krát. za arapski, arak
antologičarkin arkiv > arhiv astmatičarev i astmatičarov
Ar znak za argon
antologičarov i antologičarev arktički prema Arktik astmatičarka DL jd. astmatičarki, G mn.
Arabija ( zem. ) astmatičarki
Armenija; Republika Armenija ( država)
132
133
 astmatik
autodrom autoelektričar Babogredčev

astmatik Vjd. astmatiče, mn. astmatici i audio - kao prvi dio složenica piše se
astmatičar sastavljeno: audiometrija autoelektričar avion bolnica G jd. aviona bolnice ( zračna
astr. krát. za astronomski autogara ža bolnica)
audiotehnika DL jd. audiotehnici A-vitamin i vitamin A
astrahan (krzno) audiovizualan, audiovizualna autohton; autohtona kultura
autohtonost, autohtonošu i autohtonosti avlijski > dvorišni
astrofizi čar auditorij
astrofizički autokefalan , autokefalna Avnoj , Avnoja i AVNOJ, AVNOJ-a ( pov ),
Augije (miř.) kratica za Antifašisti čko viječe narodnog
astronautič ki autokracija
Augijev; Augijeve st áje oslobodenja Jugoslavije
ašija ( kuhar ) augur autokritičan , autokritična azaleja ( bot )
ašinica (kuhinja, gostionica) august > kolovoz
autokritičar azbestni
at (konj)
August ( jme )
autokritičarka DL jd. autokritičarki, G mn. azbučni ; azbučni red
At znak za astat autokritičarki
aureola autokritički azbuka DL jd. azbuci > abeceda
atakirati, atakirajuči aureomicin Azerbajd žan; Republika Azerbajd žan ( država )
ata še, atašea, mn. atašei autokritika DL jd. autokritici
auspicij automehanič ar Azerbajd žanac , Azerbajdžanca, Vjd.
atavisti čki Azerbajd žanče, G mn. Azerbajdžanaca
Australac, Australca, V jd. Australče, G mn. automehaničarev i automehaničarov
ateistič ki Australaca Azerbajd žanka DL jd. Azerbajdžanki, G mn.
atelijer automehanič ki Azerbajdžanki
Australčev
atelijerski automehanika DL jd. automehanici azerbajd žanski
Australija; Australski Savez ( država)
atelje > atelijer automobil Azija ( zem )
Australka DL jd. Australki, G mn. Australki automobilist
Atena ( zem ) Austral kin Azijac , Azijca, Vjd. Azijče, G mn. Azijaca
atenski prema Atena automobilistički
australski Azijka DL jd. Azijki, G mn. Azijki
athezija autonomist
Austrija; Republika Austrija (država ) azijski
athezijski autonomistič ki
Austrijanac , Austrijanca, V jd. Austrijanče, Azoř i mn. m. r., G Azora
Ati č anin N mn. Atičani prema Atika autopostaja
G mn. Austrijanaca a ždaja
Atičanka DL jd. Atičanki, G mn. Ati čanki autoprijevoznik
Austrijančev A žič Lokva ( mjesto )
atički autoput > autocesta
Austrijanka DL jd. Austrijanki, G mn. a (alfa), npr. a-zrake
atika DL jd. atici (arhit ) autoreli
Austrijanki
autoritet
Atika DL Atici ( zem ) austrijski
autostop
B
atipičan ( netipičarí) Austro -Ugarska i Austro- Ugarska Monarhija
autosugestija B znak za bor
Atlant ( div) ( pov.)
autotransport Ba znak za barij
atlantski prema Atlant; Atlantski ocean austro -ugarski (austrijski i ugarski )
autsajder baba ( stara žena)
atlas ( 1 . zbirkazem. karata, 2. vrsta tkanině ) austrougarski prema Austro- Ugarska
Atlas ( gorje ) avangardist Baba ( planina , rt )
aut-crta
atlaski prema Atlas avangardistič ki babičin prema babica
aut. krát. za automobilistički
atlasni prema atlas avanturist babič enje
autarhičan, autarhična
atlet avanturistički babičiti, babičeči
autarhi čnost, autarhičnošu i autarhičnosti
atletičar avenija > prilaz, široka ulica, veleulica babič ki
autarhija ( samovlada) babič ( grožde, vino)
atletičarka DL jd. atletičarki, G mn. atletičarki avijacija > zrakoplovstvo
autarhijski
atmosféra ( znak atm) avijatičar Babic ( prezimé)
autarkija ( dovoljnost samom sebi )
atmosferski avijatičarev i avijatičarov Babilon ( pov )
autentičan , autentična Babilonac, Babilonca, Vjd. Babilonče, G mn.
atoksi č an , atoksična avijatičarka DL jd. avijatičarki, G mn.
autentič nost, autentičnošcu i autentičnosti avijatičarki Babilonaca
atomistički autistički
atoničan , atonična avijatičarov i avijatičarev Babilonija ( zem )
auto - kao prvi dio složenica piše se sastavljeno, avijatičarski babilonski; babilonsko su žanjstvo ( pov )
atrakcija v. dalje
atrakcijski avijatič ki prema avijatika Babina Greda ( selo)
autobiografija
atrij avijatika DL jd. avijatici > zrakoplovstvo Babin potok ( potok)
autocesta aviomehaničar Babino Polje ( selo )
atrofičan , atrofična autocisterna
Au znak za zlato aviomehaničarev i aviomehaničarov babinjač a
autodidaktič ki aviomehaničarski bablji; bablje ljeto
audijencija autodrom avion > zrakoplov Babogredč ev
134
135
 Babogredae
balvanč ič balzam bdijenje

Babogredae, Babogredca, Vjd. Babogredče, G bajalac, bajaoca, Vjd. bajaoče, G mn. bajalaca Baranjac , Baranjca, Vjd. Baranjče, G mn.
mn. Babogredaca (čovjek iz Babině Grede ) balzam
Bajram balzamirati Baranjaca
babogredski prema Babina Greda baranjskiprema Baranja i Baranjac
Babogretka DL jd. Babogretki, G mn.
bajronist prema Byron bambadava ( prii )
bajronistički Banačanin N mn. Banačani (čovjek iz Baňatá) barapčič
Babogretki i Babogredaka (žena iz Babině
bajuneta Banačanka DL jd. Banačanki, G mn. barapčina
Grede )
Babogretkin Bak , v. Bah, Bakho Banačanki ( žena iz Baňatá) Barbados (država)
baboličan , babolična Bakač bančiti, bančeči barbarin N mn. barbari
bakanalija ( pijanka ) bandijera > zastava Barbarin prid. prema Barbara
bacač
bakanalije mn. ž. r. ( svečanosti u část Baka, Banglad éš; Narodna Republika Bangladéš barčica um. od barka
bacački
boga vina) (država ) Bari čin prema Barica
Bačinci G mn. Ba č inaca ( zem )
bakandža > okovanka baničin prema banica barij ( znak Ba)
Bačka DL jd. Bačkoj ( zem )
bakantičin Banija ( zem., dio Karlovca; pokrajina u barijera
bač va G mn. bačava Hrvatskoj, danas običnije Banovina)
bakantski barijski prema barij
Bač vanin Banijac, Banijca, Vjd. Banijče, G mn. Banijaca
bakar, bakra ( znak Cu) barjač ič
Bačvanka DL jd. Bačvanki, G mn. Bačvanki (čovjek s Banije/Banovine)
Bakho ( mit.) barkača
bač vanski Banijčev
bakičin prema bakica baruničin prema barunica
bač var Banijka DL jd. Banijki, G mn. Banijki i
bakrač barutnjača
bač varev i bačvarov Banijaka ( žena s Banijé)
bakračič um. od bakrač bas bariton G jd. basa baritona ( pjevač )
bačvarica Banijkin
bakrorešev prema bakrorezac bas -gitara
ba č varnica banijski
bač varov i bačvarev bakrorezac, bakroresca, Vjd. bakroreše, bank. krát. za bankarski
bastion
G mn. bakrorezaca baša i bašéa > vrt
bačvarski; bačvarski obrt bankin prema banka
bakrorezački Bašanin N mn. Bašaniprema Ba ška ( zem )
bač varstvo G mn. bačvarstava bankokracija
baksuz > nesreča (Jig. nesretan čovjek) Bašanka DL jd. Bašanki, G mn. Bašanki
bačvast Banova Jaruga DL jd. Banovoj Jaruzi ( zem )
i If . bakterija bašanski; Bašanska ploča
'

Bač vice (zem., dio Splita) banovac, banovea, Vjd. banovče, G mn.
m ba č- Fila
bakterijski
Baku , Bakua ( zem )
banovaca
banovački
Bašaršija (trg u Sarajevu )
baš- čauš
baé- Iva
balansirati, balansirajuči Baš-Čelik
i . Bačinska jezera
balastni prema balast
banovič
Banoviči ( zem ) bašeni > vrtni
bačo ( brat )
balavče, balavčeta, zb. balavčad, balavčadi, Ijd. banovina ( bansko područjé) bašica um. od baša
badač
balavčadi; i V jd. od balavac baša i baša > vrt
badnjačkiprema Badnjak Banovina ( pokr. u Hrv )
balavčič um. od balavac banuti Baška Voda ( zem )
badnjak (drvo)
balavčina Banjaluč anin i Banjolu čanin ( čovjek batačič
Badnjak i Badnji dan ( dan uoči Božič a)
balavičin prema balavica iz Banjaluke/Banje Luke ) batačina
badnji; Badnja večer (večer uoči Božiča)
balaviti, balaveči ( koga, što) Banjalučanka DL jd. Banjalučanki, G mn. bataljon > bataljun
badnjič
balavjeti, balavim, balaveči ( sliniti; postajati Banjalučanki i Banjolučanka bataljun
Badnji dan i Badnjak ( dan uoči Božič a) slinav) banjaluč ki i banjolučki batič
baglič balavijenje, gl. im. od balaviti / balavjeti Banja Luka i Banjaluka ( zem.) DL jd. Banjoj batistni uz batisteni
Bah i Bak, Bakho (mit ) balčak mn. balčaci Luci i Banjaluci bauljati i bahuljati > puzati
Bahami (država) baldahin Banjolučanin i Banjalučanin bazén
bahamski; Bahamski otoci ( zem.) balističar Banjolučanka DL jd. Banjolučanki, G mn. bazgovača
bahatost, bahatošu i bahatosti balistič ki Banjolučanki i Banjalučanka bazičan , bazična
bahnuti , bahnem , običnije banuti Balkanac , Balkanca, Vjd. Balkanče, G mn. banjolučki i banjalučki bazilej
bahoriti ( bajati ) Balkanaca bapskiprema baba bazilič ki
Bahrein; Kraljevina Bahrein (država) Balkanka DL jd. Balkanki, G mn. Balkanki baptisterij bazilijanac, bazilijanca, Vjd. bazilijanče,
bahtati , bahéem, bahčuči baltički; Baltičko more ( zem ) baptistički G mn. bazilijanaca
bahuljati i bauljati > puzati baltosiavenski baračica um. od baraka Bazilije ( ime )
bajač baltski > baltički baračina uv. od baraka bazlamača ( vrsta pité )
bajačica balvančič Baranja ( zem.) bdijenje i bdjenje
136 137
lil
i :
 bdjenje Bermudi bezbožničin
bernardinae
bdjenje i bdijenje, Knjiga bdjenja ( pjesnička Belgijanac , Belgijanca, Vjd. Belgijanče, G mn. besposličarka DL jd. besposličarki, G mn.
zbirka) Belgijanaca
bernardinae , bernardinca, Vjd. bernardinče,
G mn. bernardinaca ( pas) besposli čarki
bdjeti, bdim i bdijem... bde i bdiju , bdeéi i Belgijanka besposličarov i besposličarev
bdijuči, bdah, bdio, bdjela, bdij
besadržajan , besadr žajna
belgijski besan , besana (bez sna) besposličarski
BDM krát. za Blažena Djevica Marija besavjesnik Vjd. besavjesniče, N mn.
beí išanski prema Beliše besposličiti, besposličeči
Be znak za berilij Belišée { zem ) besavjesnici > nesavjesnik bespotreban , bespotrebna > nepotreban
beba ( lutka) besavjesno > nesavjesno
Belize (država ) besprijekoran , besprijekorna; komp.
Beba (osobni ženski nadimak ) belkantistič ki prema belkantist besavjestan, besavjesna > nesavjestan besprjekorniji
bebičin bescarinski; bescarinska zóna besprijekornost, besprijekornošu i
belkantist
Becič; Becičeve stube (u Zagrebu ) besejen besprijekornosti
belkanto { glaz )
Beč { zem ) besejenje besprimjeran , besprimjerna
Belostenec, Belostenca { hrv. leksikograf )
Bečanin mn. Bečani bescvjetan, bescvjetna besprimjeren ( prid.)
Belud žistan { zem )
Bečanka DL jd. Bečanki, G mn. Bečanki bescvjetnica besprimjerenost, besprimjerenošu i
belzebub {sotona)
bečati, bečeci besilan, besilna besprimjerenosti
Belzebub {davolskipoglavicd)
bečki; Bečki listici ( pov.), Bečki kongres ( pov.), besjeda G mn. besjeda besprimjernost, besprimjernošu i
Bečka šumá {zem ) belzebupski prema belzebub i Belzebub
Bembaša ( u Sarajevu)
besjediti, besjedeči besprimjernosti
Be čkinja > Bečanka besjednica bespuče
Bc č lija > Be čanin b- mol
besjedničin besramnički
Beč lijka > Bečanka bend žo, bendža, bend žu, bend žom besramnik Vjd. besramniče, N mn. besramnici
besjednički
bečar benetatl, benečem, benečuči
besjednik Vjd. besjedniče, N mn. besjednici besramnost, besramnošu i besramnosti
bečarac , beéarca, Vjd. beóarče, G mn. bečaraca Benin; Republika Benin {država) bcstidnica
besjedni štvo G mn. besjedništava
bečarev i becarov benkovač ki prema Benkovac bestidničin prema bestidnica
besjedenje prema besjediti
bečariti se, beéareéi se Benkovčanin mn. Benkovčani bestidnički
! bečarov i bečarev Benkovčanka DL jd. Benkovčanki, G mn.
Benkovčanki
besjemen
besjemenica bestidnik Vjd. bestidni če, N mn. bestidnici
| bečarstvo G mn. be čarstava
bečaruša benjamin (miljenik )
besjemenost, besjemenošu i besjemenosti
beskičmenjak Vjd. beskičmenjače, G mn.
bestjelesan , bestjelesna
bestjelesnost, bestjelesnošu i bestjelesnosti
J! bedastoča Benjamin {ime ) beskičmenjaci (slabič ); beskralježnjak ( za bestranački
Bedekovčina {zem ) Beocija > Beotija ( pov.) životinje) besunčan
bedrenjača { bedrena kosi ) Beočanin N mn. Beočani prema Beotija { pov ) beskoljenka DL jd. beskoljenci, G mn. besvijest, besviješu i besvijesti > nesvijest
bedu í n Beočanka DL jd. Beočanki, G mn. Beočanki beskoljenki ( bot )
besvjesno ( prii ) > nesvjesno
B -dur Beotija > Beocija beskonačan , beskonačna
besvjestan , besvjesna > nesvjestan
bedž beotski prema Beotija, v. i Beocija beskonačnost, beskonačnošu i beskonačnosti
besvjestica > nesvjestica
berač beskraj; u beskraj
-
beg; Husein beg, beg Husein
beskralježnjak Vjd. beskralježnjače, N mn.
bešavan , bešavna ( kóji je bez šava); bešavne
begovičin prema begovica beračica cijevi
beskralježnjaci
begovič berački bešast 7 jd. bešašu i bešasti
beskučnica
behar > cvijet berekinč e, berekinčeta, zb. berekinčad { pokr ) bešastan , bešasna > nečastan
beskucnič ki
beharati > cvasti, cvjetati beriberi , beriberija
beskučnik Vjd. beskucniče, N mn. beskučnici bešastiti, bešašóah, bešašéen, bešasteči
behaviorist beričet > blagoslov, napredak bešaše
beskuéništvo
behavioristíč ki bericetan , beri četna besmisao , besmisla bešinje > bezakonje
behaviorizam, behaviorizma beril ( dragulj ) bešutan , bešutna
besmislica
bejzbol ( igra) berilij { znak Be) besmrtan , besmrtna bešeutnik Vjd. bešeutniče, N mn. bešutnici
bekerel (mjerna jedinica, znak Bq ) berilijski besmrtnički bešutnost, bešutnošu i bešutnosti
bekhend ( u tenisu ) berklij { znak Bk) besnježan , besnježna beta-zrake
beletristič ki prema beletristika berklijski bespomoéan, bespomoéna Betlehem ( zem )
Belgija; Kraljevina Belgija {država) Berlinac , Berlinca, Vjd. Berlinče, bespomocnost, bespomoénošu i B -vitamin i vitamin B
Belgijac, Belgijca, Vjd. Belgijče, G mn. G mn. Berlinaca i Berlinčanin bespomočnosti bezakonički
Belgijaca berlinski; Berlinski kongres ( pov.) besposličar bezakonje
Belgijka DL jd. Belgijki, G mn. Belgijki Bermudi , Bermuda; Bermudski otoci besposličarev i besposličarov bezbožničin prema bezbožnica
138 139
 bezbo žnice biblijski bilo
bibliotečni
bezbožnice Vjd. od bezbožní k bezručan , bezru čna bijelo u dvočlanim pridjevima kad se želi
bezbrad ( prid. ) bezub ( prid ) bibliotečni istaknuti oba dijela : bijelo crven, bijelo
bezdan , bezdana bezubost, bezubošu i bezubosti biciklistički modar, bijelo plav, bijelo zelen...
bezdjelica bezumnički
bič bijelo - u polusloženicama: bijelo-crven, bijelo-
bezdjetan, bezdjetna bezumniče Vjd. od bezumnik
bičalje modar, bijelo-plav, bijelo-zelen, crven-bijeli-
bezdjetnica bezumnost, bezumnošu i bezumnosti
biče, bičeta um. od bik plavi...
bezdjetnost, bezdjetnošu i bezdjetnosti bičevalac , bičevaoca , V jd. bičevaoče, G mn. Bijelo Brdo ( selo )
bezuspješan , bezuspješna > neuspješan bičevalaca
bezdušničin prema bezdušnica bezutje šan , bezutješna Bijelo more ( zem.)
bičevanje bijelonja i bjelonja
bezdušnički bezutješnost, bezutješnošu i bezutješnosti bičevati, bičujem, bičujuči bijelost , bijelošu i bijelosti
bezdušniče V jd. odbezdušnik bezuvjetan , bezuvjetna bičič um. od bi č i bik
bezgačnik Vjd. bezgačniče, mn. bezgačnici bezuvjetno (svakako ) bijelj, bijelja, mn. bjeljevi
bičji prema bik
bijeljenje prema bijeliti (se) i bijeljeti
bezglasan , bezglasna bezuvjetnost, bezuvjetnošu i bezuvjetnosti bičkarati, bičkarajuč i
bczglasnost, bezglasnošu i bezglasnosti bezuzročan , bezuzročna bijeljeti , bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela,
biče bijeleči ( postajati bijel )
bezgraničan, bezgranična bezuzročnost , bezuzročnošu i bezuzročnosti bidermajer ( stil )
bezgrješan, bezgrješna bezvjerac, bezvjerca, Vjd. bezvjerče, G mn. bijeljeti se, bijeleči se ( biti bijel )
Bid ( zem )
bezgrješnica bezvjeraca Bijeljina ( zem )
bife, bifea > buffet
bezgrješničin bezvjeran , bezvjerna bijenale
bigamistič ki
bezgrješnički bezvjerje biješ N mn. bjesovi
biglisati, biglišem, biglišu či
bezvjerka DL jd. bezvjerki, G mn. bezvjerki bijesan , bijesna; komp. bješnji i bjesniji
bezgrješnik bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za 1. os. jd. i
bezgrje šno bezvjernica 1. i 2. os. mn. bijesnica i bjesnica
bezgrje šnost, bezgrješnošu i bezgrješnosti bezvjerničin BiH; kratica za Bosna i Hercegovina bijesnik Vjd. bijesniče, mn. bijesnici
bezjač ki prema bezjak bezvjernik Vjd. bezvjerniče, N mn. bezvjernici Bihač , Bihača ( zem ) bijesnost, bijesnošu i bijesnosti
bezlatičnica { bot ) bezvjerstvo Bihačanin mn. Bihačani i Bišanin prema bikini, bikinija , mn. bikiniji (vrsta kupač ega
bezličan , bezlična bezvjetrica Bihač kostima)
bezličnost, bezličnošu i bezli čnosti bezvlade Bihačanka DL jd. Bihačanki, G mn. Bihačanki Bikini (atol )
bezmatičan , bezmatična bezvlaše i Bišanka bikomičan , bikomična
bezmliječan , bezmliječna bezvremen bihački i bišanski bilabijal
i bezmliječ nost, bezmlije čnošu i bezmliječnosti bezvremenost, bezvremenošu i bezvremenosti bijah ibjeh (odbiti) bilabijalan, bilabijalna
bezna čajan , beznačajna bezvrijedan , bezvrijedna bijeda bilabijalnost, bilabijalnošu i bilabijalnosti
beznačajnički bezvrijednost , bezvrijednošu i bezvrijednosti bijedan , bijedna; komp. bjedniji bilanca
beznačajnič e Vjd. od beznačajnik bezvrijednostan , bezvrijednosna bijednica bilancirati, bilancirajuči
beznačajnost, beznačajnošu i beznačajnosti bezvučan , bezvučna bijedničin bilancist
beznačelan , beznačelna bezvučje bijednik Vjd. bijedniče, N mn. bijednici bilanč evina ( bank )
beznačelnost, beznačelnošu i beznačelnosti bezvučnik N mn. bezvučnici bijednost, bijednošu i bijednosti bilančn í prema bilanca
beznade bezvučnost, bezvučnošu i bezvučnosti bijedenje prema bijediti Bí le ( nadimak; ime magarcu po boji dlake )
bezobličan, bezoblična beždrjeban , beždrjebna bijeglVmn . bijezi ( poet ) i bjegovi Bileča ( zem )
bezobli čnost, bezobličnošó u i bezobličnosti bežičan , bežična; bežični telefon bijel , bijela; komp. bjelji i bjeliji; Bijela kuča Bilečanin N mn. Bilečani
(rezidencija američkih predsjednikay, Bijelo
bezočan , bezočna bežilan , bežilna Bilečanka DL jd. Bile čanki, G mn. Bilečanki
more (zem.); bijeli Zagreb
bezočiti, bezočeči beživotan , beživotna bile čki
Bijela ( selo )
bezočnica beživotnost, beživotnošu i beživotnosti
Bijela Stijena ( selo) Bili Brig ( selo)
bezočnički bežučan , bežučna ( kóji je bez žuči) bilijar
bijelac, bijelca, Vjd. bijelče, G mn.
bezočnik Vjd. bezočniče, N mn. bezočnici bežučnost , bežučnošu i bežučnosti bijelaca; konj bijelac bilijarda ( broj )
bezočnost, bezočnošu i bezočnosti Bi znak za bizmut Bijelac, Bijelca ( pripadnik bijele rase ) bilijarskiprema bilijar
bezoporučan, bezoporučna bibernjača (bibernica) bijel bjelcat bilijun ( broj )
bezosječajan , bezosječajna bibličar Bijelčevprema Bijelac bilingvistički
bezosječajnost, bezosječajnošu i biblički bijeliti, bijeleč i (činiti što bijelim ) Bilbao G jd. Bilbaa
bezosječajnosti Biblija (knjiga ) bijeliti se, bijeleči se (činiti sebe bijelim ) bilo ( puls; planinska kosa ) Senjsko bilo
bezrje čno { prii ) biblijski bijelka DL jd. bijelki, G mn. bijelki bí lo ( s . r. pridjeva glagola biti)
140 141
; j
 Bilogora
bivstvo
w Bizant bjeloóčnica
I
Bilogora ( zem ) biologija Bizant bjelina i
bilogorski biologinja Bizantija bjeliočev
bilo kakav biološki Bizantinac, Bizantinca, Vjd. Bizantinče, bjelitelj i bjelilac
bilo kóji biomehanič ki G mn. Bizantinaca bjelkast
bilo kolik biomehanika DL jd. biomehanici bizantinac, bizantinca, Vjd. bizantinče, bjelo- prema bijel u složenicama: bjelócrven,
bilo što biometrijski G mn. bizantinaca ( spletkar) bjelómodar, bjelóplav, bjelózelen (v. § 127.)
bilo tko biosféra bizantinski prema Bizantinac i bizantinac bjelo- prema bijel u nekim složenicama'.
bjelódan, bjelolik, Bjelórus (v. § 127.)
biljac , biljca (gunj ) biostanica ( biološka stanice,r) bizantski prema Bizant
bjelobrad
Biljarda (dvorana za bilijar u crnogorskom birač , birača bizmut ( znak Bi)
bjelobrk
cetinjskom dvoru) Birač, Birča ( kraj u Bosni ) bizmutni
biljčica um. od biljka bjanko -mjenica ( bank ) bjelocvat
biračiti, biračeči
biljeg N mn. biljezi, G mn. biljega bječ va > čarapa bjeloča
birački prema birač i Birač
biljega DL jd. biljezi, G mn. biljega > biljeg bjedilac, bjedioca, Vjd. bjedioče, G mn. bjelódan
birališni prema biralište
biljegovati, biljegujem, biljegujuč i bjedilaca i bjeditelj bjelogardijac , bjelogardijea, Vjd. bjelogardijče,
biro, biroa, mn. biroi
bjedniji, komp. od bijedan G mn. bjelogardijaca
biljegovina birokracija bjelogardist
bilješica um. od bi [jeska birokratski bjednoca
bjegnuti, bjegnem > pobječi bjelogardistica
bilješka DL jd. bilješci, G mn. bilježaka i biserčica
bjelogardistički
bilješki biser-grá na G biser-grane bjeguč, bjeguča
bjeloglav
biljeter Biserka (osobno imé) bjegunac , bjegunca , Vjd. bjegunče, G mn.
biljeterka DL jd. biljeterki, G mn. biljeterki bjegunaca bjeloglavica
biserka ( kokos )
bilježenje bjegunački bjeloglavka DL jd. bjeloglavki, G mn.
bisilabičan, bisilabi čna bjeloglavki i bjeloglavaka
biljcžiti , bilježeči bisilabičnost, bisilabičnošéu i bisilabičnosti bjegunče, bjegunčeta, zb. bjegunčad
bjelogorica
bilježnica biskati, bištem i bišem , bišti i biši, bištuči i bjegunčev
bjelogorični
bilježnički bišéuči bjegunica
bjelograb
bilježnik Vjd. bilježniče, mn. bilježnici bistrica ( bot.) bjeguničin
bjelográbovina
bilje žnikovica Bistrica ( selo ); Marija Bistrica, Zlatar Bistrica bjegunstvo
bjelógriv
bilježništvo Bistričanin N mn. Bistričani bjel (vrsta hrasta)
i !
Bistričanka DL jd. Bistri čanki, G mn. bjeliji i bjelji, komp. od bijel
bjelógrlast
biljkin prema biljka
Bistričanki bjelógrli
J biljojedac , biljojedca, Vjd. biljojedče, G mn.
biljojedaca (biljožder) bistrički prema bistrica i Bistrica
bjelača
bjelance, bjelanca i bjelanceta
bjelógrud
:1 biljožder bistroča bjelančevina
bjelokapac, bjelokapea, Vjd. bjelokapče,
G mn. bjelokapaca
bimilenij bistrook bjelančevinast bjelókorac, bjelokorca, Vjd. bjelokorče,
bio > bijel bistvo > bivstvo bjelanjak > bjelance G mn. bjelokoraca
bio -bibliografija ( biografja i bibliografií a ) Bišanin mn. Bišóani i Bihačaninprema Bišce bjelasati se, bjelasajuči se bjelokos
biodizel ( pov.) Bjelasica ( planina u CG ) bjelókosast
biogeneza Bi šanka DL jd. Bišanki, G mn. Bišanki i bjelast
Bihačanka bjelókosni; toranj bjelokosni; Bjelokosna Obala
Biograd ( grád ), službeno: Biograd na Moru bjelaš ( država)
bišéanski i bihački
biogradski prema Biograd Bjelašnica ( planina u BiH ) bjělokost , bjelokošó u i bjelokosti
b ítak , bitka, mn. bitci, G mn. bíták á i bít á k á; v.
Biogradanin (čovjek iz Biograda ) bitka bjelava bjelokožan , bjelokožna
Biogradanka DL jd. Biogradanki, G mn. biti , budem; jesam - sara , bijah i bjeh, bih , budi, bjelcat u svezi bijel bjelcat bjelokožnost, bjelokožnošu i bjelokožnosti
Biogradanki buduč i, bivši, bio, bila bjelica; pšenica bjelica bjelókrvnost , bjelokrvnošu i bjelokrvnosti
biograf bit-glazba (engl. beat-music) bjeličast Bjelolasica ( planina kod Ogulina )
biografija bitka , bitki i bitci G mn. bítáká; v. bitak bjelidba G mn. bjelidaba i bjelidbi bjelolik
biokemičar bivol, bivola bjelika DL jd. bjelici ( dio stabla ) bjelólist
biokemija bivolče, bivolčeta, zb. bivolčad bjelilac, bjelioca, Vjd. bjelioče, G mn. bjelilaca bjelůmorskí prema Bijelo more
biokcmijski bivolčic i bjelitelj bjelonog
Biokovo ( zem ) bivolski bjelilo bjelonja i bijelonja
biolog bivstvo bjelilja bjeloóčnica

142 143
 bjelóok

bjelóok
bjelópěrka DL jd. bjeloperki, G mn. bjeloperki
i bjeloperaka
bjelóput
bjelóputan, bjeloputna
bjesomučan , bjesomučna
bjesomučnica
bjesomučnik V jd. bjesomučniče, N mn.
bjesomučnici
blagoslov

bjesomučnost , bjesomučnošu i bjesomučnosti

J blagoslovljen

blagoslovljen
blagosloviti, blagoslovljen
Blagovijest, Blagoviješu i Blagovijesti ( vjer.)
biagovjesnik Vjd. blagovjesniče, N mn.
blagovjesnici
bludenje prema bluditi i bludjeti
blječkati se, blječkajuči se
blje č kavica
bljedica ( slabokrvnost )
bljedičast
bočnjak

bjeloputnost, bjeloputnošu i bjeloputnosti bjesovati , bjesujem blagozvučan, blagozvuč na bljedilo

bjelórep bjesovimn. odbiješ blagozvuč nost, blagozvu č nošu i bljedo prema blijed u složenicama: bljedócrven,
bjelórepka DL jd. bjelorepki, G mn. bjelorepki i bjesovski blagozvučnosti bljedómodar, bljedóplav, bljedózelen (v. §
bjelorepaka bješič um. od biješ blaše, blašeta, zb. blašad 127.)
bjelóruk bje šnjenjeprema bjesnjeti blatač ki prema Blaca bljedobolja
bjelórun bješnji komp. od bijesan Blatno jezero ( u Madžarskoj ) bljedócrven
Bjelórus ( etn.) bježanje blatnjača ( jabuka) bljedoča
Bjelorúsija; Republika Bjelorusija (država ) bježati, bježim, bježeči bláto ( glib) bljedolik
Bjelorúskinja
Bk znak za berklij Bláto ( selo),- Bláto na Cetini ( selo ) bljedolikost, bljedolikošu i bljedolikosti
bjeloruski Blaca , Blataca, DL Blacima mn. s. r. ( mjesto na blatski prema Bláto bljedovit
Bjelostijenac prema Bijela Stijena Braču) bla žen; Blažena Djevica Marija bljedunjav
bjelostijenski Blačanin mn. Blačani, prema Blaca blebetati, blebečem, blebetah, blebeči, bljedunjavost, bljedunjavošu i bljedunjavosti
bjelosvjetski Blačanka DL jd. Blačanki, G mn. Blačanki blebečuči, blebetao bljedahan , bljedahna
bjelouška DL jd. bjeloušci i bjelouški, G mn. prema Blaca ble čati, blečim, blečeči bljedan , bljedana
bjeloušaka Blačanin mn. Blačani prema Bláto ( zem ) bledski ; Bledsko jezero bljedi komp. od blijed
Bjelovar (grád ) Blačanka DL jd. Blačanki, G mn. Blačanki blcjati, blejim , bleji, bleječi bljesak , bljeska i blijesak
í li;; Bjelovarac , Bjelovarca, V jd. Bjelovarče, G mn. prema Bláto ( selo) blezgarija bljeskalica
Bjelovaraca i Bjelovarčanin; bjelovarac ( sir ) blačenje prema blatiti blezgati, blezgara, blezgajuči bljeskanje
Bjelovarčev blagajna blijed komp. bljedi bljeskati, bljeskajuč i
i![ Bjelovarka DL jd. Bjelovarki, G mn. Bjelovarki blijedjeti , blijedim, blijedah, blijedi, blijedeči,
'

blagajnica ( žena) bljeskav

Bjelovarkin blagajničinprema blagajnica blijedio, blijedjela
bljesnuti, bljesnem, bljesnuv(ši)
bjelovarski; Bjelovarska ulica blagajnički blijedo crven i bljed ócrven (v. § 127.)
blješte či ( prid )\ blješteča reklama
bjelovrat blagdan , blagdana ( svetkovina) blijedo plav i bljedóplav (v. § 127.)
bljuvati, bljujem, bljujuč i
bjeluša blagočastiv blijedo zelen i bljedózelen (v. § 127.)
blijedo žut i bljedóžut (v. § 127.) boa, boe DL jd. boi, I jd. boom , N mn. boe
bjelu šast blagoča
í i: .
bjelušina blagočudan, blagočudna blijedenje prema blijedjeti
( udav, zmijski car )
bobi, bobija
bjeluškast blagočudnost, blagoč udnošu i blagočudnosti blijesak , blijeska, mn. blijesci i bljeskovi >
bobičast
bjelutak , bjelutka, mn. bjelutci, G mn. bjelutaka bljesak
blagodat, blagodati, Ijd. blagodaču i blagodati
blije štati, bliještim, bliješteči bobičav
bjelj ( dio stablá) blagodatan, blagodatna bobnjača
bjelja ( zool.) bliještiti > bliještati
blagohotan, blagohotna blizjak) komp. bli ži bobotati, bobočem , bobočuči
bjeljač blagohotnost, blagohotnošu i blagohotnosti
blizanac , blizanca Boboviša DLI Bobovišima
bjeljara blagoizvoljeti, blagoizvolim Boccaccio , Boccaccia, Boccaciom
bjelji i bjeliji, komp. odbíjel Blizanci (astr.)
blagorječiv blizanče , blizančeta, zb. blizančad , N mn. Bocvana; Republika Bocvana ( država)
bjeljina uv. orfbijelj blagorječivost, blagorječivošu i blagorječivosti bočan , bočn á
blizančiči
bjesnica i bijesnica blagorode boč at i bočatan, bočatna; bočata i bočatna
blizančič
bjesničin blagosiljati, blagosiljam , blagosiljem > voda
blizoča
bjesniji i bješnji komp. ocř bijesan blagoslivljati boč enje prema bočit í (se)
blobotati, blobočem, blobočuči
bjesnik Vjd. bjesniče, mn. bjesnici blagosivati > blagoslivljati boč ica
blok-flauta
bjesnilo blagosivljati, blagosivljam, blagosivljera > bludjeti, bludim, bludah, bludio, bludjela, bočič um. ort bok
bjesnoča blagoslivljati bludeči ( lutati ) bočina uv. od bok
bjesnulja blagoslivati, blagoslivljara > blagoslivljati bludničiti , bludnim, bludni čeči bočiti se , bočeči se
bjesnjeti, bjesnim, bješnjah, bjesnio, bjesnjela, blagoslivljati, blagoslivljam, blagoslivljem bludničin prema bludnica bočno ( prii.)
bjesneči blagoslov bočnjak mn. bočnjaci
bludnički
144 145
 boča bolnik T bolonjski brača

boča i buča Bojica (ime )

bočar i bučar bolonjski prema Bologna Bosiljevo ( zem )
bojišni
bočati se prema boča bojišnica boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela, boleči bosjački prema bosjak
bodac , bodca, N mn. bodci, G mn. bodaca boljetica Bosna DL jd. Bosni ( zem ); Herceg-Bosna;
bojiště Bosna i Hercegovina (država ); Federacija
bodec (riba ) boljezan , boljezni, Ijd. boljezni i bolježnju
bojkot prema Boycott Bosna i Hercegovina ( jedna pol. jedinica u
( zast )
bodenje prema bosti bojler BiH )
bolježljiv
bodljača bojni bosoča
boljka DL jd. boljci, G mn. boljki ( bolest )
Bodul bojnič ki prema bojnik bostančič
boljševički ( pov )
Bodulka DL jd. Bodulki, G mn. Bodulki bojnik N mn. bojnici; general bojnik bostandžija
boljševik Vjd. boljševiče, mn. boljševici ( pov )
bodulski bokačevski ( u stilu Boccaccio) Boljunšica ( rječica) bostandžijski
boem Boka kotorská DL jd. Boki kotorskoj ( zem )
bombastičan, bombastična bosti, bodem, bodijah, bodi, boduči, bó, bola,
boemčina bokalčič i bokalič um. od bokal boden
bombastičnost, bombastičnošu i
bog (opci pojam) bokčija prema bogac i bogec bombastičnosti boša > rubac
Bog (osobno ime božanstva) Bokelj (čovjek iz Boke kotorské ) bombon bošnjačkiprema Bošnjak
boga č ki Bokeljka DL jd. Bokeljki, G mn. Bokeljki bot. krát. za botanički
bombončič um. od bombon
bogačenje prema bogatiti bokeljski bombonijera botaničar
bogata šičin prema bogatašica Bokokotorac , Bokokotorca, Vjd. Bokokotorče, bome ( prii ) i bogme botaničarev i botaničarov
bogatiti (se), bogačah (se), bogačen , bogate č i G mn. Bokokotoraca bonapartisti čki prema bonapartist botaničarka DL jd. botaničarki, G mn.
(se) bokokotorski; Bokokotorski zaljev botaničarki
bor ( kem. poč elo, znak B)
bogatstvo G mn. bogatstava boksač botanič arov i botaničarev
borački
bogec (stil ) bokca , Vjd. bokče, N mn. bokci, boksačev botanički; Botanički vrt ( u Zagrebu )
boravišni prema boravište; boravišna pristojba
G mn. bogaca boksački bordeleški prema Bordelais
botnič ki; Botnički zaljev ( zem )
bogme ( prii ) i bome boks -me č Bovič ( selo)
bordoški prema Bordeaux; bordoška juha
bogočaše boktepitaj Boycott ( ime ); usp. bojkot
borič um. od bor
bogočovjek Vjd. bogočovje če i Bogočovjek kao bokunič ( pokr., um. od bokun) Boyle -Mariotteov z á kon
boričak , borička, N mn. boričci, G mn. boričaka
! vlastito ime umjesto Isus bol, bola i boli, mn. bolovi i boli boži č in prema božica
borilac, borioca, Vjd. borioče, G mn. borilaca
Bogojavljenje ( vjer.) Bol, Bola ( zem.) Božič ( yjer., blagdan; prezime )
borilački
bogoljuban bolahan , bolahna božičevati, božičujem , božičujuči ji
Borneo , Bornea ( zem )
Bogorodica ( Isusova majka Marija) bolan, bolna božič ni; božični običaji
borni ( kem )
Bogorodičin prema Bogorodica (tj. Marija) boleči Božični otok ( zem )
Borongaj
bogovetni bolečica božji prema bog; božja ovčica ( kukac )
borovični, borovična
bogumil bolečiv Božji prema Bog
borovič ka DL jd. borovički, G mn. borovički
bogzna ( prii ); bogzna kakav, bogzna kolik , bolečivost, bolečivošu i bolečivosti Božo hip. od Božidar
borovički
bogzna gdje; ali: to samo Bog zna bolesničin prema bolesnica Bq znak za bekerel
borovnjača ( bot )
bohem > boem bolesnički Br znak za brom
borš(rus., juha)
bohemist prema Bohěmija ( latinsko ime za bolesniče Vjd. od bolesnik Bosančev prema Bosanac bracin prema braco
Češku) bolestan , bolesna Bracin prema Braco
bosančica ( pov., pí smo)
bohemistica bolešina i boleština Bosanka DL jd. Bosanki, G mn. Bosanki
braco hip. od brat
bohemisti č in bolešurina i bolešurina Bosankin Braco ( osobni nadimak )
bohemisti č ki bolešijiv > boležljiv brač ( glazbalo )
bosanski prema Bosna; Bosanska Dubica
bohem istika DL jd. bohemistici bole ština i bolešina ( mjestó), Bosanski Novi ( mjesto), Bosanska Brač (otok )
bohemizam , bohemizma Bolivija; Republika Bolivija (država) ulica, Bosanski pašaluk ( pov ) Bračanin mn. Bračani
Bohinj bolničar bosanskohercegovački prema Bosna i Bračanka DL jd. Bračanki, G mn. Bračanki
bohinjski prema Bohinj; Bohinjska Bistrica bolničarev i bolničarov i
Hercegovina Bračevci mn. m. r. ( zem )
( zem ), Bohinjsko jezero bolničarka DL jd. bolničarki, G mn. bolničarki bosiljak , bosiljka, G mn. bosiljaka brački prema Brač; Brački kanal, bračke
bojadisaonica bolničarov i bolničarev Bosiljevac, Bosiljevca, Vjd. Bosiljevče, G mn. pustinje
bojazan , bojazni, Ijd. bojažnju i bojazni bolnički Bosiljevaca prema Bosiljevo bračni
boja žljiv bolnik Vjd. bolni če, N mn. bolnici Bosiljevka DL jd. Bosiljevki, G mn. Bosiljevki i bra ča prema brat; Sveta Brača ( tj. Čiřil i
Bosiljevaka Metod ), složná brača
146
147
 bra čenje Brezovac
w brezovača brojačica

brjestača , v. § 45.3.
bračenje prema bratiti se Brazilka DL jd. Brazilki, G mn. Brazilki brezovača :
brjestič
bradavičast bra ždenje prema brazditi ( brezovački
bradavičav brbljati , brbljam, brbljajuči Brezovica ( selo) brjestik
bradavičica um. od bradavica brbotati, brbocem, brbocuči brezovički prema Brezovica brjestov
brahijalan , brahijalna brbučiti , brbučeči brglijez brjestovača
brahiologija Break , Brčaka, Vjd. Brčače, N mn. Brčaci Brgudac, Brgudca ( selo) brjestovina
brahiopoda mn. s. r. (zool.) ( čovjek iz Brčkoga) bridjeti, bridim, bridah, brideči, bridio, bridjela brješič um. od brijeg, v. § 45.3.
Brahma Brčanka DL jd. Brčanki, G mn. Brčanki bridž brježic um. od brijeg
brahmanac , brahmanca, Vjd. brahmanče, brčanski i brčki prema Brčko bridžni brježina uv. od brijeg
G mn. brahmanaca brčič um. od brk bridenjeprema bridjeti brježuljak , brježuljka
brahmanizam , brahmanizma brčina uv. od brk brijač brježuljast
brahmanka DL jd. brahmanki, G mn. brčkalo brijačev brježuljčič
brahmanki, brahmanka, brahmanaka brčkati, brčkam, brčkajuči brijačica ( ona koja brije) brježuljkast
brajica ( Brailleovo pismo ) brčkavica brijačnica brk ; řeči, skresati u brk, v. § 144.
brajični ( kóji se odnosi na brajicu ) brčki i brčanski prema Brčko brijači ( npr. sapun) brkač
branhijati mn. m. r. ( životinje koje dišu Brčko, Brčkoga ( zem.) brijati, brijem, brijuči brkačenje prema brkatiti
škrgama) brdo; uz brdo, niz brdo brijeg Vjd. briježe, mn. brjegovi i brijezi brkljoč ( ptica)
branhije (škrge ) Brdovčanin prema Brdovec ( poet ), v. i § 45.3. brnčati , brnčím , brnčeči
branič Brdovčanka DL jd. Brdovčanki, G mn. brijest mn. brijestovi ( bot ) broč ( bot )
branilac, branioca, Vjd. branioče, Brdovčanki Brijest (zem ) bročac ( bot )
G mn. branilaca > branitelj brdovečki prema Brdovec briješeprema brijest bročanski prema Bročno
branilač ki brdski brije žak , briješka um. od brijeg bročast
branilaštvo G mn. branilaštava brdanin N mn. brdani briježan, briježna bročika
braniočev brdanka DL jd. brdanki, G mn. brdanki Brijuni ( zem ); Mali Brijun, Veli Brijun Bročno ( zem )
braniteljičin prema braniteljica brdanski brijunski; Brijunski otoci Bročnjanin N mn. Bročnjani
branjenje prema braniti brečati, brečím, brečeči brilijant i briljant, brilijanta Bročnjanka DL jd. Bročnjanki, G mn.
Brasilia (glavni grád Brazila) bred; breda krava brinuče Bročnjanki
Brašančevo ( vjer.) > Tijelovo bredati , bredajuči Brinje jd. s. r. ( zem ) brod. krát. za brodski
brašnjača bredost, bredošu i bredosti -
brioš; brioš torta Brod; Slavonski Brod, Brod na Kupi, Brod
bratac, bratca Bregana ( zem ) brisač Moravice
bratančev prema bratanac brektati , brekcem, brekčuči brisačica brodaričin prema brodarica
!! brataničin prema bratanica brisački
'

•
breme brod cisterna G jd. broda cisterně > plovna
bratanič bremenit brisači cisterna
bratična brenčati, brenčim, brenčeči Brist ( zem ) brodič
bratič brendi , brendija ( žestied ) Brišanin prema Brist brod dizalica G jd. broda dizalice > plovna
bratoubilački Brescia G Brescie, DL Bresci, A Bresciu Brišanka DL jd. Brišanki, G mn. Brišanki dizalica
bratski breskva G mn. bresaka briški prema Brist broditi, brodah, brodeči
bratstvo G mn. bratstava Brestača ( selo ) Britanija ( zem ); Veliká Britanija brodolomčev
bratučed Brestovac , Brestovca ( selo ) Britanski Djevičanski otoci ( zavisni teritorij ) brodotočac , brodotočca, G mn. brodotočaca
bratučeda Breše ( selo ) Britanski Indijskooceanski teritorij ( zool )
bravče , bravčeta, zb. bravčad breza bri žljiv brodovlasnički
braveči brezič brižljivost, brižljivošu i brižljivosti brodski prema Brod ( zem ); Brodsko-
bravlji brezik brjegovi N mn. od brijeg, v. § 45.3. -posavska županija
brezje | brjegovit Brodanin mn. Brodani prema Brod
brázdití , braždah, bražden, brazdeci
Brezje ( selo) brjegovitost, brjegovitošu i brjegovitosti Brodanka DL jd. Brodanki, G mn. Brodanki
Brazil; Federativna Republika Brazil (država);
usp. Brasilia brezov brjegulja brodenje prema broditi
Brazilac, Brazilca, Vjd. Brazilče, G mn. brezovac ( brezov štap) brjegunica brojač
Brazilaca Brezovac, Brezovca ( zem ) brjeguša brojačica

148 149
i
 brojati carinarnič ki
buhinjj buhtla
brojati > brojiti bučica um. od buča Bunjevka DL jd. Bunjevki, G mn. Bunjevki
brojčani, brojčana bučiti, bučeči (ciniti buku) > bučati
buhtla
bujati , bujam buregd žijaprema burek
brojčanica Bučje ( selo) burgijica um. od burgija
bujón > buljon
brojčanik mn. brojčanici bučnost, bu čnošó u i bučnosti burgundac , burgunca, G mn. burgundaca (vino )
brojiti, broj! broječ i bukač
buč (kosa na glavi , zamršena ) Burkina Faso; Demokratska Država Burkina
brom ( znak Br) buča i boča ( spor., kugla ); drugo je buča
bukača ( sova)
Faso ( država)
bromni bukačev prema bukač
bučar i bočar Burundi , Burundija; Republika Burundi
bronca bučati se, bučajuči se prema buča
bukati, bučem, bučeči ( država)
brončan bukčenje prema buktjeti buržoaski
bučica um. od buča
brončati ( prevlačiti broncom) Bukefal ( konj Aleksandra Velikoga)
bučkalica bur žoazija
bronh N mn. bronhi bukle , buklea ( fr. bouclé)
bučkalo buklija
bur žuj
bronhija bučkati, bučkajuč i buržujka
buknuče
bronhitis bučkuriš bur žujski
brošič um. od broš
bukolič ki busenjača
bučnuti, bučnem
bukovača
Brož; Ivan Brož (hrv. leksikograf ); Broz- bučoglav busija ( zasjeda)
-Ivekovičev rječnik bukovački prema Bukovac busje > busenje
Budimpe šta ( zem )
brstiti, bršóah , bršten i bršen, brsteci Bukovčanin N mn. Bukovčani
Budinšina ( zem ) bušač , bušača
bršenje prema brstiti Bukovčanka DL jd. Bukovčanki, G mn.
budistički Bukovčanki bu šač ki
brujati , brujim, bruječi budničarstvo bušači
Bukovčev prema Bukovac ( prezime)
Brundo; medvjed Brundo ( u životinjskom epu) budnoča bušji i buhinji prema buha
Brunej; Država Brunej (država)
Bukovica; Š pišič Bukovica ( zem )
budoar, budoara bukovičkiprema Bukovica Butan; Kraljevina Butan (država)
brusač , brusača, Vjd. brusaču, Ijd. brusačem butelja
brusački
budšto ( bilo što ) buktati, bukčem, bukčuči
buduč i buktjeti, buktim, bukčah i buktijah, buktio, butič um. od but
! brusači ( prid.) buduči da buktjela, bukteč i butnjača
brusič um. od brus budučnost, budučnošu i buduč nosti Bukurešanin N mn. Bukurešani prema Buzečanin N mn. Buzečani prema Buzet

r brusionica
bruto; bruto-cijena, bruto-težina, bruto
registarska tona
brzati, brzam , brzajuči
brzinomjcr
Budva ( zem )
Budvanin N mn. Budvani
Budvanka DL jd. Budvanki, G mn. Budvanki
budvanski
budzašto ( prii )
Bukurešt
bukureški
Bukurešt ( zem )
bukvič um. od bukva
bula žnjenje prema bulazniti
Buze čanka DL jd. Buzečanki, G mn.
Buzečanki
Buze ština ( zem )
buzetski
(1 (beta), npr. fl-zrake
brzoča bud ža ( batina), glavešina
brzometka DL jd. brzometki,
G mn. brzometaka, brzometka i brzometki
budžet > proračun (državni )
bulevar, bulevara
bulješ c
bud žetski buljiti, bulječi C znak za kulon, znak za ugljik
brzorek
budenje prema buditi buljon °C znak za Celzijev stupanj
brzoreka
buffet bumbača > pribadača Ca znak za kalcij
brzoteča bug. krát. za bugarski bunarčič cal znak za kalorija
brže-bolje
bugačica bunarčina carevati , carujem , carujuči
buhnjic
Bugarče, Bugarčeta; zb. Bugarčad bunard žija carevič
bubotak , bubotka , mn. bubotci, bubotaka
Bugarin N mn. Bugari bunarič carič ica prema carica
bubrešič Bugarka DL jd. Bugarki, G mn. Bugarki
bubuljičast
bundžija > bunilac, bunitelj, buntovnik caričin prema carica
Bugarska DL jd. Bugarskoj; Republika bungalov carič
bubuljičav Bugarska (država ) Bunič ( zem ) Carigrad ( zem )
bubuljičavost, bubuljičavošcu i bubuljičavosti bugarski bunište i bunjište carigradski
Bucefal > Bukefal bugivugi, bugivugija buntovnički Carigradanin N mn. Carigradani prema
buča (bundeva); drugo je buča buha DL jd. buhi i bu ši Bunjevac, Bunjevca, Vjd. Bunjevče, Carigrad
bučad Ijd. bučadi buhač ( bot ) N mn. Bunjevci, G mn. Bunjevaca Carigradanka DL jd. Carigradanki, G mn.
bu č an , bučna buhara bunjcvački Carigradanki
bučati, bučim, bučeči buhinji i bušji prema buha Bunjevčev carinarnički
150 151
 carinički cijevni
T cijevnica cjevaš

carinički Ci znak za kiri > Bq

cijevnica cjelovati > cjelivati
cariniče Vjd. od carinik ciborij
cijevnjača cjelovečernji
caristički cicá ( mačka) cica-maca i cicamaca
cavčenjeprema cavtjeti cijuk N mn. cijuci cjelovit
Cicá (osobni ženski nadimak )
cavtjeti > cvatjeti, cvjetati cijukati, cijučem, cijuči, cijučuči cjelovitost, cjelovitošu i cjelovitosti
Ciceron
cd znak za kandela cik; u cik zoře cjelunuti, cjelunem
cič > ci ča
Cd znak za kadmij cikcak ; cikcak-crta cjeniji, komp. od cijen > jeftiniji
ciča (veliká studen ) cjenik mn. cjenici
CD-ROM Cikladi (otoci )
cičati , cičim, cičeči
C-dur cikličan , ciklična cjenkati se, cjenkajuč i se
ciči > ciknuti cjenoča > jeftinoča
Ce znak za cerij ciklički
Ciganče, Cigančeta, zb. Cigančad
cecc -muha ciktati, cikčem, cikčuči cjenji komp. od cijen > jeftiniji
Cigančica
Cecilija (/me) cilindričan , cilindrična cjenjkati se > cjenkati se
cigančiti, cigančeč i cilj cjepač
ceh Ciganin > Rom ( pripadnik ciganske
Celovac , Celovca ( zem.) ciljač, ciljača cjepača
národnosti ) cjepačev
celovač ki cimbál ( glaz.)
Ciganka DL jd. Ciganki, G mn. Ciganki cjepačica
celuioid ( Romkinja ) cinčan
celzij (mjerna jedinica, znak °C) ciganski > romski
cinčati, cinčajuči cjepački ( prii )
Celzij cigli ciglovetni
ciničan, cinična cjepak , cjepka ( prid.)
Celzijev; 10 stupnjeva Celzijevih cinički prema cinik cjepalo
cijankalij
cement; portland-cement > portlandski cement cink ( znak Zn) cjepanica
cijanovodičan, cijanovodična; cijanovodična
ccntilitra, znak cL ( i cl) cinkografija cjepčica
kiselina
cio, cijela i cijel cjepidlačenje
ccntimetar, centimetra (znak cm) cijediti, cijedim, cijedah , cijcdi, cijedeči,
centralistički cijedio, cijedjela, cijeden cionist cjepidlačiti, cjepidlačeé i
centralnoafrič ki v. srednjoafrički cijed , cijeda > lu žnica cionistički cjepidlački
i centričan, centrična cijedenje prema cijediti Cipar, Cipra (otok i država)', Republika Cipar cjepidlaka DL jd. cjepidlaci i cjepidlaki
(država) cjepika DL jd. cjepici
centričnost, centričnošu i centričnosti cijel i cio
ciplič um. od cipal cjepivo
ceptjeti, ceptim, cepčah . ceptio, ceptjela, cijelac , cijelca, G mn. cijelaca
cepčuči Cirenaika ( zem ) DL jd. Cirenaiki cjepka DL jd. cjepci i cjepki, G mn. cjepki i
cijel cjelcat
Cerber i Kerber (mit ) cirkonij ( znak Zr) cjepaka
cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela, cijeleči
cerič um. od cer cirkonijski cjepkati , cjepkam , cjepkajuči
cijelo; jedno cijelo, dva cijela , deset cijelih ( mat )
Cerié ( selo) cirkulacijski cjepkav
cijelost, cijelošu i cijelosti
Ceriéanin N mn. Cericani prema Cerič cirkummediteranski cjeplja > cjepanica
cijeljenjeprema cijeliti i cijeljeti
Ceričanka DL jd. Ceričanki, G mn. Ceričanki cjedilica cjepljičica um. od cjeplja
cijeljeti, cijelim, cijelio, cijeljela, cijeleči cjedilo
cerički ( zarašivati, o raní) cjepljiv
cerij ( znak Ce) cjediljka DL jd. cjediljki, cjediljci, G mn. cjepljivost, cjepljivošu i cjepljivosti
cijen komp. cjenji i cjeniji > jeftin cjediljki i cjediljaka
cerijski cijena cjepnica
cjedina > cjedište cjepnuti , cjepnem
ceriti se, cereči se cijeniti, cijenim , cijenjah , cijenjen ( npr. cjedište cjepočica
ccrovača ( batiná) cijenjeni gospodin), cijeneči
cjedenik N mn. cjedenici cjepokril ( ptica)
li ' cerovnjača ( gljiva) cijenjenje prema cijeniti
cjelcat ob. u svezi cijel cjelcat cjepotak , cjepotka, mn. cjepotci, G mn.
Cesargrad ( zem.) cijep N mn. cjepovi cjelica cjepotaka
cesaričin prema cesarica cijepac , cijepca, G mn. cijepaca cjelina cjepotina
cesta; Nova cesta ( ime cesti ), autocesta cijepanje cjelivanje cjepotka DL jd. cjepotci , G mn. cjepotki i
Cetingrad ( zem.) cijepati, cijepam, cijepajuč i cjelivati , cjelivam, cjelivajuči cjepotaka
Cetinje jd. s. r. ( zem.) cijepiti , cijepim, cijepljah, cijepljen, cijepeči cjelo - u složenicama: cjelokupan cjepovi N mn. od cijep
cezaropapistič ki cijepljenjeprema cijepiti cjeloéa cjevanica
cezij ( znak Cs) cijev, cijevi, ljd. cijevi i cijevlju cjelodnevni cjevanični
cezijski cijevčiti cjelokupjan) cjevast
Cf znak za kalifornij cijevni cjelov cjevaš (crv)
152
153
 cjevč ica crnogorič an Crnogorka cvjetarič in

cjevčica um. od cijev crjepast Crnogorka DL jd. Crnogorki, G mn. Crnogorki curč e , curčeta, zb. curčad
cjevčina uv. od cijev crjepic Crnogorkin Cs znak za cezij
cjevnjača crjepina crnogorski; crnogorski običaji Cu znak za bakar
cjevnjak N mn. cjevnjaci crjepinja crnograbič cunami (velevat )
cjevovod crjepovi mn. od crijep Crnomorac, Crnomorca, Vjd. Crnomorče, curenje prema curiti
cjevozubac , cjevozupca crjepovlje G mn. Crnomoraca curetak , curetka, N mn. curetci, G mn. curetaka
cjevulja { bot ) crjepulja Crno more (zem.) curičica
CK krát. za Centrální komitét; Centrální crjepuljar crnomorski prema Crno more curičin prema curica
komitét SKH { polit., pav ) crjepuljarev i crjepuljarov crnopjegavost, crnopjegavošu i crnopjegavosti curiti, cureči
ckiljeti, ckiljim , ckilječi crjevaca G mn. od crijevce crnjenjeprema crniti i crnjeti curjeti > curiti
C-ključ crjevar crnjeti, crnim , crnjah, crnio, cmjela, crneči cvačenje prema cvatjeti
cL ( i cl) znak za centilitra crjevarev i crjevarov ( postajati crn); drugo je crniti cvatjeti, cvatim , cvačah, cvatio, cvatjela,
Cl znak za klor crjevceta G jd. od crjevce crnjeti se { biti cm) cvateči > cvjetati
cm znak za centimetar crjevlja Croatia, Croatije Cvetnič Brdo, Cvetnič Brda ( selo )
Cm znak za kirij crjevljar Croatica G Croatike, DL jd. Croatici cvičati , cvičeči
cmakati , cmakam i cmačem, cmakajuči i crkavičav crpenje prema crpsti cviček ( vino)
cmačuói crkv. krát. za crkveni crpiti Z crpsti cvijcée
cmokati, cmokam , cmokajuči crpsti, crpem... crpu , crpao, crpla, crpen, crpuči cvije é njak i cvječnjak
crkva {sakralna zgrada )
c- mol
Crkva {ime zajednice vjernika), npr.
crtač cvijeliti koga; običnije cviliti
Co znak za kobalt Crkva u Hrvata, ali: Katolička crkva ili crtačev cvijetiVmn. cvjetovi
cokotati > cvokotati Rimokatolička crkva crtačica Cvijeta ( ime )
col {njem. Zoll), cola, mn. coli { palac ) crkvenoslavenski; crkvenoslavenski jezik crtački; crtački talent cvijetak , cvijetka, mn. cvijetci, G mn. cvijetaka
Columbia {rijeka, država u SAD ) v. Kolumbija crkvenjač ki crtači; crtači pribor cvijetni; cvijetni prašak
Coulomb (/me), uspoř, kulon crljen > crven crtež cvijetnjak i cvjetnjak
Cr znak za krom crljenica {zemlja) crtič (razg., č rtáni film) Cvijeto ( ime )
créi , crknem crljenka crven; crveno- bijelo-plava boja hrv. zastave; cvijetonja i cvjetonja
crescendo { glazb ) Crveno more ( ime mora)', crveni k řiž
crljenko ( křiž obojen u crveno )', Crveni k ř iž ( ime cviljenjeprema cviljeti
cretski prema Cret (zem.) crmpurast > crnomanjast organizacije ) cviljeti, cvilim, cviljah, cvilio, cviljela, cvileči
crijep mn. crjepovi crnački prema crnac i Crnac crvenbrk C-vitamin i vitamin C
crijeplje Crna gora { planina) crvendač cvje čar i cvjetar
crijepnja G mn. crijepnji i crjepanja Crna Gora (država) crvendač ev cvje čara
crijevac , crijevca crnčad, crnče, crnčeta crveniti (činiti što crvenim ); drugo je crvenjeti cvje čarev i cvječarov
crijevni, crijevna crnčev prema crnac crvenkapa cvje čarica i cvjetarica
crijevce , crijevca i crjevceta, G mn. crjevaca Crnčev prema Crnac Crvenkapica (ime iz bajke ) cvjc čarič in prema cvječarica
crijevni; crijevni katar crnčič um. od crnac Crvenkapičin cvječarna
crijevnica crndač { ptica) crvenperka DL jd. crvenperki, G mn. cvječarnica
crijevnični crnilnica crvenperki cvječarnič ki
crijevo Crni Lug ( selo) crvenjača cvječarov i cvječarev
crijevonja > trbonja Crni Potok {selo ) crvenjenje prema crveniti i crvenjeti cvječarstvo G mn. cvječarstava
Crikvenica (zem.) crniti , crneč i {činili što crnim ); drugo je crnjeti crvenjeti, crvenim, crvenjah, crvenio, crvenjela, cvječnjak i cvije č njak
Crikveničanin mn. Crikveničani crnoburzijanac, crnoburzijanca, Vjd. crveneči ( postajati crven); drugo je crveniti cvjetač a
Crikveničanka DL jd. Crikveničanki , G mn. crnoburzijanče, G mn. crnoburzijanaca crvenjeti se ( biti crven) cvjetan , cvjetna; Cvjetna nedjelja ( usp.
Crikveničanki crnoča crvič um. od crv Cvjetnica)
crikvenički Crnogorac, Crnogorca, Vjd. Crnogorče, crvljiv Cvjetan , Cvjetana ( ime)
crjepana G mn. Crnogoraca crvotoč, crvotofii, Ijd. crvotočju i crvotoči Cvjetna ( ime )
crjepar Crnogorče, Crnogorčeta; zb. Crnogorčad crvotočan, crvotočna cvjetar i cvječar
crjepara Crnogorč ev crvotočina cvjetarica > cvječarica
crjeparnica crnogoričan , crnogorič na crvotočnost, crvotočnošu i crvotočnosti cvjetaričin prema cvjetarica

154 155
mi
 cvjetast čaklja
V ČakovaČki
čašavati

cakovački prema Čakovci čarapčina uv. od čarapa

cvjetast Čad; Republika Čad ( država)
Čakovci, Čakovaca ( mjesto kod Vukovara) čarati, čaram, čarajuči j
Cvjeta šin ( ime ) čador
cvjetati, cvjetam, cvjetajuči Čakovčanin mn. Čakovčani prema Čakovci i čardačič um. od čardak
čadorčič
cvjetič um. od cvijet Čakovec čardačina uv. od čardak
čadorje
Cvjetimir čad, čadi Čakovčanka DL jd. Čakovčanki, G mn. čardački
cvjetina uv. od cvijet Čakovčanki prema Čakovci i Čakovec čardak
Čada
Čakovec, Čakovca ( grád) čarka DL jd. čarci, G mn. čarki
cvjetište Čadanin prema Čad
Čakovečki prema Čakovec čarkati, čárkám, čarkajuči (dirati u vatru),
Cvjetko Čadanka DL jd. Čadanki, G mn. Čadanki
Cvjetnica (vjer., blagdan ) Čalabrcati, čalabrcam , čalabrcajuči čarkati se ( biti mali boj )
čadav
čalabrčak , čalabrčka, mn. čalabrčci, G mn. čarnuti (se), čarnem (se)
cvjetnjak i cvijetnjak čadavac, čadavca, Vjd. čadavče, G mn. čalabrčaka čaroban , čarobna
cvjetonosan , cvjetonosna čadavaca (čadav čovjek ) .
č alma čarobnica
cvjetonoša Čadavac , Čadavca ( selo )
čama čarobničin
cvjetonja i cvijetonja čadavica
čamac , čamca, Vjd. čamče, G mn. čamaca čarobnički
Cvjetoš Čadavica ( selo )
čamalica čarobnjački
cvjetulja čadavički
čamati, čamam , čamajuči čarobnjak , čarobnjaka , Vjd. čarobnjače, mn.
cvokotati, cvokočem, cvokočuči čadavina
č amčic čarobnjaci
cvrčak , cvrčka, mn. cvrčci, G mn. cvrčaka čadaviti, čadaveči i čaditi ( činiti sto čadavim)
čamd žija čarobnjaštvo G mn. čarobnjaštava
cvrčalo čadavjeti ( postajati čadav)
čamd žijski čarojica
cvrčanje čadavost, čadavošu i čadavosti
čaminjati, čaminjam , čaminjajuči čarolija
cvrčati, cvrčim, cvrči, cvrčeči čadenje prema čaditi
čamiti, čamim, čamljah, čameči čaršija > mjesto, trg
cvrčíc ( ptica) čaditi, čadeči
čamljenje prema čamiti čaršijski
cvrče ( prženo jelo) čaga ( ples )
č amotinja čarter (engl. charter); čarter-let > čarterski let
cvrenjeprema cvrijeti čagalj, čagalja i čaglja ( zvjerka)
čamovina > jelovina čas
cvrkutati, cvrkučem, cvrkučuči Čaglič ( selo)
čanak > zdjela časak , časka
cvrkutic um. od cvrkut Čagličanin N mn. Čagličani (čovjek iz Čagličá)
čangrizalo časimice
Čagličanka DL jd. Čagličanki, G mn.
č Čagličanki ( žena iz Čagličá) čangrizati, čangrizam, čangrizajuči časimičan, časimična

:í
r ča ( čak., šio) čaglič ki prema Čaglič
čagrtati, čagrčem > čegrtati
čangrizav
čangrizavost, čangrizavošu i čangrizavosti
časiti, časeči; ni časa ne časeči
časkom ( prii )
ča-ča-ča (vrstplesa, ritmá)
.

čahura čangrizljiv > čangrižljiv Časlav

čabar, čabra ( drvena posuda) čangri žljivost, čangrižljivošu i čangrižljivosti časní; časna sestra, časni brat
Čabar, Čabra ( grád) čahurični
čankoliz časnički
čabarski prema Čabar čaj
čajana ( mjesto gdje se toči čaj ) Čapek , Čapeka časnik Vjd. časniče, mn. časnici
Čabranin N mn. Čabrani (čovjek iz Čabra) čapkun časništvo G mn. časništava
Čabranka DL jd. Čabranki, G mn. Čabranki čajanka
Čajetina ( zem )
č aplja G mn. čapalja i čaplji časom ( prii )
(žena iz Čabra) čapljica um. od čaplja
Čajniče jd. s. r. ( zem ) časomice
čabrast
čajní k N mn. čajnici Čapljina ( zem ) časopis
čabreni prema čabar
!
Jí čabric čak
čapljinski časoslov
čaporak , čaporka, N mn. čaporci, G mn. časovit
čabronoša čak. krát. za čakavski
čaporaka část Ijd. čašu i časti
čačinački prema Čačinci čakavac, čakavca, Vjd. čakavče, G mn.
Čačinci G mn. Čačinaca ( zem ) čakavaca -
čar, čara i čari (draž ), drugo je čar častan, časna
čaralac, čaraoca, Vjd. čaraoče, G mn. čaralaca častiti, čašah, čašen, časteči
Čačinčanin N mn. Čačinčani (čovjek iz čakavčev
čaralački častohlepan , častohlepna
Čačinaca) čakavica i čakavština
čaralica častoljubac, častoljupca, Vjd. častoljupče,
Čačinčanka DL jd. Čačinčanki, G mn. čakavizam, čakavizma
čaran , čarna G mn. častoljubaca
Čačinčanki ( žena iz Čačinaca) čakavka DL jd. čakavki
čaranje častoljubiv
čačkalica čakavski
čačkalo čarapa čaša
čakavština i čakavica
čačkati, čačkam, čačkajuči
čarapica čašavati
čaklja

156 157
 č ašenje

čašenje prema častiti čega G od što

celn ík w
| čelo Češce

čergaš
čaši čni prema čašica čegrtaljka DL jd. čegrtaljci, G mn. čegrtaljki čelo (dio glave; čelo glazbalo); drugo je célo
čaška DL jd. čašci i čaški čerkeski prema Čerkez
čegrta š Čelopeci ( selo)
Čerkeskinja
čatrnja (cisterna ) čegrtati, čegrčem i čegrtam, čegréuči i čeljad , čeljadi Ijd. čeljadi
Čerkez
čauš čegrtajuči čeljade, čeljadeta
Černobil > Čornobilj
čavao, čavla, G mn. čavala čegrtuša čeljusni; čeljusna kost
čerupati, čerupam, čerupajuči
čavče, čavčeta, zb. čavčad Čeh N mn. Češi čeljusnica ( čeljusna kosi)
Červar ( mjesto kod Poreča )
čavč ica um. od čavka čehati, čeham čeljust Ijd. čeljusti i čeljušu
Červari ( mjesto kod Kanfanara)
čavč ič Čehinja čembalo N mn. čembali ( glaz )
čavčji čehizam , čehizma čemer (otrov, jeď ); drugo je center česalo
čavka DL jd. čavci i čavki, G mn. čavki i čavaka čehno > česno čemeran , čemerna česá n, česna > česno
čavlar čehnuti, čehnem čemerika DL jd. čemerici ( bot ) česati, češem , češuéi > češati
čavlast Čehov prid. od Čeh; ( rusko prezimé) čemeriti, čemerim, čemereči česma ( vřelo )
Čavle ( zem ) mn. s. r., G mn. Čavala, DLI a Čehovljev prema prezimenu Čehov Čemernica ( selo ) Česma ( rijeka)
Čavlima čehulja čemin > jasmí n česmina
čavleni čehuljast čempres česnica
čavlenjak, čavlenjaka, mn. čavlenjaci (vrst ček ( bank ) čemu DL jd. od što česno ( režanj češnjaka)
svrdla ) čeká (lov ) čengel ( željezna kuká ) čest, česta ( prid ); komp. češi
čavlič čekač, čekača čeoce, čeoca i čeoceta ( um. od čelo) čest, češti, Ijd. češti i češéu ( zast., dio)
Čavljanin prema Čavle čekačica čeoni, čeona i čelni prema čelo česta ( guštik )
čavljanski čekalac, čekaoca, Vjd. čekaoče, G mn. čekalaca čep čestica
Čavoglave ( selo) čekalica čepac, čepca, G mn. čepaca čestičje
čavrljalo čekalište čepati, čepam i čepljem; čepaj i čeplji, čepajuci čestičnjak
čavrljati, čavrljam, čavrljajuč i čekalo i čepljuéi čeština uv. od česta
čavrljuga DL jd. čavrljuzi čekaonica čepic češtit
čavrzgati, čavrzgam, čavrzgajuči čekati, čekám, čekajuči Čepic ( selo ) čestitač, čestitača, Vjd. čestitaču
čazba Čepiku če ( selo) čestitalac, čestitaoca, Vjd. čestitaoče, G mn.
ft: čekič
čestitalaca > čestitar
čazbina čekičarka DL jd. čekičarki, G mn. čekičarká, Čepin ( selo )
Čazma ( grád ) čekiéarki Čepinac, Čepinca, Vjd. Čepinče, N mn. čestitar
Čazmanac, Čazmanca, Vjd. Čazmanče, čekinja (četina) Čepinci, G mn. Čepinaca i Čepinčanin čestitarev i čestitarov
G mn. Čazmanaca prema Čazma čekinjara (čovjek iz Čepina) čestitarka DL jd. čestitarki, G mn. čestitarki i
Čazmanka DL jd. Čazmanki, G mn. Čazmanki Čepinka DL jd. Čepinki, G mn. Čepinki ( žena čestitarica
čekinjast
čazmanski ; Čazmanski kaptol iz Čepina) čestitarov i čestitarev
čekinjav
čepinski čestitati, čestitajuči
Čečenija (zem ) čekovni; čekovni račun ( bank )
Čedad čepiti se, čepí m se, čepljah se, čepeói se čestitka DL jd. čestitci i čestitki, G mn. čestitki
čekrk N mn. čekrci > kolotur, vitao i čestitaka
čepkati, čepkám, čepkajuéi
čedadski; Čedadski evandelistar čelat
čepljuskati, čepljuskam, čepljuskajuč i čestitost, čestitošcu i čestitosti
čedan, čedna čelce, čelca i čelceta um. od čelo > čeoce
čepnuti, čepnem često komp. češe
čedance, čedanca i čedanceta čelenka DL jd. čelenci i čelenki, G mn. čelenki čestoča, rj. čestota
čepovina
čednjak , čednjaka, mn. čednjaci ( himer í) čeličan , čelična
čeprka č čestokratan , čestokratna
čedo čeličana
čeprkati, čeprčem i čeprkam, čeprčuéi i čestoput (često )
Čedomil i Čedomir čeličenje čestota > učestaiost
čeprkajuci
čedomor čeličiti, čeličim , čeličeč i čeprljati, čeprljam , čeprljajuč i čestotan; čestotni rječnik
čedomorac, čedomorca, Vjd. čedomorče, čelik; krom-čelik, Baš-Čelik čepukati , čepukam , čepukajuéi česvina > česmina
G mn. čedomoraca čelist Čeralije ( selo) češagija > česalo
čedomorčev čelistica čerečiti, čerečim, čerečeéi č cšalj, češlja
čedomorka DL jd. čedomorki, G mn. čelistič ki
čedomorki i čedomoraka
čerenac, čerenca ( vrst ribarske mrežé) češanj, češnja > česno
čelni i čeoni prema čelo čerga DL jd. čergi
čedomorstvo G mn. čedomorstava češati, češem , češuéi
čelnik Vjd. čelniče, mn. čelnici čergar češe ( komp. prema često)
158
159
i
-
i
 češer

češer ( šiška, šišarica)

četverotjedni

č etrdesetgodišnjica > četrdesetogodišnjica

r četvorci

četvorci G mn. četvoraka čik

čipkaričin

Češka; Češka Republika (država) četrdeseti (40.) čikica um. od čiko

četvorče, četvorčeta ( jedno od četvoraka), zb.
č eški četrdesetica četvorčad čikičin prema čikica
čc šljač, češljača četrdesetina ( 1 /40) etvori čikin prema čiko
č
češljaonica č etrdesetnica čiko, čile
četvorica
češljar č etrdesetogodi šnjak , četrdesetogodišnjaka, mn. četvorina Čikola ( rijeka)
češljarev i češljarov četrdesetogodišnjaci
četvoriti , četvoreéi čikoš
če šljast četrdesetogodišnji
četvorka DL jd. četvorki, G mn. četvorki čil i čio
če šljati , češljam, češljajuci četrdesetogodišnjica
četvorni; četvorni metař ( znak m ) č ilan , čilna
2
če šljič četrdesetorica
četvrt, četvrti, Ijd. četvrču i četvrti; gradska čilaš
češljika DL jd. češljici ( bot ) č etrdesetosma ( pov., godina 1848. i dogadaji četvrt Čile G Čilea; Republika Čile ( država )
č ešljuga DL jd. češljuzi oko nje; inače je: četrdeset osma i četrdeset i
četvrtača Čileanac , Čileanca, Vjd. Čileanče, G mn.
osma godina)
čc šljugar
četrnaest (14)
četv ř tak, četv řtka ( četvrti dan u tjednií ) Cileanaca
češljugarka DL jd. češljugarki, G mn. četvřtak , četvrtáka ( konj od četiri godine, Čileanka DL jd. Čileanki, G mn. Čileanki
češljugarki četrnaestgodišnji > četrnaestogodišnji novčana jedinica i dr ) čileanski i čilski
češnjak, češnjaka četrnaesti (14.) Čilipi ( zem.)
četvrtfinale
četrnaestica
če šnjovka četvrti (4.); četvrti put; Petar Krešimir Četvrti č ilost, čilošu i čilosti
četa četrnaestina ( 1 /14) ( hrv. kralj ) čilski i čileanski; čilska salitra
Četekovac, Četekovca (selo ) četrnaestogodišnji četvrtina ( 1 /4) čiljeti, čilim, čiljah, čilio, čiljela, čileci
četica četrnaestorica četvrtinka DL jd. četvrtinci, G mn. četvrtinki čim I od što
č etiraice č etrun > limun ( bot.) čevrljati > čavrljati čim ( vez.)
lif ' i ; četina č etverac , četverca, G mn. četveraca čevrljuga DL jd. čevrljuzi ( ševd) čimbenik i činitelj, činilac
četinjača četveri čeznuče čimpanza
f |
j j
četiri (4); četiri stotine (400), četiri tisuce četverikati, četverikam i četveričem,
četverikajuci i četveričuci
čeznuti, čeznem , čeznuci čin, čina
(4 000), četiri milijuntine čežnja č ini mn ž. r.
(4/1 000 000), četiri posto (4%), četiri puta četvero; u četvero
čibučič um. od čibuk činidba G mn. činidaba i činidbi
č etiristo (400) č etveroboj
čibučina uv. od čibuk činilac , činioca, Vjd. činioče, G mn. činilaca
četiristogodišnji č etverobrazdni ( plug )
čibuk mn. čibuei činitelj
četiristogodišnjica četverobroj
čibuljica činiti, čineói
četiristoti (400.) četveročian
čiča , čiča Mata, G čiče Mate i čič-Mata činkvečento
četiri stotine (400) č etverodijelan , četverodijelna G čič-Mate činovničié
četka DL jd. četki č etverogiasan čičak, čička, mn. čičci činovnički
četkar četverogodišnji čičica činovnik Vjd. činovniče, mn. činovnici
č etkarev i četkarov četverokatan , četverokatna čičimak , čičimaka ( bot.) činovništvo G mn. činovništava
četkati, četkam, četkajuci četverokatnica
čičkati, čičkam, čičkajuci činjenica
četverokut
!. četni prema četa čičkovac , čičkovca ( bot.) činjenični
četnički č etveromjesečni
čičoka DL jd. čičoka ( sitna řepa ) činjenje prema činiti
. 1: č etnik Vjd. četniče, mn. četnici
četveronedjeljni kóji se odnosi na č etiri
Čifut čio, čila i čil
nedjelje; drugo je četverotjedni
četnikovati , četnikujem , četnikujuči Čifutka DL jd. Čifutki, G mn. Čifutki čiopa
četveronoške ( prii.)
četništvo G mn. četništava čifutski Čiovo ( otok )
č etveronožac, četveronošca, G mn.
četovati, četujem, četujuci četveronožaca Čigoč ( selo ) čipčica um. od čipka, i čipkica
četovoda četveropjev čigra ( ptica), inače zvrk čipka DL jd. čipci i cipki, G mn. čipki i čipaka
č etrdeset (40); četrdeset jedan i četrdeset i četveropreg čihati > čehati čipkači; čipkacá igla
jedan (41) četveroruk čijati > čehati , čipkanje
četrdesetak (oko 40) č etverosjed čiji čipkar
četrdesetero č etverostruk čijigod ( nečiji ) čipkarev i čipkarov
č etrdesetgodišnjak > četrdesetogodišnjak četverotjedni kóji se odnosi na četiri tjedna; čiji gód ( bilo čiji , svačiji ) čipkarica
četrdesetgodišnji > četrdesetogodišnji drugo je četveronedjeljni čiji mu drago čipkaričin

160 161

lb
 č ipkarov č upav
čokanj čokanjčič

čipkarov i čipkarev čitati, čitajuči Čučerka DL jd. Čučerki, G mn. Čučerki

čokanjčič
čipkarski čitav čokoče, zb. od čokot > trsje čučerski; Čučerska cesta
čipkast čitko ( prii ) čučke ( prii )
čokoláda
čipkati, čipkam , čipkajuci čitkost, čitkošu i čitkosti čučnuti, čučnem
čokot > trs
č ipkica i čipčica Čitlučanin prema Čitluk copor čudački
čir čitlu č kiprema čitluk i Čitluk čudak , čudaka, Vjd. čudače, N mn. čudaci
čorba > juha
čirak , čiraka > svijeénjak čitluk ( poljsko dobro, imanjé) čorda ( krdo ); drugo je čorda čudakovič
čiravost, čiravošu i čiravosti Čitluk ( miesto ) č udan , čudna
čordaš
čirič um. od čir čitljiv č udesan , čudesna
Čornobilj
čí slo čitljivo ( prii.) Čoviči mn. m. r. ( selo) čudika DL jd. čudici ( bot )
čismen čitljivost, čitljivošéu i čitljivosti čovječac, čovječca čuditi se, čudim se, čudeči se, čudah se
čist komp. čistiji i ÿíš ci; Čista srijeda, Čista čitulja čovječan, čovječna čudnovat
( selo )
-
( prvá korizmena nedjeljá), Cista Mlaka čivit čovječanski čudnjački
či žma čovječanstvo G mn. čovječanstava čudo
čistac ( čistina)-, istjerati na čistac čizmar
č istač čovječič čudotvorac, čudotvorca, Vjd. čudotvorče,
čizmarev i čizmarov čovječina G mn. čudotvoraca
Čista Mala ( selo) č izmarov i čizmarev čovječji čudotvorčev
čistikuča č izmarski
č istilac , čistioca, Vjd. čistioče, G mn. čistilaca čovječnost, č ovječnošu i čovječnosti č udotvorka DL jd. čudotvorki, G mn.
či žak , čiška, G mn. č ižaka čovječuljak , čovječuljka, Vjd. čovječuljče, čudotvorki
čistilački član Nmn. čovječuljci, Gmn. čovječuljaka čudotvorkin
čistilica č lanak , članka, mn. članci, G mn. č lanaka čovjek mn. ljudi čudotvornost, čudotvornošu i čudotvornosti
čistilište č lanarina Čovjek ( poosobljen pojarr í) č udovište ( nemari)
čistilo č lančič um. od član(ak) čovjekoljubac, čovjekoljupca, Vjd. č udenje prema čuditi se
čistina člančina uv. od član(ak) čovjekoljupče, G mn. čovjekoljubaca Čuh ( předjel na Dugom otoku )
čistionica č lanica čovjekoljuban , čovjekoljubna čujan, čujna
čistiti , čišah, čišen, čisteči č laničin čovjekoljubiv čujnost , čujnošé u i čujnosti
č istka (pus ) č lankast čovjekoljubivost , čovjekoljubivošu i č uknuti, čuknem
čistoca č lankonožac, člankonošca, Vjd. člankonoše, čovjekoljubivosti
čukotski; Čukotski poluotok, Čukotsko more
čistokrvan, čistokrvna G mn. člankonožaca čovjekoljublje
čistokrvnost, čistokrvnošu i č istokrvnosti
čů la ( u koga su malene uši )
č lankopisac, člankopisca, Vjd. člankopiše, čovjek žaba G jd. čovjeka žabe
čistopis G mn. člankopisaca čú la ( vrsta igrej drugo je cula
čovještvo G mn. čovještava
čistunac, čistunca, Vjd. čistunče, G mn. člankovit čulan , čulna > osjetilan
čovo
čistunaca č lankovitost, člankovitošé u i člankovitosti Čulinec , Čulinca ( zem )
čovuljak , čovuljka, Vjd. čovuljče, mn. čovuljci,
i čistunstvo G mn. čistunstava
čišenje prema čistiti
č lanovit
č lanstvo G mn. članstava
G mn. čovuljaka
črčkarija
čuline čki ( kóji se odnosi na Č ulinec)
Čulo ( prezime )
čit. krát. za čitaj(te) č loviti, člove či črčkati, črčkajuč i > drljati čulo > osjetilo
čitač čm ár črč kav č un ( čamac )
čitač ki č mavati , čmavam, čmavajuči Črečan (selo ) čunak, čunka, N mn. čunci i čunkovi
čitak , č itka čoban > čobanin > pastir Čret ( selo) čunčič um. od čunak
čitalac, čitaoca, Vjd. čitaoče, G mn. čitalaca > čobanče, čobančeta , zb. čobančad Črnomerec , Črnomerca ( dio Zagreba ) č unič um. od č un
čitatelj čobančica čubar, čubra ( bot. ) č unj ( stožac )
čitala čki č obančič čuč anj, čučnja čunjast
čitančica um. od čítanka čobančina čučati, čuč im , čuče či čup
čí tanka DL jd. čitanci, G mn. č itanki čobanica > pastirica čučavae , čučavca, G mn. čučavaca čupa
č itaočev č obaničin čučcčke i čučečki ( prii.) č upač
E čitaonica čobanin ( pastir) Čučerac, Čučerca, Vjd. Čučerče, G mn. čupačev
čitaonički čoha DL jd. čohi Čučeraca ( čovjek iz Čučerja ) čupati, čupam, čupajuči
čitatelj čokanj, čokanja Čučerje jd. s. r. ( selo) č upav

162 163
čupavac celija čuškati
Čelije

č upavac , čupavca, Vjd. čupavče, G mn. Čvrsnica ( planina) čorsokak

čupavaca Čelije ( selo)
č vrsnuti , čvrsnera č osav
čupavica čelijica um. od čelija
č vrst komp. čvrši
čélo (č elav čovjek ); drugoje čelo čosavac , čosavca , Vjd. čosavče, G mn. čosavaca
č upavičin čvrstac , čvrsca (zool. ) čosavjeti, čosavim, čosavio, čosavjela, čosave č i
čuperak , čuperka , N mn. čuperci, G mn. čelonja
čvrstina ( postajati č osav )
čuperaka čemer > svod, pojas; drugoje čemer
čvrstiti , čvrstim č oso
č upica černo ( 1. os. mn. prez . gl. htjeti), ne černo
č vrsto ( prii ); komp. čvršce čošak ( ugao, kut )
čupkati , čupkam , čupkajuči čepenak , čepenka, mn. čepenci, G mn.
č vrstoča čepenaka ču ( I . os . prez. gl. htjeti), ne ču
čuti, čujem , čujuč i čuč enjeprema čutjeti
čutura
č uvalac , čuvaoca, Vjd. čuvaoče, G mn.
č čepica > kapica
čeretati, čeretajuči čučoriti, čučoreči
ča ( prii , pokr., tamo, čak ) čerpič č učurin ( ptica )
čuvalaca > čuvar
čaba (hodočaše ) češ ( 2. os . jd. prez. od htjeti), ne češ čud, čudi
čuvar
Čaba ( muslimansko sveti šte u Meki ) četen-halva čudljiv
č uvarev i čuvarov
čabenski prema Čaba čevabd žija čudljivac, čudljivca, Vjd. čudljivče, G mn.
čuvarica čudljivaca
č ač a čevabd žijin
č uvarkuč a ( bot.) čudljivčev
čače ( pokr., otac) čevabdžinica
čuvarov i čuvarev čudljivost, čudljivošu i čudljivosti
čačin č evap
čuvati, čuvajuéi č udoredan, čudoredna
čacko čevap čič
čuven prema čuti čudorede
čakati, čakam , čakajuč i čevrkati, čevrkajuči
čuvenje čudovit > čudljiv
č uvstven > osje čajan
cáknut ( sulud, budalast ) Čič ( stanovnik Čič arije )
cáknuti, čaknem Čičarija ( kraj u Istri ) čuh ( povjetarac)
čuvstvo > osječaj čuhati , čuhajuči
čako Čička ( žena iz Čič arije )
č vakati, čvakam, čvakajuči čuhnuti, čuhnem
čakula ob. mn. čakule ( pokr.) čički prema Čič
čvarak , čvarka, N mn. čvarci, G mn. čvaraka čuk mn. čuci i čukovi
čakulati , čakulajuč i ( pokr.) čifto
čvariti, čvareé i čukati, čučem i čukam , čuč i i čukaj, čučuči i
čale > otac čikara > šalica
č vor čukajuči
Čamil ( jme ) čilim ( sag )
čvorak, čvorka, mn. čvorci i čvorkovi, G mn.
čap ( uzv.) čúkati se, čukajuč i se ( glasati se kao č uk )
čvoraka i čvorkova ( ptica) čilimarski
čapiti > uhvatiti, dobiti, primiti čiikati, čukam, čukajuči (o kokoši )
čvorast čilimčič
čaprdalo čuknuti, čuknem
čvorav čilimski
čar ( trgovina , dobitak ) čuko > pas
č voravost , čvoravošu i čvoravosti Čiřil; Čiř il i Metod
čariti , čareči prema čar > trgovati čú la ( kijač a); drugo je čula
č vorčic um. od čvor i čvorak čirilica
čarlijanje čuliti , čuljah, č uleči ( uši )
čvorič um. od čvor čirilički > čirilični
čarlijati , čarlijam, čarlijajuči čuljenje prema čuliti
čvorina uv. od čvor čirilični
časkati, časkajuč i čumez
čvorišni čirilometodski; čirilometodsko naslijede
čatin prema čato čup
čvorište čirilski > čirilični
čato, čate > pisar čupič um. od čup
čvornat Čiro
če (3. os. prez. gl htjeti), ne če čuprija > most
čvornatost, čvornatošu i čvornatosti čopiti
čeča ( bijela albanska kapa) Čuprija ( grád )
čvornovit čorak , čorka , G mn. čoraka
č ef > volja , prohtjev čuprijski
čvoruga DL jd. čvoruzi čoravac, čoravca, Vjd. čoravče, G mn. čoravaca
čela čurak , čurka ( kožuh)
čvorugav čoravčev
čelav čurčija ( krznar, kožuhar )
č vorugavost , čvorugavošu i čvorugavosti čoravica
čelavac, čelavca, Vjd. čelavče, G mn. čelavaca čurlik mn. čurlici
čvrga čoravičin
čelavčev čoraviti, čoraveči ( koga)
čurlikati, čurličem , čurliči, čurličuči
čvrk čelavjeti, čelavim, čelavio, čelavjela, čelaveči čuskija
čvrkac čoravjeti , čoravim , čoravio, čoravjela, čoraveči
( postajati č elav ) ( postajati éorav ) čušak , čuška um. od čuh
čvrkati, čvrkam, čvrkajuči čelavko čůšiti (zaušiti)
čorda (sablja); drugo je čorda
č vrknuti , čvrknem čelavost, čelavošu i čelavosti čuška DL jd. ču šci, G mn. čušaka ( zaušnica )
čoreša ( č oravac )
čvrljiti, čvrljim čelija čuškati , čuškajuči
čoro
164 165
 č ušnut
Darijo darivalac dendrološki

č u šnut (cáknut ) da li ( vez. i česticá); drugo je oni su dali ( gl.

čušnuti, cušnem prid. od dati) v. § 146. darivalac , darivaoca, Vjd. darivaoče, G mn. debeo, debela; komp. deblji
darivalaca debi, debija ( prvi javni nastup )
cut, duti Dalmatinac , Dalmatinca, Vjd. Dalmatinče
darmar decenij > desetlječe
cutilni; cutilni život > osječajni ( čovjek iz Dalmacije); dalmatinac (1. vino; 2.
dutilo (osjetiló) vrsta psa) darodavac , darodavea, Vjd. darodavče, deci ( razg ) > decilitra
G mn. darodavaca decibel
dutjeti, dutim, dudah , dutio, dutjela, duteči dalinatinski ( kóji se odnosi na Dalmaciju i
Dalmatinče)', Dalmatinski sabor ( pov ), Daruvarčanin , mn. Daruvarčani decigram
( osječ atí)
dutljivost, dutljivošdu i dutljivosti (osjetljivost ) Dalmatinska zagora ( zem.) darvinistički decilitra, decilitre ( znak dl ili dL), u opč em
dalmatski ( pov., kóji se odnosi na Dalmaté); dašan , dašana ( prema daska) jeziku i decilitar, decilitra
dalmatski jezik dašara decimetar, decimetra ( znak dm)
D dalj; skok u dalj dašetina decrescendo ( glaz.)
d krát. za dinar, dan , i dalje (i d.); D rimski broj daljinomjer dašica dečkid
500 , ( šah ) oznaka za kraljicu (dámu), za dečko običnije od dječko, N mn. dečki; feš
damastni ( damasteni ) dašurina
Njemačku (Deutschland), krát. za dativ dečko ( razg )
Dabac , Dapca, Dapčev
Damašanin prema Damask dašto ( prii )
damašanski prema Damask dat. krát. za dativ; i D dederte
dabogme i dabome ( prii.) deetatizacija
Dacija
Damjan datak , datka , N mn. datci, G mn. dataka
dampinški davač defenziva > obrana
dača (rus., vila, Ijetnikovac ) defenzivan > obramben
Da čanin
dan ; dan-dva; Majčin dan ( druga nedjelja davalac , davaoca, Vjd. davaoče, G mn.
u svibnju ), Dušni dan, Dan hrvatske davalaca defetistički
d áca ( podušjé) državnosti, Dani hrvatskoga jezika ( 11. - 17. davati, dajem, dajuči deficient, G mn. deficijenata
dada (dažbina ) ožujka) Davorčanin, N mn. Davorčani, i Davorac deficijentan , deficijentna
dadaistički Danac , Danca, Vjd. Dance davorija, davorije defile, defilea > mimohod
dag znak za dekagram Danaide ( kč eri kralja Danaja) degenerik Vjd. degeneriče, N mn. degenerici
dazimetar > gustinomjer
dah danas-sutra deiktički > dokazni, primjerni, pokazni
da ždevnjak V jd. da ždevnjačc, N mn.
dahija dandanas ( prii.) daždevnjaci Dekalog ( Deset zapovijedi Božjih)
dahijski dandanašnji daždevit Delfi, Delfa ( mn. m. r.)
.
dahnuti danguba da ždič delfijski
Dahomej (danas Benin) dangubnik da ždjeti, daždim , da ždah , daždeči, da ždio, delija
Dahomejac , Dahomejca , Vjd. Dahomejče Danijel daždjela delijskiprema delija
Dahomejka DL jd. Dahomejki, G mn. daninoč > macuhica daždenje od da ždjeti delirij
Dahomejki Dánská DL jd. Danskoj; Kraljevina Dánsk á da žnjak > da ždevnjak Delnice, Delnica ( zem., mn. ž. r.)
dahomejski (država ) del ( zast ) v. dL Delničanin mn. Delničani
I ’ li" , dahtati, dahcem , dahci, dahdah, dahduci danski d. d. krát. za dioničko društvo Delničanka DL jd. Delničanki, G mn.
daidža > ujak Dante Alighieri, Dantea Alighierija DDT ( krát. za diklor-difenil-triklormetil- Delničanki
daid žinica Danteov -metan ( sredstvo za uništavanje gamadi, delnički
daid žini č in danteovski prema američkome izgovoru di-di-ti nazvan delta- čestica
daire, daira ( mn. z. r.) i daire, daireta ( jd. s. r.) dá nu > nuder, deder diditi) delta-elektron
dajbudi ( prii., zast., bar) dapače D-dur delta-kovina
dajder Dapci, Dabaca ( selo kraj Čazme ) de ( piše se odvojeno kad je naglašeno: dě delta-zrake
pogledaj, stupi dě bliže, hajde dě, zajedno s
í dakako ( prii., alt nastoj da kako uspiješ)
dakati , dačem, dači, dačudi
Dapčev prema Dabac
darčič glagolom, npr. pogledajde, izidide)
debeliti ( činili debelim )
deltoid
Demetrije
dalaj-lama Dardaneli, Dardanela (mn. m. r. ) Demir- kapija ( klanac); Demir Kapija (mjestó)
dalek komp. dalji Darej debelokožac , debelokošca, V jd. debelokoše,
G mn. debelokožaca demokracija
Daleki istok ( zem ), Daleki Istok ( narodí darežljivost, darežljivošu i darežljivosti demokratičan
Dalekoga istoka) debelostjen
Darija demokratski
dalckoistočni debelja č ki prema debeljak
Darije demonstracija , demonstracije
dalekopisač (teleprinter ) debeljak , debeljaka, V jd. debeljače, N mn.
Darijev (< Darijo i Dario) debeljaci dendi , dendija (engl. dandy)
dalekosežnost, dalekosežnošdu i dalekosežnosti Dario, Darija, / Darijem dendrologija, dendrologije ( znanost o drveč u )
dalckovidnost , dalekovidnošcu i dalekovidnosti Darijo, Darija, / Darijem debeljeti , debelim, debelio, debeljela ( postajati
debeo, debljati ) dendrološki
166 167
 dentistič ki devetnaestogodi šnjak
T devetogodišnji dijapazon

dentistič ki > zubarski desetorica devetogodišnji diftonški (dvoglasnički )

denuncijacija , denuncijacije desetosatni devetogodišnjica digresija
denuncijant desetotonski devetomjesečni dihati, dišem , dišuči
denuncijantski desetput i deset puta devetpostotni dibnuti
depo , depoa, N mn. depoi {skladiště , kolnica, desetsatni > desetosatni dihotomija , dihotomije
spremišté)
devetsto i devet stotina (900)
descttonski > desetotonski devetstogodišnji dijabetes {šečerna bolest )
dcponij (odlagalište , smetiště ) Deset zapovijedi Božjih devetstogodišnjica dijabetičan , dijabetična
derač designirati dijabetičar ( seč eraš, razg.)
derač ina
devetstoti (900.)
Desinic {zem.) devetstotnina (9/100) dijaboličan , dijabolična
derančic Dcsinicanin N mn. Desiničani dijabolič nost , dijaboličnošu i dijaboličnosti
devet tisuci (9 000.)
derbi , derbija Desinicanka DL jd. Desiniéanki, G mn. dijač ki { zast.)
devet tisuciti (9 000.)
derčad Ijd. derčadi Desiničanki dijadem
devijacija, devijacije
Derenčin desinicki; Veronika Desinicka dezagregacija , dezagregacije dijafilm
dere š i derež d ěsní ( prid.) dezavuirati > opovrči, zanijekati dijafragma (anat.) > ošit
derež i dereš désni G mn. dá sni {meso oko zubí ) dijagnostičar
dezen i desen
derišad > derištad desniěar dezert i desert dijagnostičarka DL jd. dijagnostičarki, G mn
deriše > deri šte desničarski dezerter > bjegunac dijagnostičarki
derišce > derište desno; u desno, desno-lijevo, lijevo-desno dezertirati dijagnostika DL jd. dijagnostici
derište, derišta despocija, despocije Deziderij(e) dijagnoza
derištad Ijd. derištadi despotski dezinfekcija {raskužba) dijagonal {tkanina)
dermatologija , dermatologije despotstvo G mn. despotstava dezinfekcijski dijagonala {mat., priječnik )
dermatološki destinacija > odredište dezinficirati (raskužiti ) dijagram
Dervencanin N mn. Dervenčani de šnjak Vjd. dešnjače, N mn. dešnjaci dezodoracija dijak { zast., dak )
ft Dervenéanka DL jd. Dervečanki, G mn.
Dervenčanki
dešnjački
dete {uzvik )
dezodorans dijakritički
dijakronija , dijakronije
- !
•

Derventa (zem.) dcterd žent ( sredstvo za pranjé)

dezodorant
dijalekat > dijalekt
dezodorator
derventski detergent ( Ijek.) dezorijentacija { zbunjenost , metež, dijalekatni
derviš, {musí. redovnik), Dědo derviš, od Dede devecenje prema devetati nesnalaženje ) dijalekatski > dijalekatni
-
derviša, Derviš ime, Derviš-aga, Derviš beg devedeset (90) DHK krát. za Društvo hrvatskih književnika dijalekt
desen i dezen devedesetak N mn. devedesetci, G mn. Dl krát. za Dru žba Isusova dijalektalan, dijalektalna
desert i dezert devedesetaka diamin dijalektalni > dijalekatni
desetača devedesetka DL jd. devedesetci i devedesetki, diarhija {dvovlast , dvovlaše) dijalektičan , dijalektična
dcsetački G mn. devedesetaka, devedesetki > diacetilaceton dijalektičar
desetak, desetka, N mn. desetci, G mn. desetaka devedesetica dičan , dična dijalektič ki
desetgodišnji > desetogodišnji devedeseti (90.) dijalektika DL dijalektici
dičenje
deseterački Deveta { skraieni naslov van Beethovenove dičiti se, dičeči se dijalektolog V mn. dijalektolozi
desetero Devete simfonije) dijalektologija, dijalektologije
dičnost, dičnošu i dičnosti
desetični devětak , devetáka, N mn. devetáci {onaj kóji
je u vezi s brojem devet, obično životinjski dici, dignem , digoh , diže, digao, digla, dignut, dijalektološki
desetka DL jd. desetci i desetki, G mn. desetaka digav(ši) dijaliza
mužjak )
i desetki didaktičan, didaktična dijalog N mn. dijalozi
devétak , devétka, N mn. devetci
desetljece didaktičar dijaloški
devetati, devetam
desetljetni didaktički dijamant G mn. dijamanata
devetero
desetogodišnjak Vjd. desetogodišnjače,
devetka DL jd. devetki, devetci, G mn. didaktičnost, didaktičnošu i didaktičnosti dijamantni
N mn. desetogodišnjaci diditi , diditija (v. DDT) dijametar, dijametra ( promjer)
devetaka i devetki > devetica
desetogodišnji Dieselov motor i dizelski motor dijametralan , dijametralna { suprotan ,
devetnaest (19)
desetogodišnjica diferencijal oprječan, potpuno različit )
devetnaestogodišnjak Vjd.
desetokatnica devetnaestogodišnjače, N mn. difteričan Dijana
desetomjese čni devetnaestogodišnjaci difterija dijapazon (raspon)

168 169

J
 dijapozitiv dirigentski dirinčenje dječadija

dijapozitiv dinamičnost, dinamičnošu i dinamičnosti dirinčenje distrofičar

dijareja ( proljev) dinamo N mn. dinami ( stroj ), Dinamo ( športsko dirinčiti dišnični
dijas (geo/.) društvó) dirljivost, dirljivošu i dirljivosti ditiramb ( hvalospjev )
dijaskop Dinamov prema Dinamo disati > dihati ditirampski
dijaspora dinamovac , dinamovca, Vjd. dinamovče, discipiiniranost, discipliniranošu i Divača ( zemi)
dijastaza G mn. dinamovaca discipliniranosti divan ( prid.)
dijastola dinarčič disertacija divan , d ívána (im.)
dijastoličan , dijastolična dinaric disertacijski divančic um. od divan
dijatermija dinastija , dinastije Dis-dur diverzija, diverzije
dijatonički dinastijski disharmoničan diverzijski
dijatonika DL jd. dijatonici dingač ( vino), Dingač ( selo) disharmoničnost, disharmoničnošu i Divina commedia, Divine commedije ( Danteov
dijeceza ( biskupija) dio, dijela, N mn. dijelovi i dijel, dijela disharmoničnosti spjev ) > Božanska komedija
dijel, dijela, N mn. dijelovi, i dio dioba disharmonija , disharmonije divizion
dijelak , dijelka, N mn. dijelci, Gmn. dijelaka, diobni disident divljač
um. od dio dioda disidentski divljačan , divljačna > divlji
dijeiba > dioba Diogen ( grč. mudrac )', Š enoin Diogenes; T. disimilacija ( razjednačivanje ) divljače, divljačeta
dijelni, dijelna i dioni Brezovačkoga Diogeneš disimilacijski divljačica
dijeliti, dijelim, dijeljah, dijeleci, dijeljen Dioklecijan disk-džokej divljačič
dijelom-dijelom ( prill) dioksid diskoklub divljačina
dijeljenje prema dijeliti diolen diskotéka DL jd. diskoteci divljačiti se

a dijereza
dijeta
dijetalan , dijetalna
dijete, djeteta , zb. mn. djeca
dionica
dioničar
dioničarski
dionički, dioničko društvo
diskrecija, diskrecije
diskrecijski
diskrétnost, diskretnošu i diskrétnosti
diskriminacija , diskriminacije
divljač ki
divljačnost, divljačnošcu i divljačnosti
divljak Vjd. divljače, N mn. divljaci
divlji; Divlji zapad ( za nekadašnje stanje
til
ř :í :
.
dijetni prema dijeta
dijeliti (se), dijeljen, dijeleci
dionik Vjd. dioniče, N mn. dionici
dioništvo, G mn. dioništava
diskriminacijski zapadnih krajeva SAD )
divojarac , divojarca, Vjd. divojarče, G mn.
diskurs i diskurz
dijetetika DL jd. dijetetici Dioniz ( Bakhó) diskurzivan , diskurzivna divojaraca
; dijetni l )ionizij(c) ( ime ) diskusija divolijéska DL jd. divolijesci, G mn.
dijevatim. odsvr. djeti dionizijevac, dionizijevca, Vjd. dionizijevče diskusijski divolijesaka, divolijeski i divoljesaka ( bot.)
dijeza dionizijski > dionizijevski dis-mol divot-izdanje
dijureti čan , dijuretična diopter, dioptera disonancija, disonancije dizač
dijureza dioptrija ( jedinica za oštrinu vida) dispanzer dizajn
dikcionar ( rječnik , leksikori) dioptrijski dispe čer dizajner
dikasterij; Hrvatski dvorski dikasterij dioptrički disperzija > raspršenje, rasipanje (svjetlosnih dizaličar
dilberče, dilberčeta dioptrika DL jd. dioptrici ( znanost o vidu i zraka) dizgresija > digresija
dilberčič lomu svjetlosti ) displej (engl. display, predočnik ) dizel ( Dieselov motor )
diietantski diorama dispozicija dizel- ( kao prvi dio polusloženicé) > dizelski
diližansa dipl. krát. za diplomiran dispozicijski dizelica (dizelska lokomotiva)
diluvij diplomacija disprozij ( znak Dy) dizelski
diluvijalan, diluvijalna diplomat disprozijski dizenterija
diluvijski diplomatika DL jd. diplomatici distanca > distancija djeca, ali dijete
Dilj; pjes. Dilj-gora diplomatski distancija , distancije djecoubojica
diljem ( prii.) diptih N mn. diptisi, G mn. diptiha distih N mn. distisi, G mn. distiha ( dvostih) djecoubojstvo
dimije direkcijski distoničan , distonična dje čače, dječačeta
Dimitrije > Demetrije, all: Dimitrija Demeter direktorčič distribucija , distribucije dječačič
( hrvatski pjesnik ) direktoriem distribucijski dječačina
dimnjačar direktorij distribuirati dje čački
dinamičan, dinamična dirigentski distrofičan, distrofična dječadija

170 171
 dječak djetinjast dobiti
djetinjenje
dje čak Vjd. dječače, N mn. dječaci dj ě lo, dj ěla, G mn. djěla; remek-djelo; usp. dio, djevojčuljak , djevojčuljka, Vjd. djevojčuljče, N
djc čakov djetinjenje
dijela mn. djevojčuljci, G mn. djevojčuljaka
dječarac djetinji ( dječji )
djelokrug N mn. djelokruzi i djelokrugovi > djevojěura
dječarčié područje djetinjiti (se), djetinjeci (se)
djevojčurak , djevojčurka, Vjd. djevojčurče,
dječa štvo G mn. dječaštava djelomice djetinjski N mn. djevojčurci, G mn. djevojčuraka
dje č etina uv. od djeca djelomičan , djelomi čna djetinjstvo djevojčurina
dječ ica; Nevina dječica (vjer. blagdan 28. 12 ) djelomi č no djetlic um. od djetao djevojka DL jd. djevojci, G mn. djevojaka i
dječinji > dječji djelomičnost, djelomičnošcu i djelomičnosti djetlicev djevojki
dječji djelotvoran , djelotvorna djevac Vjd. djevče, G mn. djevaca djevojkin i djěvojčin
dje č ko > dečko djelotvorno djevacki djevovanje
dječ urlija djelotvornost, djelotvornošu i djelotvornosti djevenica djevovati , djevujem, djevujuči
dje čurlijski djelovanje djeveničar dl i dL krát. za decilitra
djed N mn. djedovi; djed Mija, G djeda Mije i djelovati, djelujem , djelujuci djevenjc DL zajednička krát. za dativ i lokativ
djed-Mije (did-Mije) djeljač > drvodjelja, obručnjak djever dlačetina
djeda G mn. djéda djeljanje djeverak , djeverka, N mn. djeverci, G mn. dlačica
djedak Vjd. djedače, N mn. djedaci djeveraka dlačina
djeljaonica
djedetina djeljati, djeljajuó i djeverčic um. od djever dlač ji > dlačni
djedica djeljenik Vjd. djeljeniče, N mn. djeljenici djeverenje dlačni
djedičin prema djedica djeljiv djeveričic ( djeverov sin ) dlačurina
djědin prema djeda djeljivost, djeljivošu i djeljivosti djeverična ( djeverova kč i ) dlaka ; i či niz dlaku, iči uz dlaku
djédin prema djédo djeljkati , djeljkajuči djeveric um. od djever dlančic
djedina > djedovina djenuti, djenem djeveriti dlanč ina
djé dina uv. od djed djesti , djedem, djedi, djedoh, djeh, djeo, djěla, djeverivati , djeverujem, djeverujuč i dlanic
:
. ji djedinstvo > djedovina djeven ( zast ) > djenuti djeverov DLI zajednička krát. za dativ, lokativ i
ji djédo, djédě, dubr. djédo, djéda djeverovati, djeverujem, djeverujuči
'

dješin prema dješo instrumental

djědov prema djed dje šo , dješe ( hip. od djever) djeverski dlijeto
i djédovprema djé do, djéda
djedovina
djetao, djetla, N mn. djetli i djetlovi, G mn.
djetlova i djetala
djeveruša
djevica; Djevica ( zv jezde ) , Djevica Marija
'

( vjer ), Djevica Orleanska ( pov )

dljetast
dm znak za decimetar
djedovski djetelina '
d-mol
djcdu šina uv. od djed djctclini šte > djeteli šte djevičanski; Djevičanski otoci dne ( zast., dana)
djelanje (zast.) > djelovanje, rad djetelinski djevičanstvo G. mn. djevičanstava dnevnič ar
djelatan djetelište djevičiea um. od djevica dnevničarka DL jd. dnevni čarki, G mn.
djelati, djelajuci djetelinjak ( bot ) djevičin dnevničarki
djclatni ( radní ) djetence djevički > djevičanski dnevnik Vjd. dnevniče, N mn. dnevnici
djclatnički djeteo , djetela > djetao djevičnjak N mn. djevičnjaci Dnjepar, Dnjepra
djelatnik Vjd. djelatniče, N mn. djelatnici djete šce djevin Dnjestar, Dnjestra
djelatnost, djelatnošcu i djelatnosti djetetina djevojaěki do > dol
!:
11 djelce
djelčic
djetetov
djeti , djedem ( zast ) > djenuti
djevojaštvo G mn. djevojaštava
djevojčar
do ( glaz.); do ( prij.)
doajen
djelic djetié djevojče , djevojčeta, zb. djevojčad dobacivač
djelidba G mn. djelidaba, djelidbi djeticak , djeticka, N mn. djeticci, G mn. djevojč ence dobauljati ( dopuzati )
djelilac , djelioca, Vjd. djelioče, G mn. djelilaca djeticaka djevojč enje dobavljač
(djelitelj ) djetinski > djetinjski djevojčetina dobavljač ica
djelišni djetinstvo > djetinjstvo dobavljač ki
djevojč etov
djelište ( mat ) djetinjarenje djevojčica dobice ( zast ) > dobit(ak), pobjeda
djelitelj djetinjarija djěvojčin dobijeliti, dobijeljen
djeliteljica djetinjariti djevójčina uv. od djevojka dobitak , dobitka, N mn. dobitci, G mn. dobitaka
djeliteljičin djetinjast djevojčiti (se), djevojčeči (se) dobiti, dobijem, dobiven
172 173
 dobitni č ki doči
W
f I dodačic dokad (a)

dobitni č ki dobronamjeran , dobronamjerna dodačic um. od dodatak dogradivanje

dobitnik Vjd. dobitniče, N mn. dobitnici dobronamjernost, dobronamjernošéu i dodatak, dodatka, N mn. dodatci, G mn. dogradivati , dogradujem, dogradujuéi
dobivalac, dobivaoca, Vjd. dobivaoče, G mn. dobronamjernosti dodataka dogrditi , dogrdjeti
dobivalaca Dobroselo, Dobrosela ( selo kraj D. Lapca), dodavač dogradivati , dogradujem , dogradujuéi
dobivanje Dobro Selo, Dobroga Sela ( sela kraj dodavačica dogrepsti, dogrebem
dobivati , dobivam Imotskoga i Zadra) dodavati , dodajem, dodajuči dogrmjeti, dogrmim , dogrmio, dogrmjela,
dobiven dobrosretan (past., sretari) dodekaedar, dodekaedra, G mn. dodekaedara dogrmjev(ši)
dobjeéi, dobjegnem , dobjegni, dobjegoh, dobrostivost, dobrostivošé u i dobrostivosti dodekaneski prema Dodekanez dogrtati, dogréem, dogrčuéi
dobježe, dobjegao, dobjegla, dobjegav(ši) dobrostoječi i dobro stoječi dodijalost, dodijalošé u i dodijalosti dogustiti, dogustilo mi je
dobjegalac, dobjegaoca, Vjd. dobjegaoče, dobrosusjedski dodijati, dodijam dohadati
G mn. dobjegalaca (dobjeglica) dobrota (osobina), Dobrota ( gradič ) dodijavanje dohakati , dohakačem
dobjegavati, dobjegavajuči dobrotski prema Dobrota dodijavati, dodijavajuéi dohitjeti, dohitim, dohitio, dohitjela > dohitati
dobjeglica dobrotvornost, dobrotvornošu i dodijeliti, dodijelim , dodijeljen ( hitro doč i )
dobjegnuti > dobjeci dobrotvornosti dodiplomski dohodak, dohotka, N mn. dohodci G mn.
dobjeljivati , dobjeljujem, dobjeljujuči dobrovoljac , dobrovoljca, Vjd. dobrovoljče, dodjela dohodaka
dobje žati G mn. dobrovoljaca
dodjeljivač dohoditi , dohodah, dohodeci
dobježavati dobrovoljački
dodjeljivanje dohodni
doboga ( prii., veoma, jako, silno, sveje doboga dobrovoljčev
dodjeljivati , dodjeljujem, dodjeljujuči dohodovni
skupo, alt čuje se plač do Boga) dobrovoljnost, dobrovoljnošu i dobrovolnosti
dodjenuti se ( dodirnuti se )
dobolijevati , dobolijevajuči Dobrud ža ( zem ) dohodenje
dodola N mn. dodole ( folk., osoba koja dohramati , dohramljem
doboljeti , doboli, dobolio, doboljela, docentski sudjeluje u dodolama)
doboljev(ši) docijepiti, docijepim, docijepljen , docijepiv(ši) dohrana
rii í dodole, dodola, mn. ž. r. ( folk., nar. običaj ) dohraniti
doboš-torta docjepljenje dodrijeti, dodrem , dodri, dodrijeh, dodrije,
Dobra ( rijeka), DL jd. Dobř i docjepljivati , docjepljujem , docjepljujuči dodro, dodrla, dodrt, dodrv(ši) i dodrijev(ši) dohranjivati , dohranjujem, dohranjujuéi

!i'
fa
dobrahan , dobrahna ( pjes.)
dobrahno ( pjes )
dobrá no ( prii.)
dobričak , dobri čka, Vjd. dobričku, N mn.
docvjetati
docvjetavati
dočarati
dočaravati
> doderati
doduše i do duše, v. § 142. i 143.
dofloš
dofcn ( pov )
dohrliti
dohvaéanje
dohvačati
dohvat; na dohvat ruke
dobričci, G mn. dobričaka doček N mn. dočeci ( usp. dočetak) dogadaj dohvatiti, dohvaéen
dobričica ( bot ) dočekač dogadanje dohvatljiv
dobričina doč ekati dogadati se , dogadajuč i se dohvatljivost, dohvatljivošéu i dohvatljivosti
dobrič ( dobar čovjek, čiř) dočekivač doglavnič ki doimanje
dobročinac , dobročinca, Vjd. dobroč inče, dočekivalo doglavnik Vjd. doglavniče, N mn. doglavnici doimati se, doimam se i doimljem se, doimajuéi
G mn. dobročinaca doč ekivati, dočekujem , dočekujuci dogmatičan , dogmatična se, doimljuéi se
dobročinački dočekljiv dogmatič ar doista ( prii )
dobročinitelj dočepati se dogmatički dojahati, dojašem
dobročinstvo dočetak , dočetka, N mn. dočetci, G mn. dogmatičnost , dogmatičnošcu i dogmatičnosti dojahivati , dojahujem , dojahujuéi
Dobročanin N mn. Dobrocani ( čovjek iz dočetaka dogmatski dojako > dosad
Dobrotě ) dočeti , dočnem ( dovršiti ) dogodine ( prii , iduč e godiné); drugoje do dojčica um. od dojka i dojkica
Dobročanka DL jd. Dobroéanki, G mn. dočič i dol čič godine, npr. od godine do godine
Dobrocanki dojenački
doč im ( zast., dok ) dogodovština
dojenč e, dojenčeta, zb. dojenčad
dobročudan , dobrocudna doč injati dogorijevanje
dobročudno doježdivati, doježdujem, doježdujuéi, ns. prema
dočitati dogorijevati , dogorijevam , dogorijevajuéi
dobroč udnost, dobročudnošu i dobročudnosti dojezditi
dočitavati dogorjeti, dogorim, dogorio, dogorjela,
dobrodošao, dobrodošla ( prid., dobrodošla dojka DL jd. dojci, G mn. dojaka i dojki
dočká DL jd. dočki , G mn. dočaka i dočki ( lov., dogorjev(ši)
prilika); dobro došao! ( pozdrav) dojkica i dojčica
čekalište, čeká) dogorjetina
dobrodušnost, dobrodušnošéu i dobrodušnosti dogovarač dojmljivost, dojmljívošéu i dojmljivosti
doč uti, dočujem
dobrohotan , dobrohotna doči, dodem, dodi, dodoh , došao, došla, dogradak , dogratka, N mn. dogradci, G mn. dojučerašnji
dobrohotnost, dobrohotnošu i dobrohotnosti došav(ši) dogradaka dokad(a) i do kada ( u jačem isticanju )
, í .
174 175

JL
 tlokasna

dokasna i dokasno i do kašna ljeta, i do kašno

dometak T dometali doprinesti

doba
doletjeti , dolet í m, doletio, doletjela , doletjev(ši) I dometati, domečem, domeéuéi donkihotski

dokazanost , dokazanošé u i dokazanosti

doli ( vez., osim, nego ) domicati, domičem, domiči, domičuci donkihotstvo G mn. donkihotstava
doličan, dolična domijesiti, domijesim, domiješen donle > donde
dokazivač doličnost , doličnošu i doličnosti
I domiješati donosilac, donosioca, Vjd. donosioče, G mn.
dokažljiv dolihoccfalan, dolihocefalna > dugoglav donosilaca
domiljeti, domilim, domilio, domiljela,
dok god dolihocefalija > dugoglavost domiljev(ši) donoše , donošeta , zb. donošad
dokinuče doliječiti, doliječim, doliječen dominij donošenje prema donositi
doklacenica dolijepiti, dolijepim , dolijepljen Dominika ( država) don žuan
doklacenik Vjd. doklačenik, N mn. doklačenici dolijetanje Dominiče Vjd. od Dominik donji ( kao sastavni dio mjesnih imena piše
doklacivati se, doklacujem se, doklaéujuci se dolijetati , dolijecem, doliječi, doliječuči dominikanče Vjd. od dominikanac se velikim slovom. Donji Lapač, Donji
'

doklatiti se, doklačen dolijevanje

l
dominikančev Miholjac, Donja Stubica; kad nije sastavni
dokle; dokle god (kako dugo, daleko), doklegod dolijevati, dolijevajuci dio imena, nego je Slobodan atribut, piše se
Dominiká nská Republika (država )
( donekle, do nekog mjesta) dolinka DL jd. dolinki, G mn. dolinki; (Sava) malim slovom. donja Posavina)
'

dominion
dokoličar Dolinka (rijeka) donjočeljusni
domišljatost, domišljatošcu i domišljatosti
dokoličenje doliti , dolijem, doliven , dolivši domjenak, domjenka, V jd. domjenče, N mn. donjogradski
dokoličiti, dokoličeéi dolnji > donji domjenci, G mn. domjenaka donjolapački
dokoljenica dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.) domnijevati (se) donjomiholjački
dokoljenka DL jd. dokoljenci, G mn. dolje domnjeti, domnijem donjostubič ki j
dokoljenaka i dokoljenki
dokon (besposlen)
doiječivati, dolje čujem, dolječujuci I domobranac, domobranca, Vjd. domobranče, doonda i do ondá
doljcpljivati, doljepljujem, doljepljujuči G mn. domobranaca doondašnji
dokončanje doljev domoci se, domognem se, domogni se,
dokončati (se) dopadljivost, dopadljivošéu i dopadljivosti
doljevak , doljevka, Vjd. doljevče, N mn. domogoh se, domogao se , domogla se ,
dokončavati domogav(ši) se dopeči, dopečem, dopeci, dopekoh, dopeče,
doljevci, G mn. doljevaka
dopekao, dopekla, dopečen, dopekav(ši)
dokrajčenje doljni > donji domoroce , domoročeta, zb. domoročad
dopicati prema dopeči
dokrajčiti doljnji > donji domorodac, domorodca , Vjd. domorodce,
N mn. domorodci, G mn. domorodaca dopijevanje
dokročiti domacenje
íj doktorčic domorodač ki dopijevati ( dopjevavati ), drugo je dopjevati
dom ácí ( prid.)
í doktorčina dó maci , domaknem, domakni, domakoh, domorotka DL jd. domorotki, G mn. doping A mn. dopinzi, doping-kontrola >
domače, domakao, domakla, domaknut, domorodaka i domorotki dopinška kontrola
doktoričin
dokučiti, dokučen domakav(ši) Domovinski rat dopinški
dokučiv domacica don ( kao počasni naživ ispred imena dopisnički
domacin katoličkoga sveéenika u primorskim dopisnik Vjd. dopisnice, N mn. dopisnici
dokučivati, dokučujem, dokučujuči
domacinski; domačinska škola krajevima: don Frane Bulič; kao titula uz dopisništvo
dokučljiv ime španjolskog plemič a velikim slovom:
dokud(a) > dokle domacinsťvo > kucanstvo
Don Juan, Don Quijote) dopješačiti
dokuhati domaciti , domačeč i dopjevati ( svršiti pjevanje, drugo je dopijevati)
Don , Dona (rijeka )
dokuhavati domahati, domašem
donalijevanje dopjevavati, dopjevavajuči
dokumentaristički domahivati, domahujem, domahujuči I doplacivati, doplačujem, doplacujuéi
donalijevati
dokumentic domahnuti
donde ( prii.) doplatak , doplatka, N mn. doplatci, G. mn.
dokumentlranost, dokumentiranošu i d ómak , domka, Vjd. domče, N mn. domci, doplataka
G mn. domaka ( um. od dom)
Donjec , Donjeca ( rijeka)
dokumentiranosti donjecki doplatiti, doplacen
dokvačíti dómak , domaka, Vjd. domače, N mn. domaci, i

dopletati, doplečem, dopleéi, doplečuči

G mn. domaka (dohvat, domašaj ); biti na donedávná i donedavno
dol domak ruke donekle doplitati, dopličem, doplici, dopličuč i >
dolac , dolca i doca, Vjd. dolče i doče, G mn. donesti > donijeti dopletati
domala > domalo
dolaca donijeti, donesem, donijeh i donesoh, dopodne, v. § 120.
domalo ( uskoro, ubrzo, konj se tovi i razlijenio
Dolac (zagrebačka tržnica, selo ) se pa domalo ne če biti za trku , alt ništa mi donijev(ši), donio, donijela , donijet i obič nije doprijeti, doprem, dopri, doprijeh, doprije,
dolazak , dolaska, N mn. dolasci, G mn. ne t řeba do málo zdravlja) donesen dopro, doprla, doprv(ši) i doprijev(ši)
dolazaka dometak , dometka , N mn. dometci, G mn. Don Kihot ( naš lik za šp. Don Quijote ) doprinašati > pridonašati
dolčic dometaka donkihoterija > donkihotstvo doprinesti v. doprinijeti > pridonesti
176 177
 doprinijeti

doprinijeti, doprinesem , doprinesi, doprinijeh, doskakati, doskačem , doskáč i, doskakav(ši)

dotakati
T
1
dotéci

doteči, dotečem i doteknem, dotekni, dotekoh, dovikivati , dovikujem, dovikujuéi

Dragica

doprinije, doprinesoh, doprinese, doprinio, ( svr., skačuč i doč i ); doskačem , doskáč i,

doteče, dotekao, dotekav(ši) doviti, dovijem
doprinijela, doprinijevši > pridonijeti doskačuéi (ns. prema doskočiti)
dotepenac, dotepenca , Vjd. dotepenče, G mn. dovlačenje
doprinošenje > doprinos doskitati se, doskitam se i doskičem se, doskitaj dotepenaca
dopumbeni > dopunski se i doskiči se dovlačiti
dotepuh Vjd. dotepuše, N mn. dotepusi dovle
dopusni doskočica
doskoč iti dotešati dovodac , dovodca, Vjd. dovodče, N mn.
dopusnica
dotešavati dovodci G mn. dovodaca
dopustiti , dopust í m , dopuštěn
dopustljiv i dopustiv
doskora i doskoro {alt do skorá videnja)
doskoro
J doticaj (dodir ); *doticaj > dotjecaj
doticanje ( dodirivanjé)
dovodenje
dopuštenje doslije ( zast., dosaď) dovoljnost , dovoljnošu i dovoljnosti
dosluh N mn. doslusi (tajní dogovor, šurovanjé) doticati, dotičem, dotičuči ( prema dotaknuti) dovoženje
doradak , doratka , N mn. doradci, G mn. ! dotičnik Vjd. dotičniče, N mn. dotičnici
doradaka dosljedan , dosljedna i dovratak , dovratka, N mn. dovratci, G mn.
doradivati , doradujem , doradujuci
dotjecaj > dotok dovrataka
dosljednost, dosljednošéu i dosljednosti
dorastao, dorasla
dotjecanje prema dotjecati (dotok ) dóvrči, dovrgnem > dobaciti
dospije ée
dorašivati , dorašujem , dorašé ujuči
dotjecati, dotječem, dotječuéi ( prema doteči) dóvřči , dovršem ( zast ) > dovršiti
dospijevanje
dorečenost, dore čenošu i dorečenosti
dotjeranost , dotjeranošu i dotjeranosti dovrh
dospijevati , dospijevajuéi
doreéi, dorečem i doreknem , doreci i dořekni,
dotjerati dovriječi, dovršem ( zast ) > dovršiti
dospjelost, dospjelošéu i dospjelosti
dorekoh, dore če, dorekao, dořekla , dořečen, dotjera váti i dotjerivati dovršenost, dovršenošu i dovršenosti
dospjetak N mn. dospjetci, G mn. dospjetaka
dorekav(ši) dotjerivač dovršetak , dovršetka, N mn. dovršetci, G mn.
dospjeti , dospijem , dospjeh, dospij, dospio, j
doručak , doručka, N mn. doručci, G mn. dospjela, dospjev(ši) dotjerivanje dovršetaka
doručaka dostalac , dostaoca, Vjd. dostaoče, G mn. dotjerivati, dotjerujem, dotjerujuči i dotjeravati dovrvjeti, dovrvim , dovrvi, dovrvjeh, dovrvio,
doručje dostalaca dotkati , dotkám dovrvjela, dovrvjev(ši)
doruč kovati , doručkujem, doručkujuci dostavljač dotle dovuči, dovučem, dovuci, dovukoh, dovuče,
{
dorzalni dotočiti dovukao, dovukla , dovučen, dovukav(ši)
dostavljačica
dosad(a) i do sada dotrajalost, dotrajalošu i dotrajalosti dozidivati, dozidujem, dozidujuči
dostavljački
dosadivati, dosadujem , dosadujuči dotrčati dozlaboga ( prii , preko svake mjere, strašno )
dostiči, dostignem , dostigni, dostigoh, dostiže,
doseči, dosegnem, dosegni, dosegoh, doseže, dostigao, dostigla, dostignut, dostigav(ši) dotrčavati dozlogrditi
dosegao, dosegla, dosegnut, dosegavši dostignuče dotučenost, dotučenošu i dotučenosti dozlogrdivati , dozlogrdujem , dozlogrdujuči

:fi dosele (zastdosaď)

doseljenič ki
doseljenik Vjd. doseljeniče, N mn. doseljenici
dostižan, dostižná
dosti živ i dosti žljiv ,
dotuči, dotučem, dotuci, dotukoh, dotu če,
dotukao, dotukla, dotučen, dotukav(ši)
dotud i do tuda
doznačiti, doznač im, doznačen
doznačivati, doznačujem , doznačujuči
doznačnica
dostižnost, dosti žnošé u i dosti žnosti
dosezati , dosežem, dosežué i dostojanstvenik Vjd. dostojanstveniěe, N mn. doučen dozrelost, dozrelošu i dozrelosti
dosežan , dosežna dostojanstvenici doušnički dozreti , dozorim ( postáli zreo )
dosežnost, dosežnošu i dosežnosti dostojanstvenost, dostojanstvenošu i ' doušnik Vjd. doušniče, N mn. dou šnici dozrijevanje
došije, dosijea > dosje dostojanstvenosti doušništvo dozrijevati , dozrijevajuéi
dosinoénji dostojnost, dostojnošu i dostojnosti dovadati , dovadajuči doživjeti, doživ í m, doživio, doživjela, doživljen
dosizati > dosezati dostupačan , dostupačna > dostupán dovde dpt znak za dioptriju
dosje, dosjea dostupnost, dostupnošcu i dostupnosti dovdje > dovde dr. krát. za doktor, drugi, drugo (i dr.)
: dosjecati se, dosjeéajuci se dosudivati, dosudujem , dosudujuói
dosuti , dospem , 3. os. mn. dospu
dovesti, dovědém ( vodeč i dopratiti ) dovedi,
dovedoh, doveo, dovela, doveden,
dráč ( korov )
dosječivati se, dosjecujem se, dosjeé ujuci se Dr áč ( grád )
dosjelost, dosjelošcu i dosjelosti ( prav.) došaptati, došapéem, došapč i dovedav(ši)
drača ( bot )
doša šée ( zast., dolazak ); advent, došašce ( vjer.) dovesti , dovězěm (vozeči dopremiti ) dovězi,
dovězoh, doveze, dóvezao, dovezla, dovezen, dračav
dosjetiti se
dosjetka DL jd. dosjetki , G mn. dosjetaka i došetati , došečem i došetam, došeéi i došetaj drački prema Dráč; Karlo Drački ( pov )
dovezena, dóvezáv(ši)
dosjetki došljački dóvčsti , dovézěm ( vezuč i dovršiti ) dovézi , dračosijek N mn. dračosijeci (ono čime se siječe
dosjetljiv došljak , došljaka, Vjd. došljače, N mn. došljaci dovézoh, doveze, dóvězao, dovezla drac ) > kosir
dosjetljivac , dosjetljivca, V jd. dosjetljivče, dotaci, dotaknem , dotakni, dotakoh, dotace, (dovézla), dovézen , dovéz áv(ši) drag, drága, dr ágo odr. drági, drágá, drágó
G mn. dosjetljivaca dotakao, dotakla, dotaknut, dotakav(ši) dovijati se ( domišljati se) drága DL jd. drázi (dolina, uvala)
dosjetljivčev dotad(a) i do tada dovijek(a) ( prii , zauvijek ) Dr ága DL jd. Drági (imé)\ Senjska Draga ( selo )
dosjetljivost, dosjetljivošu i dosjetljivosti dotakati , dotačem, dotačuči dovikati, dovičem, dovičuči Dragica
178 179
Dragi čin drjemljivac drvojedac
drjemljiv

Dragič in dretvi é drjemljivac, drjemljivca, Vjd. drjemljivče, drskost , drskošu i drskosti

dragocjen drevnost, drevnošu i drevnosti G mn. drjemljivaca dršič um. od držák
dragocjenost, dragocjenošu i dragocjenosti drezina drjemljivica drškati ( huckati vič uč i drž! )
dragoča (rijetko, dragost) dreždati , dreždim drjemljivko drúga , dr úgě, dr úgi
dragonja (vol ); kao ime volu i Dragonja; Drežnik Grad , G Drežnik Grada drjemljivost, drjemljivošu i drjemljivosti drugačije i drukčije
Dragonja (rijeka) drhat , drhta drjemniji komp. od drijeman drugačiji i drukčiji
dragost , dragošu i dragosti drjemnuti drugarčič
drhtanje
dragovič , dragovié u moj drjemovac > drijemovac drugarčina
drhtati , drhtim i drhčem , drhči, drhé uéi i
dragovoljac , dragovoljca , Vjd. dragovoljče, drhte ói drjemovan drugaričin
G mn. dragovoljaca drhtavac , drhtavca, Vjd. drhtavče, G mn. drjemovka > visibaba drugdje
dragovoljački drhtavaca drjemovnost, drjemovnošu i drjemovnosti drůgi, dr ůgá , dr ůgó; drugi put; Drugi svjetski
dragovoljč ev drhtavica drjemucati rat
dragovoljnost, dragovoljnošu i dragovoljnosti drjemuckati drugobratučed
drhtjeti, drhtim , dršah, drhtio, drhtjela , drhteči
drahma ( grč. novae ) drjemucnuti drugojačije > drukčije
drhnuti i drhtnuti
dramatičan , dramatična drjenčič, v. i § 45.3. drugojačiji > drukčiji
drhtuljiti 1

dramatičar drjenié drugorodeni

drhturiti
dramatičarev i dramatičarov drjenik drugovrstan, drugovrsna
drijem
dramatičarka DL jd. dramati čarki, G mn. drjenov druid ( keltski sveéenik )
drijemak , drijemka, N mn. drijemci, G mn.
dramatičarki drijemaka drjenovac druidski
dramati čarov i dramatičarev drjenovača drukčije i drugačije
drijemalac , drijemaoca, Vjd. drijemaoče,
dramatičarski G mn. drijemalaca drjenovica drukčiji i drugačiji
dramatično drijemalica drjenovina društvenost, društvenošu i dru štvenosti
dramatičnost, dramatičnošé u i dramatičnosti drijemalo drjenjina društvo; Društvo hrvatskih književnika,
dramatski drjenjinica Društvo hrvatskih skladatelja , Hrvatsko
drijeman , drijemna; komp. drjemniji > filološko društvo, Hrvatsko prirodoslovno
dramatur ški drjemljiv drjenjinovica društvo
dráp tkanina drijemanje drljač dru željubiv
drastičan , drastična drijemati , drijemam i drijemljem, drijemajuči i drljača druželjubivost, dru željubivošu i
drastičnost, drasti čnošu i drastičnosti drijemljuči drmadžija ( drmator ) dru željubivosti
draškati drijemavac , drijemavea, Vjd. drijemavče, drmeš ( ples) dru željublje
Draško G mn. drijemavaca > drijemalac, visibaba, drmež > drmeš družic um. od drug
dra žeja drijemavica ( sova ) drobac , dropea , Vjd. dropče, G mn. drobaca dru žinče, dru žinčeta, zb. dru žinčad
dra žesno drijemavica ( bolest, sova ) drobak , dropka , N mn. dropci, G mn. drobaka drvar ( radnik )
dra žesnost, dra žesnošé u i dra žesnosti drijemčina > drjemčina drobljivost, drobljivošu i drobljivosti Drvar ( gradič )
dra žest, dražešu i dražesti drijemež Ijd. drijemežom > drijem drogerija drveče
dra žestan , dražesna drijemovac , drijemovca ( bot ) dronjak, dronjka , Vjd. dronjče, N mn. dronjci, drvenjača
dra žica um. od drága drijen N mn. drijenovi, drugo je drěn G mn. dronjaka drveniti (se) ( postajati drven )
dražilac , dra žioca, V jd. dražioče, G mn. drijenak , drijenka, N mn. drijenci, G mn. dronjčic drvenjenje prema drveniti
dra žilaca drijenaka dropčac , dropčaca ( zool. ) drvlje
drečanje drijenje ( zb. od drijen) drošié > drozdič drvnoindustrijski
dre čati, drečim, drečeéi driješenje droška DL jd. droški , G mn. droški ( kočija) drvocjep
drečav drije šiti , driješen, driješeči drozak , drozga, N mn. drozgovi > drozd drvodjelac, drvodjelca , Vjd. drvodjelče,
drečiti > drečati drijeti, drem ( zast ) > derati drozdič um. od drozd G mn. drvodjelaca
d řen (cijev, cjevčicá), drugo je drijen drijevo ( zast ) > drvo, brod drozdovič (moli drozd ) drvodjelja
Drenopolje ( zem ) dripac, dripea , Vjd. dripče, G mn. dripaca droždanica drvodjeljac , drvodjeljca , Vjd. drvodjeljče,
Drenovac ( mjesto ) dripčina dr. sc. G mn. drvodjeljaca
drenova č ki prema Drenovac drjemčina , v. i § 45.3. drozde drvodjeljstvo
Dresden ( zem ) drjemežljiv droždenica > droždanica drvojedac, drvojedca, N mn. drvojedci, G mn.
dresina > drezina drjemljiv drsko prema drzak drvojedaca

180 181
 drvojetka dugoratski Dugorešanin dvadesetač a

drvojetka DL jd. drvojetki, G mn. drvojedaka i dúbiti, d ú bim (stajati uspravno ), dubljah , .
Dugorešanin N mn Dugorešani duhovništvo
drvojetki dubeci pugorešanka DL jd. Dugorešanki, G mn. duhovnost , duhovnošu i duhovnosti
drvorešev dú biti , dubím > dupsti Dugore šanki duhovski
drvorezac, drvoresca , Vjd. drvoreše, G mn. dubl { sport ) dugoreški duka DL jd. duki (vojvoda); Duka DL jd. Duki
drvorezaca duble, dublea (neprávo zlato ) dugoročan, dugoročna (imé)
drvorezački prema drvorezac i drvorezac dublirati { film., biti dubler ) dugoročnost , dugoročnošu i dugoročnosti dukatic
drvosječa dubljenje prema d ú biti, d ú bim , v. dubenje Dugoselac , Dugoselca , Vjd. Dugoselče, dukatski
drvosjek > drvosječa G mn. Dugoselaca Dukljanin N mn. Dukljani; Pop Dukljanin
dubljina > dubina
drvotoč duborezac, duboresca > rezbar Dugoselka DL jd. Dugoselki, G mn. Dugoselki ( pov )
drvotočac , drvotočca, G mn. drvotočaca dubokoumnost, dubokoumnošu i Dugo Selo (naselje ) dulčineja ( šalj., draga, dragana, po junakinji
drvotočan > crvotočan dubokoumnosti dugoselski Cervantesova romand)
drvotočina > crvotočina Dubravčica dugosjen duljenjc
drvotršev prema drvotržac Dubravka DL jd. Dubravki ( imé), Dubravci dugotrajan, dugotrajna duljinomjer
drvotržac , drvotršca, Vjd. drvotrše, G mn. (Gundulič evo djeló) dugoušic dumača
drvotržaca Dubravkin dugovetan, dugovetna, obično u dugi dugovetni Dumas; Dumas Otac, Dumas Sin
drzak , drska dubrovački; dubrovačka republika i dugovječan , dugovječna dum- dum
drznički Dubrovačka Republika ( pov.); Rijeka dugovjecnost, dugovječnošcu i dugovječnosti dumdum- metak > dumdumski metak
drznik Vjd. drzniče, N mn. drznici dubrovačka (zem.); Dubrovačko-neretvanska dugovjek dumping > damping
drzovitost, drzovitošéu i drzovitosti > drskost županija
Dubrovčanin N mn. Dubrovčani
dugovremen dúnuti (iznenada doci )\ drugo je duhnuti
držač dugovremenost, dugovremenošu i
Dubrovčanka DL jd. Dubrovčanki, G mn. dunjovača
držá k , drška, N mn. dršci, G mn. držaka dugovremenosti
, :i|i državnič e Vjd. od državnik Dubrovčanki > Dubrovkinja
duh Vjd. duše, N mn. dúsi i d ú hovi; Duh Sveti
dupčac ( bot.)
Dubrovnik Vjd. Dubrovniče dupke ( prii.)
dr žavnič ki {imé), Dúhovi { blagdan )
dupkom ( prii.)
jl i dr žavništvo duc án
dučančic
duhac > puhač duplijer > duplir
: :
državnoodvjetničkiprema državni odvjetnik i duhački { kóji se odnosi na duhačé) > puhački
r- Í . državno odvjetništvo ducandžija duplir

a državnopravni
državotvorac , državotvorca, Vjd. državotvorče,
G mn. državotvoraca
ducand žijski
du čanski
duckati
dubaci { kóji se odnosi na duhanje, kóji služi za
duhanjé) > puhači
duhalica > puhaljka
duban
dupsti, dubem ( proviti udubinu ), dubljah i
dubijah, dubeč i, dubao, dubla, duben
dur; dur-akord , dur-ljestvica, C-dur (glaz )
državotvornost, državotvornošu i dudič um. od dud duraluminij
duhand žija
državotvornosti dudovač a dušak ; ispiti na du šak
duhanište
držec dudukati, dudučem, dudučuči duhaniti duševnost, duševnošu i du ševnosti
držeči diiga DL jd. d úgi i d ú zi { na bač vi ); d ú ga duhankesa dušični
dualist DL jd. d úgi { na nebu) duhanski dušik (znak N)
dualisti čki dugačak duhanje > puhanje dušnički
dubač Duga Rcsa (naselje) duhati, du šem (glaz.) > puhati dušobri žnič ki
dubačac, dubačca > dupčac Dugi Dol {naselje ) dušobrižnik Vjd. dušobri žniče, N mn.

I
duhnuti , duhnem
dúbak , dů pka (uduben, ugnut ) Dugi otok {otok ) duhoborac , duhoborca, Vjd. duhoborče, du šobrižnici
dúbak , d úpka, N mn. d ú pci, G mn. d ú bá ká Dugi Rat {naselje ) G mn. duhoboraca dušogupka DL jd. du šogupci i dušogupki,
dubem prema dupsti dugobradic duhován , duhovna G mn. dušogupki i dušogubaka
dubenje prema dupsti dugocvjetan , dugocvjetna Dúhovi ( blagdan ), v. duh duvak N mn. duvaci ( folk ., koprena, veo)
Dubica; Hrvatska Dubica, Bosanska Dubica dugočasan , dugočasna > dosadan duhovidac, duhovidca, Vjd. duhovidče, duždevié
Dubičanin N mn. Dubičani dugoljetan, dugoljetna > dugogodišnji N mn. duhovidci, G mn. duhovidaca du žinomjer
Dubičanka DL jd. Dubičanki, G mn. Dubičanki Dugootočanin prema Dugi otok duhovit dužnič ki
dubič ki; bosanskodubički dugootoč ki prema Dugi otok duhovitost, duhovitošu i duhovitosti du žnik Vjd. du žniče, N mn. du žnici
dubinomjer Dugopolje {naselje ) duhovni du žnosni
dubiozan , dubiozna (sumnjiv) dugopoljski duhovnica > redovnica dužnost, du žnošu i du žnosti
dubioznost, dubioznošéu i dubioznosti dugoprstič duhovnič ki dva, dvaju, dvama (2)
( sumnjivosf ) dugoratski prema Dugi Rat duhovnik Vjd. duhovniče, N mn. duhovnici dvadesetača > dvadesetica

182 183
1
 dvadesetak dvomjese čje dvomjeseč ni dženet

dvadesetak , dvadesetka , N mn. dvadesetci, dvodimenzionalnost, dvodimenzionalnošu i dvotoč ka DL jd. dvotočki, G mn. dvotočaka i
dvomjeseč ni
G mn. dvadesetaka dvodimenzionalnosti dvotočki > dvotočje
dvomjesečnik
dvadesetčetverosatni dvoglasnički dvotračan , dvotračna
dvomjesečno
dvadesetka DL jd. dvadesetki, G mn. dvoglasnost, dvoglasnošu i dvoglasnosti dvotrecinski
dvadesetaka i dvadesetki > dvadesetica dvonedjeljni , od dvije nedjelje, inače >
dvogoče, dvogočeta , zb. dvogočad dvotjedni dvouška , dvouški i dvou šci, G mn. dvoušaka i
dvadesetogodišnjak Vjd. dvadesetogodišnjače, dvogodac , dvogodca, N mn. dvogodci, G mn. dvou ški
N mn. dvadesetogodišnjaci dvogodaca
dvonoške
dvonožac, dvonošca, Vjd. dvonoše, N mn. dvovalentnost, dvovalentnošu i dvovalentnosti
dvadesetogodišnji dvogodi šnjak Vjd. dvogodišnjače, N mn. dvonošci, G mn. dvonožaca dvovlade > dvovlašée
dvadesetorica dvogodišnjaci dvovlasnički { kóji se odnosi na dvovlasnike )
dvogodišnji
dvoobiičan, dvooblična
dvadesettreci
dvoobličnost, dvoobličnošu i dvoobličnosti dvovlasnik Vjd. dvovlasniče, N mn. dvovlasnici
dvanaesnični prema dvanaesnik dvogotka DL jd. dvogotki, G mn. dvogodaka i dvopartijski > dvostranački dvovlasništvo G mn. dvovlasništava
dvanaesnik N mn. dvanaesnici dvogotki dvovlašée
dvopek /Vmn . dvopeci
dvanaest ( 12) dvogupka , dvogupci, G mn. dvogubaka i
dvogupki (zast., duplikát ) dvopjev G mn. dvopjeva dvovrstan, dvovrsna
dvanaesterac , dvanaesterca, V. jd. dvopreg N mn. dvoprezi dvoznačan , dvoznačna
dvanaesterče, G mn. dvanaesteraca dvojačiti, dvojačeči
dvorac, dvorca , Vjd. dvorce, G mn. dvoraca dvoznačnost, dvoznačnošu i dvoznačnosti
dvanaesterački dvojajčani
dvoredac , dvoredca, N mn. dvoredci, G mn. dvozubac , dvozupea, Vjd. dvozupče, G mn.
dvanaestodnevni dvojbenost, dvojbenošóu i dvojbenosti dvozubaca
dvoredaca
dvanaestogodi šnjak Vjd. dvanaestogodišnjače, dvojče, dvojčeta, zb. dvojčad > blizanče dvozupka DL jd. dvozupci, G mn. dvozubaka i
dvorišni
N mn. dvanaestogodišnjaci dvojčica um. od dvojka > blizanka dvozupki
dvorodac, dvorodca, Vjd. dvorodče, N mn.
dvanaestogodi šnji dvoje G dvojeg(a), dvog(a), D dvojem, dvom, dvorodci, G mn. dvorodaca dvoženac , dvoženca, Vjd. dvoženče, G mn.
dvanaestorajesečni L dvojem i dvome, I dvojim(a), dvoma, dvorožac , dvorošca, Vjd. dvoroše, N mn. dvoženaca
mn. NAVdvoji, dvoje, dvoja , G dvojih, DLI dvorošci, G mn. dvorožaca dvožičan , dvožična
dvanaestput, dvanaest puta
dvojim(a); u dvoje
dvaput i dva puta dvoručan, dvoručna Dy znak za distrozij
dvojezičan , dvojezična
' dvije, dviju , dvjema
dvojezičnost, dvojezičnošcu i dvojezičnosti
dvosedmični > dvotjedni -
8 (delta), npr. S zrake
dvijetisuči i dvijetisučiti (2000.) dvosječan > dvosjekli
dvjesta > dvjesto (200)
dvojica
dvosjed DŽ
dvojina
dvjestogodišnji dvosjedac, dvosjedca, N mn. dvosjedci, G mn. d ž (v. §§ 4. i 21.)
dvojinski dvosjedaca
dvjestogodišnjica džaba > džabe
dvojka DL jd. dvojci, G mn. dvojaka i dvojki > dvosjek > dvosjekli
dvjestoti (200.) dvica (kao brojka i ono što ona označuje) džabe > badava, besplatno, uzalud , na dar
dvosjeraen
dvjestotisuci i dvjestotisučiti (200 000.) dvojnice Džafer
dvosložnost, dvosložnošu i dvosložnosti džamahirija > republika; Socijalistička
dvjestotisucina ( 1 /200 000) dvojničkiprema dvojník dvosmjeran, dvosmjerna Libijska Arapska Narodna Džamahirija >
dvjestotnina ( 1 /200) dvojnice Vjd. od dvojn í k dvosmjernost, dvosmjernošu i dvosmjernosti Socijalistička Libijska Arapska Narodna
dvobočan , dvobočna dvojništvo G mn. dvojništava dvospolac, dvospolca, Vjd. dvospolče, G mn. Republika
dvobračan, dvobračna dvojnost, dvojnošéu i dvojnosti dvospolaca džambo {engl. jumbo) > golem, velik, divovski
dvobračnost, dvobračnošu i dvobračnosti dvokoiosiječan , dvokolosiječna dvospolan , dvospolna d žambod žet { zrak ., velemlažnjak )
dvobrazdan , dvobrazdni, dvobrazdni plug dvoličan , dvolična dvospolnost, dvospolnošu i dvospolnosti džamija; Careva d žamija {u Sarajevu )
dvocijevan , dvocijevna dvoličiti, dvoličeéi dvostavačni d žamijski
dvocijevka DL jd. dvocijevki, G mn. dvoličje dvostih N mn. dvostisi, G mn. dvostiha džapati (razg.) > otimati, grabiti
dvocjevaka , dvocijevki dvoličnost, dvoličnošu i dvoličnosti dvostjen d žbun > žbun , grm
dvocjevac , dvocjevca, G mn. dvocjevaca dvoličnjak Vjd. dvoličnjače, N mn. dvoličnjaci dvostranač ki džehenem { musí ) > pakao
dvočetvrtinski dvolučan , dvolučna dvostručiti , dvostručeé i d želat > krvnik
dvočinka DL jd. dvočinki, G mn. dvočinaka i dvoijetac , dvoljetca, N mn. dvoljetci, G mn. dvostupač ni > dvostupčani dželatski
dvočinki dvoljetaka dvostupčani { kóji ima dva stuped) džem (vrsta pekmeza)
dvoč lan dvoljetni > dvogodišnji i dvosvešani d žemat {musí. vjerska opč ina )
dvoč lanost , dvočlanošcu i dvočlanosti dvoljetnica { bot ) dvosvezačni d žemper
dvodihalica dvome č dvoškržnjak /V mn. dvoškržnjaci d žemzbondovski prema James Bond
dvodijelan , dvodijelna dvomjesečan, dvomjesečna dvotaktan , dvotaktna d ženaza { musí ) > sprovod
dvodimenzionalan, dvodimenzionalna dvomjesečje dvotočje d ženet {musí ) > raj, nebo
184 185
 d ženetski Balski n dardin efijaltski

dženetski džins-suknja dardin > vrt, perivoj doniti

džentlmen > gospodin džip {automobil ) daštvo Borde
džentlmenski Dživo {imé) davao , davla, G mn. davala Bordič ( prezime ); Bordičeva ulica {u Zagrebu)
džep džoger {trkač ) davo, davola; do davola dornut > napit
džepar džoging (itrčanje) davolak, davolka, Vjd. davolče, N mn. davolci, dubar, dubra > gnoj, smeče
džeparac, d žeparca d žogirati {trčati ) G mn. davolaka dubrad , dubradi
džeparica džojstik { svesmjernica) davolan, davolana dubre, dubreta > gnoj, smeče
džeparoš > d žepar džokej davolast Buká DL jd. Buki, Vjd. Buká
džepic džokejski davolče, davolčeta, zb. davolčad Bukičin prema Bukica
džepina džoker davolčic dul > ru ža
džepni džombovit {neravan, o putu, livadi) davolčina dulabija {crvena slatka jabuka); Bulabije
džepokradica > džepar džonka > d žunka davolica {zbirka Vrazovih pjesama)
džepovina Džore {ime ); Džore Držič davoličin dulistan > ružičnjak
džersej (yrsta tkanině ) džudaš davolič dumbir {yrsta mirodijé)
d žet ( mlažnjak ) džudo davolov Burdevac, Burdevca { grád )
džetset (bogataši, mondencí ) džul { fiz ) od Joule davolski durdevača { gljiva)
džetsetovac, d žetsetovca, Vjd. džetsetovče, džumbus > graja, vreva, zbrka, nered davolji durdevački
G mn. džetsetovaca > bogataš, mondenac džungla > prašuma dederan , dederna > veseo, př ipit Burdevčanin N mn. Burdevčani
d žetsetovski > bogataški, mondeni džunka DL jd. d žunki, G mn. džunki dem, dema, N mn. demovi {dio ořme ); drugo je Burdevčanka DL jd. Burdevčanki, G mn.
džez (Jazz) {dalekoistočna brodica) džem Burdevčanki
džez-bend > džez-sastav, džez-orkestar džuboks deram, derma i derma, derme durdic(a) {bot )
džezer > d žezist džus {sok ) Denova > Genova Burdica {ime )
džez-glazba Denovežanin > Benovljanin i Genovljanin Burdičin
džeziranje D Denovljanin N mn. Benovljani i Genovljani Burmanec , Burmanca {zem )
džezirati ( svirati džez ) Denovljanka DL jd. Benovljanki, G mn. Buro, Bure
dače, dačeta Benovljanki i Genovljanka
džezist duturaš
dačič
džezističin denovski i genovski duture > ujedno, poprijeko, jedno s drugim
;; d žezistički
dački derdan duveč
: dak Vjd. dače, N mn. dači, G mn. daka derdančič
džezmen > džezist duvegija > mladoženja, zaručnik
dakon derdap > brzica; Berdap { klisura)
džez-orkestar, džez-orkestra
dakonat
džez-sastav
dakonija ( poslastied)
derdef E
d žezva G mn. džezava, džezvá i d žezvi derma i deram
dakonski E medunarodna krát. za istok {engl. East, hr v.
džezvica derz > momak, mladic krát. I)
dakovački prema Dakovo
Džibuti, Džibutija; Republika Džibuti {država) Derzelez Alija eda {vez., zast ); eda li
dakovati, dakujem, dakujuči dikan
džihad { sveti rat) Eden { bibl., kraj na Bliskome istoku), př en.
Bakovčanin, N mn. Bakovčani, prema Bakovo dikati, dikam
d žiju-džicu, džiju-džicua {sport ) Eden i eden (raj )
Dakovčanka DL jd. Bakovčanki, G mn. diknuti
džilit { koplje ) Bakovčanki Edhem {imé); Edhem-efendija
tli I! džilitati se Bakovica { grád )
dilkoš
dinduha > naušnica, biserak
Edipov kompleks
džilitnuti se Bakovičanin N mn. Bakovičani, prema edmemoar
džin (žitná rakija) Bakovica dio {usklik ) Eduard
Džingis - kan Bakovičanka DL jd. Bakovičanki, G mn. dipati E-dur
džingl {najavnica) Bakovičanki dipiti EEG krát. za elektroencefalogram i
džins {engl. jeans; plátno, traperice ) dakovički prema Bakovica dipnuti, dipnem elektroencefalografiju
džins-hlače > traperice Bakovic; Buro Bakovic (revolucionář), „Buro disati {skakati ) efendijski
džinsice > traperice Bakovič” {tvornica) disiti {naglo skočiti ) efeški prema Efez
džins-košulja Bakovo disnuti ( naglo skočiti ) Efijalt { grčki izdajica přen. i efijalt)
džins -moda Bakovština {dakovački kraj ) dogat {konj bijelač ) Efijaltov
džins-odječa Balski, Balskoga, v. Gjalski don ( potplat) efijaltski

186 187
 ekselencija ekvinokcij
efikasnost eksces

efikasnost, efikasnošu i efikasnosti > egzogamija ekselencija > ekscelencija eksponencijalni

uspješnost, djelotvornost egzogen > izvanjski ekshalacija eksponent
egalizacija egzorcist ekshibicija eksponirati
egalizacijski egzorcizam, egzorcizma ekshibicijski eksport > izvoz
Egejsko more ( zem ) egzoteričan, egzoterična ekshibicionist eksportni > izvozni
Egidije egzotermičan, egzotermična ekshibicionistički ekspozej > izvještaj, izlaganje, přikaž
ekshibicionizam, ekshibicionizma ekspozicija
Egipat, Egipta; Arapska Republika Egipat egzotičan , egzotična
( država) ekshorta ( pouka, kratki govor ) ekspozit > izložak i
egzotičnost, egzotičnošu i egzotičnosti
egipatski prema Egipat ekshumacija ekspozitura > ispostava .
egzotika DL jd. egzotici
Egipčanin N mn. Egipčani ekshumirati ekspres
egzudat > eksudat
Egipčanka DL jd. Egipčanki, G mn. Egipčanki ekskavator ekspresija
ehinokok N mn. ehinokoki > pasja trakavica
egiptološki eksklamacija ekspresionist
ehinokokni
egocentričan , egocentrična ekskluzivan, ekskluzivna ekspresionistički
ehkati , ehkam ( uzvikivati eh)
egocentričnost, egocentričnošu i ekskluzivnost, ekskluzivnošu i ekskluzivnosti ekspresionizam, ekspresionizma
egocentričnosti Eiffelov toranj
-
eho ( s. r ) Nmn. eha > jeká, odjek, odziv
ekskomunicirati > izopčiti ekspresivan , ekspresivna > izražajan
egoist > sebičnjak, samoživac ekskomunikacija > izopčenje ekspresivnost, ekspresivnošu i ekspresivnosti
eis ( glaz )
egoističan > sebičan ekavče Vjd. od ekavac
ekskomunikacijski ekspresni
egoistički > sebičan, sebično ekskralj > raskralj ekspres-restoran > ekspresni restoran
ekcem > egzem
egoistično > sebično EKG krát. za elektrokardiogram i
ekskurs > zastranjenje eksproprijacija > izvlaštenje
j egoističnost, egoističnošu i egoističnosti > elektrokardiografiju ekskurzija eksproprijator > izvlastitelj
sebičnost eklektičar > eklektik ekskurzist eksproprirati > izvlastiti i
egoizam , egoizma > sebičnost eklektički eksodus > egzodus, izlazak, istup ekstatičan > ushičen, uznesen
egzaktan, egzaktna eklektik Vjd. eklektiče, N mn. eklektici ekspander > rastezaljka ekstaza > ushit, zanos
egzaktnost, egzaktnošu i egzaktnosti ekliptički ekspanzer > rastezaljka ekstenzivan, ekstenzivna
egzaltacija ekliptika DL jd. ekliptici ekspanzija ekstenzivnost, ekstenzivnošu i ekstenzivnosti
egzantem ( kožní osip) ekologija ekspanzivan, ekspanzivna eksterijer > vanjština
egzarh N mn. egzarsi ekologistički
ekspatrijacija eksteritorijalan, eksteritorijalna j
egzeget ekološki ekspedicija eksteritorijalnost, eksteritorijalnošu i
egzegetika DL jd. egzegetici ekonomajzer > predgrijač
ekspedicijski eksteritorijalnosti j
egzegeza ekspedirati eksterni > vanjski
ekonomičan, ekonomična
egzekucija ekspedit ekstradicija > predaja, izručenje
ekonomički > ekonomski
egzekucijski ekonomičnost, ekonomičnošu i ekonomičnosti
ekspeditivan ekstradirati > predati, izručiti |
egzekutiva > izvršna vlast eksperiment > pokus ekstradobit > naddobit
ekonomija
egzekutivni > izvršni eksperimentalni > pokusni ekstrahirati > izvlačiti, izdvajati
ekonomika DL jd. ekonomici
egzekutor > izvršitelj, krvnik ekspert > vještak, stručnjak ekstrakcija
ekopatrola (ekološki nadzor)
egzekvatura ekspertiza > vještačenje ekstrakt
ekorazvoj (ekološki razvoj)
egzem ( perutač ) ekspiracija > izdisaj ekstraprofit > naddobit
I ;,
1
M
: egzemplar > primjerak, uzorak
egzercir > vježba
ekosustav ( ekološki sustav)
ekrandžija
eks. krát. za ekspresivno
ekspiratorni > izdisajni
eksplicitan, eksplicitna > izričit, jasan
ekstravagancija > neobičnost
ekstremistički
egzil > progonstvo eksplicite > eksplicitno eksudat ( med )
ekscar > rascar
egzistencija eksplicitno > izričito, izrijekom, jasno Ekvádor; Republika Ekvádor ( država)
ekscelencija > preuzvišenost; Vaša
egzistencijalist eksplikacija > objašnjavanje, tumačenje Ekvadorac, Ekvadorca, Vjd. Ekvadorče
Ekscelencija, Njegova Ekscelencija
egzistencijalistički ekscentričan, ekscentrična
eksplikativni > objasnidbeni Ekvadorka DL jd. Ekvadorki, G mn. Ekvadorki
egzistencijalizam , egzistencijalizma eksploatacija > izrabljivanje, iskorištavanje Ekvatorska Gvineja; Republika Ekvatorska
ekscentričnost, ekscentričnošu i
eksploatacijski Gvineja ( država)
egzistencijalni > egzistencijski ekscentričnosti
egzistencijski ekscerpirati eksploatirati > izrabljivati, iskorištavati ekvilibrij
eksplozivnost, eksplozivnošu i eksplozivnosti ekvinocij > ekvinokcij
egzistirati ( postojati, živjeti , životarití ) ekscerpt > ispisak, izvadak
eksponat > izložak ekvinokcij > ravnodnevica
egzodus ( izlazak , istup ) eksces > ispad, izgred
189
188
 ekvivalentan eocen eolit Euripid

ekvivalentan > jednakovrijedan elevacijski etatistički

.
el krát. za elektrotehnički elipsoid
eolit (arheol )
eolitski eteričan , eterična
elastičan eliptičan, eliptična eteričnost, eteričnošu i eteričnosti
elastičnost, elastičnošu i elastičnosti Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta
eozoik Nmn. eozoici { geol )
eozojski prema eozoik etičan, etična
Eldorado, přen. i eldorado Ugarska :
etičar
elejac, elejca, V jd. elejče, G mn. elejaca C/z/.) elizejski; Elizejske poljane, Elizejska palača {u
epentetski
epičar etički
elejski (Jíl ) Parizii)
epidijaskop etiologija
elegantnost, elegantnošu i elegantnosti > Elzas > Alsace
otmjenost elzaški > alsaški epikureizam, epikureizma Etiopija ; Savezna Demokratska Republika
elegičan , elegična -
e mail > e-pošta epikurejac, epikurejca, Vjd. epikurejče, Etiopija {država)
G mn. epikurejaca etiopijski > etiopski
elegičar emajl i emalj
epilepsija > padavica Etiopljanin Nmn. Etiopljani
elegičnost , elegičnošu i elegičnosti Emanuel
epileptičan Etiopljanka DL jd. Etiopljanki, G mn.
električan , električna embrij, embrija > zametak
epileptičar > padavičar Etiopljanki
električar embrion > zametak
epileptički etiopski
električarev i električarov emfatičan , emfatična > zanosan, ushičen etn. krát. za etnički
episkopija
električarski emfizem etnički
epizodičan , epizodična
električki > električni emigrantski
epoha DL jd. eposi i epohi etnogenetski prema etnogeneza
električni Emilijan .
etnol krát. za etnološki
epohalnost, epohalnošu i epohalnosti
elektrifikacija emisijski
e-pošta etnopark {etnološki park )
elektrifikacijski emocionalan > emotivan etnoselo
erbij znak Er
elektroakustičan emotivan > osječajan Etrurac, Etrurca, Vjd. Etrurče, G mn. Etruraca
erbijski
ISiji) elektroakustič ki emotivnost, emotivnošu i emotivnosti > ergela Etrurija ( pov )
osječajnost
.
elektroakustika DL jd. elektroakustici Etrurka DL jd. Etrurki, G mn. Etrurki
Eritreja; Dr žava Eritreja {država)
elektroanalitič ki empiričar
Ero, Ere etrurski
_;{ elektroanaliza empirijski
erotičan Etrušanin N mn. Etrušani > Etrurac
elektrodinamič ki emporij > trgovište
1 erotičar Etrušanka DL jd. Etrušanki, G mn.
| elektrodinamika DL jd. elektrodinamici emu, emua (zool )
erotički > erotski Etrušanki > Etrurka
elektroenergetski encim > enzim etrušanski > etrurski
erotičnost , erotičnošu i erotičnosti
elektrohidraulički endemičan , endemična etui, etuija, N mn. etuiji
erotika DL jd. erotici
elektroindustrija Eneida Eu kem. znak za europij; krát. za Europa, EU
erotski
elektroinstalatér Eneja (Junák iz Eneide) kratica za Europska Unija
Es znak za ajn štajnij
elektrokemijski Enejin eudemonizam
esej, eseja
elektrolitski energetičar eufemistički
esejist
elektromehanič ki energetski eufonija
esejistič ki
elektr ometalu rgija energičan , energična eufonijski
esesovac, esesovca, Vjd. esesovče, G mn.
elektromotor .
engl krát. za engleski esesovaca euforičan , euforična
elektroničar Engleska DL jd. Engleskoj (v. Velik á Britanija) eshatologija euforija
elektronički engleski espreso kava Eugen
Í elektroosmotski Engleskinja establišment euharistič ki > euharistijski
i elektronvolt (J í z. ) enigmatičan , enigmatična > zagonetan establišmentski euharistija
elektroprivreda enigmatski ' estetičan , estetična {ukusan , lijep) euharistijski
elektrostatički enklitičan , enklitična estetičar eukaliptus
elektrostatika DL jd. elektrostatici enterijer > interijer estetički > estetski euklidovski
elektrotehničar entuzijast estetski eunuh Vjd. eunuše, N mn. eunuši > u škopljenik
elektrotehnički entuzijastički Estonac, Estonca, Vjd. Estonče eunuški
elektrotehnika DL jd. elektrotehnici entuzijazam , entuzijazma Estonija; Republika Estonija {država) Eurazija
elementarnost , elementarnošu i enzim Estonka DL jd. Estonki, G mn. Estonki eurazijski
elementarnosti eocen (geol ) estonski Euripid
190 191
 euro farerski farizejski financijer

euro, eura farenhajt, Fahrenheitov stupanj; F ( kem.) farizejski feudalka DL jd. feudalki, G mn. feudalaka i
eurodolar znak za fluor feudalki
fašistički
eurodizel fabrički > tvornički fič {usklik )
Europa fabulistički fatalistički fičfirič
europeizacija fačuk > fačuk fatalnost, fatalnošu i fatalnosti fičkati, fičkam
fatamorgana
europeizam , europeizma fačkati > hvatati, loviti fičnuti
Europska Unija (EU) fačuk > kopile fazancič fičo {automobil )
fazančina
europij znak Eu faeton ( kočija); Faeton ( mí t.) fičuk N mn. f íčuci > zvižduk
europijski prema europij fair play i ferplej > postěna igra Fe znak za željezo (ferrum) fičukati, fičukam > zviždati
Europljanin N mn. Europljani fajansa federalistički fičuknuti
Europljanka DL jd. Europljanki, G mn. fajansni felah Vjd. felaše, N mn. felasi (arapski seljak) fideist
Europijanki fakinčič felaški prema felah fideistički
europski; Europska zajednica (EZ) fakinčina feldmaršal Fidži, Fid žija; Republika Fidži {država)
europeizirati faktičan > činjeničan, stvaran felinijevski Fifa , Fife ili FIFA {krát. za Fédération
europejština fakultet (opci pojarri) Fakultet prometnih Fellinijev Internationale des Football Associations -
Eurovizija znanosti, Katolički bogoslovni fakultet, feljton Medunarodni nogometni savez, hrv. krát.
Eustahijeva cijev Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; feljtončič MNS)
Euzebije Fakultet ( skrač eno ime odredenoga feljtonistički fijaker
fakultetd) fijakeristički
eV znak za elektrovolt feministički
evandelist fakultetski Fenicija { pov ) fijasko > slom, propast
Falačka {njem. Pfalz) fijuk N mn. fijuci
evandelistar fenič > feniks
falački iijukati, tijucem, tijucuci
evandelski i evandeoski
falake, falaka { pov., vrsta mučila )
Feničanin N mn. Feničani
evandelje ( kršanska poruka), Evandelje Feničanka DL jd. Feničanki, G mn. Feničanki fil. krát. za f ílozofski
( odvedena knjiga), iz Evandelja po Marku falangistički filatelistički
faličan , falična > pokvaren, lažan
fenički
evandeoski fildžan
fenič-ptica ( pjes., zast ) > feniks
If evangelički
evangel í k N mn. evangelíci
fáliti > nedostajati, manjkati
Falklandi , Falklanda mn. m. r. ( argentinski feniks ( mit )
fenomenalnost, fenomenalnošu i
fildžančič
filharmoničar
eventualnost, eventualnošu i eventualnosti Malvini, Malvina) filharmonija
falset { glaz ) fenomenalnosti
evidentičar fenjerčič filijala > podružnica
evidentnost, evidentnošu i evidentnosti > falsificirati > krivotvoriti Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi
falsifikacija > krivotvorenje fenjerič
It očitost, očiglednost, očevidnost Filipini , Filipina, mn. m. r.; Republika Filipini
falsifikat, falsifikata > krivotvorina fer; fer igra > poštena igra
evolucijski {država)
falsifikator > krivotvoritelj feralič filipinski; Filipinski otoci (Filipínsko otočje)
evolucionirati > evoluirati
evolucionist falzet > falset feredža Filip Jakov, Filip Jakova { zem ) > Sveti Filip i
evolucionizam familijarnost, familijarnošu i familijarnosti ferijalac, ferijalca, Vjd. ferijalče, G mn. Jakov
fanariot ferijalaca filistar, filistra
evoluirati
fanatičan , fanatična ferijalka DL jd. ferijalki, G mn. ferijalaka i film. krát. za filmski
Evropejac, Evropejca, Vjd. Evropejče {zast ) >
Europejac, Europljanin fanatički ferijalki filozof; Konstantin Filozof
Evropejka DL jd. Evropejki, G mn. Evropejki fanatičnost, fanatičnošu i fanatičnosti ferijalni; Ferijalni savez filozofija
( zast ) > Europejka, Europljanka fanatik Vjd. fanatiče, N mn. fanatici ferije, ferija, mn. ž. r. > praznici f í lozofski; Filozofski fakultet u Zadru
Ezop fantastičan, fantastična fermij znak Fm filtar, filtra
ezopovski fantastičnost, fantastičnošu i fantastičnosti fermijski filtar-papir ( filtrirni papir )
ezoteričan fantazmagoričan, fantazmagorična ferojski; ferojski ili farerski jezik filtrir-papir ( filtrirni papir )
farad (Jedinica električnoga kapaciteta, znak F, ferplej i fair play > poštena igra Finac, Finca, Vjd. Finče, G mn. Finaca
F prema fizičaru Faradayu) fesič -
finale , finala, N mn. finali; četvrt finale,
f ( i f.) krát. za femininum ( kao oznaka za ženski farizej Ijd. farizejom feudalac, feudalca, Vjd. feudalče, G mn. polufinale
rod, hrv. ž); f. krát. za futur, obično u vezi Farerski Otoci; na Farerskim ili Ovčjim feudalaca financ Vjd. finance, G mn. financa
f. I., f. II., inače fut.; (glaz ) četvrti ton Otocima {závisná država ) feudalčev financije , f ínancija, mn. ž. r.
glazbene Ijestvice; F ( fiz ) znak za farad i farerski; farerski ili farojski jezik feudalistički financijer

192 193
 financijski Francuska gadač
Francuska Gijana
financijski formálnost, formalnošé u i formálnosti funkcionarka DL jd. funkcionarki, G mn.
financirati fortepijano
Francuska Gijana {departman) funkcionarki
Finkinja (žena iz Finské) fortifikacijski
Francuska Polinezija {departman)
funkcioner > funkcionář
finoča fosfor {znak P)
francuski; Francuska revolucija, Francusko- funkcionirati
-pruski rat
Finska DL Finskoj; Republika Finska {država) fosforescentan, fosforescentna Francuskinja furiozan, furiozna > buran, divlji, goropadan
finski fosforni francuz ( vrsta ključa u mehanici ) fut . krát za futur; za futur I . i II . obično f. I . ,
florin fotoalbum f. II .
Francuz Vjd. Francuzu
Firenca (zem.) fotoamater futač (zoo/.) > pupavac
Francuzov
Firentinac, Firentinca, Vjd. Firentinče, G mn. fotoamaterski frankopanski; Frankopanska ulica futavac, futavca, futavče (zoo/.) > pupavac
Firentinaca fotoaparát futuristički
Firentinka DL jd. Firentinki, G mn. Firentinki frankovac, frankovea Vjd. frankovce, G mn.
fotoatelijer frankovaca fuzija
firentinski fuzijski
fotoatelje > fotoatelijer frankovački
firnis; razg. firnajs, firnajz fotoč elija franjevac, franjevea, Vjd. franjevče, G mn. fuzionirati
fiz. krát. za fizikalni fotodokumentacija franjevaca
fizičar fotodokumentacijski franjevački G
fizički fotogeničan, fotogenična franjevčev g znak za gram; g. krát. za gospodin, godina
fiziolog N mn. fiziolozi fotografija frazeologija (o. g. - ove godine, šk. g. - školská godina);
f
í ziologija fotokartografija frazeološki G krát. za genitiv
fiziološki fotokemija frenetičan, frenetična Ga znak za galij
fizionomija fotoklub Gabon; Gabonska Republika { država)
frenetički
fjord N mn. fjordoví fotolaboratorij Gabrijel
frižak, friška {razg.) > svjež, nov, skorašnji
flamenko ( šp. ples) fotomonografija Gabrijela
frkač
flamingo N mn. flaminzi (zoo/.) > plamenac fotomonta ža Gacka DL jd. Gacki (rijeka u Licí )
frkati, frčem, frčuči
flegmatičan , flegmatična fotomontažni Gacko, Gacka { gradič u BiH, prid. gatački)
frktati, frkčem, frkčuči
flegmatičnost, flegmatičnošu i flegmatičnosti fotoreportaža Gacko polje ( u Licí )
frontovac , frontovea, Vjd. frontovče, G mn.
flora {biljni sví jet )', Flora (imé) fotoreportér frontovaca { pov.) gačac , gačca (zoo/.)
Florijan fotoreporterski frontovčev Gačanin N mn. Gačani (čovjek iz Gacka )
fluor { znak F) fotorevija frontovka DL jd. frontovki, G mn. frontovaka i Gačanka DL jd. Gačanki, G mn. Gačanki
fluorni fotorobot frontovki { pov.) gač e i gadče, gačeta i gadčeta , prema gad
Fm znak za fermij fototerapija frontovkin gacan { golub, pijetao)
FNRJ krát. za Federativna Narodna Republika fototerapijski Fruška gora (zem.) gačanka
Jugoslavia ( pov.) fototriangulacija Fruškogorac, Fruškogorca, Vjd. Fru škogorče, gačast
foaje , foajea, N mn. foajei fozgen G mn. Fruškogoraca gačaš ( golub )
Foča {zem.) fr. krát. za francuski Fruškogorka DL jd. Fruškogorki, G mn. gače, gača, mn. ž. r.
Fočak N mn. Fočaci i Fočanin Fr znak za francij Fruškogorki gačeša ( golub , pijetao, čovjek)
Fočanin N mn. Fočani i Fočak fra krát. za fratar; fra Marko, fra Marka ftizeolog Gačeša ( prezime )
Fočanka DL jd. Fočanki, G mn. Fočanki frakcija ftizeologija gačetine
fočanski frakcijski ftizeološki gačice
foksterijer frakcionaš fučija (vrsta bačvice ) gačnik N mn. gačnici
folija fraklič {razg.) fučijica gačnjak
folio, folija, Ijd. folijem , N mn. foliji framason > slobodni zidar fuckati, fučkam gač onja
folk. krát. za folklorní franački fucnuti, fučnem gadč e i gače, gadčeta, prema gad
fonetičar franak {novae ) fulbrajtovac , fulbrajtovca, Vjd. fulbrajtovče, gadič
fonetički Franak, Franka , Franci { pripadnik naroda) G mn. fulbrajtovaca gadljivost, gadljivošu i gadljivosti
fonetski francij { znak Fr) Fulbrightov gadolinij ( znak Gd)
fonozapis francijski funkcijski gadolinijski
ford {automobily, Ford ( prezime) Francuska DL Francuskoj; Republika funkcionalan, funkcionalna gadost, gadošu i gadosti > gnusoba, grdoba
formalistički Francuska { država) funkcionář gadač
194 195
A
 gadanje Ge ggjger-Mullerov broja č glas

gadanje garderobijer Geiger Miillerov brojač

- gigavatsat ( znak GWh)
gadati garderobijerka DL jd. garderobijerki, G mn. Gillette ( imé), v. žilet
gejzí r
gadenje prema gaditi garderobijerki
gen. krát. za genitiv giljotina
Gajev; Gajeva ulica garišni prema garište
gencijana ( bot ) gimn. krát. za gimnazija
gajica garsonijera gimnastičar
genealogija > rodoslovlje
gajic gasilac , gasioca, Vjd. gasioče, G mn. gasilaca genealoški > rodoslovni gimnastičarka DL jd. gimnastičarki, G mn.
gajret > pomoč gasilački gimnastičarki
generacija (naraštaj )
Gajret (naziv musl. ustanove ) gasmaska DL jd. gasmasci i gasmaski, G mn. general; general bojnik, Vjd. general bojniče; gimnastički
gakati , gačem, gačuč i gasmasaka i gasmaski > plinska maska general pukovnik, Vjd. general pukovniče, gimnazij ( vježbališté)
galamdžija gatački prema Gacko ff mn. general pukovnici; general zbora gimnazija ( srednja škola); Gimnazija Ljudevita
galanterijski gatalac, gataoca, Vjd. gataoče, G mn. gatalaca generalbas ( glaz.) Gaja, Klasična gimnazija u Zagrebu
galantnost, galantnošu i galantnosti gatalač ki generaličin gimnazijalac , gimnazijalca, Vjd. gimnazijalče,
gala; gala odijelo, gala představa, gala ručak, gataličin prema gatalica Generalski Stol (selo ) G mn. gimnazijalaca
gala zabava gatalinka DL jd. gatalinki i gatalinci, G mn. generalštab > glavni stožer gimnazijalčev
galebak , galepka, Vjd. galepče, N mn. galepci, gatalinaka i gatalinki generalštabni > glavnostožerni gimnazijalka DL jd. gimnazijalki, G mn.
G mn. galebaka gataoč ev generički gimnazijalki
galebié gatka DL jd. gatki, G mn. gataka i gatki genetički prema genetika gimnazijalskiprema gimnazijalac i
Galicija gaučo, gauča, gauču , gaučem genetskl prema geneza gimnazijalka
galicijski gaus prema Gauss gimnazijskiprema gimnazija
génij
galičast gavčica ( riba) genijalan, genijalna gipkoca
galični gavrančic genijalnost, genijalnošéu i genijalnosti gipkost, gipkošu i gipkosti
galij ( znak Ga) gavrančlna Genova ( izg. /genová/ ) i Denova gitaristički
galijski prema galij gavraníé Genovljan ín N mn. Genovljani i Benovljanin Gjalski, Ksaver Š andor Gjalski, Ksavera
galimatijas Gay-Lussacov zákon Sandora Gjalskoga
Genovljanka DL jd. Genovljanki, G mn.
galiot gá za G jd. gáze ( vrsta tkanině ) Genovljanki i Benovljanka G -ključ ( glaz )
gamaaktivan , gamaaktivna Gaza (dio Karlovca; grád ipokrajina u genovski ( izg. /genovski / ) i denovski glačalica
gama-čestica Palestini ) geobotaničar glačalo
gamad Ijd. gamadu i gamadi gazdaričin geobotanički glačanje
gamaradioaktivnost, gamaradioaktivnošé u i gáziti , gázim, gáze geofizičar glačaonica
gamaradioaktivnosti gazometar ( plinomjer ) geofizičkl glačar
gama-spektar Gd znak za gadolinij geoistra živanje glačarica
gamaterapeutski gdje geol. krát. za geološki glačati
gama-zrake gdje bilo geologija glačina ( zast ) > glatkost
Gambija; Republika Gambija (država) gdjegdje geološki prema geologija glad ( ž. r. ) I jd. gladu i gladi ( uz glad m. r.)
Gambijac, Gambijca, Vjd. Gambijče, G mn. gdjegod (negdje), gdje god (bilo gdje ) geom. krát. za geometrijski gladac , gladca, N mn. gladci, G mn. gladaca
Gambijaca gdjekad(a) > katkad geopolitički gladak, glatka; komp. gladi
Gambijka DL jd. Gambijki, G mn. Gambijki gdjekakav, gdjekakva gerijatrija gladijator
gambijski gdjekamo germanij ( znak Ge) gladiola
i if
.
Gana; Republika Gana (država ) gdjekoji gladnjenjeprema gladnjeti
germanijski ( kem )
'

i gangster gdjekud germanistič ki gladnjeti, gladnim, gladnio, gladnjela

ganuce gdje mu drago germanofopski glade ( prii ) prema gladi
garancija > jamstvo gdjeno Ges -dur ( glaz.) gladenje prema gladiti
garavče, Vjd. od garavac gdješto, gdječeg(a), D gdječem, L gdječim geteovski ( svojstven Goetheu ) gladi komp. od gladak
Garčin (zem.) gdjetko, gdjekog(a), D gdjekom , L gdjekom(e) gibak , gipka; komp. gipkiji glag. krát. za glagolski
Garčinac , Garč inca, Vjd. Garčinče, G mn. gda krát. za gospoda, G gde, DL gdi, / gdom gibljivost, gibljivošcu i gibljivosti glagoljički
Garčinaca gdica krát. za gospodica, G gdice, DL gdici, Gibraltar ( grád ) glagoljični
Garčinka DL jd. Garčinki, G mn. Garčinki / gdicom gibraltarski; Gibraltarski tjesnac; Gibraltarska glagoljivost, glagoljivošu i glagoljivosti
garčinski Ge znak za germanij vrata glas; doči na glas

196 197
 glasač gljivnjača gmizavče golu ždravac

glasač gledaočev gmizavče Vjd. od gmizavac godište

glasačica gledičija ( bot.) gnijezditi se godovnjača ( slavljenica, svečarica)
glasa č ki gležnjača gnijezdo godenje prema goditi
glasič glibnjača gniježdenje Goethe, Goethea ( njem. pjesnik )
Glas Konč ila (novině ) glicinija ( bot ) gnojišni prema gnojište Goetheov (ali geteovski)
glasniče Vjd. od glasnik glisni prema glista gnojnjača ( zool ) Gogolj; Nikolaj Vasiljevič Gogolj
glasnič ki glodač gnostički gojaznost, gojaznošu i gojaznosti
glasovirač glodavac , glodavca, Vjd. glodavče, G , mn. gnn , gnua, N mn. gnui i gnuovi ( zool.) gojenac, gojenca, Vjd. gojenče, G mn. gojenaca
glasovitost, glasovitošu i glasovitosti glodavaca gnusan , gnusna gojenč e , gojenčeta, zb. gojenčad
glašenje prema glasiti glogic i glošič gnjatič gojenje
glatka prema gladak glogotati, glogocem, glogočuči gnječenje gojidba G mn. gojidaba i gojidbi
glatko ( prii ) glogovac , glogovca, Vjd. glogovče, G mn. gnječilac , gnječioca, Vjd. gnječioče, G mn. gojiti, gojim
glatkoča glogovaca gnječilaca gol, gola; komp. goliji
glava ; u glavu glogovača gnjcčilica gol, gola , N mn. golovi (Sport )
glavač ke glomaznost , glomaznošu i glomaznosti gnječilo golač
glavaričin glomotati , gloraočem, glomočuči gnječiti, gnječeči golemost, golemošu i golemosti
glavački glorijeta gnjesti , gnjetem, gnjeo, gnjela , gnjetuči golet, goleti
glavatac, glavatca, N mn. glavatci, G mn. glošič i glogič gnjetač golfište (golfsko igralište )
glavataca ( bot ) glotokronologija gnjetao , gnjetla, N mn. gnjetli i gnjetlovi i Golfska struja
glavatost, glavatošu i glavatosti gluh komp. glu ši gnjeteo ( fazari)
golijat ( velik i jak čovjek )
glavčina gluhač ( biljka) gnjetilište ( fazanerija )
Golijat (imé)
glavičast gluhač ( gluh čovjek, običnije gluhak) gnjeteo, gnjetela i gnjetao ( fazarí)
golijatski
glavičati se gluhak Vjd. gluhače, N mn. gluhaci gnjev
golijen, golijeni
glav íčica gluhoča gnjevan , gnjevna
golobrače, golobračeta, zb. golobračad
glavičina gluhonijem gnjeviti se
golobradac , golobradca, Vjd. golobradče,
glavič njak ( bot.) gluhonijemost , gluhonijemošcu i gnjezdarica
N mn. golobradci, G mn. golobradaca
glavič gluhonijemosti gnjezdast
golobradič
glavničar gluhonja gnjezdašce , gnjezdašca i gnjezdašceta, G mn.
gnjezdašca i gnjezdašaca golobrče
glavničav ( bot.) glurače Vjd. od glumac goloča
Glavnjača ( zloglasni beogradski zatvor ) gnjezdimice
glumač ki gologlavac, gologlavca, Vjd. gologlavče,
glavoč ( ribá) gnjezdište
glumčev G mn. gologlavaca
glavočika ( bot ) gnjida
glumčič gololedac , gololečca
gnjilo , gnjila
glavonošev glumč ina golopleč
gnjiloča
glavonožac, glavonošca, Vjd. glavonoše, glumičin golosjemen
N mn. glavonošci, G mn. glavonožaca gnjilost , gnjilošó u i gnjilosti
glumišni prema glumište golosjemenjača
glavosijek ; Glavosijek Ivana Kjstitelja ( vjer ) gnjiljenje prema gnjiljeti
glupača gol- razlika
glavosječa gnjiljeti, gnjilim, gnjilio, gnjiljela, gnjileči
glupa čina golotrbac, golotrpea, Vjd. golotrpče, G mn.
glaz. krát. za glazbeni gnjiti, gnjijem
glupa štvo golotrbaca
glazba go > gol
glupiti, glupim , glupljah, glupio, glupila , golubak , golupka, golupče, G mn. golubaka
glazbalo god ( prii ), v. § 131. i 142.
glupeči (činiti glupim ) golubičica
glazbcni č ki god. krát. za godina
glupjeti , glupim, glupljah, glupio, glupjela, golubičin
godina; Stara godina (31. prosinca), Nova
glazbenik Vjd. glazbeniče, N mn. glazbenici glupeči ( postajati glup ) golubič
godina (1. siječnja), nova godina (npr. 1997. u
glazbenost, glazbenošu i glazbenosti glušac , glušca ( gluh čovjek )', Vjd. gluše, oprjeci prema staroj godini, 1996.); godina- golublji
glečer ( ledenjak ) N mn. glušci, G mn. glušaca -dvije, godinu-dvije golubnjača
gledalac , gledaoca, Vjd. gledaoče, G mn. Glušac, Glu šca ( prezime) godišni prema godište golupče, golupčeta, zb. golupčad
gledalaca gljivičav godišnjak Vjd. godišnjače, N mn. godišnjaci ; golupčič
gledalač ki gljivič ni 20-godišnjak, dvadesetogodišnjak goluždravac, goluždravca, Vjd. goluždravče,
gledališni gljivnjača godi šnji prema godina G mn. goluždravaca
198 199
±
 goljenica gostioničarka gostioničica grafičar

goljenica gornji; Gornji gr ád (dio Zagreba) , Gornja gostioničica gračanski prema Gračani
goljenični Stubica ( selo ), gornja Hrvatska, Gornja Volta gostionički grád ( naselje )
goljenjača > goljenica ( pov.) > Burkina Faso
gornjočeljusni prema gornja čeljust
gostiti, gošah, gosteči, gošéen grád ( tuča)
gombač gostoljubivost, gostoljubivošcu i gostoljubivosti gradac, gradca > gradič ; Gradac, Gradca i
gombačica gornjogradski Graca ( ako je tako uobičajeno ) ( selo)
gornjolužički prema Gornja Lu žica
gostoprimac , gostoprimca, Vjd. gostoprimče,
gombački G mn. gostoprimaca gradačac , gradačca > gradičak; Gradačac,
gomoljača gornjostubički ( zem )
goša G mn. goša
gomoljič *gornjovi!ični > gornjočeljusni Gradačanin N mn. Gradačani ( čovjek iz
gošenjeprema gostiti
gorocvije če Gradačca)
gondolijer Got N mn. Goti; Istočni Goti, Zapadni Goti
gorocvijet gradač ki prema gradačac, Gradac
gondže , gondžeta > (ružin) pupoljak gotički
goropadniče Vyí/. tw/ goropadnik Gradaševič; Husein-beg Gradaševič
gonetalac, gonetaoca, Vjd. gonetaoče, G mn. Gotovčev
goropadnost, goropadnošcu i goropadnosti gradič
gonetalaca gotovost, gotovošu i gotovosti ( pripravnost ,
gonetati, gonetam i gone čem, gonetajuči i gorosječa spremnost ) gradičak , gradióka, N mn. gradičci, G mn.
gonečuči gorski; Gorski kotár gradičaka
gotski
gorštački gradijent G mn. gradijenata ( meteor )
gonetka DL jd. gonetci i gonetki, G mn. goveče , govečeta, zb. govečad
gonetaka, gonetki goruči ( prid ); p. prez. prema gorjeti gradilišni
govedarev i govedarov
gonič gorušičin > goru šični Gradišanin N mn. Gradišani ( čovjek iz
govedaričin Gradiške )
gonilac , gonioca, Vjd. gonioče, G mn. gonilaca gorušični govedarov i govedarev
goniometar, goniometra gosp. krát. za gospodin i g. Gradišanka DL jd. Gradišanki, G mn.
govedski > govedi Gradišanki ( žena iz Gradiške )
gora , górě, N mn. góre; Zagrebačka gora gospa ( gospodá), Gospa ( Majka Božja); Gospa govedi
( Medvednica), Crna Gora (država) Karmelska, Gospa Trsatska, Velik á Gospa, Gradišanac, Gradišanca, Vjd. Gradišanče
Mala Gospa, Gospa Snježna govordžija ( govornik ) (čovjek iz Gradiša)
gorak , gorka; komp. gorči govorljivost, govorljivošéu i govorljivosti
gospar; gospar Lukša, gospara Lukše Gradišanka DL jd. Gradišanki, G mn.
*goran > goranin govorniče Vjd. od govornik Gradišanki (žena iz Gradiša)
Goran ( ime) gosparev i gosparov
! Gospič ( grád ) govornički gradišanski; gradišanski Hrvati
Gora ždanin N mn. Goraždani govorništvo Gradiše ( u Austriji )
Gora ždanka DL jd. Goraždanki, G mn. Gospičanin N mn. Gospičani
Gospičanka DL jd. Gospiéanki, G mn. gózba G mn. gózbi i gózbá Gradiška DL jd. Gradiški i Gradišci; Nova
Goraždanki Gradiška, Stara Gradiška
Gospičanki grabancijaš; Matijaš Grabancijaš dijak
Gora žde, Goražda ( s. r.) gradiški prema Gradiška
gospički grabežljivost, grabežljivošcu i grabežljivosti
gorčanje, prema gorčati Gradište ( selo )
gospodarev i gospodarov grabič
gorčati, gorča ( postajati gorak) gradonačelnički
gospodaričin grabilac , grabioca, V jd. grabioče, G mn.
gorčenje prema gorčiti grabilaca > grabljivac gradonačelnik Vjd. gradonačelniče, N mn.
gospodarov i gospodarev
gorči komp. od gorak grabiličji > od grabilica ( ptica) > grabljivica, gradonačelnici
gospodičič
gorčica (senf ) grabežljivica gradski
gospodična DL jd. gospodični, G mn.
gorčika DL jd. gorčiki ( bot ) gospodična grabilički gradualan , gradualna
gorčina gospodin, Gospodin ( Bog ) grabilični od grabilica (napravo) graduirati
gorčiti, gor čim, gorčeči ( biti gorak ) Gospodnji (u crkv. ježí ku) grabljač grada
Gordijev čvor gospodski grabljačica ( žena) gradanče, gradančeta , zb. gradančad
gordijski čvor gospodstvo G mn. gospodstava grabljivost, grabljivošu i grabljivosti gradanin N mn. gradani
gordost, gordošu i gordosti ( ponos , oholosť) gospoda gracilnost, gracilnošu i gracilnosti gradanka DL jd. gradanki, G mn. gradanki
góre ( na visini ); gore-dolje, dolje-gore gospodica graciozan , graciozna gradanski
gorenje prema gorjeti gospodičin gracioznost, gracioznošcu i gracioznosti gradanskopravni
góri, górá, gdrě (komp. od zao) gospoja > gospoda Gračac, Gračaca ( zem ) gradenje prema graditi
gorila ( majmun); drugo je gorjelaprema gorjeti gost dirigent, gosta dirigenta , gost profesor, gračački prema Gračac gradevina
gorjeti, górim, górě, goreči, gorio, gorjela gosta profesora Gračačkinja ( žena iz Grač aca) gradevinar
gorki , odr. oblí kprid. gorak; Maksim Gorki, gostionica Gračanac, Gračanca , Vjd. Gračanče ( čovjek iz gradevinarev i gradevinarov
Maksima Gorkoga (Aleksej Maksimovič gostioničar Gračana) gradevinarstvo
Pješkov) gostioničarka DL jd. gostioničarki, G mn. Gračani, Gračana mn. m. r. ( zem ) gradevni
gorkoča gostioničarki Gračanin N mn. Gračani ( čovjek iz Gračaca) grafičar

200 201
 !
grafičarev grije šak griješenje grubiti

grafičarev i grafičarov grbavjeti, grbavim , grbavio, grbavjela, grbaveči grobak , gropka, Vjd. gropče, N mn. gropci ,
griješenje
grafički ( postajati grbavim) griješiti G mn. grobaka
grafologija grbavljenje grinički prema Greenwich; griničko grobarev i grobarov
grafološki grbavost, grbavošu i grbavosti srednjoeuropsko vrijeme grobaričin
grah grč N mn. grčevi gris {krupica), drugo je griz grobarov i grobarev
grahorast grč. krát. za grčki griskati grobič
grahorica Grče, Grčeta, zb. Grčad gristi, grizem, grizi, grizijah, grizao, grizla, grobišni
grahoričin > grahorični grčenje grizen, grizuči grobljanski
grahorični grčevit griz N mn. grizovi {ugriz ) grobnički; Grobničko polje
grahov grčevitost, grčevitošu i grčevitosti grizak, griska gfoce {čit. gr’oce) > grlce
grahovište grči komp. od grk grizenje grofičin
grakati, gračem, grač uó i grčina > gorčina grizli, grizlija grofič
graktati, grakčem, grakčuči grčiti, grčeói grjehota grohnuti
gramatičar Grčka DL jd. Grčkoj; Republika Grčka (država) grješan grohot
gramatičarka DL jd. gramatičarki, G mn. grčki grje šič grohotan , grohotna
gramatičarki grditi, grden grješina grohotati, grohočem , grohočuči
gramatički grdjeti , grdim grješka > pogrješka Grohote, Grohota mn. ž. r. ( selo)
gramofon grdenje prema grditi i grdjeti grješnica grohotnuti
gramziv grdi komp. od grd grješničin groktati, grokčem , grokčuči
gramzivost, gramzivošu i gramzivosti gregorijanski (npr. kalendar, koral) grješnički gromača
I grančica grej ( fiz.) grješnik gromkost, gromkošu i gromkosti
grandiozan , grandiozna grejp, grejpfrut (limunika) grješnikov gromovnič ki
grandioznost, grandioznošu i grandioznosti gremij {zboř, odbor, skup ) grješnost gromovnik Vjd. gromovniče, N mn.
graničar Grenada {država) grk komp. grči { gorak ) gromovnici
graničarev i graničarov grenadski Grk Vjd. Gr če, N mn. Grci gropčič ( mdli grob )
1
graničarka DL jd. graničarki, G mn. graničarki Grenland {otok ) grkoča groplan > k ř upni pian
graničarov i graničarev grenlandski grkokatolič ki grošič
graničarski grepkati grkokatolik groteska DL jd. groteski i grotesci, G mn.
graničenje grepsti , grebem, grebi, grebah i grebijah, grkokatolkinja grotesaka i groteski
graničiti grebao, grebla, greben, grebuči grkost, grkošu i grkosti groteskan , groteskna
granični Gfga , G řgě, DL jd. G řgi, fra Grga Martič grlatost, grlatošu i grlatosti grozdič
graničnik grgeč grlce , grlca, G mn. grlaca grozničav
granuče prema granuti grgljača grličica grozničavac, grozničavca , Vjd. grozničavče, G
grape-fruit (limunika) G řgo, Gřgě, DL jd. Gřgi grličic mn. grozničavaca
grašak , gra ška grgotati, grgoéem , grgoči, grgočuč i griičin grozničavost , grozničavošu i grozničavosti
gravitacija Grgur; Grgur Ninski grličji groznični
gravitacijski grgutati, grgučem, grguči, grgučuéi grlič groždani ( npr. sok, šečer)
Graz (zem.) grič ( brježuljak)\ Grič { dio Zagreba) grlosječa grožde
I ;1 gřb, g řba, s g ř bom
gfba, g ř bě, s g ř bom
grbača
grijač
grijačica
grijači { prid.)
Grmeč Ijd. Grmečom { planina)
grmečak , grmečka, N mn. grmečci
grmičak , grmička, N mn. grmičci
groždica
grstiti se, grstim se, gršah se, grstio se, grstila
se, grsteči se
grbačiti grijalica grmič grtati, grčem, grčuči
grbavac, grbavca, Vjd. grbavče grijalo grmjeti , grmim , grmljah, grmio, grmjela, grnbahan , grubahna
grbavčev grijaonica grmeči grubijan
grbavičin prema grbavica grijati, grijem, grij grmljenje Grubišno Polje ( grád )
grbavič ki prema Grbavica (zem.) grijeh Vjd. griješe, N mn. grijesi (ne grijehovi) Grmošica i Grmošica (zem.) grubišnopoljski
grbaviti, grbavim, grbavio, grbavila, grbavljen, griješak , griješka, N mn. griješci, G mn. grnčarija > lončarija, lončarstvo grubiti, grubim, grubljah , grubio, grubila,
grbaveči (činiti grbavim ) griješaka grnjača grubeči (činiti grubim)

202 203
 grubjeti guševina ham
gušica

grubjeti , grubim, grubljah, grubio, grubjela, gugutac, gugutca, gugutče, mn. gugutci, hadžiniea
grubeč i ( postajati grub) gušica i guskica
gugutaca haenesovac , haenesovcaprema HNS i HNS-
grubljenje prema grubiti i grubjeti gušji i gusji
gugutati, gugučem, guguči, gugučuči -ovac
guše ( prid. i prii.); drugoje guše
gruboča gukati, gučem , guči, gukao, gukala , gučuči
gušenje prema gustiti i gustjeti -
haeselesovac prema HSLS i HSLS ovac
grubost, grubošu i grubosti gulašič haesesovac prema HSS i HSS-ovac
guši komp. od gust
grudnjača gulašina
gušterača ( žlijezdá) -
haespeovac prema HSP i HSP ovac
gruhati > gruvati gulašic hafnij ( znak Hf )
gušteračni
grume čak , grumečka, N mn. grumečci, gulidba G mn. gulidaba i gulidbi hafnijski prema hafnij (kem. )
G mn. grumečaka gušterica
guljač hagiografija
grumenčič gušteričin
guljač ina Haičanin prema Haiti
grumi č ak , grumička, Nmn. grumičci, G mn.
gutac , gutca, N mn. gutci, G mn. gutaca
gumijevac , gumijevca Gvajana; Kooperativna Republika Gvajana haiku; haiku pjesništvo
gruraičaka gundalo Haiti, Haitija ( zem ), DL Haitiju; Republika
(država)
gruntovničar gundati Haiti (država )
gvardijan
gruntovničarka DL jd. gruntovničarki, G mn. gundav haitijski prema Haiti
gruntovuičarki Gvatemala; Republika Gvatemala ( država)
Gupčev prema Gubec; Gupčeva buna; Gupčeva Gvineja; Republika Gvineja ( država ) haj, haj-haj (uskl )
grunuti lipa; Gupčeva zvijezda (trg u Zagrebu) Gvineja Bisau, Gvineje Bisaua; Republika hájati, hajám ( spavati )
grustiti se , grušéah se, grusteci se gurikati , guričem, gurikao, guričuči Gvineja Bisau ( država ) hajati, hájem, hajuči ( mariti )
grušcenje prema grustiti se guru , gurua, N mn. gurui Gvinejac, Gvinejca, Vjd. Gvinejče, G mn. hajd(e), hajdemo, hajdete
gruški prema Gruž gusjenica Gvinejaca hajdučica
Gruzija; Republika Gruzija (država) gusjeničar Gvinejka DL jd. Gvinejki, G mn. Gvinejki hajdučič um. c>4 hajduk
Gruzijac, Gruzijca, Vjd. Gruzijče, G mn. gusjeničav gvinejski; Gvinejski zaljev, Gvinejska struja hajdučina uv. od hajduk
Gruzijaca gusjenič in > gusjeničji
é Gruzijka DL jd. Gruzijki, G mn. Gruzijki
gruzijski
gusjeni čji
gusji i gušji
gvožde ( zamka, oružje, okovi, inače željezo)
GWh znak za gigavatsat
hajdučiti se , hajdučim se
hajdučki
hajduk Vjd. hajduče, N mn. hajduci
Y (gama), npr. y-zrake
Guadeloupe ( fr. prekomorski departman) guskica i gušica Hajduk ( športsko društvo )
if Guam ( otok ) guskin H hajduštvo G mn. hajduštava
Hi ];1 gubac, gupca , Vjd. gupče, G mn. gubaca guslač
h znak za sat hajiti , hajim
gubavac , gubavca, Vjd. gubavče guslač ica hajka DL jd. hajci, G mn. hajká i hajki
H znak za vodik
gubavost, gubavošu i gubavosti gusla č ki hajkač
ha krát. za hektar
Gubec , Gupca, Vjd. Gupče gusla či hajkački
habati, habam ( derati )
g ů bica , g úbicě, g ůbici guslarev i guslarov hajkati, hajkam , hajkajuči
Habdelič; Juraj Habdeli č ( hrv. leksikograf )
gubičast gusomača ( bot.) hak ( dah )
habilitacija
gubič etina gust komp. guši hakati , hakam i hačem
habilitacijski
gubičica gustijerna > cisterna
Habsburg Vjd. Habsburže, mn. Habsburzi huknuti
gubitak , gubitka, N mn. gubitci, G mn. gubitaka gustiozan , gustiozna > ukusan hala (dvorana)
Habsburgovac, Habsburgovca, V jd.
( drugoje gubici D jd. od gubica) gustiti, gustim , gušah, gustio, gustila, gušen, halabučiti, halabučeči
Habsburgovče
gudac , gudca , Vjd. gud če, N mn. gudci, gusteči (činiti gustim) halabuka DL jd. halabuci
I .
G mn. gudaca gustjeti, gustim , gušah, gustio, gustjela, habsburški
gudač gušen, gusteči ( postajati gust ) hadezeovac , hadezeovca prema HDZ i HDZ - halal ( blagoslov)
-ovac halaliti, halaleči
gudač ki gustoé a
hacijenda halapljiv
gudaci ( prid.) gušavost, gušavošu i gušavosti
hadži halav
gudalač ki gušar V jd. gušare / gušaru , Ijd. gušarem i
'

gušarom hadžija ( muslimanski hodočasnik ) halo (na telefonu)

Gudci ( selo) had žijski haluga DL jd. haluzi
gušarica
gudčev Had ži Lojo halva
guše , gušeta, N mn. gušiči i zb. gušad;
gudjeti , gudim, gudah, gudio, gudjela, guden, drugo je guše Hadži Omer halvadžija
gudeč i gúšetina ( gusje meso )\ guš Had ži-Sulejman ( prezime ) haljetak , haljetka, N mn. haljetci
tina (veliká
gudenje prema gudjeti guskd) Hadžisulejmanpašič ( prezime ) haljina
gugukati , gugučem, guguči, gugučuči guševina > g úšetina hadžiluk ham

204 205
 hamajlija Hercegovac hercegovački hipotaktičan

hamajlija {zapis, svetinja ) HDZ, HDZ-a, krát. za Hrvatska demokratska hercegovački hidroterapeutski
hambar > ambar zajednica Hercegovčev ( prid.) hidroturbogenerator
hamburger He znak za helij Hercegovina higijena
hamburški prema Hamburg HE krát. za hidroelektrana Hercegovka DL jd. Hercegovki higijeničar
hamctice hebrejski hercegovski > hercegovački higijeničarka
Han Pijesak , Han Pijeska (mjesto) Hédervá ry > Khuen- Héderváry
herceški prema herceg hihotati , hihočem, hihočuči
hand žar hedonist hijat ( z í jev )
hereditaran, hereditarna {nasljedari)
haps ( zatvor ) hedonistič ki heretičan, heretična hijastički prema hijazam; hijastički spojevi
hapsiti , hapseči (uhič ivati) hegemonist heretik Vjd. heretiče, N mn. heretici hijazam, hijazma
harač G jd. harača ( glavariria, namet , pořez ) hegemonistič ki hergela > ergela hijena
haračenje he-he; he-he- he (uskl.) heriti se {křivili se ) hijerarhičan , hijerarhična
haračiti heksaedar, heksaedra hermafrodit {dvospolac) hijerarhija
harakiri Gjd. harakirija heksametar, heksametra hermafroditski {dvospolari) hijeroglif
harambaša hektolitra , hektolitre (znak hl ili hL), u opčem hermeneutič ki hiljada > tisuca
haran , hama (zahvalan) jeziku i hektolitar, hektolitra
hermetičan, hermetična himba
haranga D jd. harangi, G mn. harangi Helen (Grk ) hermetički { prii.) himben
harati, haram, harajuči helenistički heroin himera
harčiti, harčeci (trošiti ) helidrom > heliodrom heroina himeričan , himerična
hardver (engl. hardware, očvrsjé) helij (znak He) heroizam, heroizma himnič ki
hardverski helijski prema helij { kem.) heroj Vjd. heroju HINA i Hina krát. za Hrvatska izvještajna
i! harfa helikoptér, helikoptéra herojstvo novinska agencija (v. § 162.)
|| harfistica
harlekin
helioeentričan , heliocentrična
heliocentrički
heterocentričan
heterocentrički
hinduizam, hinduizma
hiniti , hineč i
I ji j ; harmoničan, harmonična
harmoničnost
heliodrom
heliofizički
heterodinamičan, heterodinamična hip
hip. krát. za hipokoristik
heterosilabičan, heterosilabična
m harmonij heliofizika DL jd. heliofizici heuristič ki prema heuristika hiperboličan , hiperbolična
S If! harmonika DL jd. harmonici
Hasaga
heliofobija
helioterapija
Hf znak za hafnij
HFD, HFD-a krát. za Hrvatsko filološko
hiperbolič ki
hiperboloid
i1?: Hasan-aga
Hasanaginica
Helsinki, Helsinkija {zem., glavni grád Finské)
helsinški; Hrvatski helsinški odbor za ljudska
društvo, Hrvatsko filozofsko društvo
Hg znak za živu
hiperfunkcija
hiperkatalaktič ki
' hasna > koř ist
hasniti > koristiti
prava (HHO)
Helvetia {zem., staro ime za Švicarsku )
HHO, HHO-a krát . za Hrvatski helsinški odbor
za ljudska prava
hiperosjetljiv > preosjetljiv
hiperprodukcija
hasura > rogozina, prostirka hemodinamič ki hičenje prema hitjeti hiperrealizam , hiperrealizma
Havaji , Havaja, Havajima mn. m. r. (otočje ) hemodinamometar, hemodinamometra hidraulički hiperrefleksija
havajski; havajska gitara, Havajsko otočje hemoroidi { šuljevi , bolest izlaznoga erijeva) hidraulika DL jd. hidraulici hipersoničan , hipersonična > nadzvučan
Havana (glavni grád državě Kube) hemung, N mn. hemunzi {zaprjeka, smetnja) hidroaerodinamičan , hidroaerodinamična hipi G jd. hipija, N mn. hipiji
havana ( vrsta cigara) Henrik Vjd. Henriče hidroakustičan , hidroakustična hipnagogič ki
havarija HEP, HEP-a Hrvatska elektroprivreda; HEP- hidroavion { hidrozrakoplov ) hipnagogičan , hipnagogična
hazard -ovac i hepovac hidrocentrala hipnotičan
hazarderski hepatitičan, hepatitična hidrodinamič ki hipnotički
hazardirati hepiend { sretan svršetak ) hidroelektrana hipnoza
HAZU krát. za Hrvatska akademija znanosti i heraldički hidrogenij {vodí k ) hipodrom
umjetnosti heraldika D jd. heraldici hidrogeokemija hipohondar, hipohondra
H-bomba (hidrogenska bomba) herceg Vjd. herceže, N mn. hercezi hidrogliser hipohondričan , hipohondrična
H-dur ( glaz. ) hercegbosanski hidroizolacija hipokorističan , hipokoristična
HCK , HCK-a, krát. za Hrvatski crveni kř iž Herceg Bosna ( pov.) hidrostatič ki hipokoristik N mn. hipokoristici
HDS, HDS-a, krát. za Hrvatsko dru štvo Herceg Novi G Herceg Novoga hidrotehničar hipostatičan , hipostatična
skladatelja Hercegovac G jd. Hercegovca, Vjd. Hercegovče hidrotehnički hipotaktičan , hipotaktična

206 207
 hipoteka homogen hrupiti
homoseksualac
hipoteka DL jd. hipoteci hljeb (oblik kruha, npr. dva hljeba kruha, pet hrá st
hipotenuza hljebova kruha)
homoseksualac, homoseksualca
Honduras ( zem.); Republika Honduras (država ) hrastak G jd. hraska, N mn. hrasci, G mn.
hipotetičan, hipotetična hljebac G jd. hljepca Hong Kong ( zem ) G jd. Hong Konga hrastaka
hipoteza hljepčic hongkonški; hongkonška gripa hrastic
hipotoničan, hipotonična hljevina uv. orfhlijev hrastičak, hrastička, N mn. hrastié ci
honorarčiti
hir TV mn. hirovi, zast. hiri hmelj hrastovača
hora ( praví čas, právo vrijeme )
histeričan , histerična hmkati, hmčem Horacije ( rimskipjesnik ) hrašce zb. od hrást
historičar > povjesničar h - mol ( glaz.j hrbat G jd. hrpta, TV mn. hrpti
horan, horná
historičarka > povjesničarka HNK , HNK-a krát. za Hrvatsko narodno hrčak G jd. hrčka, TV mn. hrčci
horizont > obzor
historija > povijest kazalište hrda
horizontalan > vodoravan
historijski > povijesni HNOS, HNOS-a i Hnos, Hnosa (kratica za hrdav
Hrvatski nacionalni obrazovni standard)
hortikultura
hrdati, hrdajuči
historiografija
histrion HNS, HNS-a krát. za Hrvatska narodna stranka -
ho ruk ( uskl.)
hospicij ( konačište za redovniké) hren
hitac G jd. hitca, TV mn. hitci Ho znak za holmij hrenovka DL jd. hrenovci, G mn. hrenovki
boteéi i htijuci
hitar, hitra hobotnica ( zool.) hrestomatija
hotelijer
hitati, hitajuči (bacati) hocenje od hotjeti
hotice hrid
hitati, hiteci ( žuriti se) hoceš-ne češ hripati, hripam, hripajuči
hotimice
hititi (baciti ) hod hripavac , hripavca
hotimičan, hotimična
hitjeti, hitim, hičah, hitio, hitjela ( žuriti se) hodac , hodca, Vjd. hodče, TV mn. hodci, hriputati, hripučem
hotjeti > htjeti
lit hitnja
hitroéa hodač
G mn. hodaca

hodati , hodam, hodajuči

HR , HR-a krát. za Hrvatski radio
hrabar, hrabra
hriputljiv
hrkač (onaj kóji hrče )
hitroprelja hrabriti hrkački
hl i hL znak za hektolitra hodničic hrkanje
hrabrost
hlače hodočasnica hrkati , hrčem, hrčuči
hračak G jd. hračka, TV mn. hračci
hlad hodočasnič ki hrknuti
Hradčani ( dio Praga )
hladak, hlatka, Nmn. hladcí hodočasnik V jd. hodočasniče, N mn. hrliti , hrleči
hodočasnici hrakati, hráčem
f i: hladetina hraknuti HRM , HRM-a krát. za Hrvatska ratna
hladionica hodočastiti, hodočastim, hodočašah mornarica
hr á m
hladionički hodočaše Hrmanj, G Hrmnja ( ime samostand)
hramati, hramljem, hramljuói
: hladionik Vjd. hladioniče hodulje mn. ž. r. hrom ( kóji hramljé)
: i hrana
hladiti, hlad ím, hladio, hladila (činili hladnim) hodža; spaja se spojnicom s osobním imenom: hromoca
Nasredin-hod ža hranarina
hladjeti, hlad ím, hladio, hladjela ( postajati hropac, hropca
hohotati, hohočem, hohocuči hranidba
hladnó) hroptati, hropčem, hropči, hropé uči
hohštapler hranilac, hranioca, Vjd. hranioče, G mn.
hladnoca hranilaca hrpa
hladnjača hohštaplirati hrptenica
hranilački
HLADM jak \ mn. hladnjaci hoj! (uskl.) hrptenični
hranilište
hladnjenjeprema hladnjeti hokej hrptenjača
hranitelj
hladnjeti, hladnim , hladnjah, hladnio, hladnjela hokejaš hrsak G jd. hrska
hraniti, hraneči
( postajati hladan) hokus -pokus hrskati, hrskam
hranjenički
hladahan, hladahna Holandija > Nizozemska hrskavica
hranjenik V jd. hranjeniče, TV mn. hranjenici
hladan holandski > nizozemski
hranjenje prema hraniti hrskavičan , hrskavična
hladen holding N mn. holdinzi hrskavičav
hranjiv
hladenjeprema hladiti holmij ( znak Ho) hrsus ( lupež)
hranjivost, hranjivošu , hranjivosti
hlapjeti, hlapim, hlapio, hlapjela (isparavati se, holmijskiprema holmij ( kem. ) hršum > vika, grdnja
hrapav
vjetriti ) homeopatičan , homeopati čna hrapaviti, hrapavim, hrapavio, hrapavila (činiti hrt N mn. hrtovi ( vrsta psa)
hlaptati, hlapčem, hlapči Homer hrtkova čki prema Hrtkovci
hrapavim )
hlepiti homerski; homerski stih Hrtkovci, Hrtkovaca ( zemi)
hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela
hlijevTVmn. hljevovi homogen ( postajati hrapav) hrupiti
208 209
hruskati humanistič ki ijekavica
humanizam
hruskati, hruškám Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) icindija i ikindija ( popodnevna muslimanska
humanizam, humanizma
hrušt hrvatsko -slovenska granica molitva)
humanost
hrv. krát. za hrvatski Hrvatsko-ugarska nagodba ( pov.) humčič ideal
Hrvace (zem.) DLI Hrvacama Hrvatsko zagorje ( zem.) humorističan, humoristična idealan , idealna
hrvač hrvatstvo ( svojstvo) bumoristički idealist
hrvački Hrvatstvo ( zajednica Hrvata) hunjavica idealistički
Hrvačanin N mn. Hrvačani Hrvoje; Hrvoje Vukčič Hrvatinič hunjavičav idealizam, idealizma
hrvačenje prema hrvatiti hrzati hurá (uskl ) ideja
hrvači ( hrvač i zahvat ) htijenje i htjenjeprema htjeti Husein; Husein-beg, Husein-beg Gradaševič idejnopolitički
hrvalište htijuci i hoteči husit ( pristaša Jana Husa) identičan , identič na jisti, istovjetan)
hrvanje prema hrvati se htjednuti, htjednem huškač identičnost
hrva ština htjenje i htijenje huškački identifikacija
Hrvat htjeti, hoču (enkl. ču , češ, če, černo, čete, če; nij. huškati, huškám, huškajuči ideolog Vjd. ideolože, N mn. ideolozi
Hrvatica ne ču, ne češ, ne če, ne černo, ne čete, ne če), HV, HV-a krát. za Hrvatska vojska ideologija
Hrvatičin ( prid.) htjeh, htjedoh, hoteči i htijuči, htio, htjela, hvala ideološki
htjevši idiličan, idilična
hrvati se hvalevrijédan , komp. hvalevrjědniji
Hrvatov ( prid.) HT usluge hvalitelj idiolatrija
HTV, HTV-a krát. za Hrvatska televizija hvaliteljičin idiom ( narječje, govor )
Hrvatska; Republika Hrvatska (država);
Banovina Hrvatska ( pov.) huckati, huckajuči idiomatičan , idiomatična
hvalisati se, hvališem se
Hrvatska akademiia znanosti i umjetnosti hučati, hučim, hučeči idiot
hvalisav
(HAZU) hudjeti, hudim, hudio, hudjela ( postajati hud ) hvalisavac, hvalisavca, Vjd. hvalisavče idiot-kamera
Hrvatska demokratska zajednica ( HDZ) hudoča hvalospjev idol
Hrvatska Dubica (zem.) hudi komp. od hud idolopoklonički
Hvar ( grád i otok )
Hrvatska Kostajnica (zem.) hugenot Hvaranin N mn. Hvarani idolopoklonstvo
Hrvatska narodna stranka (HNS) Hugo, Hugoa, Hugoov ( fr. prezime ) Hvaranka i dr. krát. za i drugi, i drugo
Hrvatska ratna mornarica ( HRM) Hugo, Huge ( ime ) hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.) iduči , idučega
Hrvatska seljač ka stranka ( HSS) huhor hvat igda
Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS) hujati, hujim, huječi hvatač igdje
Hrvatska stranka prava (HSP) huk hvataljka DL jd. hvataljci, G mn. hvataljká i igličar
Hrvatska televizija (HTV) huká DL jd. huci hvataljki igličast
Hrvatska vojska (HV) hukač hvatanje prema hvatati igličica
hrvatski; hrvatski jezik hukati , hučem , hučeči hvatati, hvatam, hvatajuči ignorancija
Hrvatski crveni k ři ž (HCK) huknuti hvatiti ( slagati u hvatove ) igrač
Hrvatski helsinški odbor za Ijudska prava huktati, hukčem , hukčuči HVO, HVO-a krát. za Hrvatsko viječe obrané igračica
(HHO) hulá ( pov.) igrač ka DL jd. igrački, G mn. igračaka
Hrvatski Leskovac (mjesto ) hulahup-čarape; hulahupke hvoja ( grand ) igrački
Hrvatski nacionalni obrazovni standard hulitelj Hz znak za herz (el. igračnica
(HNOS i Hnos) huliti igrači ( prid )
Hrvatski sabor huliteljičin I igrokaz
Hrvatski Telekom (HT) hulnik V jd. hulniče, N mn. hulnici I krát. za instrumental; znak za jod ih ( uskl )
Hrvatski vojni invalidi Domovinskoga rata hulja iako ( vez.) ihtiofauna
(HVIDRA) huljenje od huliti ib. i ibid. krát. za ibidem ( na istome mjestu ) ihtiol
Hrvatsko filološko društvo (HFD) hum Ibrahim ( ime ) ihtiologija
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Hum ( zem ) Ičanin ( stanovnik Ike ) ihtiološki
Hrvatsko novinářsko društvo (HND) Hum na Sutli (zem.) Ičiči (zem.) ijedan (ikakav, ikoji, alt i jedan, i drugi)
hrvatsko primorje (dio Hrvatske uz more )
Hrvatsko primorje ( pov.)
humak , humka, N mn. humci
humanist
'čiji ijek. krát. za ijekavski
lean ( Ivan) ijekavac , ijekavca
Hrvatsko prirodoslovno društvo (HPD) humanistički ici, idem, idah, iduči ijekavica

210 211
 ijekavka Indijanac indijanski ion

ijekavka DL jd. ijekavki, G mn. ijekavki Imo č anin N mn. Imočani indijanski prema Indijanac inovjerka DL jd. inovjerki, G mn. inovjeraka i
ijekavski Imočanka DL jd Imocanki, G mn. Imočanki inovjerki
indljskí prema Indija; Indijski ocean
ik. krai, za ikavski Imotska krajina inovjernik
indijski prema indij
ikad i ikada Imotski ( mjesto ) inovrstan , inovrsna
ikakav, ikakva
individualistički
imotski ( prid )
individualizam inozemče Vjd. od inozemac
ikaki imovinskopravni inspekcijski
ikako individuum , individuuma
imovnik TV mn. imovnici ( popis imovine) indoeuropeistika inspicijent
ikakov > ikakav imperativ Jndocuropljanin N mn. Indoeuropljani instalacijski
ikamo imperfekt instancija
indoeuropski
ikavac, ikavca, Vjd. ikavče imperfektan , imperfektna Indonezija ( zem ), Republika Indonezija
' instrukcija
ikavica imperfektivan , imperfektivna; imperfektivan ( država ) instruirati
ikoji glagol indukcija instrument
ikoliko imperij indukcijski insuficijencija
ikonoborac G jd. ikonoborca, Vjd. ikonoborče imperijalistički Industrija naftě ( INA) integracijski
ikonoborač ki imperijalizam , imperijalizma industrijalac , industrijalca, Vjd. industrijalče intelektualac , intelektualca, Vjd. intelektualče
ikonopisac Vjd. ikonopiše import ( uvoz ) industrijalizacija interdijalekt
ikričav importirati (uvoziti ) industrijski interijer
iks-noge (x-noge); iks puta (x puta) impozantan infaman , infamna interiora mn. s. r.
ikud i ikuda impresarij, impresarija infarkt interjekcija
Ilača ( zem ) impresija ( dojam ) intermezzo (čit. intermeco)
infekciozan , infekciozna ( zarazan )
ilač ki prema Ilača impresionirati inferioran internacionalan ( medunarodni )
ilegalac Vjd. ilegalče impresionistički inflacija internist
"i \ '
ilič ki prema Ilica impresionizam , impresionizma inflacijski internistič ki

il?; Ilidža ( zem )

Ilija (/me)
Ilijada ( naslov starogrčkogapjesničkoga djela)
Ilijica um. od Ilija
improvizacija
impuls
impulzivan , impulzivna
imucan , imucna
influcncija
informacija
informacijski
interregnum ( meduvlade)
intervencionistički
intervju G jd. intervjua, N mn. intervjui
fi informatič ki intervjuirati
Ilijin ( pridjev ) imucnik Vjd. imucniče infracrven intranzitivan
ilinstak ( srpanj ) in znak za indij infrazvuk intriga DL jd. intrigi
ilinjača ( biljka) INA, INE, krat. za Industrija naftě i plina intuicija
ing. i in ž. usvojena medunarodna kratica za
Ilir ( pripadnik naroda ) inač e in ženjer ( prema fr. ingénieur) intuitivan
ilirac (pripadnik ilirskoga pokreta) inačenjeprema inačiti ( Hniti drukčije ) ingrcdijcncija ( sastojina, začirí) invalidski
Ilirija inačica inicijal ( početno slovo ) invarijabilan
ilirizam, ilirizma inačenje prema inatiti se inicijativa invazijski
iločki prema Ilok inadžija (onaj kóji se inati ) inicijator investicija
ilovača inat ( prkos); uz inat inkognito ( nepoznat ) investicijski
n iluzija inatiti se , inacah se inkompatibilan , inkompatibilna ( nespojiv) inzistirati
iluzionist inauguracija inkubacijski inzul í n
iluzionistič ki incident inoča inž. > ing.
im. krat. za imenica inč inoficijelan , inoficijelna inženjer > in žinjer
imalac , imaoca, Vjd. imaoče, G mn. imalaca inč un ( ribá) inojezičan , inojezična inženjering N mn. in ženjerinzi
imati , imam i imadem ( niječno nemam), imajuči indeks inojezičnost inžinjer krat. ing. i in ž.
ime; u ime Indiana ( država u SAD ) inokorespondent injekcija
imendan indigo, indiga; indigo-papir inorodac, inorodca, N mn. inorodci injektor
imeničan , imenična indij ( znak In) inorodčev prema inorodac injicirati
imenič ki Indija (zem.); Republika Indija (država) inorotka DL jd. inorotki, G mn. inorodaka injuktiv
imenjak Vjd. imenjače, N mn. imenjaci Indijac G jd. Indijca, Vjd. Indijče inovjerac, inoyjerca, Vjd. inovjerče iole
imetak , imetka, N mn. imetci Indijanac , Indijanca, Vjd. Indijanče inovjeran ion
212 213
 ionako iskamč iti iskamčivati ispijevati

ionako; alt i ovako i onako iseliti , iselim iskamčivati iskorjenjiv

ionizacija iseljavati , iseljavam iskap; popiti na iskap iskorjenjivanje
ir. krát. za ironično iseljenički iskapčati, iskapčam iskorjenjivati, iskorjenjujem
Ir znak za iridij iseljenik Vjd. iseljeniče, N mn. iseljenici iskašljati iskosa ( prii.)
iracionalan iseljeništvo iskati, išem i ištem iskotiti, iskočen
Iračanin N mn. Iračani iseljenje iskazivati, iskazivam, iskazujuči iskovrčiti, iskovrč im , iskovrčen
irački iseljivati , iseljujem, iseljujuči iskaznica iskraj ( prij.)
iradijacijski isfarbati iskečiti iskrčenje
Irak ( zem.); Republika Irak ( država) isfučkati iskičen iskrčiti, iskrčim, iskrčen
Iran ( zem ); Islámsk á Republika Iran ( država) ishadati iskihati , iskišem iskrčivati, iskrčujem
irealan ( nestvaran ) isharačiti iskihnuti, iskihnem iskrč miti, iskrčmim , iskrčmljen
iredentistički isharčiti iskipjeti , iskipim, iskipio, iskipjela iskretati, iskrečem
iridij ( znak Ir) isheriti (se) iskititi, iskitim, iskičen iskrhati, iskrham
iridijski ishlapiti isklicati , iskličem iskričav
ironičan, ironična ishlapjelost iskličan; isklična cijena iskrivice ( prii.)
i ironičnost
Irska ( zem., država)
ishlapjeti, ishlapim, ishlapio, ishlapjela
ishlapljiv
iskliještiti
iskliznuče
iskrmačiti , iskrmači
iskrvavljen
isceriti ishod iskliznuti iskuhati
iscijediti , iscijedim, iscijeden ishodati se i-sklonidba iskupljati
iscijedenost ishodi šte iskljucati iskusan
iscijeliti , iscijelim, iscijeljen ( izliječiti ) ishoditi isključan , isključna iskušenič ki
iscijeniti, iscijenim, iscijenivši ishodenje prema ishoditi isključenje iskvačiti
iscijepati, iscijepam , iscijepan, iscijepavši ishrakati , ishračem isključice i sl. krát. za i slično
iscjedak, iscjetka, N mn. iscjedci ishrana isključiti, isključim islám
iscjedina ishranjenič ki isključiv Islam Grč ki ( zem )
iscjedivati, iscjedujem, iscjedujuč i ishrdalost isključivati, isključujem Islam Latinski ( zem )
iscjelitelj ishrdati , ishrda isključivost Island ( zem ); Republika Island (država)
iscjelivati, iscjelivam ( izljubiti ) ishrliti iskljud žba islandski
iscjeljenjeprema iscijeliti ishrskati , ishrskam isknji žba Islandanin N mn. Islandani
iscjeljiv ishrvati se isknji žiti islikati
iscjeljivati, iscjeljujem ( liječiti; ns. prema svr. isijecati , isijecam ( ns. prema svr. isjecati) isknjižnina Ismail (ime )
iscijeliti) isiječem prezent od isječi iskobečiti Ismet ( imé)
iscjeljivost isijati iskočiti, iskočim ismijati (se)
iscjepkati, iscjepkam, iscjepkavši isijevati iskolačiti, iskolačim ismijavati, ismijavam, ismijavajuči
iscrpak Gjd. iscrpka, Vjd. iscrpče, N mn. isipati , isipam iskolčiti, iskolčim ( postaviti kolce ) ismjehivati , ismjehujem
iscrpci isisati, isišem iskon; od iskona ispačen
iscrpljenost isitniti iskončati , iskončam ispačenost
iscrpljiv isjecati (svr. prema ns. isijecati) iskopčati, iskopčam, iskopčavši isparivač
iscrpljivati , iscrpljujem , iscrpljujuči isjeckati, isjeckam iskopčavati, iskopčavam, iskopčavajuči isparivati
iscrpljivost isječak , isječka, N mn. isječci iskopnjeti, iskopnim , iskopnio, iskopnjela ispasti, ispadnem
iscrpnost isjeci, isiječem, isjekao, isjekla, isječen iskoračiti, iskoračim ispaštanje
iscrpsti, iscrpem isjekiVww. isjeci iskorijeniti, iskorijenim (alt iskorjenjivati) ispaštati
iscrtkati iskačkati, iskačkam iskorijenjenost ispatiti, ispačen
iscrvotočiti, iscrvotoči iskaditi , iskaden iskoristiti, iskorišten ispeči, ispečem
iscuriti, iscurim iskakati, iskačem iskorišcivati , iskorišujem ispeti se , ispnem se
iscvasti, iscvatem iskaliti iskorištavati, iskorištavam ispičutura
j ' iscviljeti, iscvilim, iscvilio, iscviljela iskaljivati , iskaljujem, iskaljujuč i iskorjenitelj ispijenost
iscvjetati, iscvjetam, iscvjetavši iskamčiti, iskamčim, iskamčen iskorjenje ispijevati ( ns. prema svr. ispjevati)
214 215
i '
 ispirač isprosijecati isprosjačiti istrjcbljenje

ispirač ispovjedaonič ki isprosjačiti, isprosjačim istoč kati

ispisivač ispovjediti, ispovjedim isprovlačiti, isprovlačim istočni; istočna Europa , istočna Hrvatska,
ispisivati, ispisujem, ispisujuči ispovjedni isprovrcivati, isprovréujem Istočnokinesko more; v. istok
ispisnik Vjd. ispisniče, N mn. ispisnici ispovjednič ki isprozebati Istočni Timor ( zem )', Demokratska Republika
ispitivač ispovjednik V jd. ispovjedniče, N mn. isprozepsti, isprozebem Istočni Timor (država)
ispitivač ki ispovjednici isprsavati se i isprsivati se istočnik Vjd. istočniče
ispitivati ispozdravljati isprtiti, isprčen istočnoeuropski
ispjeniti se ispraéaj ispručiti, ispruéim istočnohrvatski
ispjevati , ispjevam , ispjevavši ispracati, ispracam ispružač istočnjački
isplač en isprati , isperem isprva ( prii ) istočnjak Vjd. istočnjače, N mn. istočnjaci
isplaéivati, isplacujem, isplačujuči ispravak N mn. ispravci isprvice ( prii ) istodoban
ispiahnuti ispravan , ispravna isprvičan, isprvična istodopce
isplakati , isplačem ( izliti u suzama) ispravlja č ispuhati, ispušem istoimen
isplákati , isplačem ( podlokati) ispravljački ispunjavati istok ( strana svijeta ); Istok ( istočne zemlje i
isplaťa isprazniti, ispraznim , ispražnjen ispunjiv narodí)
isplatiti, isplatim , isplačen ispra žnjavati i ispražnjivati ispunjivati istokračan , istokračna; istokračan trokut
isplatni ispréiti , isprcim, isprčen istomišljenik Vjd. istomišljeniče, N mn.
ispupčen
isplavjeti , isplavim ispred ( prij ) istomišljenici
ispupč enje
ispletati , ispleéem ispredak , ispretka, N mn. ispredci istosmjeran , istosmjerna; istosmjerna struja
ispupčina
ispličiti se ( dobiti pilkové) isprednjačiti istosmjernost
ispupčiti , ispupčim, ispupčen
isplijeviti, isplijevim ispregradivati istostraničan , istostranič na
ispu štati , ispuštam, ispuštajuci
ispljeti > isplijeviti ispreko i isprijeko ( prij ) istovarivač
istaci, istaknem
ispljuvak , ispljuvka istovetan; isti istovetan ( drugo je istovjetan)

!: istakati, istačem, istačuci

isprekri žati
ispod ( prij ) istovjerac, istovjerca
isprekrštati istančan
ispodmukla ( prii ) ispremetati, ispremečem istovjernik Vjd. istovjerniče
lí i istančati , istančam
ispodprosje čan ispremije šati , ispremiješam istovjetan , istovjetna ( identičar í)
istarski; Istarska županija ( pol.); Istarski
ispodsljemenski prema Š ijeme ispremjeriti, ispremjerim poluotok (zem ); Razvod istarski ( pov ) istovjetnost
ispodvlačiti, ispodvlačim ispremje štati, ispremještam Istarski demokratski savez ( IDS) istovremen
ispodžitni ispremlač ivati, ispremlaé ujem isteči, istečem, istekao, istekla ( iscuriti ) istovremenost
ispoiac , ispolca isprepletati, ispreplecem istěéi > istegnuti istovrijedan
ispolijevati, ispolijevam ispresadivati, ispresadujem , ispresadujuci isticati, ističem, isticao, isticala, ističuči ( ns. istovrijednica
ispomoé ispresijecati, ispresijecam ( ns ) prema svr. istaknuti) istovrstan , istovrsna
ispomoéi , ispomognem isprcsjecati, ispresjecam ( svr ) istiještiti, istiještim istoznačan , istoznačna
ispopriječiti , ispopriječim, ispopriječen ispreskakati, ispreskačem istiha ( prii ) istoznačnica ( sinonim)
isporazboiijevati se, isporazbolijeva se isprevracati, isprevraéam istina ( prii ) istozvučnica ( homonim )
isporučiti > izručiti isprevrtati, isprevrcem istinabog ( prii ) Istranka DL jd. Istranki, G mn. Istranki
isposijecati, isposijecam ispričati, ispričam istinoljubiv istra žitelj
isposnič ki ispričavati , ispričavam istinoljublje istraživač
isposniče Vjd. od isposnik ispričnica istiskati , istišem, istiskan istraživač ki
ispostava ispriječ iti se, ispriječim se istisnuce istra živalački
isposudivati , isposudujem isprijeka i isprijeko (sa stranc, prii ) istjecati, istječem ( ns. prema svr. isteči) istrčati
ispotiti, ispotim , ispočen isprika DL jd. isprici istjerati istrčavati
ispovijed I jd. ispovijedu i ispovijedi ispripovijedati, ispripovijedam (ali: istjerivač istrci, istrgnem; istrgnuti, istrgnem
ispovijedalac G jd. ispovijedaoca, G mn. ispripovjediti) istjerivanje istrgnuée
ispovijedalaca ispripovjediti, ispripovjedim (ali: istjerivati istrijebiti, istrijebim, istrijebljen
ispovijedati , ispovijedam, ispovijedajuéi ispripovijedati) istješcivati , istješujem * istrijcti > istrti
ispovijest Ijd. ispoviješu i ispovijesti isprječivati se, isprječujem se istkati i izatkati istrijezniti, istrijeznim, istriježnjen
ispovjedaoniea isprosijecati , isprosijecam istočiti , istočim istrjebljenje

216 217
 istrjebljivati izasijecati izasjeci izgorina

istrjebljivati, istrjebljujem išudavati se i išudivati se, išudujem se izasjeci, izasiječem izdahnuti

istrježnjenje išupati izdajica
istrorumunjski; istrorumunjski govor ( u
izasuti , izaspem
išupkati izatkati i istkati izdajičin
Čič ariji ) išceretati se izdajnički
istrti , istarem i istrem izazivač
išcohati se izazivač ki izdajništvo
istruliti išcuškati iza žeti i ižeti izdaleka ( prii )
istrunuti išetati , i šetam i išečem iza žimati i ižimati izdalje ( prii )
istuci, istučem, istučen išibati , išibam izbečiti izdatak , izdatka , N mn. izdatci
istuma čiti, istumačim išijas
izbečivati izdavač
istup iškolovati izberiv izdavački; izdavački pothvat
istupiti ( 1 . učiniti što tupim, 2. izič i iz redd) iškopiti izbezumiti izdavalac G jd. izdavaoca, Vjd. izdavaoče,
isturčiti išmrkati, išmrčem N mn. izdavaoci, G mn. izdavalaca
isukati , isučem izbičevati , izbičujem
išokč iti se izbijač izdavalački
Isukrst išta, ičega izdavati, izdajem
Isus; Isus Krist izbijeliti , izbijelim, izbijelio, izbijelila ( činiti što
ištetiti, ištetim , ištečen bijelim ) izdavna ( prii )
isusovče Vjd. od isusovac ištrcati izdažditi se i izdaždjeti se
izbijeljeti, izbijelim, izbijelio, izbijeljela
isusovač ki išunjati se ( postati bijel ) izdici , izdignem
isušiti Italija (zem.); Republika Italija (država) izbirač izdijeliti, izdijelim , izdijeljen
isuti itd. krát. za i tako dalje izbiračica izdijevati, izdijevam ( ns. prema svr. izdjenuti)
išarati
f iterbij ( znak Yb) izbirački izdjeljati, izdjeljam
,|
i.
í-

.
išačkati iterbijski izbirljiv izdjeijavati, izdjeljavam ( ns. prema svr.
išadaviti i te kako izbjeci, izbjegnem izdjeljati)
1 ; ;i išarati itko, ikoga izbjegavati , izbjegavam izdjeljivati, izdjeljujem ( ns. prema svr. izdijeliti)
išastiti
1

itrij ( znak Y) izbjcglica izdjenuti

iša šenje itrijski izbjeglički izdjeti, izdjenem
išašiti, išašim, išašen Ivan; Ivan Grozni; Ivan Krstitelj; Ivan izbjeglištvo izdrijeti , izdrem , izdro, izdrla
1 išavrljati se Nepomuk izbjegnuti izdržljiv
išegrtati -
ivan - cvijet, ivan cvijeta izbjeljivati, izbjeljujem, izbjeljujuéi izdubiti, izdubim , izdubljen
išehati, išeham ivančica izbježiv izdupsti, izdubem, izduben
išekati Ivančica ( planina) izblebetati , izblebečem izg. krát. za izgovor(no)
išekicati Ivanic Grad G Ivanič Grada (mjesto ) izginuée
izblijediti , izblijedim, izblijedio,
išekivati, išekujem , išekujuci ivanicgradski i ivanički izblijedila ( učiniti što blijedim) izglačati
išeprkati, išeprkam Ivan -planina; ivanplaninski izblijedjeti , izblijedim , izblijedio, izblijedjela izgladniti, izgladnim, izgladnio,
išerupati Ivanšica ( planina) ( postati blijeď ) izgladnila ( učiniti koga gladnim )
iše šati, išešem Ivanja Reka G Ivanje Reke ( zem ) izbliza ( prii ) izgladnjeiost
išešljati Ivanje izbiiže ( prii ) izgladnjeti, izgladnim , izgladnio,
išetkati ivanjski; ivanjski krjesovi izbljedivati , izbljedujem izgladnjela ( postati gladar í)
išezavati iverak G jd. iverka, N mn. iverci izbočen izgladen
išeznuče iverčič izbočina izgladivati, izgladujem
i : išeznuti izabraničin prema izabranica izbočiti, izbočim , izbočen izgled; na izgled
išiljeti , išilim izabrati , izaberem izboljcti izglodati , izglodem , izgloden
išinjati , išinjam, išinjajuói izaci, izadem izbornički izgnanički
išistiti , išistim, išišen izadjeti, izadjenetn izbrati, izberem izgnaniče Vjd. od izgnanik
išišavati izadrijeti, izadrem izbrisiv izgnati, izgnam
išišcenje prema išistiti izagnati , izagnam izbrježak izgnječiti
išitati Izaija ( prorok ) izbrocine izgonjač
išitavati izamljeti , izameljem izbuciti ( izbuljiti , npr. oči) izgorijevati , izgorijevam, izgorijevajuéi
išuditi se izasijecati, izasijecam, izasijecajuči izdahnuce izgorina

218 219
 izgorjelica izmučiti
T jzmuckati izreda

izgorjelica izlučiti , izlučim izmuékati , izmučkam izodjesti , izodjenem

izgorjelina izlučivati, izluč ujem izmusti, izmuzem, izmuzen izodjeti i izodjenuti
izgorjeti, izgorim, izgorio, izgorjela izludjeti, izludim, izludio, izludjela izmutiti , izmutim, izmučen izodsijecati, izodsijecam
izgradenost izlud žba prema izlučiti iznad ( prij.) izofotometar
izgradivač izludivati , izludujem iznadprosječan , iznadprosječna izohipsa
izgradivati, izgradujem izlječenje iznadosjetan , iznadosjetna izokola ( prii )
izgrč iti se, izgrčim se izlječiv iznajmljivač izokretati , izokrečem
izgrditi, izgrdim, izgrden izljepljivati , izljepljujem iznajmljivač ki izokromatski ( jednakobojan)
izgrepsti, izgrebem izljev iznajprije ( prii.) izolacijski
izgrijati izljubiti iznalazak , iznalaska izolacionizam
izgrmjeti se izmaéi , izmaknem iznašaše izometričan , izometrična
izgrtati, izgrčem, izgrčuói izmabnitati iznebuha ( prii ) izooktan
izgruhati > izgruvati izmahnuti iznemoéi , iznemognem izopačavati, izopačavam
iziči, izidem, izišao izmaknuce iznenada izopač enost
izjahati , izjašem izraala ( prii.) iznenaditi , iznenadim, iznenaden izopačiti, izopačim ( učinili opakim )
izjedanje izmalena ( prii. ) iznenadenje izopačivati, izopačujem ( činili opakim )
izjedipogača izmeéar ( sluga) iznenadivati , iznenadujem izopéavati, izopčavam
izjednačen izmedu ( prij.) iznevjeravati, iznevjeravam izopéen
izjednačiti, izjednačim, izjednačen izmetati, izmečem, izmečuči iznevjeriti, iznevjerim izopčenica
I ..
izjednačivati, izjednačujem izmetnuce izniči , izniknem izopcenik Vjd. izopčeniče, mn. izopčenici
izjelica izmicati, izmičem iznijeti, iznesem, iznesen izopčenost
izjelič ki izmijeniti, izmijenim, izmijenivši izniman, iznimna izopčenje
izjesti, izjedem, izjeo, izjela , izjevši izmijenjati, izraijenjam iznimice izopciti, izopčim , izopéen
i. izješa izmijesiti, izmijesim iznimka DL jd. iznimci, G mn. iznimaka izopcivati, izopčujem, izopčujuči
izje šan , izješna izmiješati , izmiješam iznojiti izotermičan
izjutra ( ráno ) izmiljeti , izmilim iznova ( prii ) izotermič ki
; t
' il i
izlagač izminuce iznovice izotermič nost
r; izlagač ki izmišljač iznovičan , iznovična izrabljivač
i izlazak G jd. izlaska, N mn. izlasci izmjena iznudivač izrabljivački
izlaziti, izlazeci izmjence iznudivački izračun
izleci, izležem izmjenice iznudivanje izračunati
izletjeti, izletim, izletio, izletjela izmjeničan , izmjenična; izmjenična struja iznudivati , iznudujem izradak G jd. izratka, N mn. izradci
izletnički izmjenit iznutra ( prii ) izraditi , izradim , izraden
izliječ enost izmjenljiv i izmjenjiv izobičajiti se izradati
izliječiti , izliječim, izliječen izmjenjivač izobijestiti se, izobijestim se izraden
izlijegati se izmjenjivački izobila ( prii ) izradevina
izlijeniti se izmjenjivanje izoblačiti se izradivač
izlijepiti, izlijepim , izlijepljen izmjenjivati, izmjenjujem, izmjenjujuči izobiičavati, izobličavam izradivač ki
izlijetati, izliječem izmjeran, izmjerna izobličen izradivanje
izlijevati, izlijevam, izlijevajué i izmjeriti , izmjerim, izmjerivši izobličenje izradivati , izradujem
izlika DL jd. izlici
izlišan, izlišna
izmjerljiv izoblič iti , izobličim, izobličen -
Izrael ( zem ), Država Izrael (država)
izmlatiti , izmlatim, izmlačen izocijanid Izraelac, Izraelca
izlokati, izločem izmljeti i izamljeti izociklič ki izrana ( prii )
izložak , izloška, N mn. izlošci izmočiti, izmočim, izmočen izočan izrastak , izraska, N mn. izrasci
izlučak , izlučka, N mn. izlučci izmoci, izmognem izodavna izrašcivati, izrašujem
izluč enost izmrčiti, izmrčim izodijevati , izodijevam izreci, izrečem i izreknem, izrekao, izrekla,
izlučenje izmučenost izodinamičan , izodinamična izrečen
izlučina izmuč iti , izmučim, izmučen izodjenuti , izodjenem izreda ( prii )

220 221
:
 i 7 recta ( i izvršavati jzvršilac janjeci

izredati > izredati izvidač izvršilac Vjd. izvršioče, G mn. izvršilaca jadič
izrjeka DL jd. izrjeci, Ijd. izrjekom izvidački izvršitelj jadié
izrezak G jd. izreska, N mn. izresci, G mn. izvidaj izvršiti (1. npr. žito , 2. obaviti ), izvršim jadikovka
izrezaka izvidati jadnoča
izvršivati, izvršujem
izričaj izvijač > odvijač izvrtjeti, izvrtim Jadransko more
izričan , izrična izvijestiti , izvijestim, izviješten izvrvjeti, izvrvim jafa-naranča
izričit izvikivač Jaganjac Božji Vjd. Jaganjče Božji
izvuci, izvučem, izvučen
izrijekom ( prii.) izvikivački jagma; najagmu
i žariti
izrinuče izviše ( prij.) jagoda ( ploď); Jagoda ( ime )
i ždrebati > iždrjebati
izruč en izvjesiti, izvjesim, izvješen jagodičan , jagodična
iždrijebiti, iždrijebim
izručiti, izručim , izručen izvjesno iždikati se jagodičast
izručivati, izruě ujem izvjestan, izvjesna ižeci, ižežem jagorčevina
izrudžba prema izručiti izvjestitelj i žednjeti, ižednim, i žednio, ižednjela ( postati jagorčika DL jd. jagorčiki
izučavati izvjestiteljičin žedarí) jaguar
izučiti, izučim, izučen izvješati iženiti jahač
izumijevati ( ns. prema svr. izumjeti) izvješe ižeti, ižanjem (srpom) jahačica ( ona koja jase )
izumitelj izvješcivati , izvješcujem i žeti i izažeti, ižmem i iza žmem ( iscijediti, jahački
izumiti ( poumivati) izvještačiti , izvještačim, izvještačen ( prav.) istisnuti ) jahač i ( prid.); jahače hlače
izumjeti, izumijem ( naci umorri) izvještaj ižimač jahačica ( životinja koja služi za jahanje, npr.
izumrče izvještavati ižimati (ns. prema svr. ižeti) mazga jahačica)
izumrijeti, izumrem, izumrijeh, izumro, izvještiti (se) iživjeti, iživim, iživio, iživjela jahaonica
izumrla izvjetravati i življavati se, iživljavam se jahati, jasem, jašuči
izupčati izvjetriti iživljenost Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvom
izustiti, izustim, izušen izvježbati ižlijebiti, ižlijebim Jahvin
i
í| !
izušcivati izvježbavati ižijebina jajačkiprema Jajce
. ' izuvač izvlačenje i žljebljenje Jajčanin N mn. Jajčani
izuzece izvlačiti ižljebljivati, ižljebljujem jajčar
izuzetak , izuzetka, N mn. izuzetci izviakač ižmikati, ižmičem jajnik N mn. jajnici
izvadak , izvatka, N mn. izvadci izvlastiti , izvlastim , izvlašten ižvakati, i žvačem jajovod
izvadati izvlašivati, izvlašujem jak komp. jači, sup. najjači
1
!
izvan ( prij.) izvodač J jamac G jd. jamca, Vjd. jamče; jamac platac
izvana izvodački J krát. za jug G jd. jamca platca, N mn. jamci plátci
i izvanbračni izvodenje ja ( zam ) za me, za mnom jamačan , jamačna
izvanjezični ( čit. izvan-jezični) izvolijevati, izvolijevam jabučar jamačno
izvankuč ni izvoljeti , izvolim, izvolio, izvoljela jabučara jamajčkiprema Jamajka
izvanmaternični izvorčič jabučarka Jamajka ( zem., država); jamajlca-rum >
izvannastavni izvor-voda G jd. izvor-vode jabučast jamajčki rum i jamajčanski rum
izvanobičajni izvoznički jabučica; Adamova jabučica jamb
izvanparlamentaran izvráčati prema vračati ( gatati) jabučié jamč evan , jamčevna
izvanpartijski izvracati prema vračati jabučni jamč evina
izvanstranački izvrci , izvrgnem jabučnica jamčiti
izvanškolski izvrci > izvršiti jabučnjak N mn. jabučnjaci jamičak , jamička, N mn. jamičci
izvanjski izvreti, izvrim i izvrijem jabukovača jampski prema jamb
izvesti, izvěděm v. dovesti
I izvesti, izvězěm v. dovesti
izvrgnuče
izvrh ( prij )
jačanje
jačati, jačam, jačajuči
jamski prema jama
jamstvo
izvésti, izvézěm v. dovesti izvrsnost jačina janjčič
izvidjeti, izvidim, izvidjevši izvrstan , izvrsna jaé enjeprema jatiti se janje G jd. janjeta
izvidnički izvršavati, izvršavam jadac G jd. jadca, N mn. jadci janjeci; janječa koža

222 223
 janješce jednoc jednogodae Jug

janje šce G jd. janješcaz janješceta jd. krát. za jednina jednogodae, jednogodca, N mn. jednogodci je li
janjičar ječam, je čma jednogrb; jednogrba deva jelic
jao, jao-jao (uskl.) ječanje jednoimen jemač > berač
jaoh ječati, ječim jednojezičan, jednojezična Jemen ( zem.); Republika Jemen ( država)
jaoj ječerma jednoličan, jednolična jenskiprema Jena; jensko staklo
jap. krát. za japanski ječmen ( prid'.) jednolučac , jednolučca jenjati
Japan ( zem., država) ječmenac , ječmenca jednoljetan, jednoljetna jeremijada ( tužaljka)
jarac Vjd. jarče; Jarac ( zviježdé) ječmenica jednoljetkinja Jeruzalém
jarčev; Jarčeva obratnica ječmenište jednomjeran, jednomjerna jeseň; pod jeseň, na jeseň , u jeseň
jarčevac, jarčevca ( vrsta travé) ječmičak , ječmička, N mn. ječmičci, G mn. jednonedjeljni jestan , jesna ( potvrdan )
jarčevina ječmičaka jednoobrazan , jednoobrazna jeti, jetija, N mn. jetiji
jarčic um. orfjarac i jarak ječmište jednook jetra G mn. jetara ( mn. s. r.)
jarěiti jedaci ( prid.); jedači pribor jednopostotni jetren
ja řeji prema jarac jedak , jetka; komp. jetkiji jednosjed jetrenjača
jarebičar jedanaest (11) jednosmjeran, jednosmjerna; jednosmjerna ulica jezgričast [,
jarebičji jedanaesterac, jedanaesterca ( udarac loptom sa jednostaničan , jednostanična jezgričav
jarečak , jarečaka, N mn. jareóaci ( jareč a 11 metara, sport.) jednostruk jezičac, jezičca
mješina) jedanaesterački jednosvešani jezičak , jezička, N mn. jezičci, G mn. jezičaka
jareci jedanaestero jednosvezačni jezičan , jezična
jarič ( bot.) jedanaestorica jednotjedni jezičar
kv jařic um. od jaré jedanput; jedanputjedan (tablica množenjd) jednotračan , jednotračna jezičara
jarki komp. jarči jedenje prema jesti jednovjerac, jednovjerca, Vjd. jednovjerče jezičast
jař meni prema jaram jedié jednovjeran , jednovjerna jezičav
jasenovača jedinac Vjd. jedince jednovjerka DL jd. jednovjerci i jednovjerki jezičina
jasikovača jedinč ev jednovremen jezični
jaskanski prema Jaška jedinični prema jedinica jednovremenik Vjd. jednovremeniče jezikoslovlje
'
i,! :
jasno crven zjasnócrven (v. § 127.) jedinoroden jednovremenost jezuit (isusovac); Jezuitski trg
jasno plav i jasnóplav (v. § 127.) jedinovjerstvo jednovrijedan, jednovrijedna ježak G jd. ješka, N mn. ješci
jasno zelen z jasnozelen (v. § 127.) jedljiv jednoznačan , jednoznačná ježdenje prema jezditi
jasno žut i jasnóžut (v. § 127.) jednačak jednozvučan , jednozvučna Joakim
jasnoca jednačenje jednožičan, jednoži čna jod ( znak I ); jod-tinktura > jodna tinktura
jastog N mn. jastozi jednačiti jednjak N mn. jednjaci jodni
jastreb jednadžba G mn. jednad žaba i jednad žbi jedrenjača jóga DLjd. jogi
f íi jastučac, jastučca jednakobrojno ( prii.) jedričav jogi Gjd. jogija
jastučast jednakodijelan , jednakodijelna jedriiičar joha DL jd. johi
jastučic jednakodjeljiv jedriličarski joj, joj-joj ( uskl.)
jastučnica jednakorilac , jednakorilca jedriličarstvo jo -jo (igračka)
ja šuči ( prii.) jednakosložan, jednakosložna jedro G mn. jedara Josipdol ( zem )
jatački prema jatak jednakovrijednica jedrenje prema jedriti Jordan ( zem ); Hašemitska Kraljevina Jordan
jauk jednobožac , jednobošca jedenje prema jediti se > jed, ljutnja ( država )
jaukati , jaučem, jaučuói jednobožački Jedupka i Jejupka jotacija
java (budnost ) jednobrazdni ( plug ) jeftin jr. krát. za junior (mlad í)
Java (otok ) jednocijevan , jednocijevna jeftinoča jubilej
javor jednocijevka DL jd. jednocijevki, G mn. Jejupka i Jedupka jučer
jazavčar jednoejevaka i jednocijevki jeká DL jd. jeci jučerašnji
jazavčarski jednočinka Jelačičev trg; Trg baňa Josipa Jelačiča judo, obič. džudo
jazavčji prema jazavac jednočlan Jelas ; pjes. Jelas-polje jug ( strana svijeta);
jazz (čit. d žez); jazz-glazba i d žez-glazba jednoc jelečié um. orfjelek Jug ( južne zemlje i narodí )

224 225
 jugo kajkavski Kajmanski Otoci kapriciozan

jugo (5. r., vjetar ) Južni Slaveni ( kao etnická zajednica) Kajmanski Otoci ( država ) kamčiti
jugoistočni južnoafrički kakadu, kakadua, kakaduu, N mn. kakadui kamečak , kamečka, N mn. kamečci
jugoistočnjak ju žnoamerički kakao, kakaa kameleon
jugoistok južnohrvatski kakaovac G jd. kakaovca, Vjd. kakaovče kamen; alem-kamen, kamen temeljac, G jd.
jugojugoistok južnoslavenski kakav, kakva kamena temeljca
jugojugozapad južnjački kakavgod i kakav god, v. § 142. kamenčič
Jugoslavija (zem., pov ) kakav-takav kamenčina
jugoslavenski K kaki boja ( boja zemlje); kaki odora Kamengrad
jugozapad k ( i ka ispred k, g); k vragu! kakofoničan, kakofonična kameničnica ( biljka)
jugozapadni K znak za kalij; šah. oznaka za kralja kakogod i kako god kamenorezac Vjd. kamenoreše
jugozapadnjak kabao, kabla kakokad i kako kad kamenorezački
juha DL jd. juhi kabel, kabela kako mu drago kamenjarka
Jukatan kabelogram kakono Kamerun ( zem ); Republika Kamerun ( država)
Julija ( žensko imé) kabelopolaga č kako-tako kamfor
Julijan kablic kakotati, kakočem kamgarn ( vrsta tkanině )
julijanski prema Julije; julijanski kabriolet kakvoca kamičak , kamička, N mn. kamičci
kalendar kačara kakvocni kamikaza , kamikaze
Julij(e) Ijd. Julijem kačica um. od kaca kal G jd. kala kamion
Julijske Alpe Kačié; Andrija Kačič Miošič, G jd. Andrije í)
kalan , kalna ( blatar kamiondžija
junačan, junačna Kačica Miošiéa kalcij ( znak Ca) kamogod i kamo god
junačenje kačkanje kalcijski prema kalcij ( kem ) kamoli
junačina kačkati, kačkam Kaldeja kamp -kučica (kampirna kuč ica )
junačiti (se), junačim (se) kaciperka DL jd. kačiperki kaleidoskop Kanaan ( staro ime Palestine)
junački kacun ( bot ) Kali mn. ž. r., G Kali, DLI Kalima Kanada (država )
junače V jd. od junák kad(a)god i kad(a) god, v. § 142. kalibar, kalibra Kanadanin N mn. Kanadani
juna štvo kada-tada kalif Kana Galilejská ( biblijsko mjesto )
junčic Kadčic (za razliku od prezimena Kačič) kalifornij (znak Cf ) kanal
juneéi kadikad kalifornijski prema kalifornij i Kalifornija kanalčic
junior kadilac G jd. kadioca, Vjd. kadioče kalij ( znak K) kanalié
Jupiter, Jupitra kadionica kalijski prema kalij ( kem ) Kanalski otoci ( zem )
Juraj G jd. Jurja kaditi, kadeči, kaděn kalinjača ( biljka) kanatka ( vrsta jabuke )
juridički kadli (vez.) Kaliopa ( múza epskoga pjesništva) kanconijer
jurisdikcija kadmij ( znak Cd) kalo kanda ( vez )
jurist ( právní k ) kadmijski prema kadmij ( kem ) kaloričan , kalorična kandelabar, kandelabra
Juriš-oglu kadšto kalorički prema kalorika kandilo
Jurjaves (naselje ) kad-tad kalorimetar, kalorimetra ( toplinomjer ) kandža
jurjaveški prema Jurjaves kadenjeprema kaditi kalorimetrički kandžija ( bič )
:
jurjevski; Jurjevska ulica (u Zagrebu) kafič kaluder kanonički
Í
Justinijan kaic (čamac ) kaluderica kanj i kanjac, G jd. kanjca ( ribd)
jutarnji; Jutarnji list (novině ) Kain ( sin Adama i Eve ) kalvinistički kaos
Južna Afrika ( zem.); Južnoafrička Kairac prema Kairo kaljače kao što
Republika (država) Kairo ( zem ) kamate mn. ž. r. kaotičan , kaotična
Južna Amerika ( kontinent ) kairski prema Kairo kamatni kapati, kapam, kapajuči
Južna Koreja ( zem ); Republika kaiš ( řemen, pojas ) Kambodža ( zem ); Kraljevina Kambod ža kapelnički
Koreja (država) kajita ( država ) kapičast
Južna polutka ( zem ) kajk. krát. za kajkavski Kambodžanin N mn. Kambod žani kapitalistički
južni; ju žna Hrvatska ( južni dio Hrvatske ) kajkavč e Vjd. kajkavac Kambod žanka kapitel, kapitela
južni Slaveni ( po zem. smještaju) kajkavski kambodžanski kapriciozan , kapriciozna
226 227
 kaprič o kemičar klečka
kemičarka
kapričo, kapriča, kapriču , kapričom (glaz.) Kastel Kambelovac kemičarka D jd. keramičarki kinopredstava
kapuljača Kaštel NOVí kemičarski kinoreklama
Kapverdski Otoci , v. Zelenortski Otoci Kastel Stari kemija kinjenje
karabatak , karabatka, N mn. karabatci Ka štel Suéurac kemijski kinjiti
Karad žič Kaštel Š tafilié Kenija { zem ); Republika Kenija {država) kiosk N mn. kiosci
karakter kat . krát. za katolički kenozojskiprema kenozoik { geol.) kipjeti, kipim , kipljah, kipio, kipjela
karakterističan , karakteristična katalektič ki {stih ) kentum- jezici > kentumski ježici kipljenjeprema kipjeti
karanfil -
Katar {zem ), Država Katar (država ) Keops; Keopsova piramida kiptjeti, kiptim, kiptio, kiptjela
-
karat, karata; 18 karatni katarčica um. od katarka keramičar kipuči ( prid.); kipuói čaj
karbid kategoričan , kategorična {bezuvjetan, sigurar
í) keramičarka Kirgiska Republika ( država); Kirgistan ( zem )
karbidni kateheta (vjeroučitelj) keramički Kiribati , Kiribatija (država)
karbon -papir > karbonski papir kation {el ) keramika DL jd. keramici kiri, kirija (znak Ci, zast., danas bekerel)
kardiokirurgija katkad(a) Kerempuh Vjd. Kerempuše kirijski
kardiologija katoličanstvo kesed žija > razbojnik kirurgija
karijatida katolič ki; Katolička crkva kg znak za kilogram kirurški
karijera katolištvo Khuen-Hédervá ry, G Khuen-Héderváryja kiseo, kisela
karijeristički kauboj ( prezime hrvatskoga baňa, pov ); Khuenov kisik (znak O)
karijes kauč
u
!; •
karikaturistič ki kaučuk
kHz znak za kiloherc
kič
kisikov
kisnuče
karlični; karlična kost kaudiljo, kaudilja, kaudilju, kaudiljem kičast kišiti
Karlo Drački; Karlo Veliki ( pov.) kaurin (nevjernik ) kičica { biljka inače kist) kišnjača ( žaba)
Karlovac , Karlovca , Vjd. Karlovče { zem ) kaustič ki {izjedajuč i ) kičma > kralježnica; ali ; biti bez kičme kišomjer
Karlovač ka županija kava; crna kava, turska kava kičanka kišomjerni
karlovački prema Karlovac kaveni; kaveni mlinac, kavena žlica kičen kišovit
Karlovačko pivo {zaštiéeno ime proizvoda) kavin; kavin nadomjestak kičenka { bot ) kitničarka DL jd. kitničarki, G mn. kitničarki
Karlovčanin N mn. Karlovčani kavgadžija { svadljivac ) kičenost kitolovački
karmeličanin N mn. karmeličani kavijar kičenje prema kititi kivi , kivija
í! karmelicanka kavotočje kielski prema Kiel klačenje prema klatiti

I: kart. krát. za kartaški

kartotcč ni
kartotéka DL jd. kartoteci
kasač
kavžiti se
kazačok
Kazahstan ( zem ); Republika Kazahstan
(država)
kihati, kišem
kihavica
kijača
kijamet {oluja)
kladenje prema kladiti se
klanjalac G jd. klanjaoca, Vjd. klanjaoče,
G mn. klanjalaca
klanječki prema Klanjec
kasačica kazali šni prema kazalište Kijev { glavni grád Ukrajině ) klaonica
kasniiac G jd. kasnioca, Vjd. kasnioče, G mn. kazaljka DL jd. kazaljci i kazaljki, G mn. Kijevo { selo u Hrvatskoj ) klaonič ki
kasnilaca kazaljki kikiriki , kikirikija klasičan, klasična; klasična gimnazija
kašno komp. kasnije kazivač kilogrammetar, kilogrammetra klasičar
kasnobarokni kazivač ica kilovatsat klasič
kasnjeti , kasnim , kasnio, kasnjela kaznenopopravni kilovoltamper klasika DL jd. klasici
Kastav G jd. Kastva kaznenopravni kilovoltmetar, kilovoltmetra klati, koljem, klah, koljuči
Kastavac Vjd. Kastavče kaznionica Kina {zem ); Narodna Republika Kina {država) klaun
kastavski kazuistič ki kina-srebro klauzula
Kastavština ka žnjenič ki kina-vino klavičembalo ( glaz )
kastracijski kčer A jd. od kči kinduriti se klavijatura
kastel , kaštela kčerka DL jd. kcerki i kčerci kineski; kineski čaj; Kineski zid klečak , klečaka
Káštela G mn. Káštělá kči G jd. kčeri, A jd. kčer Kineskinja klečati, klečím, kle čeči
kaštelanski; Kaštelanski zaljev ke čiga DL jd. kečigi Kinesko more klečečki
Kastel Gomilica kem. krát. za kemijski Kinez kle čica ( biljka)
Kastel Luk šic kemičar kinooperator klečka
228 229
 kleči kmetstvo kolegijalan
kn

kleči > kleknuti, kleknem klobučič koča ( vrsta mreže )

kn krát. za kuna ( novae )
kleknuti, kleknem klobučina kneginja kočarica ( ribarski brod )
klekovača (rakija) klolmč nica (vrsta gljive) kočenje prema kotiti (se)
kneštvo
klen (drvo) klokoč, klokoča kodein
kněz Vjd. kneže, N mn. knězovi
klepčica klokočica ( bot. ) koeficijent
knežev; Knežev dvoř (u Diibrovniku )
klepetati, klepečem , klepečuči klokočika ( bot.) kneževič ( knežev sin) koegzistencija ( suživot )
klerofašistič ki klopotac G jd. klopotca, N mn. klopotci kofein
kneževina
klevetati , klevečem klokotati , klokočem, klokočuči koferčič
knock-out i nokaut (Sport )
klevetnički klor ( znak Cl) knj. krát. za knjiga kohabitacija
kličica um. od klica klorni knjiga DL jd. knjizi kohezijski
klijačica kloroform knjigodržač koincidencija ( supostojanje )
klijent G mn. klijenata klorovodičan , klorovodična knjigoveški kojegdje
klijentela klorovodik knjigoveža kojekad
kliješta Kloštar Podravski ( zem ) knjigovežnica kojekakav, kojekakva
klijet , klijeti klubašce um. od klupko knjigovodstvo kojekako
klijetka DLjd. klijetki, G mn. klijetká, klijetaka klupčast knjigovoda kojekolik
i klijetki klupčati književnički kojekud(a)
klik- klak klupčica um. od klupa koje šta G jd. koječega
. knji ževnojezični i knji ževno-jezični
j
kliktati, klikčem, klikéuči klupč ič kojetko G jd. kojekoga
knji ževnopovijesni
klimakteričan, klimakterična klupko G mn. klubaka književnost kóji
i klimatski
klima- uredaj > klimatski uredaj
kljen (riba) knji žničar kojigod i kóji god; v. § 142.
kljenut G jd. kljenuti k. o. krát. za knock-out ( Sport ) kóji mu drago
klinčac, klinčaca (karanfil ) klještica um. od kliješta koadjutor ( pomoč ni biskup) kojiput i kóji put; v. § 135. a)
1 klinčanica ključ; C-ključ ( glaz.) koalicija kojot (stepski vuk )
Klinča Selo (zem.) Ključ ( zem.) koalicijski kokain
klinčenjakiV mn. klinčenjaci ključanica kokočenje odkokotiti se
koautor ( suautor )
i : klinčič ključanje prema ključati kobac G jd. kopea, Vjd. kopče, G mn. kobaca kokodakati, kokodačem, kokodačuči
| klinčiti ključar kobača ( zast., krletka, kavez ) Kokosoví otoci ( zem )
klin-čorba ključarica kobačiti kokošji
klinički; klinički pregled ključarski kobalt ( znak Co) kokotac G jd. kokotea, N mn. kokotci
klinika DL jd. klinici ključati, ključam kobaltni kokotati, kokoóem
Klio ž. r., Gjd. Klije, Ijd. Klijom (múza ključič kobasičar kokotič
i povijesne znanosti)
kliring N mn. klirinzi
ključkiprema Ključ
ključni; ključna kost
kobasičarnica
kobilič ni
kolaboracionistič ki
kolac G jd. kolca, N mn. kolci
klirinški ključ njača ( med ) koláč
kočka DL jd. kocki
kli šej
klizač
kljuka DL jd. kljuki
kljunaš
\ kočenjeprema kočiti (se)
kočič um. od kotac
kolačič
kolajna
klizačica kljunčič um. orfkljun kočija kolce G jd. kolca um. od kolo
kliza čki kljunčina UM. od kljun kolčenje
kočijaš
klizači kolčič um. od kolac
kljunorožac , kljunorošca kočijaški
klizak , kliska kolčina uv. od kolac
kljuvati, kljujem kočijica
klizaljka DL jd. klizaljci i klizaljki km znak za ki lometar; km2 znak za četvorni kolčiti
kočiti (se), kočim (se)
klizati se, kližem se, kli žuči se kilometar kočni kolebljiv
klobučac, klobučca kmečati, kmečim, kmečeči kočnica; ručna kočnica koledž I jd. koledžom
klobučar (onaj kóji izraduje klobuké) kmetičin kočničar koledanin prema koleda
klobučarica kmetič kočnič ki kolega DL jd. kolegi
klobučarnica kmetski kočoperan , kočoperna kolegičin
klobučast kmetstvo kočoperiti se, kočoperim se kolegijalan , kolegijalna
230 231
 kolegij komra čiti komunikej kopačica

kolegij Ijd. kolegijem koljeno komunikej konstatacija

kolektivistički koljenovič komunist konstitucija
koleričan , kolerična koljenje prema koliti komunistički; Komunistički manifest { pov.) konstitucionalan , konstitucionalna
kolesterol komadič konac; na konců , na konců konca konstruirati
kolibřic komadičak, komadička, N mn. komadičci ( um. konačan , konačna kontejner
količak , količka, um. od kolik od komad) konačar kontekstni > kontekstualni
količina komarac , komarca, Vjd. komarče konačenje kontinuitet
količnik N mn. količnici komarča > podlanica {riba) konačič kontraadmiral
kolijevčica komasacijski konačiti kontrabas { glaz.)
kolijevka DL jd. kolijevci, G mn. kólijevká, kombajn konačnica kontrabasist
kóljeváká i kolijevki kombinacijski konačno { prii.) kontraizjava ( protuizjava )
kolikoča kombinatorič ki Konavle, Konavala, D mn. Konavlima kontraobavje štajni { protuobavještajni )
kolikogod i koliko god; v. § 142. kombiné, kombinea, N mn. kombinei Konavljanin N mn. Konavljani kontraofenziva { protunapad )
koliko mu drago komedijant {komedijaš) Konavoka DL jd. Konavoci kontraoktava
koliko-toliko komedija š konavoski kontraprijedlog ( protuprijedlog )
kolni komedijati, komedijam koncentričan , koncentrična; koncentrični kontrastan , kontrasna
kolnica komediograf krugovi kontrašpijuna ža
koln í k N mn. kolnici komercijalac, komercijalca, Vjd. komercijalče koncepcijski kontroverzija
Koločep {otok ) komercijalan, komercijalna koncept konvencionalan , konvencionalna
kolofonij komercijalist koncern konzekventan, konzekventna {dosljedan)
j i j1ij
| koloid komercijalistički koncil (ope.); Koncil (II. vatikanski koncil); konzerva

j í!'
kolokvij komesarijat Glas Končila (novině ) konzilij
kolonijalan , kolonijalna komfor koncilijantan , koncilijantna konzistorij { viječ e kardinala)
]]v]
If!:!
.
:
kolonist
kolonistički
komičan , komična
komičar
koncipijent
končan, končana
konzul
konzum
j í j|; i kolonjska voda komičarka končar konjak
kolor-film > film u boji komičiti se končati , končam, končajuč i konjanički
kolor-snimka > snimka u boji Kominterna ( pov.) končič konjanik Vjd. konjaniče, N mn. konjanici
kolosiječni komisija kondicionalan, kondicionalna konjaništvo
kolosijek N mn. kolosijeci komisijski kondotijer konjic; Konjic {zem.)
jJ kolotečina komiški prema Komiža konfederacija konjičak , konjička, N mn. konjičci {um. od konj)
kolotoč {biljka) komorač > koromač konfekcijski konjički; konjički sport
il : ;
koloturič
kolovoda
Komori , Komora (zem.); Islámská Federativna
Država Komori {država)
konfesionalan, konfesionalna
konfuzan, konfuzna
konjic
konjogojac , konjogojca
kolovoski prema kolovoz komornički konfuzija konjotr žac , konjotršca, Vjd. konjotrše
I ji: ; kolovrtac, kolovrtca, N mn. kolovrtci {biljka) komovača ( rakija, i komovica) kongenijalan , kongenijalna konjovodac G jd. konjovodca, N mn. konjovodci
koludrički komp. krát. za komparativ Kongo { zem.); Republika Kongo {država) Konjšina {zem )
Kolumbija ( zem.); Republika Kolumbija kompaktan, kompaktna koničan , konična konjšinskiprema Konjšina
(država) kompanjon konkordancija; kompjutorska konkordancija konjugacija
kolutič komparacija konopac, konopca, G mn. konopaca konjunktivitis
koljač kompendij konopčar konjunktura
koljački kompenzacija konopčič kooperacija
kolje zb. prema kolac kompenzirati konoplja kooptirati
koljence Gjd. koljenca, um. od koljeno kompilacija konopljani koordinacija
koljenčast kompjutor {računalo ) konsekutivan koordináta
koljenčiti kompjutorski {računalni ) konsignacijski; konsignacijsko skladiště koordinátor
koljenica kompleks konsonant kopač
koljenični komračiti konstantan, konstantna kopačica {žena koja kopa)

232 233
 kopač ke kosinus kositar krada

kopačke (športske cipelé) korenički prema Korenica kositar, kositra ( znak Sn) kotlokrpa
kopačina korenje prema koriti kositren kotuljač
kopači ( prid.); kopače orude koreograf kosmeč, kosmeča ( rak ) koturača
kopačica ( stroj ili naprava kojom se kopa) korepeticija kosnik N mn. kosnici ( brod ) koturič
Kopar, Kopra ( zem.) korepetitorij kosovič kováč
kopča G mn. kopči korespondencija Kosovo; Republika Kosovo (država) kovač ija
kopčanje prema kopčati korespondent Kosovo polje ( polje ) kovački; kovački obrt
kopčati, kopčam , kopčajuči koričiti Kosovo Polje ( mjesto) kovačnica
kopčev prema kobac koričnjak N mn. koričnjaci kost I jd. košu i kosti kovčeg N mn. kovčezi
kopitac G jd. kopitca ( biljka) korijandoli kostajnički prema Kostajnica kovčežič um. od kovčeg
kopjejka DL jd. kopjejki korijen N mn. korijeni i korjenovi Kostarika DL jd. Kostariki ( zem ); Republika kovrča
kopljača korijenak , korijenka, N mn. korijenci (um. od Kostarika (država) kovrčanje
kopljanički korijen) kostreš ( riba) kovrčav
koplje G mn. kopalja korijenski; korijenski pravopis kostrešljiv kovrčast
kopnjenje prema kopnjeti korijenje zb. prema korijen kostre šljivost kovrčati , kovrčam, kovrčajuči
kopnjeti, kopnim , kopnjah, kopnio, kopnjela Korinčanin prema Korint kostretan , kostretna
koprena kovrčica
korisnica kostriješiti se, kostriješim se
koprivič ( bot ) kovrtač
korisnik N mn. korisnici kostrijet, kostrijeti
Koprivnič ko-kri ževačka županija kozač ki
korisnost /yí/ korisnosti i korisnošu košarač
koprivnjača kozák Vjd. kozáče, N mn. kozáci; Kozak ( etn )
kořist košarač ki
kor ( zboř ) kořist ( pjevač u korid) kozaričin
košarka DL jd. košarki ( sport )
koračaj kózetina ( kozje meso), kozětina ( veliká koza)
: 5i - koračanje
koristan , korisna
koristica ( pjevačica u koru)
košan
kozičav
košat i košat
koračati , koračam, koračajuč i koristiti, koristim, korišah, korišten kozjevina
košev prema kosac

§P
: korač ič um. oí/ korak
koračiti
kor istoljubije
koritašce
košica i košica
košina i košina
kozlič
kozmetičar
koračnica korizma košunast i košunast > koštunav kozmetičarka DL jd. kozmetičarki, G mn.
korač korječak , korječka, N mn. korječci ( um. od kozmetičarki
košura i košura
korak-dva korijen) kozmetički
košurina i košurina uv. od kost
koral , korala korjenčič kozmetika DL jd. kozmetici
košat i košat
koralni korjenika DL jd. korjenici košela ( bot.) kozmički ( svemirski )
koralj korjenit košica i košica ( mala kost ) kozmonaut
koraljni korjenodubac, korjenodupca košurina i košurina uv. oJkost kozmopolit
korba č korjenjak , korjenjaka, N mn. korjenjaci košura i košura uv. od kost kozmos ( svemir )
korbačič kornjača košič kožarnica
Korč ula ( grád i otok ) kornjačevina koštac , koštaca; uhvatiti se u koštac kožuh N mn. kožusi
Korč ulanin N mn. Korčulani koromač koštan , koštana; koštana srž Kr znak za kripton
Korčulanka korotnički koštica ( bot.) kračati , kračam ( postajati kratak )
korčulanski korporacija koštičav kračina ( kratkoč a)
Kordiljeri mn. m. r. Kordiljera, Kordiljerima korporativan , korporativna koštuničav krač un
Kordun ( zem ) korumpirati koštunjača kračahan , kračahna
Kordunaš ( stanovnik Korduna) korupcija koštunjav kračati, kračam ( postajati kraci )
korduna ški korzo, korza kotac G jd. kotca, N mn. kotci kračina > kračina
Koreja ( zem ), v. Južna Koreja, Sjeverna Koreja kosac, kosca, N mn. kosci kotač kračenje prema kratiti
Korejac , Korejca kosač ica kotačič krači komp. od kratak
korejski kosidba G mn. kosidaba i kosidbi kotao, kotlá, N mn. kotlovi kradljivac, kradljivca, Vjd. kradljivče
korektan , korektna kosilac > kosac kotaričica kradljivičin prema kradljivica
Koreničanin prema Korenica kosinus kotlič krada
234 235
 krajič ak kretač
T Itretalac kroč enje

krajičak , krajička, N mn. krajičci, G mn. krčati, krčim , krčeči gretalac G jd. kretaoca, Vjd. kretaoče, G mn. kritosjcmenja ča
krajičaka krčenik N mn. krčenici kretalaca k ř iv komp. krivlji
krajišnič ki krčenje prema krčiti krevetac G jd. krevetca, N mn. krevetci krivača
krajišnik Vjd. krajišniče, N mn. krajišnici krčevina krevetak , krevetka, N mn. krevetci krivičan , k ř ivičná
krajiški krč evnjak ( kamen ) kretati , krečem, krečuči krivljenje prema kriviti (se)
krajnost krčidba krevetič krivobožac G jd. krivobošca, Vjd. krivoboše
krajnji krčilac , krčioca, Vjd. krčioče, G mn. krčilaca krhak , krhka; komp. krhkiji krivook
kraliješ, kraliješa ( čí slo, brojanica) krčilački krhati, krham Krivopučanin prema Krivi Put ( zem )
Kralj Š unce ( pov., LujXIV ) krčitelj krhko ( prii ) krivoputski prema Krivi Put
kraljevati , kraljujem krčiteljski kričalo krivovjerac , krivovjerca, Vjd. krivovjerče,
Kraljevčanin prema Kraljevica krčiti kričati , kričim, kričeči G mn. krivovjeraca
Kraljevica ( zem ) krčki prema Krk; Krčki statut, Krčki most kričav krivovjeran , krivovjerna
kraljevič ki prema Kraljevica krčma krijepiti, krijepim, krijepljah, krijepljen krivovjerje
kraljevié krčmar krijepljenje prema krijepiti krivovjerka
kraljevna DL jd. kraljevni krčmarica krijes N mn. krjesovi krivovjernički
kralježak , kralješka, Nmn. kralješci, G mn. krč maričin krijesiti se krivovjernik Vjd. krivovjerniče, N mn.
kralježaka krčmiti krijesnica krivovjernici
kralježnica kreacija krijumčar krivovjerstvo
kralježnjak N mn. kralježnjaci kře č > vápno krijumčariti, krijumčarim kri ževački or/ Križevci
kralji čin krečanje prema kre čati krilce, krilca, G mn. krilaca kri žič
kraljič kri žopuče (raskrižje)
J Í! Krapinske Toplice ( mjesto); krapinske toplice
krečati , krečim (kriještati)
krečenje prema kreč iti
krilonožac, krilonošca, Vjd. krilonoše,
N mn. krilonošci, G mn. krilonožaca krjepak , krjepka komp. krjepkiji i krjepč i

í|
( toplice)

iii
f
I i.
Krapinsko -zagorska županija
krasan , krásná
krasnorječiv
krečiti, krečim (pojiti krečorr
Krečanin od Kréta
í)

kreketati, krekečem , krekečuéi

kriminalac , kriminalca
kriminalist
kriminalistič ki
krjepč ina
krjepilo
krjepkoča

!'ť iif
í| :
krasnorječ ivost
krasnorječje
kremaljski od Kremlj
kremečak , kremečka, N mn. kremečci, G mn.
kremečaka
kriminalistika DL jd. kriminalistici
Krimljanin N mn. Krimljani o<7 Krim
krioce > krilce
krjcpkost
krjeposnica
krjeposnik Vjd. krjeposniče, N mn. krjeposnici
krastača
kremenčič um. od k řemen kriomice krjepost
krastavac Vjd. krastavče kremen- kamen kripton ( znak Kr) krjepostan , krjeposna
krasti , kradem, kraduči krjesovi N mn. od krijes
kremenjača kriptonski
Kra šié ( zem ) kremičak , kremička, N mn. kremičci, G mn. Krist; Isus Krist Krk ( grád i otok )
krát. krát. za kratica kremičaka kristalan Krká DL jd. Krki ( rijeka)
kratak , krátká, komp. kraci Kremlj kristaličan , kristalična krkačiti ( nositi na ledima)
i : : kratkoéa krep-papir kristijanizacija krlctka DL jd. krletki i krletci, G mn. krletaka,
kratkoročan , kratkoročna krepsaten kristijanija ( Sport ) krletki
kratkovječan , kratkovječna kresati krišica um. od kriška krlju št, krljušti ( Ijuska u ribé)
kratkovjek kresivo Krišpolje ( zem ) krmača
kratkovremen křesnuti kriterij krmak Vjd. krmče
kratkovremenost kre ševo kriterijski krmčič um. od krmak
kraul (engl. crawl, Sport ) Krešimir, Krešimir Veliki, Petar Krešimir kriti , krijem krmeljiv
kravačac , kravačca ( bot ) Četvrti kriticistički krmljenje prema krmiti
Kravaršanin prema Kravarsko kreštalica kriticizam krnj, odr. k ř nji, komp. k ř nji
kravlji kreštati, kreštim , krešteč i kritičan , kritična krnjiti
krč, krča ( iskrčena ledina ) kreštavac V jd. kreštavče, N mn. kreštavci kritičar kroatist
krčag kreštelica kritički kroatistički
krčanik Kréta ( zem ) kritičnost kroatizam
Krčanin N mn. Krčani od Krk kretač kritika DL jd. kritici kročenje prema kročiti

236 237
kroč iti Ku Kuba Kumova slama

kročiti kručí komp. od kr ůt Kuba ( zem.); Republika Kuba ( država ) kudjelja

kročenje prema krotiti kručina > krutost kubičan, kubična; kubični metař ( znak m3) kudjeljka
krojač kruh Vjd. kruše kubist kudjeljni
kroja čica kruhoborac Vjd. kruhoborče kubistički kudenje prema kuditi
krojački kruhobora čki kubni; kubni metař ( znak m3) kuenovac ( pristaša baňa Khuen-Héderváryja)
krojačnica krumpir; krumpir-salata > krumpirova salata kučad kuenovski prema Khuen-Héderváry
krojači krumpirača kučak , kučka, Vjd. kučku kuglični
kroki, krokija ( nacrt , skica) krunčica kučast kuhač
krom ( znak Cr); kromčelik krunični kučati, kučam kuhača
kromatičan krunidba G mn. krunidaba kuče, kučeta kuhar
kromčelični kruniti ( stavljati krunu) kučetina uv. od kučka kuharič in
kromni kr úniti ( sitniti ) kučica um. od kuká i kučka kuhati
kroničan, kronična krunjača ( stroj za krunjenje kukuruza) kučine ( vlákno konoplje ) ku hinja
kroničar krůnjěnje prema kruniti kučji kuhinjski
kroničarski krúnjěnje prema kr úniti kučka DL jd. kučki kujund žija ( zlatar )
kronika DL jd. kronici krupičav kučkin kukac, Vjd. kukče
kronologija krupnoča kučkič kukavičan , kukavična
kronološki krupnook kučma ( vrsta šubare) kukavičica
kronometar krušac G jd. krušca, Vjd. kruše kuča kukavičič
kropití > škropiti krušica kucanica kukavičji
kros; kroskontri, kroskontrija ( sport ) krušič um. od kruh kučanski kukavički
krosred ( prij ) kruškovača kučanstvo kukavičluk
krotak , krotka; komp. krotkiji krůt komp. kručí kucar kukčev prema kukac
krotilac, krotioca, Vjd. krotioče, G mn. krutiti, krutim , krutio, krutila, kručah, kručen kučarica kukčič
krotilaca ( činiti krutim) kučarina kukičanje
krotkoča krutjeti, krutim , krutio, krutjela ( postajati kučariti Kukovi Otoci ( zem. , država )
krovič krůt ) kučedomačin kuku-lele ( usklik )
krovnjača kružič um. od krug kučegazda kukuljača
krpač krvničiti kučenje prema kučiti kukurijek ( bot.)
krpelj, krpelja krvnički kuč er ( koliba) kukurijekati, kukuriječem, kukuriječuči >
krpenjača krvnik Vjd. krvniče, N mn. krvnici kučerak , kučerka ( um. od kuča) kukurikati
krpež, krpeža krvništvo kučerina uv. od kuča kukurijekavac > hripavac
krsni prema krst; krsni list krvoločan , krvoločna kučetina uv. od kuča kukurikati, kukuričem, kukuričuči
krstarički prema krstarica krvolok Vjd. krvoloče, N mn. krvoloci kučevan , kučevna kukurikavac
krstaški prema krstaš krvološtvo kučevlasnica kukurušič um. od kukuruz
krstič krvoproliče kučevlasnički kukuruz
krstionica krvosljednik kučevlasnik Vjd. kučevlasniče, N mn. kukuružnjak
krstitelj krvotočina kučevlasnici kulački
krstiti, krštah, kršten krvotočje kuči ( prii.) kulen i kulin ( vrsta kobasicé)
kršanin N mn. kršani krzmati, krzmajuči kučica um. od kuča kuli, kulija ( nosáč )
kršanka DL jd. kršanki kržljav kučište kulon ( mjerna jedinica)
kršanstvo kržljaviti kučiti kuluč enje
krški od krš kržljavost kuéni od kuča; kučni odgoj kulučiti
kršten od krstiti KS znak za konjska snaga kud i kuda kumčad
krštenje prema krstiti Ksantipa kudagod i kud(a) god; v. § 142. kumče, kumčeta
krtičin ksenon ( znak Xe) kuda mu drago kumičin prema kumica
krtičji prema krtica ksenonski kudikamo kumič
krtičnjak Ku znak za kurčatovij kudilac , kudioca, Vjd. kudioče, G mn. kudilaca Kumova slama (astr.)

238 239
Kumrovec labud labudi ledimice

Kumrovec, Kumrovca ( zem.) kuverta labudi; labudi pjev larifari ( brbljanje, besmislica)
kumrovečki prema Kumrovec kvačica laburist laringološki
kundač enje kvačilo laburistički larpurlartistički prema l’art pour Tart
kundačic kvačiti, kvačím (umjetnički pravac )
lačati se
kundačiti kvadar, kvadra ( mat )
I
lada lasan , lasna; komp. lasniji i lašnji
kunič kvadrant ladar lascivan , lascivna
kunicar kvadratičan ladariti lasičica
Kunišak i Kunišak ( předjel i potok u kvadrijenij ( četverogodište ) lafeta ( voj ) lasičič
Zagrebu ) kvadrumvirat (odbor četvoricé) lagačak , lagačka lasičji
kupac Vjd. kupče kvakati, kvačem, kvačuéi lahor lasnoča
kupač kvalifikacija lahoriti laso, lasa
kupačica kvalifikacijski I laički lastavičji
kupači ( prid.); kupač i kostim kvarc; kvarc-lampa > kvarcna svjetiljka laik Vjd. laiče, N mn. laici lastavičnjak
kupališni Kvarnerski zaljev ( zem ) lajdenska boča ( fiz ) lašev prema lažac
kupaonica kvart ( gradska četvrt ) lak komp. lakši Lašina ( dio Zagreba)
kupčev kvartalni lakaj ( sluga) laštenje prema laštiti
Kupčina ( zem ) kvatrilijun lak-boja laštiti, lašteči
kupe, kupea kvatročento lakoatletičar lat . krát. za latinski
kupic kvaziepohalan lakoatletski latičast
kúpiti, kúpim, kupljah, kupljen kvazijunak Vjd. kvazijunače lakoča latinični prema latinica
k úpiti, k ůpim ( skupljati ) kvaziznanstven lakomčina latinist
kupka DL jd. kupki, G mn. kupaka i kupki kvečati, kvečim, kvečeéi lakomičina latinistič ki
k ů pljě nje prema k ú piti kvičati lakomljenje prema lakomiti se Latvija (zem ); Republika Latvija ( država )
kupoprodaja kvijenli / um (vjerski smjer ) lakorje čiv lavabo, lavaboa, N mn. lavaboi
kupoprodajni kvintilijun ( broj ) lakorječivost lavež Ijd. lavežom
Ku znak za kurčatovij kvislinški prema kvisling lakouman, lakoumna lavic
Kuran kvocati lakovjeran, lakovjerna lavlji
kurčatovij ( znak Ku) kvocijent lakovjernost laž Ijd. lažju i laži
kurčatovijski kvočka DL jd. kvočki, G mn. kvočaka lakozapaljiv la žac, lašca, Vjd. laše
kurij ( kem ) kvrčati , kvrčim, kvrčeči lampion la žljiv
kuriozan kvrga DL jd. kvrgi i kvrzi - lančan lažovčina uv. od lažov
kurjačič um. ort kurjak lančanik Lea G Leje
kurjačina uv. odkurjak L i lančast lebdenje
kurjački I znak za litra lančič lebdjelica
kurje oko ( izraslina na nozi ) lebdjenje
1. krát. za lice (v, os.) lani
kurs ( smjer, tečaj ) lantan ( znak La) lebdjeti , lebdim, lebdah, lebdio, lebdjela
L krát. za lokativ; znak za litra; rimska brojka
kurtoazija 50 i lantanski lebdenje
kurziv koso tiskáno pí smo labijal lanjski lebič
kušač labijalan Laos ( zem ); Laoska Narodna Demokratska leča
kušaonica Labin ( zem ) Republika ( država) le čast
kutak , kůtka, N mn. kutci Labinac Vjd. Labinče Lapač, Lapca ( zem.) leči, l ÿžm i lěgněm
kutič labinski lapački od Lapač leči , léžm ( kotiti )
kutijica labiodentalan Lapad, Lapada ( zem ) ledac G jd. ledca, N mn. ledci
kutjevač ki; kutjevačko vino labiovelaran lapadski od Lapad ledenjača
Kutjevo ( zem ) laboratorij Lapadanin od Lapad ledenjački
kutjevski od Kutjevo laboratorijski Lapčanin od Lapač leda
kutomjer labud ( ptica); Labud ( ime poduzeč a, konja, lapsus; lapsus linguae ( pogrješka u govoru). ledenje prema lediti se
Kuvajt ( zem ); Država Kuvajt ( država) prometala i sl ) lapsus calami ( pogrješka u pisanju) ledimice

240 241
 ledn í lijeha
V lijek lizoi

lední prema leda Libanon ( zem ); Libanonská Republika (država) linotip ( tisk )
lijek Nmn. lijekovi
ledobran Liberalna stranka (LS) linjak ( riba)
lijen komp. ljeniji
legalizacija Liberija ( zem ); Republika Liberija (država) lipanj, lipnja
lijenac, lijenca
legija; Legija časti (odlikovanje ) Libija ( zem ); Socijalistička Libijska Arapska lipanjski
lijenčina
legionář Narodna Republika ( država) lipicanac , lipicanca ( pasmina konjd)
legítimlstički
lijeniti se, lijenim se, lijenjah se
libreto, libreta lipovača
lijeno ( prii )
leipziški prema Leipzig licemjer Lipovljani ( zem )
leksički
lijenost
licemjerac Vjd. licemjerče lipsati, lipšem
lelekati, lelečem, lelečuéi
lijep komp. ljepši; LijepaNašaumjesto:
licemjeran , licemjerna Republika Hrvatska; Lijepa naša ( jme himne liričar
lelijati se, lelijam se licemjerčev i udruge ) lisac, lisca, Vjd. liše
lelujati se, lelujam se licemjeriti lijépak , lijepka ( im. ljepilo); drugo je ljě pak lisičica
Leo G Lea Ume ) licemjerje lijepiti , lijepim, lijepljah, lijepljen lisičina
leontijaza (bolest) licemjerov lijepljenjeprema lijepiti lisičine
Leopardi, Leopardija; Leopardijev licemjerski lijepost lisičiti
lepetati , lepečem, lepeéuéi Iicemjerstvo lijer N mn. ljerovi lisičji
leptirič um. od leptir licencijat lijerica ( glaz ) Lisinski , Lisinskoga ( hrv. skladatel] )
leptir-kravata G jd. leptir-kravate Ličanin N mn. Ličani liješ N mn. ljesovi lisni prema list
lesonit-ploča > íesonitna ploča Ličanka lijeska DL jd. lijeski i lijesci, G mn. lijéska, listača
Lesoto ( zem.); Kraljevina Lesoto (država ) lič enje prema ličiti lijesaka i lijeski listačni
Lešce ( zem ); Ličko Leše ličilac Vjd. ličioče, G mn. ličilaca liješe prema lijeska listak, liská, N mn. lisci, G mn. listaka ( um. od
lešina ličilački liješica zlješicawm. od lijeska list)
lešinar líčilo j lijetanjeprema lijetati listié
let (ne *lijet) ličina lijetati , liječem (lijetam), liječuči lističav
letač ličinka lijev N mn. ljevovi lističavka ( vrsta gljive )
:
letački ličiti, ličim lijeva (pridLijeva ( poosobljeno ime za lijevu listonožac , listonošca, Vjd. listonoše, G mn.

:í létací
leták, letka, N mn. letci
leteči
lički od Lika
Lič ki Osik
Lič ko Leše ( zem )
ruku )
lijevak , lijevka, N mn. lijevci (napravo za
lijevanje); drugo je ljevak ( Ijevoruk č ovjek )
listonožaca
listopadski prema listopad ( mjesec )
listorožac, listorošca, Vjd. listoroše, G mn.
u letenje prema letjeti
letllist ( kukac )
Ličko Petrovo Selo ( zem )
Ličko-senjska županija
lijevanjeprema lijevati
lijevati, lijevam
listorožaca
lišajiv
letimlč an , letimična lični , lična prema lice; lične kosti lijevča lišce , lišca ( um. od lice)
letjelac , letioca, Vjd. letioče, G mn. letjelaca ličnost lijevi liše
letjelački ličnjak ( zub ) lijevo -desno lišnjača ( lisna kost )
letjelica lid žba > ličenje Lika ( zem ) Lit. krát. za talijansku liru ( pov.)
letjeti, let ím, lecah, letio, letjela liftboj limfa Litavac od Litva
Letonija > Latvija Lihtenštajn ( zem ); Kneževina Lihtenštajn limfni litavski od Litva
leukemija ( država) Iimun liti, lijem, liven
leut lihva linč litij ( znak Li)
Levant (obala Male Azije, Sirije i Egipta ) liječak , liječka ( um. od lijek) linčovati, linčujem litijski
Levantinac, Levantinca (čovjek iz Levanta) liječenje Undo, linda, lindom ( vrsta kola) litrenjača
Ievantin(ac) ( vjetar od Levanta) lije čiti, lije č im linearan Litva ( zem ); Republika Litva ( država)
levantski od Levant liječnica lingv. krát. za lingvistički Litvanija > Litva
lezbijka liječnič ki lingvist livadnjača ( zmija)
lezbijski liječnik V jd. liječniče, N mn. lije čnici lingvistički livanjski od Livno; livanjski sir
ležački liječništvo lingvistika Livno ( zem )
ležaljka DL jd. ležaljci lijeganje prema lijegati lingvostilistički Livnjak od Livno
ležecke ( prii ) lijegati , liježem (lijegam), liježuči livreja
linijskiprema linija; linijski sudac ( sport )
Li znak za litij lijeha DL jd. lijehi linoleum lizol
242 243
 lohndnja ča

lobodnjača ( biljka)
Ioča
lornjet
lov. krát. za lovstvo, lovački
ludbreški
T ludjeti

ludjeti, ludim, ludah, ludio, ludjela ( postajati

lud)
ljekarnica
ljekarnički
lje šnjak

ločika DL jd. ločiki lovački ludački; ludačka košulja ljekarnik

loč ka DL jd. ločki
loékav ( uved)
Lovašanin od Lovas ludak Vjd. ludače, N mn. ludaci ljekarništvo
lovčev ludenjeprema ludjeti ljekarstvo
loda (trijem , terasa, balkon ) Lovčen lues ( med ) ljekaruša
logi čan , logična lovljenje prema loviti luetičan , luetična ( med ) ljekovit
logičar lovnič ki luetičar (med ) ljenčarenje
logički lovor-grana lví k , luka ( povrč e ) ljenčariti , ljenčarim
lojan, Iojana ( prema loj) lovor-vijenac lfik; luk i strijela ljenguza
lojanica Ijeniji komp. ocř lijen
lozova ča lú ka DLjd. lúci
lojni loža č Luka DL jd. Luki ljenivac, ljenivca
lokati , ločem , ločuci ložač ki lukavost ljenivica
Lokvarac od Lokve ložionica lukijernar ( vrsta sviječ njaka) ljěpak , ljepka ( prid. ljepljiv); drugo je lijé pak
lokvarski od Lokve; Lokvarsko jezero lukovača
ložionički ljepenka
Lokve G Lokava ( zem.) lukovičin prema lukovica ljepilo
lp krát. za lipa ( novae )
lomača Luksemburg ( zem ); Veliko Vojvodstvo ljepljiv
Lr znak za lorensij
Lombardija ( zem.) Luksemburg (država) ljepolik
Lu znak za lutecij
lombardski od Lombardija luksus ljepook
lub
Lombardanin od Lombardija lukšija ljeporječ ica
|
;
. ! lomljenje prema lomiti
lomljiv
lubanja
lubenica
lupač a
lupešič
ljeporječiv
lubeničan , lubenična ljepota
lončani , lončana lupeški ljepotan
1 lončar
lončarski
lubeničar
lubnjača
luckast
lupeština
lupež
ljepotica
ljepšati
lončarstvo lupežič ljepši komp. od lijep
:n lončič luč , luči
lurdski prema Lurd; Gospa Lurdska ljepše komp. od lijepo
luča ( zraka)
? í; lončičak , lončiéka, N mn. lončiéci
lučac , lučca um. od luk
luster, lustera ( sviječ njak ) ljepušan , ljepušna
lončina uv. od lonac luški (od lug), luska hrastovina
í Londonac i Londončanin ( stanovnik Londona) lučan , lučna prema luč i luk
lučar (onaj kóji praví luči )
lutač
ljepušica
ljepuškast
Lonja ( zem ) lutalac Vjd. lutaoče, G mn. lutalaca ljesa
lonjski od Lonja; Lonjsko polje luče, lučeta ( riječ od milja) lutalački ljesica
loparič lučenje prema lučiti lutecij ( znak Lu) ljeskati se, ljeskam se ( blistati )
lopati čni lučevina lutecijski prema lutecij ( kem ) ljeskotoč
lopoč , lopoča lučica um. od luka; lukovica lutrija ljeskov
lopovčič um. od lopov lučič um. od luk lutrijski Ljeskovac, Ljeskovca; Plitvički Ljeskovac
lopovč ina uv. od lopov Lučindan i Lučinje ( Dan sv. Luke ) Lužica ( zem ), Donja (Gornja) Lu žica
'
ljeskovača
lopta č lučiti , lučí m Lužičanin N mn. Lu žičani (od Lu žica) ljeskovač ki od Ljeskovac
loptački lučki prema luka lužnjača ljeskovina
lopta či ( prid.); loptači športovi lučni prema luk ljesonoša
Lopud ( zem ) lučnjak N mn. lučnjaci Lj ljesovi N mn. od liješ
lopudski od Lopud lučonoša lječilišni ljestve G ljestava
Lopudanin od Lopud lud komp. ludi Iječilište Ijestvica ( glaz ); dur-ljestvica, mol-ljestvica
lopuh ludač a ljek. krát. za ljekarnički ljestvice um. od ljestve
Lopujka od Lopud ludačak , ludačka ljekarica ljestvični
lorensij ( znak Lr) ludak > ludak ljekarija lješica i liješica ( um. od lijeska)
lorensijskiprema lorensij ( kem ) Ludbreg ( zem.) ljekarina lješica um. or/ lijeha
losion ludbreški prema Ludbreg ljekarna lješnjak
244 245
 lje šnjakov mad a T Madagaskar makroekonomija

lješnjakov ljudski Madagaskar ( zem ); Republika Madagaskar mahala ( dio grada ili sela); Donja Mahala ( selo)
Iještak ljudstvo ( država) mahaljka DL jd. mahaljci i mahaljki, G mn.
lještarka DL jd. lještarci ljuljačka DL jd. ljuljačciljuljački Made in Croatia ( proizvedeno u Hrvatskoj ) mahaljk á, mahaljki
ljeti ( prii ) ljuljati, ljuljajuči madež, madeža maharad ža
ljetina ljupčac , ljupčaca Madridanin N mn. Madridani ( stanovnik mahati , masem, mašuči
ljetište ljupkiji komp. od ljubak Madrida) mahijast
ljetni ljupkost niad ž. krát. za mad žarski mahnit
ljetnikovac, ljetnikovca, G mn. ljetnikovaca ljuska DL jd. ljusci i ljuski Madžar i Madar mahnitac G jd. mahnitca, Vjd. mahnitče
ljeto ( godišnje doba) ljušica um. od ljuska Madžarica i Madarica mahnitati
Ijetopis; Ljetopis HAZU lju štenjeprema lju štiti madžaron i madaron mahnuti
ljetopisac , ljetopisca ljuštionica Madžarska i Madarska (zem.); Republika mahom
ljetopisni ljuštiti, ljuštim , ljuštah, ljušteci, lju šten Madžarska (država) mahovina
ljetorast ljut komp. ljuci madžarski i madarski mahuna
ljetos ljutac , ljutca, N mn. ljutci, G mn. ljutaca mad. krát. za madarski majčica um. od majka
ljetošnji ljutič i ljutič ( bot ) Madar i Mad žar majčin; Majčin dan ( druga nedjelja u svibnju )
ljetovališni ljutiti, ljučah, ljučen Madarica i Mad žarica maječak , maječka
ljetovalište ljutitost madaron i mad žaron majka DL jd. majci; Majka Božja; Majka Božja
ljetovanje prema ljetovati ljuto komp. ljuče Madarska i Madžarska ( zem.), Republika
'
Bistrička ( svetište)
ljetovati, ljetujem Madarska (država ) majkovič
ljeva č M madarski i madžarski majmunčad Ijd. majmunčadi
ljevak , ljevaka, N mn. ljevaci ( Ijevoruk čovjek ); madioničar majmunče, majmunčeta
m znak za metař
drugo je lijevak maestoso ( glaz.) majmun č i č um. odmajmun
M (rimska brojka 1 000)
ljevaonica ma (vez.) maestral majmunčina uv. od majmun
ljevaonički Macao, Macaoa ( zem )
maestro ( glaz ) majmuničin
ljevarstvo magarč ev majoné za
Machiavelli, Machiavellija (ali: makijavelizam)
ljevč ič um. od lijevak mač
magarč i č um. od magarac majorizirati
Ijeven od liti ( npr. ljeveno željezo) mačad, mačadi magarčina uv. od magarac majuskula ( veliko slovo)
i j Ijevica mačak , mačka, N mn. mačci, G mn. mačaka magarč iti, magarč im majušan , majušna
ljevičar mač e , mačeta magareč i mak. krát. za makedonski
ljevičarenje mačetina magaričin makaki , makakija
ljevičariti mačevalac, mačevaoca, Vjd. mačevaoče, magazín makao, makaa ( kartaška igra)
ljevičarski G mn. mačevalaca magdeburški prema Magdeburg Makaranin od Makarska
ljevkast mačevala č ki magičan , magična Makarska ( zem )
ljevoruk mačevalište magičar Makedonac Vjd. Makedonče
ljiljak , ljiljka, N mn. ljiljci, G mn. ljiljaka mačevanje magija Makedončev ( prid.)
ljiljan mačevati , mač ujem , mačujuči magijski Makedonija ( zem ); Republika Makedonija
ljosnuti mačica magistar, magistra; magistar znanosti ( država )
ljubak , ( jupka; komp. ljupkiji mac í ci prema mače magisterij Makedonka
ljubavnič ki mačji magistrand Makedonska pravoslavná crkva
ljubazan i ljubezan mačka DL jd. mački, G mn. mačaka magličast makedonski
Ijubica ( cvijet ); Ljubica (ime ) mač kica um. od mačka magljenje prema magliti maki , makija ( polumajmun )
ljubičast mačor magmatski makijavelistprema Machiavelli
ljubičica um. od ljubica mačurina magnetičan, magnetična makijavelistički
ljubljenjeprema ljubiti mačeha i mačuha, DL jd. mačehi magnetooptič ki makijavelizam
ljucekomp. oí/ ljuto mači , maknem magnezij ( znak Mg) makovnjača
ljučenje prema ljutiti mač uhica ( bot ) magnezijski prema magnezij ( kem.) makro, makroa
ljuci komp. od ( jut ma č uhinski mahač makroč estica
Ljudevit Posavski ( po v ) mada (vez ) > iako, premda mahagonij, mahagonija makroekonomija

246 247
 makroprojekt marjaš
t niarkgrofovija medvjedika

makroprojekt maloprije ( prii ) niarkgrofovija matič njak N mn. matičnjaci

maksimalistič ki maloprodaja
maksi móda G maksi mode; maksi suknja maloprodavač
marksist Matija š Grabancijaš dijak ( komedija)
Mala Azija ( zem.) malorjek ( prid )
niarksistički matineja
Mala brača ( crkveni red, franjevci ) maloumnički
marksizam; marksizam-lenjinizam matrijarhalan
marljivost matrijarhat
Mala Gospa (blagdan ) malovje čan , malovječna
Marojica um. od Maroje maukati, maučem
malahan , malahna malovjek
Mala kola ( zviježde, astr.) malovjeran, malovjerna
Maroko ( zem ); Kraljevina Maroko ( država) Mauricijus ( zem ); Republika Mauricijus
marseljeza ( francuska himna ) ( država)
malaričan , malarična malovrijedan , komp. malovrjedniji Mauritanija ( zem ); Islámská Republika
malaričar Malta ( zem ); Republika Malta ( država ) Maršálovi Otoci ( zem ); Republika Maršálovi
Otoci ( država) Mauritanija ( država)
Malavi , Malavija ( zem.); Republika Malavi malteški od Malta; malteški vitez Martinique ( zem ); Departman Martinique mazač
( država ) Maltežanin od Malta mazga DL jd. mazgi
(departman )
malčice ( prii.) maltežanin ( pripadnik malteškog redd) marvinče, marvinčeta maziv
Maldivi, Maldivija ( zem.); Republika Maldivi maljušan , maljušna
(država) maslačak , maslačka, N mn. maslačci, G mn. mazohist
mamičin maslačaka mazohistič ki
malečak , malečka mamilački maslenjača mazurij
Malezija ( zem., država) mamljenje prema mamiti masnoča ma žoretkinja
Mali ( zem.); Republika Mali ( država) Mand žurija ( zem ) mast Ijd. mašu i masti Md ( znak za mendelevij)
maliciozan maneken mastan , masna Mečanin od Medak
malic
|
i
Mali Brijun ( zem )
manekenka
mangan ( znak Mn)
mastiočev prema mastilac
mašina uv. od mast
me čanje
mečati , mečim , mečuéi; drugo je meéuci
'1 Mali medvjed ( astr )
malne ( prii )
manganski mašurina i mašurina ( prema metati)
iljl manijački mašéen mečiti, mečim ( gnječiti )
maloazijski od Mala Azija manijak V jd. manijače, N mn. manijaci mecava
mašcenje prema mastiti
:i ; malocjen manualan , manualna mašurina i mašurina mečavica
maloč as ( prii ) manje-više maštalač ki med. krát. za medicinski
maloča marabu G jd. marabua ( ptica) medač ki od Medak
mat. krát. za matematski
malodobnik Vjd. malodobniče, N mn. maraskino ( likér ) Medak , Metka ( zem )
malodobnici mat namještaj G jd. mat namještaja; mat boja
Marija; Marija Terezija ( pov ) mat-pozicija ( u šáhu: matna pozicija) medaljon
malogdje ( prii ) Marija Bistrica ( zem.) matematičar medenjača
malogradski Marija Pomočnica ( Majka Božja) Matea , G Mateje medicí na
malogradanin N mn. malogradani marijabistrič ki prema Marija Bistrica matematičarka medičar
malogradanka Marijan ( imé) matematički medievalan ( srednjovjekovari)
malogranični Marijana ( imé) materijal medij
malokad ( prii ) marijaterezijanski materijalan medijacija
malokalibarski Marijev (< Mario i Marijo )
.
materijalist mcdijalan
malokaloričan Marijica um. od Marija
materijalisti č ki mediokritet
malolitra žni marijinski od Marija; marijinsko svetište
materijalizam medljika ( bot )
maloljetan , maloljetna Marijinsko evandelje
materinski; materinski jezik mcdvjedčad
maloljetnica Marijo G Marija, / Marijem ( imé)
maternični Medvedgrad ( stari grád kraj Zagreba)
maloljetnički marijobistrič kiprema Marija Bistrica
materoubojica Medvednica ( Zagrebačka gora)
maloljetnik marinistički prema marinizam i marinist
materoubojstvo Medvcšak i Medvešéak ( předjel Zagreba)
maloljetnost Mario, Marija , I Marijem ( imé)
máti G jd. mateře, A jd. mater medvjed; Veliki medvjed ( zviježde )
malone ( prii ) mariologija
matica ( matična pčela i dr ); Matica hrvatska medvjedak G jd. medvjetka, N mn. medvjedci
maloobrtnički prema maloobrtnik marioneta ( udruga); Matica ( skračeno ime Matice medvjedica
malo -pomalo marionetski hrvatske) medvjedi č in
malopoznat ( prid ) Marjan ( u Splitu) matičar medvjedič um. od medvjed
maloprijašnji marjaš matiční ; matična mliječ medvjedika ( biljka)
248
249
ta
 medvjedina mcrkantilistički mesijanistič ki mimohod

medvjedina uv. od medvjed megdand žija mesijanistički mič enica

medvjedi; medvjeda usluga mehani čar mesijanizam mičenik
medvjetka ( biljkci) mehanič ki mesni od meso mičenje, mičen , prema mititi
med žilis ( viječ e, sabor ) mehanika mesojede Mičo
meda mehanizirati mesosječa Midhat (ime )
medaš Mehmed-pa ša mesožder Mihat
meda šiti , medašim mek komp. mekši metafizičar miholja ča ( biljka)
medašni mekač metafizički Miholjdan
meda šnica mekahan , mekahna > mekán metaforički Mijanmar ( država)
meda šnji meketati , mekečem, mekečuči metajezični Mijat
medica mekinjača ( bot ) metajezik mijazam
Medimurac , Medimurca mekoča metak G jd. metka, Vjd. metče, N mn. metci; mijeh N mn. mjehovi
Medimurje ( zem ) mckoputac , mekoputca, N mn. mekoputci dumdum-metak (dumdumski metak ) míjena
Medimurka mekousni; mekousna pastrva metalingvistički mijeniti (se), mijeneči (se)
Medimurska županija meksički od Meksiko metaloglodač mijenjati , mijenjam , mijenjajuči
medimurski Meksiko ( zem ); Sjedinjene Meksičke Državě metaloid mijenje prema miti
mediti (država) metalopreradivač mijesiti, mijesim, mijeseči
mednik mekušac , mekušca metalostrugač mije šalica
medu mekušev metati , mečem, mečuči miješanjeprema miješati
medubroj melankoličan, melankolična meteor, krát. za meteorološki miješati, miješam , miješajuči
i; ?
}
medučeljustan , medučeljusna melankoličnost meteorologija miješenjeprema mijesiti
Iu
•

medučin melankolija meteorološki miješnja

medudr žavni Melkior (ime ) meter, metera ( slagar u tiskař i ) mikročestica
medugradski melioracija metež Ijd. metežom mikrofilm
i meduigra
medukat
melioracijski
melodičan
metilni; metilni alkohol
metilj
Mikronezija ( zem ); Savezne Državě
Mikronezije (država )
medumišični melodičnost Metod; Či ř il i Metod mikroorganizam
medumjesni melodija metoda mikrovalan
medunarodni melodijski metodičan mile-lale
Medunarodni crveni k řiž melodiozan metodičar milenij ( tisuč lječé)
meduopčinski melodrama metodolog!ja miliamper (el )
medupriječnica membrá na metodološki milijarda
medurepublički memoari metrički milijun
medurječje memorija Metuzalem milijunaš
medustaničan , medustanična memorijal México ( grad Ciudad de México ) mililitra , mililitre ( znak mL i ml)
medustranački mendelevij ( znak Md) mezalijansa milimetar
medutim ( prii ) mendelevijskiprema mendelevij ( kem ) mezanin militaristički
S
'

meduusjev menedžer mezimac Vjd. mezimče miloča

i- mcduvlaše mened žerski mezimčad milosrde
meduvremen mened žerstvo mezimče G jd. mezimčeta milostan , milosna
meduvrijeme N mn. meduvremena meni , menija Mezopotamija ( zem ) milozvučan
meduzvjezdani meningitis mezozoik Miljenko ( ime )
medu županijski Mercedes ( ime ); mercedes ( automobil ) mezozojski miljenje prema miljeti
megafon merdžan i merdan ( niz bisera, koralji ) mezzosopr á n ( glaz ) miljeti, milim, miljah, milio, miljela
megavat (el ) meridijan mg ( znak za miligram) mimič ki
i megavatsat (el ) meridionalan Mg ( znak za magnezij) mimogrece
megavolt (el ) MH krát. za Matica hrvatska mimogred ( prii )
u megdan
merino-ovca G merino-ovce
merkantilistički micati , mičem , mičuči mimohod

250 251
 mimohodac Mjesečev
V mjesečič Mlječanin

mimohodac, mimohodca, N mn. mimohodci mít, mita, mitom, N mn. mitovi mjesečič um. od mjesec mladenac, mladenca ,

mimoiči, mimoidem mit. krát. za mitološki mjesečina mladenač ki

mimoiden miti, mijem, mijuči mjesečni mládež Ijd. mládeži
mimoilaziti mitničar mjesečnica mladičin prema mladica
mimoila ženjeprema mimoilaziti mitnički mjesečnikTVmw . mjesečnici mladič
mimóza míto, míta, m ítom mjesečnjak N mn. mjesečnjaci mladičak , mladička
Minčeta ( kula u Dubrovniku) mitraljeski mjesilica mladobosanac ( pripadnikpokreta Mlada
mindu ša > naušnica mitralješev mjesniprema mjesto Bosna, pov.)
minijatura mitraljez ( strojnica) mjesnik mladogramatičar ( pripadnik njemačke
minimalistič ki mizantrop ( čovjekomrzač ) mjestance, mjestanca i mjestanceta filološke škole Junggrammatiker )
mini móda G mini mode; mini suknja mj. krát. za mjesto mjestašce , mjestašca mladoženja
minobacač mjau-mjau (uskl ) mjestimice mladunčad
minopolagač mjaukati, mjaučem mjestimičan, mjestimična mladunče, mladunčeta
minuciozan , minuciozna mjed , mjedi, Ijd. mjedu i mjedi mjesto mlaď
minuend ( mat.) mjeden od mjed mješač mladahan , mladahna
minus; minus-vodič mjedenica mješaj mladak , mladaka
minuskula ( málo slovo ) mjehovi N mn. od mijeh mješaja mladan , mladana
minuta mjehovit mješajica mladarija
mio, mila, komp. miliji mjehur mješanac, mješanca mladenje prema mladiti (se)
miocen (geol ) mjehurast mješanija (eks ) mládi komp. od mlád
, Oil miom mjehurič mješaonica mlak komp. mlači
1-
' iliil
'

miomirisan, miomirisna mjemben mješavina mlakajica ( mlako vrijemé)

miopija ( kratkovidnost ) mjenica mješič um. od mijeh mlakoča
1 mirisati, mirišem, mirišuči mjenični mješič um. od mijeh mlatac , mlatca , Vjd. mlatče, N mn. mlatci
mirisav mjenjač mješina uv. od mijeh mlatčev prema mlatac
mirkovača ( vrsta groždd) mjenjačnica mješinar mlatilač ki
mirnoča mjera mješinast mlažnjak N mn. mlažnjaci
mirnodopski mjerač mješinica um. od mješina Mleci, Mletaka ( pov.)
miroljubiv mjeračina mješnica Mlečanin od Mleci
misao, misii, Ijd. mišlju i misii mjerački mješovit Mlečanka od Mleci
misionář mjerači; mjerače správě mještanin N mn. mještani Mlečič ( Mlečanin)
misirača mjerenje mještanka mletački od Mleci
mislen prema misao mjerica mjuzikl mliječ i
'
mislilac Vjd. mislioče, G mn. mislilaca mjeričica um. od mjera mL i ml znak za mililitra mliječac , mliječca
h :i
mislilač ki mjerilac Vjd. mjerioče, G mn. mjerilaca ml. krát. za mládi mliječan, mliječna j
misliti, misleči, mišljah, mislen mjerilački mlačan, mlačna mliječar, mliječara ( bot )
misnički mjerilo mlačenje prema mlačiti mliječiti
O'i * Mississippi, Mississippija ( rijeka u Americi )
misterij
mjeriti mlači komp. od mlak
mlačica um. od mlaka
Mliječna staza (astr )
mliječnica
mjerljiv
misteriozan, misteriozna mjernički mlačina mliječnjakTVmw . mliječnjaci
mističan , mistična mjernik N mn. mjernici mlačiti, mlačim, mlačeči mlijeko
mišičav mjerodavan , mjerodavna mlácen mlivo
mišični prema mišica mjerov mlačenica mljaskati, mljašem i mljaskam
mišič ( dio tijela; um. od miš) mjerstvo mlačenje prema mlatiti mlječika
mišičje mjesec Vjd. mjeseče; Mjesec ( nebesko tijeló) mlád , mláda, mláda, komp. mládi mlječina
mišični prema mišič mjesečar mlada i mlad á ( nevjesta) DL jd. mladoj mlje čkavica
mišji mjesečarka mladac , mladca, Vjd. mládce, N mn. mládci mlje čnik ( bot )
i mišljenje prema misliti Mjese čev mlad čev prema mladac Mlječanin od M íjet

252 253
 mljekar Moliěre T molilac mrač iti

mljekar močenica molilac G jd. molioca, Vjd. molioče, G mn. morfinist

mljekara moč ica um. od motka > motkica molilaca ( molitelj ) morfologija
mljekarica moč ilo jnolitelj morfološki
mljekaričin moč ina moliteljica morlač ki od Morlak
mljekarski močionica moljenje prema moliti mornarič ki
mljekarst vo moč iti , močim momački Moskovljanin N mn. Moskovljani
mljekovod močvara niomak , momka, Vjd. momče, N mn. momci, moskovski od Moskva
mljeskati > mljaskati močvaran , močvarna G mn. momaka Moskva ( zem )
M íjet (zem.) močvarica momaštvo Moslavač ka gora
mljeti, meljem, meljah, mlio, míjela, mljeven moč, moči, I jd. moču z moči momčad , momčadi moslavački prema Moslavina
mljetski od Mljet; Mljetski kanal (zem.) močan , močna momče, momčeta mosni od most
mljevenje prema mljeti moči, ( ja) mógu , možeš, (oni) móg ň; moguči; momčič um. od momak mostac, mosca
!
mm znakza milimetar mogao, mogla momčina uv. od momak mostič um. od most
mn. krát. za množina moči ( relikvije ) momčiti se, momčim se, momčeči se Mošenice ( zem )
Mn znak za mangan močnik momčuljak , momčuljka Mošenička Draga ( zem )
mnemotehnički močnost moment (čas, časak, trenutak ) mošenički
mnijenje i mnjenje moderna ( književni pokret ); hrvatska moderna momentan (časovit, trenutačan) mošenje prema mostiti
mniti, mnim z mnijem, mnijuči modernist monah N mn. monasi motač
mnogoboštvo modernistič ki monahinja motačica
mnogobožac G jd. mnogobošca, Vjd. modričast Monako ( zem ); Kneževina Monako ( država) motičica um. od motika
mnogoboše modričav monarh N mn. monarši motični prema motika
mnogobožački modriti, modrim , modrio, modřila (činiti što monarhija motičište
mnogocijenjeni i mnogo cijenjeni, v. § 127. modrim) monarhijski motorist
mnogočekinja š modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela monarhist motoristički
mnogoč lan ( postajati modar ) monarhistički motovilce um. od motovilo
mnogogdje modrjeti se, modrim se, modrio se, modrjela se monaštvo prema monah motrilac G jd. motrioca, Vjd. motrioče,
mnogoli č nost ( biti modar ) Mongolija ( zem., država) G mn. motrilaca
mnogolistan , mnogolisna modus vivendi G modusa vivendi mongoloidan mozaičan
: ; mnogopoštovani z mnogo poštovani, v. § 127. moguč monist mozaički
mnogoput z mnogo puta moguči monistički mozaičnost
: mnogorječiv mogučnik Vjd. mogučniče, N mn. mogučnici monizam mozaik N mn. mozaici
mnogostaničan , mnogostanična mogučnost monoftong N mn. monoftonzi mozak , mozga, N mn. mozgovi
mnogostručan Moháč ( zem.); Mohačko polje monofton ški Mozambik ( zem ); Republika Mozambik
mnogovječan , mnogovječna mohér monogenetič ki ( država)
mnogovjek Mojsije monokl mozgača
mokrača
! i :! mnogovjerac , mnogovjerca
mnogovrstan , mnogovrsna
mnogoznačan, mnogoznačna
mokračevina
mokračni; mokračni mjehur
monosilabičan , monosilabi čna
monoteist
monoteistica
mozgovni
možda
moždani i móždáni ( mozgovna masa)
mnogožičan, mnogožična mokrač ovod monoteistički móždani z moždani prid. od mozak
množač mokroča monoteizam moždenje prema možditi
mnom I od ')& , sa mnom mol ( glaz.); mol-ljestvica; c-mol monsinjor ( počasni naslov sveč enika) možebitan , možebitna
mnjenje z mnijenje molba G mn. molbi monstruoznost možebiti ( prii )
Mo znak za molibden Moldavija ( zem ); Republika Moldavija ( država ) Monte Carlo G Monte Carla ( zem ) može biti da . . .
mobilizacija moleči Montserrat ( zem ) m. r. krát. za muški rod
mobilizacijski molekularan , molekularna morač, morača ( bot ) mračak , mračka um. od mrak
moča molibden ( znak Mo) moreplovac > mornar, pomorac mračan , mračna
močalina molibdenski moreplovčev > mornarev, pomorčev mračenje
močati , močam Moliě re, Moliěrea, Moliěreov morfij mračiti

254 255
 mrač njački muč kanje mučkati nabrzo

mračnjački mrtvačev mučkati muzeologija

mračnjak mrtvačina mučnuti muzeološki
mračnjaštvo mrtvački mudračev muzičar ( glazbenik )
Mramorno more ( zem.) mrtvačnica mudračina muzički ( glazbeni )
mravič (biljka ) Mrtvo more mud žahedin muzika DL jd. mu žici > glazba
mravič um. od mrav mrtvoroden muha DL jd. muhi; muha-kategorija ( sport ) mužača
mravlji mrtvorodenčad Muhamed; Muhamed pejgamber, G jd. mu ževan
mravojed mrtvorodenče, mrtvorodenčeta Muhameda pejgambera mužič
mrča ( mirta, bot.) mrtvozorac, mrtvozorca muhamedovac ( pristaša Muhamedov) mužjački
mrčalj, mrčalja mrvčice ( prii.) muhamedovski mužjak Vjd. mužjače, N mn. mužjaci
mrčan, mrčna ( mrk ) mrvičak, mrvička muhara p znak za predmetak mikro- u mjernim
mrčati, mrčim, mrčeči (tamnjetí ) mrvičast muharem ( mjesec ) jedinicama
mrčava mrzák , mrská; komp. mrži i mrskiji Muharem (ime )
mrčina mrzao, mrzla muhati se i muvati se N
mrčiti, mrčim, mrčeči (crniti ) mrzovoljnost muhur > pečat N znak za dušik i njutn; krát. za nominativ
mrčkati mr ženje prema mrziti mujezin n krát. za neutrum, srednji rod, ( gram ).
mrči , mrknem m.s. krát. za meduspise muka; bez muke n. d. krát. za navedeno djelo i nav. dj.
mřena msgr. krát. za monsinjor mukom / jd. od muk n. e. krát. za nove ere, naše ere
mreškati mučalica múkom / jd. od muka N. N. krát. za nepoznat netko: ( lat. nomen
mreža mučalo mukajet; ni mukajet ( ni da pisne ) nescio)
mrežica mučaljiv mukao, mukla; komp. mukliji Na znak za natrij ( kem )
mrežnica ( u oku) mučan, mučna mukati, mučem, mučuči NA krát. za nominativ i akuzativ
Mrežnica (rijeka) mučati , mučim , mučeči, mučao, mučala mukotrpan nabacivač
mrežolik muče ( prii.) multimilijuna š nabadač
| í;
'
mrežotina mučen prema mučiti multinacionalan, multinacionalna nabavljač
mrgodenje prema mrgoditi se mučenica mumljati, mumljam nabavljački
mrijest, mrijesti, Ijd. mriješu i mrijesti mučenički mumps ( med ) nabijač
!i i mrijestiti se, mrijestim se mučenik Vjd. mučeniče, N mn. mučenici musí. krát. za muslimanski nabijački
mriješenjeprema mrijestiti se mučeništvo musliman (vjer.) nabíjel ( ponešto bijel )
mrijeti, mrem, mruči, mro, mrla mučenje prema mučiti Musliman (etnol. i Bošnjak) nabijeliti
mrjestilište mučica um. od muka musti, mu žem, muzen nabiračiti
mrjestilo mučila N mn. s. r. mušičav nabježati se, nabježim se
mrjestište mučilac Vjd. mučioče, G mn. mučilaca mušji prema muha nablijed ( ponešto blijed )
mrk komp. mrkiji (mučitelj) muškarača nablizu ( prii )
mrkač mučilište muškarački nabočiti se
mrkao, mrkla mučitelj muškarčev nabodača
Mrkonjic Gr ád mučiteljica muškarčič nabojnjača
Mrkopalj, Mrkoplja ( zem ) mučiti, mučim, mučen muškarčina nabolje ( prii )
Mrkopaljac , Mrkopaljca ( od Mrkopalj) mučke ( prii.) muškič naboričast
!
mrkopaljski od Mrkopalj mučki ( prii.) muškoča nabosti, nabodem, naboh, nabodi, nabo,
mrmljati mučnica mutež, muteža naboden, nabovši, nabodavši
Mrnjavčevič ( prezime ) mučnina mutiti, mutim , mučah, mučen nabrčiti ( užlijebiti )
mrsan, mrsna mučnjak mutljiv nabrčko
mršavjeti, mršavim, mršavio, mršavjela muč; šuč-muč mutnoča nabreči, nabreknem
( postajati mršav) mučak , mučka, N mn. mučci muvati se nabredati
mršavljenje prema mršavjeti mučen prema mutiti muzej nabreknuče
mrtav; istuči na mrtvo ime; mrtvo puhalo mučenje prema mutiti muzejski nabrojiti
mrtvac, mrtvaca mučkanje muzenje prema musti nabrzo ( prii )

256 257
 nabuč iti se nadgiedač nadglednički nadskočiti

nabučiti se načitan ( prid ) nadglednič ki nadoknadivati, nadoknadujem

nabuhao, nabuhla načitanost nadgrade nadolijevati, nadolijevam
nabuhlost načitati se, načitam se nádíči, nádiděm nadoliti, nadolijem
naceriti se načrčkati nádiči, nadignem nadoije ( prii )
nacijediti , nacijedim , nacijeden načučati se nadigrač nadoljeti, nadolim (odoljeti )
nacijepati , nacijepam, nacijepan načuditi se nadijeliti, nadijelim, nadijeljen nadometati, nadomečem, nadomečuči
nacijepiti, nacijepim, nacijepljen na č upati nadijevati nadomjeriti
nacionál načuti, načujem nadjačati nadomjestak , nadomjeska, N mn. nadomjesci,
nacionalan načuvati se nadječati, nadječim G mn. nadomjestaka
nacionalist naci , nadem , nadoh, našao, našla , naděn nadjeljati nadomjestiti, nadomješten
nacionalistički načuliti ( uší) nadjeljavatiprema nadjeljati nadomje štati
nacionalizacija načvar nadjeljivati , nadjeljujemprema nadijeliti nadoplačen
nacionalizam načve G načava ( mn. ž. r ) nadjenuti, nadjenem nadoplačivati, nadoplačujem
nacionalizirati načvenice nadjeti, nadjenem nadosadivati , nadosadujem
nacionalnost nada (opci pojanty, Nada ( jme ) nadjev nadosjetan, nadosjetna
nacionalsocijalistički nadahnuče nadjevač nadovlačiti
nacistički nadahnjivač nadjevača nadovoljiti (se)
nacjedivati, nacjedujem nadahnjivački nadjevak , nadjevka , Nmn. nadjevci, G mn. nadrealist
nacjeljivati se, nacjeljujem se nadahnjivati nadjevaka nadrealističan , nadrealistična
nacjepkati, nacjepkam nadaleko ( prii ) nadjevavati se nadrealistički
nacrpsti, nacrpem nadalje ( prii ) nadjunačiti nadrealističnost
načas { prii ) nada mnom nadlaktični nadreaiizam
načastiti se , načastim se nadasve ( prii ) nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela nadredivati, nadredujem
nače čiti se nadavati , nadajem nadliječnik N mn. nadliječnici nadrepak , nadrepka
načekati se, načekam se nadbiskupski; Nadbiskupski duhovni stol nadlijetanje prema nadlijetati nadrhtati, nadrhčem i nadrhtim
načelan , načelna nadbradac G jd. nadbradca, N mn. nadbradci nadlijetati, nadliječem, nadliječuci nadrhči i nadrhti
načelnica nadbubrežni nadljevnjak ( vrsta mlina) nadriizvodač
načelnički nadcarinar nadmetač nadrijemati se, nadrijemam se
načelnik Vjd. náčelnice, N mn. náčelnici nadcestar nadmetak, nadmetka , N mn. nadmetci nadrijeti, ňadrem, nadrijeh, ňadro, nadrla,
načelno ( prii ) nadčasnički nadmetati se, nadmeóem se nadrt
načelo nadčasnik nadmoč nadriknjiga DL jd. nadriknjizi ( nedoučen
načestíti nadča ška nadmočan , nadmočna čovjek )
načešivati , načešéujem nadčovječan, nadčovječna nadmočnost nadriliječnički
načešljati se nadčovječanski nadničar nadrilije čnik Vjd. nadriliječniče, N mn.
načetak G jd. načetka, N mn. načetci nadčovječji nadničarka DL jd. nadničarki nadriliječnici
načeti, načnem nad čovjek N mn. nadljudi nadničarski nadriobrt
načetlti se nadčovještvo nadničiti, nadničim nadripjesnik
načetovatl se, načetujem se nadčuvar nadnični nadripolitičar
načetveronožiti se nadčurlikati nadnijeti (se), nadnesem, nadnijeh, nadnesavši, nadriumjetnički
načičkati se , načičkam se nadčutan , nadčutna nadnio, nadnijela, nadnesen nadrobno ( prii , nasitno)
náčin naddimnjačar nadno ( prij ) nadruč iti ( u gimnastici )
načiniti, načinim naddobit nadočni ( kóji je iznad očiju) nadsavjetnik Vjd. nadsavjetniče, N mn.
na činski naddruštven nadočnjaklVmn . nadočnjaci nadsavjetnici
náčinjati, načinjem ( ns. prema svr. načeti) naddržavni nadoči , nadodem nadsijecati
načí njati, načinjam ( ns. prema svr. načiniti) nadebelo ( prii ) nadodvjetnički nadsjeci, nadsiječem
načistiti nadesno ( prii ) nadodvjetnik nadsjenčati
načisto ( prii ) nadglašavati > nadglasavati nadodvjetništvo nadskakati, nadskačem
náčistu ( prii )

: 258
nadgiedač nadogradivati, nadogradujem nadskočiti

259
 nadstojnič ki nahvalice T nahvaličan naletjeti

nadstojnički naglavač ke ( prii ) nahvaličan, nahvalična najprije ( prii )

nadstojnik Vjd. nadstojniče, N mn. nadstojnici nagluh nahvatati, nahvatam, nahvaéen najprječi
nadstojništvo nagnijezditi , nagnijezdim, nagniježden naici , naidem, naidoh, naišao, naišla najradije; ne *najrade
nadstra žar nagnuce nailazak G jd. nailaska, N mn. nailasci najširi
nadstrešnica nagnje č en naimač najveéi
nadstrijeliti nagnječiti, nagnječim naimati najveéma
nadstrjeljivati nagnjesti, nagnjetem naime ( prii ) najviše
nadstroplje nagnjeviti se naivac Vjd. naivce najvoljeti, najvolim
nadsvoden nagnjio, nagnjila naivan nakadivati
nadsudac G jd. nadsudca, G mn. nadsudaca nagnjiti , nagnjijem naivčina nakaniti (se)
nadšumar nagodbenjač ki naivka nakaradivati
nadtrčati ( pobijediti u trčanju) nagoničar naivnost nakazivati
nadtutorstvo nagore ( prii ) naizmak ( prii ) nakicen
nadugo ( prii.) nagorijevati naizmjence ( prii ) nakinduriti se
naduti, nadmem, naduven i nadut nagorjeti , nagorim naizinjcničan, naizmjenična nakiselo ( prii )
nádvesti, nadvedem nagovarač naizust ( prii ) nakiseo, nakisela ( prid )
nádvesti, nadvěz ěm nagovijest, nagovijesti, Ijd. nagoviješcu i naj- u superlativu se piše zajedno s pridjevom: nakjučer
nádvesti, nadvézěm nagovijesti najjači, najjeftiniji, najju žniji, najkraéi, nakladnički
nadvisivati , nadvisujem nagovijestiti, nagovijestim, nagoviješten najljepši, najmlaďi, najprječi... naklečati se, naklečim se
nadvlačiti se nagoviještati , nagovještavam najahati, najašem naklinčiti
nadvode ( pom.) nagovješcivati, nagovješéujem najako ( prii. , čvrsto) naknadivati, naknadujem
nadvoje ( prii ) nagovještaj najamnički nakočen prema nakotiti
nadvor ( prii ) nagraden ( prid ) najaukati se , najaučem se nakon
nadvuci se, nadvučem se nagradivati najavijivač nakoso
nadzemaljski nagrajisati , nagrajišem najavljivački nakostriješenost
KU nadzeman , nadzemná nagrditi, nagrdim, nagrden najČešce nakostriješiti se, nakostriješim se
nadzidivati, nadzidujem nagrdivati najedanput ( prii ) nakovrčati, nakovrčam
nadzornički nagreben ( prid ) najednako ( prii ) nakraj ( prij )
Mi nadzornik nagrepsti , nagrebem, nagreben najedno ( prii ) nakr átko ( prii )
nadzreti (se), nadzrem (se) nagristi, nagrizem, nagrizen najednoč nakretati, nakreóem
nadzvučni; nadzvučni zrakoplov nagrizen ( prid ) najednom nakričiti , nakričim
nadždrijelni ( čit. nad-ždrijelni) nagrtati , nagréem najgore ( prii ) nakričivati , nakričujem
nadživjcti, nadživim, nadživio, nad živjela ( č it. nagrubo (prii ) najjači nak řivo ( prii )
nad-živjeti) nagusto ( prii ) najjasniji nakrkačiti
nadžnjeti > nad žeti (čit. nad-žnjeti, nad-žeti) naheriti najjednostavniji nakrkač ke ( prii )
nadžak ( mlátilo, hojna sjekira) nahero ( prii ) najjedriji nakrupno ( prii )
nadžak-baba ( zla, svadljiva žena) nahlada najjeftiniji naksutra ( prii )
naděn ( prid.) nahladiti se najjunačniji nakučiti
nadikati nahiadivati se, nahladujem se najjužniji nakuhati
nadipati nahlaptati , nahlapčem, nahlapčuči najkraéi nakupljač
nadubriti > nagnojiti nahočad najlon nalagač
naelektrizirati nahoče, nahočeta najlonka nalakcivati (se), nalakcujem (se)
nafteni i naftni nahraniti najlonski nalazač
naftonosan nahranjivati, nahranjujem najljepši náleéi, náležm i nálegněm
nagadati nahuckati najmladi nálěéi, nál ÿž m
nagao, nagla nahumoriti se ( smrknuti se ) najmodavac, najmodavca, Vjd. najmodavče naleéke ( prii )
naglas ( prii , glasno, čitati naglas) nahuškati najmoprimac , najmoprimca, Vjd. najmoprimče naledaške ( prii )
naglasak , naglaska, N mn. naglasci nahvalice ( hotimicé) najposlije ( prii ) naletjeti, naletím, naletio, naletjela, naletjevši

260 261
 nalič an naočigled
naočit naputak

naličan , nalična namjesni

ná ličiti, náličim ( biti sličan )
naočit napoprijeko ( prii )
namjesnica
nalf čiti, náličim ( prevuč i bojom )
naočitost naporedo ( prii )
namjesni č ki
naličje
naočnik napose ( prii )
namjesnik Vjd. namjesniče, N mn. namjesnici
nalijegati, naliježem, naliježuči
naočnjak N mn. naočnjaci napovijed , napovijedi, Ijd. napovijedu i
namjestan , namjesna
naoko ( prii , približno, prividno ) napovijedi
nalijep namjestiti , namjestim , namješten napovijedati
nalijepiti, nalijepim, nalijepljen
naokolo ( prii )
namjesto ( prij ) i na mjesto (v. 145. 2.) naokrug ( prii ) napovjediti
nalijetati , nalijeéem, naliječuči namještač naprazno ( prii )
naopač ke ( prii )
nalijevati, nalijevam, nalijevajuči namještaj naprčiti se
naopak komp. naopačniji
nalijevo ( prii ) namještaljka naprčiti ( usne ), naprčim
naopako ( prii )
nalik namještati napreči, napregnem
nalivpero
naovamo ( prii )
namje štcnica napabirčiti, napabirčim napredak , napretka , N mn. napredci
naljepljivati, naljepljujem namje štenički napačenost napredan , napredna
naljepnica namje štenik Vjd. namješteniče, N mn. napadač naprednost
naljesti , naljezem namještenici naprednja čiti
napadač ki
naljev namještenje naprednjač ki
napalm ; napalm-bomba > napalmna bomba
naljevak , naljevka, N mn. naljevci, G mn. namlatiti, namlatim, namlácen naprednjak N mn. naprednjaci
napamet ( prii ); ali; pasti na pamet
naljevaka namljeti, nameljem
napasnič ki naprednjaštvo
naljučen prema naljutiti namočiti, namoč im , namočen
napastan , napasna napredovati , napredujem
naljut ( prid ) namotak N mn. namotci
namači, namaknem
napatiti, napačen napreskokce ( prii )
namračiti se
nape čatiti naprijed ( prii )
namagarč iti , namagarčim namrčiti
namahnuti (se)
napéci, napečem, napekoh, napekao, napekla, naprijeko ( prii)
i ! i! "
': namre škati (se) napečen naprijeti, naprem , naprijeh, napro, naprla,
namalo ( prii ) namrgoditi se, namrgoden napijač naprijevši
namatač namrijeti, namrem, namrijeh, namro, namrla naprječac ( prii , naglo )
napijevka DL jd. napijevci, G mn. napjevaka,
i n namečiti se, namečim se namršten

i!
.
napijevki naprosjačiti , naprosjačim
nametak N mn. nametci namrtvo ( prii ) napinjač naprosto ( prii )
nametati , namečem namuč enost napismeno ( prii ) naprotiv ( prii )
nametljiv namučiti, namučim , namučen napitak . napitka , N mn. napitci naprsnuče
nametnič ki nanašati ( iter ) napješačiti se, napješačim se naprstak, naprska, N mn. naprsci, G mn.
Namibija ( zem ); Republika Namibija ( država ) nandu , nandua ( zool ) napjev naprstaka
namijeniti, namijenim , namijenjen nanijeti, nanijeh, nanese, nanesavši, nanio, napjevati se , napjevam se napršnjak N mn. napršnjaci
namijesiti, namijesim nanijela, nanesen naplacen naprtiti, naprtim , napr čen
namije šati, namiješam nanisko ( prii ) naplačivati, naplačujem , naplačujuči naprtnjača
namisao, namisli, Ijd. namišlju i namisli nánizbrdo ( prii ) napletati , naplečem naprvo ( prii )
namjehuriti se nani že naplijeniti, naplijenim, naplijenivši napučiti, napučim , napučen prema puk
namjena nanositi (tr.) naplijeviti, naplijevim napučivati , napučujem, napučivan prema puk
namjenski nanovo ( prii ) napljačkati napuéi , napuknem, napukao, napukla
namjenjivanje naoblačiti (se), naoblači (se)
i I namjenjivati, namjenjujem naoblučiti
napokon
napol(a) ( prii )
napučiti ( usne ), napučiti, napučen
napučivati, napučujem prema naputiti
namjera od namjera(va)ti naobručati napoieondor napuhati, napušem
j
narajeran, namjerna naočale napolice ( prii ) napuhavati
namjerati naočare > naočale napoličar napukao, napukla
namjeravati , namjeravam naočari > naočale napoličiti napupčenost /ykř. napupčenošu i napupčenosti
namjerice naočarka napolje ( prii , van) napupčiti
namjeriti , namjerim naočice napolju ( prii , váni ) napuštač
namjernik Vjd. namjerniče, N mn. namjernici naočiglece ( prii ) napomol ( prii ) napuštati
namjerno naočigled ( prii ) napoprije č iti naputak , naputka, N mn. naputci
t ! 262 263
[i
 naputiti nastrijeti
y nastrjel navadati

naputiti, naputim, napučen nasjedati, nasjedam nastrjel natpolovičan, natpolovična; natpolovična

nar. krat. za narodni nasjediti se nastrjeljivati, nastreljujem ve čina
naradati nasjedjeti se > nasjediti se nasuho ( prii.) natporučnik
naradivati nasjesti , nasjedem i nasjednem nasumce natpričati, natpričam
naramč ič naskočiti, naskočím nasumice natpripovijedati
naranča naskoro ( prii.) nasunčati se natprirodan
narančast naskroz ( prii ); skroz-naskroz nasuprot ( prii. i prij. s D ) natprosječan, natprosječna
narančevae (oranžada) nasladivati se, nasladujem se nasuprotan natrag ( prii )
naravno ( prii.) naslagač nasvjetovati , nasvjetujem natra žnjač ki
narednič ki naslijediti, naslijedim, naslijeden natrčati ( naič i na nešto u trčanju)
na ša šce ( nalazak )
naredenje naslijede i nasljede natrčavati
na šički prema Našice
naredivati naslijep natrčiti se > sagnuti se
naširoko ( prii )
narezak , nareska, N mn. naresci naslijepo ( prii ) natrij ( znak Na)
naštcdjeti , naštedim, naštedio, naštedjela
narijetko ( prii.) naslonjač natrijebiti, natrijebim
našutjeti se
narikača nasiuč en natrijezno ( prii )
nataci, nataknem
narjeřje nashiéivati, naslučujem natrijski ( prema natrij, kem )
natajno ( prii )
narječ ni prema narječje nasljedak , nasljetka, TV mn. nasljedci , G mn. natroje ( prii )
natašte ( prii )
narkotičan , narkotična nasljedaka natrpjeti se, natrpim se, natrpio se, natrpjela se
natéci, nateknem i natečem, natečen
naročit nasljedan , nasljedna natrti, natrem i natarem
nátěci , nategnem, nategnut
narodnooslobodilački; Narodnooslobodilački nasijednica natruha
nategač
rat ( pov.) nasljednič ki natruo, natrula
narodnja č ki nategača
nasljednik Vjd. nasljedniče, N mn. nasljednici natuč enost
narodski nasljedovač nathititi , nathitim, nathičen natuči, natučem
naručaj nasljcdovati, nasljedujem nathrvati naturalist
naručan , naručna nasljedstvo naticati , natičem prema nataknuti naturalistički
naručati se, naručam se nasljede i naslijede natiho ( prii ) naučan, naučna > znanstven
naručiteij nasljedivati, nasljedujem natikač naučavati
naručiti, naručim , naručen nasmije šiti se , nasmiješim se natikača naučenjak > učenjak
naruřivati, naručujem , naručujuči nasmjehivati se , nasmjehujem se natirati, natirem prema natrti naučiti
naručje nasmješljiv natjecanje nauč ljiv
narudžba G mn. narud žaba i narud žbi nasmje šljivac natjccatelj naučnica ( šegrtica)
narudžbenica nasniježiti natjecati se, natječem se naučnički
nasadivati, nasadujem naspjeti, naspijem natječaj naučnik ( šegrf )
nasamo ( prii.) nasrčiti se natječajni nauditi
naseljen nasred natjerati nauprt ( prii , na ledima)
naseljenik Nasredin-hodža natjerivati, natjerujem Nauru ( zem ); Republika Nauru ( država)
naseljenost nasrkati , nasrčem, nasrčuéi natkoljenica nausnica
naseljenje nasrtač natkoljenični naustice
jj naseobina nasrtati , nasrčem , nasrčuéi natkonobar nausnica
nasičen ( prid. ) nasrtljivac Vjd. nasrtljivče natkrilje nautičar
nasigurno ( prii ) nastamba natkučiti se nautič ki; nautička milja
I1i nasijecati, nasijecam (ns. prema svr. nasječ i) nastavač ni prema nastavak natkučivati se, natkučujem se nautika
nasilnički nastavljač natlačiti nauvijek ( prii )
násiln í k Vjd. násilnice, N mn. násilnici nastavnič ki nato ( prii ) nauznačice
nasitno ( prii.) nastre šnica natočiti, natočím nauznak ( prii )
nasjeckati, nasjeckam nastriči , nastrižem, nastrižen natpijevati se, natpijevam se ( natjecati se u naužiti se, nau žijem se
nasječi , nasiječem, nasijekoh, nasjekao, nastrijeliti , nastrijelim , nastrijeljen pjevanju) nav. dj. krat. za navedeno djelo
nasjekla, nasječen nastrijeti, nastrem , nastrijeh, nastro, nastrla natpjevati, natpjevam ( pobijediti u pjevanju ) navadati Uter.)

264 265
 navaljivač n . dj. ne negibak

navaljivač návrh ( prij.)

ne piše se sastavljeno samo s ovim glagolima: ne ču, ne češ, ne če, ne černo, ne čete, ne če, v.
navažati ( iter )
na večer
navrijeti, navrem , navrijeh , navro, navrla
( navalití )
-
nenavidjeti, nestati (nestajati), nedostati (ne htjeti
dostajati), nemati (nemam, nemáš, nemá, nečudoredan
navečerati se, navečeram se navrtak N mn. navrtci nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo, nečutljiv
navečerje navrtjeti, navrtím , navrtio, navrtjela nemajte); za pisanje s ostalim riječima, v. § nedača
na veliko ( prodaja ) navrvjeti , navrvim, navrvio, navrvjela 136. nedaleko ( prii )
návěsti, navedem navuči, navučem, navučen n. e. krát. za nove ere, naše ere nedávno ( prii )
návěsti, navězěm nazad ( prii ) Ne znak za neon Nedeliše ( mjesto)
návěsti, navézěm nazadak , nazatka, N mn. nazadci neaktivnost nedjelatan , nedjelatna
navezak , naveska, N mn. navesci, G mn. nazadijevati, nazadijevam neandertalac ( pračovjek) nedjelo
navezaka nazadnjač ki neartikuliran nedjelja
navičaj nebijeljen
nazalan nedjeljiv
navici, naviknem Nazarečanin prema Nazaret nebog ( prid., siromašan ) Nedjeljka DL jd. Nedjeljki ( imé)
navidjeti se , navidim se neborac
nazbilj ( prii ) nedjeljni
navigacijski
nazdravičar neborač ki nedjeljnik
navijač nebotičan, nebotična
nazdravičarski nedogled; u nedogled
navijača nebrača
nazdravljač nedograden
navijački nebrat; brat nebrat, G jd. brata nebrata
nazepsti, nazebem nedokučiv
navijek { prii ) nebriga DL jd. nebrizi
nazidivati , nazidujem ncdolazak, nedolaska, N mn. nedolasci, G mn.
navijeke ( prii., uvijek ) nebrodiv nedolazaka
naznačiti , naznačí m , naznačen, naznačivši
navijestiti, navijestim, naviješten nebrojan , nebrojna ( malobrojarí) nedoličan , nedolična
naznačivač
naviještanje nebrojen prema ne brojiti; nebrojeno puta nedonesen
naznačivati, naznačujem
i naviještati, naviještam, naviještajuči necijenjen nedonošad
i? nazočan, nazočna
navikao, navikla necjelovit nedonoše, nedonošeta
naviljak , naviljka, N mn. naviljci nazočiti
Ill nazočnik
nečast , nečasti, I jd. nečašu , nečasti nedoraden
i naviljčiti, naviljčim nečastan, nečasna nedorastao, nedorasla
nazočnost
i navitak , navitka, N mn. navitci
navjera ( kredit ) nazovibrat
nečastivi ( vrag )
nečedan , nečedna
nedore čen

ít nazovirod nedosjetljiv
navjesiti nečednost nedosljedan
navjesnik nazreti, nazrem, nazreo, nazrela
nečeštit nedospio, nedospjela
navjestitelj nazrijevati, nazrijevam
nečiji , nečijega nedospjelost
navješivati, navješujem nazupčati, nazupčam , nazupčan
nečisnica nedostajati
navještaj nazuti, nazujem
nečíst, nečisti ( nečistoč a) nedostatak, nedostatka , N mn. nedostatci,
navještavati nazuvač
něčist ( prid ) komp. nečistiji G mn. nedostataka
navještenje nazuvača
nečistoča nedostati, nedostáném
navlačak , navlačka, N mn. navlačci, G mn. nazuvčar nečitak , nečitka nedostižan , nedosti žná
navlačaka na ždrijeti se, naždrem se, naždro se, na ždrla se nečitljiv nedotjeran
navlačenje na žeti, nažanjem nečlan nedoučen
navlačilo na žigač
iii navlačiti , navlač im
nečovječan , nečovječna nedozreo, nedozrela
; i na žimati, nažimam nečovje čnost nedrug
navlas ( prii., točno) na živičiti nečovjek N mn. neljudi nedug ( prid )
navoditi prema navěsti na živjeti se, naživí m se, naživio se, naživjela se nečovještvo nedugo ( prii )
navodljiv na žnjeti > nažeti nečujan , nečujna nedušljiv
navodenje na žuljiti nečuven neegoističan, neegoistična
navračati, navračam nazut necački negda
navrat-nanos Nb znak za niobij necak , nečaka negdašnji i negdanji
navrci, navrgnem Nd znak za neodimij nečakinja negdje
navreti, navrim ( dignuti se do vrenja) n. dj. krát. za navedeno djelo nečkati se, neck ám se negibak , negipka
266 267
i
 negibljiv nenaplačen
v nenapučen nepomučen

negibljiv nejunački nenapučen neoprječan

negoli ( vez.) neka nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela neopterečen
nego što nekad(a) nenazočan, nenazočna neopterečenost
negve ( N mn. z. r ) G negava nekadanji i nekadašnji neobarok neorealistički
nehaj ( nemař ) nekakav, nekakva neobaviješten neosjetan
Nehaj (tvrdava kraj Senja) nekako neobičajan neosjetljiv
nehajan nekamo neobičan neosvečen
nehar nekidanji i nekidašnji neobičnost neosviješten
nehoti čan , nehotična nekiput i neki put (v. § 135.) neobijeljen neosviještenost
nehrvat nekmoli ( vez.) neobjašnjiv neosvijetljen
nehtijenje nekoč neoblačan neosvijetljenost
nehtješa nekojí > neki neobracen neoštečen
neimanje nekolicina neobraden neotudenost
neima ština několiko; několiko puta neobučen neotudiv
ne imati, nemam, v. § 136. nekrotičan, nekrotična ( med ) neobvezan neovjeren
neiscjeljiv nekrst neobvezatan neozlijeden
neiscrpan nekršanin N mn. nekršani neocijenjen neozoik ( geol )
neiscrpljiv nekršanski neocjenjiv neoženjen
neiskorjenjiv nekršten neočekivan Nepal ( zem ); Kraljevina Nepal ( država)
neisplacen nekud i nekuda neočišen nepamčen
neistina nelijep neodgoden nepař
neistinit nelječiv neodijeljen nepař tijac
neistrijebljen neljepljiv neodimij ( znak Nd) nepa žljiv
neistrjebljiv neljubazan neodimijski prema neodimij ( kem ) nepažljivost
neistrjebljivanje neljudi neodjeljiv nepce, nepca, G mn. nebaca
neizbježan neljudski neodjeven nepčan
neizbježiv nemajka neodlučan , neodlučna nepčanik
neizglačan nemálo ( prii ) neodluč en nepečen
neizliječen nemati, nemam (ali: ne imati), v. § 136. neodluč nost neplacen
neizlječiv nemiješanje neodmjeren nepobijeden
neizmijenjen nemilo neodreden nepobjediv
neizmjenjiv nemilost neograničen nepobjedivost
neizmjeran nemio, nemilá neograničenost nepočašen
neizmjerljiv nemirnoča neokičen nepočudan
neizmjernost nemjeren neolitik ( geol ) nepočudnost
neizračunljiv nemoc, nemoci neologizam nepodijeljen
neizraden nemočan , nemocna neomeden nepodjeljiv
neizrečen nemočnica neon ( znak Ne) nepodmitljiv
neizvjesnost nemočnik Vjd. nemocnice, N mn. nemocnici neonski prema neon ( kem ) nepodnošljiv
neizvjestan, neizvjesna nemoguč neonacistički nepodopština
nejač, nejači nemoguce ( prii ) neopazice nepogrješan
nejačak , nejačka nemogučnost neophodan nepogrješiv
nejačica nemoj, nemojmo, nemojte neopjevan nepogrješivost
nejasnoča nemoral neoploden nepogrješnost
nejednako ( prii ) nenačelan neoporeziv nepojmljiv
nejednakosložan nenačet neopredijeljen nepomičan , nepomična
nejednakost nenamjeran neopredijeljenost nepomiješan
nejednoličan, nejednolična nenaplačen neopredjeljenje nepomučen

268 269
 neporeciv neshvatljiv nesimetričan neva žeči

neporeciv nepromjenljivost nesimetričan, nesimetrična netočan , netočna

neporečan , neporečna nepromočiv nesječen netom
neporemecen nepropustan, nepropusna nesjenovit neukoričen
neporočan , neporočna neprosviječen nesklonjiv neukročen
neporočnost neprovjetren neskručen neuljepšan
neposredan neptunij {znak Np) neskvrčen neuljuden
neposvečen neptunijski prema neptunij { kem ) neslaven neumije če
nepošteden nepušač neslobodnjački neumije šan
nepotreban neradni č ki neslučen neumjeren
nepotrebnost nerado nesmisao, nesmisla neumjerenost
nepovjerenje nerašlanjiv nesmjelica neumjestan , neumjesna
nepovjerljiv neravnomjeran nesnošljiv neumještina
nepovjerljivost nerazdijeljen nesocijalan neumoljiv
nepovrat; u nepovrat nerazdjelan nespretnjakovič neuništiv
nepovrijeden nerazdjeljiv nesreca neuobičajen
nepovrjedan nerazdruživ nesreden neuporabiv
nepovrjediv nerazgovijetan, nerazgovijetna , komp. nesretan neupotrebljiv
nepovrjedljiv nerazgovjetniji nesretnica neupotrijebljen
nepovrjedljivost nerazlučiv nesretnik Vjd. nesretniče, N mn. nesretnici neupuč en
nepovrjednost nerazmijenjen nestajati, nestajem, nestajuči neuračunljiv
nepraktičan, nepraktična neuralgičan , neuralgična; neuralgična točka
I
:
nepredviden
neprekoračiv
nerazmjenjiv
nerazmjer
nerazmjeran
nestati
nestlačiv
nestor {najčasniji i najugledniji predstavnik u
neurasteničan , neurastenična
neureden
iV nepremjestiv
nepremješten
nerazraden
nerazrijeden
struci)
Nestor ( imé)
neurološki
neuropsihič ki
:
Í
nepretjeran nerazriješen nestranački neurotičan , neurotična
neprevreo nerazrješiv nestrpljenje neuróza { med )
nepreživač nerazumijevanje nestrpljiv neuruč en
neprihvačen nerazumljiv nestručnjački neusmjeren
neprijekoran nerealan nestručnjak neuspio, neuspjela
neprijelazan Neretva {zem ) nesuden neuspjeh
neprijelaznost Neretvanin prema Neretva nesumnjiv neuspjelost
neprijeporan komp. neprjeporniji neretvanski prema Neretva nesuvisao, nesuvisla neuspješan
ncpriličan , neprilična Nerežišca DLI Nerežiširaa {mjestó) nesuvremen neutjeriv
nepriličnost neriješen nesuvremenica neutješan
neprimiječen nerijetko nesuvremenik Vjd. nesuvremeniče, N mn. neutješiv
neprimjeren neritmičan, neritmična nesuvremenici neutvrden
neprimjerenost nerješiv nesvijest, nesvijesti, Ijd. nesviješu i nesvijesti neuvidavan
neprimjetan neroden; nerodeno dijete nesvjesno neuvjerljiv
neprimjetljiv nerotkinja nesvjestan, nesvjesna neuvježban
;
l neprireden nervčik nesvjestica neuvrjedljiv
nepristupa čan , nepristupačna ne samo neštedimice neuvršten
neprocijenjen nesavjesno neštedljiv neuzbuden
neprocjenjiv nesavjestan, nesavjesna i nešticen nevaljalac Vjd. nevaljalče, G mn. nevaljalaca
nepročišcen nesebičan, nesebična ne što, nečega nevaljalstvo
neprom. krat. za nepromjenjiv neshvačanje netaktičan nevaljalština
nepromijenjen neshvacen netko, nekoga nevaljao, nevaljala
nepromjenljiv neshvatljiv ' neto; neto-cijena, neto-iznos, neto-težina neva žeči

270 271
 nevera

nevera (oluja) nezreo, nezřela

nikamo T
t
Nikaragva

Nikaragva ( zem ); Republika Nikaragva nobelijski prema nobelij ( kem )

novčina

neveseo, neveselá neženja (država) noc 7 jd. nocu i noci

nevidjelica ni piše se sastavljeno sa zamjenicama i nikleni nocas
nevidljiv prilozima: nitko, nigdje; ako před takvu nikogovic nocašnji
neviden zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se 1
nikoji > nikakav nocca
Nevina dječica ( vjer. blagdan 28. prosincá) rastavlja, a prijedlog umece izraedu ni i
zamjenice: ni od koga, ni o čemu, v. § 130. nikoliko nocenje
nevjeněan nikud i nikuda nocište
Ni znak za nikal
nevjera
Niagara (rijeka); slapoví Niagare 1 nikud-nikamo nociti, nočim
nevjerac nimalo ( prii ) noéivati, nocujem, nocujuci
nicati, ničem, ničuéi
nevjeran
Niceja nimbus nočni; nočni čuvar
nevjernica nimfa nocnik
nicejski
nevjernički (
ni mukajet ( ni da pisne) nocobdija
ničíce
nevjernik Vjd. nevjerniče, N mn. nevjernici niobij ( znak Nb) nocu ( prii )
ničiji
nevjerništvo
nicanica (etnol.) niobijskiprema niobij ( kem ) nočurak, noéurka ( bot. i zool )
nevjernost niodakle noga DL jd. nozi; iks-noge, o-noge
nicenje od nititi i
nevjerojatan niotkud i niotkuda nokaut i knock-out ( sport )
niči, niknem, nikao, nikla , ničué i
nevjerovan nipošto ( prii ) Norveška ( zem ); Kraljevina Norveška (država )
nigda
nevjerovanje
nigdje .
niskoča norveški
nevjerstvo niskogradnja Norvežanin N mn. Norvežani
Niger ( zem.); Republika Niger (država)
nevjesta niskonaponski nos; uz nos
Nigerija ( zem ); Savezna Republika Nigerija
nevjestica ( dr žava) nišand žija nosáč
nevješt nihilistički ništa , ničega ( ali: ni od čega), v. § 129. i 130. nosačica
nevještina nij. krát. za niječni ništic noseča ( prid )
nevojnič ki nijansa ništetan nosič
nevoljnički niječan , niječna niti ( vez ) nosilac G jd. nosioca, Vjd. nosioče, G mn.
ri nevrijedan komp. nevrjedniji nosilaca
nije č no ( prii ) nitko, nikoga ( ali: ni od koga)
nevrijednik Vjd. nevrijedniče, N mn. nijedan , nijedna ( nikakav ) nitkov nositelj
nevrijednici nijedanput nitkovic nosn í prema nos
nevrijednost nijek nitrolak nosorog N mn. nosorozi
nevrijeme, nevremena nijekalac G jd. nijekaoca, Vjd. nijekaoče, Niue, Niuea ( zem ) nostalgičan, nostalgična
Newton (ime ); usp. njutn G mn. nijekalaca niukoliko .
nov krát. za novinarski
newyorški prema New York nijekati, niječem , niječuči nivo, nivoa > razina nova čenje
nezaboravljiv ( k óji se ne zaboravlja) nijem komp. njemiji nizak, niska; komp. ni ži novačiti
nezacijeljen Nijemac, Nijemca, Vjd. Nijemče, G mn. nizašto ( prii ) novač ki
i.
nezacjeljiv Nijemaca Nizozemac, Nizozemca novačenje
nezamijenjen nijemčiti Nizozemka novačiti, novačim
nezamjenjiv nijemiti, nijemim Nizozemska ( zem ); Kraljevina Nizozemska Nova godina ( blagdan, 1. siječnja)
nezamjetljiv nijemjeti, nijemim, nijemljah, nijemio, ( država) nova godina ( npr. 2005. u oprjeci prema staroj
nezapamcen nijemjela Nizozemski Antili ( zem ) godini, 2004.)
nezasicen nijemljenje prema nijemjeti nizvodan Nova Gradiška ( zem )
nezasitljiv nijemost ni žerazredni Nova Kaledonija ( zem., závisná država)
neznabožac G jd. neznabošca, Vjd. nijesam > nisam nižoškolac G jd. nižoškolca, Vjd. nižoškolče, novčan prema novae
neznaboše, N mn. neznabošci, G mn. nijetiti > namjeravati, odlučivati, njegovati N mn. nižoškolci, G mn. nižoškolaca novčanica
neznabožaca nikad i nikada N. N. krát. za nepoznat netko: ( lat. nomen novčanik V mn. novčanici
neznabožački nikakav, nikakva nescio) novčar
neznalač ki nikako No znak za nobelij novčarka
nezn á n nikal, nikla ( znak Ni) Noa G jd. Noe ( biblijsko ime ) novčič um. od novae
neznančev nikamo nobelij (znak No) novčina uv. od novae

272 273
novelisti č ki njemota T njen obija č

novelistički ns. krát. za nesvršeni glagol

njen > njezin obavjesnica
NOVí, Novoga ( zem. ); Novi Vinodolski, nudistič ki
njetilo obavješivati , obavješujem
Bosanski Novi, Herceg Novi nudati
Novi Sad ( zem ) njezin; Njezino Veličanstvo, Njezina Visost obavje štajac G jd. obavještajca , Vjd.
nudenje obavještajče
novi vijek ( pov.) nježan , nježna
nukati obavještajni
Novi zavjet (knjiga) nježnost
nula ( ništica) obavještavati, obavještavam , obavještavajuči
novi zavjet (razdoblje) njibaj
nulti ( ništični ) obavje štenje > obavijest
Novi Z éland ( zem., država) njihaljka DL jd. njihaljci, njihaljki
numizmatičar obavljač
novicijat njihati , njišem, njišuči
numizmatički obazreti se, obazrem se
Novigrad ( u Istri i kod Zadra) njihov
nuncij; papinski nuncij obdan ( prii )
Novigrad Podravski ( zem ) nuncijatura
njisak , njiska, N mn. njisci
njiskati obdjelati
Novigradsko more ( morski kanal kod nuspojava obdjelavati
Novigrada) Njivice ( zem )
nuspostaja / obečiti ( izbečiti oči )
Novigradanin N mn. Novigradani od Novigrad nuspristojba / njivički od Njivice
njoki N mn. m. r. obečan; obeéana zemlja
Novljanin od Novi i Novska nusproizvod í
njorac, njorca ( zool ) obečanica
novljanski od Novi i Novska nusprostorija obečanik Vjd. obečaniče
nov novcat nutarnji njuh
nju ška DL jd. nju šci, G mn. njušaka, njuški obečati, obečam , obečavši
Novo Čiče ( selo) nutkati
njutn ( znak N ) obečavati, obečavam, obečavajuči
novogodi šnji nuzgredan > uzgredan obelisk N mn. obelisci
Novogradišanin Vjd. Novogradišanče, nuzzanimanjc obescijeniti, obescijenim, obescijenjen
N mn. Novogradišani ( stanovnik Nove nuzzarada O
Gradiške ) obescjenjenje
nuzzgrada o. krát. za otok i otac ( sveč enik ) obescjenjivati, obescjenjujem , obescjenjujuči
novogradišéanski nu ždan , nu žna O znak za kisik
novogradiški prema Nova Gradiška obeshrabren
oaza obeskrijepiti, obeskrijepim, obeskrijepljen
novogrčki NJ oba, obaju , obama obeskrjepljenje
novoimenovan obači, obadem
nj v. on obeskrjepljivati, obeskrjepljujem
novoizabran obadva, obadvaju , obadvama
Nj. V. krát. za Njegovo Veličanstvo obesmrčenost
novoosnovan obadvije, obadviju, obadvjema
Nj. Vis. krát. za Njegova Visost obesna žen
novopostavljen obadvoje
njakati, njačem , njačuč i obesplodivati
novoroden obadvojica
njedarca obesvetiti , obesvečen
novorodenčad obal i obao, oblá
njedra , njedara obešastiti , obešastim, obešašcen
novorodenče, novorodenčeta njega DL jd. njezi Obala Bjelokosti, v. Bjelokosna Obala obešašenje prema obešastiti
novosadski od Novi Sad Njegova Ekscelencija krát. Nj. E. obamirati , obamirem obešašivanje prema obešašivati
Novosadanin od Novi Sad njegovati , njegujem obamrijeti , obamrem , obamro, obamrla obešašivati , obešašujem , obešašéujuci
novosagraden Njegovo ( Njezino) Veli čanstvo krát. Nj. V. obao i obal, oblá obe šumljivati
novostečen Njegova (Njezina) Visost krát. Nj. Vis. obarač obeznaniti
novouspostavljen njcm. krát. za njemački obarački obezočiti
novovisokonjcmač ki Njemačka ( zem ); Savezna Republika Njemačka obasjati obezubiti
novovjekovan (država) obasjavač obezvrijediti, obezvrijedim, obezvrijeden
novovjerac njemački obastrijeti , obastrem, obastro, obastrla, obastrt obezvrjedivati , obezvrjedujem , obezvrjedujuči
novovremen njemak , njemaka (nijem čovjek ) obasuti, obaspem običaj
novovremenski njemčati obavijesnost običajan ; običajno právo
novozavjetni Njem č ina uv. odNijemac obavijest I jd. obaviješu i obavijesti običajnopravni
Novozelandanin N mn. Novozelandani njemica od nijem (nijema žena) obavijestan , obavijesna običan
( stanovnik Novoga Zelanda ) Njemica ( stanovnica Njemačke, ali: Nijemac) obavijestiti, obavijestim , obaviješten običavati , običavam, običavajuči
nožic njemiji komp. od nijem obaviještcnost običnost
Np znak za neptunij njemoča obáviti , obavijem (obviti ) običi , obidem, obidoh , obišao, obišla
npr. krát. za na primjer njemota > njemoča, njemost obaviti, obavim ( svršiti ) obijač
274 275
 obijediti obojak obojč ič oci

obijediti, obijeden { potvoriti ) oblačič um. od oblak obojčič obručan, obručná

obijeliti , obijelim, obijelio, obijelila ( učiniti sto oblačina uv. od oblak oboje ( muško i žensko) obručič um. od obruč
bijelim ) oblačiti, oblačim, oblačeči obojica (obje muške osobě ) obručiti
obijeljeti, obijelim, obijelio, obijeljela ( postati oblačnost obol obručnjak Nmn. obručnjaci (drvodjeljsko
bijel ) oblast Ijd. oblašu i oblasti / obolijevati, obolijevam orude)
obijesnica oblesavjeti, oblesavim / oboljelost obučavati, obučavam
obijesnik Vjd. obijesniče, N mn. obijesnici obletavati , obletavam, obletavajuči / oboljeti, obolim, obolio, oboljela, oboljevši ó buč en > izvježban, uvježban
obijest Ijd. obiješu i obijesti obletjeti , obletim, obletio, obletjela, obíetjevši obúčen (odjeven)
obook
obijestan, obijesna obličan óbučenost > izvježbanost, uvježbanost
oboružati
obilan , obilná obličiti obospolan obučenost
obilježavati obličivati obučiti, obučim, obučen
obračun
obilježba obličje obračunati obuca
obilježenost obličke ( prii ) obračunavati obučar
obilježiti , obilježim oblic ( oblo drvo) obračati, obračam, obračen obuči, obučem, obukao, obukla, obukavši,
obilježje obligacijski obračenica obučen
obirač oblijeniti se obračenik Vjd. obračeniče, N mn. obračenici obučni
obisnuti oblijepiti, oblijepim, oblijepljen obračenje obudovjeti, obudovim, obudovjeh, obudovio,
obistinjavati se oblijetanje obradba obudovjela, obudovjevši
objačati, objačam ( postati jak ) oblijetati, obliječem, obliječuči obradiv obuhvacati , obuhvačam
objačiti, objačim ( učiniti jakirrí) oblijevati, oblijevam obradivač obuhvatiti, obuhvatim, obuhvačen
objačivati, objačujem oblučac, oblučca obradivački obujam, obujma
objasnidbeni oblučast obradivati, obradujem, obradujuči obujmeni ( prid )
objašnjavač ki oblutak N mn. oblutci obrambeni prema obrana obujmiti
| objašnjavati
objašnjenje prema objasniti
obljepa
obljepljivati , obljepljujem
obrastao, obrasla
obrašic um. od obraz
obumrijeti, obumrem, obumrijeh, obumro,
obumrla
objašnjiv obljetan , obljetna obrašcivati, obrašujem obuvača
objašnjivati obljetnica obratiti, obratim, obračen obuvači ( prid.)
objavljenje prema objaviti obmanjivač obrazac, obrasca, Vjd. obraše, G mn. obrazaca óbvesti, obvedem
objavljivač obmanjivački obreci, obrečem i obreknem óbvesti, obvězěm
objavljivati, objavljujem obmanjivati obredivati, obredujem óbvesti, obvézěm
obje, obiju, objema obnači , obnadem obrezač obveza
objed , objeda, A mn. objede obnemoči , obnemognem óbrezati, obrežem obvezanički
|| -
'

objeda, NA mn. objede { potvora) obnevidjelost obrezivač obvezanik N mn. obvezanici

objedovati, objedujem, objedovavši obnevidjetí, obnevidim obrijedak, obrijetka ( ponešto rijedak ) obvezatan , obvezatna
objedivati obnijemjeti, obnijemim obriježje i obrježje obvezati, obvežem
objekt obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela obrisač obveznica
11 objektivan , objektivna obnoč ( prii.) obrježak G jd. obrješka, G mn. obrježaka obveznički
objelodaniti, objelodanim , objelodanivši obnociti se obrježina obveznik Vjd. obvezniče, N mn. obveznici;
objelodanjivati, objelodanjujem, obnovljenje prema obnoviti obrježje i obriježje porezni obveznik
objelodanjujuči oboa , oboe, DL jd. oboi (glaz.) obrježni obvladati
objeručke { prii.) obočič um. od obod obronačan , obronačna o. c. krát. za opus citatum, v. n. dj.
objesiti , objesim, objesivši, obješen obodac Gjd. obodca, N mn. obodci obrovački od Obrovac ocal, ocala (čelik )
objesti se, objedem se obogačenost obrtač ocalan , ocalna
obješenjački oboga čivanje obrtimično ocat, octa
obješenjak Vjd. obješenjače, N mn. obješenjaci oboga čivati (se), obogačujem (se), obogačen obrtnički ocean; Atlantski ocean, Tihi ocean
obješenjakovič obogatiti, obogatim, obogačen obrtnik Vjd. obrtniče oceanografija
oblačak , oblačka, um. od oblak oboist ( glaz ) obrubnjački oceanski
oblačan, oblačna obojak , obojka, N mn. obojci obruč oci mn. od otac; sveti oci

276 277
 ocijediti očuh T oč upati odio

ocijediti, ocijedim , ocijeden ( svršiti cijedenjeni) oč enaši > krunica očupati , oč upam odbijač
ocijeniti , ocijenim , ocijenjen očenje ( okuliranjé) očuvanost odbitak , odbitka, N mn. odbitci , G mn. odbitaka
oejedan , oejedna očepiti, očepim ( stati komu na nogu ): arugoje očuvati, očuvam odbječi, odbjegnem
oejedina odčepiti, izvaditi čep oč varak , očvarka, N mn. očvarci odbjeg
oejedine oč epljivati prema očepiti očvrsje (engl. hardware) odbjegnuti
oejedit oč erupati, očerupam očvrsnuti, očvrsnem odbljesak G jd. odbljeska, Vjd. odblješe,
oejediva č oč ešati, očešem oč vrstiti , očvrstim, očvršóen N mn. odbljesci, G mn. odbljesaka
oejedivati prema ocijediti oč ešljati, očešljam, očešljavši, očešljan oč vršivač odbočiti se
oejel (čelik ) očetkati , očetkam , očetkavši, očetkan očvršé ivati , očvršé ujem, očvršujuči odbornički
oejelni očev očelaviti , očelavim , očelavio, očelavila ( učiniti odcijediti, odcijedim, odcijeden
oejena očevi N mn. od otac čelavim ) odcijepiti, odcijepim, odcijepljen
ocjenjivač očevič očelavjelost odejedivati
ocjenjivački oěevid očelavjeti, očelavim , očelavio, očelavjela odejep
ocjenjivanje očevidac, očevidca, N mn. očevidci, G mn. ( postati čelav) odcjepljenje
ocjenjivati, oejenjujem , ocjenjivan , ocjenjujuči očevidaca očoraviti, očoravim , očoravio, očoravila ( učiniti odcjepljivati
ocoubojica oč evidan , očevidna č oravim ) odcuriti, odcurim
ocoubojičin očevidnik očoravjeti, očoravim , očoravio, odč epiti, odčepim, od čepljen ( izvaditi čep ),
ocoubojstvo očevina očoravjela ( postati č orav) drugo je očepiti
oerniti , oernim , oernio, ocrnila ( učiniti ernim) očevitkinja oéut odčepljivač
ocrnjelost oči, očiju; doči komu na oči očutjeti , očutim , očučen odčepljivati, odčepljujem
ocrnjeti, oernim , oernio, ocrnjela ( postáli crri) očica oč utkivati odčitati, odčitam
ocrnjivač očiglece ( prii.) odabirati , odabirem odčitavati, od čitavam
' ocrnjivati, ocrnjujem očigled; na očigled odadrijeti , odadrem , odadro, odadrla od čupnuti
ocvasti, ocvatem očigledan, očigledna odahnuče odčušnuti, odčušnem
ocvjetati očijukati odahnuti oddeklamirati
očadaviti , očadavim , očadavio, oč iliti ( postati čil ) odahnjivati , odahnjujuč i
í ;f očadavila ( učiniti čadavim) oč imiti ( zvati koga ocerrí) odakle
oderati, oderem
odgadač
očadavjeti, očadavim, očadavio, očin odalečiti odgadati
očadavjela ( postati čadav) očinski odalečivati odgojilišni
očaj očinstvo odalje odgojilište
očajan oč inji odaljiti odgolicavati , odgoličavam
očajanje oč iraviti odande odgoliéivati, odgoličujem
H očajati, očajam
očajavati , očajavam , očajavajuči
oč istiti, očist
ím, očišen
oč išavati , očišavam
odanle
odapeti , odapnem
odgonetka DL jd. odgonetki i odgonetci,
G mn. odgonetaka i odgonetki
očajnica oč išenje prema očistiti odapinjač odgristi, odgrizem , odgrizen
očajnički očišéivati , očišujem odaprijeti , odaprem, odaprijeh, odapro, odaprla odgrizak , odgriska , N mn. odgrisci, G mn.
očajnik Vjd. očajniče, N mn. očajnici očit odastrijeti , odastrem, odastro, odastrla odgrizaka
!
očale > naočale očitati, očitam ( svršiti čitanjem ) odasvud odgrtač
očaran očit í (okulirati ) odašiljač odgrtati, odgr čem
očarati, očaram, očaravši, očaran očito odašiljač ki odgudjeti, odgudim, odgudio, odgudjela
očaravati, očaravam očitost odatle odiči, odignem
očehnuť i očitovanje odavati , odajem odijelce um. od odijelo
očekivač očitovati, očitujem odavde odijeliti, odijelim
očekivanjc očni odavle odijelo
očekivati, očekujem, očekujuči, očekivan oč nik odavna ( prii.) odijeljenost
očeličiti , očelič im, očeličen, očeličivši očnjak , očnjaka, N mn. očnjaci odavno ( prii.) odijevanje
očemeriti se oč ovječiti se odavreti, odavrim i odavrijem odijevati, odijevam
Očenaš (molitva) oč uh odazvati, odazovem i odzvati odio, odjela

278 279
odiozan odračunati odradivati odvajkada

odiozan odmet; ne biti na odmet odslije (odsaď )

odradivati , odradujem
odista ( prii.) odmetati , odmečem odreči , odrečem odsprijeda ( prii.)
odječa odmetnički odreda ( prii.) odstajati, odstojí m
odjedanput ( prii.) odmetnik Vjd. odmetniče, N mn. odmetnici odstraga ( prii )
odredba
odjednom ( prii.) odmetništvo odredivač odstraniti
odjek odmicač odredivati, odredujem odstranjivati
odjel, odjela odmicati, odmičem odreknuče odstriči
odjelit odmijeniti , odmijenim odricati , odričem, odričuci odstrijeliti , odstrijelim
odjelni odmila odričan, odrična (od odricati) odstrjel
odjeljak , odjeljka, Vjd. odjeljče, N mn. odjeljci, odmjena odrijemati , odrijemam odstrjeljivati, odstrjeljujem
G mn. odjeljaka odmjenjivanjeprema odmjenjivati odrije šiti , odriješim, odriješen odstupati
odjeljati odmjenjivati, odmjenjujem odstupiti
odrijeti, odrem , odro, odrla, odrt
odjeljenje prema odijeliti; običnije odjel odmjeranje odstupnica
odrje šenje
odjeljivati odmjerati, odmjeram odstupnina
odrješit
odjenuti, odjenem , odjeven odmjeravati, odmjeravam odrješito odsuče
odjeti > odjenuti odmjerenost odrje šitost odsutan
odjeven odmjeriti, odmjerim odrje šivati , odrješujem odsutnost
odjeveriti odmoč odrješljiv odsvagda ( prii )
odjevni odmoči , odmognem odrješljivost odsvakud(a) ( prii )
odlanuti odmučati odrješnica odsvirati
odlazak G jd. odlaska , Vjd. odlaše, N mn. odnaroden odsvuda ( prii )
odrodivati se
odlasci, G mn. odlazaka
odnarodivati , odnarodujem odručati odšepati
odleden
odnedavno odrvenjelost odšetati
odledivati , odledujem
odnekle odrvenjeti, odrvenim, odrvenio, odrvenjela odšiti
odletjeti , odlet í m , odletio, odletjela
odněkud i odnekuda odsad(a) odškrinuti
odličan, odlična
odnijeti , odnesem, odnijeh, odnese, odnio, odseliti (se) odštampati
odličje odnijela, odnesen, odnesavši odsijecati , odsijecam, odsijecajuči odštečivati , odštečujem ( naknadivati ště tu )
odličnik Vjd. odličniče, N mn. odli čnici odnjihati odsijevati odšteta
odličnost odojak Vjd. odojče, N mn. odojci, G mn. odsjaj odštetiti, odštetim ( naknaditi ště tu)
odlijegati se, odliježe se odojaka ( prase ) odsjajivati, odsjajujem odštetni; odštetni zahtjev
odlijegnuti se, odlijegne se odojčad odsječak , odsječka , N mn. odsječci odšuijati se
odlijepiti , odlijepim, odlijepljen odojče ( prase ) odsječan , odsječna odšutjeti, odšutim, od šutio, od šutjela
odlijetati, odlijeéem, odlijecuči odojiti odsječen odšvrljati
odlijevanje odoka ( prii., otprilike, približno),\. § 115. odsje či, odsiječem, odsijekoh , odsjekao, odtok
odlijevati, odlijevam, odlijevajuói odolijevanje odsjekla, odsječen odtuči, odtučem ( odbiti )
odlučan, odlučna odolijevati, odolijevam odsjedati, odsjedam , odsjedao, odsjedala odučavati , odučavam
odlučiti, odlučim, odlučivši odoljen odsjednuti odučiti, odučim
odlučivati, odlučujem, odlučujuci odoljeti , odolim, odoljeh, odoljevši, odolio, odsjek N mn. odsjeci odugačak , odugačka
odlučnost odoljela odsjesti, odsjednem , odsjeo, odsjela odugovlačiti , odugovlačim
odlud žba odomačiti se, odomačim se odsjev odumrijeti , odum ře, odumrije, odumro,
odljepljivati, odljepljujem odonda odskakati odumrla
odljev odonud i odonuda odskočan, odskočn á oduprijeti , oduprem , odupro, oduprla
odljevak , odljevka, G mn. odljevaka odostrag i odostraga odskočiti , odskočí m odušak
odljutiti , odljutim, odljuéen odovud i odovuda odskoč ke ( prii ) oduševljenje
odmaci, odmaknem odozdol i odozdola odskočn í ; odskočná daska oduvijek ( prii )
odmagač odozgor i odozgora odskočnica oduze če
odmah odr. krát. za odredeni odskok oduzetak N mn. oduzetci
odmedivati odračunati, odračunam odskora odvajkada ( prii )

280 281
 odva žati ogrjev ogrjevni okuitist

odva žati ( iter ) ogluhnuti ogrjevni oklopnjača

odveé ( prii.) oglupavjelost ogrlicar okolčiti
ódvesti, odvedem oglupavjeti , oglupavim, oglupavio, oglupavjela ogrličast okoii šati , okolišajuci
ódvesti , odvězěm ogliipjelost ogrnjač okoln í
ódvesti, odvéz ěm oglupjeti, oglupim, oglupio, oglupjela ogrončati se okolo ( prii )
odvici , odviknem ognjen ogrozničaviti okomičan , okomična
odvijač ognjevit ogrtač okončati, okončam
odvijek ( prii.) ognjičav ogrtati, ogrčem okončavati, okončavam
odvijeka ( prii.) ognjište ogrubjelost okopnjeti, okopnim, okopnio, okopnjela
odvise ogoličenost ogrubjeti , ogrubim, ogrubio, ogrubjela okorio, okorjela
odvjetak G jd. odvjetka, N mn. odvjetci ogoliti, ogolim, ogolih, ogolivši, ogolio, ogolila ogubavjelost okorjelost
odvjetnica (učiniti što golim) ogubavjeti, ogubavim, ogubavio, ogubavjela okorjeti, okorim, okorio, okorjela
odvjetnički ogoljeti, ogolim, ogoljeh, ogoljevši, ogolio, ob, oh-oh ( usklik ) okračati , okrača ( postati kratak )
odvjetnik Vjd. odvjetniče, N mn. odvjetnici ogoljela ( postati gol ) obladiti , ohladim, ohladio, ohladila ( učiniti što okracati , okrača ( postati kraci )
odvjetništvo ogorčenost hladnim) okrajč iti
odvlačiti ogorč enje ohladniti, ohladnim > ohladiti okrčiti, okrčim
odvlaživač ogorčiti, ogorčim obladnjeti se, ohladnim se, ohladnio, okrečiti, okrečim
odvodač ogorčivati , ogorč ujem ohladnjela ( postati hladari) okresina ( okresano stablo)
odvoziti (tr.) ogorjelica ohladenost okretač
odvracati, odvračam , odvracen ogorjelina ohladivati, ohladujem okretak G jd. okretka, N mn. okretci
odvratiti , odvrát í m ogorjelište ohol okretati, okrečem
odvré i , odvrgnem ogorjeti, ogorim , ogorio, ogorjela oholost okrijek ( vrsta alge )
odvrgnuce ogovarač ohrapavjeiost okrijepiti, okrijepim, okrijepljen
odvrtač ogovaračica obrapavjeti, ohrapavim, ohrapavio, ohrapavjela okrjepa
odvrtati , odvrčem ogovarač ki Ohrid ( zem.) okrjepljenje
odvrtjeti, odvrtim , odvrtio, odvrtjela ogradak , ogratka, N mn. ogradci ohridski; Kliment Ohridski; Ohridsko jezero okrjepijiv
odvrvjeti, odvrvim, odvrvio, odvrvjela ogradivanje ohromiti , ohromí m , ohromio, ohromila (učiniti okrjepljivati
odvuči , odvučem, odvučen ogradivati, ogradujem koga hromitrí) okrjepljivost
odzada ( prii ) ograničavati, ograničavam ohromjeti, ohrom í m, ohromio, ohromjela okročiti
odzdrav ogranič en ( postati hrom ) okrucati, okručam
odzdraviti , odzdravim (uzvratitipozdrav ) ogranič enost oi. krát. za otoci ( zem ) okrugao, okrugla
odzračnik ogranič enje ojačanje okrugloča
odzvati , odzovem ograničiti, ograničim ojař ati, ojačam okrupnjati, okrupnjam
ofenzí va ograničivati, ograničujem ojačavati , ojačavam okrutnički
ofenzivan ogranuce ojaditi , ojadim , ojaden oksid
oficijal ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbavio, ogrbavjela ojadenost oksidacijski
oficijaian , oficijalna ( služberi) ogrebač ojadivati, ojadujem oksidirati
oftalmološki ogrebača ojunač iti se, ojunačim se oktaedar, oktaedra
o. g. i o. god. krát. za ove godine ogrebak , ogrepka, N mn. ogrepci okapač Oktobarska revolueija ( pov )
ogaditi , ogadim, ogaden ogrepsti, ogrebem okazioni > prigodan oktroirati ( nametnuti )
ogadivati , ogadujem ogrežnjavati -
Okič; Okič grad ( zem ) okuč, okuči i okuča
ogladnjeti , ogladnim, ogladnio, ogladnjela ogrijati, ogrijem okicen Okučani ( zem )
oglašavač ogrije šiti, ogriješim okidač okuéiti se, okučim se
ogla šavati, oglašavam ogrijevati, ogrijevam , ogrijevajuči oklijevalac , oklijevaoca, G mn. oklijcvalaca okucje
oglašivač ogrizak , ogriska, N mn. ogrisci, G mn. ogrizaka oklijevalo okucnica
oglašivati , oglašujem ogrjcšenje okiijevanje okulist
oglavičiti se ogrješivati se, ogrješujem se oklijevati , oklijevam okulistički
oglodati , oglodem ogrjev oklopnič ki okuitist
i
282 283
 okultistič ki onesvješivati se
V onijemjeti oploden

okultistički o. mj. krát. za ovoga mjeseca onijemjeti, onijemim, onijemio, onijemjela opčina
okundačiti omjer ( postati nijem) opč inar
okupacija omjeriti, omjerim onizak , oniska; komp. oniži opčinski
okupacijski omjerka o -noge opčinstvo
okvačiti omlácen onosvjetski opčiti, opčim
olabaviti, olabavim, olabavio, olabavila {učinili omlitavjelost onostranski opéci, opečem, opekao, opekla, opečen
labavim) omiitavjeti , omlitavim, omlitavio, omlitavjela onovčiti se opepeliti
olabavjelost ( postati mlitav) onovremen operacijski
olabavjeti, olabavim, olabavio, olabavjela omočiti, omočím op. krát. za lat. opus {djelo ) opetovničar
( postati labav ) omodriti, omodrim, omodrio, omodrila {učiniti opačina ophod
olakočivati modrini) opačiti se ophodenje
olakotan , olakotna; olakotňa okolnost omodrjeti, omodrim , omodrjeh, omodrio, opadač ophrdati
oleandar, oleandra { bot.) omodrjela ( postati modar ) opahnuti ophrvati, ophrvam
oličavati omogučavati, omoguóavam opamečen opíjelo
oličenje omogučiti, omogučim opamečivati, opamečujem opijévati, opijevam {ns. prema svr. ópjevati)
oličiti, oličim omoguéivati , omogué ujem opak komp. opakiji opij
oligarhija omorični opančar opijati {omamljivald)
olijepiti, olijepim, olijepljen omotač opančarija opirač
Olimp omotak G jd. omotka, N mn. omotci opančič opirnjača
olimpijac, olimpijca omrčiti opasač opisivač
olimpijada omrci, omrknem opatič ki od opatica; Opatička ulica {u Zagrebu) opisivačica
' olimpijskiprema Olimpija i olimpijada omrijestiti se opatijskiprema Opatija i opatija opjeniti
olimpski prema Olimp omršavjeti, omršavim, omršavio, omršavjela opaučiti ópjevati , opjevam
M oiovnjač a omučiti se opažač opjevavati, opjevavam
'
olučen omudrjeti, omudrim, omudrio, op. cit. krát. za lat. opus citatum, v. n. dj. opkoljavati
Oluja ( hrvatska vojno-redarstvena akcija iz omudrjela ( postati mudar ) opčarati opkop
Domovinskoga rata, 1995.) omušičaviti se opčaravati opkoračavati, opkoračavam
on A na nj, po nj, u nj, za nj, předa nj opčiniti, opčinim
si
oljepljivati, oljepljujem opkoračenje
oljetiti se onamošnji opčinjavati, opčinjavam opkoračiti, opkoračim
omači se, omaknem se ončas { prii ) opčinjen opkoračivati , opkoračujem
omahivati onda šnji opčuvati opkročiti, opkročim
omaječak ( prii. ) ondje { prii ) opče č ovječanski oplačina
Oman {zem.),- Sultanat Oman (država) onečistiti, onečistim, onečišcen opčedr žavni oplačivati, oplačujem prema oplata
omastiti, omast ím, omašen i omašten onečišavati, onečišéavam opčeeuropski oplavjeti, oplavim, oplavio, oplavjela
omašivati, omašujem onečišcen opč ejezični oplečak , oplečka, N mn. opleéci, G mn.
omč a G mn. omči onečišéivati, onečišujem opčelingvistički oplečaka
omečiti onemočalost opčeljudski oplečje
omedač onemoéati , onemočam opčenarodni opletati, oplečem
omedak G jd. omečka, N mn. omečci onemoéi, onemognem opéenit opličati, opliča ( postati plitak)
omeden onemogučavati, onemoguéavam opčenje oplijeniti, oplijenim, oplijenjen
omediti, omedim, omeden onemogučen opčeobrazovni oplijeviti, oplijevim, oplijevljen
omedivati , omedujem onemogučenost opčeobvezatni opločen prema opločiti
omijeniti onemogučiti, onemogučim opčepoznat oploč enje
omijesiti onemogučivati, onemogučujem opčeprihvačen opločiti, opločim, opločen
omiiiti , omilim, omilih, omilivši, omilio, onesvijestiti se, onesvijestim se, onesviješten opčepriznat opločje prema ploča
omilila {učiniti milirr
í) onesvjesnuti se opčeslavenski opločen prema plot
omiljeti, omilim, omiljeh, omiljevši, omilio, onesvješivanje opčesvjetski oplodaj
omiljela ( postati mio) onesvješivati se, onesvješcujem se opci oploden

284 285
 oplodivati optjecati „ptjerati osakaéivati

oplodivati, oplodujem oprolječivati optjerati orguljas { svirač na orguljama)

oplošje prema ploha oproljetiti, oproljeti, oprolječen optjerivati, optjerujem orhideja {bot.)
opljačkati , opljačkam oprosnički optočiti ori čak , orička
opljesniviti se opružač optračiti, optračim (opšiti trakama) orijedak komp. orjedi
opljeti, oplijevem, oplio, opíjela , oplijeven opsadnič ki optrčati, optrčim orijediti
(ioplijeviti) opsadivati, opsadujem optrčavati , optrčavam orijent; Orijent {istočne zemlje )
opnokrilac, opnokrilca, Vjd. opnokrilče, opscen (bestidan, sramotari), opsceni pokret
G mn. opnokrilaca
optuženički orijentacijski
opseči optuženik Vjd. optuženiče, N mn. optuženici orijentalac, orijentalca, Vjd. orijentalče
opoč inak , opočinka opservacija (opažanje)
opočinuti
opučati , opučam orijentalan , orijentalna
opservacijski opučiti orijentalist
opočivati opservatorij
opominjač
opunomočen; opunomočen veleposlanik orijentalistički
opsijecati , opsijecam opunomočenica orijentalistika
oponašač opsipati
oporbenjač ki
opunomoéenik V jd. opunomočeniče, N mn. orijentalka
opsječi, opsiječem, opsječen opunomočenici orijentir
oporbenjak Vjd. oporbenjače, N mn.
oporbenjaci
opsjedanje opunomočitelj orijentirati se, orijentiram se
oporečen
opsjedati, opsjedam opunomočiti, opunomočim, opunomočen Orion ( astr.)
oporeči, oporečem, oporečen
opsjednutost opunomočivati, opunomočujem Oriovac, Oriovca {zem.)
opsjena opustiti, opustim, opuštěn (olabaviti) Oriovčanin
oporicati , oporičem opsjenar
oportunistički opústiti, opustim, opustio, opustila, opušcen oriovački prema Oriovac
opsjeniti ( učiniti pustí m ) orjedi komp. od orijedak
oporučan, oporučna opsjenjivač opustjelost Orjen
; oporučitelj opsjenjivati, opsjenjujem opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela, orkestar, orkestra
oporučiti, oporučim opsjesti opušcen ( postati pust )
oporučivati, oporučujem orleanski; Ivana Orleanska
opskočiti opuštenje prema opustiti {olabaviti ) orlič
oporuč no opskrba oráč
opotrebiti ( postati potreban, potrebit, ormarčič um. od ormar
opskrbjeti oračica {ona koja ore ) ormarič um. od ormar
siromašan)
opskrbni orački oročiti, oročim {bank )
opovijedati (ns. prema svr. opovjediti)
opskuran, opskurna oráči ( prid .: oráči konj) oročivati, oročujem
opovjediti (obznaniti)
opsočiti oračica { sprava, zemlja) orodivati, orodujem
opovrci, opovrgnem
opstrukcija orah N mn. orasi oronuo, oronula
opovrgnuče
opstruirati orahovača {rakija ) orošavati
opozicijski
opšav orahovač ki od Orahovica ortačiti (se), ortačim (se)
opozicionalac, opozicionalca, Vjd.
opozicionalče, N mn. opozicionalaca opšivati, opšivam Orahovčanin od Orahovica ortački
opraznjeti, opraznim, opraznjeh, opraznjev(ši), optakati, optačem Orahovica {zem.) ortogenetički
opraznio, opraznjela optečen oranični orude
oprciti, opréim, oprčen (naprč iti usne ) opteči, optečem, optečen orao, orla orumenjeti , orumenim , orumenio, orumenjela
opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen opterečen ora šast ( postati rumen)
opredjeljenje ( izbor, odluka ) opterečenje orašič um. od orah ornžje
opredjeljivati se, opredjeljujem se (izabirati, opterečivati, opterečujem oratorij oru žnički
odlučivati se ) opteretiti, opteretim, opterecen orazumiti oružnik Vjd. oružniče, N mn. oru žnici
opregača optičar orazumljivati oružnjeti, oru žnim, oru žnjeh, oru žnjev(ši),
opremač optičarski ordinarijat; biskupski ordinarijat oru žnio, oru žnjela ( postati ružari)
oprhnuti optički Orebič {zem ) os. { kratica za osoba)
oprijeti (se), oprem (se), oprijeh (se), opro, oprla optika organist {orguljas ) Os znak za osmij
(se) optimist organizacija osakačen
oprječan, oprječna optimistički organizacijski osakačenost
oprječnost optjecaj organiziranost osakačivanje
oprjeka DL jd. oprjeci optjecati, optječem (teč i oko čega, kolati) orguljar { graditelj orgulja) osakačivati , osakačujem

286 287

m
'
 osamdeset osmiješiti se osmijski oštar

osamdeset (80) osjet osmijski ostružak , ostruška, N mn. ostrušci, G mn.

osamljenič ki osjetan osmjeh i osmijeh ostru žaka
osamljenost osjetilo osmjehivati se , osmjehujem se ostudjeti se, ostudim se
osamnaest (18) osjetiti, osjetim osmjehnuti se, osmjehnem se osuden
osamnaestero osjetljiv osmjeliti se, osmjelim se osudenica
osamnaestorica osjetljivost osmješak osudenički
osjetnost osmočiti se osudenik Vjd. osudeniče, N mn. osudenici
osamsatni > osmosatni
oscilacija osjevine osmoljetni osudivanje
osebičiti oskarovac {dobitnik nagrade Oscar ) osmomjesečni osudivati
oseká DL jd.oseci { protivná od plima) oskudijevati, oskudijevam osmonedjeljni osumnjičiti, osumnjičim, osumnjičen
oseknuti oskupjeti, oskupim, oskupjeh, oskupjevši, osmosatni osunčati, osunčam
osički prema Lički Osik oskupio, oskupjela ( postati skup) osmoškolac osvajač
oskvrnuce osmotjedni osvajački
osigurač
osiguranički oslabiti, oslabim, oslabio, oslabila {učiniti osmoza, osmotski osvečen prema osvetiti
slabí m ) osmradivati osvečivanje
osigurati
oslabjelost osmuditi, osmudim, osmuden osvečivati, osvěcujem
osijedjeti, osijedio, osijedjela
oslabjeti, oslabim, oslabio, oslabjela ( postati osni prema os osvěta
Osijek { grád ) slab)
osniježiti osvetiti, osvetim, osvečen
Osik ; Lički Osik { selo ) oslačati , oslačam
osnivač osvetljiv
osiliti oslačica
I; osim
osion , osiona
oslačiti se
osladivati
osnivačica
osnivački
osvetnički
osvetoljubiv
osvijestiti (se), osvijestim se, osviješten
osirotiti, osirotim, osirotih, osirotivši, osirotio, osnutak G jd. osnutka, N mn. osnutci
it oslic {riba) osviješten
osirotila {učiniti sirotim) osobenjački
oslijepiti, oslijepim, oslijepio, oslijepila, osvije štenost

I;
I osirotjeti, osirotim, osirotjeh, osirotjevši,
osirotio, osirotjela { postati sirotim)
osječak , osječka, N mn. osječci
oslijepljen (učiniti slijepim)
oslijepjeti, oslijepim, oslijepio, oslijepjela,
oslijepljen ( postati slijep)
osočan, osočna { sočari)
osorljiv
ospičav
osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen
osvitak N mn. osvitci

i Osje čanin N mn. Osječani od Osijek

Osječanka DL jd. Osječanki od Osijek
oslobadati
oslobodilac G jd. oslobodioca, Vjd.
osporavati
osposoba (<kvalifikacija)
osvjedočavati, osvjedočavam
osvjedočen
osvjedoč enost
osječenica oslobodioče, G mn. oslobodilaca osprijed { prii.)
osječenik oslobodilački osramočen osvjedočiti, osvjedočim, osvjedočen
osječenost osloboditelj osramočenje osvjesnuti se
osječina oslobodavati osramocivati, osramočujem osvjestan, osvjesna
osječki od Osijek, Osječko-baranjska županija osloboden osrčje osvješivanje
osjecaj oslobodenik osredak G jd. osretka, N mn. osredci osvješivati (se), osvješujem se
osječajan oslobodenje osrednji osvje štenje
osječajnost oslobodivati, oslobodujem ostanak , ostanka, N mn. ostanci osvjetlati
osjecalo osluhivati, osluhujem ostario, ostarjela osvjetljavati, osvjetljavam
osječanje osluškivač ostariti, ostarim, ostario, ostarila (učiniti osvjetljenje prema osvijetliti
\ ' V osje čati , osječam osluškivati starim) osvjetljivač
osjek ( paušal ) osljepljenje ostarjelost osvjetljivati, osvjetljujem
osjekom { prii.; paušalno ) osljepljivati, osljepljujem ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela ( postati osvježen
osjen osmerački star ) osvježiti se
osjenak osmero ostatak , ostatka, N mn. ostatci, G mn. ostataka osvježivati se
osjenčati, osjenčam osmerokut ostavljač ošamučen
osjenčavati , osjenčavam osmerotračan ostidjeti se ošamučenost
osjenčiti, osjenčim osmij {znak Os) ostrag ošančiti
osjeniti , osjenim osmijeh i osmjeh ostri žak , ostriška, N mn. ostrišei, G mn. ošijavati
osjenjivati, osjenjujem osmiješiti se, osmiješim se ostrižaka oštar, oštra

288 289
 oštečen otplacivati otpljuvati ovjera

oštecen otkako ( prii.) otpljuvati, otpljujem otudenost

oštecenost otkapčati otpočeti, otpočnem > početí otuditi se
oštečivati, oštečujem otkati , otkám otpočinak , otpočinka otudiv
oštrač otkidak G jd. otkitka, N mn. otkidci otpočinuti, otpočinem otudivač
oštroca otkle čati otpočinjati, otpočinjem otudivati
oštrokonda otključati , otključam otporučiti otudivost
oštrolistan , oštrolisna otključavati, otključavam otporučivati, otporučujem otupiti, otupím , otupio, otupila ( učiniti tupim)
oštrook otkopčati, otkopčam otpračati, otpračam otupjelost
ošutjeti, ošutim, ošutio, ošutjela otkopčavati, otkopčavam otpračen otupjeti, otupím, otupio, otupjela ( postati tup)
otac, oca, Vjd. oče, N mn. oci i očevi; Sveti otkračunati otprašivač otupljen
Otac otkračunavati otpravljač otustjeti
otački otkrice otpravnički OTV krát. za Otvorena televizija
otad i otada otkučati, otkučam otpremač otvarač
otakati, otačem, otačuči otkučiti otpremnič ki otvoreno crven i otvorenocrven (v. § 127.)
otančanje otkučivati, otkučujem otprhnuti otvoreno plav i otvorenoplav (v. § 127.)
otančati, otančam otkud i otkuda ( prii.) otpridjevan , otpridjevna otvoreno zelen i otvorenozelen (v. § 127.)
otančavati otkudgod i otkud god, v. § 142. otprije ( prii.) otvoreno žut i otvorenožut (v. § 127.)
otanč iti , otančim otkukurikati otprijed ( prii.) otvrdjelost
otavič > otavica otkulučiti otprilike ( prii , približno) otvrdjeti, otvrdim, otvrdio, otvrdjela
otečen otkvačiti, otkvačim otprvo ( prii.) otvrdnuče
otéci, otečem otle ( prii.) otpučiti OUN krát. za Organizacija ujedinjenih naroda
otegočivati otmičar otpucen ovca; merino-ovca
oterečenje (rastereč enost) otmičarka otpučivati (se), otpučujem (se) ovčar
oterecivati, oterečujem ( rastereč ivati ); drugo je otmjen otpuhati ovčara
opterečivati otmjenost otpuštati, otpuštam, otpuštajuči ovčarica
oteretiti, oteretim, oterečen (rasteretiti ) otputiti, otputim, otpucen ovčarnica
fl Otóčac, Otočca ( zem.)
otraga ( prii.) ovčarski
otesán ( istesan ) otočanin prema otok; Otočanin prema Otok i
otešati Otočac Otrantska vrata ( zem.) ovčarstvo
I otežavati otočic um. od otok otrčati, otrčim óvč etina (ověje mesó)
othraniti otočit í otrgnuce ovčětina uv. od ovca
othranjenički otočje otrijebiti, otrijebim, otrijebljen ovčica; božja ovčica ( zool.)
othranjivati otočn í prema otok otrijeskati se ovčinjak , ovčinjaka
othrvati se otočki od Otok i Otočac otrijeti > otrti ovčji
otiči, otidem , ódem otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela otrijezniti (se), otrijeznim (se), otriježnjen Ovčji Otoci, v. Farerski Otočí
otijesan ( málo tijesan) ( postati topaó) otrjebine ovda- onda ( prii.)
otijesniti otpadak , otpatka, N mn. otpadci otrjebljavati ovdašnji
otimač otpadnički otrjebljenje ovdje; ne ovde
otimačina otpečacivati , otpečačujem otrjebljivati , otrjebljujem ovdje- ondje ( prii.)
otimački otpečatiti, otpečatim, otpečačen otrježnjavati, otrježnjavam (se) oveči komp. od ovelik
otirač otpijevanje prema otpijevati otrježnjenje óvěsti, ovézě
otjecati, otječem otpijévati, ótpijevám ( ns. prema svr. otpjevati) otrježnjivati (se), otrježnjujem (se) Ovidije
otje čica otpirač otrpjeti, otrpim, otrpio, otrpjela ovijač
otjerati otpisivati, otpisujuči otrti, otrem i otarem ovitak N mn. ovitci
otjerivati otpješačiti otučak G jd. otučka, N mn. otučci, G mn. ovječiti
otjesnjeti , otjesnim, otjesnio, otjesnjela ( postati otpjevanjeprema otpjevati otučaka ovjekovječen
tijesan) otpjevati, ótpjevám ( svr.) otučen ovjekovječiti, ovjekovječim
otje šnjati otplačen otuči, otučem, otučen ( obiti; drugo je odtuči) ovjenčati, ovjenčam
otkad i otkada ( prii.) otplačivati, otplačujem otud i otuda ( prii.) ovjera

290 291
i pačist
ovjeravati pačji panegiričar

ovjeravati, ovjeravam označ en pačji palačni > palčani

ovjeren označiti , označím pačenica paladij ( znak Pd)
ovjeriti , ovjerim označivati, označujem pačenički paladijski
ovjerovitelj ozra ěje pa čenik Vjd. paceniče, N mn. paéenici Palau , Palaua; Republika Palau (država)
ovjeroviti, ovjerovim ožalostiti, ožalostim , ožalošcen pa čeništvo palaujski prema Palau
ovjerovljenje ožalošcivati, ožalošujem, ožalošé ujuói pacenje palč ani
ovladati oždrijebiti, oždrijebi, oždrijebio, oždrijebljen Pad ( rijeka u Italiji ) Palčica ( líne iz bajke )
ovladivati, ovladujem oždrjebljivati (se), oždrjebljuje (se) padavičar palčič ( mali palac, ptica); Palčič ( ime iz bajke )
ovlast / jd. ovlašu i ovlasti ože či, ožežem, ožegu, ožegao, ožegla padavičarev i padavičarov paleocen
ovlastiti, ovlastim, ovlašten ožedniti, ožednim, ožednio, ožednila (učinili padavičarka, padavičarki, G mn. padavičarki paleogen
ovlašivati, ovlašujem žednim )
padavičarov i padavičarev paleografija
ovneci prema ovca ožednjeti, ožednim, ožednio, ožednjela ( postati
žedan)
padavičav palcolitski
ovnič um. od ován padišah Vjd. padišahu , N mn. padišasi paleozoik
ovogodac, ovogodca, N mn. ovogodci ožičar
ožimač padobranac , padobranca, Vjd. padobranče, paleozojskiprema paleozoik
ovogodišnji G mn. padobranaca palička
oživiti, oživ í m , oživio, oživila ( vrátili koga u
ovosvjetski
život ) padobrančev paličnjak N mn. paličnjaci (kukac)
ovremeniti se, ovremeni se
oživjeti, oživím, oživio, oživjela ( postati živ) Padovanac, Padovanca, Vjd. Padovanče Palič ( selo )
ovrha DL jd. ovrsi padovski i padovanski; sv. Antun Padovanski palički prema Palič; Paličko jezero
oživljavati
ovrhovoditelj padski prema Pad (rijeka); Padska nizina palijativ
ožučiti, ožuči
ovršni prema ovrha pagusjenica palijativan, palijativna
ožucak , ožučka
ozad(a) ( prii. ) pahalica palikuča
ožujak , ožujka
ozakonjivati, ozakonjujem pahaljka DL jd. pahaljci, G. mn. pahaljká , palistič
ožutiti, ožutim, ožutio, ožutila (učiniti žutim)
Ozalj, Ozlja (zem.) pahaljki Palmotič ev; Palmotičeva ulica, Ulica Junija
ožutjeti , ožitím, ožutio, ožutjela ( postati zut )
Ozaljčanin od Ozalj pahulja Palmotiča
í l znak za omega; znak za om
ozaljski prema Ozalj pahuljast paljba G mn. paljba i paljbi
ozdol(a) ( prii ) pahuljav paljenje prema paliti
ozdravljenje
P pahuljica paljetak , paljetka, N mn. paljetci, G mn.
ozebao, ozebla p krát. za para ( novčana jedinica, poví) pahuljičav paljetaka > pabirak
ozebličina p. krát. za particip paketič pamčenje
ozeleniti , ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, P znak za fosfor Pakistan; Islámská Republika Pakistan ( država) pamet ljd. paměti i pameču; pasti na pamet
ozelenila ( učinili zelení m ) Pa znak za protaktinij i paskal paklenjača pametca
ozelenjeti , ozelenim, ozelenjeh, ozelenio, pabirčar paklíč pametnjak Vjd. pametnjače, N mn. pametnjaci
ozelenjela ( postati zelen ) pabirčiti, pabirčim, pabirčeci pakosnica pametnjakovič
ozgor(a) ( prii. ) pacemaker ( srčani stimulator, srčanik ) pamtilac , pamtioca, Vjd. pamtioče, G mn.
pakosnički
ozidivati, ozidujem pacifič ki prema Pacifik (Tihi ocean ) pakosnik Vjd. pakosniče, N mn. pakosnici pamtilaca
ozimačan , ozimačna Pacifik > Tihi ocean pamtivijek , od pamtivijeka
pakost, pakošu i pakosti
ozimčad pacifistički prema pacifist i pacifizam pamučan, pamučna
pakostan , pakosna
ozimče, ozimčeta pacijent G mn. pacijenata pamučast
pakostiti, pakostim, pakošcah
ozlijediti, ozlijedim , ozlijeden pacijentica pakošenje prema pakostiti pamu čika ( bot.)
ozločuditi se, ozločudi se, ozločuden pačati se pamučni
Pakračanin N mn. Pakračani
ozlojediti, ozlojedim, ozlojeden páče, pačeta, N mn. pačiéi, zb. pačad panafrič ki > sveafrički
pakrač ki
ozlojedenost páč e ( prill) panama ( vrsta platná), panama-šešir
'
palac , palca, Vjd. palče, N mn. palci i palčevi,
ozlojedivanje pačempres G mn. palaca ( prst) Panama; Republika Panama ( država )
ozlojedivati, ozlojedujem pačetina palac , paoca, N mn. paoci, G mn. palaca ( šipka panamerički > sveamerički
ozljeda pačetvorina u kotaču) panamski; Panamski kanal
ozljedenički pačiči, pačiča mn. prema páče, pačeta palača pandža G mn. pandža i pand ži
ozljedenik Vjd. ozljedeniče, N mn. ozljedenici pačinjak N mn. pačinjaci palačinka DL jd. palačinki, G mn. palačinki i panegiričan , panegirična
ozljedivati, ozljedujem pačist u vezi Pačista nedjelja (crkvl) palačinka panegiričar

292 293
 V
panel- ploča parohijski paromjer paviljončič

panel-ploča Paragvajac , Paragvajca, Vjd. Paragvajče, paromjer patetičan, patetična

panič an. panična G mn. Paragvajaca
parošič patetičnost, patetičnošu i patetičnosti
paničar Paragvajka DL jd. Paragvajki, G mn.
parožak , paroška, N mn. parošci, G mn. patilac , patioca, Vjd. patioče, G mn. patilaca
paničariti Paragvajka, Paragvajki parožaka patka DL jd. patki, G mn. pát áká (usp. patak)
paničarka DL jd. paničarki, G mn. paničarka , paragvajski part. krát. za particip patkica
paničarki paralelnost, paralelnošcu i paralelnosti partija ( stránko) patlidžan
Panonac, Panonca, Vjd. Panonče paralitičan , paralitična partijac, paxtijea, Vjd. partijče, G mn. partijaca patniče od patní k
Panonija paraliziranost, paraliziranošu i paraliziranosti partijka DL jd. partijki, G mn. partijka, partijki patničin prema patnica
panonski ; Panonska nizina paranoičan, paranoična partijnost, partijnošu i partijnosti patnički
pansion paranoik Vjd. paranoiče, N mn. paranoici partijski ( stranački ) patološki
panslaven > sveslaven paranoja partneričin pat-pozicija
panslavistič ki > sveslavistički parazit ( nametnik ) parveni , parvenija > skorojevič patrijarh Vjd. patrijarše, Nmn. patrijarsi,
panteistički parazitologija parvenijski > skorojevički G mn. patrijarha
panteon ( grobnica ) parazitološki p ás, psá ( pseto ) patrijarhalan, patrijarhalna
Panteon ( gradevina u Rimu, u Parizu ) parcijalan , parcijalna pá s , pasa ( pojas ) patrijarhalnost, patrijarhalnošu i
pantomimičar pa řič pasha DL jd. pashi ( žrtva); Pasha (yjerf ) patrijarhalnosti
pantomimički parionica pasié um. od pás; drugo je psic patrijarhat
Pantovčak paripče , paripčeta, zb. paripčad pasijans ( karí.) patrijaršija
panjača ( tip šume ) Paris ( mitska osoba); drugo je Pariz pasioniran ( strastveri) patrijaršijski
panjevčica (gljiva ) pariski i pariški prema Pariz pasivnost, pasivnošu i pasivnosti patriot ( domoljub, rodoljub)
;! i panjič
Parisov prema Paris pasjača patriotizam, patriotizma ( domoljublje,
papatač pariški i pariski; Pariška komuna pasji rodoljublje )
papigica
pá riti (se) (od pára) paska DL jd. paski, G mn. paska , paski patriotski ( domoljubno, rodoljubivó)
Papini, Papinija
páriti (se) (od par) paskal ( fiz.) Patroklo
Pariz ( grád ) pasti , pádném ( srušiti se ) patuljak , patuljka, Vjd. patuljče, N mn.
Papinijev
Parizlija i Parižlija ( Parižanirí) pasti , pásem ( festi trávu ) patuljci, G mn. patuljaka
Papinov; Papinov lonac
Parižanin N mn. Parižani pastirče, pastirčeta, N mn. pastirči č i, zb. patuljčié
papinski pastirčad
Pari žanka DL jd. Parižanki, G mn. Parižanka, paučenje
papinstvo pastirčič
Parižanki paučina
papirič Pari žlija i Parizlija ( Parižanirí) pastiričin paučinast
papirničar parnaski pastiric paučiti se
paprat Ijd. paprati i papraóu parnasovac , parnasovea, Vjd. parnasovče, pastorak , pastorka, Vjd. pastorce, N mn. paučljivost, paučljivošu i paučljivosti
papratnjača G mn. parnasovaca pastorci, G mn. pastoraka paučni
paprenjača parničar pastorce , pastorčeta, zb. pastorčad paučnjak N mn. paučnjaci
papričica parničarev i parničarov pastorčica pauk Vjd. pauče, N mn. pauci i paukovi
Papua Nova Gvineja ( zem.); Nezávisná Država parničarka DL jd. parničarki, G mn. pastrvčica paunče, paunčeta, zb. paunčad
Papua Nova Gvineja (država) parničarka, parničarki pastuh Vjd. pastuše, N mn. pastusi, G mn. paunčič
papuča parničarov i parničarev pastuha
pauničin
papučar parničenje pastuharnica
pan ni č
papučarev i papučarov parničiti se pastušast
paus-papir > pausni papir
papučica parnički i parnični pašanac , pa šanca, Vjd. pašanče, G mn.
pašanaca pauza > Stanka
papučič um. od papučar parnični i parnički Pauzanija
papučki prema Papuk paše , pašeta, zb. pašad
parnjača Pavao, Pavla
pára ( plinovito stanje vodě )
pašic ( pašin sin); Pašié ( prezime )
parobrodié pavečera
paski prema Pag
pára ( novae ) parobrodski Pavičin prema Pavica
paštitak, paštitka N mn. paštitci G mn.
paraboličan, parabolična paroh Vjd. paroše, N mn. parosi pavijan ( majmur í)
paštitaka
parafrastičan, parafrastična parohija patak , patka, Vjd. patku , N mn. patci, G mn. paviljon
Paragvaj; Republika Paragvaj ( država ) parohijski pátáká ( usp. patka) paviljončič
294 295

ii
paviljončina pedesetogodišnji Perušič
pedijatar
paviljončina pe č enica perajica
pedijatar, pedijatra
pavjenčič (bot.) pe čenka DL jd. pečenci, G mn. pečenka, peraški prema Perast
pečenki
pedijatrija
pazdrijen Peraškinja ( žena iz Perasta)
pe čenjak N mn. pečenjaci
pedijatrijski
pazdrjenovina pegaz V jd. Pegaze (mit.) Peraštanin N mn. Peraštani
pazikuéa pe čenjar percepcija
pehar
pa ži (v. puzzle) pe čenjara percipijent G mn. percipijenata
peharčič
pazuho N mn. pazuha, DLI mn. pazusima peč enjarka DLjd. pečenjarci i pečenjarki, perčin
G mn. pečenjarki peharčina
pazušni
pečenjarnica peharnički perec, pereca
pa ženje prema paziti
pečenje peharnik Vjd. peharniče, N mn. peharnici perecar
pa žljiv
pe čiea um. od peča; drugo je pecica pej. krát. za pejorativ perecarev i perecarov
pa žljivost, pažljivošu i pažljivosti perečar
Pe čuh ( madž. Pécs) pejgamber ( poslanik Božji ); Muhamed
pážnja G mn. pážnjá i pažnji pejgamber; Pejgamber ( Muhamed) perečarov i perečarev
Pb znak za olovo pe čurka DL jd. pečurci, G mn. pe čuraka,
pečurka i pečurki pejorativan, pejorativna ( pogrdan) perečič
pčei. krát. za pčelarski pejsaž > krajolik, krajobraz peretac, peretea, N mn. peretci, G mn. peretaca
pčela pečurkast
pejsa žist > perec
pčeiac , pčelca, Vjd. pčelče, G mn. pčelaca pečuški prema Pečuh
peč pejsmejker (srčani stimulator, srčanik ) i perfektivnost, perfektivnošu i perfektivnosti
pčelar pacemaker perfektnost, perfektnošu i perfektnosti
pčelarenje Peč (grád )
pejzaž > pejsaž Peričin prema Perica
pčelarev i pčelarov Pečanin N mn. Peéani (čovjek iz Peci )
Pečanka DL jd. Peéanki, G mn. Pečanki pekinški prema Peking periferijski
pčelarica Pelazgi mn. m. r., Pelazga ( prastanovnici perifrastičan , perifrastična
pčelariti pečar
Grčke ) peribel
pčelarnik N mn. pčelarnici > pčelinjak pečarev i peéarov
pelazgički Periklo
pčelarov i pčelarev pečarica
pečarija
Pelister ( planina u Makedoniji ) perilac, perioca, Vjd. perioče, G mn. perilaca
pčelčev pelivan > perač
pčelica pečarnica
peloponeski period > doba, razdoblje, vrijeme
pčeličin pečarov i pečarev
Peloponez periodičan, periodič na
Pčelič ( selu ) péči, pečem, pecijah i pečah, peci, pekao, pekla,
pekuči Pelješac , Pelješca, Vjd. Pelješe peripatetički
pčelinjak N mn. pčelinjaci Pelješanin N mn. Pelješani ( čovjek s Pelješca) peristaltički
pečiea (mala peč )
pčclinji Pelje ška DL jd. Pelješki, G mn. Pelješki ( žena s perjaničar
pečina
Pd znak za paladij
pečinar
Pelješca) perjanički
pecač pelješki perjanik Vjd. perjaniče, N mn. perjanici
pečinarka DL jd. pečinarki, G mn. pečinarka,
peča (komad, rubac ) pečinarki penzija > mirovina perjaništvo
pečač enje pečinast penzijski > mirovinski perničica
pečal, pečali ( bol, tugá) pečinski penzionát pero ( predmet )
pečalan , pečalna pečki prema Peč; Pecka patrijaršija penzioner > umirovljenik Péro ( imé)
pečalba pečni prema peč penzioni > penzijski perovoda ( poví)
pečalbar pečnica penzionirati > umiroviti persiflaža
pečalbariti pečnjakJVnm. peénjaci penjač personal (osobljé)
pečat pedagogija penjačica peršin
pečatiti, pečačen, pečačeči pedagoški pepelnica ( bot ) Peru , Perua; Republika Peru (država)
pečatni pedantnost , pedantnošu i pedantnosti Pepelnica ( blagdan ) Peruanac, Peruanca, Vjd. Peruanče, G mn.
pečatnik pedesetak , pedesetka, N mn. pedesetci, G mn. pepeljuga DL jd. pepeljuzi Peruanaca
pečatnjak pedesetaka Pepeljuga DL jd. Pepeljugi (ime ) Peruanka DL jd. Peruanki, G mn. Peruanki
pečatorezac , pečatoresca, Vjd. pečatoreše, G pedesetka DL jd. pedesetki, G mn. pedesetaka i pepita tkanina peruanski
mn. pečatorezaca pedesetki > pedesetica perač Peruča ( rijeka)
pe čatorezački pedesetogodišnjak Vjd. pedesetogodišnjače, N peračica Peručko jezero
Pečeneg N mn. Pečenezi mn. pedesetogodišnjaci perački perušica um. od peruška
pečeneški pedesetogodišnji perači ( prid.) Perušič ( zemi)
296 297
Peru šicanin pet-šest pisarnič ki
pettisuéiti

Perušicanin N mn. Perušicani petolistan , petolisna pettisučiti pijuk

Perušičanka DL jd. Perušicanki, G mn. petoljetka DL jd. petoljetci i petoljetki, G mn. pijukati, pijučem , pijuči, pijučuci
Peru šicanki
pf. krát. za perfekt
petoljetaka, petoljetka i petoljetki pijukavac, pijukavea , Vjd. pijukavče, G mn.
perušički
pH-vrijednost
pctoljetni pijukavaca
perutac , perutca, N mn. perutci, G mn. perutaca
pianissimo ( glaz., veoma tihó)
petomjesečni pijun
(egzem ) Pičan, Piéna ( mjesto u Istrí)
petorka DL jd. petorci, G mn. petoraka i petorki pila , píle
perutka DL jd. perutki, G mn. perutaka, piče
petoškolac, petoškolca, Vjd. petoškolče pilac, pilca, Vjd. pilče, G mn. pilaca
perutka i perutki (krilati plod ) pidžama
petoškolka DL jd. petoškolki, G mn. pile, pileta
perz. krát. za perzijski petoškolaka , petoškolka i petoškolki pijača
pijan pileči
Perzej petovjekovan , petovjekovna
pijanac , pijanca, Vjd. pijanče, G mn. pijanaca piličar
Perzija petparački
pijančenje piliči i pilad
Perzijanac , Perzijanca, Vjd. Perzijanče, petpostotan , petpostotna
G mn. Perzijanaca pijančev pilotní prema pilot , stup
petput, pet puta, v. § 142. pilot-projekt > pokusn í projekt
Perzijanka DL jd. Perzijanki, G mn. Perzijanki
Petrarca , Petrarce, Petrarci, Petrarcu pijančevati, pijančujem, pijančujuci ( pijančiti )
perzijski pijančina pilotski ( letačev )
Petrarkin piljarev i piljarov
pesimistič an , pesimistična
petrarkist
pijančiti, pijančim, pijančeči
pesimistič ki pijančovati , pijančujem > pijančevati, pijančiti piljaričin prema piljarica
petrarkistič ki piljarički
pesnica
Petrinjac , Petrinjca, Vjd. Petrinjče, G mn.
pijandura
pesničati se pijaničin prema pijanica piljarov i piljarev
Petrinjaca
pest 1 jd. pěsti i pešu pijanički piljenje prema piliti i piljiti
Petrinjčica (rječica )
pestič ( bot ) pijanino piljiti, piljim ( netremice gledati )
Petrinjka DL jd. Petrinjki, G mn. Petrinjka i
Pešenica i Pešenica pijanist ( glaz., glasovirač ) pinč N mn. pinčevi ( pas )
Petrinjki ( žena iz Petrinje )
pešenički i pešenički pijanistica ping-pong ( stolní tenis )
Petrograd ( pov., Sanktpeterburg )
péta (usp. pěti) pijanistič ki Pinocchio, Pinocchija, 1 jd. Pinocchijem
petrogradski
petača pijanka DL jd. pijanki, G mn. pijanaka i pijanki Pinokijo
petrokemija
pétak , pětka , Vjd. petče, N mn. petci, pijáno ( glazbalo, drugo je pijano, s. r. od pijan) Pinocchijev
petrolej
G mn. petáka; Veliki petak petrolejka DL jd. petrolejci, G mn. petrolejka , i pijanost, pijanošu i pijanosti Pinokijev
pětak , pet áka, N mn. petáci, G mn. petáka petrolejki pijanstvo G mn. pijanstava Pio, Pija, ljd. Pijem
Petar, Petra petrovac ( bot.) pijaster, pijastera ( novae ) pion > pijun
peteljčica Petrovac , Petrovca, Vjd. Petrovče (se/o); pijavica pionir
peteljka DL jd. peteljci, G mn. peteljaka, Bosanski Petrovac pijedestal pionirčič
peteljka i peteljki petrovača pijehati ( teško disati , dahtati ) pionirka DL jd. pionirki, G mn. pionirka i pionirki
peteročlan i petočlan petrovački prema Petrovac i Petrovci Pijemont ( pokr. u Italiji ) pionirkin
pěti, pětá , pétó (usp. péta) Petrova gora ( planina), Petrova Gora ( selo )
'
Pijemontez Vjd. Pijemontezu pipničar
petič ní Petrovaradinac, Petrovaradinca, Vjd. pijemontski pipničarev i pipni čarov
petljanac, petljanca, Vjd. petljanče, Petrovaradinče pijenje prema piti pipničarstvo
G mn. petljanaca Petrovaradinka DL jd. Petrovaradinki, G mn. piratski ( gusarski )
pijesak , pijeska, N mn. pijesci; Han Pijesak
petnaest (15 ) Petrovaradinka i Petrovaradinki ( gradič ) pire, pirea; pire-krumpir
petnaesti (15 .) Petrovci, Petrovača, mn. m. r. ( selo) pijetao, pijetla, N mn. pijetli i pijetlovi Pireneji, Pireneja ( mn. m. r ), G mn. Pireneja,
petnaestica Petrovčanka DL jd. Petrovčanki, G mn. D mn. Pirenejima
pijetet
petnaestina ( 1 / 15 ) Petrovčanka i Petrovčanki pijetlov pirenejski; Pirenejski poluotok
petnaestodnevni petrovčica Pijev prema Pio pirotehničar
petnaestogodišnji Petrovdan > Petrovo pirotehnički
pijevac, pijevca , Vjd. pijevče, G mn. pijevaca
petnaestogodišnjica petrovski prema Petrovo pijevčev pirueta
petnaestorica petsto (500) pisac , pisca, Vjd. piše, G mn. pisaca
pijevčiti se, pijevčim se, pijevčeči se ( ponašati
petoč lan i peteročlan petstogodišnji se kao pijevac ) pisač
petogodišnji petstogodišnjica pijevnica pisarčič
petogodišnjica petstoti (500.) pijucati pisaričin
petokolona štvo pet- šest pijuckati pisarnički
298 299
piskavost pjcšarica pješarka plašljivčev

piskavost, piskavošu i piskavosti pjenica pješarka DL jd. pješarki, G mn. pješarka i plačalac , plačaoca, Vjd. plačaoče, N mn.
piskutati, piskučem , piskučuči pjenišnik Vjd. pjenišniče pješarki ( ptica ) plačaoci, G mn. plačalaca
pišev pjeniti , pjeneói pješenik ( geol .) > pješenjak pla čanje
pištoljčič pjenušac , pjenu šca pješenjački placatí , plačam
pi štoljčina pjenušati se pješenjak N mn. pješenjaci placen prema platiti
pištoljič pjenušav pješina plač enica
pitač pjenušavost , pjenušavošu i pjenušavosti pješice plačenički
pitačica pjenušiti se pješke placenik Vjd. plačeniče, N mn. plačenici
Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin poučak pjes. krát. za pjesnički pjetlič plačevni > platní
pitagorist pjesan , pjesni ( zast., pjesma) pjév plačíca
pitagorovac, pitagorovca, Vjd. pitagorovče pjcsanca ( zast., pjesmica) pjevač plagijat
pitalac, pitaoca, Vjd. pitaoče, G mn. pitalaca pjeskar pjevačev plagijator
pitati , pit á m ( hraniti ) pjeskarica pjevačica plah
pítati, pitám ( postavljati pitanje ) pjeskarnica pjeva čki plahost , plahošu i plahosti
piti, pijem, pijah, pij, pio, pila, pijen , pijuči pjeskarski pjevalište plahovati, plahujem, plahujuči
Pitcairn ( otok ) pjeskavica ( bot ) plahovit
pjevalo
pitkost, pitkošu i pitkosti pjeskovit pl áhta G mn. pláhtá i plahti
pjevanka DL jd. pjevanci, G mn. pjevanaka ,
pitomac, pitomca, Vjd. pitomce, G mn. pitomaca pjeskovitost, pjeskovitošcu i pjeskovitosti pjevanka i pjevanki plahtica
Pitoma ča pjeskulja pjevanje plakát N mn. plakáti
pitomački prema pitomac i Pitomača pjeskuša pjevati, pjevam, pjevajuči plákati, pláčem, pláči, pláčúci ( liti suze )
pitomčev pjesma G mn. pjesama plákati, pláčem, pláčuči ( ispirati, močiti )
pjevčič
pitomičin prema pitomica pjesmarica plamčenje prema plamtjeti
pjevčina
pitomost, pitomošcu i pitomosti pjesmica pjevčji plameč ak , plame čka , Vjd. plamečku, N mn.
pivdžija ( pivopija ) pjesmotvor
pjevica plamečci
pivničar pjesmotvorac , pjesmotvorca, Vjd. plamenčič
pjevidrug Vjd. pjevidru že, N mn. pjevidruzi
pivničarev i pivničarov pjesmotvorče, G mn. pjesmotvoraca plamenjač a
pjesnički pjevnuti
pivničarstvo piamič ak , plamička, Vjd. plamičku, N mn.
pjesnik Vjd. pjesniče, N mn. pjesnici pjevuckati
pivnički plamičci, G mn. plamičaka
pjesnikinja pjevucnuti
pivopija plamtjeti, plamtim, plamcah, plamtio,
pjevušiti, pjevušim , pjevu šeci
pivotočje pjesnikinjin plamtjela, plamteéi
pizza pjesnikov pježica i pjegica planetarij
pizzerija pjenišnik ( bot.) plač , pláča , pláčem planetoid
pjan > pijan pjesništvo plač an , plačna planetski
pjega DL jd. pjegi i pjezi, G mn. pjégá pjestinja (dadilja, njegovateljica) plač evan , plačevna planinčica
pjegast pjestovati , pjestujem (njegovati ) plačidrug V jd. plačidru že, N mn. plačidruzi piastak , plaska, N mn. plasci, G mn. plastaka >
pjegav pješac , pješca ( zast., pješak ) plačinjati plastič
pjegavac, pjegavca, Vjd. pjegavče, G mn. pješačiti, pješačim, pješačeči plačkav > plačljiv plastičan , plastična
pjegavaca pješački plačko plastičnost, plastičnošu i plastičnosti
pjegavica pješadija > pješaštvo plačkunjiti plastic
pjegaviti pješak Vjd. pješače, N mn. pješaci plačkunjav > plačljiv plastiti, plastim, plašen
pjegavljenje prema pjegaviti pješakov plačljiv Flašanin N mn. Plašani ( čovjek iz Plaškoga)
pjegavost , pjegavošcu i pjegavosti pješaštveni plačljivac, plačljivca, Vjd. pla čljivče, G mn. Plašanka DL jd. Plašanki , G mn. Plašanki
pjegica i pježica pješaštvo plačljivaca ( žena iz Plaškoga)
pjehe > pješice pješan plačljivica plaše prema plast
pjena G mn. pjéná pješanica plačljivko piašenje prema plastiti
pjenav pješanikiVmn. pješanici plačljivo Plaški, Plaškoga ( selo )
pjenavac, pjenavca, Vjd. pjenavče pješara plačljivost, plačljivošu i plačljivosti plašljivče Vjd. od plašljivac
pjenast pješarica ( pčelá) plača plašljivčev

300 301
 plašljivičin
IF plivačica pobijediti
plivač

plašljivičin plesačev plivačica pljenitelj

plašljivost, plašljivošu i plašljivosti plesačica plivač ki pljesak , pljeska
plaštič plesač ki plivači ( prid ) pljeskati, plješem i pljeskam, plješi i pljeskaj,
platac , platca, Vjd. platče, N mn. plátci, G mn. plesti, pletem, pleo, plela , pletuči Plivin prema „Pliva” plješcuči i pljeskajuči
plataca; jamac platac G jd. jamca platca Plešivica ( gora kraj Samoborá) plivski prema Pliva; Plivsko jezero pljeskavica
platčev pletač ploča; spomen-ploča pljesniv
platina (znak Pt) pletačev pločar pljesnivjeti, pljesnivim, pljesnivio, pljesnivjela,
platinski pločara pljesniveči
pletačica
platiti, platím, placen ploč ast pljesnivljenje
pleta čki
plativost, plativošu i plativosti Ploče ( gradič ) pljesnivost , pljesnivošóu i pljesnivosti
pletac í ( pridpletací stroj )
platni prema platiti i plača pločica pljesnoča
pletenjača
plato, platoa, N mn. platoi Pleterničanin N mn. Pleterničani pločnik N mn. pločnici pljesnuti
plavčica Pleterničanka DL jd. Pleterničanki, G mn. plodič plješa
plavičast Pleterničanka i Pleterničanki plodnič ki prema plodnica Plješevica ( gora u Lič i )
pláviti, plávim (Lonja plaví ), plavila je pleternič ki plodnost, plodnošu i plodnosti pljeti, plijevem > plijeviti
pláviti , plávim, plávila (činiti plaví m) plf. krát. za pluskvamperfekt plodenje prema ploditi pljetva
pl ávjeti, plávim, plavio, plavjela ( postajatiplav ) pličina i pliéina plolia DL jd. plohi pljeva
plávljěnjeprema pláviti i plávjeti plicak N mn. pličaci plosan , plošná pljevač
plávljěnje prema pl áviti pliéi komp. od plitak ploštimice pljevačica
plavojčica pliéina i pličina plotic pljevaljskiprema Pljevlja
plavoča plijen N mn. pljenovi plovidba G mn. plovidaba, plovidba i plovidbi pljevidba G mn. pljevidaba, pljevidba i pljevidbi
plavojka DL jd. plavojci i plavojki, G mn. plijenak , plijenka, N mn. plijenci, plovuéac , plovučca pljevika
G mn. plijenaka plúča, plúčá ( mn. s. r., med. i jd:. desno pluče, Pljevlja , Pljevalja, Pljevljima ( mn. s. r., grád)
1! plavojaka, plavojka i plavojki
plavojkin
plavook
plijeniti , plijenim , plijenjen, plijeneéi
plijenor ( zool.)
lijevo pluče)
plučaš
Pljevljak Vjd. Pljevljače, N mn. Pljevljaci
Pljevljanka DL jd. Pljevljanki, G mn.
plazmatičan, plazmatična plijenorka ( zool ) ' plučašica Pljevljanka i Pljevljanki
plazmodij plijesan , plijesni, Ijd. plijesni i pliješnju plucevina pljevurina
pla ženje prema plaziti plijeviti , plijevim, plijevljen ( odstranjivati plucica mn. s. r. pljúsak, pljuska, N mn. pljúskovi i pljňsci,
plebejac, plebejca, Vjd. plebejče, G mn. korov ) plucni G mn. plj ůskčvá i pljůsák á
plebejaca ( pučanin) plijevljenje i
plucnica pljuska , plj ůskě, D jd. pljňsci , G mn. pljůsák á i
plebejčev plijevnja plučnina plj ůski
plebejka DL jd. plebejki, G mn. plebejaka, Plinije Mládi plučnjak pljuštati, pljuštim
plebejka i plebejki ( pučanka) plinomjer plus -pol pljuvač
plebs, plebsa ( puk ) pliocen ( geol.) plus-vodič pljuvač ka DL jd. pljuvački, G mn. pljuvački i
pleéa plitak , plitka; komp. pliči plutača pljuvačaka
plečaš plitičara plutajuči ( prid., plutajuč i prsten) pljuvačnica
plečat plitičast plutokracija Pm znak za prometij
ple éatost , plečatošu i ple čatosti plitkoéa plutokratski pneumatičan, pneumatična
plece G jd. plěča, N mn. plěca i pleci, G mn. plitkost, plitkošu i plitkosti plutonij ( znak Pu) po ( prij.)
pléčá i pleci, DLI mn. plecíma plitkoumnik Vjd. plitkoumniče, N mn. plutonijski pó > pol ( polovica)
pleéka G mn. plečaka i plečki plitkoumnici Po, Poa (rijeka u Italiji ) > Pad
!; 1 plecni plitkoumnost , plitkoumnošu i plitkoumnosti
pluvijal
pljačka DL jd. pljački, G mn. pljački i pljačaka Po znak za polonij
pledoaje , pledoajea, N mn. pledoajei plitvičkiprema Plitvice, Plitvička jezera pljačka š pobačaj
( jezera) -, Plitvička Jezera, Plitvički pobačen prema pobaciti
plemenština pljačkašica
Ljeskovac ( sela) pobauč ke
plemič pljačkaški
Pliva ( rijeka', tvornica; kad ne bi bilo potpuno pobijač
plemiéki jasno da je riječ o tvornici, i „Pliva” , v. § pljačkati, pljačkam
pleonastičan , pleonastična 244. i 273.) pljenidba G mn. pljenidaba, pljenidba i pobijati
plesač plivač pljenidbi pobijediti, pobijedim, pobijeden, pobijediv(ši)

302 303
 pobijeliti

pobijeliti, pobijelim, pobijelio, pobijelila, pobrježje i pobriježje

početak
T početi

početi, počnem, počni, počeh, počeo, počela, podastirač

Podgrade

pobijeljen ( učiniti bijelim) pobrstiti, pobršten počet, počev(ši) podastrijeti, podastrem, podastrijeh, podastrije,
pobijeljeti, pobijelim , pobijelio, pobijeljela pobuditi, pobuden početkati podastri, podastro, podastrla, podastrt,
( postati bijel ) podastrijev(ši), podastrv(ši)
pobudivati, pobudujem, pobudujuči početní
pobilježiti l podašnost, podašnošu i podašnosti
pobunjenič ki početničin prema početnica
pobirač podatak , podatka , N mn. podatci, G mn.
pobunjenik Vjd. pobunjeniče, N mn. početnički
pobiti , pobijem, pobíjen podataka
pobunjenici početní k Vjd. početniče, N mn. početnici
pobjeéi, pobjegnem, pobjegni, pobjegoh, pocigančiti podatljivost, podatljivošu i podatljivosti
pobježe, pobjegao, pobjegla, pobjegav(ši)
početništvo
podatnost, podatnošé u i podatnosti
póbjeda G mn. póbjědá
pocijepanost, pocijepanošu i pocijepanosti početveronoškc
poda ždjeti, poda ždi, podaždio, poda ždjela,
pobjedan , pobjedna
pocijepati, pocijepam, pocijepan početverostručenje
podaždjev(ši)
pocinčati početverostručiti
pobjeditelj i podbačaj
pocjepkanost, pocjepkanošu i pocjepkanosti počinak , počinka, N mn. počinci, G mn.
pobjediteljica počinaka podbadač
pocjepkati
pobjedljiv
počinitelj podbadački
pocrniti, pocrnim , pocrnjen, pocrnila ,
pobjednica pocrniv(ši) ( učiniti crnirr
í) počiniteljica podbijač
pobjedničin podbiti, podbijem
pocrnjeti, pocrnim , pocrnio, pocrnjela, počiniti
pobjednič ki podbjel ( bot )
pocrnjev(ši) ( postati crri) počinuti
pobjednik Vjd. pobjedniče, N mn. pobjednici pocrveniti , pocrvenim , pocrvenjen, pocrvenila, počinjač podbočiti
pobjedništvo G mn. pobjedništava pocrveniv(ši) ( učiniti crvenim ) poč injanje podbogom ( prii )
pobjedivati, pobjedujem, pobjedujuci pocrvenjeti, pocrvenim, pocrvenio, podbosti, podbodem
póčinjati, póčinjém ( ns. prema početi)
pobjegljiv pocrvenjela , pocrvenjev(ši) ( postati crver
í) počí njati , póčinjám , ( ns. prema počiniti) podbradak , podbratka, N mn. podbradci,
if pobjegnuti počadaviti, počadavim , počadavila ( učiniti G mn. podbradaka
počí st
pobjegulja čadavim ) podbrježje i podbriježje
počistiti, počistí m, počišen
m pobjesnjeti, pobjesnim , pobjesnio, pobjesnjela,
pobjesnjev(ši)
počadavjeti, počadavim, počadavjela ( postati
čadav) Počitelj ( zem )
počiteljski
podbuhao , podbuhla
podbuhlost , podbuhlošcu i podbuhlosti
poblijed komp. pobljedi počaditi podbuhnuti
počakaviti, počakavljen počivališni
poblijediti, poblijedim , poblijeden, poblijedio, podcijeniti, podcijenim, podcijenjen,
poblijedila ( učiniti blijedim) počarkati se počivalište
podcijeniv(ši)
počivalo
poblijedjeti, poblijedim, poblijedio, poblijedjela počasni podcikivati, podcikujem, podcikujuói
( postati blijed ) počivaljka DL jd. poč ivaljci, G mn. počivaljka i
poč asnica ( pjesma upočasí ) podciknuti
pobl íže ( prii , on to zna pobl íže) počivaljki
poč ast podcjenjivati , podcjenjujem , podcjenjujuči
pobljedi komp. od poblijed počivanje
počastan , počasna Podcrkavlje ( selo )
pobočan , pobočná počivati
počastiti , počastim , počašen počivka DL jd. počivci, G mn. počivaka i podcrkavački prema Podcrkavlje
pobočke I
počašivati, počašujem, počašujuči počivki > počinak podcrtati
pobočnica poček N mn. počeci (v. početak) podcrtavati
počovječiti
pobočnici n počekati podčasnički
počupati
pobočnički poč elo podčasnik Vjd. podčasniče, N mn. pod časnici
počurlin ( zool )
pobočník Vjd. pobočnice, N mn. pobočnici počem ( vez., pokr., pošto ) podčiniti
počuti, počujem
pobogu ( prii ) poč eprkati podčinjavati
počenje prema potiti se
pobolijevati, pobolijevam, pobolijevajuči poč erupati podčinjenost, podčinjenošu i podčinjenosti
poči, podem, podi, podoh, pode, pošao, pošla,
pobornički
I pohosti , pobodem
počest komp. počeši
počesto
pošav(ši)
poéudan, počudna
poddijalekt
poddakoni subdakon
poboži čni počešati počutjeti, počutim, počucen > osjetiti podebeo, podebcla; komp. podeblji
pobožnjački počeše podalek komp. podalji Podgorač ( selo)
pobožnjak Vjd. pobožnjače, N mn. pobožnjaci poč e škati podalje ( prii ) podgovarač
pobratiti, pobratim, pobračen poč e šljati podanički podgovarač ica
pobrde početak , početka, N mn. početci, G mn. podaništvo podgrade
pobrjeguša početaka podao, podlá Podgrade ( selo)

304 305
 podgradivati podno šljivost
f podno žac podudarnost

podgradivati, podgradujem, podgradujuči podlivati > podlijevati

podgrijati , podgrijem podnožac , podnošca, N mn. podnošci, G mn. podsječi, podsiječem, podsijeci, podsjekao,
podlivnja ča ( bot ) podsjekla, podsječen, podsjekav (ši);
podgrijavati podnožaca
podlost, podlošu i podlosti podsjeéen je prema podsjetiti
podgristi , podgrizem podnožak , podno žka, N mn. podnošci, G mn.
podložak , podloška, N mn. podlošci, G mn. . podnožaka podsjedatelj
podgrlac , podgrlca (Jamica pod grlom) podložaka podsjedati
podnožje
podgrtati, podgrčem, podgrčuči podložni č ki podsjek
Podhum {selo) i Pothum
podobnost, podobnošu i podobnosti
podložništvo podsjesti, podsjednem
podi č iti se
podobrano ( prill)
podložnost , podložnošu i podložnosti podsjetiti , podsjetim, podsječen; podsječen je
pódič i , podignem podočjc
podljevnjak Nmn. podljevnjaci (vrsta mlina) prema podsječi
pódiči, podidem podočni
podmáčí , podmaknem, podmakni, podmakoh, podsjetnica
podignuče podočnjak N mn. podočnjaci
podmače, podmakao, podmakla , podsjetnik Vjd. podsjetniče, N mn. podsjetnici
podij podmakav(ši) pododjeljak , pododjcljka, Ař mn. pododjeljci, G
mn. pododjeljaka podsmijavati se
podijeliti , podijelim , podijeljen , podijeliv(ši) podmetač podsmijch i podsmjeh, N mn. podsmijesi
podijcl[jcnost, podijeljenošu i podijeljenosti podmetač ki
pododsjek N mn. pododsjeci, G mn. pododsjeka
podsmjehivati se
podijcvati podmetak , podmetka, N mn. podmetci , G mn.
podojiti, podojím, podojí
podsmjehnuti se
podivlja č iti se podmetaka podomačiti se
podsmješljiv
podizač podmetati , podmeéem, podmečuči podosta ( prii.)
podstanar
podjačati podmicati, podmičem, podmičuči Podravac , Podravca , Vjd. Podravče, G mn.
Podravaca podstanarev z podstanarov
podjarivač podmičenik Vjd. podmiéeniče, podstanarka DL jd. podstanarki , G mn.
N mn. podmičenici, G mn. podmičenika Podravka DL jd. Podravki, G mn. Podravaka i
podjarmljivač Podravki podstanarka i podstanarki
podjednak podmičivač podstanarov z podstanarev
podmičivački
podravski; Novigrad Podravski, Podravske
podjela G mn. podjela Sesvete podstava
podjeljenik V jd. podjeljeniče, N mn. podmičivanje podstavak
podrazumijevati
podjeljenici podmičivati, podmič ujem , podmió ujuči podstaviti
podrazumjeti , podrazumijem , podrazumio,
podjeljenje podmititi, podmitim, podmičen podrazumjela, podrazumjev(ši) podstrešje
podjeljivati, podjeljujem, podjeljujuci podmitljivost, podmitljivošu i podmitljivosti podredenost, podredenošu i podredenosti podstriči , podstrižem, podstrizi, podstrigoh,

-if
podjenuti podmjestiti, podmjestim, podmješten podstri že, podstrigao, podstrigla ,
podredivati, podredujem, podredujuči podstri žen , podstrigav(ši)
podjetinjiti podmje štanje podrhtati , podrhčem i podrhtim , podrh é i i
podlačev podstubište ( prostor ispod stuba)
podmladak > pomladak podrhti
podlačina podsudac , podsudca, Vjd. podsudče, N mn.
>
podmornič ki podrhtavati , podrhtavam podsudci, G mn. podsudaca
podlački podmukao, podmukla podrijemati , podrijemam i podrijemljem podsuknja
podlaktični podmuklost, podmuklošéu i podmuklosti podrijetlo Podsused (mjesto kraj Zagrebá)
: '] ] Podlapača ( selo ) podnapiti se , podnapijem se podrobak , podropka, N mn. podropci, G mn. podsvijest / /d. podsvijesti z podsviješu
podlapački prema Podlapac i Podlapača podnarednič ki podrobaka podsvjestan , podsvjesna
podlaštvo G mn. podlaštava, prema podlac podnarednik Vjd. podnaredniče, N mn. podrška DL jd. podršci > potpora, pomoč podšav, podšava
podtéci, podlegnem, podlegni, podlegoh, podnarednici područan , područna pod šišati
li podleže, podlegao, podlegla, podlegav(ši)
podletjeti, podletim , podletio, podletjela,
podnašati područje podšiti, pod šijem
podne, podneva, prije podne ( prije 12 sáti ), podru žnič ki podšivati
podletjev(ši) prijepodne (dio daná), v. § 120. podsadit í , podsad í m, podsaden podtajnič ki
podlijeganjc podnijeti, podnesem, podnesi, podnijeh , i podsadivati , podsadujem, podsadujuéi podtajnik N mn. podtajnici
podlijegati, podliježem podnije, podnio, podnijela, podnijev(ši), podsekretar > podtajnik podtekst
podlijetanje podnesav(ši)
podsekretarev i podsekretarov ( podtajnikov ) podtlačni
podlijetati , podliječem, podlije č i, podlijeéuči podnipošto ( prii )
podsekretarski > podtajnički podtlak
podlijcvanje podno ( prijj
podlijevati podsijati, podsijem, podšij Podturen ( selo)
podnosilac , podnosioca, Vjd. podnosioče,
podlistak , podliska, N mn. podlisci, G mn. N mn. podnosioci, G mn. podnosilaca podsijecanje podučavati ( instruirati, drugo je poučavati)
podlistaka podnošljiv podsijecati, podsijecam , podsijecan , podučiti
;
podliti, podlijem podsijecajuči podudarnost, podudarnošu i podudarnosti
podnošljivost, podnošljivošcu i podnošljivosti
podsječati ( geom. je sukladnost)
306
307
 podugačak pognutost
T pognječiti poimati

poduga čak , podugačka podvrtati , podvrčem, podvrói, podvrčuči pognječiti pohabati > istrošiti, iznositi
poduka DL poduci (instrukcija, drugo je pouka) podvuči, podvučem, podvučen pogodak , pogotka, N mn. pogodci, G mn. pohadač
podulje podzidak , podzitka, mn. podzitci, podzidaka pogodaka pohadati
Podunavac , Podunavca , Vjd. Podunavče, podzidivati, podzidujem, podzidujuci pogodba G mn. pogodaba i pogodbi pohajdučiti se
G mn. Podunavaca podžariti pogodnost, pogodnošé u i pogodnosti pohapsiti, pohapsim, pohapšen > pouhičivati
Podunavka DL jd. Podunavki, G mn. pod ždrijelni pogonič > gonič poharati
Podunavka i Podunavki
podžeč i, pod žežem , pod žezi, pod žegoh, pogorijevanje poharčiti ( potrošiti)
Podunavlje pod žeže, pod žegao, pod žegla, pod žežen ,
podunavski
pogorijevati pohitati, pohitam ( požuriti, pobacati )
pod žegav(ši) pogorjelac, pogorjelca, Vjd. pogorjelče
podupirač ( potporanj) pohitjeti, pohitim, pohitjeh, pohitio, pohitjela,
pod želudnjača pogorjeti , pogorim, pogorio, pogorjela, pohitjev(ši) ( požuriti )
poduprijeti , poduprem, poduprijeh , podupri, pod želudnja čni pogorjev(ši)
podupro, poduprla, poduprt, poduprv(ši) i pohladan , pohladna
pod žeti , pod žanjem pogospoditi se, pogospodim se, pogospoden pohlaptati , pohlapčem, pohlapčuci
poduprijev(ši)
podžupan pogostiti, pogostim, pogošen pohlepa
poduzeče
podačiti se pogotovo i pogotovu pohlepan , pohlepna
poduzetnički
poduzetnik Vjd. poduzetniče, N mn.
podenje prema poditi pogranični pohlepnica
poduzetnici podipati pogrbljenost, pogrbljenošcu i pogrbljenosti pohlcpnič in
poduzetnost, poduzetnošu i poduzetnosti podoniti pogrčiti ( učiniti Grkorri) pohlcpnik Vjd. pohlepniče, N mn. pohlepnici
poduzimač poema pogr. krát. za pogrdno pohlepnost , pohlepnošóu i pohlepnosti
! .
poduže poen (bod) pogrditi, pogrdim, pogrdio, pogrdila, pogrden, pohod
podvadati poenta pogrdiv(ši) (učiniti grdnim, nagrditi, pohoditi
poentirati osramotiti )
podvaljivač pohodni
poet(a) ( pjesnik ) pogrdjeti, pogrdim, pogrdio, pogrdjela,
podvaljivač ki pogrdjev(ši) ( postáli grdan, ružari) pohota
po dvaput i po dva puta, v. § 135. poetičan , poetična pohotan , pohotna
poetič nost, poetičnošéu i poetičnosti pogrdivanje
půdvesti, podvedem, usp. d óvesti , dovedem pogrdivati, pogrdujem, pogrdujuói pohotljiv
pódvesti, podvezem, usp. dóvesti, dovězěm poetika DL jd. poetici pohotljivac, pohotljivca, Vjd. pohotljivče,
pogrebnič ki
pódvěsti , podvézěm, usp. dóvesti, dovézěm poetizacija G mn. pohotljivaca
pogrepsti, pogrebem
t ul ! podviti, podvijem poetizirati pohotijivica

iij podvlač enje

podvlačiti
podvlastiti, podvlašten
poetski ( pjesnički )
poezija ( pjesništvo)
poga ča
pogrijati, pogrijem
pogrijavati
pogrije šiti , pogriješim
pogristi, pogrizem
pohotljivost, pohotljivošu i pohotljivosti
pohotnost, pohotnošu i pohotnosti
pohrana
podvoda č > svodnik, závodn í k pogačiea pohraniti, pohran í m , pohranjen
pogrje šan , pogrješna
podvodač ica > svodilja pogadač pohranjivati, pohranjujem , pohranjujuéi
pogrješiv
podvodenje prema podvoditi pogadačica pohrdati
i pogrjcšivanje
podvojenost , podvojenošu i podvojenosti pogadački pohrliti
pogrješivati
podvojiti , podvojim, podvoj pogadati pohrskati
á podvoljčič poganč ina prema poganac
pogrješivost, pogrješivošéu i pogrješivosti
pogrješka DL jd. pogrješci, G mn. pogrješaka
pohrvačivati , pohrvačujem , pohrvačujuči
podvoljčina pogdjegdje pohrvati se
pogrjc šljiv
pohrvatiti , pohrvatim, pohrvačen
: ífi
podvorničin prema podvornica pogdjckad > pokatkad
pogrješljivost, pogrješljivošu i pogrješljivosti
podvornički pogdjetko pohuliti, pohulim , pohuljen
í! pogrješnost, pogrješnošcu i pogrješnosti
podvostručavati, podvostručavam pogdjekoji i po gdjekoji pohumlje
N podvostručiti pogibao, pogibli, Ijd. pogibli i pogiblju ,
G mn. pogibli
pogristi, pogrizem
pogrmjeti, pogrmim, pogrmio, pogrmjela,
pohvala
podvrač ati prema podvratiti pogrmjev(ši) pohvalan , pohvalna
podvratak , podvratka, N mn. podvratci, pogibija pohvaliti , pohvalim, pohvaljen
pogrubiti , pogrubim, pogrubio, pogrubila,
G mn. podvrataka poglavaričin prema poglavarica pogrubljen, pogrubiv(ši) (učiniti grubim ) pohvainica
podvréi, podvrgnem, podvrgni, podvrgoh, poglavičin prema poglavica pogrubjeti , pogrubim, pogrubio, pogrubjela, pohvaljivati , pohvaljujem, pohvaljujuci
podvrže, podvrgao, podvrgla, podvrgnut, poglavički pogrubjev(ši) ( postati grub) pohvatati
podvrgav(ši), podvrgnuv(ši) pognojiti, pognojim , pognoj pogubnost , pogubnošcu i pogubnosti poimanje
podvrgnuče pognutost, pognutošcu i pognutosti pogurenost, pogurenošu i pogurenosti poimati, poimam i poimljem
308 309
 poimence pokretnost pokrhati poliptih

poimence pojeftinjivati, pojeftinjujem, pojeftinjujuči pokrhati, pokrham polá rn í; polarni krug, polarno svjetlo, Polarno
poimenice > poimence pojiti pokriče more, Polárná zvijezda ( Polarnica)
poimeničan, poimenična pojmiti pokrijepiti, pokrijepim, pokrijepljen Polarnica
poimeničavati pojmljiv pokriti, pokrijem polarnik ( polarni krug )
poimeničiti pojil na č it í pokrivač polazak, poláská, N mn. polasci, G mn.
polazaka
poisijecati, poisijecam pokadšto pokrivački
poiskakati, poiskačemo pokajnički póleéi , polegnem, polegni, polezi, polegoh,
pokrivalac, pokrivaoca, Vjd. pokrivaoče, poleže, polegao, polegla, polegnut,
poiskati, poištem i poišcem pokasno G mn. pokrivalaca
polegav(ši) ( polegnuti)
poispadati pokatkad pokrivalački pdlěci, poležem
poispoklanjati pokatoličiti pokrivenost, pokrivenošu i pokrivenosti pole čke ( poledice)
poispravljati pokazivač pokrjepa poledice ( prii )
poisprekidati pokazivački pokrjepljenje poledina
poisprelamati pokčeriti pokrjepljivati , pokrjepljujem, pokrjepljujuči polemičan , polemična
poispremetati, poispremecem, poispremecuči pokčerka pokročiti polemičar
poispremje štati, poispremještam pokipjeti, pokipi, pokipio, pokipjela, pokrojiti polemički
poisprepletati, poispreplecem, poispreplečuči pokipjev(ši) pokrotiti, pokrotim, pokročen poletarac , poletarca, Vjd. poletarče, G mn.
poispresijecati, poispresijecam poklečke pokrovčič poletaraca
poisprevrtati, poisprevrčem, poisprevrčuči pokleknuceprema pokleknuti pokrstiti, pokrstim, pokršten poletarče, poletarčeta, zb. poletarčad
poistovječ enje prema poistovjetiti poklic > poklik pokrštavati ím, poletio, poletjela, poletjev(ši)
poletjeti, polet
poistovjeéivati, poistovječujem, poistovječujuói poklonički pokrštenica poliamid
poistovjetiti, poistovjetim, poistovječen pokloništvo pokrštenje poliandrija ( mnogomuštvó)
i poizbliže poklopčic pokrupno ( prii , alt po krupno kamenje) policajac , policajca, Vjd. policajče, G mn.
poizdaleka pokoji i po kóji, v. § 129. pokučar policajaca
poizdalje pokoji put (katkad , prema po kóji put to vec pokuéarac, pokučarca , Vjd. pokučarče, policajčev

:
1 poizrazbolijevati se, poizrazbolijevamo se
poizrazdjeljivati, poizrazdjeljujem,
govorim), v. § 132.
pokojničin prema pokojnica
G mn. pokuéaraca
pokucarčev
policija
policijski
poizrazdjeljujuci pokojnički pokucarica policist
pojac, pojca, Vjd. pojče, G mn. pojaca > pjevač pokolčiti pokučaričin poličica um. od polica
pojačaj pokoijenje > nara štaj pokucariti polic
pojačajan, pojačajna pokornički pokučarski polični
pojačalo pokornost , pokornošcu i pokornosti pokucstvo poliedar, poliedra
il : pojačanje pokosnični prema pokosnica pokuhati poli ťonijski
pojačati pokožični pokunjenost, pokunjenošu i pokunjenosti polihistor ( sveznadar, sveznalica )
pojačavanje pokr. krát. za pokrajina, pokrajinski pokupski polijegati, poliježem
pojačavati pokracenje prema pokratiti Pokupsko, Pokupskoga ( selo ) polijen ( pomalo lijen )
pojahati , pojašem pokraci pokurjačiti polijep
pojasič pokračivati , pokracujem, pokračujuci pokvarenjakovič polijepiti, polijepim , polijepljen
pojatak , pojatka, N mn. pojatci, G mn. pojataka pokraj ( prij•) pokvarljivost, pokvarljivošu i pokvarljivosti polijetanje
po jedan pokrajina pol ( polovica) polijetati, polijecem, poliječuci
po jedanput pokratak , pokratka; komp. pokraci pol, póla ( krajnja točká)\ Sjeverni pol, Južni pol polijevanje
pojedinac , pojedinca, Vjd. pojedinče, G mn. pokratiti, pokratim, pokračen ( zem ) sjeverni pol, ju žni pol ( na magnetu ), polijevati
pojedinaca pokrečiti plus-pol, minus-pol polinez . krát. za polinezijski
pojedinačan , pojedinačna pokretač polagač Polinezija
pojedinačnost, pojedinačnošcu i pojedinačnosti pokretačica polagačica polinezijski
pojedinost, pojedinošu i pojedinosti pokretački polako Polinežanin N mn. Polinežani
po jednom pokretati , pokrečem, pokrečuči polapskiprema Polablje; Polapski Slaveni Polinežanka DL jd. Polinežanki, G mn.
pojeftiniti pokretljivost, pokretljivošcu i pokretljivosti polarizacija Polinežanka i Polinežanki
pojeftinjenje pokretnost, pokretnošcu i pokretnosti polarizacijski poliptih N mn. poliptisi

310 311
 politehničar pomičnost pomijenjati poni

politehničar poljič ki prema Poljica; Poljički statut ( pov ) pomijenjati pomračenost, pomračenošu i pomračenosti
poiitehnički poljodjelac , poljodjelca, Vjd. poljodjelče, pomiješati, pomiješam, pomiješaj, pomiješao, pomrač enje; pomračenje uma
političar G mn. poljodjelaca pomiješan, pomiješav(ši) pomračiti
političarev i političarov poljodjelč ev pomiljeti, pomilim, pomilio, pomiljela, pomrčanje
političarka DL jd. političarki, G mn. političarki poljodjelka DLjd. poljodjelki, G mn. pomiljev(ši) pomrčati
političarov i političarev poljodjelki pomisao, pomisli, Ijd. pomisli i pomišlju pomrčina; pomrčina Sunca
politički poljodjelski pomisliti, pomislim, pomišljen pomrčiti (učiniti tamní m, mrkini)
politra G mn. politara (boč a od póla litre) poljodjelstvo G mn. poljodjelstava pomišljaj pomrijeti , pomre, aor. pomrije; pomro, pomrla,
polnoč > ponoc poljoprivreda pomišljati pomrv(ši)
polnočka i ponočka, DL jd. polnoéki, G mn. poljoprivredni pomjediti, pomjedim, pomjeden ( prevuč i , pomučan, pomučna ( prilično mučar í)
okovati mjeduj, drugo je pomediti pomučati, pomučim
polnočki Poljska DL jd. Poljskoj; Republika Poljska
polokati, poločem ( država) pomjer > pomak pomučiti se
poljski prema polje i Poljska pomjerati > pomicati, kretati pomučenost, pomučenošcu i pomučenosti
polonij (znak Po)
polonijski poljubac, poljupca, Vjd. poljupče, G mn. pomjeriti > pomaknuti pomuč enje
polovičan, polovična poljubaca pomjestiti, pomjestim, pomješten pomučivati, pomučujem, pomučujuči
polovičnost, polovičnošcu i polovičnosti
poljupčič pomještati pomusti, pomuzem, pomuzen
pom. krát. za pomorski pomlačiti pomutiti, pomutim, pomučen
polubrača
pomači, pomaknem, pomakni, pomakoh, pomladak , pomlatka, Vjd. pomladče, N mn. ponabiti, ponabijem, ponabijen
polučiti > dobiti, post
ící pomladci, G mn. pomladaka
pomače, pomakao, pomakla, pomaknut, ponačiniti
polučovjek pomakav(ši) pomladivati
poludjeti, poludim, poludio, poludjela, ponad ( prij )
pomadžariti i pomadariti pomlatiti, pomlatim, pomlačen
poludjev(ši) ponadijevati
pomadariti i pomad žariti pomljeti, pomeljem
polugodišnji ponajbje šnji i ponajbjesniji
i
!
pomagač pomnost, pomnošcu i pomnosti
polulijevo ponajčeši
pomagačica pomnjiv
ih i
'

polumastan, polumasna ( polumasni sir); ponajguši

pomagački pomnjivost, pomnjivošu i pomnjivosti
polumasna slova > poludebela slova ponajljepši
pomagarčiti se pomočiti
polumjer ponajprije
pomahnitati, pomahnitam pomoč Ijd. pomoču i pomoci, s pomoču
polumjera ( polovična mjera) ponajtješnji i ponajtjesniji
pomajčiti ( uzeti za pomajku ) pomoci, pomognem, pomozi
polumjesec; Crveni polumjesec (ime ustanove) ponajveči
pomajka DL jd. pomajci, G mn. pomajká i pomocní
polumjesečast ponajvečma
pomajki pomočnica; Marija Pomočnica ( majka Božja)
polumjesečni ponajžeši
pomaknuče pomočničin prema pomočnica
polumjesečnik N mn. polumjesečnici ponamjestiti, ponamjestim, ponamješten
pomalo ( prii ), ali: po málo boljem planu; malo- pomočnički
polumračan , polumračna ponamještati
pomalo pomočnik Vjd. pomocnice
poluotok N mn. poluotoci; Balkanski poluotok ponaticati, ponatičem, ponatičuči
pomamnost, pomamnošu i pomamnosti pomoču > s pomoču
polusvijest Ijd. polusviješcu i polusvijesti pomá st Ijd. pomasti i pomašéu pomodriti, pomodrim, pomodrio, pomodrila,
ponavljač
polusvijet N mn. polusvjetovi pomastiti , pomastim, pomašcen i pomašten pomodriv(ši) ( učiniti modrim) ponavljačica
polutka DL jd. polutki, G mn. polutaka i pomazanik Vjd. pomazani če, N mn. pomodrjeti, pomodrim , pomodrio, pomodrjela, ponavljački
polutki; Sjeverna polutka , .Tužná polutka pomazanici; Pomazanik ( Isus ) pomodrjev(ši) ( postati modar) Poncije Pilát
( zemi) pončo, ponča, ponču, pončem
pomediti, poměděn ( namazati, zasladiti pomorac, pomorca, Vjd. pomorče, G mn.
poluvrijeme, poluvremena medom); drugo je pomjediti pomoraca ponedjeljak , ponedjeljka, N mn. ponedjeljci,
Poljačič um. od Poljak pometač pomorački G mn. ponedjeljaka
poljački > poljski pometak, pometka, N mn. pometci, G mn. pomorskopravni prema pomorsko právo ponegdje
polječe ( polugodište) pometaka pomozbog (u izrjeci: ni rod ni pomozbog) ponekad > katkad, kad što, pokatkad
poljepšati pometati, pomeéem Pompej ( rimski državnik ) poneki i po neki, v. § 129.
poljepšavati pometenost, pometenošu i pometenosti Pompejev ponesrečiti se
poljevač pometnuče ( pobačaj) Pompejí , Pompeja ( mn. m. r., grád što ga je ponešto ( zam. i prii ), ponečega; po nešto,
poljevačica pomicati , pomičem, pomiči, pomičuci zašito Vezuv ) v. § 129.
Poljica ( zem ) pomičan , pomična pompejski prema Pompejí ponetko
Poljičanin N mn. Poljičani, prema Poljica pomičnost, pomičnošcu i pomičnosti pompozan , pompozna ( sjajan, raskošar í) poni, ponija, N mn. poniji

312 313
poni čí

poničí , poniknem , ponikni, ponikoh, poniče,

ponikao, ponikla, ponikav(ši )
popijevčiti se ( pooholiti se )
poprječnost
T poprječ ivati

poprječivati prema poprijetiti, drugo je

poprječivati
porezovnik V jd. porezovniče, N mn.
porezovnici ( porezni obveznik )
poruč nik

popijevka DLjd. popijevci, G mn. popijevka,

ponijem čiti , ponijemčim , ponijemčen popjevaka i popijevki pop-song ( popularna pjesma američkih poreždžija ( eks., poreznik)
ponijeti, ponesem , ponesi, ponijeh i ponesoh, popisivač Crnaca) Porfirogenet ( pov.)
ponese i ponije, ponio, ponijela, ponesen , popisivačica popudbina poricati , poričem , poričuč i
ponijev(ši), ponesav(ši) popuhivati, popuhujem, popuhujuči
popiti, popijem, popij, popit i popíjen poriječje i porječje
ponikao, ponikli popjevati ( málo zapjevati ); drugo je popijevati popuhnuti porijedak , porijetka ( ponešto rijedak ); komp.
ponisko ( prii.) poplačati populacijski porjedi
ponizak , poniska poplahnuti populá rnost, popularnošu i populárnosti porijeklo > podrijetlo
poniznost, poniznošu i poniznosti poplahnjivati , poplahnjujem , poplahnjujuči popunjavati , popunjavam porijetko ( prii , ali\ otišao je po rijetko síto)
poni žavati popustiti, popust ím, popuštěn
póplaviti , póplavim, poplávio, póplavila, porinuče
poníže ( prii.) póplaviv(ši) ( pokriti vodoni) popustljiv porje čje i poriječje
ponoč popláviti, póplavim, poplávio, poplávila, popustljivost, popustljivošu i popustljivosti
;
porje čkati se
ponočka i polnočka popláviv(ši) (učiniti plavím) porače porjedi komp. od porijedak
ponočni poplávjeti , poplávim, poplávio, poplávjela, poradati (se)
poplávjěv(ši) ( postati plav ) porobljivač
ponočnica porajnski
poplijeniti, poplijenim, poplijenjen porobljivački
ponositost, ponositošéu i ponositosti Porajnje ( kraj uz Rajnu )
poplijeviti , poplijevim , poplijevljen poročan , poročna
ponovno porano ( prii.) i po ráno, došao je porano i došao poročnost, poročnošu i porodnosti
ponovo popločati je po rá no grožde
ponjemčcnje popločavanje porazbolijevati se, porazbolijeva se porodični
ponjemčivanje popločavati porazdaleko ( prii.) porodaj
ponjemčivati, ponjemčujera, ponjemčujuči popločenje porazdijeliti , porazdijelim, porazdijeljen porodajni
pooblačiti popločiti porazdjeljivati porotnički
poočim poplučnica porazmetati, porazmečem, porazmečuči port. krát. za portugalski
poodavna > poodavno popljeskati, popljeskam i poplješem porazmjestiti, porazmjestim, porazmješten portabl; portabl-televizor > (pre)nosivi
poodma či , poodmaknem , poodmakni, popljesniviti porazmjcštati televizor
poodmakoh, poodmače, poodmakao, pop-muzika ( popularna glazba) i pop-glazba porazvje šati Port Arthur ( grad u SAD )', pov., u Kanadi
poodmakla , poodmaknut, poodmaknuv(ši) popodne v. § 120. danas Thunder Bay, u Kini danas područje
porculan
poodsijecati , poodsijecara Lůta i grad Liishunk’on
popoia ( prill) i po póla , podijelio je jabuku porculanača ( zemlja)
poopčavanje popola i svakomu dao po póla jabuke portlandski prema Portland; portland- cement >
porebarke portlandski cement
poopčavati popov; Popovo polje ( polje), Popov toranj pore č ( boražina, bot.)
poopčenje -
( zgrada u Zagrebu), Popovo Selo ( selo ) Poreč (grád )
Portoriko; Slobodna i Př idru žena Država
Portoriko (država)
poopčiti popovača ( vrsta krušké)', Popovača ( zem ) pore čki prema Poreč
popratiti, popratim , popračen portrét
pootplačivati , pootplačujem , pootplaéujuči pore či , porečem i poreknem , poreci i porekni, portretistički
popabirčiti popravilišni prema popravilište porekoh, poreče, porekao, porekla, pore čen,
popamtiti , popamtim , popamčen popravljač porekav(ši) portrétní
pop-art ( popularna umjetnost ) popravljačica poredak , poretka, N mn. poredci, G mn. portretski > portrétn í
Pop Dukljanin; Ljetopis Popa Dukljanina popričati poredaka Portugal; Republika Portugal (država)
popče ( mládpop)', zb. popčad i N mn. popčiči popriječiti, popriječim, popriječen poredenje > (usjporedba, stupnjevanje Portugalac , Portugalca, Vjd. Portugalče,
poremečaj G mn. Portugalaca
popčič um. od pop poprijeko
poremečenost, poremečenošu i poremečenosti Portugalka DL jd. Portugalki, G mn.
popečak , popečka, N mn. pope čci, G mn. poprijetiti , poprijetim
popečaka, kosani popečak; usp. popečak poprili čan , poprilična poremečenje Portugalka i Portugalki
pope čak , popečka, N mn. popečci, G mn. poprječan poremečivati, poremečujem, poremečujuči portugalski; Elizabeta Portugalska
popečaka > žarač poprječice poremetiti, poremetim, poremečen portugizac, portugisca, Vjd. portugiše ( vino)
popeči, popečem , popeci, popekoh, popeče, poprječivati prema popriječiti, drugo porezni poručati ( pojesti ručak )
popekao, popekla, popečen, popekav(ši) je poprječivati poreznički poručiti ( poslati poruku )
pop-glazba poprječke poreznik Vjd. porezniče, N mn. poreznici poručivati , poručujem, poručujuči
popič poprje čnica ( porezni činovnik ) poručnički
popijevati ( popjevavati), drugo je popjevati poprje čnost, poprječnošu i poprječnosti poreznikov poručnik Vjd. poručniče, N mn. poručníci

314 315
 porugljivac poslijeoperacijski poslijepodne posttraumatski
!
porugljivac, porugljivca, Vjd. porugljivče, posjediti, posjedim, posjedio, posjedila, poslijepodne (v. § 120.) posrijedi ( prii ), npr. posrijedi je mala šala,
G mn. porugljivaca posjediv(ši) i posjedjeti poslijepodnevni i posljepodnevni drugo je po srijedi je četvrtak
porugljivost, porugljivošu i porugljivosti posjedjeti i posjediti, posjedim , posjedio, poslijeratni i posljeratni posrkati, posrčem, posrči, posrkao, posrkav(ši)
porumeniti , porumenim, porumenjen, posjedjela, posjedjev(ši) (málo sjediti ); posrnuée
drugo je posijedjeti
poslijetati, poslijeée
porumenio, porumenila, porumeniv(ši) posrtati, posr čem, posrčuči
( učiniti rumenim) posjednica
poslijetraumatski
porumenjeti, porumenim, porumenio, posjedničin
poslodavac, poslodavca, Vjd. poslodavče, postán , posna
G mn. poslodavaca postarati se ( postati Star )
porumenjela, porumenjev(ši) ( postati posjednički
rumen ) poslodavački postarati se > pobrinuti se
posjednik Vjd. posjedniče, N mn. posjednici
poružniti , poru žnim, poru žnjen, poru žnio, poslodavčev postariti , postarim, postario, postarila,
posjednikov postariv(ši) ( učiniti starim )
poru žnila, poru žniv(ši) (učiniti ružnim) posloprimac , posloprimca, Vjd. posloprimče,
posjedništvo G mn. posloprimaca postarjeti, postarim, postario, postarjela,
poružnjeti, poružnim, poru žnio, poru žnjela,
posjedovati, posjedujem, posjedujuči posloprimački postarjev(ši) (ostarjeti )
poru žnjev(ši) ( postati ružari)
posjedovni posloprimčev postava ( npr. postava nogometne momčadi);
porvati se > pohrvati se
posjek poslovičan, poslovična drugo je podstava
posamce ( prii.)
posjekač poslovodstvo postdiplomski > posl(i)jediplomski
posavjetovati
posjeklica (oštra sablja) poslovoda posthuman , posthumna > postuman, posmrtní
posavski; Ljudevit Posavski ( pov.); Posavski
Bregi ( selo ) posjeklina poslovotkinja postici, postignem, postigni, postigoh, postiže,
posebnički posjekotina posluh postigao, postigla, postignut, postigav(ši)
poseljačiti posjesti, posjednem poslušnost, poslu šnošcu i poslušnosti postiditi, postidim , postiden, postidio, postidila,
posjet, posjeta postidiv(ši) (učiniti da se tko stidi )
poseljačivati, poseljačujem, poseljačujuči posljedak , posljetka, N mn. posljedci, G mn.
posjetilac, posjetioca, V jd. posjetioče, N mn. posijedaka postidjeti se, postidim se, postidio se, postidjela
posezati, posežem, poseži, posegoh , posegao, se, postidjev(ši) (osjetiti stid )
posegla, posežuči posjetioci, G mn. posjetilaca posljedica
posjetitelj postignuče
posigurno posljedični
posijati, posijem, posij posjetiti, posjetim, posječen ( drugo je posječen) posljediplomski i poslijediplomski postižljiv
posjetnica posljednji postijenak , postijenka ( bot ), i postjenak
posijecati , posijecam prema posjeci
posjetnički posljeoperacijski i poslijeoperacijski postiti , post í m, pošcah, posteči
posljediti, posijedim, posijeden, posijedio,
posijedila, posijediv(ši) (učiniti sijedim) posjetnik Vjd. posjetniče posljepodnevni i poslijepodnevni postjeni ( kóji je po stijeni , puzavac postjeni)
posijedjcti, posijedim, posijedio, posijedjela, poskakati , poskačemo posljeratni i poslijeratni postjenak i postijenak, postjenka ( bot.)
posijedjev(ši) ( postati sijeď); drugo je poskočan , poskočná posmicati , posmičem, posmicao, posmicav(ši) posto ( prii , %); jedan posto, dva posto, sto
posjedjeti poskočica posto
posmijeh i posmjeh, N mn. posmijesi i posmjesi
posijelo poskočice ( prii.) postojanost, postojanošu i postojanosti
posmjehivati se, posmjehujem, posmjehujuči
posinački poskočiti postojati, postojím, postoj, postoječi
posmjehnuti se
posipač poskočke posmrče, posmrčeta, zb. posmrčad postojnski prema Postojna; Postojnska špilja
posirotjeti, posirotim, posirotio, posirotjela, poskočljiv posniprema postán i post postoperativan, postoperativna > posl(i)
posirotjev(ši) ( postati sirota) poskoč nica jeoperacijski
pospjeh > hitnja, žurba
posiviti , posivim, posivljen, posivio, posivila, poskrbjeti, poskrbim, poskrbio, poskrbjela, postostručavati
posiviv(ši) (učiniti siví m) pospje šiti
poskrbjev(ši) postostručiti
pospje šivati , pospješujem, pospješujuči
posivjeti, posivim, posivio, posivjela, poskupiti , poskupim, poskupljen, poskupio, postostručivati, postostručujem,
posivjev(ši) ( postati siv ) poskupila, poskupiv(ši) ( učiniti skupí m) posreciti se postostručujuči
posječen prema posjeci poskupjeti, poskupim, poskupio, poskupjela, posrecivati se, posrečuje se, posrečujuči se postotak, postotka, N mn. postotci, G mn.
posječen prema posjetiti poskupjev(ši) ( postati skup) posred ( prij.) postotaka
posječenost, posječenošu i posje čenosti poskupljenje posredan , posredna postotni; jednopostotni (1%-tni), dvopostotni
posjeci, posiječem, posjekoh, posiječe, poslanički posrednica (2%-tni), stopostotni (100%-tni)
posjekosmo, posijeci, posječen, posjekav(ši) poslaništvo posrednički postran í ( pokrajuji )
posjecivati, posjecujem, posječujuči postati, pošaljem, pošalji, poslah, poslao, posrednik Vjd. posredniče, N mn. posrednici postrici, postrižem, postrizi, postrigoh,
posjed G mn. posjeda poslán, poslav(ši) posrednost, posrednošu i posrednosti postriže, postrigao, postrigla, postrigav(ši)
posjedak , posjetka, N mn. posjedci, G mn. poslije posredništvo G mn. posredništava postrijeljati, postrijeljam, postrijeljan
posjedaka > posijelo poslijediplomski i posljediplomski posredovati, posredujem, posredujuči postrojiti
posjedati poslijeoperacijski i posljeoperacijski posredstvo posttraumatski ( poslijetraumatski )

316 317
 , 1
postudjeti

postudjeti, postudi, postudio, postudjela,

potijesniti

potajnik Vjd. potajniče, N mn. potajnici (zast.,

T potiskivač potpomaga č

postudjev(ši) detektiv) potiskivač potkupiti

postuman , postumna > posmrtn í potajnost , potajnošcu i potajnosti potištcnost, potištenošu i poti štenosti potkupljiv
posuditi, posudim, posuden potalijančiti potjecati, potječem { prema teči, drugo je potkupljivač
poticati) potkupljivati , potkupljujem , potkupljujuči
posude potalijančivati , potalijanč ujem, potalijančujuéi
posudenica potalijaniti
potjera potkupljivost, potkupljivošu i potkupljivosti
posudivač potalijanjivati, potalijanjujem, potalijanjujuči
potjerati potlačenost, potlačenošu i potlačenosti
posudivački potamniti, potamnim, potamnjen, potamnio,
potjerivati potlačiti
posudivati, posudujem, posudujuči potamnila, potamniv(ši) {učinili tamní m ) potjerni potleušica
posuvratak , posuvratka, N mn. posuvratci, potamnjeiost, potamnjelošu i potamnjelosti potjernica > tjeralica potmulost , potmulošu i potmulosti
G mn. posuvrataka potamnjenje prema potamniti i potamnjeti potjernički potmuo , potmula
posvaditi, posvadim , posvaden potamnjeti, potamnim, potamnio, potamnjeia potjernik Vjd. potjerniče, N mn. potjernici, potoč ( potjera, progori)
posvadati ( postati tamari)
G mn. potjernika potočar (rak )
posve { prii ) potančati potjesniji i potješnji, komp. od potijesan potočara (mlin na potoku)
posveč enost , posvečenošu i posvečenosti potankost, potankošé u i potankosti potješiti potočarka (mahovina )
posvečenje póteči, potečem i poteknem, potéci i potekni, potješnjavati potoči č
posvecivati, posvečujem, posvečujuči potekoh, poteče, potekao, potekla, potje šnji i potjesniji, komp. od potijesan potočina
posvema > posve potekav (ši) potka DL jd. potki, G mn. potaka, potka i potí potočn í
pótěči, potegnem, potegni, potegoh, potegao, (niti što se utkivaju u osnovu)
posvetiti , posvět í m , posvečen potočnica
posvijetliti , posvijetlim potegla, potegav(ši) potkaditi, potkadim, potkaden potočnjak N mn. potočnjaci
posvjedočavati, posvjedočavam potegača potkazivač > doušnik potom i po tom(e)
posvjedočiti Potemkin potkivač potomak , potomka, Vjd. potomče, N mn.
posvojč e, posvojěeta, zb. posvojčad Potemkinov; Potemkinova sela potkivački potomci, G mn. potomaka
posvud(a) potencijal potkoljenica potpadati
pošast 1 jd. pošasti i pošašu potencijalan, potencijalna potkoljcnični potpala
pošenje prema postiti potepuh Vjd. potepuše, N mn. potepusi, potkopati potpaliti
poše čeriti G mn. potepuha (skitnica ) potkopavati potpalublje
pošiljač pote škoča > teškoóa potkornjak N mn. potkornjaci potpalubni
pošiljalac , pošiljaoca, Vjd. pošiljaoče, N mn. pothodnik potkova potpaljivač
pošiljaoci, G mn. pošiljalaca pothraniti potkovica potpaljivati, potpaljujem , potpaljujuči
pošljun č iti pothranjivati , pothranjujem, pothranjujuéi potkovičast potpasač
pošmrkati, pošmrčem, pošmrčuči Pothum {selo) i Podhum {ako je tako potkožan , potkožna
í potpasati, potpašem
i pošokčiti uobičajeno) potkožiti se
potpasti, potpadnem, potpadni, potpadoh,
poštarev i poštarov pothvačati potkožnjak V mn. potkožnjaci potpao, potpala , potpav(ši)
poštaričin prema poštarica pothvat potkra čivati , potkračujem , potkraóujuči potpetak, potpetka, N mn. potpetci, G mn.
poštarov i poštarev pothvatiti , pothvatim, pothvačen potkradati potpetaka
poštedjeti, poštedim, poštedio, poštedjela, pothvatnič ki potkralj potpetica
pošteden, poštedjev(ši) poticaj potkrasti se, potkradem se potpiliti, potpilim, potpiljen
poštedivati , poštedujem , poštedujuči poticajni potkresati, potkrešem potpirač
poštenjačina potkalo potkrijepiti , potkrijepim , potkrijepljen potpirivač
poštenjakovič poticatelj potkrilje potpis
pošto { vez., prii ), i po što, v. § 146. poticateljica potkrjepa potpisati
poštovalac, poštovaoca, Vjd. poštovaoče, poticati, poti čem prema potaknuti, drugo je potkrjepijenje potpisivati, potpisujem , potpisujuči
G mn. poštovalaca potjecati potkrjepljivati potpisnik Vjd. potpisniče, N mn. potpisnici, G
pošutjeti, posut í m, pošutio, pošutjela, potihano ( prii ) potkrovlje mn. potpisnika
pošutjev(ši) potiho ( prii ); komp. potiše potkrovni potplačivati , potplačujem , potplačujuči
potáči , potaknem , potakni, potakoh, potáče, potijesan ( prilično tijesari); komp. potješnji i potkrovnica potplat
potakao, potakla, potaknut, potakav(ši) potjesniji potkrovnjača potplatiti, potplatim, potplačen
potajnički potijesniti, potijesnim, potiješnjen potkučnica potpomagač
M
: rj! 318
319
 T
I.

potpomagati povenuti pověsti pozauna

potpomagati , potpomažem potrostručiti pověsti, povedem, usp. dóvesti, dovedem povlašivati, povlašujem , povlašé ujuči
potpomoči, potpomognem, potpomogni i potrošač pověsti , pověz ěm, usp. dóvesti, dověz ěm povlaštenost , povlaštenošu i povlaštenosti
potpomozi, potpomogoh, potpomože, potrošački pověsti, povézěm, usp. dóvesti, dovézěm povlaštenje
potpomogao, potpomogla, potpomognut, potrpjeti, potrp í m , potrpio, potrpjela, povezača povodac, povodca, N mn. povodci, G mn.
potpomogav(ši) potrpjev(ši) povodaca
potpora
povezanost, povezanošu i povezanosti
potuči, potučem , potukoh, potuče, potukao, povijati, povijam povodenje prema povoditi
potporanj, potpornja potukla, potučen , potukav(ši) povojče, povojčeta, zb. povojčad ( dijete u
potporni
povijest Ijd. poviješéu i povijesti
poturčenica povoju)
povijestan , povijesna
potporodica (zoo/.) poturčenik Vjd. poturčeniče, N mn. povojničiti
potporučnički povijuša ( bot )
poturčenici, G mn. poturčenika povraéaj
potporučnik Vjd. potporučniče, N mn. povikati , povičem
poturč enjak Vjd. poturčenjače, N mn. povračanje
potporučnici, G mn. potporučnika povitak, povitka, N mn. povitci, G mn. povitaka
poturčenjaci, G mn. poturčenjaka povračati
potprašiti poviti, povijem
poturčiti (se) povratak , povratka, N mn. povratci, G mn.
potpredsjednica povjeravati
poturi čin prema poturica povrataka
potpredsjedničin povjerenica povratič > buhač
potvrdivati, potvrdujem , potvrdujuč i
potpredsjednički povjereničin povratiti, povratim, povračen
poučak , poučka, N mn. poučci, G mn. poučaka
potpredsjednik Vjd. potpredsjedniče, N mn. povjerenički povrcar
poučan , poučná
potpredsjednici, G mn. potpredsjednika povjerenik Vjd. povjereniče, N mn. povrče
poučavati povjerenici, G mn. povjerenika
potpredsjedništvo povrči, povrgnem, povrgni, povrgoh, povrže,
poučiti povjereništvo G mn. povjereništava
potpukovnič ki povrgao, povrgla, povrgav(ši)
poučljiv povjerenstvo G mn. povjerenstava
potpukovnik Vjd. potpukovniče, N mn. povremen
v. potpukovnici, G mn. potpukovnika poučljivost, poučljivošu i poučljivosti povjerenje povremenost, povremenošu i povremenosti
potpun poučnost, poučnošcu i poučnosti povjeritelj povrh ( prij )
potpunce ( prii ) pouhičivati, pouhičujem , pouhičujuči povjeriti povrhuša ( riba)
potpunice ( prii ) pounijatiti, pounijatim, pounijačen povjerljiv povrijediti, povrijedim, povrijeden
potpuniti pounski prema Pounje povjerljivost , povjerljivošéu i povjerljivosti povrijedenost, povrijedenošu i povrijedenosti
potpunost, potpunošu i potpunosti Pounjanin N mn. Pounjani povjerovati, povjerujem
! povrjeda
potpunjavati pouticati , poutičemo ( pozabadati) povjesamce , povjesamca i povjesamceta,
I; potpuri , potpurija ( glaz ) poutjecati, poutječemo ( pobječ i ) G mn. povjesamaca i povjesamca
povrjediv
povrjedivost, povrjedivošu i povrjedivosti
! potratiti, potrat í m, potracen
potraživač
poutješiti
poutka DL jd. poutki, G mn. poutaka i poutki
povjesmo G mn. povjesama
povjesnica
povrjedljiv
povrjedljivost, povrjedljivošu i povrjedljivosti
potrčati , potrčim > potka povjcsničar povrjedni
potřeba pouzdanički povjesničarev i povjesničarov povrjedenik
potreban , pot řebná pouzdanik Vjd. pouzdaniče, N mn. pouzdanici, povjesničarka DL jd. povjesničarki, G mn. povrjedenje
potrebit G mn. pouzdanika povjesničarka i povjesničarki povrjedivati
potrebitost, potrebitošu i potrebitosti pouzdaništvo povjesničarkin površnost, površnošéu i površnosti
potrebnica (sirota ) pouzdanost, pouzdanošéu i pouzdanosti povjesničarov i povjesničarev povrvjeti, povrvim, povrvio, povrvjela,
potrebnik Vjd. potrebniče, N mn. potrebnici pouzece povjesničarski povrvjev(ši)
( siromah) pov. krát. za povijesni, povjerljivo povjesnički povuci-potegni
potřebnost, potrebnošóu i pot řebnosti povadati povjesništvo povučenost, povučenošu i povučenosti
potrebnjak Vjd. potrebnjače, N mn. potrebnjaci povazdan povjestica povuči, povučem, povukoh, povuče, povukao,
( siromah) povečerati povješati povukla, povučen , povukav(ši)
potrepština povečerje povjetarac , povjetarca, Vjd. povjetarče, povukodlačiti se
potresenost , potresenošcu i potresenosti poveéalo G mn. povjetaraca pozadijevati
potrijebiti , potrijebim, potrijebljen poveéati povjetarče pozadrijemati, pozadrijemamo i
potrk N mn. potrci poveéavati povlačiti pozadrijemljemo
potrkač poveci komp. od povelik povladivati, povladujem, povladujuči pozaimati > pozajmljivati
potrkalo povelik komp. poveči ( odobravati ) pozajmljivati, pózajmljujem, pozajmljujuči
potrostručavati povenuti, povenem , povenuo povlastiti, povlastim, povlašten pozauna ( glaz )

320 321
 T
!j
pozavidjeti prajezični prajuha pravovjerje

pozavidjeti, pozavidim , pozavidio, pozavidjela, Požežanka DL jd. Požežanki, G mn. Požežanka prajuha (asIr.) prašilac , prašioca, Vjd. prašioče, G mn.
pozavidjev(ši) i Požežanki i Požeškinja prakičmenjak > prakralježnjak prašilaca
pozeieniti , pozelenim , pozelenjen, pozelenio, poživinč enost , poživinčenošu i poživinčenosti prakljača ( prač ak ) praški prema Prag; Praški listi či ( pov )
pozelenila, pozeleniv(ši) (učinili zelení m) poživinčiti prakolijevka DL jd. prakolijevci, G mn. prašnič ki prema prašnik
pozelenjeti , pozelenim, pozelenio, pozelenjela, poživiti, poživím, poživljen, poživio, poživila, prakolijevaka i prakolijevki pratetka DL pratetki, G mn. pratetaka
pozelenjev(ši) ( postáli zelen) poživiv(ši) ( podržati u životu ) prakršanski pratilac , pratioca, Vjd. pratioče, N mn. pratioci,
pozepsti , pozebem poživjeti, poživ í m , poživio, poživjela, G mn. pratilaca
poživjev(ši) ( provesti dio života) prakršanstvo
pozicija praktičan, praktična pratilački
pozicijski požnjeti > požeti pratiti, pratim, pračah, pračen, prateči
požrtvovnost, požrtvovnošu i požrtvovnosti praktičar
pozidak , pozitka, N mn. pozitci, pozidaka praktičarka DL jd. praktičarki, G mn. pratljača ( prač ak)
požudjeti, požudim , požudio, požudjela, praunuč e, praunučeta, zb. praunučad i mn.
pozitivist
požudjev(ši) praktičarka i praktičarki
pozitivističí t praktičí
t praunučiči
požudnost, požudnošcu i požudnosti praunučica
pozitivnost, pozitivnošu i pozitivnosti
Požun ( pov., Bratislava) praktičnost, praktičnošu i praktičnosti
pozivaě pramalječe prav. krát. za pravni
požucivati , požučujem, požucujuči
pozlacenje pramaljetni pravdad žija ( pravdas )
požutiti, požutim, požucen , požutio, požutila,
pozlacivati, pozlacujem, pozlačujuói pramčani pravednič ki
požutiv(ši) ( učiniti žutim )
pozlatit í , pozlatim, pozlacen požutjeti , požutim, požutio, požutjela, prame čak , pramečka, N mn. pramečci, G mn. pravcdnik Vjd. pravedniče, N mn. pravednici,
pozlijediti , pozlijedim, pozlijedcn požutjev(ši) ( postati žut ) pramečaka G mn. pravednika
pozli jedenost , pozlijedenošu i pozlijedenosti požvakati, požvačem pramičak, pramička, N mn. pramičci, G mn. pravednost, pravednošu i pravednosti
pramičaka pravičan , pravična > pravedan
pozljeda G mn. pózljědá p. pf. krát . za particip perfekta
p. prez. krát. za particip prezenta praonica pravič nost, pravičnošu i pravičnosti >
pozljedivati, pozljedujem, pozljedujuči
praonič ki pravednost
poznavalac, poznavaoca, Vjd. poznavaoče, Pr znak za praseodimij
praotac , praoca, Vjd. praoče, N mn. praoci, pravijek N mn. pravjekovi
G mn. poznavalaca prabice
G mn. praotaca pravječan , pravječna
pozornički prema pozornica i pozornik praěovjek N mn. praljudi
praotački právničin prema pravnica
pozornost, pozornošu i pozornosti pračak , pracka, N mn. pracci, G mn. pračaka
prapočetak , prapočetka, N mn. prapočetci, pravnički
pozvijeriti se ( postati zvijer ) pracakati se
G mn. prapočetaka pravnik Vjd. pr ávniče, N mn. pr ávn íci, G mn.
pozvi ždač ( ptica) praéenje
pravnika
pracka DL jd. prački, G mn. pračaka, pracka i praporčič
požapke ( prii.) pravobranilac , pravobranioca, Vjd.
požarčiti prački prapovijesni
pravobranioče, N mn. pravobranioci, G mn.
požarnički pračkar prapovijest
pravobranilaca > pravobranitelj
prackati se prapradjed N mn. prapradjedovi i prapradjedi
požderuh Vjd. požderuše, N mn. požderusi, pravobranila štvo > pravobraniteljstvo
G mn. požderuha prackica prapraunuče, prapraunučeta, zb. prapraunučad
pravobranitelj
požeci, požežem, požezi, požegoh, požeže, pračnuti se prapredak , prapretka , N mn. prapředci,
pravobraniteljstvo, Državno pravobraniteljstvo
požežen, požegav(ši) pradjed N mn. pradjedovi i pradjedi G mn. prapredaka
RH
požednjeti, požedni, požednio, požednjela, pradjedovina prasac , prasca
pravodobnost, pravodobnošu i pravodobnosti
požednjev(ši) pradjedovski prasečí pravomočan , pravomocná
požegača prag (dio vrata ) praseodim > praseodimij
pravorijek N mn. pravorijeci ( presuda )
požcljan , poželjna Prag (češki grád ) praseodimij ( znak Pr) pravosude
požcljeti, poželim, poželio, poželjela, pragmatičan, pragmatična praseodimijski pravou žitni čki
poželjev(ši) pragmatičí t; Pragmatička sankcija ( pov.) prasičica pravoužitnik Vjd. pravou žitniče, N mn.
poželjnost, poželjnošcu i poželjnosti práh prasjedilac i prasjedjelac, prasjedioca, pravou žitnici, G mn. pravou žitnika
požeški prema Požega; Požeška kotlina , prahati, praham Vjd. prasjedioče, G mn. prasjedilaca i pravou žitništvo G mn. pravou žitništava
Požeški Brdani ( selo); Požeško-slavonska prahistorija > prapovijest prasjedjelaca
pravovaljanost, pravovaljanošu i
županija prahistorijski > prapovijesni prasjedilački i prasjedjelački pravovaljanosti
Požeškinja i Požežanka prahrvatski praslavenski pravovjerac, pravovjerca, Vjd. pravovjerče,
požeti, požanjem, požeh, požeo, požela, prahulja ( meká zemljd) praševina G mn. pravovjeraca
požnjeven praiskonski (iskonski ) prašič pravovjeran , pravovjerna
Požežanin N mn. Požežani prajezični pra šidba G mn. prašidaba i prašidbi pravovjerje

322 323
 1
pravovjerka precvjetalost precvjetati predsobni

pravovjerka prčija precvjetati, precvjetam přednost, prednošu i přednosti

pravovjernica prčiti (isticati usne, oholiti se ) prečastan, prečasna prednjačiti
pravovjernički prdac , prdca , Vjd. prdče, N mn. prdci, G mn. prečest prednja čki
pravovjernik Vjd. pravovjerniče, N mn. prdaca
prečist prednjak Vjd. prednjače, N mn. prednjaci,
pravovjernici, G mn. pravovjernika prebacivač G mn. prednjaka
Prečko, Prečkoga ( naselje )
pravovjernost, pravovjernošu i pravovjernosti prebačaj Prednji istok
prečuti, prečujem
pravovjerski prebdjeti , prebdim i prebdijem, prebdio, prednjojezični
prebdjela, prebdjev(ši) preči > priječi
pravovjerstvo G mn. pravovjerstava prednjonepčani
prebijati, prebijam predački prema předák
pravovreraen > pravodoban predobiti, predobijem
přebíjel predah N mn. predasi
pravovremenost, pravovremenošu i predočavati i predočivati
pravovremenosti > pravodobnost prebirač predahnuti, predahnem
predajni predoč enje
pravozastupnički prebiračica prcdočiti
pravozastupnik Vjd. pravozastupniče, N mn. přebiti, prebijem, prebio, přebila predajnik N mn. predajnici
předák, přetká, N mn. předci, G mn. predaka , predočivati, predočujem, predočujuči i
pravozastupnici, G mn. pravozastupnika prebivalac , prebivaoca, Vjd. prebivaoče, predočavati, predočavam
N mn. prebivaoci, G mn. prebivalaca DLI predcima
prazametak , prazametka, N mn. prazametci, predočnik
G mn. prazametaka prebivališni prema prebivalište předaň prema predati
před; před mrak, před večer; v. i § 144. predodredenost, predodredenošu i
prazan, prazna prebječi , prebjegnem, prebjegoh, prebježe, predodredenosti
praznički prebjegao, prebjegla, prebjegav(ši) predavač
predodredenje
praznični prebjeg Vjd. prebježe, N mn. prebjezi, G mn. predavački
predodredivati, predodredujem
praznina ; praznoča prebjega predavaonica predodredujuči
.

prazniti, praznim, pra žnjah, pražnjen prebjegavati, prebjegavam predbilježavati predodžba G mn. predodžaba i predodžbi
praznoča i praznina prebjeglica predbilježba G mn. predbilježaba, predbilježba predodžbeni
praznoglavac, praznoglavca, Vjd. prebježati, prebježim i predbilježbi predosje čaj ( slutnja)
praznoglavče, G mn. praznoglavaca preblijed predbilježiti predosječati ( slutiti )
praznoglavost, praznoglavošu i praznoglavosti preblizu ( prii.) preddiplomski predosjetiti ( naslutiti )
praznorje čiv preboj > prijeboj preddržavni predožujski
praznorječje prebojiti, prebojim, preboj predebeo , predebela predračun
praznovjerac , praznovjerca, Vjd. praznovjerče, prebol predenje prema presti predračunski
G mn. praznovjeraca prebolijevati predgradski predradnički prema predradnik
praznovjeran, praznovjerna preboljeti, prebolim, prebolio, preboljela, predgrade predrag ( prid.)
praznovjerica preboljev(ši) predgrijač Predrag Vjd. Predraže ( ime )
praznovjerje prebroditi , prebrodim, prebroden predionica predratni
praznovjerka prebrodljiv predionički predrijemati, predrijemam i predrijemljem
praznovjernost, praznovjernošu i prebrodavati predispitni predsezona
praznovjernosti prebrojavati předjel , předjela
j; Pra žanin N mn. Pražani prebrojiti
predsjedatelj
predjelati predsjedati
Pra žanka DL jd. Pražanki, G mn. Pražanka i precijediti, precijedim, precijeden predjelavati predsjedavati
Pražanki precijeniti, precijenim, precijenjen predjelni prema predio, předjel predsjednica
pra žnjenjeprema prazniti precijepiti , precijepim, precijepljen předjelo predsjedničin
prč ( jarac ) precioza ( kač iperka , dragocjenost, predjenuti, predjenem predsjednički
Prčanj, Prčanja (grád) pretjeranost ) predlagač predsjednik Vjd. predsjedniče, N mn.
prčenje prema prčiti se (drugo je prčenje) preciozan , preciozna ( dragocjen, pretjeran ) predlagačica predsjednici, G mn. predsjednika; Predsjednik
prčkanje precizan , precizna (točari) predložak , predloška, N mn. predlošci, G mn. (odredeni vrhovni državni poglavar )
prčkarija precjedivati, precjedujem, precjedujuči predložaka predsjednikovprema predsjednik;
prčkati precjenjivati, precjenjujem, precjenjujuči předložit í Predsjednikovprema Predsjednik
prčvarnica precjepljivati, precjepljujem, precjepljujuč i predmetak , predmetka, N mn. predmetci, predsjedništvo
prčast ( o nosu i usnama) precviljeti, precvilim, precvilio, precviljela, G mn. predmetaka předsmrtn í
prčenje prema prčiti se i prtiti ( drugo je precviljev(ši) predmnijevati predsoblje
prčenje) precvjetalost, precvjetalošu i precvjetalosti predmnjeva predsobni

324 325
 predsrčje pregradak pregraditi prela žljiv

predsrčje předa pregraditi, pregradim, pregraden Prekomurka DL jd. Prekomurki, G mn.

představa (npr. kazališna představa), inače predašnji > prijašnji, prošli, bivši Pregradanin V mn. Pregradani Prekomurki
predodžba predi ( předci ) prekomurski
predstaviti
pregradivati, pregradujem, pregradujuéi
preferans ( karí .) prekonačiti
predstavka DL jd. predstavci, G mn.
pregrijati
preferencijai ( povlastica, př ednost ) prekonoc ( prii ); preko noci
predstavaka i predstavki pregrijavati
prefiks ( predmetak ) prekooceanski
predstavljač pregristi, pregrizem, pregrizi, pregrizen,
pregača pregrizav(ši) prekoračavati
predstavljačica pregačica pregrješan prekorač enje
predstavljač ki pregalac, pregaoca, Vjd. pregaoče, N mn.
pregrmjeti, pregrmim, pregrmio, pregrmjela, prekoračiti
predstavljanje pregaoci, G mn. pregalaca pregrmjev(ši) prekoravati
predstavljati pregaiački
pregršt Ijd. pregršcu i pregršti prekoriti
predstavnica pregalaštvo G mn. pregalaštava
pregrtati, pregrčem, pregrcuéi prekorječica ( poslovica)
predstavnič ki pregaočev
predstavnik Vjd. predstavniče, N mn. pregib i prijegib
prehititi, prehičen prekorjek
predstavnici, G mn. predstavnika prehlada prekosinoc > preksinoč
prěgibak , prěgipka (prid.)
predstavništvo prehladiti, prehladim, prehladen prekosutra i preksutra
prěgibak, prěgipka, N mn. pregipci, G mn.
predstoje éi prehladivati, prehladujem, prehladujuci prekovremen
pregibaka ( pregib )
predstojnica prehrambeni prekraéivati, prekračujem, prekračujuci
preglačati
predstojnički pregladnjelost, pregladnjelošcu i prehrambenoindustrijski prekratiti, prekratim, prekracen
predstojnik Vjd. predstojniče, N mn. pregladnjelosti prehrana prekretnica
; :i predstojnici, G mn. predstojnika pregladnjeti, pregladnim, pregladnio, prehraniti, prehranim, prehranjen prekrivač
predstojništvo pregladnjela, pregladnjev(ši) prehranjivati, prehranjujem, prehranjujuči prekrojavati
predstraža preglas > prijeglas preinačenje prekrojiti
predšasnik > prethodnik preglasiti , preglašen preinačiti prekrstiti, prekrstim, prekršten
predškolski preglašavati i preglašivati prekrštavati
preinačivati , preinačujem, preinačujuči
predtakmičenje > prednatjecanje pregled i prijegled prekrštenič ki
preispitati
predtaložnica pregledač preksinoč
prejahati, prejašem
predtelevizijski pregledačica preksinočnji
preje čati, preječim
predturskt prěgledati, prěgledám (svr.) preksutra i prekosutra
prejeftin
predugač ak , predugačka preglédati, prěgledám ( ns.) prekuhati
prekaljenost, prekaljenošu i prekaljenosti
preduhitriti pregledavač prekuhavati
prekid i prijekid
preduimati, preduimam i preduimljem > preglednik Vjd. pregledniče, N mn. prekup i prijekup
predujmljivati preglednici, G mn. preglednika prekidač
1
prekupac, prekupca, Vjd. prekupče, G mn.
predujraiti preglednički prekipjeti, prekipim, prekipio, prekipjela, prekupaca
predujmljivati , predujmljujem , predujmljujuči preglednost, preglednošcu i preglednosti prekipjev(ši)
prelac, prelca
predusresti > spriječiti, ukloniti, zabraniti prekiseo, prekisela
pregnijezditi se prelamač
preduvjet ( glavni, osnovni uvjet ) pregnuce prekjučer prelastiti, prelastim , prelašten
predve č erje pregojiti, pregojim, pregoj prekjučerašnji prelatski
predve černji pregorijevanje prěkláni ( pretprošle godiné) prelazak , prelaska, N mn. prelasci, G mn.
predvidjeti , predvidim, predvidio, predvidjela, pregorijevati prěkláni ( prii. i prid. od preklati) prelazaka
preklapač
! predvidjev(ši)
predvidanje
predvidati
pregorjeti, pregorim, pregorio, pregorjela,
pregorjev (ši)
pregovarač
překlop i prijeklop
preko ( prij'.), preko mjere; drugo je prijeko
prelazan i prijelazan, prelazna, prijelazna
prelaziti
prelaznica i prijelaznica
predvodilae , predvodioca, Vjd. predvodioče, pregovara čki (otišao je preko rijeke i sad je prijeko) prelaznik Vjd. prelazniče, N mn. prelaznici,
N mn. predvodioci, G mn. predvodilaca pregračic um. od pregradak prekomjeran , prekomjerna G mn. prelaznika
predvodni čki pregrada ( zid, stijenka) prekomjernost, prekomjernošcu i prelaznost i prijelaznost, prelaznošu i
predvojnički Pregrada ( grád ) prekomjernosti prelaznosti
predvraée pregradak , pregratka, N mn. pregradci, Prekomurac, Prekomurca, V jd. Prekomurče prela ženje
predzide G mn. pregradaka ( pošt. > pretinac) Prekomurje prela žljiv

326 327
 prelčev prenoč iti
f prenoéivati preprodavač

prelčev premio, premila prenoé ivati , prenoéujem, prenočujuci prepeci , prepečem, prepeci, prepekoh, prepeče,
prelest, prelešcu i přelešti > draž(est), milina premišljač prenocnik prepekao, prepekla, prepe čen, prepekav(ši)
prelestan , prelesna premjer prenočnina prepeličar
přelet premjerati prenosilac, prenosioca, Vjd. prenosioče, prepeličica
preletavati premjeravati N mn. prenosioci, G mn. prenosilaca prepeličié
preletjeti, přelet í m , preletio, preletjela, premjeriti prenositelj prepeličji
prelečen, preletjev(ši) premjestiti, premjestim, premješten prenositi prepicati, prepičem, prepičuči (ns. prema
prelijen premjestiv přenosiv i prenošljiv prepeci)
prelijep premjestivost, premjestivošcu i premjestivosti prcnosnica > prijenosnica prepijevati > prepjevavati
prelijetanje premještaj prenosnik > prijenosnik prepirač
prelijetati, prelijecem, preliječuči prepirka DL jd. prepirci, G mn. prepiraka,
premještanje prenuče
prelijevanje premještati preoblačiti prepirka i prepirki
prclijevati prepisati , přepisem
premještenje preobličiti
přeliti, prelijem premlačivati , premlaéujem, premlačujuci preoblič ivati , preobličujem, preobličujuči prepisivač
prelomiti premlatiti, premlatim, premlačen preobraéati prepisivačica
prelomljivost, prelomljivošcu i prelomljivosti premljeti, premeljem preobracenje prepisivač ki
preludij přemoc I jd. premoé u, i přemoci preobratiti, preobratim, preobračen prepjecati > prepicati
preljev G mn. preljeva premocan , premočna prepjev
preobraziti, preobrazim, preobražen
preljub premorenost, premorenošcu i premorenosti preobra žaj prepjevati
prcljubak , preljupka ( prid.) premostiti, přemostím, premošéen i premošten prepjevavati
preobra žajni
preljubnički preplacivati , preplacujem, preplačujuč i
li; preljubnik Vjel. preljubniče, N mn. preljubnici,
přemostiv preobuci, preobu čem , preobuci, preobukoh ,
preplakati preplačem
premostivost , premostivošu i premostivosti preobukao, preobukla, preobučen, ,
G mn. preljubnika premostljiv preobukav(ši) preplata; drugo je pretplata
preljubočinac, preljubočinca, Vjd. premostljivost, premostivošu i premostivosti preobuti, preobujem preplatiti, přeplatím, přeplacen ( převise platiti,
preljubočinče, G mn. preljubočinaca drugo je pretplatiti)
preobuvati
Ííl l
premošcivati, premošujem, premošujuči
premac, premca, Vjd. premče, G mn. premaca preplesti, prepletem
premrijeti, premrem, premrijeh, premrije, preodijevati
premači, premaknem, premakni, premakoh,
|j premače, premakao, premakla, premaknut,
premro, premrla, premrijev(ši) i premrv(ši)
premúčati, premúčim ( prešutjeti)
preodjenuti
preodjeti , preodjenem , preodjeven
přeplet i prijeplet
prepletati, preplečem, preplečuč i
1 ;ljí
'
premakav(ši), premaknuv(ši)
premalje é e ( prolječ e ) pré mučiti, prěmuč im preokretati, preokrečem, preokreé uč i preporučati i preporučivati
i premastan , premasna přen. krát. za přeneseno preokupacija preporuč eno
prenačiniti ( preinačiti, preurediti ) preoptere čenost, preopterečenošu i preporučiti
premastiti , premastim , premašen i premašten
prenačitanost, prenačitanošu i prenačitanosti preopterečenosti preporučiv
11 premašivati , premašé ujem, premašé ujué i
přemaž
premda ( vez.)
prenapuč enost , prenapučenošu i
prenapučenosti
preopterecenje
prcoptereéivati , preopterečujem,
preporučivati, preporučujem , preporučujuči, i
preporučati
prenapučiti preoptere č ujuči preporuč ljiv
premetač
prenasititi , prenasitim, prenasičen preopteretiti, preopteretim, preopterečen preporuka DL jd. preporuci
premeta čica
prenavijač preorijentacija prepovijati
premetačina prepoviti , prepovijem
prenavljačica preorijentirati
premetati, premečem , premeeuči prepredenost , prepredenošu i prepredenosti
prenavljač ki preosjetljiv
premija
preneraziti, prenerazim, preneražen preosjetljivost, preosjetljivošéu i preosjetljivosti prepredenjak V jd. prepredenjače, Ar
premijer prepredenjaci, G mn. prepredenjaka
prenesti i prenijeti preostatak , preostatka, N mn. preostatci,
premijera prepredenjakovič
prenijeti, prenesem , prenesi, prenijeh i G mn. preostataka
premijerni prema premijera prenesoh, prenije i přenese, prenio, prenijela, přepad prepričati
premijerov prenijet i přenesen, prenijev(ši) prepričavati
prepadati
premijerski prema premijer prenizak , preniska prepriječiti, prepriječim, prepriječen
prepečatiti, prepečatim , prepečačen
premijesiti , premijesim, premiješen prenočišni preprječivati, preprječujem, preprječujuci
prcpe čenac, prepečenca, Vjd. prepečenče,
premijski prema premija prenocište G mn. prepečenaca preprjeka DL jd. preprjeci
preminuée prenočiti prepečenica preprodavač
328 329
í . i preprodavačica pre šutjeti p řet áčí pretvorič ki

preprodavačica presjeka DL jd. presjeci i prijesjeka

preprtiti, preprtim , prepréen
pretači , pretaknem, pretakni, pretakoh, pretače, pretok ( transfuzijá)
presjesti ( iz vozila u vozilo, priječ i ) pretakao, pretakla, pretaknut, pretakav(ši) pretorijanac , pretorijanca , Vjd. pretorijanče,
prepuči , prepuknem, prepukoh, prepuče, preskakač
prepukao, prepukla, prepukav(ši) pretati, prečem, prečuči ( pokrivati pepelom) G mn. pretorijanaca
preskakati, preskačem , preskačuči preteča pretpjev G mn. pretpjeva
prepustiti, přepust í m, prepušten preskočiti prěteči, preteknem i pretečem, pretekni pretplačivati, pretplačujem, pretplačujuči
prepuštati přeskok N mn. přeskočí i prijeskok i preteci, pretekoh , přeteče, pretekao, pretplata
preračunati presiačak , preslačka, N mn. preslačci, G mn. přetekla, přetečen , pretekav(ši) pretpiatiti, pretplatim , pretplačen
preračunavati preslačaka prětěči, pretegnem, pretegni, pretegoh, preteže, pretplatni
preraditi , přeřad í m , preraden presladak , preslatka pretegao, pretegla, pretegnut, pretegav(ši) pretplatnica
preradevina presličica ( bot.) přetek; na přetek pretplatnič ki
preradivač prespanski prema Prespa; Prespansko jezero pretenciozan , pretenciozna ( zahtjevan, pretplatnik Vjd. pretplatniče, N mn.
preradivačica presretan , presretna umišljerí) pretplatnici, G mn. pretplatnika
preradivač ki presrctati, presrečem preteretiti, preteretim, preterečen pretpodne, pretpodneva ( dio daná), před podne
preradivanje prestarjelost, prestarjelošu i prestarjelosti preteško ( prii.) ( prije 12 sáti), v. § 120.
preradivati, preradujem , preradujuči prestarjeti, prestarim, prestario, prestarjela, pretežak , preteška pretpodnevni
prerasti , prerastem , prerastao, prerasla, prestarjev(ši) prethistorija ( pretpovijest, prapovijest ) pretposljednji
prerašten, prerastav(ši) prestiči, prestignem , prestigoh, prestiže, prethodan pretpostaviti , pretpostavim, pretpostavljen
prerašivati, prerašéujem, prerašéujuci prestigao, prestigla, prestignut, prestigav(ši) prethoditi pretpostavka DL jd. pretpostavci, G mn.
prerez i prijerez presti ž (ugled) prethodnica pretpostavaka, pretpostavka i pretpostavki
prerijediti , prerijedim, prerijeden prestupak , prestupka prethodnički pretpostavljati
prerijski prestupan i prijestupan , přestupná, pr(ij) prethodnik Vjd. prethodniče, N mn. pretpostavljeni, pretpostavljenog(a)
preris estupna godina prethodnici , G mn. prethodnika pretpotopni
presada prestupnica i prijestupnica preticati , pretičem, pretičuči ( prema pretpranje
presadak , presatka, N mn. presadci, G mn. prestupnič ki i prijestupnički pretaknuti, drugo je pretjecati) pretpraznički
'
í presadaka přestupník i prijestupnik, Vjd. přestupnice, pretičak , pretička, N mn. pretičci, G mn. pretprazni čni
presadivati, presadujem, presadujuči N mn. přestupnici pretičaka pretprošli
přesáhnuti, presahnem presuda pretijesan , pretijesna pretprošlogodišnji
' I1 presavijati
presaviti , presavijem
presudan , presudna
presuditi, presudim , presuden
pretinac pretinca, Vjd. pretinče, G mn.
pretinaca
pretrč ati , pretrčim
pretrčavati
prese či, presegnem, presegni, presegoh, presudivati, presudujem , presudujuč i pretio, pretila; komp. pretlji i pretiliji ( debeo,
tuši) pretrči , pretrgnem, pretrgni, pretrgoh, pretrže,
preseže, presegao, presegla, presegnut, presuh
pretrgao, pretrgla, pretrgnut, pretrgav(ši)
presegav(ši) presukati, presučem pretjecati , pretječem, pretječuči ( prema
preteči, drugo je preticati) přetřes
preseljenič ki presumpcija > vjerojatnost
pretjeranost, pretjeranošu i pretjeranosti pretrpjeti, pretrpim, pretrpio, pretrpjela,
ji 1 preseljenik Vjd. preseljeniče, N mn. Prcsveto Trojstvo
j
preseljenici, G mn. preseljenika
pretrpljen , pretrpjev(ši)
presvijetao, presvijetla pretjerati
presenečcnje
pretržac , pretršca, Vjd. pretrše, G mn.
! ]; presenečivati, presenecujem, presenečujuči
presvijetlost, presvijetlošu i presvijetlosti
presvlačiti
pretjeravati i pretjerivati
pretkazati, pretkažem ( proreč i )
pretržaca
pretuči , pretučem , pretuci, pretukoh, pretuče,
presenetiti, presenetim, presenečen presvoditi, presvodim , presvoden pretkazivač pretukao, pretukla, pretučen, pretukav(ši)
presezati, presežem presvodenje pretkazivati , pretkazujem, pretkazujuči pretvarač
presicenost, presicenošu i presičenosti presvuči, presvučem, presvuci, presvukoh, pretkinja pretvaračica
presijecanje presvuče, presvukao, presvukla, presvučen, pretklijetka DLjd. pretklijetki, G mn. pretvaralac, pretvaraoca, Vjd. pretvaraoče,
presijecati presvukav(ši) pretklijetaka i pretklijetki i pretkljetaka G mn. pretvaralaca
presjeci, presiječem, presijeci, presjekoh, pre šao, přešla, prema priječ i pretkomora pretvaralač ki
presiječe, presjekao, presjekla, presječen, přesávši prema priječi
j presjekav(ši) prešučen prema prešutjeti
pretkongresni
pretkučnica
pretvaralaštvo
pretvoran i prijetvoran , pretvorna, prijetvorna
ii presjedati (iz vozila u vozilo, prelaziti )
presjedjeti i presjediti, presjedim , presjedio,
presjedila i presjedjela, presjedjev(ši)
prešučivati, prešučujem , prešučujuči
pre šutan , prešutna
prešutjeti, prešutim, prešučen, prešutio,
pretlačni
přetlak
( licemjeran)
pretvorba
pretlji i pretiliji prema pretio pretvorica
presjek i prijesjek prešutjela, prešutjev(ši) pretočiti pretvorič ki
330 331
I! pretvorljiv prezrelost
T prezreo pridjeljivati

pretvorljiv prevodljiv prezreo, prezrela pricjcpljivati , pricjepljujem , pricjepljujuéi

pretvorljivost, pretvorljivošéu i pretvorljivosti prevodljivost, prevodljivošu i prevodljivosti prezreti, prezrem ( ne poštovatí) priča
pretvornica prevodenje prezreti , prezrim i prezrijem ( převise sazreti) pričalac , pričaoca, V jd. pričaoče, N mn.
pretvornič ki prevozač pričaoci, G mn. pričalaca
pretvornik Vjd. pretvorniče, N mn. pretvornici prezrijevanje
prevozilac, prevozioca, Vjd. prevozioče, prezrijevati pričalački
pretvornost i prijetvornost, pretvornošu i N mn. prevozioci, G mn. prevozilaca pričalica
pretvornosti prezriv
prevoziti pričalo
preuredivati , preuredujem, preuredujuci prezrivost, prezrivošu i prezrivosti
prevoznina pričanje
preuveličanost , preuveličanošu i prežalostan, prežalosna
prcvraéati pričati
preuveličanosti preživač
prevrat prič ek
preuveličati preživački
prevratnič ki pričekati
preuveličavati preživjelost, preživjelošcu i preživjelosti
prevratnik Vjd. prevratniče pričekivati , pričekujem , pričekujuč i
preuzak, preuska preživjeti , přeživ ím, preživio, preživjela,
prevratništvo preživjev(ši) pričepiti , pričepim, pričepljen
preuzimač
prevrči , prevrgnem, prevrgni, prevrgoh, prežvakati, prežvačem pričesnica
preuzvišenost, preuzvišenošu i
prevrže, prevrgao, prevrgla , prevrgav(ši) pričesnič ki
preuzvišenosti; Vaša Preuzvišenost prgavac , prgavca, Vjd. prgavče, G mn.
prevadati
prevreo, přev řela prgavaca pričesnik Vjd. pričesniče, N mn. pričesnici
prevara i prijevara prevreti prgavost, prgavošu i prgavosti pričest Ijd. pričešu i pričesti
prevaran i prijevaran, prevarna , prijevama prevrijedan, prevrijedna prhak , prhka; komp. prhkiji (sipak) pričestiti , pričestim, pričešcen
prevarljiv prevrtač prhao, prhla prič ešcivati, pričešujem, pričešujuci
preva žati prevrtača prhati, prsem pričešljati
prevec ( prii., převise) prevrtati, prevréem, prevrčuč i prhkoca priče šljavati
prěvesti , prevedem, usp. dóvesti, dovedem prevrtljivac, prevrtljivca, Vjd. prevrtljivče prhkost , prhkošu i prhkosti prič ica
prěvesti , prevézěm , usp. dóvesti, dovězěm prevrtljivčev prhlad ( trulo drvo) pričiniti
prévěsti, prévezě m, usp. dóvesti, dovéz ěm prevrtljivica prhli, od prhao pričinjati
prevrtljivičin

I previdjeti, previdim , previdio, previdjela,

previdjev(ši)
previjač
previjan > prepreden , lukav
prevruc
prevuci , prevučem, prevuci, prevukoh, prevuče,
prevukao, prevukla, prevučen , prevukav(ši)
prhlica
prhljuša
prhnuti
prhut
pričinjavati
pri č ljiv
pričljivost, pričljivošu i pričljivosti
prična (drvena klupa za spavanje, obično u
is prez. krát. za prezent
previjanac , previjanca , Vjd. previjanče > prianjaljka DL jd. prianjalki, G mn. prianjalka zatvorima)
3: prepredenjak, lukavac
previjati, previjam
prezasicenost, prezasicenošu i prezasičenosti
prezasititi , prezasitim, prezasiéen
i prianjalki
prianjati
pričuti, pričujem
pričuva
previrač ( ferment) prezbiterijanac, prezbiterijanca, Vjd. pribadača pričuvati
previtak , previtka, N mn. previtci , G mn. prezbiterijanče, G mn. prezbiterijanaca pribadaljka DL jd. pribadaljki, G mn. pričuvni
previtaka prezent pribadaljka i pribadaljki prič vrljiti
prevíti, previjem prezentirati pribavljač prič vrsni
prevjera prezentski přibijač prič vrstiti , pričvrstim , pričvršen
prevjeravati prezidij ( predsjedništvo) pribijati prič vršcenje
prevjeriti prezidijalni ( predsjednički) pribilješka > bilješka prič vršcivati , pričvršé ujem, pričvršujuci
prevjernik Vjd. prevjerniče, N mn. prevjernici prezijevati pribilje žiti pricaknut
prevjes i prijevjes prezimenjača přibiti , pribijem prici , pridem , pridi, pridoh , pride, prišao, př išla ,
prevla čiti prezir i prijezir pribjeci , pribjegnem prišav(ši)
prevlast Ijd. prevlasti i prevlašcu preziran i prijeziran , prezirna, prijezirna pribjegar prid . krát. za pridjev
prevodilac, prevodioca, Vjd. prevodioče, prezirač pribjeglica pridici, pridignem, pridigni, pridigoh, pridiže,
N mn. prevodioci, G mn. prevodilaca preziračica pridigao, pridigla, pridignut, pridigav(ši)
pribjegavati
prevodilački prezirati , prezirem pribježište pridijeliti, pridijelim , pridijeljen
prevodiočev prezirnost i prijezirnost, prezirnošu i pribosti , pribodem pridijevanje
prevoditelj prezirnosti pribrojiti pridijevati
prevoditi, prevodim , prevoden prezrelost, prezrelošu i prezrelosti pricijepiti, pricijepim, pricijepljen pridjeljivati , pridjeljujem, pridjeljujuci
332 333
 pridjenuti prijekid prijeklet prikopč aj

pridjenuti prihvatiti, prihvatim, prihvačen prijeklet ( pregradak ) prijestolnički

pridjev prihvatljiv prijeklop i překlop prijestolje
pridjevak , pridjevka, N mn. pridjevci, G mn. prihvatljivost, prihvatljivošu i prihvatljivosti prijeko { prii., drugo je preko) prijcstup i přestup
pridjevaka prihvatni prijekop prijestupan , prijestupna, i prestupan
pridjevni prij. krát . za prijedlog prijekor prijestupnica i prestupnica
pridjevski > pridjevni prija , prije, V jd. prijo prijckoran , prijekorna; komp. prjekorniji prijestupnički i prestupnički
pridobiti, pridobijera
prijahati , prijašem prijekornik Vjd. prijekorniče, N mn. prijestupnik Vjd. prijestupniče, N mn.
pridoci , pridodem , pridodi , pridodoh , pridode,
prijak Vjd. prijače, N mn. prijaci prijekornici, G mn. prijekornika prijestupnici, G mn. prijestupnika i
pridošao, pridošla, pridošav(ši) prijekost, prijekošéu i prijekosti prestupnika
prijam , prijma, N mn. prijmovi ( primitak ,
pridodatak , pridodatka, N mn. pridodatci, prijekup i prekup prijetiti, prijetina , prijeteéi, v. prjeteči
G mn. pridodataka > dodatak, dopuna prihod )
Prijam , Prijama {trojanski kralj ) prijelaz prema prelaziti {drugo je prilaz) prijetnja
pridonesti > pridonijeti i prijetvor
prijamni; prijamni ispit prijclazan i prelazan, prijelazna
pridonijeti , pridonesem , pridonijeh, prijetvoran i pretvoran, prijetvorna >
pridonijev(ši), pridonesen i pridonijet prijamnik N mn. prijamnici ( primač ) prijelaznica i prelaznica
licemjeran
pridrijemati , pridrijemam i pridrijemljem prijan ( prijatelj ) prijelaznost i prelaznost, prijelaznošu i
prijelaznosti prijetvornost i pretvornost, prijetvornošu i
pridržak , pridrška, N mn. pridršci, G mn. prija šnji prijetvornosti > licemjemost
pridržaka prijateljevati, prijateljujem, prijateljujuci prijelom
prijeloman , prijelomna; komp. prjelomniji prijevara i prevara
priglavčič prijatcljičin prijevaran , prijevama; komp. prjevarniji i
priglavč ina prijavljivač prijemčiv > sklon, osjetljiv
prevaran
priglednič ki prijazan , prijazna { Ijubazan) prijemčivost, prijemčivošcu i prijemčivosti >
sklonost, osjetljivost prijevjes i prevjes
priglednik Vjd. prigledniče, N mn. priglednici prijazan , prijazni, Ijd. prijažnju i prijazni prijevod
{ Ijubaznost) prijcmljiv > osjetljiv, prihvatljiv; primljiv
prigluh prijevodni
pří jemn í > prijamni, primači
prignječiti prijaznost, prijaznošóu iprijaznosti prijevoj
prijemnik > prijamnik, primač
i

prigodničar prije
prijenos prijevojni
prigorac, prigorca, Vjd. prigorče (čovjek iz prijeboj ( od přebiti) prijevor
prijenosan , prijenosna
lljf ) prigorja) priječan , priječ na > poprječan
prijenosnica prijevornica
Prigorac {čovjek iz Prigorja) prijeřenje prema priječiti (drugo je priječenje)
|| prigorijevanje priječiti, priječeči, priječen
prijenosnik Vjd. prijenosniče, N mn.
prijenosnici, G mn. prijenosnika
prijevoz
prijevozni
prigorijevati priječnica prijepis prijevoznič ki
prigorje { kraj pri gori) priječnik (dijagonala, inače promjer) prijeplet i přeplet prijevoznik Vjd. prijevoznič e , Nmn.
Prigorje {kraj od Okiča do Ž umberka) priječenje prema prijetiti {drugo je priječenje) prijevoznici, G mn. prijevoznika
prijepodne, prijepodneva ( dio daná); prije
prigorjeti , prigori, prigorio, prigorjela prijeéi , prijedem, prijedoh, prijedi, prešao, podne ( prije 12 sáti ), v. § 120. prijevremen
prigorka DL jd. prigorki, G mn. prigoraka i přešla, prijeden, prešav(ši) prijepodnevni prijevremenost, prijevremenošu i
prigorki prijediplomski prijevremenosti
i Prigorka { žena iz Prigorja ) prijedlog N mn. prijedlozi
prijepor
prijeporan , prijeporna; komp. prjeporniji prijezir i prezir
prigorski prijedložni prijeratni prijeziran i preziran , prijezirna
prigovaraě Prijedor ( grád ) prijezirnost i prezirnost, prijezirnošu i
prijerez i prerez
prigrijati Prijedorac , Prijedorca, Vjd. Prijedorče i prijesad prijezimosti
prigrijavati Prijedorčanin prijesadnica prijin prema prija
prigristi, prigrizem Prijcdorka DL jd. Prijedorki, G mn. Prijedorka prijesan , prijesna; komp. prjesniji {sirov, drugo prikapčati
prigrizak , prigriska, N mn. prigrisci, G mn. i Prijedorki i Prijedorčanka i je př isán) prikazivač
prigrizaka prijedorski prijesjek iV mn. prijesjeci, G mn. prijesjeka i prikazivačica
prigrtati , prigrcem , prigréuéi prijeden od priječi presjek prikliještiti, prikliještim, prikliješten
prigušivač prijeglas prijesjeka i presjeka priključak , priključka, N mn. priključci, G mn.
prihod prijegled i pregled prijeskok i přeskok priključaka
prihraniti prijegor prijesnac , prijesnaca priključiti
prihranjivati , prihranjujera , prihranjujuéi prijegoran , prijegorna; komp. prjegorniji prijestol > prijestolje priključivati, priključujem , priključujuéi
prihvačati prijek komp. prječ i prijestolni prikočiti
prihvat prijekid i prekid prijestolnica prikopčaj

_i
334 335
 prikopčati prirajetnost primopredaja prira štaj

prikopčati primač ( prijamnik) primopredaja pripjevati ( zapjevati uz što )

prikopčavati primači, primaknem, primakni, primakoh, primopredajnik Vjd. primoprcdajničc, N mn. pripjevavati
prikračivati, prikraóujem , prikra č uju č i primače, primakao, primakla, primaknut, primopredajnici priplodak , priplotka, Vjd. priplodče, N mn.
prikratiti, prikratim , prikraóen primakav(ši) primorac, primorca, Vjd. primorče (čovjek iz priplodci, G mn. priplodaka
prikriti , prikrijem primači ( prid., za primanje); primaéa soba primorja ) pripomoč
prikučiti primalac , primaoca, Vjd. primaoče, G mn. Primorac ( čovjek iz Hrvatskogprimorja, pov., pripomoči , pripomognem , pripomogni i
prikučivati , prikuč ujem, prikučujuci primalaca prezime ) pripomozi, pripomogoh , pripomože,
prikupljač primamljivač primorčica um. od primorka pripomogao, pripomogla, pripomognut,
prikvačiti primamljivačica primorje ( kraj uz more ); Hrvatsko primorje pripomogav(ši)
prii. krát. za prilog primarij i primarijus ( prvi, glavni liječnik u ( pov.), hrvatsko primorje pripoviječica um. od pripovijetka
bolnici ili bolničkoga odjela ) primorski; Primorsko-goranska županija pripovijedalac , pripovijedaoca, Vjd.
priiagač
primatelj primozak , primozga pripovijedaoče, N mn. pripovijedaoci,
prilagačica G mn. pripovijedalaca > pripovjedač
primateljica prinašati
prilagoditi, prilagodim, prilagoden pripovijedalački > pripovjedački
primetak, primetka, N mn. primetci, G mn. princ Vjd. prince, N mn. prinčevi
prilagodljiv primetaka pripovijedalo
prilagodavati princip (načelo )
primetati, primecem, primečuči principijelan , principijelna ( načelan) pripovijcst Ijd. pripoviješu i pripovijesti
prilaz prema prič i, prilaziti; Prilaz Du ře primica č pripovijetka DLjd. pripovijetki, pripovijetci,
Deželica, Prilaz Slave Raškaj ( ulice) prinčev G mn. pripovijedaka, pripovjedaka i
primicati, primičem, primiči, primičuči prinesti , prinesem, usp. prinijeti
prilazak, prilaska, N mn. prilasci, G mn. pripovijetki
primiječ en prema primijetiti prinijeti, prinesem, prinesi, prinijeh i prinesoh,
prilazaka pripovjedač
primijeniti, primijenim, primijenjen prinije / př inese, prinio, prinijela, př inesen
prileči, prilegnem , prilegni i prilezi, prilegoh , pripovjedač ica
prileže, prilegao, prilegla, prilegavši primijesiti, primijesim, primiješen i prinijet, prinijev(ši)
pripovjedački
priletjeti, př ilet í m , priletio, priletjela , primiješati, primiješam , primiješan prinosnik Vjd. prinosniče, N mn. prinosnici
pripovjediti , pripovijedim , pripovjeden
priletjev(ši) primijetiti, primijetim, primiječen prionuč e
pripovjedni
priležnica primisao, primisli, Ijd. primisli i primišlju, prionuti
G mn. primisli pripravljač
priležničin priopčaj
primitak , primitka , N mn. primitci, G mn. pripravljačica
prile žnički priopčavanje
primitaka pripravnički
priležnik Vjd. priležniče, N mn. priležnici, priopčavati i priopčivati
primitivac, primitivca, Vjd. primitivče pripravnik Vjd. pripravniče, N mn. pripravnici
G mn. priležnika priopčenje
primitivisti č ki pripravništvo
priie žništvo priopčiti
primječivati, primječujem, primječ ujuči pripravnost , pripravnošu i pripravnosti
IjJ priličan , prilična
priličiti primjedba G mn. primjedaba , primjedba i
priopčivati , priopčujem , priopčujuči i
priopčavati pripreči, pripregnem, pripregni, pripregoh,
pripreže, pripregao, pripregla , pripregnut,

!i
primjedbi prior ( samostanski poglavar nekih redova )
prilijegati, priliježem , priliježi, priliježuci pripregav(ši)
primjena G mn. primjena prioritet ( přednost , prvenstvo)
prilijen
primjenjiv pripriječiti, pripriječim , pripriječen
prilijepiti , prilijepim , prilijepljen prioritetni priprijetiti
primjenjivati , primjenjujem , primjenjujuči pripadak , pripatka, N mn. pripadci, G mn.
prilijetati, prilijecem, priliječuci priprječivati, priprječujem, priprječujuči,
primjenjivost , primjenjivošu i primjenjivosti pripadaka
prilijevati prema pripriječiti, drugo je priprječivati
primjer, prímjera, G mn. pr í mjěrá; na primjer, pripadnik Vjd. pripadniče, N mn. pripadnici
prilika ; na priliku , po prilici i priprje čivati, priprječujem, prema priprijetiti,
krát. npr. pripasač
přiliti, prilijem drugo je priprječivati
primjerak , primjerka , N mn. primjerci, G mn. pripasivati, pripasujem, pripasujuči
přiliv > priljev, prirast pripustiti, připust í m , připuštěn
primjeraka
pripa šnjača pripuštenje
prilivati > prilijevati primjeravati
pripeči, pripečem , pripeci, pripekoh , pripeče, priračunati
priložni primjerenost, primjerenošu i primjerenosti pripekao, pripekla, pripečen, pripekavši prirač unavati
priljepak, priljepka, N mn. priljepci, G mn. primjerice pripeka DL jd. pripeci, G mn. pripěká
priljepaka priraslica
primjeriti pripicati , pripičem, pripičuči
priljepčiv > priljepljiv, zarazan prirastak , priraska, N mn. prirasci, G mn.
pr í mjesa G mn. primjěsa pripijevati prirastaka
priljepljiv primjetan , primjetna pripjecati > pripicati prirasti, prirastem , prirasti, prirastoh, priraste,
priljepljivati , priljepljujem , priljepljujuci primjetljiv prirastao, prirasla, prirastav(ši)
pripjev G mn. pripjeva
priljev primjetljivost, primjetljivošu i primjetljivosti prirašivati, prirašujem , prirašujuči
pripjevak , pripjevka, N mn. pripjevci, G mn.
primabalerina primjetnost, primjetnošu i primjetnosti pripjevaka priraštaj
336 337
 prirediva č pritočiti př itom pr. n. e.

priredivač pristao, př istala přitom ( prii.) i pri tom(e), što li je on přitom privolijevati
priredivač ica pristiéi , pristignem, pristigni, pristigoh, mislio?, on ostaje pri tome mišljenju privoljeti, p ř ivol í m, privolio, privoljela ,
priredivački pristiže, pristigao, pristigla, pristignut, pritrčati privoljev(ši)
priredivati , priredujem , priredujuči pristigav(ši) pritrčavati privoziti, privožen
pririječje i prirječje pristojnost, pristojnošéu i pristojnosti pritrijemak , pritrijemka, N mn. pritrijemci, privrci, privrgnem, privrgni, privrgoh , privrže,
pririječni i prirječni pristranost, pristranošu i pristranost í G mn. pritrijemaka privrgao, privrgla, privrgav(ši)
prirje čje i pririječje pristrešje pritrkati , pritrčem privreda
prirječ ni i pririječni pristupač an , pristupačna pritvorenič ki privredljiv
priroč ni prema prirok pristupačnost, pristupačnošu i pristupačnosti priučavati privrednički
prirodnja č ki prema prirodnjak prisuč e priučenost, priučenošu i priučenosti privrednik Vjd. privredniče, N mn. privrednici
prirodnjaštvo G mn. prirodnjaštava prisukati , prisučem priučiti privrednopravni
prirodoslovac, prirodoslovca, Vjd. prisutnost, prisutnošu i prisutnosti priuštitl, priuštim, priušten privrcdivati, privredujem, privredujuéi
prirodoslovče prisvajač privadati privremen
prirodoslovčev prisvijetliti privatnopravni privrijediti, privrijedim , privrijeden
priroden prisvjetljavati i prisvjetljivati priva žati privrženik Vjd. privrženiče, N mn. privrženici
prirodenost, prirodenošéu i prirodenosti prišapnuti privesti, privěděm, usp. dóvesti, dovedem privrženost, privrženošu i privrženosti
priručan , priručna prišaptati , prišapéem privesti , privězě m, usp. dóvesti, dovězěm privuči , privučem, privuci, privukoh, privuče,
priručnik N mn. priručnici prištedjeti, prištedim, prištedio, prištedjela , privesti , privézěm, usp. dóvesti, dovéz ěm privukao, privukla, privučen, privukav(ši)
přisá n , prisna ( prijateljski povjerljiv); drugo je prištedjev(ši) privezač prizivač
1 'i
prijesan prištedevina privezak , priveska, N mn. privesci, G mn. prizmatičan , prizmatična

]:] priseéi, prisegnem , prisegni, prisegoh, priseže,

prisegao, prisegla , prisegnut, prisegav(ši)
prištedivati , prištedujem, prištedujuéi
prištié
privezaka
privezivač
prizreti, prizrem ( málo sazreti )
pri žeci , prižežem, pri žezi, prižegoh , prižeže,

I; priselac, priselca, Vjd. priselče

prisezati, prisežem
prisijati, prisijem
pritaci, pritaknem , pritakni , pritakoh, pritače,
pritakao, pritakla, pritaknut, pritakav(ši)
pritajenost, pritajenošcu i pritajenosti
privič i , priviknem, privikoh, priviče, privikao,
privikla, priviknut, privikav(ši)
prividjeti se , prividi, prividjelo, prividjev(ši)
prižegao, prižegla, prižežen, prižegav(ši)
prje ča ( gimnastička sprava)
prje čac , prječca i prječaca
prisilan , prisilna pritajiti (se) prividnost , prividnošu i prividnosti prječanin
prisjeéanje přitéci , priteknem i pritečem, pritekoh, přiteče, prividanje prječanka DL jd. prječanki, G mn. prječanaka,
pritekao, přitekla, pritekav(ši) prječanka i prječanki

I: prisjeéati se prividati se
prisjedanje pritěči, pritegnem, pritegni, pritegoh, priteže, prividenje prječanski
prisjedati
pritegao, pritegla, pritegnut, pritegav(ši) I
privijati , privijam prječe
priticati, pritičem, prema pritaknuti; drugo je privilegij ( povlastica) prječi komp. od prijek
prisjenak , prisjenka
pritjecati privilegiranost, privilegiranošéu i prječica
prisjesti, prisjednem
fí prisjetiti se
priskakati , priskačem, priskačuči
pritijesniti, pritijesnim , pritiješnjen
pritiješnjenost, pritiješnjenošé u i
pritiješnjenosti
I
privilegiranosti
privitak, privitka, N mn. privitci, G mn.
privitaka
prječice
prje čka DL jd. prječki, G mn. prječaka i prječki
prjesniji komp. od prijesan
priskočiti pritiskač přiviti, přivijem prjcsnoča
priskrbljivati, priskrbljujem, priskrbljujuči pritiskati, pritišcem i pritiskam , pritiši i privjenčati prjestolonasijednica
prisluhnuti pritiskaj, pritišéuči i pritiskajuči privjesak , privjeska, N mn. privjesci, G mn. prjestolonasljednički
prismakati, prismačem, prismačuči pritiskivač privjesaka prjestolonasljednik Vjd. prjestolonasljedniče,
i prismočiti pritjecati, pritje čera , prema př itéci; drugo je privjetrina N mn. prjestolonasljednici
i: prismrdjeti, prismrdim, prismrdio, prismrdjela, priticati privlačan , privlačna prjeteči (pridprjeteče pismo)
prismrdjev(ši) pritjerati privlačenje
i prispijeée
prispijevati
pritjeravati i pritjerivati
pritješnjavati i pritješnjivati
privlačiti
privlačljiv
prkosnik Vjd. prkosniče, N mn. prkosnici,
G mn. prkosnika
prkoždžija (eks.) ( prkosnik)
prispjelost, prispjelošu i prispjelosti přitká DL jd. pritki i pritci, G mn. pritaka, privla čljivost, privlačljivošóu i privlačljivosti
'

pr. Kr. krát. za prije Krista

prispjeti, prispijem , prispij, prispjeh, prispio, přitká i pritki privlačnost, privlačnošu i privlačnosti prljavčev
prispjela, prispjev(ši) pritočica privlastiti, privlastim , privlašten prljavič in
pristalost, pristalošu i pristalosti pritočič um. od pritok privlaštenje pr. n. e. krát. za prije nove ere, prije naše ere >
pristanišni pritočiti privolijevanje pr. Kr.
338 339
 probadač prodjeti
i r prodol prokihati

probadač procjepak , procjepka, N mn. procjepci, G mn. prodol prohibicija

probančiti procjepaka prodrhtati , prodrhéem i prodrhtim, prodrhci i prohibicijski
probavljivost, probavljivošu i probavljivosti procjepljivati, procjepljujem, procjepljujuči prodrhti prohibicionist
probdijevati procviljeti, procvilim, procvilio, procviljela, prodornost, prodornošu i prodornosti prohibicionistički
probdjeti , probd ím i probdijem, probdio, procviljev(ši) prodrijemati, prodrijemam i prodrijemljem prohibicionizam , prohibicionizma
probdjela, probdjeven, probdjev(ši) procvjetati prodrijeti, prodrem, prodři, prodrijeh, prodrije, prohin i projin
probečariti se proevjetavati prodro, prodrla, prodrv(ši) i prodrijev(ši) prohod
probesjediti procvrčati , procvrčim produbiti , produbim, prema dubok prohodan , prohodna
probijač pročačkati produhoviti prohodati
probijati, probijam pročarkati produhovljenost, produhovljenošcu i prohodnost, prohodnošcu i prohodnosti
probijeliti, probijelim, probijelio, probijelila, pročelnica produhovljenosti
prohrdati
probijeliv(ši) (učiniti bijelim, progovoriti ) proč elničin produkcija ( proizvodnja)
prohrvati se
probijeljeti, probijelim, probijelio, probijeljela, pročeinički produkt ( proizvoď )
prohtijevati
probijeljev(ši) ( postati bijel ) pročeinik Vjd. pročelniče, N mn. pročelnici, produljivati , produljujem, produljujuči
prohtjeti, prohtije i prohtjedne, prohtio,
probirač G mn. pročelnika produpsti, produbem prohtjela , prohtjev(ši)
probiračica proč elni štvo G mn. pročelništava produžak , produška, N mn. produšci, G mn. prohtjev, prohtjeva, G mn. próhtjěvá
probirački proč elje produ žaka
prohučati, prohučim
probisvijet N mn. probisvijeti pročeprkati produžetak , produžetka , N mn. produžetci,
G mn. produžetaka prohujati, prohujim
probisvjetski proč e šati
produ živati, produžujem, produ žujuči proigrati
probitačan , probitačna proč c šljavanje
prodá proigravati
probitačnost, probitačnošu i probitačnosti pročešljati
prof. krát. za profesor proishoditi
probitak , probitka, N mn. probitci, G mn. pročistili , pročist ím, pročišen
probitaka profesionalac, profesionalca, V jd. proisteci, proistečem i proisteknem , proisteci,
pročišéavati proistekoh, proisteče, proistekao, proistekla,
i problematičan , problematična
pročišcenje
profesionalče, G mn. profesionalaca
profesionalizam, profesionalizma proistekav(ši)
problematič nost, problematičnošcu i
pročitati proistjecati, poistječem
problematičnosti profesoričin prema profesorica
pročitavati proizači, proizadem, proizadi, proizadoh,
problijedjeti, problijedim, problijedio, profilaktičan, profilaktična
pročupati proizade, proizašao, proizašla, proizašav(ši)
problijedjela, problijedjev(ši) profilaktički
probljedivati, probljedujem, probljedujuči pročuti , pročujem proiziči , proizidem, proizidi, proizidoh,
profuckati proizide, proizišao, proizišla, proizišav(ši)
probošti , probodem , probodoh, probodi, probo, pročaskati i progla šavati i proglašivati proizvadati
proboden, probovši, probodavši pročerdati ( spiskati, rasuti ) proglašivati, proglašujem
probrč kati pročeretati proizvesti , proizvedem, proizvedi, proizvedoh,
prognanič ki proizveo, proizvela, proizveden,
procent ( postotak) proči , prodem , prodi, prodoh, prode, prošao, prognostičar
prošla, prošav(ši) proizvedav(ši) i proizvev(ši)
procijediti, procijedim, procijeden prognostič ki
pročučenost, proé uéenošé u i pročucenosti proizvodnost, proizvodnošu i proizvodnosti
procijeniti , procijenim, procijenjen prognje čiti
pročutjeti, pročutim, pročucen proizvodač
procijep i procjep, N mn. procijepi, procjepi i progonilac , progonioca , Vjd. progonioče,
procjepovi prodavač proizvodenje
N mn. progonioci, G mn. progonilaca proja i proha
procijepiti, procijepim, procijepljen prodati, prodám, prodajů progoniteljičin
procjedak , procjetka, N mn. procjedci, G mn. prodavačica projahati , projašem
progorjeti, progorim, progorjeh, progorio, projahivati, projahujem, projahujuči
procjedaka prodavač ki progorjela , progorjev(ši)
proejedina prodavalac , prodavaoca, Vjd. prodavaoče, proje čati
progresistički
procjedivati , procjedujem, procjedujuci N mn. prodavaoci, G mn. prodavalaca projekcija
progristi , progrizem, progrizi, progrizoh,
procjemba prodavaonica progrizao, progrizla, progrizen, projekcijski
procjena prodávati , prodajem, prodajů progrizav(ši) projektant
procjenitelj prodičiti progrmjeti, progrmi, progrmio, progrmjela, projicirati
procjenjiv prodijevati progrmjev(ši) projin i prohin
procjenjivač prodjenuti progukati, progučem projunačiti se
procjenjivati, procjenjujem, procjenjujuči prodjesti > prodjenuti progundati prokazivač
procjep i procijep prodjeti > prodjenuti proha DL jd. prohi, i proja prokihati , prokišem

340 341
 prokipjeti promuklost prona č i prosidba

prokipjeti , prokipim, prokipio, prokipjela, promaja > propuh pronači, pronadem, pronadi, pronadoh, propovjedaonica
prokipjev(ši) promaknuče pronade, pronašao, pronašla, pronaden, propovjediti
prokletac, prokletca, N mn. prokletci, G mn. promatrač pronašav(ši) propovjedni
prokletaca
promatračica pronalazač (izumitelj ) propovjednica
prokletstvo G mn. prokletstava
promatračnica
prona šašce propovjedničin
proklitički pronašati propovjednički
promecuran, promečurna i promuóuran
prokrčiti pronevjera G mn. prónevjerá propovjednik Vjd. propovjedniče, N mn.
promecurnost, promečurnošu i promečurnosti
prokrijumčariti pronevjeravati propovjednici
i promuéurnost
prokuhati pronevjerenje propovjednikov
promemorij(a) ( spomenica, podsjetnica)
prokuhavati
Prometej
pronevjeritelj propovjedništvo G. mn. propovjedništava
prolazak, prolaska, N mn. prolasci, G mn. pronevjeriteljica propozicija
prolazaka Prometejev, Prometejev oganj
pronevjeriti propuh
prolaznički prometejski
pronicati, proničem, proniči, proničuči propuhati, propušem
prolet prema proletjeti; drugo je prolijet i proljet prometij ( znak Pm) pronicavost, pronicavošu i pronicavosti propuhivati, propuhujem, propuhujuč i
proletarijat prometijski proniči, proniknem, pronikni, pronikoh, propuknuli
proleterkin prometnik Vjd. prometniče, N mn. prometnici proniče, pronikao, pronikla, proniknut, propustan, propusna
proletjeti , prolet í m , proletio, proletjela, promicati, promičem pronikav(ši)
propustiti, propust ím, propuštěn
proletjev(ši) promidžba G mn. promid žaba i promidžbi propadljivost, propadljivošcu i propadljivosti
propustljiv
proliče ( prolijevanjé) promijeniti, promijenim, promijenjen propagandistica
propuštati
prolijeniti se promijesiti, promijesim, promiješen propagandistički
proračun
prolijetati, prolijecem , proliječuči promiješati, promiješam, promiješan propagandni
proračunati
1 prolijetanje promiljeti, promilím, promilio, promiljela, propaličin prema propalica
proračunavati
: prolijet prema prolijetati; drugo je prolet i promiljev(ši) propalički
proračunski
proljet promisao, promisla (m. r.) i promisli (z. r.), propast Ijd. propasti i propašu
prorahliti
prolijevanje Ijd. promislom i promisli i promišlju propasti, propadném, propadni, propadoh,
propade, propao, propala, propav(ši) prorašivati
prolijevati promišljati
propeče gl. im. prema propeti proreči, proreknem i prorečem, proreci i
proliti , prolijem promišljavati prorekni, prorekoh, proreče, prorekao,
proliv > proljev promišljenost, promišljenošéu i promišljenosti propéci, propečem, propéci, propekoh, propeče, prorekla, prorečen, prorekav(ši)
prolivati > prolijevati propekao, propekla, prope čen, propekav(ši)
promjena G mn. prómjěná proricati, proričem, proričué i
Proiožac, Prološca, Donji Proložac, Gornji propedeutički
promjenit prorijediti, prorijedim, prorijeden
Proložac ( sela) propedeutika ( prednaobrazbá)
promjenljiv i promjenjiv prorijedenost, prorijedenošu i prorijedenosti
proložački prema Proložac propijanč iti
promjer G mn. promjera prorjedivanje
proložak , prološka , N mn. prološci, G mn. propijati se
promljeti, promeljem, promelji, promljeh, prorjedivati, prorjedujem, prorjedujuči
proložaka propijevati > propjevavati
promlio, promíjela, promljeven proročanski
proljecar propijukati, propijučem
promočiti proročanstvo G mn. proročanstava
prolje če, na proljece, s prolječa propisivač
promočiv proročica
proljepšati se propiti, propijem
promomčiti se proročišni
proijepšavati se propjevati
promučati proročište
proljet ( pjesn., proljeéé)', drugo je prolet i propjevavati
prolijet promučiti proročki
proplakati, proplačem
proljetni promuči, promuknem, promukni, promukoh, prorok Vjd. proroče, N mn. proroci
propletati, prople čem
proljetos promuče, promukao, promukla, proporcionalan , proporcionalna
Prorok ( Muhamed)
proljetošnji promukav(ši) proroštvo G mn. proroštava
proporcionalnost, proporcionalnošu i
proljev G mn. proljeva promučkati proporcionalnosti prorupčati
proljevni promučuran, promucurna i promecuran propovijed Ijd. propovijedi i propovijedu prorvati se > prohrvati se
promaci, promaknem, promakni, promakoh, promuéurnost, promucumošu i promučurnosti propovijedalac , propovijedaoca, Vjd. prosac , prosca, Vjd. proše
promače, promakao, promakla, promaknut, i promecurnost propovijedaoče, N mn. propovijedaoci, prosački
promakav(ši) promukao, promukla G mn. propovijedalaca proscenij ( prednji dio pozornice)
promaha > propuh promuklost , promuklošu i promuklosti propovijedati prosidba G mn. prosidaba, prosidbe i prosidbi

342 343
 prosijati protaktinij protaktinijski Provansalac

prosijati , prosijem ( propustit! kroz šito) prosudba G mn. prosudaba, prosudba i protaktinijski protuljeée > prolječe
prosijati, prosijam > prosjati prosudbi protéci, protečem i proteknem, protéci i protumačiti
prosijavati prosuditi, prosudim , prosuden protekni, protekoh, proteče, protekao, protumačiv
prosijecati prosudivač protekla, protekav(ši) protumjera
prosiječ , prosiječi ( vrsta bač ve) prosudivati, prosudujem, prosudujuč i protéci, protegnem, protegni, protegoh, proteže, protunapad
prosijed prosuh ( málo suh) protegao, protegla , protegnut, protegav(ši) protunaredba G mn. protunaredaba i
prosijeliti ( proboraviti na sijelu ) prosukati , prosučem protein (bjelančevina) protunaredbi
prosijevati > prosijavati prosvijeéen komp. prosvječeniji proteinski protunarodan , protunarodna
prosilac , prosioca, V jd. prosioče, N mn. prosvijecenost, prosviječenošcu i Protejev prema Protej ( mit.) protunožac , protunošca , Vjd. protunoše,
prosioci, G mn. prosilaca prosvijeéenosti protekcija N mn. protunošci, G mn. protunožaca
prosilački prosvijetliti, prosvijetlim, prosvijetljen protekcionaš protuobrana
prosinač ki prema prosinac prosvijetljenost, prosvijetljenošu i protekciona štvo G mn. protekcionaštava protupapa
prosioč ev prosvijetljenosti protekcionist protupartijski
prosjače , prosjačeta, zb. prosjačad prosvječeniji komp. od prosvijecen protekcionistica protuprijedlog N mn. protuprijedlozi
prosjačina prosvjecenje protekcionistički protureformacija
prosjačiti prosvječivati, prosvječujem , prosvje čujuči protekcionizam , protekcionizma protureformacijski
prosjački prosvjed G mn. prosvjeda protestní proturječan , proturje čna
prosjajivati , prosjajujem, prosjajujuč i prosvjedni protestantski proturječiti
prosjak Vjd. prosjače, N mn. prosjaci prosvjedovati, prosvjedujem, prosvjedujuéi proticati, protičem, prema protaknuti; drugo je proturječjc
prosja štvo G mn. prosjaštava prosvjeta protjecati proturječnost, proturječnošu i proturječnosti
prosječan , prosječna Prosvjeta (društvo) protiv ( prij.) protuslovlje
prosječnost, prosječnošé u i prosječnosti prosvjetar protivničin prema protivnica protutenkovski
prosjeci, prosiječem , prosiječi, prosjekoh, prosvjetitelj protivnički protuudar
J prosiječe, prosjekao, prosjekla, prosvjetiteljica protivn í k Vjd. protivnice, N mn. protivnici protuusluga DL jd. protuusluzi
prosječen, prosjekav(ši) prosvjetiteljstvo G mn. prosvjetiteljstava protivnost, protivnošu i protivnosti protuustavan , protuustavna

l
| prosjediti i prosjedjeti
prosjek N mn. prosjeci
prosvjetljenje
prosvjetljivati, prosvjetljujem, prosvjetljujuci
protjecati , protječem , prema protéci; drugo je
proticati
protuuteg N mn. protuutezi
protutijelo

lí prdsjeka G mn. pr ů sjěká

prosjelina
prosjev G mn. prosjeva
prosvjetni
prošaptati, prošapéem
prošaputati, prošapucem
protjeranica
protjeranik Vjd. protjeraniče, N mn.
protjeranici
protuvibracijski
protuvjerski
protuvrijednost, protuvrijednošéu i
proslijediti, proslijedim , proslijeden prošev prema prosac protjerati protuvrijednosti
prosljedenje prošéak N mn. prošaci ( vrsta plota, nožá) protjeravati protuzahtjev
prosljedivati , prosljedujem, prosljedujuči prošée, proša protjerivati , protjerujem , protjerujuci protuzakonitost , protuzakonitošu i
prostaěina prošetati, prošeóem i prošetam protkati, protká m protuzakonitosti
prostački prošiti, prošijem protočan , protočna proučavati
k prostak Vjd. prostače, N mn. prostaci
prosta štvo G mn. prostaštava
prošivač
prošivača (iglá)
protozoe , protozoa ( praživotinje)
protozojski
proučiti
prouzročavati
prostirač prošivaljka DL jd. prošivaljci, G mn. prošivaljki protrčati , protrčim prouzročiti
prostiti, prostim , prošten prošlogodišnji protrčavati prouzrokovač > uzročnik
prostolatičnica prošlost, prošlošu i prošlosti protuavionski provadati
i prostoručan, prostoručna
prostrijeti, prostrem, prostri, prostrijeh,
próšnja G mn. próšnjá i próšnji
proštac , prošca i proštaca, G mn. proštaca
protublokovski
protudjelovanje
provalija
provalijica
prostrije, prostro, prostrla, prostrt, proštenje protudr žavni provalnički
prostrv(ši) i prostrijev(ši) protaci, protaknem, protakni, protakoh, protufašistički provainik Vjd. provalniče, N mn. provalnici
prostrjel protače, protakao, protakla, protakav(ši) protuha provaljivač
prostrjelni protagonistica protukandidat Provansa ( francuska pokrajina)
prostrjeljivati, prostrjeljujem, prostrjeljujuči protakati , protačem protukršanski Provansalac, Provansalca, Vjd. Provansalče,
prosuče prema prosuti protaktinij ( znak Pa) protulijek N mn. protulijekovi G mn. Provansalaca

344 345
 provansalski prsten Prsten ptičar

provansalski provrvjeti, provrvi, provrvio, provrvjela, Prsten ( naslov zbirke pjesama) prvotoč
provedba G mn. provedaba, provedba i provrvjev(ši) prstenčič pržionica
provedbi provuci , provučem, provuci, provukoh, prstic .
P. S krát. za lat. post scriptum („poslije
provedljiv provuče, provukao, provukla, provučen, prstohvat, prstohvata napisanoga” , hrv. poslije svega)
provedljivost, provedljivošcu i provedljivosti provukav(ši) psalam , psalma, G mn. psalama
prstovet
provenijencija ( podrijetlo) prozaičan , prozaična pseci
pršic ( sitan snijeg )
próvesti, prověděm, usp. dóvesti, dovedem prozaičnost, prozaičnošu i prozaičnosti pseudodemokracija
pršnjak
provesti, provězěm, usp. dóvesti, dovézěm prozaik Vjd. prozaiče, N mn. prozaici pseudoklasičan , pseudoklasična
prtenjača
provesti , provéz ěm, usp. dóvesti, dovéz ěm prozaist psic; drugo je pasic
pruče prema prut
providjeti (se), providi (se) prozba > prošnja psiha DL jd. psihi
prude
providnost, providnošé u i providnosti prozepsti, prozebem, prozebi, prozeboh, Prusija psihički > duševní
( prozirnost, providenje ) prozebe, prozebao, prozebla, prozebav(ši) psihijatar, psihijatra
Prov ídnost ( Bog ) prozijevati
pruski
prutak , prutka, N mn. prutci, G mn. prutaka psihijatrija
providenje prozirnost, prozirnošu i prozirnosti psihijatrijski
Providenje ( Bog ) prozodija prutič
prutka DL jd. prutki, G mn. prutaka i prutki psihoanalitičar
provijant ( hrana, opskrba) prozodijski psihoanalitič ki
provijati, provijem ( provjetriti, prožeti ) prozorčic
prvačiti
prvenac , prvjenac i prvijenac, prvenca, Vjd. psihoanaliza
provijavati ( provjetravati, prožimati ) prozorčina psihofizički
prvenče, G mn. prvenaca
provincija; Provincija Presvetoga Otkupitelja prozračiti psihologija
( crkv ) prvenački
prozracivati , prozračujem, prozračujuci psihološki prema psihologija i psiholog ( usp.
provincijal (crkv ) prvenče, prvenčeta, zb. prvenčad
prozreti, prozrem, proz ř i, prozreh, prozre,
prvenstvo G mn. prvenstava psihički)
provincijalac , provincijalca, Vjd. provincijalče prozreo i prozrio, prozřela, prozrev(ši) psihometrija
:! provincijalan , provincijalna prozviždati, prozviždim
prvi; Prví svibnja; prvi put; Prvi svjetski rat
prvijenac, prvjenac i prvenac, prvijenca psihometrijski

i: I
provincijalizam , provincijalizma proždirač psihopat
provincijalka DL jd. provincijalki, G mn. proždiračica prvobitnost, prvobitnošu i prvobitnosti
prvoborac , prvoborca, Vjd. prvoborče psihopatija
provincijalki proždrijeti , proždrem, proždri, proždrijeh,
prvoborač ki psihopatologija
provincijski proždrije, proždro, proždrla , proždrt,
1 provizija proždrijev(ši) i proždrv(ši) prvomučenica
prvomučenički
psihopatološki
psihopatski
provizorij proždrlčitia
psihoterapeutski
provjekovati, provjekujem, provjekujuói proždrljivac , proždrljivca, Vjd. proždrljivče, prvomučenik Vjd. prvomučeniče, N mn.
provjera G mn. proždrljivaca prvomučenici psihoterapija
provjeravati (ispitivati ) prvooptu ženi, prvooptu ženog(a) psihoterapijski
proždrljivost, proždrljivošu i proždrljivosti
prvorazrednost, prvorazrednošu i psihoza
provjeriti ( ispitati ) prožeči, prožežem, prožezi, prožegoh, prožeže,
provjetravanje prožegao, prožegla, prožegav(ši) prvorazrednosti psikač
provjetravati prožeti, prožanjem, prožanji, prožeh, prožeo, prvorodstvo G mn. prvorodstava psikati , psičem, psičuči
provjetriti prožela, prožev(ši) prvorodenac , prvorodenca , Vjd. prvorodenče psoglavac , psoglavca, Vjd. psoglavče, G mn.
prožeti, prožmem, prožmi, prožeh, prožeo, psoglavaca
provlačiti prvoroden , prvorodenoga
prožela, prožet, prožev(ši) prvorotkinja psovač
provodadžija ( prosac, snubok , svodnik)
prožetost, prožetošu i prožetosti prvosjedilac i prvosjedjelac, prvosjedioca, psovačica
provodadžijin
proživjeti , proživí m, proživio, proživjela, Vjd. prvosjedioče, N mn. prvosjedioci, psovač ki
provodad žinica ( snubiteljica, svodilja )
proživjev(ši) ( živeč i , provesti ) G mn. prvosjedilaca i prvosjedjelaca pšeničan, pšeničná
provodič
prožvakati, prožvačem prvostepeni > prvostupanjski pšeničica
provrci, provrgnem, provrgni, provrgoh,
provrže, provrgao, provrgla, provrgav(ši) prslučac, prslučca > prslučak prvostolni pšeničište
provreti , provrim i provrijem , provreh, provre, prslučak , prslučka, N mn. prslučci prvostolnica pšeniční
provrio i provreo, provrela, provrev(ši) prslučic prvosvecenica pšeničnik
provrijedniti se prslučina prvosvecenički pšeničnjak ( pšeniční kruh )
provrtati prsni prema prsa i prsi prvosve čenik Vjd. prvosveceniče, N mn. Pt znak za platinu
provrtjeti, provrtim, provrtio, provrtjela, prstac , prstaca prvosvečenici ptica
provrtjev(ši) prsten (opci pojani) prvoškolac, prvoškolca, Vjd. prvoškolče ptičar
lilili 346 347
ptičarev punjenje pupč ani R ádič

ptičarev i ptičarov puhač (onaj kóji puse, drugo je puhač) pupčani R

ptičarica puhački pupčanica
ptičariti pupčanični r. krát. za rod, razred (i raz. v. § 156.)
puhač (vrsta puha, drugo je puhač)
ptičarov i ptičarev R znak za rengen
puhači; puhača glazbala pupčast
ptičarski Ra znak za radij
puhalac , puhaoca, Vjd. puhaoče, N mn. pupčič um. od pupak
rabijatan , rabijatna ( surov, naprosit )
ptiče, ptičeta, N mn. ptičiči, zb. pti čad puhaoci, G mn. puhalaca pupčiti > pupati
racionalan , racionálna
ptičetina puhalački pupoljčič
racionalist
ptičica puhalica puričica um. od purica
racionalistički
ptičina puhalo puriči N mn. od pure
racionalizacija
ptičji puhaljka DL jd. puhaljci, G mn. puhaljka i puristički
racionalizam , racionalizma
ptičurina puhaljki purji
racionalizator
ptič pubati, pušem pustahija racionalizirati
Pu znak za plutonij puhnuti pustahijin racionirati
pubertetski puhor ( sitan pepeo ) pustinjačkiprema pustinjak račar
publ. krát. za publicistički puk Vjd. puče, N mn. puči i pukovi pustinjaštvo račič
publicistički puknuče pustili pústim , puštěn, pú stiv(ši) (ostaviti )
,
račina
pucač pukovnički pústiti, pustím, pustio, pustila, půstěči ( činiti račiti se
pucačica pukovnijskiprema pukovnija pust í m )
račji
pucački pukovnik Vjd. pukovniče, N mn. pukovnici pústjeti, pústim, pustio, pustjela, pústěči
Rački , Račkoga
puč, puča , N mn. pučevi (udar) puktati, pukčem, pukčuči ( postajati pusť)
rač lati
puč, puči ( jpora ) puls N mn. pulsov í ( bilo ) pustopašnost , pustopašnošu i pustopašnosti
račun
pu č anin N mn. pučani pulsirati pušač
rač unač
pučanka DL jd. pučanki, G mn. pučanki punačak , punačka; komp. punačkiji pušačev
računalac
pučanski pušačica
punahan, punahna ra č unalo
pučanstvo pušački
punanost, punanošu i punanosti računalni
pučina punč N mn. punčevi pušači ( prid.)
računaljka DL jd. računaljki, G mn. računaljki
pučinski puncta pušani ra čunanje
pučist puničin prema punica pušetina računar ( čovjek kóji računá)
Puč iša ( mn. s. r.), G Pučišca, DLI Puč išima punički pušica računarac, računarca, Vjd. računarče
pučiški prema Pučiša punoča pušina računarski
pučkaš ( povpripadnikpučke stranke ) punoglavac , punoglavca, Vjd. punoglavče Puša ( selo ) računati , računam , računan
pučki punoljetan , punoljetna
púšnje prema pústiti i pústjeti račundžija
pučkoškolac , pučkoškolca, Vjd. pučkoškolče Pušine ( selo) računica
punoljetnica
pučkoškolka DL jd. pučkoškolki, G mn. pušionica rač unovodstvo
punoljetnik Vjd. punoljctniče, N mn.
pučkoškolki punoljetnici put, puta računovoda
puč koškolski punoljetnost, punoljetnošu i punoljetnosti put ( pút), puti ( ljudsko tijelo, boja koze ) računovotkinja
puč; puč-puč ( usklik ) punomastan . punomasna put(a) ( prii ), v. § 135. računski
puč enje prema puč iti se i putiti punomoč Ijd. punomoč i i punomoču putak , mn.: N putci, G putaka, D putcima računstvo G mn. računstava
puči, puknem, pukni, pukoh, puče, pukao, punomočje putič račva > račve
pukla, puknut, pukav(ši) punomočnik > opunomočenik putnički račvast
puč iti (se) ( isticati usne, oholiti se ) punovrijedan , punovrijedna; komp. putopišev prema putopisac rač vati se
puč kati punovrjedniji putujuči rač ve, račava ( mn. ž. r.)
pučnuti punovrijednost, punovrijednošu i puzačica račvište
pučpulik punovrijednosti puzečke i puzečki řadič i řadič ( bot )
pučpulikati, pučpuličem, puópuličuči pun puncat puzzle ( slagalica, slagač ica) Řadič ( jme, zast.)
Puerto Rico v. Portoriko punjač pu žič řadič ( mátí rad i bot ) i řadič
puh Vjd. puse, IV mn. puhovi (zool.) punjenje prema puniti pu žnični prema pu žnica R ádič ( imé)\ R ádič ( prezime )

348 349
W:
ii radicevac radenje Rafael rasipnica

radičevac, radičevca, Vjd. radičevče radiološki rasadnički prema rasadnik

Rafael
radičevka DL jd. radičevki, G mn. radičevki radiomehaničar rasadivati, rasadujem, rasadujuči
ragu, ragua, N mn. ragui
radičevski radiomehanika DL jd. radiomehanici rasahnuti se
rahal i rahao, rahla
radij ( znak Ra), radija, Ijd. radijem radionica rascar N mn. rascarevi
rahatlokum ( istočnjačka poslastica)
radijacija radionički rahitičan, rahitična rascariti
radijalan, radijalna radioodašiljač rahitičar rascičati se
radijan ( fizj Radio Osijek
rahitičarka DL jd. rahitičarki, G mn. rahitičarki rascijepanost, rascijepanošu i rascijepanosti
radijaran , radijarna radiopostaja rascijepati , rascijepam, rascijepan
rahitis
radijator radiopredajnik rascijepiti, rascijepim, rascijepljen
rahliti
radije ( prii.) radiopretplata rascijepljenost, rascijepljenošu i
rahmetli ( prid., pokojní )
radijski (od radij i radio) radiopretplatnik rahmetlija ( pokojnik ) rascijepljenosti
radijus ( polumjer ) radioprijenos rajčica rascjep
radikalsocijalist radioprogram Rajna ( rijeka Rhein) rascjepkanost, rascjepkanošu i rascjepkanosti
radikalsocijalistič ki prema radikalsocijalist; radiopromet rajnski prema Rajna rascjepkati
-
radikal socijalistički ( kóji se odnosi na radioreklama rajón ( četvrt, područje ) rascjepkavati
radikále i socijaliste) radioreporta ža rascjepljenje
rádio, radija, / jd. radijem, Nmn. radiji (rádio je rak Vjd. ráče, N mn. raci i rakovi
radiosignal
Rak ( zviježdé) rascjepljivati, rascjepljujem, rascjepljujuči
od ráditi) radioskopija
raketodržač rascopati se
radioaktivan, radioaktivna radioskopski rascvasti se
radioamatér raketonosač
Radio Š ijeme rascvijeliti > rascviliti
radioamaterski rakiče ( rakitnjak )
Radio Split rascviliti
radioaparat rakija
radiostanica rascvjetati se
radioastronom rakijašnica
radiotehničar rascvjetavati se
radioastronomija rakijica um. od rakija
radiotehnički rasedlati
radiocijev rakijski
radiotehnika rasedlavati
ř radiodifuzija radiotelefonija
Rakitje ( selo kraj Samobora)
raseliti (se)
radiodrama rakitnjača
radiotelevizija raseljavanje
radiodramski radioterapija rakovički prema Rakovica
raseljavati (se)
radioelektroničar radioval rak-rana
rasformirati
radioelektronički ramenonožac , ramenonošca, Vjd.
ill radioveza
ramenonoše, N mn. ramenonošci, G mn. rasfratar, rasfratra
il radioelektronika
radioemisija
Radio Zagreb
radišnost, radišnošu i radišnosti
ramenonožaca rasfratriti se
rashladiti, rashladen
ramenjača
radiofoničan , radiofonična radius > radijus ( polumjer ) rashladenje
ramenjačni
radiofoničnost, radiofoničnošu i radnički rashladivati, rashladujem, rashladujuči
radiofoničnosti ranarnički prema ranarnik
radon ( znak Rn) rashod ( izdatak )
radiofonija ranč N mn. rančevi
radonski rashodati se
radiofonijski rang N mn. rangovi; rang-lista
radosnica rashodni
radiofrekvencija ranilac, ranioca, Vjd. ranioče, N mn. ranioci,
radost, radošu i radosti G mn. ranilaca rashodovati > otpisati
radiografija radostan, radosna rasijati ( pošijati na vise strana ), přen. >
ranilač ki
radiografski radoznalac, radoznalca, Vjd. radoznalče rastresti
ranoljetni
radiogram radoznalost, radoznalošu i radoznalosti rasijavati
ranoranilac, ranoranioca, Vjd. ranoranioče,
radioigra radšta N mn. ranoranioci, G mn. ranoranilaca rasijecanje
radiointervju, radiointervjua, N mn. radža ( manji indijski vladař ) ranoranilač ki rasijecati
radiointervjui rada ( pokr., rad ) ranjenički rasip
radiokomentar radanje rasipač
ranjivost, ranjivošu i ranjivosti
radiokomentator radaonica rasipan, rasipna
Rapkinja i Rabljanka ( žena s otoka Raba i iz
radiokoncert

i
radati mjesta Raba) rasipati , rasipam i rasipljem
radiologija radenje prema raditi rapski prema Rab rasipnica
350 351
;
irj
 rasipni č ki raspa Ijivati rasparač rasprskač

rasipnič ki raskralj rasparač raspodijeliti , raspodijelim, raspodijeljen

rasipnik Vjd. rasipniče, N mn. rasipnici, raskr á viti , raskrávim (odmrznuti ) rasparati raspodjela
G mn. rasipnika raskrčiti raspodjeljivati, raspodjeljujem , raspodjeljujuci
raspariti
rasipništvo raskrčivati , raskrč ujem , raskrčujuéi raspojasanost, raspojasanošcu i raspojasanosti
rasparivati, rasparujem, rasparujuci
rasipnost, rasipnošu i rasipnosti raskrčmiti, raskrčmljen raspeča čivati , raspečacujem, raspečaéujuéi raspoklanjati
rasisti č ki prema rasist i rasizam raskrebečiti > raskrečiti raspečatiti raspolagati, raspolažem
rasjeckati raskreč iti raspeče (raspinjanje) raspoloviti , raspolovljen
rasječi, rasiječem, rasijeci, rasjekoh, rasiječe, raskrečivati , raskrečujem, raskrečujuči raspoloženost, raspoloženošéu i raspoloženosti
raspelo ( křiž)
rasjekao, rasjekla, rasječen, rasjekav (ši) raskrhati raspeti , raspnem, raspev(ši) raspoloženje
rasjedati se raskriliti, raskriijen raspijevati raspoložiti
rasjelina raskrinkati raspikuca raspoloživ
raskalašenik Vjd. raskalašeniče, N mn. raskrinkavati
raskalašenici raspikuč ki raspon
raskriti , raskrijem, raskri, raskrih , raskri, raspikučstvo raspop
raskapati raskrio, raskrila, raskriven, raskriv(ši)
raskapčanje raspinjač raspopiti
raskrivati raspinjača raspor
raskapčati raskri žje raspinjati rasporak , rasporka, Vjd. rasporče, N mn.
raskašiti se raskrsnica rasporci, G mn. rasporaka
raskid raspiriti
raskrstiti , raskrstim , raskršten raspored
raskidač raspirivač
raskrše raspirivati, raspirujem , raspirujuči rasporediti , rasporeden
raskidljiv raskrštati rasporedivač
raskinuče raspis
raskrštavati raspisati, raspišem rasporedivanje
raskinuti raskrvaviti rasporedivati, rasporedujem, rasporedujuéi
raskiseliti, raskiseljen
raspištoljiti se
raskučiti ( rasuti kuč u) rasporiti
raspitati se
if rasklapati
rasklepetati se, rasklepeéem se
raskuhati se
raskuhavati se
raspitivati se, raspitujem se, raspitujuci se
raspjevati (se)
raspra G mn. raspra i raspri
raspra šivač
raskliktati se, rasklikcem se raskukurikati se, raskukuriče se rasprava
raspjevavati (se)
rasklimati raskužba G mn. rasku žaba i raskužbi raspravljač
i rasplakati , rasplačem
rasklopiti raskužiti rasprčkati
rasplamcivati , rasplaméujem , rasplaméujuéi
t raskokodakati se , raskokodačem se rasku živač rasplamsati raspreči, raspregnem , raspregni, raspregoh,
raskol rasiina raspreže, raspregao, raspregla , raspregnut,
rasplamsavati
raskolačiti raslinstvo raspregav(ši)
rasplamtjeti , rasplamtim, rasplamtio,
raskoliti raslinje raspredati
rasplamtjela, rasplamtjev(ši)
rasknlnički raslojavati se rasplastiti , rasplašcen
raspregnuti
raskolnik Vjd. raskolniče, N mn. raskolnici rasiojiti se rasplesti, raspletem, raspleti, raspletoh, raspleo,
raspresti, raspredem, raspredi, raspredoh,
raskolništvo G mn. raskolništava rasohast rasplela , raspleten, raspletav(ši) i rasplev(ši) raspreo, rasprela, raspreden , raspredav(ši) i
raskomadati rasprev(ši)
rasohat rasplet
raskomočivati se, raskomočujem se, raspretati , rasprečem , rasprečuci
rasohe, rasoha ( mn. ž. r., rašlje, račve) raspletati, rasplecem, rasplečuči
raskomocujuci se rasprezati, rasprežem
rasol rasplinuče
raskomotiti se, raskomotira se, raskomočen raspričati se
raspačati rasplinuti
raskopati raspripovijedati se
raspačavač rasplinjač
rasprodaja
raskopavati raspačavati rasplinjati se
raskopčati rasprodati
raspad rasplinjavati se
raskop č avanjc rasprodavati
raspadati se rasplinjivati , rasplinjujem , rasplinjujuci
raskopčavati rasprostirati
raspadljiv rasplitati > raspletati
raskora č iti se rasprostrijeti , rasprostrem , rasprostri ,
raspadljivost, raspadljivošu i raspadljivosti raspiod rasprostrijeh, rasprostrije, rasprostro,
'
raskorak N mn. raskoraci; u raskorak raspaliti rasploditi se rasprostrla, rasprostrt, rasprostrijev(ši),
N ! raskoš, raspaljiv raspljeskati, raspljeskam i rasplješem rasprostrv(ši)
raskovati, raskujem raspaljivati, raspaljujem, raspaljujuci raspljoštiti rasprskač
352 353
rasprskati se rasuce rasuda razbjesniti

rasprskati se rastepati, rastepam i rastepljem rasuda rašupavanje

rasprskivač rastepsti , rastepem, rastepi, rastepoh, rasudan, rasudna rašupavati
rasprskivati se, rasprskujem se, rasprskujuči rastepe, rastepao, rastepla, rastepav(ši) rasuditi rašuti se, rašuje se
se rasterečenost, rasterečenošu i rasterečenosti rasudljiv raše {ono što raste, drugo je hraše)
rasprsnuce rasterečenje rasudljivost, rasudljivošu i rasudljivosti rašerdati
raspr šivač rasterecivati , rasterečujem, rasterečujuči rasudivač rašeretati se
rasprtiti, rasprtim, rasprčen rasteretiti , rasterečen rasudivati, rasudujem, rasudujuči raširiti
raspucati se rastežljiv > rastegljiv rasúlo (zrn., raspad); rásulo je glag. prid. od rašiti, rašijem
raspučiti rasti , rastem , rasti, rastijah, rastao, rasla, rástuči rasuti ra šivati
raspuč e {drugo je rástuči) rasuti, raspem, raspi, rasuh, rasuo, rasula, rašljičice
raspuci se, raspuknem, raspukni, raspukoh, rasticanje prema rasticati, drugo je rastjecanje rasúlo, rasut, rasuv(ši)
raštika
raspuče, raspukao, raspukla, raspuknut, rasticati , rastičem, rastiči, rasticao, rasticala, rasvanuti se
raspuknuv(ši) rastičuči, prema rastači raštrkati se
rasvijetliti, rasvijetlim, rasvijetljen
raspuhati, raspušem rastjecati , rastječem, rastječi, rastjecao, ratifikacija
rasvitati , rasvičem, rasvičuči ratifikacijski
raspuklina rastjecala, rastječuči, prema rasteči rasvjeta
raspuknuče rastjecanje prema rastjecati , drugo Ratka DL jd. Ratki
rasvjetni
raspuknuti (se) je rasticanje Ratko
rašarati
raspupati se rastjerati ratnič ki
rašehati
raspusnica {razvratnica, raspuštenica) rastjeravati ratnik Vjd. ratniče, N mn. ratnici
rašehnuti
raspusnički (razvratnički , raspuštenički) rastjerivati, rastjerujem, rastjerujuč i ratnopravni
rašepiti se
raspusnik Vjd. raspusniče, N mn. raspusnici rastočiti rávan , rávni {ravnica)
rašepljivati se, rašepljujem se, rašepljujuči
(razvratnik , raspuštenik) rastopina se rávan , rávna, rávno, odr. rávni, rávn á, rávnó
raspustiti rastopiti , rastopljen rašeprkati ravnateljičin
raspuštanje rastopljiv rašerečiti r ávnati , rávnám, rávná
raspuštenica rastrčati se rašerupati ravničar
raspuštenički rastrčavanje rašešljati ravničarski
raspuštenik Vjd. raspušteniče, N mn. rastrčavati se rašešljavati ravnički
raspu štenici rastrganost, rastrganošu i rastrganosti rašetvoriti ravnodušnost, ravnodušnošu i ravnodušnosti
raspuštenost, raspu štenošu i raspuštenosti rastrgati rašihati ravnomjeran, ravnomjerna
rasputica rastrgnuti rašijati ravnovjesje > ravnoteža
rasrditi , rasrden rastresenost, rastresenošu i rastresenosti
rast prema rasti, drugo je hr ást
rašiniti ravnjača
rastresti, rastresem, rastresi, rastresoh,
rastakati, rastačem, rastač i, rastačuči rastresao, rastresla, rastresen , rastresav(ši)
rašinjati razarač
rašinjavati razastrijeti , razastrem, razastri, razastrijeh,
rastanak rastrijebiti , rastrijebim, rastrijebljen
rašistiti, rašistim, rašišen razastrije, razastro, razastrla, razastrt,
rastao, rasla rastrijezniti se, rastriježnjen
rašišavati , rašišavam razastrijev(ši), razastrv(ši)
rastapati rastrjebljenje
rašišenje razasuti , razaspem , razaspi, razasuh, razasuo,
rastava rastrjebljavati > rastrjebljivati razasula, razasut, razasuv(ši)
rašišcivanje
rastaviti , rastavim, rastavljen rastrjebljivati, rastrjebljujem, rastrjebljujuči raza šiljač
rašišivati, rašišujem, rašišujuči >
rastavljač rastrježnjavati > rastrježnjivati rašišavati razbijač
rastavljati rastrježnjivati , rastrježnjujem, rastrježnjujuči rašitati se razbijač ki
rásteci , rastečem i rasteknem, rastekoh, rastrti, rastrem , rastri, rastrh, rastr, rastro, rašlaniti
rasteče, rastekao, rastekla, rastečen, rastrla, rastrt, rastrv(ši) razbijeliti , razbijelim, razbijeljen
rastekav(ši) rašlanjavati i rašlanjivati razbitak , razbitka, N mn. razbitci, G mn.
rastrubiti , rastrubljen
rástěči , rastegnem, rastegni, rastegoh, rasteže, rašlanjivati, rašlanjujem, rašlanjujuči razbitaka
rastrubljivati , rastrubljujem, rastrubljujuči
rastegao, rastegla , rastegnut, rastegav(ši) rašovječiti razbiti, razbijem
rástuči, rast účem, rastúci, rastukoh, rastuče,
rastegljiv rastukao, rastukla, rastučen, rastukav(ši) rašovjek razbje či se
rastegljivost, rastegljivošu i rastegljivosti (rástuči je od rasti) rašupanko razbjeljivati, razbjeljujem, razbjeljujuči
rastegnuti rastumačiti rašupanost, rašupanošu i rašupanosti razbjesniti , razbjesnim, razbjesnio, razbjesnila,
rastenje prema rasti { rast, porast) rasuče rašupati razbješnjen, razbjesniv(ši) {učiniti bijesnim)

354 355

irú
 razbjesnjeti se razlijevati razlivati razrijedenost

razbjesnjeti se , razbjesnim se, razbjesnio se, razgoličavanje razlivati > razlijevati raznobojnost, raznobojnošu i raznobojnosti
razbjesnjela se, razbjesnjev(ši) se razgolicavati i razgolič ivati raznojezični
razloraač ki
razbje šnjavati se razgoličenost, razgoličenošu i razgolicenosti raznoličan , raznolična
razložnosti , razložnošéu i razložnosti
razbježati se , razbježim se razgolicenje raznoličje
razlučiti
razbojničin razgoličivati , razgolicujem, razgolié ujuci raznoličnost, raznoličnošu i raznoličnosti
razbojnič ki
razlučiv
i razgolicavati raznolikost, raznolikošu i raznolikosti
ra žbojnik Vjd. razbojniče, N mn. razbojnici razgolititi, razgolitim, razgoličen
razlučivati , razlučujem, razlučujuči
razljutiti, razljučen raznorodnost, raznorodnošu i raznorodnosti
razbojništvo > razbojstvo razgorijevanje raznosač
razbojstvo razgorijevati se
razmači , razmaknem, razmakni , razmakoh,
razmače, razmakao, razmakla, razmaknut, raznosačica
razbolijevanje razgorjeti se razmakav(ši) raznosilac , raznosioca, Vjd. raznosioče, N mn.
razbolijevati se razgovijetan , razgovijetna; komp. razgovjetniji razmahati se raznosioci, G mn. raznosilaca
razboljeti se, razbolim se, razbolio se, razgovijetnost, razgovijetnošóu i razmahivati , razmahujem, razmahujuói raznostraničan , raznostranična
razboljela se, razboljev(ši) se razgovijetnosti raznovjeran, raznovjerna
razmahnitati (se)
razbučiti razgovorljiv raznovrsnost, raznovrsnošu i raznovrsnosti
razmahnuti
razbučkati razgradivati, razgradujera , razgradujuči raznovrstan , raznovrsna
razmede
razbuditi, razbuden razgraničavati i razgraničivati raznježavati se
razmediti
razbudivanje razgraničiti raznježenost, raznježenošu i raznježenosti
razmetati , razmečem
razbudivati, razbudujem, razbudujuéi razgraničivati , razgraničujem, razgraničujuči, i raznježiti
razmijeniti , razmijenim, razmijenjen
razbuktati, razbuktam i razbukčem, razbukci razgraničavati raznježivati , raznježujem, raznježujuci
i razbuktaj razgrepsti , razgrebem razmijesiti, razmijesim, razmiješen
razmiješati razobličavati > raskrinkavati
razbuktjeti, razbuktim, razbuktio, razbuktjela, razgrijati, razgrijem razobličiti > raskrinkati
razbuktjev(ši) razgrijavati razmiljeti se, razmile se, razmilio se, razmiljela
se, razmiljev(ši) se razočaranost , razočaranošcu i razočaranosti
razdavač razgristi , razgrizem
rázmjena i rázmjena, G mn. rázmjěná ; razočaranje
;1 razdijeliti , razdijelim, razdijeljen razgrrajeti se, razgrmim se, razgrmio se, rázmjě ná razočarati
razdijeljenost, razdijeljenošu i razdijeljenosti razgrmjela se, razgrmjev(ši) se

ti'
razmjenljiv razočaravati
razdio i razdjel razgrtati, razgrčem, razgrč i, razgrčuci
razmjenjiv razodijevati
razdioba razici se, razidem se, razidi se, razidoh se,
razmjenjivati, razmjenjujem, razmjenjujuči
I: 1
razdjel i razdio razide se, razišao se, razišla se, razišav(ši) se
razmjer
razodjenuti
razonodivati , razonodujem, razonodujuci
r razdjelan, razdjelna
razdjeljak , razdjeljka, G mn. razdjeljaka
razilazak , razilaska, N mn. razilasci, G mn.
razilazaka razmjeran , razrajerna razortačiti (se)
razr. krát. za razred
razdjeljiv razjačati razmjerati
razječati se razmjeravati razračunati
razdjeljivač
razjedati razmjeriti razračunavati
razdjeljivanje
razjednačavati i razjednač ivati razrajerje razrašivati, razrašujem, razrašujué i
razdjeljivati , razdjeljujem, razdjeljujuč i
razjednačiti razmjernost , razmjernošu i razmjemosti razrediti (razvrstati u redove, razrede, drugo
razdrijemati se je razrijediti)
razdriješiti razjednačivati , razjednačujem, razjednačujuéi razmjestiti , razmjestim, razmješten
razlagač razmje štaj razredničin prema razrednica
razdrijeti , razdrem , razdri, razdrijeh, razdrije, razrednič ki
razdro, razdrla , razdrt, razdrijev(ši) i razletjeti se, razletim se, razletio se, razletjela razmještati
razdrv(ši) i razderati se, razletjev(ši) se razmje štavati razrednik Vjd. razredniče, N mn. razrednici,
G mn. razrednika
razdrjemljivati, razdrjemljujem , različak , različka, N mn. različci, G mn. razmlačiti
različaka razredništvo
razdrjemljujuči razmlačivati , razmlaéujem, razmlačujuči
različan, različna razredenje prema razrediti (drugo je
razdrješivati, razdrješujem, razdrješujuč i razmočiti razrjedenje)
razg. krát. za razgovorni, razgovorno različit razmuč ivati , razmuóujem, razmuéujuči razrcdivanje prema razredivati
razga č iti se različitost, različitošéu i različitosti razmučkati
različnost, različnošu i različnosti
razredivati, razredujem, razredujuči
razgnječiti razmutiti, razmutim, razmučen ( razvrstavati u razrede, redove, drugo
razgnjeviti razlijegati se , razliježe se raznašati je razrjedivati)
razgodak , razgotka, N mn. razgodci, G mn. razlijeniti se raznesti, raznesem i raznijeti razrijediti, razrijedim, razrijeden (učiniti
razgodaka (rečenični znak ) razlijetati se, razlijeéem se raznijeti , raznesem , raznijeh, raznio, raznijela, rijetkim, drugo je razrediti)
razgode zb. im. od razgodak razlijevati raznesen i raznijet, raznijev(ši) razrijedenost , razrijedenošéu i razrijedenosti

356 357
 razrije šiti ra žvakati religiozan
ražvaliti
razriješiti, razriješim , razriješen razvlašcivati , razvlašcujem , razvlašujuči redakcijski
razrjediv razvodnički
ra žvaliti
ra žvaljivati redatelj
razrjedenje prema razrijediti razvodniti , razvodnim, razvodnih , razvodnio,
razrjedivač razvodnila, razvodniv(ši) (razrijediti vodom) Rb znak za rubidij redati
rbast ( krnj ) redoslijed N mn. redoslijedi i redosljedovi
razrjedivanje razvodnjeti se, razvodni se, razvodnio se,
razrjedivati , razrjedujem , razrjedujuói (činiti razvodnjela se, razvodnjev(ši) se { postáli rbina > krhotina, okrnjak redoslijedni
vodě n) rda > hrda redovničin prema redovnica
rjedim, drugo je razredivati)
razvode rdanje > hrdanje rcdovnički
razrje šavati
razvoja čiti rdati > hrdati redukcija (ograničenje, smanjenje )
razrješenje
razrješiv razvracati rdav > hrdav redukcijski
razrješivati, razrješujem, razrješujuéi razvracenost, razvraéenošéu i razvračenosti rdavost , rdavošu i rdavosti > hrdavost redenje prema rediti, drugo je rjedenje
razrješivost, razrješivošó u i razrješivosti razvracivati , razvracujem, razvraéujuci Re znak zářeni) refektorij (blagovaonica )
razvratiti , razvratim , razvračen reakcija reformacija
razrje šni
razvratnički reakcijski reformacijski
razrje šnica
razrogačiti razvratnik Vjd. razvratniče, N mn. razvratnici, reakcionar reformistič ki
G mn. razvratnika reakcionaran , reakcionarna regača > gatalinka
razrogačivati, razrogačujem, razrogačujuči
razvratnost, razvratnošu i razvratnosti reakcionarka DL jd. reakcionarki, G mn. regetača
razrokost, razrokošu i razrokosti reakcionarki
razrožnost, razrožnošu i razrožnosti razvrci, razvrgnem , razvrgni, razvrgoh, regetati , regečem, regečuči
razvrže, razvrgao, razvrgla, razvrgav(ši) reakcionarnost, reakcionamošu i regionalan , regionalna
razručiti se (razvrgnuti zaruke ) reakcionarnosti
razvrgnuče regionalist
razularenost, razularenošu i razularenosti reakcionarski
razvrijediti regionalistički
razumijevanje
razvrijedniti
reakcionarstvo G mn. reakcionarstava
'
S
;
razumijevati regionalizam , regionalizma
razvriježiti se reakcioner > reakcionar
razumjeti, razumijem, razumij, razumjeh, realac, realca, Vjd. realče, G mn. realaca registar-blagajna

: razumje, razumio, razumjela, razumjev(ši) razvrjednjenje regrutacija (novačenje )

realist
razvrjednjivati , razvrjednjujem, regrutacijski
razuvjeravati
razvrjednjujuč i realističan, realistična
razuvjeriti realistički regrutski
razvrje ženje regulacija
razvadati
razvrježivati (se), razvrježujem (se), realističnost, realističnošéu i realističnosti
razva žač razvrježujuci (se) reaiizacija regulacijski
razvedenost, razvedenošu i razvedenosti realizam, realizma rehabilitacija
razvrstač
rá zvesti, razvědě m, usp. dóvesti, dovedem razvrtjeti, razvrtim , razvrtio, razvrtjela , reálnost , realnošu i reá lnosti rehabilitacijski
rá zvesti, razvězěm, usp. dóvesti, dovezem razvrčen, razvrtjev(ši) rebič (zool.) rehabilitirati
rá zvesti , razvéz ěm , usp. d óvěsti, dovezem razvučenost, razvučenošu i razvučenosti rebrača reinkarnacija
razviée > razvoj, razvitak razvuci, razvučem, razvuci, razvukoh, razvuče, recipijent G mn. recipijenata reis -ul-ulema
razvidjeti, razvidim, razvidio, razvidjela , razvukao, razvukla, razvučen, razvukav(ši) recipročan , recipročna (uzajaman, medusobar í) Reka ( selo kraj Kopř ivnice ), usp. rijeka
razviden, razvidjev(ši) ra žaliti se recipročnost, recipročnošu i recipročnosti rekapitulacija
It razvidati ra žaiostiti, ražalostim , ražalošen (uzajamnost, medusobnost ) rekapitulacijski
razvijač ra žalošcivati, ražalošcujem , ra žalošcujuči recitacija rekla-kazala
; razv íjati, r ázvijám, razvijaj { prema razviti)
rázvijati, rázvijěm , razvij ( prema vijati)
ra žariti
ražarivati, ražarujem , ražarujuéi
recitacijski
rečenica
reklamacija
reklamacijski
razvijávatiprema rá zvijati ra ždipati se rečenični rekreacija
razvijenost, razvijenošu i razvijenosti ra žeč i , ražežem, ra žezi, ra žegoh, ražegao, Rečica ( selo kraj Karlovca), Rečica Kriška rekreacijski
razvikati, razvičem ražegla, ražegav(ši) ( selo kraj Ivanič Gradá) rekurs ( útok , př iživ, žalba )
razvitak , razvitka, N mn. razvitci, G mn. ra ženiti se reci, řečem i reknem , rekoh, reče, reci i rekvijem
razvitaka řekni, rekao, řekla , řečen, rekav(ši)
ra ženjivati, raženjujem, raženjujuči relativistički
razvjenčati red; u redu
ra žestiti relativnost , relativnošu i relativnosti
razvje šati ra žcšivati, ražešé ujem, ra žešujuč i £ reda , retka, Vjd. red č e, Nmn. redci, G mn.
redak
religija (vjera)
j í
1

razviačiti redaka, DLI redcima

ri

Al
ra žnjic religijski (vjerski , crkveni)
redakcija ( priredivanje, obradba, obilježje,
l! !
razvlastiti , razvlastim , razvlašten

358
ra žvakati, ražvačem uredništvo) religiozan, religiozna ( pobožar í)

359
/i
 religioznost rezbarija ritmičan
rezak

religioznost, religioznošu i religioznosti reska prema rezak rezbarija ridobrad

( pobožnost ) reskati (rezuckati) rezerva ridoglav
Relkovié; Matija Antun Reikovič reskav rezervacija ridoglavac, ridoglavca, Vjd. ridoglavče,
reljef reskoca rezervirati G mn. ridoglavaca
reljefnost, reljefnošéu i reljefnosti reskost, reskošcu Z reskosti rezervoár ridogrivac, ridogrivca, Vjd. ridogrivče,
Reljkovic rezidencija G mn. ridogrivaca
resorbirati
remečenjeprema remetiti rezignacija ridokos
resorpcija
remek-djelo rezignirati ridovka
respicijent ( priglednik , nadglednik , nadzornik )
reraenčic riduša
restauracija režime , rezimea { sažetak )
remetiti, remetim, remečen rijač
restaurant rezimirati > sažeti
remi, remija rijec Ijd. riječi i riječju
restaurátor {stručnjak za obnovu) rezistentan, rezistentna (otporan)
remiza (spremište, kolnica) rezolucija; Rije čka rezolucija ( pov.) Riječanin N mn. Riječani
restitucija
remizirati rezonancija Riječanka DL jd. Riječanki, G mn. Riječanki
restitucijski
renesansa riječca { mala riječ, usp. rječica)
restoran (restauracija ) rezonator
renij {znak Re) rije čje prema rijeka
restrikcija rezonirati
renijski rijeěki prema Rijeka
rc šetka DL jd. rešetci i rešetki, G mn. rešetaka rezultat
renome, renomea (ugled , slava) riječni prema rijeka
i rešetki rezultirati
rengen (aparat ) rijedak , rijetka; komp. rjedi
rešo, rešoa (kukalo ) režija
rengenizirati rijediti , rijedim , rijeden
retor (govornik ) režijski
rengenolog N mn. rengenolozi rijek N mn. rjekovi (izrjeka)
retoričan , retori čna režnjié
rengenologija rijeka DL jd. rijeci; Rijeka dubrovačka {rijeka),
retoričar ( tko se bavi retorikom) režuha DL jd. režuhi { bot )
rengenološki Rijeka Kopř ivnická, Rijeka Voéanska {sela );
retorič ki Rh znak za rodij Rijeka { grád ), usp. Reka
rengenski reumatičan , reumatič na Rh-faktor znak za -
rezus faktor rijenje prema řiti
renomiranost, renomiranošcu i renomiranosti reumatičar ribača rije šenost , riješenošcu i riješenosti {osobina
rentabiinost, rentabilnošéu i rentabilnosti reumatičarka DL jd. reumati čarki, G mn. ribanje {ribarenje ) onoga što je riješeno, inače odlučnost,
rentijer reumatičarki r í bánje {oštro pranje, rezanjé) spremnost)
rentijerka DL jd. rentijerki, G mn. rentijerki reumatički ribarče, ribarčeta, zb. ribarčad riješiti, riješen
reometar, reometra reumatičnost, reumatičnošóu i reumatičnosti ribarčetov rijeti { pokr ) > reci
repača > repatica {zvijezda) Reunion {otok), Departman Réunion ribarčic um. od ribar rijetko ( prii ); komp. rjede; rijetko kad
reparacija revers {obveznica, potvrda, priznanica) ribaričin prema ribarica rijetkost, rijetkošu i rijetkosti
reparacijski reverzija ( povrat , povratak ) ribati, ribám {ribariti ) rikati, ričem, ričuči
repatrijacija reverzibilan, reverzibilna > obratljiv, povratan ríbati , ribam {čistili, rezati ) rilce, rilca i rilceta, N mn. rilca, G mn. rilca
repatrijacijski revijalan , revijalna ribič (ribolovac ) i rilaca
repatrirac , repatrirca, Vjd. repatrirče, G mn. revizija ribičica riličar
repatriraca revizijski ribič ki riličica
repatrirati revizionist ribié rilič ni
repertoá r revizionistički ribiz rimokatolič ki
repertorij ( priručni popis ) revnost, revnošéu i revnosti riblji Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru
repetitorij (podsjetnik ) revolucija; Francuska revolucija (od 1789.) ribnjač ki Ripač , Ripča
repičar (zoo/.) revolucijski ribogojilišni risač
repični prema repica revolucionář ř i čet risaci ( prid ) í:
repic revolucionaran , revolucionarna ricka { rida životinja) risaonica
repnjača ( med. i bot .) revolucionarka rid , rida, N mn. řídi, odr. oblik řídi, komp. ridi risic um. od ris
repromaterijal (sirovina, polupreradevina) rezac, resca, Vjd. reše, N mn. resca, G mn. ridan riskirati
republički rezaca ridast risnjačkiprema Risnjak
repuh řezač rideša Risnjak { zem )
resičar rezač ki ridin ritak , ritka, N mn. ritci, G mn. ritaka
resični rezak , reska rido ritmičan. ritmična

360 361
 í

ritmič ki roktati romanički ruhrski

ritmički Roč ( selo ) romanički prema romanika rožič i rošič, um. od rog
rivijera Ročanin N mn. Ročani romanijskiprema Romanija ( zem ) rožičak , rožička
rizičan, rizična Ročanka DL jd. Ročanki, G mn. Ročanki romanistica rožnični
riznički ročenje prema ročiti; drugo je ročenje romanistički rožnjača > rožnica
Rizvanbegovič ročišni prema ročište romanopisac, romanopisca, Vjd. romanopisce, rsak > hrsak
rj. krát. za rjede ročište G mn. romanopisaca ršum > hršum
rječetina ( ružna riječ, usp. rječina, rječurina) ročiti romansijer (romanopisac ) rt N mn. rtovi, ( zem., drugo je hrt); Sjeverni rt,
rječica um. od rijeka, usp. riječca roč ki prema Roč romansijerski Rt dobré nade
rječina uv. od rijeka; Rječ ina ( jme rijeke) ročni prema rok romantičan , romantična rtič
rje čit ročnički romantičar Ru znak za rutenij
rječitost, rječitošu i rječitosti ročnik romantičnost, romantičnošu i romantičnosti Ruanda; Republika Ruanda (država)
rječkati se ročenje prema rotiti se, drugo je ročenje rombičan, rombična ruandski
rječni prema riječ (riječni je prema rijeka) ročko hip. od rodák; Ročko hip. od Rodoljub romboid rubac, rupca, G mn. rubaca
rječnički rodac, rodea, Vjd. rodče, N mn. rodei, G mn. romboidan , romboidna rubača > košulja, rubac
rječnik N mn. rječnici rodaca rompski prema romb rubidij ( znak Rb)
rječoborstvo G mn. rječoborstava rodičin prema rodica rondo, ronda, N mn. róndi ( pjesmica, skladba, rubidijski
rječ oťvorac, rječotvorca , Vjd. rječotvorče, rodij ( znak Rh) ples); rondo, rondóa, N mn. rondói (okrugli ručak , ručka, N mn. ručkovi i ručci, G mn.
G mn. rječotvoraca rodilišni nasad, rondela ) r ůčáká (usp. ručka)
rje čotvorje rodnost, rodnošu i rodnosti ronac, ronca, Vjd. ronče, G mn. ronaca ručanica
rječotvorni rodoljubac, rodoljupca, Vjd. rodoljupče, N mn. rončič ručanje
rječurina uv. od rijeka i riječ rodoljupci, G mn. rodoljubaca > rodoljub ronilac, ronioca, Vjd. ronioče, N mn. ronioci, G ručati
rjedenje (od rijediti), drugo je redenje rodoljubivost, rodoljubivošu i rodoljubivosti mn. ronilaca
ruče, ruča ( mn. ž. r.)
rjedi komp. od rijedak rodoljupka DL jd. rodoljupki, G mn. rodoljupki ronilački
ručerda
rje šavač rodoskvrnitelj ronilaštvo
ruč etina
rješavačica rodoskvrnuče roniočev
ručica
Rontgen ( prezime, usp. rengen)
rješavanje rodač ki ručina
Rontgenov
rješavati rodák Vjd. rodače ručka DL jd. ručki i ručci, G mn. r ůčáká
rješenje ropče, ropčeta, zb. ropčad
rodaka > rodakinja i ručki (usp. ručak)
rješidba G mn. rješidaba ropkinja
rodakinja ručkonoša
rje šiv ropotati , ropocem, i hropotati ( bučati,
roda štvo
tandrkati ), inače > hroptati ručni
rje šivost, rješivošu i rješivosti roden ručničič um. od ručnik
ropski
rjetkoča rodendan ručnik N mn. ručnici
ropstvo
rkt. krát. za rimokatolik rodenje prema roditi; Rodenje Ivana Krstitelja ručurda
rostočki prema Rostock
rn. krát. za račun ( blagdan ) ručurina
rošič i rožič, um. od rog
Rn znak za radon rodin rudača
rotacija
rob, róba, róbom rodo ruditi, rudim, rudi, rudio, rudila, rudeči (činiti
rotacijski
roba, róbě, róbóm rogač ( bot. i zool.); Rogač ( dio naselja kod rudirrí)
rotiti se, ročah se, roteci se
robak , ropka, Vjd. ropče, N mn. ropci, G mn. Splita) rudjeti, rudi, rudio, rudjela, rudeči ( postajati
rotkinja ( žena koja može radati , koja mnogo
robaka rogačič rud )
rada)
robija rojalistica rudnički
Rousseau , Rousseaua, Jean-Jacques (čit. Rusó,
robinjičin prema robinjica rojalistički Rusóa, Ž an-Ž ak) rudenje prema ruditi i rudjeti
robovlasnički rojič ( moli roj ) Rousseauov (čit. Rusoov) rugač
robovlasnik Vjd. robovlasniče, N mn. rojidba G mn. rojidaba i rojidbi rovčica rugačica
robovlasnici rokoko, rokokoa, N mn. rokokoi rovič rugalac, rugaoca, Vjd. rugaoče, N mn. rugaoci,
robovlasništvo G mn. robovlasništava rokovački prema Rokovci ( selo ) G mn. rugalaca
rovokopač
robustan, robustná Rokovčanin N mn. Rokovčani (čovjek iz ruho
rovokopački
robustnost, robustnošu i robustnosti Rokovaca) rožac, rošca, Vjd. roše, N mn. rošci, G mn. Ruhr (čit. r úr)
rock; rock-glazba, rock-pjevač roktati , rokčem, rokčuči rožaca ruhrski
362 363
ruina sabla žnjivost sabljičica samo da

ruina (rozvalina, ruševina) rupičavost , rupičavošcu i rupičavosti sabljičica um. od sabljica sako, sakoa, N mn. sakoi
ruinirati rupičica um. od rupica sabor; Sabor Republike Hrvatske; Hrvatski sakriti, sakrijem
ruka; iči komu na ruku rus. krát. za ruski sabor; Dalmatinski sabor ( pov ) Saksonac, Saksonca, Vjd. Saksonče, G mn.
rukavičar Rusija Vjd. Rusijo; Ruska Federacija ( država ) sabranost, sabranošu i sabranosti Saksonaca
rukavičarka DL jd. rukavičarki, G mn. ruskoslavenski sač > pek(v)a Saksonija
rukavičarka i rukavičarki rusomača sačekati > pričekati sakupljač > skupljač
rukavičarnica sakupljačica > skupljačica
ruševnost, ru ševnošu i ruševnosti sačiniti > načiniti
rukavičarski rušilac , rušioca, Vjd. rušioče, N mn. rušioci , sačma saletavati
rukavičarstvo G mn. ru šilaca sačmara saletjeti, saletim, saletio, saletjela, saletjev(ši)
rukavic rušilački sačmarica Sáli mn. ž. r. G Sáli, DLI Salima
rukodjelac , rukodjelca, Vjd. rukodjel če, rutavac, rutavca, Vjd. rutavče, G mn. rutavaca
sačmeni salijetati, salijecem, saliječuči, salijetan
G mn. rukodjelaca rutavčev prema rutavac salijevati
sačuvanost, sačuvanošu i sačuvanosti
rukodjelja rutavost, rutavošu i rutavosti sačuvati salitak , salitka, N mn. salitci, G mn. salitaka
rukovalac , rukovaoca, Vjd. rukovaoče, N mn. rutenij ( znak Ru) Salomonski otoci ( otočje ); Salomonski Otoci
rukovaoci, G mn. rukovalaca sacast ( država)
rutenijski sace
rukovalački rfl ž, r úža salutak , salutka , N mn. salutci, G mn. salutaka
rukovet, rukoveta i rukověti, Ijd. rukoveču i sači, sadem, sadi, sadoh, sade, sašao, sašla, Salvador, Republika Salvador (država)
rúža , r úž ( bot.); Rÿž
a ( imé); Rÿž
a Limska sašav(ši)
rukověti ružičast sam , sama, samo ( prid.); sam ( zanaglasnicá);
rukovjet, rukovjeti, Ijd. rukovjeti i rukovječu
sad. ( krát. za sadašnji) usp. samo
ružičica SAD krát. za Sjedinjene Američke Državě
> rukovet
ružični samački prema samac
rukovodilac, rukovodioca, Vjd. rukovodioče, sadijevati
ružičnjak N mn. ružičnjaci samardžija ( sedlař )
N mn. rukovodioci, G mn. rukovodilaca > sadistički samaričanin ( milosrdan čovjek )
voditelj, upravitelj, ravnatelj; rukovodioci > ružnoča sadjenuti
rváč > hrvač samarij ( znak Sm)
úprava, vodstvo sadrijeti, sadrem, sadri, sadrijeh, sadrije, sádro, Samarijac, Samarijca
rukovodilač ki rvačev > hrvačev sadrla, sadrijev(ši), sadrv(ši)
rvačica > hrvačica samarijski
rukovodioč ev sadžak N mn. sad žaci ( željezni tronog za
Samaritanac , Samaritanca, Vjd. Samaritanče
rukovodstvo > úprava, vodstvo rvački > hrvački kotlušu )
(čovjek iz Samarije ) > Samarijanac >
rukuničar rvalište > hrvalište sadenica Samarijac; samaritanac, samaričanin
rumeniti , rumenim, rumenio, rumenila, rvanje > hrvanje sadenik N mn. sadenici ( milosrdan čovjek )
rumeneči (Hniti rumenim) rvati se > hrvati se sadenje prema saditi Samaritanka DL jd. Samaritanki,
rumenjeti, rumenim, rumenio, rumenjela, rzati, ržem > hrzati sagnjiti, sagnjijem G mn. Samaritanki ( žena iz Samarije ) >
rumenjeói ( postajati rumen ) sagorijevati Samarijanka > Samarijka; samaritanka,
Rumljanka DL jd. Rumljanki, G mn.
Rumljanki ( žena iz Rume )
s sagorjeti, sagorim, sagorio, sagorjela ,
sagorjev(ši)
samaričanka ( milosrdná žena)
samaštvo
s u rječnicima krát. za srednji rod
Rumunj sagradivati, sagradujem , sagradujuči samilost, samilošu i samilosti
S krát. za sjever ( hrv.), za jug ( medunarodna,
Rumunjka sagriješiti samilostan, samilosna
engl. south); znak za sumpor (kem.); oznaka
Rumunjska DL Rumunjskoj (država ) za skakača ( konja , šah ) sagrješenje samljeti, sameljem
rumunjski sabah > jutro, zora; sabah-namaz ( musí. sagrje šivati, sagrješujem , sagrješujuči samo ( prii )
rundovčina uv. od rundov jutarnja molitvá) Sahara ( zem ) Samoa; Nezávisná Država Samoa (država)
rupčaga Sabaot ( Bog nad Vojskama) saharin samobitnost, samobitnošu i samobitnosti
rupčati sabijač saharoza Samoborac , Samoborca, Vjd. Samoborče
rupčič ( č ovjek iz Samobora); samoborac ( vlak na
sabijenost, sabijenošu i sabijenosti sahnuč e pruzi Zagreb - Samobor )
rupčina uv. od rubac (od rupa je rupetina i sabirač sáhnuti, sahnem
rupčaga) Samoborka DL jd. Samoborki, G mn.
sablasnost, sablasnošu i sablasnosti sahrana > pogreb, pokop Samoborki ( žena iz Samobora )
rupičar sablast, sablašu i sablasti sahraniti samoborskl; samoborski kolodvor ( u
rupičara sablastan, sablasna sahranjivati, sahranjujem, sahranjujuči Samoboru), Samoborski kolodvor ( u
rupičast sablazan, sablazni, Ijd. sablazni i sablažnju sajmišni Zagrebu); Samoborsko gorje
rupičati sabla žnjiv i sakač enje prema sakatiti samoča
rupičav sabla žnjivost, sablažnjivošu i sablažnjivosti sakatiti, sakačen samo da, samo što ( vez )
364 365
 samodr štvo saobra é ajni saziva č ica
saobracajac

samodrštvo G mn. samodrštava samouvjeren saobra éajni > prometni šatn í k Vjd. sátniče, N mn. šatnici, G mn.
samodr žac , samodršca, Vjd. samodrše, samouvjerenost, samouvjerenošcu i saobraéajnica > prometnica s átniká
N mn. saraodršci, G mn. samodržaca samouvjerenosti saobracati > voziti, prometovati, opčiti sauč esnica > sudionica, sudjelovateljica
samodr žač ki samovl ádě saonice saučesnik > (su)dionik, ortak
samoglasnič ki samovlasnič ki saonički sauče šée > sucut, sudjelovanje
samohran samovlasnost , samovlasnošu i samovlasnosti saopéavati > priopéavati Saudijska Arabija; Kraljevina Saudijska
samohranost, samohranošu i samohranosti samovlaše saopcenje > priopcenje, izjava Arabija ( država)
samohvala (hvaljenje samoga sebe, drugo samozasič enje saopciti > priopéiti saudijski
je samo hvala, npr. samohvala ništa ne savezničin prema saveznica
vrijedi; to je samo hvala i ništa vise)
samrijeti, samrem, samri, samrijeh, samrije, San Tome i Prinsipe, v. Sveti Torna i Prinsipe
samro, samrla, samrijev(ši), samrv(ši) San Tomea i Prinsipe saveznički
samohvalisavac, samohvalisavca, Vjd.
samohvalisavče, G mn. samohvalisavaca samrt Ijd. samrti i samrču sapetost, sapetošu i sapetosti savezništvo G mn. savezništava
samoistrjehljenje sam samcat sapinjač savijač
samokritičan, samokritična sán , sná , N mn. sni i snóvi, G mn. snová; usp. sapinjača savijača
samokritički
snóva sapunaričin prema sapunarica savijačica
samokri ť i č nost, samokritičnošcu i
sanacija sapúnjáč , sapunjáča savijati
samokritičnosti sanacijski sapůnjača , sapúnjačě savijenost, savijenošé u i savijenosti
samoobrana sanatorij Sarajevo savijutak , savijutka, N mn. savijutci, G mn.
samoodredenje sanatorijski Sarajlija savijutaka
samoodricanje sanč ic um. od san Sarajka DL jd. Sarajki, G mn. Sarajki savitak , savitka , N mn. savitci, G mn. savitaka
samoodr žanje sandučak , sandučka, N mn. sandučci, G mn. sardela > srdela savitljivost , savitljivošé u i savitljivosti
samoposlužnica sandučaka sarkastičan , sarkastič na saviti , savijem
samoopredjcljenje sanduč ic sarkastični savjesnost , savjesnošu i savjesnosti
samoopredjeljivanje sandučina sarkastič nost, sarkastičnošcu i sarkastičnosti savjest, savješcu i savjesti
samopomoé sandžački sasijecanje savjestan, savjesna
samoprevara i samoprijevara sand žak N mn. sand žaci ( pov.); Sand žak (zem.); sasijecati (sjeti na komadičé) savjet
samoprijegor sand žak-beg sasjecati ( isječ i na komadičé ) savjetnica
samoprijegoran, samoprijegoma; komp. sangviničan sasjeckati savjetničin !j
samoprjegorniji sangvinič ki sasjcé i , sasiječem , sasijeci, sasijekoh , sasiječe, savjetni čki
samoprijevara i samoprevara sangvinič nost, sangviničnošéu i sangviničnosti sasjekao, sasjekla, sasječen, sasjekav(ši) savjetnik Vjd. savjetniče, N mn. savjetnici
samoproči šéenje sanitetski sastavljaé savjetnikovica
samostrijel sankcija ; Pragmatická sankcija ( pov.) sastavljačica savjetništvo G mn. savjetništava
samostrijelac sankcionirati sastrici , sastrižem, sastrizi, sastrigoh, sastriže, savjetodavac , savjetodavca, Vjd. savjetodavče,
samosvijest Ijd. samosvijesti i samosviješu San Marino, G San Marina; Republika San sastrigao, sastrigla, sastri žen , sastrigav (ši) G mn. savjetodavaca > savjetnik
samosvjestan , samosvjesna Marino ( država) sasvim ( pril ., posve, ali: sa svim svojim savjetovali šte
samosvjesnost , samosvjesnošu i sanmarinski snagama) savjetovanje
samosvjesnosti sanskrt sašiti , sašijem savjetovati, savjetujem , savjetujuči
samosvojnost , samosvojnošcu i samosvojnosti sanskrtski sat; sat-dva savkolik
samotnički sanjač satclitski savladivati, savladujem, savladujuči
samoubila č ki sanjačica satič Savoja
samoubojica sanjala č ki satiričan , satirična savojski; Eugen Savojski ( pov.); Savojske Alpe
samoubojičin sanjarija satiričar ( zem.)
samoubojstvo sanjivost, sanjivošu i sanjivosti satirički savrh ( prij.)
samouče, samoučeta, zb. samoučad sanjkač satiriénost, satiričnošcu i satiričnosti savrijeti, savrijem i savrem, savri, savrijeh ,
samouk Vjd. samouče, N mn. samouci sanjkačica satirik Vjd. satiriče, N mn. satirici savrije, savro, savrla, savrijev(ši)
samouprava sanjkati se satisfakcija > zadovoljština savski prema Sava ( rijeka); savski most ( most
samoupravljač sanjke satjerati > stjerati na Saví); Savski most ( u Zagrebu )
samoupravljački saobracaj > promet sátnica D jd. šatnici (raspored sáti ) sazivač
samoupravni saobracajac > prometnik satnijski prema satnija sazivačica

366 367
 sazreti

sazreti, sazrem i sazrim , sazri, sazreh, sazre,

sazreo i sazrio, sazrela, sazrev(ši)
sazrijevanje
sazrijevati
sedamnaesti (17.)
sedamnaestica
scdamnaestina (1/17)
Selčanka

1 seld žu č ki

seld žučki
Seld ž uk
Seld žukinja
( sepetič )
sepetič
septičan, septična
shodnost

sepetak , sepetka, N mn. sepetci, G mn. sepetaka

sedamnaestero selekcija
sažalijevati, sažalijevam, sa žalijevajuči septič ki
sedamnaestogodi šnji selekcijski
sa žeči, sažežem, sažeži, sažegoh, sažeže, septilijun ( broj )
sažegao, sažegla, sa žežen , sa žegav(ši) sedamnaestogodišnjica selekcionirati
sedamnaestorica ( za muškarce ) selen i selenij ( znak Se) serijski
sa žetak, sažetka, N mn. sažetci, G mn.
sedam - osam selenij i selen seriozan , seriozna ( ozbiljan, svečari)
sa žetaka
scdampostotni (7%-tni) selenijski i selenski servijeta ( ubrus)
sážeti, sa žanjem
sedamsto i sedám stotina (700) selenski i selenijski servis ( služba, usluga)
sážti, sažmera , sa žmi, sa žeh , sažeo, sažela,
sa žet, sažev(ši) sedamstogodišnji selidba G mn. selidaba serviz ( stolno posudé)
sažetost, sažetošu i sažetosti sedamstogodišnjica selidbeni servomehanizam
sa živjeti se, saživim se, saživio se, saživjela se, sedamstoti (700.) selišni prema selište sesija ( sjednica, zasjedanjé)
saživjev(ši) se sedmerački selski; samo u složenicama i kadpostoje sestričič
sa žvakati, sažvačem sedmogodac , sedmogodca, N mn. sedmogodci, posebni razlozi, inače seoski: dugoselski, sestrična
Sb znak za antimon (stibij) G mn. sedmogodaca novoselski, pustoselski, Selská cesta ( u sestric
scenerija sedmogodišnjak Vjd. sedmogodišnjače, Zagrebu), ali: seoska cesta ( svaka cesta u sestroubojica
N mn. sedmogodišnjaci selu ) sestroubojstvo
scenografija
seljače, seljačeta, zb. seljačad Sesvete mn. ž. r. ( zem )
scenografski sedmogodišnji
seljačic sesvetski; Sesvetski Kraljevec
sccnski sedmogodišnjica
seljačina sevdah
sceptar, sceptra ( žezlo) scdmokrak
seljač ki; Seljačka buna ( buna Matije Gupca ) sevdalija
scijeniti ( misliti , držati ) sedmoljetan , sedmoljetna
l seljak Vjd. seljače, N mn. seljaci sevdalijski
Scila sedmoljetka DL jd. sedmoljetki, sedmoljetci,
G mn. sedmoljetaka i sedmoljetki seljanč e, seljančeta, zb. seljančad sevdalinka DL jd. sevdalinki, G mn. sevdalinki
Sc znak za skandij seljančica
Se znak za selen sedmomjesečni sevdalinski
sedmoškolac , sedmoškolca, Vjd. sedmoškolče semantički sezati , sežem
Sebastijan semasiologija > semaziologija
sebeljubac , sebeljupca, Vjd. sebeljupče, sedmoškolka DL jd. sedmoškolki, G mn. sferičan, sferična
sedmoškolki semaziologija steroid
G mn. sebeljubaca
semaziološki SFRJ krát. za Socijalistička Federativna
jÍ sebeznalost, sebeznalošu i sebeznalosti
sebeznao, sebeznala
scbičan , sebična
sefardski
seizmič ki
seizmograf
semiologija
semitski
senatski
Republika Jugoslavija ( pov.)
Shakespeare, Shakespearea (čit. šekspir,
šekspira)
! sebič nost, sebičnošu i sebičnosti seizmografski
I sendvič Shakespeareov (čit. šekspirov), ali:
sebičnjak Vjd. sebičnjače, N mn. sebičnjaci, seizmologija
Senegal; Republika Senegal ( država) šekspirovski
j í
G mn. sebičnjaka
secesija
secesijski
seizmološki
Sejšeli, Sejšela ( mn. m. r ); Republika Sejšeli
(država)
senilnost, senilnošóu i senilnosti
senior
sharčiti
shema
sentencionalan, sentencionalna shematič an
secesionistica sekcija
senzacionalan , senzacionalna shematski
secesionistički sekcijski
sečentist sekičin prema sekica senzacionalistički shizma > raskol
senzacionalnost, senzacionalnošu i shizofreničar i šizofreničar
se č entistič ki seksi haljina
senzacionalnosti shizofrenički i šizofrenički
seč ento sekstilijun ( broj )
senzibilan , senzibilna (osječ ajan, osjetljiv, shizofrenija i šizofrenija
secija seksualnost, seksualnošu i seksualnosti tankoč utan) shizofrenik Vjd. shizofreniče, N mn.
sedamdesetogodišnjak Vjd. selac, selca, Vjd. selce senzualan , senzualna shizofrenici
sedamdesetogodišnjače, N mn. selač ki seoce, seoca i seoceta, N mn. seoca, G mn. shlaptati , shlapóem, shlapčuči
sedamdesetogodišnjaci selce, selca, G mn. selaca, i seoce; Selca, Selaca selaca, DLImn. seocima, i selce shodan , shodná > primjeren, u skladu s,
sedamdesetogodišnji ( mn. s. r., selo ) seoski prema selo (usp. selski) př ikládán
sedamnaest ( 17) Selčanin N mn. Selčani separatistič ki shodnost , shodnošu i shodnosti >
sedamnaestak Selčanka DL jd. Selčanki, G mn. Selčanki separe , separea, N mn. separei primjerenost, prikladnost
368 369
shrvati simpozij simptomaí i čan sječenje

shrvati siječanjski simptomatičan , simptomatična sirotišni prema sirotište

shvačanje sijed, sijeda; komp. sjedi sinčič sirutka DL jd. sirutki, sirutci G mn. sirutaka i
shvačati sijediti, sijedim, sijedio, sijedila , sijedeci (činiti sindžir ( lanac, verige ) sirutki
shvatiti , shvatim, shvačen sijedim )
sinegdoha DL jd. sinegdohi sisač ( teh )
shvatljiv
shvatljivost, shvatljivošu i shvatljivosti
sijedjeti, sijedim, sijedio, sijedjela, sijedeci
( postajati sijed, drugo je sjedjeti)
sijedost, sijedošu i sijedosti
Singapur; Republika Singapur ( država)
Singapore ( glavni grád Republike Singapur)
sisački prema Sisak; Kvirin Sisački; Sisačko
moslavačka županija —
Si znak za silicij sinkroničan, sinkronična sisači ( prid )
SI krai, za sjeveroistok sijedenje prema sijedjeti i sijediti sisavac, sisavca, Vjd. sisavče
sinkronija
Sibirac, Sibirca, Vjd. Sibirče sijekiV /w«. sjekovi sistematičan , sistematična ( sustavan )
sinkronijski
sibireja (bot ) sijelo, sijela sistematičnost ( sustavnosi)
sinkronizacija
Sicilija sijence, sijenca i sijenceta, um. od sijeno Sišanin N mn. Sišani
sijeno sinkronizirati
Sicilijanac , Sicilijanca, Vjd. Sicilijanče sinoč Sišanka DL jd. Sišanki, G mn. Sišanki
Sicilijanka DL jd. Sicilijanki, G mn. Sicilijanki sijer ( prid., siv, žučkast ) sititi, sičen
sinočni i sinočnji
sicilski sijerak , sijerka > širák sitničar
sijerak , sijerka (osvit )
sinodski
sičan, sičana ( mišomor) sinoptičar sitničarev i sitničarov
sicsmski prema Sice Sijera Leone; Republika Sijera Leone ( država) sitničar ija
sinoptičarka
Sice, Siča DL Sičama {mn. ž. r., selo) sijesta ( popodnevni odmor) sitničariti
sinoptički
Sičice, Sičica, DL Sičicama ( mn. ž. r., selo ) sijev N mn. sjevovi sitničarov i sitničarev
sinoubojica
sic ( vrsta posudé) sijevak , sijevka sitničarstvo
sinoubojstvo G mn. sinoubojstava
sičan ( pjes., sitari) sijevanje sitničav
sinovac, sinovca, Vjd. sinovče
sici , sidem, sidi, sidoh, side, sišao, šišla, sišav(ši) sijevati , sijevam, sijevajuči sitničavost, sitničavošu i sitničavosti
sinovčev
sičušan , sičušna sijevnuti sitnoča
sinovičin prema sinovica
sičušnost, sičušnošu i sicušnosti sikati , sičem, sičuči sitnopjegav
sintaktički i sintaksni
Sidonija siktati, sikčem, sikčuči sitost, sitošu i sitosti
sintetičan , sintetična
Siemens ( prezime); Siemens-Martinova peč, v. silabičan situacija
sintetički
simens silabički situacijski
sintetičnost, sintetičnošu i sintetičnosti
-
sienski prema Siena ( zem ), Bernardin Sijenski, silabičnost
sinus situirati
Katarina Sijenska silazak , silaska, N mn. silasci, G mn. silazaka sivac, sivca, Vjd. sivče
sipljiv
Sievert ( prezime), v. sivert siledžija ( násilnili) sivčev
sipljivost, sipljivošu i sipljivosti
sifilitičan , sifilitična siled žijski sivert ( fiz ), v. sievert
Sirač, Sirača ( selo)
sifilitičar silicij ( znak Si) siviti, sivim, sivio, sivila, siveči (činiti sivim)
sirak , sirka ( bot )
sifilitičarka DL jd. sifilitičarki, G mn. silicijski sivjeti, sivim, sivio, sivjela, siveči ( postajati siv )
sirčani prema sirak
sifilitičarki silnički sivoča
sirčič um. od sir
Sigečica ( zem ) silništvo Sizif
Sirija; Arapska Republika Sirija ( država )
sigetski prema Siget silogistički sizifovski
sirijski
sigurnost, sigurnošu i sigurnosti Silvestar, Silvestra siže, sižea, N mn. sižei
sirišni prema sirište
sijač simbioza sjahati , sjašem
Sirius ( astr )
sijača ( sprava) simboličan , simbolična sjahivati, sjahujem, sjahujuči
Siriusov; Siriusov pratilac (astr )
sijačica ( žena i stroj ) simens ( fiz.), usp. Siemens sjecalica
široce, siročeta, zb. siročad , N mn. siročiči
sijačina simetričan , simetrična sjecalo
siročič
sijački simfoničar sjecati ( sjeckati )
siromah Vjd. siromaše, N mn. siromasi
sijači ( prid ) simfonija sjecišni
siromašak , siromaška, Vjd. siromašku, N mn.
sijalica ( naprava za sijanjé) > žarulja simfonijeta siromašci, G mn. siromašaka sjecište
Sijam , danas Tajland simfonijski siromaški sjeckalica
sijamski simpatičan , simpatična siromašnost, siromašnošu i siromašnosti sjeckati
sijanac, sijanca simpatičnost, simpatičnošu i simpatičnosti siromaština sjěča G mn. sjéčá
sijati, sijem, sijuči; sijati, sijam ( sjati ) simpatija siromaštvo sječak , sječaka
siječanj, siječnja simpozij sirotičin prema sirotica sje čenje
370 371
 sje čivo sjenokos sjenokoša sklizač

sje čivo (oštrica ) sjekirčina sjenokoša skakačica

sje čimice (oštrimice) sjekiretina sjenorajer skakaonica
sječina sjekirica sjenovit skakati , skačem
sječka DL jd. sječki, G mn. sječaka i sječki sjekirište sjenjenje skakavac, skakavca, Vjd. skakavče; Skakavac
sječkalica sjeknuti sjesti, sjednem, sjedi i sjedni, sjedoh, sjede, sjeo {selo kraj Karlovca)
sje čanje sjekotina (sio), sjela, sjedav(ši) skakavački prema Skakavac
sječati (se) sjekutič sjeta skakavčev prema skakavac { zool )
sječi, siječem, sijecijah, sijeci, sjekao, sjekla, sjeme, sjemena sjetan, sjetna skakutati , skakučem, skakučuči
sje čen, sijekuči sjemenar sjetilan , sjetilna skandij {znak Sc)
sjedači sjemenarnica sjetilnost, sjetilnošu i sjetilnosti skandijski
sjedalica sjemenarski sjetilo > osjetilo Skandinavac , Skandinavca, Vjd. Skandinávce
sjedalo sjemenarstvo G mn. sjemenarstava sjetiti (se) Skandinavija
sjedati sjemence, sjemenca i sjemenceta, N mn. sjetnost, sjetnošcu i sjetnosti skandinavski; Skandinavski poluotok
sjedeéi sjemenca, G mn. sjemenaca sjetva skapčati
sjedečke sjemeni sjetveni skautski
sjedeč ki sjemenica sjevač { bot ) ske č
sjedenje sjemenikAmn. sjemenici sjever; Sjever {sjeverne zemlje i narodí ; npr. rat skeledžija > skelar
sjedilac , sjedioca, Vjd. sjedioče, N mn. sjedioci, sjemenišni izmedu Sjevera i Juga u Americi) skeptičan, skeptična {sumnjičav )
G mn. sjedilaca sjemeništarac , sjemeništarca, Vjd. sjeverac, sjeverca skerco (glaz )
sjedilački sjemeništarče Sjeverna Koreja; Demokratska Narodna SKH krát. za Savez komunista Hrvatskě { pov )
sjedine { mn. ž. r.) sjemenište Republika Koreja {država) skica
sjediniti, sjedinim, sjeditijen sjemenit sjeverni; sjeverna Hrvatska {sjeverni dio skicirati
sjedinjavanje Hrvatskě); Sjeverna Amerika { kontinent ); skičati
sjemeniti se
sjedinjavati sjeverna Azija {sjeverni dio Azije ), Sjeverni
sjemenka DL jd. sjemenci, G mn. sjemenaka pol { zem.) i sjeverni pol { na magnetu ); skija A mn. skije
Sjedinjene Američke Državě { krát. SAD) i sjemenki Sjeverni rt { zem ); Sjeverno ledeno more; skitač
{država) sjemenovod Sjeverno more skitačica
sjedinjenje sjemenski Sjeverni Marijanski Otoci; Savez Sjevernih skitačina
sjedišni sjemenja ča Marijanskih Otoka {država SAD ) skitalac, skitaoca, Vjd. skitaoče, A mn.
sjedište sjemenjak N mn. sjemenjaci sjevernoamerički skitaoci, G mn. skitalaca
sjediti sjemenje sjevernoazijski skitalački
sjedjelac > sjedilac sjemešce , sjemešca i sjemešceta, A mn. Sjevernjača {zvijezda) skitalaštvo G mn. skitalaštava
sjedjeti > sjediti sjemešca, G mn. sjemešaca sjevernjački skitati se, skičem se i skitam se
sjednica sjen > sjena sjevernjak Vjd. sjevernjače, N mn. sjevernjaci skititi, skitim, skičen
sjedničiti sjena sjevernjakinja skitnički
sjednički sjenar sjeveroistočni skitništvo G mn. skitništava
sjcdnuti > sjesti sjenara sjeveroistočnjak N mn. sjeveroistočnjaci SKJ krát. za Savez komunista Jugoslavije
sjedobrad sjenast { kao sjena) sjeveroistok {krát. SI) ( pov )
sjedobradac , sjedobradca, Vjd. sjedobradče, sjenat ( pun sjené) sjeverozapad { krát. SZ) skladba G mn. skladaba, skladba i skladbi
N mn. sjedobradci, G mn. sjedobradaca sjenčati sjeverozapadni skladišni prema skladiště
sjedoča sjenica { zool.) sjeverozapadnjak A mn. sjeverozapadnjaci skladnoča
sjedoglav sjeničji prema sjenica ( ptica) sjutra > sutra skladnost, skladnošu i skladnosti
sjedoglavac, sjedoglavca, Vjd. sjedoglavče sjen i k ,V mn. sjenici SK krát. za Savez komunista ( pov.) sklerotičan, sklerotična
sjedokos sjenilo Skadarka DL jd. Skadarki, G mn. Skadarki sklerotičar
sjedenje > sjedenje sjenina uv. od sijeno {žena iz Skadra); skadarka { vrsta vinove sklerotičarka DL jd. sklerotičarki, G mn.
sjedi komp. od sijed sjeniti loze ) sklerotičarki
sjek sjenka DL jd. sjenci, G mn. sjenaka, sjenka i skadarski; Skadarsko jezero sklerotik Vjd. sklerotiče, A mn. sklerotici
sjekač sjenki Skadranin A mn. Skadrani skliskost, skliskošu i skliskosti
sjekira sjenokos skakač sklizač i klizač

372 373
 sklizak slačica sladak slijepljenost

sklizak, skliska; komp. skliskiji skrivač sladak , slatka; komp. sladi slavljeničin
sklonost, sklonošu i sklonosti skrivačica sladič slavljenički
sklupčati skrivački sladokusac , sladokusca, Vjd. sladokuše, slavodobiče
skočac, skočca skrivečke i skrivečki N mn. sladokusci, G mn. sladokusaca slavohlepan, slavohlepna
skočimiš skrojiti, skrojim sladostrastan , sladostrasna > (raz)bludan, slavohleplje
skočiti skrstiti, skrstim , skršten požudan slavohlepnost, slavohlepnošu i slavohlepnosti
Skoj i SKOJ krát. za Savez komunistické skručivati, skručujem, skručujuči sladostraše > (raz)bludnost, požuda slavoljubivost, slavoljubivošu i slavoljubivosti
omladině Jugoslavije, Skoja, Skoju, SKOJ-a, skrutiti, skrutim, skručen sladahan, sladahna Slavonac, Slavonca, Vjd. Slavonče, G mn.
SKOJ-u ( pov ) skrutnuče sladan Slavonaca
skojevac, skojevca, Vjd. skojevče slagač (tisk.) > slagar Slavonče, Slavončeta, zb. Slavončad
skučavati
skojevka DL jd. skojevki, G mn. skojevki slagači ( prid., slagač i stroj) Slavonija
skučenost, skučenošu i skučenosti
skojevski slágati, slážm ( řeč i laž) slavonski; Slavonski Brod, Slavonski Kobaš,
skučiti , skučim, skučen ( stisnuti, drugo
skokomičan , skokomična slá gati , slážm ( stavljati u red ) Slavonski Š amac ( zem )
je skučiti)
skolastičan skučiti (se), skučen ( stéci kuč u, drugo je skučiti) slamčica slavonskobrodski (u oprjeci
skolastički slamnjača s bosanskobrodski, inače brodski)
skuhati
skolastičnost slanoča slavospjev N mn. slavospjevi, G mn. slavospjeva
skupljač slavuj
skončati skupljačica slanost, slanošu i slanosti
skončavati slanutak, slanutka, N mn. slanutci, G mn. slavujak , slavujka, Vjd. slavujče, N mn.
skupljački slavujci, G mn. slavujaka
skopčati slanutaka
skupocjen slast I jd. slasti i slašu slavuj-grlo ( pjes )
skopčavati skupocjenost, skupocjenošu i skupocjenosti slastan, slasna sleč ( bot )
skorjeti se, skori se, skorio se, skorjela se,
i skorjev(ši) se
skupoča slastičar sleči se, slegnem se, slegni se, slegoh se, sleže
skupsti, škubem, skubao, škubla, skuben, slastičarka DL jd. slastičarki, G mn. slastičarka se, slegao se, slegla se, slegnut, slegav(ši) se
skorojevič skubuči
skoroteča i slastičarki slediti , sled í m, sleden
skutje ( skutovi ) slastičarna sledjeti se
skotski prema skot skvičati, skvičim slastičarnica sled N mn. sledevi
skovrčavati skvrčati, skvrčim sledivati, sledujem, sledujuči
slatkoča
skovrčiti skvrčiti slegnuče
slatkohran
skračati se ( postati kratak ) sl . kratica za slično; i sl. sletjeti, slet ím, sletio, sletjela, sletjev(ši)
slatkojeda > sladokusac
skračati se ( postati kraci ) slabačak , slabačka sletski prema slet
slatkorek i slatkorjek
skračenica ( skrač ena riječ, npr. auto < slabičak > slabičak slatkorječiv slezena
automobil, drugo je kratica)
slabí c slatkorječivost, slatkorječivošu i sličan, sličná
skračenje
slabičak , slabička, Vjd. slabičku , N mn. slatkorječivosti sličica
skračivanje
! skračivati, skračujem, skračujuči
slabičci, G mn. slabičaka slatkorjek / slatkorek sličiti
slabikovič slatkovodni sličnost, sličnošu i sličnosti
skradinski prema Skradin; Skradinski buk slabiti, slabím, slabio, slabila, slabeči ( činiti Slaven; ju žni Slaveni, sjeverni Slaveni ( zem ); slijed N mn. sljedovi
( slap) Južni Slaveni ( kao skupina naroda); Stari
slabí m) slijede či ( glag. prii , drugo je sljedeči, slijedeči
skradski prema Skrad slabjeti, slabím, slabio, slabjela, slabeči Slaveni vuka, istjerao lisicu, ali: sljedeči put)
skratiti, skratim, skračen ( postajati slab) slavenofopski slijediti
skrb Ijd. skrbi i skrblju slabljenje prema slabiti i slabjeti slavenstvo (osobina); Slavenstvo (SVí Slaveni ) slijedenje
skrbnič in prema skrbnica slabobočina Slavetič ( zem ) slijegati, sliježem, sliježi, sliježuči
skrbnički slaboča slavetički slijep
skrbnik Vjd. skrbniče, N mn. skrbnici slabokrvnost, slabokrvnošu i slabokrvnosti slavičan, slavična slijepac , slijepca, Vjd. slijepče
skrbništvo G mn. skrbništava slabost, slabošu i slabosti Slavičin prema Slavica slijepč ev
skretati, skrečem, skrečuči slaboumnik V jd. slaboumniče, N mn. slavičnost, slavičnošu i slavičnosti slijepiti, slijepim, slijepljen, slijepio, slijepila
skretničar slaboumnici slavič (1. zalijepiti, 2. činiti slijepim)
skretničarev i skretničarov slaboumnost, slaboumnošu i slaboumnosti slavičak , slavíčka, Vjd. slav íčku, N mn. slav íčci slijepjeti, slijepim, slijepio, slijepjela ( postati
skretnički slabovidnost, slabovidnošu i slabovidnosti slavistica slijep)
skrhati slačica > gorušica slavistič ki slijepljenost, slijepljenošu i slijepljenosti

374 375
slijepo sljesti sljez smoč i

slijepo sluše, slušeta, zb. slušad ( služinčé) sljez N mn. sljezovi smisao, smisla, N mn. smislovi
slijepost, slijepošu i slijeposti > sljepoéa sluškinja sljezovac, sljezovca smišljenost, smišljenošu i smišljenosti
slijetanje sluškinjica sljezovina smjedbudem ( zast., budem smio)
slijetati , sliječem, sliječi, sliječ uci slutiti , slut í m, slučen sljubiti se, sljubim se, sljubljen smjehurija
slijev N mn. sljevovi sluznični prema sluznica
sljubljivati , sljubljujem , sljubljujuči smjehurina
slijeva ( prii ) slu žbeničin
sljuštiti , sljuštim , sljušten smjel, smjela
slijevati službenički
Sm znak za samarij smjelost, smjelošu i smjelosti
slijevni slu žbenik Vjd. slu žbeniče, N mn. slu žbenici
smači, smaknem , smakni , smakoh, smače, sntj ě na G mn. smjéna
slikarč ič služinčé, slu žinčeta, zb. slu žinčad smakao, smakla, smaknut, smakav(ši)
slikaričin
smjenljiv
služnost, slu žnošcu i slu žnosti ( prav.) Smail; Smail-aga; Smrt Smail-age Čengiča smjenjiv
slistiti, slistim, slišen služnjača Smailagi č
slobodičica smjenjivati, smjenjujem , smjenjujuč i
sljedba G mn. sljedba i sljedbi Smail-agin smjer
slobodnjač ki sljedbenica Smail-aginica
slobodnjaštvo sljedbenički
smjeran, smjerna
smaknuč e smjeranje
slobodoljubivost, slobodoljubivošu i sljedbenik Vjd. sljedbeniče, N mn. sljedbenici smalaksalost , smalaksalosti i smalaksalošu
slobodoljubivosti sljedbeništvo smjerati
smeč ( sport.) smjeriti
slobodoumnost, slobodoumnošu i sljedbenost, sljedbenošu i sljedbenosti
slobodoumnosti smečiti smjernica
sljedeéi ( prid., usp. slijedeéi)
slobodenje prema sloboditi smečar smjernost, smjernošu i smjernosti
sljeditelj
sloboština smečara smjerokaz
sljednik Vjd. sljedniče, N mn. sljednici
slojevitost, slojevitošu i slojevitosti sme če smj ěsa G mn. smjésa
sljedovati > slijediti, pripadati, primiti
slomljenost, slomljenošu i slomljenosti smeékast > smedast smjesta ( prii., odmah; ali: s mjesta na kojem
sljedstveno > prema tome, dosljedno
slonic i slončič šijeme, sljemena; Š ijeme ( vrh Medvednicé)
smed stojíš...)
slonovača ( slonova kost ) > bjelokost smedast smjestište
sljemeni
Slovácká; Slovácká Republika (država) smedokos smjestiti, smjestim, smješten
sljemenski
slovački smětati, smečem, smečuéi smje šica
sljemenjača
Slovak Vjd. Slovače, N mn. Slováci smétati, smetám , smetajuči smješkati se
sljepač ki
Slovenac , Slovenca, Vjd. Slovence smetenjački smješljiv
sljepar
Slovenč ev smetenjakovié smje šljivac , smješljivca, Vjd. smješljivče,
sljeparev i sljeparov
Slovenija; Republika Slovenija (država ) smicač G mn. smješljivaca
sljeparija
Slovenka ( žena iz Slovenijé) smijač smješljivica
sljepariti
slovenski prema Slovenija, Slovenac i Slovenka smijačica smješljivost, smješljivošcu i smješljivosti
sljeparov i sljeparev
slovenstvo ( osobiná)-, Slovenstvo (sví Slovenci ) smijati se, smijě m se, smij se, smijůči se ( usp. smještaj
sljeparstvo
smjeti) smje štati
slovničar sljepa š ( zool.)
smijeh N mn. smjehovi i smijesi smjěti, smijěm (drugo je smijěm se), za
slovnički sljepaštvo
slučaj smijeniti , smijenim , smijenjen buduč nost i smjednem, smio, smjela,
sljepica smijůči ( drugo je smijůči se)
slučajan , slučajna smijesiti, smijesim , smiješen
sljcpičin smlačen prema smlačiti; drugo je smlačen
slučajnost, slučajnošu i slučajnosti smiješak , smiješka, N mn. smiješci, G mn.
sljepi č smiješaka smiačiti, smlač im , smlačen
slučiti se sljepilo smije šan, smiješna; komp. smješniji smlačen prema smlatiti; drugo je smlačen
slucenje prema slutiti sljepljivati , sljepljujem, sljepljujuč i smije šati, smiješam , smiješan smlatiti , smlatim, smlačen
sluh sljepočica > sljepooč ica smijesiti se , smiješeči se smlječan, smlječna
slušač sljepoca smiješno smljeti, smeljem, smelji, smijeh, smlio, smljela,
slušačica sljepoočica
smiješnost, smiješnošu i smiješnosti smljeven, smljev(ši)
slušalac , slušaoca, Vjd. slušaoče, N mn. sljepoočni smočič um. od smotak
slušaoci, G mn. slušalaca smijuckati se
sljepoočnica smočiti
slušalica smiljeti, smilim, smilio, smiljela, smiljevši
sljepoočnjača ( sljepoočna kost ) ( polako sici ) smočnica
slušaočev sljeporodeni
slušaonica
smion smoči, smognem , smogni, smogoh, smože,
sljesti , sljezem ( pokr.) > sici smionost, smionošcu i smionosti smogao, smogla, smogav(ši)
376 377
 smokova ča Snjeguljica Snjeguljičin špačka

smokovača smutiti, smutim , smučen Snjeguljičin sojenični

smokvača smutljivac , smutljivca, Vjd. smutljivče Snješka DL Snješki sokač > kuhar
smokvičica smutljivčev snješko ( snjegovič ); Snješko ( ime ); Snješko sokačič > uličica
smotak ; smotka, N mn. smotci, G mn. smotaka smutljivičin Bijelič sokolič
smotka DL jd. smotki, smotci, G mn. smotaka smuvati se snjetljiv sol Ijd. soli i solju
i smotki Sn znak za kositar snjetljivost, snjetljivošu i snjetljivosti soldačija
smračiti, smračim snači, snadem, snadi, snadoh, snašao, snašla, snježan, snježna soldačina
smračivati , smračujem, smračujuči snašav(ši) Snježan; Gospa Snježna soldatski
smrca i smrtca um. od smrt snaha DL jd. snahi i snasi Snježana solfedirati
smrč N mn. smrčevi > smreka snahin snježánica ( snježna vodd)\ Snjÿž anica um. solfeggio i solfedo
smrča > smreka snahovati, snahujem, snahujuči od Snježana solidarnost, solidarnošu i solidarnosti
smrčak, smrčka, N mn. smrčkoví i smrčci snala žljivost, snalažljivošu i snalažljivosti Snježanin solistica
( gljivá) snast, snašu i snasti snježnica ( snježna voda) solistički
smrčev snatrilac, snatrioca, Vjd. snatrioče, N mn. Snježnik ( planinski masiv); Veliki Snježnik solmizacija
smrčevina snatrioci, G mn. snatrilaca soareja solnjača
smrči se, smrknem se, smrkoh se, smrče se snijeg Vjd. sniježe, N mn. snjegovi i ( pjes.) sobaričin solo ( glaz.); solo instrument, solo pjevanje
smrdac , smrdca , N mn. smrdci, Gmn. snijezi sobičak , sobička, N mn. sobičci, G mn. sobičaka solomonski v. salomonski
smrdaca snijet Ijd. snijeti i sniječu sobičica um. od sobica solsticij
smrdeč (smrdljiv ) snijeti , snesem, snesi, snijeh i snesoh, snije socijalan, socijalna solucija
smrdjeti, smrdím, smrdio, smrdjela, smrdeči i snese, snio, snijela, snesen i snijet, socijaldemokrat Solun ( zem.)
smrdljivac, smrdljivca, Vjd. smrdljivče snijev(ši) socijaldemokratski solunac, solunca, Vjd. solunče ( pov., borac na
smrdljivčev snijevati > snivati, sanjati socijalistica solunskoj bojišnici )
smrdljivičin prema smrdljivica sniježak , sniješka, N mn. sniješci, G mn. socijalistič ki Solunjanin N mn. Solunjani ( čovjek iz Soluna)
smreka DL jd. smreki sniježaka socijalizacija Solunjanka DL jd. Solunjanki, G mn.
smrekotočac , smrekotočca sniježan , sniježna > snježan socijalnost, socijalnošu i socijalnosti Solunjanki
smrekovača sniježiti, sniježi
I; sniježnica > snježnica
sociologija solventnost, solventnošu i solventnosti
smrič (.smreka) sociološki Somalija , Somálská Demokratska Republika
smrnd žati i smrndati (smrmljati) sní mač Soča ( država)
smrt Ijd. smrti i smrču; istuči snimačica sočan , sočná somalski prema Somalija
na smrt snimački sočiti somčina
smrtnik Vjd. smrtniče, N mn. smrtnici snočati se sočivo > leča somič
smrtnost, smrtnošu i smrtnosti snohvatica sočnost, sočnošu i sočnosti somlji prema som
smrtonosnost, smrtonosnošcu i smrtonosnosti snopič -
soda; soda voda, soda-vode; soda bikarbona, sommelier ( vinotoča, peharnik)
smřzao, sm řzli, Ijd. sm řzli i smržlju snošljivost, snošljivošu i snošljivosti sodě bikarbone sonantni
smřzao, sm řzla, sm řzli ( prid.) snová ( prii., opět), usp. sán Sofija (z. ime, grád u Bugarskoj ); Aja Soťlja ( u sonetni
smrzlutak , smrzlutka, N mn. smrzlutci, G mn. snovač Carigradu) sonornost, sonornošu i sonornosti
smrzlutaka snovača ( správci) Sofijin prema Sofija ( ime ); Sofijin put Sopočanin N mn. Sopočani (čovjek iz Sopota)
smučiti se snovačica ( u Zagrebu) sopranistica
smučenost, smučenošu i smučenosti snovidenje sofijski prema Sofija ( grád ) soptati, sopčem, sopčuč i
smucivati, smučujem, smučujuči snutak , snutka, Nmn. snutci, Gmn. snutaka sofistica SOS medunarodna krát. za pomoč ( engl. Save
smučkati snuždenost, snu ždenošu i snuždenosti sofisterija Our Souls - Spasíte naše duše)
smud N mn. smudevi snjegobran sofistički sotona (yrag ), Sotona (ime )
smudevina snjegolom Sofoklo sovjet ( rus., viječe); Sovjeti ( publ. za SSSR ,
smudina snjegoloman , snjegolomna software, softver (napudbina) pov )
smuhati se > smuvati se snjegopadan, snjegopadna > snjegovit soha DL jd. sohi sovjetski; Sovjetski Savez ( publ. za SSSR, pov.)
smundati snjegovič sojenica spacij ( razmak )
smušenost, smušenošu i smušenosti snjegovit sojeničar spacionirati ( razmaknuti )
smušenjački Snjeguljica sojeničarski špač ka DL jd. spački, G mn. spačaka i spački

378 379
Spačva sprema čica spremišni sredovječje

Spač va ( zem ) splitski; Splitsko-dalmatinska županija spremi šni srčika DL jd. srčici i srčiki, G mn. srčika
spahija ( vlastelin, veleposjednik ) spočitavati Spreva ( rijeka, njem. Spree) srdač an , srdačna
spahijski spočitnuti sprije č enost, spriječenošu i spriječenosti srdačnost, srdačnošu i srdač nosti
spahiluk (vlastelinstvo ) spojiv spriječiti, spriječim, spriječen srdašce, srdašca i srdašceta
spajač spojivost, spojivošu i spojivosti sprijeda srdela ( riba)
spandati se spojka DL jd. spojci, G mn. spojaka i spojki sprijeka ( prii., s druge straně ) srdjela > srdela
spasilac , spasioca, Vjd. spasioče, N mn. spojn í sprint srdžba
spasioci, G mn. spasilaca spojnica sprinter Srd ( zem )
spasioč ev spojník N mn. spojnici sprječavati srdenje prema srditi
spasitelj; Spasitelj ( Isus ) spokojnost, spokojnošu i spokojnosti sprovadati srebreni
spasiteljičin spol sprovesti , sprovedem, sprovedi, sprovedoh, srebrn(i) ( pjesn )
spasiti , spasí m, spasen sproveo, sprovela , sproveden, sprovedav(ši) srebro ( znak Ag)
spolni
Spasovdan > Spasovo i sprovev(ši) srebroljubac , srebroljupca, Vjd. srebroljupče,
spolnost, spolnošu i spolnosti
spasti , spádném ( pasti , spasti s nogu ) sprovodnički D mn. srebroljubaca
spomen ; spomen- dom , spomen-knjiga, spomen-
spati, spí m (običnije spavati) ploča
spučiti sreéa; Sreča ( poosobljeno)
spavač sprtiti , sprtim, sprčen srečka DL jd. srečki, G mn. srečaka i srečki
sponč ica
spavač ica ( žena koja spava, drugo je spavacica) sprva ( prii ) srečko; Sreéko ( imě )
spomendan
spavački Sr znak za stroncij sre čkovič ( sretnik )
spopasti , spopadnem
spavači ( prid ) s. r. krát. za srednji rod srečolovac , sreóolovca, Vjd. sreóolovče,
sporadičan , sporadična ( rijedak , mjestimičan)
spavačica ( košulja za spavanje, drugo je srač unanost, sračunanošu i sračunanosti G mn. srečolovaca
sporazumijevanje
spavačica) sporazumijevati se
sračunati, sračunam, sračunan sreč om ( prii )
spavačiv sračunavati sre čonosan, srečonosna
sporazumjeti se, sporazumijem se,
spavačivost, spavaéivošóu i spavaéivosti sporazumjeh se, sporazumij se, sporazumio, sradati se prema sroditi se sred ( prij.)
specifičan , specifična
specifič nost, specifičnošu i specifičnosti
sporazumjela, sporazumjev(ši)
sport > sport
srameč
sramežljivac, sramežljivca , Vjd. sramežljivče
sredac , sredca
sredica
}
tlí
specijalan , specijalna sportaš > športaš sramežljivost, sramežljivošéu i sramežljivosti sredina :
!
specijalizacija sportašica > športašica sramočenje prema sramotiti središnji
specijalizirati sport-klub > športski klub sramotiti , šramot í m, šramocen središnjica
specijalnost, specijalnošcu i specijalnosti sportski > športski sramotnički središte
specijalistički spotači se, spotaknem , spotakni, spotakoh, srasti , srastem , srasti, srastoh, srastao, srasla, srednjak Vjd. srednjače
spéci, spečem, spéci, spekoh, speče, spekao, spotače, spotakao, spotakla, spotakav(ši) srašten, srastav(ši) srednji; Srednji istok, drugo je srijedni
spekla, spečen, spekav(ši) spoticaj srašivati , srašujem, srašéujuč i srednjoafrički; Srednjoafrička Republika
spektakl spoticati se , spotičem se, spotičuč i se srazmjer > razmjer, omjer (država)
spekulacija ( fil., usp. špekulacija) spračati Srbija ( država ), Srbija i Crna Gora ( pov ) srednjoamcrički
spekulativan , spekulativna spratiti, spratim , spračen Srbijanac , Srbijanca, Vjd. Srbijanče, G mn. srednjoeuropski
spiker spravljač Srbijanaca ( čovjek iz Srb je ) srednjoistočni
spikerica spravljačica Srbijanč e, Srbijančeta; zb. Srbijančad srednjonjemački
spilja > špilja sprčkati Srbijančev srednjoročni
spiritistički sprdac , sprdca, N mn. sprdci, G. mn. sprdaca Srbin , Srbina, N mn. Srbi srednjoškolac , srednjoškolca , Vjd.
spjev N mn. spjevovi sprda čina srč , srči ( srčika u drveta) srednjoškolče
spjevati Spreča ( rijeka) srčak , srčka, N mn. srčci, G mn. srčaka ( mali srednjoškolka DL jd. srednjoškolki, G mn.
spjevavati spreč ki prema Spreča srk ) srednjoškolki
splačine spreči, spregnem, spregni, spregoh, spreže, srčan, srčana srednjoškolski
spletati, splečem, spleči, sptečuči spregao, spregla , spregnut, spregav(ši) srčanica srednjovjekovni
spletka DL jd. spletki, G mn. spletaka i spletki sprega DL jd. sprezi srčanik N mn. srčanici sredo - u složenicama. sredozemni, sredonosni
Spličanin N mn. Spli čani sprej Ijd. sprejom, N mn. sprejevi srčanost, srčanošé u i srčanosti sredovječan , sredovječ na ( kóji je srednjih
Spličanka DL jd. Spličanki, G mn. Splióanki spremač srčenjak godind)
Split spremačica srčetina sredovječje

380 381
sredovječ nost stanič je stani č n í statističar

sredovječnost, sredovječnošu i sredovječnosti sročit staničn í starjeti, starim , stario, starjela, stareéi
sredovjekovni > srednjovjekovni sročiti , srocen Stanislav ( postajati star )
Sredozemac , Sredozemca, Vjd. Sredozemče sročnost, sročnošcu i sročnosti Stanka DL jd. stanci, G mn. stanki staro- u složenicama: starocrkvenoslavenski,
Sredozemka DL jd. Sredozemki, G mn. sroditi, sroden, srodeci Stanka DL jd. Stanki ( imé) starokatolik
Sredozemki srodnič ki starodrevan , starodrevna
stankovački ( kóji se odnosi na Stankovce )
sredozemni; Sredozemno more srodstveni > srodnički starodrevnost, starodrevnošcu i starodrevnosti
stanodavac, stanodavca, Vjd. stanodavče,
sredozemski > sredozemni srodenost , srodenošé u i srodenosti G mn. stanodavaca starogradiški
sredstvo srodivati se, srodujem se, srodujuči se stanodavč ev starogradski prema Stari Grád
sreden prema srediti Srpč e , Srpčeta , zb. Srpčad , Srpčadi stanovničin prema stanovnica Starogradanin mn. Starogradani ( čovjek iz
sredenost, sredenošu i sredenosti Srpčič stanovnič ki Staroga Grada)
sredivač srpič stanovnik Vjd. stanovni če, N mn. stanovnici Starogradanka DL jd. Starogradanki, G mn.
sredivačica Srpkinja stapčica Starogradanki ( žena iz Staroga Grada )
sredivački srpski star komp. stariji; Stari zavjet ( knjigd) starogrčki
sredivanje Srpstvo ( svi Srbi ) staračac, staračca, G mn. staračaca starohrvatski
sredivati , sredujem, sredujuči srpstvo (osobina) starački; staračka mirovina starokatolič ki; Starokatolická crkva
Sremac i Srijemac ( prezimena), v. Srijemac sršljen > stršljen Stara Gradiška ( zem.) starokatolik Vjd. starokatoliče, N mn.
sresti, sretnem, sretni, sretoh, sreo i srio, srela, starokatolici
sručiti (se) staralac , staraoca, G mn. staralaca > staratelj,
srev(ši) i sretav(ši) skrbnik staroklasični
sručivanje
sretalac, sretaoca , Vjd. sretaoče, N mn. staralački > starateljski, skrbnički starokršanski
sručivati (se), sručujem (se), sručujuči (se)
sretaoci, G mn. sretalaca
staraoč ev staroličan , starolič na
SSSR krát. za Savez Sovjetskih Socijalističkih
sretan
starateljičin prema starateljica staronjemački
Republika ( pov.)
sretati, srecem , sreči, srečuči starosjedilac, starosjedioca, Vjd. starosjedioče,
stabljičica starčev
sretnica G mn. starosjedilaca
stači, staknem Starčevič ( prezime)
sretnik Vjd. sretniče, N mn. sretnici starosjedilač ki
stadij starč evičanac , starčevičanca, Vjd.
srh N mn. srsi starčeviéanče, G mn. starčevičanaca starosjediočev
stadion
SRH krát. za Socijalistička Republika Hrvatska starčevicanka DL jd. starčevicanki, G mn. staroslavenskiprema Stari Slaveni
(pov.) stajači ( npr. stajač a vojska)
starčevičanki starost, starošu i starosti; pod starost
sricati , sri čem , sriči, sričuci stajačica ( npr. voda)
starčeviéanski starosvjetski prema Stari sv íjet
srijeda (sredica, srediná); dan u tjednu; Čista stajaiište
starčina uv. od starac starovisokonjema č ki
srijeda ( vjerj stajati , stojim , stoje é i
starenjeprema starjeti starovječan , starovje čna i starovjek
sríjedni (kóji se odnosi na srijedu ), dritgo stakalce , stakalca i stakalceta
starež starovjekovni
je srednji staklaričin prema staklarica
staričin prema starica starovjerac , starovjerca , Vjd. starovjerče,
srijed, srijeda (srednja duga u bač ve) staklenički G mn. starovjeraca
Srijem (zem.) staklenka DL jd. staklenci, G mn. staklenki Starigrad ( selo pod Velebitom )
stari grád ( opci pojam ) ; Stari gr á d ( ime dijela starovjeran , starovjerna
Srijemac , Srijemca, Vjd. Srijemče (etn. i stakliti se , stakleči se starovjerje
prezimě ) grada)
staklopuhač starovjerka DL jd. starovjerki, G mn.
Srijemčev Stari Grád ( grád na Hvaru )
staklopuhački starovjerki
Srijemčica starigradski prema Starigrad
staklorešev starovjerski
srijemski Starigradanin mn. Starigradani ( č ovjek iz
staklorezac, stakloresca, Vjd. stakloreše, Starigrada ) starovjerstvo G mn. starovjerstava
sriješ, sriješa G mn. staklorezaca Starigradanka DL jd. Starigradanki, G mn. starovremen
srije šni staklorezač ki Starigradanki ( žena iz Starigrada) starovremenski
Srjemica staleš > stalež Stari Slaveni starovremešan, starovremešna
Srjemič in stalež, staleža Stari sv íjet ( zem., Europa, Azija, Afrika) starozavjetniprema Stari zavjet; starozavjetne
srkati, srčem, srči, srčuci stališ > stalež stari zavjet (razdobljé) knjige
srnče, srnčeta, zb. srnčad stambeni Stari zavjet ( knjigd) startni ; startni broj
srndač stanaričin prema stanarica starješina statičan , statična
srneči; srneč i but stančati (se) starješinica statički
SRNJ kratica za Savezna Republika Njemačka stanič ica um. od stanica starje šinski statičnost, statičnošu i statičnosti
sročan , sročna staničje starješinstvo G mn. starješinstava statističar

382 383
1
 statističarka Stočanin Stočanka stra šljivost

statističarka DL jd. statističarki, G mn. stilistički Stočanka DL jd. Stočanki, G mn. Stočanki stradalnički
statističarki stipendija stočar stradalnik Vjd. stradalniče, N mn. stradalnici
statistički stipendističin stočarina straga ( prii )
statistkinja > statistica stiskačica stočariti , stočareči strah; Strah ( poosobljeno)
statua, statue stiskati, stišem, stiši, stišuči i stiskám , stočarski strahié
status; status quo, G jd. statusa quo stiskaj, stiskajuči stočarstvo G mn. stočarstava Strahimir ( imé); Silvije Strahimir Kranjčevič
statut stjecaj stočlan ( hrv. pjesnik )
stavačni i stavčani ( prema stavak) stjecanjeprema stjecati stočni; stočná hrana Strahinčica i Strahinšica ( zem.)
stečaj stjecati, stječem , stječ uči prema stéci; drugo je stoga ( prii. i vez ) Strahinja ( imé)
stečajni; stečajni postupak sticati, stičem prema štaci (staknuti)
stogodišnji (100-godišnji) strahoča ( strahotá)
stečajnina stjecišni
stogodišnjica (100-godišnjica) strahopočitanje i strahopoštovanje
steč evina stjecište
stoicizam , stoicizma strahota
stečak , stečka , N mn. stečci, G mn. stečaka stjegonosan, stjegonosna
stoič ki strahotan , strahotna
stéci , stečem, stečen stjegonoša
stojecke i stoječki strahotnost, strahotnošu i strahotnosti
Steničnjak , ( pov.) stjenica
stol; Stol sedmorice ( pov.) strahovati, strahujem, strahujuči
stereoprijam stjeničarka DL jd. stjeničarki, G mn. stjeničarki
stolac, stolca, G mn. stolaca strahovit
stereoprogram stjeničast
Stolac G Stoca i Stolca ( zem.) strahovitost, strahovitošu i strahovitosti
stereouredaj stjeničav
stolački prema Stolac strahovlada
sterilizacijski stjenovit
stolčič um. od stolac; drugo je stolic strana; u stranu, na stranu
stezač stjenovitost, stjenovitošu i stjenovitosti
stolica; Sveta Stolica ( Vatikan) stranački
stjenjak mn. stjenjaci ( stijenje ); Stjenjak
stezljiv > stežljiv
( planinski lanac u SAD) stoličica um. od stolica strančar
sticati, stičem prema štaci (staknuti), v. stjecati stolič ni strančarenje
Stjepan (imé)
stiéi, stignem i stignuti
Stjépin prema Stjépo stolic um. od stol; drugo je stolčič strančarev i strančarov
stidjeti se, stidim se, stidah se, stidio se, stidjela
Stjepko stolní; stolní tenis; Stolní Biograd ( pov ) strančariti, strančareči
| se, stideči se stolnotenisač strančarka DL jd. strančarki, G mn. strančarki
Stjépo i Stijepo hip. od Stjepan
stidljiv stolnotenisačev strančarov z strančarev
Stjepoje (imé)
stidnični prema stidnica stolnotenisačica strančarski
stjerati
I stidenjeprema stidjeti se stolnoteniski strančarstvo G mn. strančarstava
stjerivati, stjerujem, stjerujuči
stignuti, stignem i stiči stolnjak mn. stolnjaci strančev
stješnjavati, stješnjavajuči i stješnjivati
stih mn. stihovi stoloravnatelj stránčica um. od strana
stješnjenje
stihija stolječe stránčica um. od stranka
stješnjivati, stješnjujem , stješnjujuči i
stihijski stješnjavati stoljetni strančiti se, strančeči se
stihotvorac, stihotvorca, Vjd. stihotvorče, stjuard stopa; pratiti u stopu stranputica
i G mn. stihotvoraca sto posto (100 %) stranputice ( prii )
stjuardesa
stihotvorčev stranputičiti , stranputičeči
stlačiti stopostotni (100 %-tni)
stihotvorstvo G mn. stihotvorstava stlačivati, stlačujem, stlačujuči stoput ( prii ) i sto puta, v. § 135. stranjski > stranski
stijeg N mn. stjegovi i ( pjes.) stijezi sto ( broj 100); sto jedan i sto i jedan (101), sto stostruk strasnik
stijena dvadeset jedan / sto dvadeset i jedan (121) stoti (100.); stota obljetnica (100. obljetnica) strast Ijd. strašu i strasti
stijenka DL jd. stijenci, G mn. stjenaka i Stobi mn. m. r. ( zem.) G Stoba, DL Stobima stotinarka i stotinjarka DL jd. stotinarci, strastan, strasna > strastven
stijenki Stoborac, Stoborca, Vjd. Stoborče, G mn. G mn. stotinarki strastven
stijenj Stoboraca prema Stoborje stotinjača strašiti, strašen, strašeči
stijénjak , stijenjka, mn. stijenjci prema stijenj; Stoborje ( planina) stotinjarka i stotinarka strašljiv
drugo je stjenjak stoborski str. krát. za strana /stranica strašljivac , strašljivca, Vjd. strašljivče, G mn.
stijenje zb. od stijena Stoborka DL jd. Stoborki, G mn. Stoborki stračara strašljivaca
stijenje zb. od stijenj prema Stoborje straciti stra šljivč ev prema strašljivac
Stijepo i Stjépo hip. od Stjepan Stobreč ( naselje ) stradalac, stradalca i stradaoca, Vjd. stradalče stra šljivica
stijesniti , stiješnjen stočan, stočná i stradaoče, G mn. stradalaca strašljivičin prema strašljivica
v
stiješnjenost, stiješnjenošu i stiješnjenosti Stočanin mn. Stočani prema Stolac stradalački strašljivost, strašljivošu i strašljivosti
384 385
strategi čar štuci studen čev sudenič ki

strategičar strjelište studenčev subjektni

strategičarev i strategičarov strjelomet studen í , studenoga, studenomu ( mjesec u subjel
strati šni strjelovit godini ) (1. studenoga čit. prvoga studenoga) subjelast
stratište strjeljač studentičin subjelkast
stravičan , stravična strjeljačica studentski suborac, suborca, Vjd. suborče, G mn. suboraca
stra žarč e, stražarčeta, zb. stra žarčad strjeljački studij, studijem mn. studiji ( proučavanje ) suborački
stra žarč itl, stražarčeč i strjelja č nica studija ( znanstvena rasprava ) Subotičanin N mn. Subotičani
stra žarnica strjeljana studije mn. ž. r. ( studiranje na sveučilištu) Subotičanka DL jd. Subotičanki, G mn.
stražnjonepčani; stražnjonepčani suglasnik strjeljara studio, studija, Ijd. studijem ( radnaprostorijd) Subotičanki (žena iz Suboticé)
strčati (se), strčim (se) strjeljivo studijski prema studij subotički prema Subotica
strčí , strgnem strogoča (strogost ) studjeti (stud í vrijeme, studeno je ), studaše, subpapilaran , subpapilarna
střeha DL jd. strehi strojarnički studio, studjela, studeči subpolaran , subpolarna
stremenjača strojničar studenje prema studjeti subrača
stremljenje (težnja) strojnič ki stupčani suč elice ( prii.)
strepjeti, strepim, strepljah , strepio, strepjela, strojopisa č stupčast sučeliti se , sučeljen
strepeči strojopisa čev stupčič um. od stup i stupac suč eljavanje i sučeljivanje
strepnja strojopisačica stupčina uv. od stup sučeljavati (se), sučeljavajuč i (se) i sučeljivati
strešica um. od streha strojovoda stupič (se)
stric Vjd. striče, mn. stričevi stroncij ( znak Sr) Stupničanin mn. Stupničani ( čovjek iz suč elje
stričak , strička, mn. stričci stroncijski Stupnika) suč eljivanje i sučeljavanje
stričev strpjeti (se), strpim (se), strpio (se), strpjela (se) Stupnič anka DL jd. Stupničanki , G mn. suč eljivati (se), sučeljujuči (se) i sučeljavati (se)
stričevič Stupničanki sučev prema sudac
strpljenje
stričič stupnič ki prema Stupn í k sučovjek ( bližnji ), mn. suljudi
strpljiv

!
stričična (bratučeda) stvar / jd. stvarju i stvari Sučurac, Sučurca ( selo); Kastel Sučurac ( selo)
stršen
stričkovac , stričkovca (leptir ) stvarač Sučuraj ( selo)
stršljen
striči , strižem, strigu , strizijah (strižah), st ř i ži, stvaračev sučurajski prema Suč uraj
stručak , stručka, mn. stručci, G mn. stručaka
striguči, st ř ižen stručan , stručná; stručni ispit stvaračica Sučurčanin mn. Sučurčani ( čovjek iz Suč urca) i
'

strigač stvarački Sučurka DL jd. Sučurki, G mn. Sučurki

stručič
strihnin
stručnost, stručnošu i stručnosti stvaralac , stvaraoca, Vjd. stvaraoče, G mn. sučurski prema Sučurac
strijela stvaralaca sučut
stručnjač ki
strijelac , strijelca, Vjd. strijelče, G mn. stvaralač ki sučutan , sučutna
stručnjak Vjd. stručnjače, mn. stručnjaci
strijelaca stvaralaštvo G mn. stvaralaštava sud N mn. sudoví; Vrhovni sud RH
strijelčev stručnjaštvo G mn. stručnjaštava
stvaraočev prema stvaralac sudac , sudca, Vjd. sudče, mn. sudci, G mn.
strugač
strijelni stvarateljičin prema stvarateljica sudaca
strugačica
strijelnica stvarčica sudački; sudački ispit
strijeljanje strujati, strujim , struječi
stvorenje Sudan; Republika Sudan (država)
strijeljati, strijeljajuči strujiti , strujim , struječi > strujati
strujomjer
Stvoritelj ( Bog ) sudič
strije ž, striježa, striježevi suautor sudionički
strip-crte ž (stripni crtež )
strukovnjač ki
strunjača
suautorstvo suditi, sudah, suden, sudeči
strizibuba subesjednica sudjelovanje
strunjičar
Strizivojna ( selo) subesjednič in sudjelovati, sudjelujem , sudjelujuči
stri ženo-košeno
strjelast
strjelica
strjeličast
Stubičanac, Stubičanca, Vjd. Stubičanče,
G mn. Stubičanaca i Stubi čanin mn.
Stubičani
Stubičanka DL jd. Stubičanki, G mn.
Stubičanki
_
subesjednič ki
subesjednik Vjd. subesjedniče, mn.
subesjednici
subjekt
sudnič ki
sudski
sudstvo G mn. sudstava
sude
strjelimice stubički; Stubi čke Toplice ( selo ), stubičke subjektivist sudenica
strjelimičan , strjelimična toplice (toplice) subjektivistički sudeničin
strjelišni štuci , stu čem subjektivnost, subjektivnošu i subjektivnosti sudenič ki
386 387
 sudenje sun Čalište sun čan sušičav

sudenje prema suditi sumagličast sunčan, sunčana ( pun sunca, obasjan suncem) suprotstaviti (se)
sueski; Sueski kanal sumahnit sunčani ( kóji se odnosi na šunce ); sunčane supsidijaran , supsidijarna
suglasan , suglasna sumeda zrake supskripcija
suglasiti se sumišljenik Vjd. sumišljeniče, N mn. sunčanica supstancija
suglasnički sumišljenici sunčanik mn. sunčanici supstandardan , supstandardna
suglašavati se, suglašavajuči se i suglašivati se, sumještanin mn. sumještani sunčanje supstantiv {imenica)
suglašujuči se sumještanka DL jd. sumještanki, G mn. sunčati se, sunčajuči se supstantivirati { poimeničiti )
sugradanin mn. sugradani sumještanki sunčev > sunčan supstitucija
sugradanka DL jd. sugradanki, G mn. sumnja; bez sumnje Sunčev prema Š unce supstituirati
sugradanki sumnjičav sunčevič supstrat
sugradanski sumnjičavac, sumnjičavca, Vjd. sumnjičavče, Sundajski otoci suptrahirati , suptrahirajuči
suh komp. SU Aí G mn. sumnjičavaca
sunečenje {obrezivanje ) suptropski
suhača sumnjičavčev
suočavanje suputničin prema suputnica
suhačak , suhačka sumnjičavica
suočavati, suočavajuči suputnički
suhad , suhadi, Ijd. suhadi sumnjičavičin
suočenje suradničin prema suradnica
suhaja sumnjičavost, sumnjičavošu i sumnjičavosti
suočiti (se) suradnički
suharak , suharka, N mn. suharci, G mn. suharaka sumnjičenje
suočivanje > suočavanje suradivački
suhoča (suhost) sumnjičiti, sumnjičeči
suočivati, suočujuči > suočavati suradivanje
suhojedica sumnjiv
suodgovoran , suodgovorna suradivati, suradujem, suradujuči
suhomesnat sumnjivac , sumnjivca, Vjd. sumnjivče, G mn.
sumnjivaca suodgovornost, suodgovornošu i Surinam; Republika Surinam {država)
suhonjav suodgovornosti surije šiti
suhonjavost, suhonjavošu i suhonjavosti sumnjivčev
suosječaj surutka > sirutka
sumnjivica i sumnjivka
suhoparan , suhoparna suosječajan, suosječajna suseljanka DL jd. suseljanki, G mn. suseljanki
Suhopolje {selo ) sumnjivičin
suosječajnost, suosječajnošu i suosječajnosti susjed G mn. susjeda
suhost, suhošu i suhosti sumnjivka DL jd. sumnjivki, G mn. sumnjivki i
suosječanje susjeda G mn. susjeda
j suhotan , suhotna
sumnjivica
sumnjivost, sumnjivošu i sumnjivosti suosjecati, suosječajuči susjedica
suhotinja suosnivač susjedičin
sumpor {znak S)
Suhovare mn. ž. r. { selo ) suosnivačev susjedin
sumporača
suhozeman, suhozemna suosnivačica
sumračan, sumračna susjedni
suhozid sup. krát. za superlativ susjednički
sumračina
suhvica suparničin prema suparnica susjedništvo G mn. susjedništava
sumračje
suigrač suparnič ki susjednost , susjednošu i susjednosti
sumračnik Vjd. sumračniče, N mn.
suigračev sumračnici supatničin prema supatnica susjedov
suigračica sumračnost, sumračnošu i sumračnosti supatnički susjedstvo G mn. susjedstava
suhojedica sunarodnjački supermoderan , supermoderna susnježica
sukač sunarodnjak Vjd. sunarodnjače, N mn. superradikalan, superradikalna susresti , susretnem
sukatí , sučem, suči, sučuči sunarodnjaci superrevizija susret; u susret
suključar sunasljednica supersoničan, supersonična {nadzvučan ) susretati, susretam i susrečem , susretajuči i
suključarev i suključarov sunasljedničin swpertvrdava susrečuči
sukrivčev sunasljednički supkultura sustavnost, sustavnošu i sustavnosti
sukrvičast sunasljednik Vjd. sunasljedniče, N mn. suplemeničin prema suplemenica sustežljiv
sukrvičav sunasljednici suplemenički sustiči, sustignem
Sulejman sunašce , sunašca suposjednički Sustjepan {dio Dubrovnika)
suličar šunce { sunčana svjetlosí ) suposjednik Vjd. suposjedniče, N mn. Sušačanin mn. Sušačani prema Sušák
suličast Šunce {astr ); Kralj Š unce { pov., Luj XIV.) suposjednici Sušačanka DL jd. Sušačanki, G mn. Su šačanki
suložničin prema suložnica suncobran supotpis sušač ki prema Sušák
suložnič ki sunčac { bot.) suproč { zast.) SU Aí komp. od suh
Suljaga suncalište suprocenje prema suprotiti se sušičav prema sušica {tuberkulóza)

388 389
su šičavac svemočan svemočnost svilan

sušičavac , sušičavca, Vjd. sušičavče, G mn. svadljivičin prema svadljivica svemočnost, svemočnošu i svemočnosti Svetojurac, Svetojurca, Vjd. Svetojurče,
sušičavaca svada svemoguč G mn. Svetojuraca prema Sveti Juraj
sušičavč ev svadaiica Svemoguči ( Bog ) svetojurski prema Sveti Juraj
sušičavica i sušičavka svadaličin svemogučnost, svemogučnošu i Sveto p ísmo ( Biblija)
sušičavičin svadati se, svadajuči se svemogučnosti Svetoročanin prema Sveti Rok
sušičavka DL jd. sušičavki, G mn. sušičavki i svagdanji i svagdašnji sveobuhvatan, sveobuhvatna svetost, svetošu i svetosti; u tituliranju: Vaša
sušičavica svagdje sveopči Svetosti, Njegova Svetost
sušičavkin svakakav, svakakva svešani prema svezak Svetovit ( mit )
sušičavost, su šičavošu i sušičavosti svakiput i svaki put, v. § 132. svešič um. od svezak svetroje , svetroga, svetromu, svetrome
sušionica svakočasni sveštenik ( srp., pravoslavní sveč enik ) sveučilišni
sušionik svakoji > svaki Sveta brača ( sv. Čiř il i Metod ) sveučilištarac , sveučilištarca, Vjd.
sušti > pravi, istinski, č ist svanuče svetac, svetca, N mn. světci, G mn. svetaca sveučilištarče, G mn. sveučilištaraca
suština > bivstvo, bit svanjivati, svanjuje, svanjujuči Svetac, Svetca (otok) sveučilište; Sveučilište u Zagrebu
sutjeska DL jd. sutjesci, G mn. sutjesaka i svarivač svetačac , svetačca, G mn. svetačaca sveudilj(no) ( prii )
sutjeski svastičič svetački prema svetac sveukupan , sveukupna > ukupan, cjelokupan
Sutjeska ( rijeka) svastičin prema svastika svetačni prema svetak Svevišnji ( Bog )
sutjeski ( prid ) svastič Sveta Helena (otok , selo u Hrv ) svezačni ( prema svezak) i svešani
Sutješanin N mn. Sutješani svašta , svačega Sveta Jana ( selo ) svezak , sveska, N mn. svesci, G mn. svezaka
Sutješanka DL jd. Sutješanki, G mn. svatko, svakoga svetak , svetka, N mn. světci, G mn. svetaka sveznajuči
Sutješanki svatovski Sveta Klara ( selo ) svežnjič
sutra; za sutra svatski > svatovski Sveta Lucija ( jme crkve u část sv. Lucije; sviči se i sviknuti se
sutradan { prii ) Svazi, Svazija; Kraljevina Svazi ( država) država) svidjeti se, svidim se, svidjeh se, svidjev(ši) se,
suurednik Vjd. suuredniče, N mn. suurednici sveafrički Sveta Nedelja ( kod Zagreba) svidio se, svidjela se
suvjerica sveamerič ki Sveta Nedilja ( u Istrí ) svidanje
suvlasničin prema suvlasnica svečan , svečana Sveta Nedjelja ( na Hvarú) svidati se , svidajuči se
suvlasnički svečanik N mn. svečanici Sveta Stolica ( vatikanska država) sviječa
suvra čanje svečanost, svečanošu i svečanosti Sveta tri kralja ( vjer., blagdan) Sviječnica ( blagdan)
suvračati, suvračajuči svečar Sveta zemlja ( Palestina) sviječnjak N mn. sviječnjaci
suvremen svečarev i svečarov svetičin prema svetica svijest Ijd. sviješu i svijesti
suvremenica svečarica Sveti Filip i Jakov ( selo ) svijestiti (se), sviješah (se), sviješten, svijesteči
suvremenič in sve čarov i svečarev Sveti Ivan Zelina ( grád ) se
suvremenički svečarski Sveti Juraj ( selo ) sviješenje prema svijestiti (se)
suvremenik Vjd. suvremeniče, N mn. svečera i sve čeri ( prii ) Sveti*Kristofor i Nevis; Federacija Sveti svijet N mn. svjetovi; drugo je svjet ( savjef )
suvremenici svečev prema svetac Kristofor i Nevis ( država) svijetao, svijetla; komp. svjetliji
suvremenost, suvremenošu i suvremenosti svečenica ( žena svečenik ) Sveti Martin pod Okičem ( selo)
svijetiti > svijetliti
suvrsnički svečenič ki svetinja prema svět; drugo je svjetinaprema
svijetliti , svijetleči ( part. prez ), svjetleci ( prid )
suznjača svijet
svečenik Vjd. svečeniče, N mn. svečenici svijetlo crven i svjetlocrven (v. § 127.)
suzvučan , suzvučna Sveti Petar i Mikelon > Saint-Pierre-et-
svečenikov svijetlo plav i svjetloplav (v. § 127.)
-Miquelon ( otočí)
suzvučje sveceništvo G mn. svečeništava
Sveti Petar u Trnju ( selo) svijetlo zelen i svjetlozelen (v. § 127.)
suždrjeban ; su ždrjebna kobila svečenstvo G mn. svečenstava
Sveti Rok ( selo; ime crkve; ime blagdana, ali: svijetlo žut i svjetložut (v. § 127.)
suživjeti se, su živim se svečenje prema svetiti sveti Rok = svetac toga imena) svijetljenje prema svijetliti i svijetljeti
su žnjičar sved(er) ( zast ) Sveti Torna i Principe; Demokratska Republika svijetljeti (davati svjetlost od sebe, biti izvor
svačiji svehrvatski; 1. svehrvatsko natjecanje invalida Sveti Torna i Prinsipe (država ) svjetlosti )
svaca svejednako ( prii ) Sveti Vincent i Grenadini ( država) svijetljeti se ( biti svijetao )
svač in svejedno ( prii ) svetogrdnički svikati, svičem , svičuči
svadba G mn. svadba, svadbi i svadaba svekolik svetogrde sviknuti se i sviči se
svadljiv svemoc (.svemoč nost ) svetohranište svilača
svadljivčevprema svadljivac svemočan , svemočna svetojanski prema Sveta Jana ( selo ) svilan, svilna
390 391
 svinjče svojeglavič in svojeručan šaraf čič

svinjče, svinjčeta, zb. svinjčad svjetionik N mn. svjetionici svojeručan , svojeručna > vlastoručan šahistica
svinje či; svinječi but svjetlac, svjetlaca svojevlastan, svojevlasna šahističin
svirac , svirca, Vjd. svirče, G mn. sviraca svjetlarica svojevremen šahovnica
svirač, svirača svjetlati se, svjetlajuči se svojevremenost, svojevremenošéu i šahovski
sviračev svjetleci ( prid., svjetleči natpis), svijetleči ( part. svojevremenosti šajkača
sviračica prez.) svojtljiv šakač
svirački svjetliji komp. od svijetao svr. krát. za svršeni glagol šakački
svirati, sviram , svirajuči svjetlilo svrabljiv šakanje
svirčev prema svirac svjetlina svrabljivčevprema svrabljivac šakatati , šakatam, šakatajuči
svisoka ( prii. ) svjetlo (svjetlost ) svrabljivičin prema svrabljivica šala; od šale
Svi sveti (blagdan) svjetlo - u nekim složenicamaprema svijetao: svračak, svračka, N mn. svračci, G mn. šalica ( posudica )
svitak , svitka, mn. svitci svjetlomrcati svračaka šálica ( mala šala)
svitati, sviče, svicuči svjetlo- prema svijetao u složenicama. '
svračič šáličica um. od šalica
svječar svjetlocrven, svjetlomodar, svjetlopav, svračji šaljivac , šaljivca, Vjd. šaljivče, G mn. šaljivaca
svjetlosiv, svjetlozelen... svračati, svračajuči
svječarica šaljivčev
svjetloča > svjetlost svrbjeti , svrbím, svrbljah, svrbio, svrbjela,
svječarnica šaljivčina
svjetloljubac , svjetloljupca, Vjd. svjetloljupče, svrbeči
svječarev i svječarov G mn. svjetloljubaca šaljivdžija ( šaljivac )
svječica um. od svijeéa svrči, svrgnem šaljivičin prema šaljivica
svjetlomjer svrdao, svrdla i svrdlo
svječnjak svjetlonosac , svjetlonosca, Vjd. svjetlonoše, šamčič
svječonoša svrdlič šamački prema Š amac
G mn. svjetlonosaca
svječonošin svrdlo i svrdao šamar čina
svjetlonoša
svjedočanstvo G mn. svjedočanstava svrgnuče Š amčanin N mn. Š amčani (čovjek iz Šamcá)
svjetlosni; svjetlosna godina
svjedočenje svrgnuti, svrgnem i svrči Š amčanka DL jd. Š amčanki, G mn. Š amčanki
svjetlost, svjetlošu i svjetlosti
svjedočiti , svjedočeči svrh ( prij. i prii ) (žena iz Šamcá)
svjetlotisak , svjetlotiska
svjedoč ki svrha DL jd. svrsi šamija
j svjetlucati se, svjetlucam se, svjetlucajuči se
svjedodžba G mn. svjedod žaba, svjedodžba i svrhovit šamijica um. od šamija
svjetlucav
svjedod žbi svrhovitost, svrhovitošu i svrhovitosti šampanjac, šampanjca
svjetnlk Vjd. svjetniče, N mn. svjetnici >
svjedok Vjd. svjedoče, N mn. svjedoci savjetnik svrhunaravan , svrhunaravna šampinjon
svjedokinja svjetovati, svjetujera, svjetujuči svrhunaravnost, svrhunaravnošu i šampión ( prvák)
svjedokinjin svrhunaravnosti šansona
svjetovni
svjedokov svrsishodan, svrsishodna > svrhovit šansonijer
svjetovnost, svjetovnošéu i svjetovnosti
svjesiti, svješen svručiti (se)
svjetovnjački šanuti, šanem ( šapnuti )
svjesno ( prii ) svučen šapnuti, šapnem
svjetovnjak V jd. svjetovnjače, N mn.
svjesnost, svjesnošu i svjesnosti svjetovnjaci svuči, svučem, svučen, svukav(ši) šaptač
svjestan , svjesna; komp. svjesniji svjetsklprema svíjet; svjetski rat svud(a) šaptač ev
svješati svjež i sve izvedenice svugdje > svuda šaptačica
svjet > savjet ( drugo je sv íjet) svlačenje SW medunarodna kratica za jugozapad (JZ) šaptački
svjetilo svlačiona > svlačionica SZ krát. za sjeverozapad šaptači
svjetilja svlačionica šaptalac , šaptaoca, Vjd. šaptaoče, G mn.
svjetiljčica svlačiti (se), svlačeči (se)
š šaptalaca
svjetiljka DL jd. svjetiljci, G mn. svjetiljaka, svodničin prema svodnica šačica um. od saka šaptaličin prema šaptalica
svjetiljka i svjetiljki svodnički šačina uv. od saka šaptaočev prema šaptalac
svjetina uv. od svíjet svodenjeprema svoditi šačni prema šaka šaptati, šapčem, šapči, šapčuči
svjetionica svojačiti, svojačeči šačurina uv. od šaka šaputati, šapučem, šapuči, šapučuči
svjetioničar svojbina šah N mn. šáhovi; šah-mat šarac, šarca , N mn. šarci, G mn. šaraca (paren
svjetioničarev i svjetioničarov svojeglav ( prid.) šah ( poglavar u nekim državama) konj )
svjetioničarstvo G mn. svjetioničarstava svojeglavčev prema svojeglavac Šah ( vrhovni poglavar ) Š arac , Š arca ( jme konjii)
svjetionički svojeglavičin prema svojeglavica šahirati šarafč ič i šarafič um. od šaraf ( vijčič )

392 393
 šaran č ič šezdesetgodišnji šezdeseti Š ok če

šarančič um. od šaran šeher ( grád ); šeher Sarajevo, Noví Š eher šezdeseti (60.) šivači ( npr. šivača igla)
šarčev prema šarac (šaren konj) ( mjesto u BiH ) šezdesetina (1/60) šizma i shizma > raskol
Š arč ev prema Š arac Š eherezada šezdesetogodi šnjak šizmatičar i shizmatičar > raskolnik
Š arengrad (naselje) šeik šezdesetogodišnji (60-godišnji) šizmatičarev/šizmatičarov i shizmatičarev/
šareniti (činili šarenim ) šejh N mn. šejhovi > šeik šezdesetorica shizmatičarov
šarenjeti, šarenim, šareneč i ( postajati šaren ) šejtan ( vrag ) Š ibenčanin N mn. Š ibenčani (čovjek iz šizofreničar i shizofreničar
šarko (šarena životinja) šekspirovski prema Shakespeare Šibenika) šizofreničarev/šizofreničarov i shizofreničarev/
Šárko ( ime životinjé) šenlučiti, šenlučeči Š ibenčanka DL jd. Š ibenčanki, G mn. shizofreničarov
šarlah šepavčev prema šepavac Sibenčanki šizofrenič ki i shizofrenički
šarplaninac , šarplaninca, Vjd. šarplaninče, šepavičin prema šepavica Š iben í k Vjd. Š ibenice ( grád) šizofrenija i shizofrenija
G mn. šarplaninaca ( paš) šepiriti se, šepireéi se šibenski prema Š ibení k; Š ibensko-kninska šizofrenik i shizofrenik
šatorčič šerbedžija županija škakljivost, škakljivošcu i škakljivosti
šatorič um. od šator šeretski šibični prema šibica i šibice škiljavčev prema škiljavac
šatrovač ki šeribrendi, šeribrendija ( vrst likera) šibičnjak N mn. šibičnjaci škiijavičin prema škiljavica
šekivati, šekujem , šekujuč i šesnaest (16) šičar ( dobit ) škljocati, škljocam, škljocajuči
šepati , šepam šesnaesterac , šesnaesterca, G mn. šesnaesteraca šičardžija Š kočanin N mn. Š kočani > Š kot
šesnaesterački prema šesnaesterac ši čarenje Škočanka DL jd. Š kocanki, G mn. Š kočanki >
šešljati
šesnaestero šičariti, šióareč i Š kotkinja
šetkati
šesnacstgodišnji > šesnaestogodišnji šidski prema Š id; Š idski Banovci ( selo ) škoda ( automobil )
ši, šija (rus. jelo )
šesnaesti (16.) Š idanin N mn. Š idani (čovjek iz Šida) Š koda ( ime )
švrsnuče
šesnaestogodišnji (16-godišnji) Š idanka DL jd. Š idanki, G mn. Š idanki škodenje prema škoditi
švrsnuti se, švrsnem se
šesnaestorica šija čki prema Š ijak školnički prema školn í k
švrstiti se, švršcen I
šesterač ki prema šesterac Š ijak Vjd. Š ijače, N mn. Š ijaci ( seljak iz okolice školjčica
švršenje Požege)
švršivati, švršujem, švršéujuéi šestero; u šestero škoijič ( otočič )
šikati, šikam, šikajuéi > ljuljati školjka DL jd. školjci, G mn. školjaka i školjki
šapiti šestgodišnji > šestogodišnji
šikati , šičem , ši č uci (o guski )
šavet ( filol.-pov.) Š estinčanka DL jd. Š estinčanki, G mn. škopčev prema škopac
Š estinčanki ( prema Š estine) šiktati, šikčem, šikči, šikčuó i
Š edro ( otočič ) Skotska DL jd. Š kotskoj
šestočlan šiljati, šiljem , šiljuči
šuč uriti se škrčev
šiljčič
še č er šestogodišnji (od šest godina) škrgutati , škrgučem , škrguč i, škrgučuči
šestogodišnjica ( šestá godišnjica ) šiljež, šilježi (zb.)
še čerana škriljevac , škriljevca, G mn. škriljevaca
šípak , šipka, Ijd. šípkom , G mn. šipáká, usp.
šečera š
šestorica (muškarci )
šipka škripati , škripam i škripljem, škripajuči i
šeststo (600) ( šest stotiná) škripljuéi
šečera šica šiparičin prema šiparica
šeststogodišnji (600-godišnji) škropač
še č erašič in i šipčani
šeč eriti, šecereči -
šeststogodi šnjica (600 godišnjica)
šipčanica
škrtac G jd. škrtea, N mn. škrtci
šestotočje ( sustav od šest točaka u brajici, v. Š leska DL jd. Š leskoj ( pov.) i Š lezija, šleski
še č erlema (bombon) šipčica um. od šipka
brajica) Š lezija ( zem ) i Š leska
še černi; šeéerna bolest šipka I jd. šipkém , G mn. šipki i šipáká, usp.
šeširdžija ( klobučar ) šijem mn. šljemovi > kaciga
šečernica šipak
šeširič ši řina; u ši řinu šljiva
šečernjača šetač širok komp. širi; Š iroki Brijeg ( mjesto u BiH ) šljivovača > šljivovica
šečkati se , šečkajuci se šetačev Š irokobriježanin prema Š iroki Brijeg šljučji , prid. od šljuka
šefičin prema šefica šetačica šljunčan
šegač enje širokotračan , širokotračna; širokotračna pruga
šetalac, šetaoca , Vjd. šetaoče, G mn. šetalaca širokotračnost, širokotračnošéu i šljunčara
šegačiti se, šegačeci se šetaonica šmrkati, šmrčem , šmrči, šmrčuči
šisykotračnosti
šcgrč ič um. od šegrt šetati, šečem i šetam , šečuči i šetajuči šmrkavčev prema šmrkavac
šiti , šijem, šijuči
šegrčina uv. od šegrt ševarič šivač šmrkavičin prema šmrkavica
šegrtič um. od šegrt šezdeset (60) šivačev šokač ki
šeh ( poglavica) šezdesetero šivačica prema šivač Š okadija
šeh N mn. šehovi (u šáhu); šah-šeh šezdesetgodišnji > šezdesetogodišnji šivački Š okče, Š okčeta, zbir. Š okčad
394 395
 šokčenje štučji Š ubič takav

šokčenje štetočinae , štetočinca, Vjd. štetočinče, G mn. Š ubič; Nikola Š ubič Zrinski, Nikole Š ubiča Š vicarkin
šokčiti, šokčeč i štetočinaca Zrinskoga Š vicarska DL jd. Š vicarskoj; Š vicarska
Š okičica um. od Š okica štetočinstvo G mn. štetočinstava Šubičev Konfederacija (država)
Š okičin prema Š okica štetočinja i štetočina Šubičevac, Š ubičevca {zem., predio u Šibení ku ) švicarski; švicarski sat
Š oltanin štičenica šučenje prema šutjeti, šutnja švičkati, švičkam , švičkajuči
Š oltanka štičeničin šuc-muč švrčin
šovinističin štičenički šučmurast švrčkati se, švrčkam se, švrčkajuči se
šovinistički štičenik Vjd. štičeniče, N mn. štičenici šučur {hvala ) švrč o
šp. krát. za španjolski štičenje prema štititi šugavčev prema šugavac
Š pansko, Š panskoga ( předjel u Zagrebu) štihača šugavičin prema šugavica T
Š panjolac , Š panjolca, Vjd. Š panjolče, G mn. štijenjeprema štiti > čitanje šukunbaba t krát. za tona
Š panjolaca (čovjek iz Š panjolské) štilac, štilca i štioca, Vjd. štilče i štioče, šukunbaka t. krát. za točka
Š panjolka DL jd. Š panjolki, G mn. Š panjolki G mn. štilaca > čitatelj šukundjed T oznaka za top, toranj, kulu u šáhu; znak za
{žena iz Španjolské ) štipati, štipam i štipljem, štipajuči, štipljuči šumaričin prema šumarica mjernu jedinicu tesla
Š panjolska DL jd. Š panjolskoj; Kraljevina štitak, štitka, mn. štitci, G mn. štitaka šumarija Ta znak za tantal
Š panjolska {država ) štitič Šumeče { selo kod Sl. Brodá) tabličar
španjolski štitnički Š ume čani {selo) tablični
špekulacija u trgovini {i druge riječi ) štitnjača Šumede { selo kod Orahovice ) tablič (kartaška igra)
spekulant, spekulanta, G mn. špekulanata što, čega šunčica i šunkica um. od šunka tabu, tabua, N mn. tabui
špekulantičin prema špekulantica što; gdješto, kadšto, ali: kao što, nego što šund; šund-literatura tabu-tema
špekulantski štočiji šunjati se, šunjam se, šunjajuči se tačka DL jd. tački, G mn. tačaka ( přitká )
špcrploča (uprječka ) štogdje šuričič tačke G tačaka, mn. ž. r. ( kolica s jední m
kotačem )
špijun (uhoda ) štógod { nešto ); što gód {bilo što ), v. § 131 . šurična
špilja ( peč ina ) tači, taknem
štok. krát. za štokavski šurjačič
tad i tada
šport štokad { katkad ) šušketati, šušketam i šuškečem, šušketaj i
sport, kratica za športski šuškeči, šušketajuči i šuškečuči tadanji i tadašnji
štokati, štočem, štoči, štočuči
športaš šuteči tadašnji i tadanji
štokavac, štokavca, Vjd. štokavče, G mn. tadašnjica
športašica štokavaca šute čke ( prii ) i šutečki
šutjeti, šutim, šučah, šuteči, šutio, šutjela tadbina
i
športašičin štokavica i štokavština
šutljiv tadli ( prii )
športski štokavka DL jd. štokavki, G mn. štokavki
šutljivac, šutljivca, Vjd. šutljivče, G mn. tadžički
Š ri Lanka; Demokratska Socijalistička štokavski
šutljivaca Tadžik Vjd. Tad žiče, N mn. Tad žici
Republika Š ri Lanka {država) štokavština i štokavica
štap šutljivčev Tadžikinja
štokoji
šutljivičin prema šutljivica Tádžikistán ( zem ); Republika Tádžikistán
štapič što li (idržava )
štapičast švaračkiprema Š varča
što mu drago Tahičanin prema Tahiti
! štavljač Š varča ( dio Karlovca)
štono Tahičanka DL jd. Tahičanki, G mn. Tahičanki
štavljačev Š varčanin
što prije Tahiti , Tahitija (otok)
štečenje prema štetiti Š varcanka DL jd. Š varčanki, G mn. Š varčanki
štošta , štočega... tahitski
štedioničica Š védská DL jd. Š vedskoj; Kraljevina Š védská
štotko, štokoga... (država) tajanstven
štedionički štovalac , štovaoca, Vjd. štovaoče, G mn. tajanstvenost
švedski
štedjeti, štedim , štedah, štedeci, štedio, štedjela, štovalaca > štovatelj
Š vedanin N mn. Š vedani i Š ved tajiti, tajim, taječi
šteden štrojač Tajland ( zem ); Kraljevina Tajland (država )
štedljivčev prema štedljivac Š vedanka DL jd. Š vedanki, G mn. Š vedanki ( i
štrojiti, štroječ i {škopiti ) i Š vetkinja) tajničin prema tajnica
štedljivičin prema štedljivica štropotati, štropočem, štropoci, štropočuči tajnički
Š vicarac, Š vicarca, Vjd. Š vicarče, G mn.
štedenje prema štedjeti štuč evina {meso štuké) Š vicaraca Tajvan (država)
štektati, štekčem, štekči, štekčuči štučica um. od štuka Š vicarčev takati, tačem, tači, tačuči (razvlačiti tijesto)
štetočina i štetočinja štučji prema štuka Š vicarka DL jd. Š vicarki, G mn. Š vicarki takav, takva

396 397
 takma čev tatič Tat ř e termodinami č ki

takmač ev prema takmac tamjan Tat ře mn. ž. r. G Tatara i Tatri, DLI Tatrama tekuč i ( prid )
takmičar (natjecatelj) tamno u dvočlanim pridjevima kad se zeli ( zem. ); Niske Tatře, Visoke Tatře tekučica ( voda koja teče )
takmi čarka DL jd. takmičarki, G mn. istaknuti oba dijela: tamno crven , tamno tavanié tekučina
takmičarki (natjecateljica) modar, tamno plav, tamno zelen... tavanjača telac, telca, Vjd. telce, N mn. telci i teoci,
takmičarski (natjecateljski) tamno - u složenicama: tamnócrven , tazbina G mn. telaca
takmi čcnje (natjecanje, utakmica) tamnomódar, tamn óplav, tamnósiv, Tb znak za terbij Telašica ( uvala na Dugome otoku)
takmičiti se , takmičeči se (natjecati sé) tamnózelen...
Tc znak za tehnecij teičič um. od tele
taknuče prema taknuti tamničar
Te znak za telur telečak , telečaka
taknuti, taknem tamni čarka DL jd. tamničarki, G mn.
Tea , Teje, Tejon teleči ( prema tele); teleči odrezak
takoder ( prii.) tamničarki
teatar, teatra ( kazalište ) telefonističin prema telefonistica
tako reci ( prii.) tamničarkin
teatralan telegrafist
tako -tako tamničarski
tecikuéa telegrafističin
tak ózvanl i tako zvan í tamnički
te č aj N mn. tečajevi telepatija
taksi, taksija, N mn. taksiji tamnični
tečajac, tečajca, Vjd. tečajče, G mn. tečajaca teliči mn. od tele
taksimetar, taksimetra , G mn. taksimetara tamniti , tamn í m , tamnila, tamnio, tamneči
( činili što tamní m) i tečajka DL jd. tečajki, G mn. tečajk í telur ( znak Te)
taksivozač te čajni telurni
tamno crven i tamnócrven (v. § 127.)
taksometar, taksometra, G mn. taksometara tečajnica telurij ( znak Te)
tamno plav i tamnóplav (v. § 127.)
taktičan, taktična tečan , teč na prema tek (ukusan) telurijski
tamno zelen i tamnózelen (v. § 127.)
taktičar i
teč enje prema teči temeljac , temeljca; kamen temeljac, Gjd.
tamno žuttamnóžut (v. § 127.)
taktički tečevan, tečevna kamena temeljca
tamnjenjeprema tamniti i tamnjeti
taktičnost tečevina tempal, templa ( hrám)
tamnjeti, tamn í m, tamnjah, tamneči , tamnio
tal. krát. za talijanski tamnjela ( postajati tamar í) te č ič (tetkin sin ) tempirač
talac , taoca, Vjd. taoče, G mn. talaca tamo-amo ( prii.) tečična ( tetkina kč i ) tenisač
talački prema talac tanač te čnost ( ukusnost hrané, pič a) tenisačica
talent tanahan , tanahna teči, tečem, teku, tecijah, te čah, tekuči tenisački; tenisačka rang-lista
talij ( znak TI) tanahnost teferič i teferič tenoristički
Talija ( božica)
tančac , tančaca um. od tanac teferičiti, teferičeči teoforičan , teoforična; teoforično ime
talijan ( vrsta, oblik kruha) teferič i teferič teokracija
tančati , tančeči ( tanjiti )
Talijan mn. Talijani ( pripadnik naroda ) tegleči ( prid.); tegleča marva teologija
tančina
Talijanč e, Talijančeta, zb. Talijančad tandrčak , tandrčka, N mn. tandr čci, G mn. tegleničkiprema teglenica i teglenik teoretičar
talijančenje tandrčaka tegljač teoretski
Taiijančič ( prezime ; hip. i um. od Talijan) tankoča tegljenje prema tegliti teorija
talijančiti, talijančeči > potalijančivati tankočutan , tankoč utna teh. krát. za tehnički teorijski
Talijanka DL jd. Talijanki, G mn. Talijanki tankovrh tehnecij ( znak Tc) tepavac , tepavca, Vjd. tepavče, G mn. tepavaca
Talijanov tantal ( znak Ta) tehnecijski prema tehnecij ( kem ) tepavčev
talijanski tantalni tchničar tepavičin prema tepavica
taiijer > talíř tantijema tehničarka DL jd. tehničarki, G mn. tehničarki tepih ( sag )
talijin prema Talija Tanzanija ( zem.); Ujedinjena Republika tehničarski terbij ( znak Tb)
taiijski prema talij ( kem.) Tanzanija ( država ) tehnički terbijski ( prema terbij, kem )
talioničar tanjur tehnokracija tercijar ( geol )
talioničarstvo G mn. talioničarstava tanjurača tehnokratski tereč enje prema teretiti
taiionički tanjurič um. od tanjur tein (čajni sastojak ) terevenčiti, terevenčeči
taiište taoč ev prema talac teist Terezino Polje ( selo )
talmudski taokinja ( i. prema m. talac) teistički ( prema teist) teritorij
taijenje prema taliti taostvo G mn. taostava tek ( pri jelu ); dobar tek termičan
taljivost tapiserija teklič i teklič termički
tambura tarnični prema tarnice tekstni > tekstovni tcrmič nost
tamburašičin prema tamburašica tatič um. od tat tek što termodinamič ki
398 399
termodinamika tisuč ugodišnji tisucugodi šnjica toč kalo

termodinamika DL jd. termodinamici tijelce, tijelca i tijelceta tisucugodišnjica (1000-godišnjica) tješnjak N mn. tješnjaci ( tijesan stan)
termoelektrana tijelo N mn. tijela i tjelesa titan ( kem., znak Ti) tješnji komp. od tijesan
teroristički Tijelovo (blagdan ) Titan ( astr ) tkáč > tkalac
Tesalac, Tesalca, Vjd. Tesalče, G mn. Tesalaca tijeiovski; tijelovska procesija titanski tkalac, tkalca, Vjd. tkalče, G mn. tkalaca
Tesalija ( jpov ) tijenje prema titi , tijem ( debljati ) tj. krát. za to jest tkalač ki ; tkalački stan
tesaiski tijesak , tijeska, N mn. tijesci i tijeskovi tjedan , tjedna tkalčev
tesla ( mjerna jedinica, fiz.) tijesan , tijesna; komp. tješnji i tjesniji tjedni tkaonica
Tesla ( prezime); Nikola Tesla tijesno tjednik N mn. tjednici tkaonič ki
Teslič ( zem.) tijesnjeti , tiješnjah, tijesneči tjelesa mn. od tijelo tkati, tkám, tkaju, tkajuči
Teslicki tijesto tjelesina uv. od tijelo tko, koga
testija tije štiti , tiještim, tiještah, tiješten, tiješteci tjelesni; tjelesna bol tko u složenicama: gdjetko, štotko
testni > testovni (drugo je tištati) tjelesnik tko bilo, koga bilo
tešati, tešajuči tikati, tičem , tiči, tičuč i (govoriti komu „ti” ) tjelešce, tjelešca i tjelešceta uv. od tijelo tkógod (pě tko ), v. § 131.
teškoca tikvičarstvo tjelohranitelj ( tjelesni, osobni čuvar ) tko gód ( bilo tko), v. § 131.
tetak Vjd. tetku , N mn. tetci tikvičica tjelovje žba tko mu drago
tetkič tikvic tjeme Ti znak za talij
tctrarh Vjd. tetrarše, N mn. tetrarši, G mn. tim prije > to prije tjemenac , tjemenca , Vjd. tjemenče, G mn. tlačenica
tetrarha tinejdžer tjemenaca tla čilac , tlačioca, ¥ jd. tlačioče, G mn. tlačilaca
tetrarhija tinejdžerski tjemenč e um. od tjeme tiačitelj
tetrijeb N mn. tetrijebi i tetrjebovi tintilini č; Malik Tintilinič ( ime iz bajke ) tjemeni tlačiteljev
tetrjebica tipičan , tipič na tjemenica tlačiteljica
tetrjebičin tipičnost tjemenjača tlačiteijski
tetrjebic tipkač tjeme šce um. od tjeme tiačiti , tlačí m , tlače či
težače, težačeta tipkačica tjena G mn. tjena ( nar., opna u jajeta ) tla čn í
težačiti , težačeči tipkački tjeralac, tjeraoca, Vjd. tjeraoče, G mn. tjeralaca tlakomjer
težač ki tipkaci ( prid.) tjeralica Tm ( znak za tulij)
težak , teška; komp. teži tip-top tjeranje tmičan , tmična
težak G težaka, Vjd. težače, mn. težaci tisk. krát. za tiskarski tjerati, tjeram , tjerajuéi to; uz to; drugo je usto (v. § 141.)
Th znak za torij Tisno, Tisnoga ( zem ) tjeskoba toaleta
ti; na te, za te tisu č a (1000) tjeskoban , tjeskobna tobd žija ( topnik )
Ti iz počasti u izravnome obraéanju (i ti), v. § tisučarka DL jd. tisučarki tjeskoča tobolac, tobolca, G mn. tobolaca
87. tisuč godišnji (1000-godišnji ) tobolčar
tjeskotan , tjeskotna
Ti znak za titan tisuč godi šnjica (1000-godišnjica) tobolč ič um. od tobolac
tjesnac
ticati , tičem, tičuči tisuci ( 1000.) tjesnački to bolje
tigričin prema tigrica tisucica tjcsnačni tobože ( prii )
tigrič um. od tigar točak , točka, N mn. točkovi > krčak
tisué ina ( 1 / 1000) tjesnačnik N mn. tjesnačnici ( tjesnačni
tih komp. tiši tisuč inka DL jd., G mn. tisučinki suglasnik ) točan, točna
tihan , tihana tisuciti (1000.) tjesniji komp. od tijesan toč enje prema točití
Tihana ( ime ) tisuciti se, tisučeč i se tjesnoéa točilac , toč ioca, Vjd. točioče, G mn. točilaca
Tihi ocean tisuclječe tjesnogrudan , tjesnogrudna > uskogrudan točilo
tihoca tisucljetni tjesnogrudnost > uskogrudnost toč iona > točionica
tihohoda ( onaj kóji tiho hoda) tisučni tjesten točionica
tihooceanski prema Tihi ocean tisucnica tjestenica točiteij
tihost tisucnik Vjd. tisučniče, N mn. tisuč nici tjestenina toč iteijica
tihotan, tihotna tisučostruk (1000-struk) tješiiac , tješioca, Vjd. tješioče, G mn. tješilaca toč it í , točim, točeci
tijan poet. tihan tisucu; tisuč u osám stotina i peta (1805.); tisuču tješitelj toč ka DL jd. točki, G mn. točaka
tijek devetsto sedamdeset prvá (1971.) tješiteljica točka sa zarezom (;) ( vrsta razgotka)
tijekom ( prii.) tisucugodišnji (1000-godišnji) tješiti, tješeči toč kalo
400 401
 toč kara tračanje tra čati tremolo

toč kara Topličanin mn. Topličani (čovjek iz Toplica) tračati, trača , tračajuči trčalica
toč kast Topličanka DL jd. Topličanki, G mn. tračica trčalo
toč kati, točkajuči Topličanki tračič trčanje
točkica um. od točka toplički tračnice trčati, trčim, trčeči
toč no toplomjer tračenje prema traóiti trč ka DL trčki, G mn. trčki i trčaka (pool )
toga L jd. togi ( plast) topljenica traéiti, tračeči; traóiti vrijeme trč kalo
Togo ( zem.); Republika Togo (država) topljenje prema topiti i topliti tradicija trčkaralo
to gore topljiv tradicijski trčkarati , trčkarajuči
tokajac , tokajca ( vino ) topnički tradicionaian , tradicionalna trčkariti , trčkarim, trčkare či
Tokelau , Tokelaua ( zem.) topnjača > topovnjača trag; bez traga trčkati, trčkajuči
Tokijac, Tokijca, Vjd. Tokijče, G mn. Tokijaca toponomastič ki tragetkinja trčuljak, trčuljka, Vjd. trčuljče, N mn. trčuljci,
(čovjek iz Tokija) topovnjača tragičan , tragična G mn. trčuljaka
Tokijka DL Tokijki, G mn. Tokijki to prije tragičar tréenje
tokijski topuski tragičarka DL jd. tragičarki, G mn. tragičark í trčiti se, trčeči se
Tokio, Tokija, Tokijem Topusko, Topuskoga ( zem ) tragič ki trčka DL jd. trčki, G mn. trčaka i trčki ( ptica)
toksičan Topušanin mn. Topušani ( čovjek iz tragičnost Trebarjevo ( zem ); Trebarjevo Desno;
toksič ki Topuskoga )
tragikomičan, tragikomična Trebarjevo Lijevo
toksi č nost Topušanka DL jd. Topušanki, G mn.
trajekt G mn. trajekata ( vrsta brodd) trebati
i toli > toliko
tolihni
Topušanki
torbičar
torbičariti, torbičareci
Trakija ( zem )
Trakošan ( zem )
trěbnik Vjd. trěbniče, N mn. trě bnici ( crkv.
pravosl )
Tomaševič; Stjepan Tomaševič ( pov. osoba ) treč entist
torbičica Trakošanin
Tomislav ( imé); kralj Tomislav; Trg kralja trečentistički
torbič ina Trakošanka DL jd. Trakošóanki, G mn.
Tomislava
torič um. od tor
Trakošanki trečento ( jal., 14. stolječé)
Tomislava ( žensko imé)
torij ( znak Th)
trakošanski trečačiti, trečačeči
Tomislavgrad ( zem )
traljavčevprema traljavac trečak , trečaka, Vjd. trečače, N mn. trečaci
tomislavgradski torijski
traljavičin prema traljavica ( astr )
Tončica hip. od Tonka ( Antica) torpednjača
transmisijski trečakinja
ton-film ( film ) > tonski film torpiljarka DL torpiljarci, G mn. torpiljarki
torzo, torza, N mn. torzi
transsibirski; transsibirska željeznica trečaš ( razg., učení k treč ega razreda)
Tonga ( zem ); Kraljevina Tonga (država)
trapistički prema trapist trečebratuč ed
Toni G Tonija, / Tonijem hip. od Antun Tosca G Tosce, DL Tosci, A Toscu , I Toscom
tratinčica ( bot ) tre čekategornik
toničan , tonična Toskin
travčica trečeplasiran ( sport )
tonič ki totalitaristič ki
Tounjčica (rječica)
travestija trečerazredni
tonika DL jd. toníci ( glaz )
Travničanin N mn. Travničani (čovjek iz tre či (3.)
Tonka DL jd. Tonki ( imé) tovarač
Travnika) tre čina (1 /3)
ton -majstor > tonski majstor tovaračica Travničanka DL jd. Travničanki, G mn.
tonzile mn. ž. r. ( krajnicí ) tovarački trečinka DL jd. trečinki, G mn. trečinki
Travničanki
topao, topla tovarčič trečorečev prema trečoredac
travničast
topčič um. od top tovarčina trečoredac, trečoredca, Vjd. trečoredče,
travnič ki prema Travnik N mn. trečoredci, G mn. trečoredaca (pian
topčina uv. od top tovarnički prema Tová rn í k Travnik V Trávnice ( zem ) franjevačkoga treč ega redd )
topič um. od top to više travnjač ki prema travnjak
í topionica > talionica tovljač trbuh N mn. trbusi
treč oredaš
treč oretkinja (članica franjevač koga treč ega
topioničar tovljačica trbuhozborac , trbuhozborca, Vjd. redd)
topioničarski tovljenje prema toviti trbuhozborče, G mn. trbuhozboraca trečoškolac , trečoškolca, Vjd. trečoškolče,
topioničarstvo trač ( ogovaranjé) trbuhozborstvo G mn. trečoškolaca
topionički tračak, tračka, N mn. tračci, G mn. tračaka trbušié trečoškolčev
toplice mn. ž. r.; Krapinske Toplice ( mjestó), Tračanin N mn. Tračani (čovjek iz Trakijé) trbušič trečoškolka DL jd. trečoškolki, G mn.
krapinske toplice (toplice ), v. § 81. i 88. Tračanka DL jd. Tračanki, G mn. Tračanki trčak G jd. trčka, N mn. trčci, G mn. trčaka trečoškolki
Toplice ( selo kod Jastrebarskoga) tračanje trčalac , trčaoca, Vjd. trčaoče, G mn. trčalaca tremolo N mn. tremoli ( glaz )
402 403
trenirka trikrat trilijun trošač

trenirka DL jd. trenirci, G mn. trenirki trgovčic trilijun trodijelan, trodijelna

( športska odječ a; drugo je trenerka) Trgovišéanin N mn. Trgovišéani prema trinaest (13) trofej
trenuč e Trgoviše trinaesterac , trinaesterca trogoče , trogočeta, zb. trogočad { prema
trenutačan , trenutačna trgoviški prema Trgoviše trinaesterački trogodac)
trenutačnost trgovište trinaestero troha DL jd. trohi ( mrva , trůn )
trenutak , trenutka, N mn. trenutci, G mn. Trgoviše {zem ) trinaestgodišnji > trinaestogodišnji trohej ( pjes )
trenutaka trh {bremé) trinaestogodišnji Trója ( pov., zem )
trepavičan , trepavična trhonoša trinaestorica trojačiti, trojačim, trojačeči
trepavičast tri, triju, trima (3) Trinidad i Tobago {zem ); Republika Trinidad i Trojanac , Trojanca, Vjd. Trojanče, G mn.
trepčenje prema treptjeti triangulacijski Tobago {država) Trojanaca (čovjek iz Troje )
treperiti , treperim, trepereči tricikl, tricikla {trokolica) trio, trija, trijem, N mn. triji { glaz ) Trojanka DL jd. Trojanki, G mn. Trojanki
trepetati, trepečem, trepeči, trepečuči tričarija trioda {tehn ) trojanski; trojanski konj
treptjeti, treptim, trepcah, trepteči, treptio, tričav prema trice triola {glaz ) trojče, trojčeta, zb. trojčad
treptjela tričavost triptih N mn. triptisi, G mn. triptiha trojčica
tresač tridentski; Tridentski sabor triput, alt tri puta, v. § 132. troje; u troje
Tresic ( prezime ); Ante Tresic Pavičič ( hrv. tridesetero trista > tristo (300), ali\ tri stotine trojednički prema Trojednica ( pov )
književnik ) trojezični
tridesetina ( 1 /30) tristoti (300.)
tresilac, tresioca , Vjd. tresioče, G mn. tresilaca
tridesetlje č e trivijalan, trivijalna trojezičnost
treska DL jd. trěsci i trěski, G mn. trésáká tridesetorica trivijalka DL jd. trivijalci, G mn. trivijalk í trojica
treskavički prema Treskavica { planina ) {osnovna škola)
trifolij (trolist) trojka DL jd. trojči, G mn. trojki
treskotine mn. ž. r.
triftong N mn. triftonzi {troglas ) trivijalnost Trojstvo (vjer.); Veliko Trojstvo ( selo ) , Sveto/
treskovit trjebilica {sprava) Presveto Trojstvo ( vjer., blagdan )
trijalist
treslovina trokuče
trijaiistički trjebitelj
třešti, třesem trjebiteljev trolejbus
trijalizam, trijalizma
trešica um. od treska, drugo je trješica trolejbusni; trolejbusna postaja
trijas { geol.) trjebiteljica
tr ÿšnja (voč ka) trjebiteljičin trolje č e G mn. troljeca
trijebiti, trijebim, trijebljah, trijebljen, trijebeé i
tréšnja {trešenje, pot řes) trješica um. od trijeska {drugo je tr ÿš ica) troljetan , troljetna
trijebljenjeprema trijebiti
trešnjevača (rakija) trjezniji { komp. od trijezan); v. i § 45.3. troljetnica
trijcm N mn. trijemovi
trešnjevačkiprema Trešnjevka; Trešnjevački trjeznoča trome č ( sport )
trg {u Zagrebu) trijemak , trijemka, N mn. trijemci, G mn.
trijemaka trjezven tromeda
Trešnjevčanin N mn. Trešnjevčani {čovjek s
Trešnjevke ) trijemni prema trijem trkač tromedni
Trešnjevčanka DL jd. Trešnjevčanki, G mn. trijenale trkački tromjese čje
Trešnjevčanki {žena s Trešnjevke ) trijenij trka či ( prid.; trkači konj) tromjesečni
trešnjevina (drvo) trijer trkati, trčeni, trči, tr čuči tromjesečnik ,V mn. tromjesečnici
Tre šnjevka DL Trešnjevci {dio Zagreba) trijes N mn. trjesovi trličati , trličaju či tromjese čnjak N mn. tromjesečnjaci
trg N mn. trgovi; Trg baňa Josipa Jelačica, trijesak , trijeska, N mn. trijesci i trjeskovi trljač tronedjeljni prema tri nedjelje ( kao dana u
Jelačičev trg, Ma žuraničev trg, Trg trijeska DL jd. trijesci, G mn. trijesaka i trijeski trnak , trnka, N mn. trnci prema trn tjednu)
hrvatskih velikána, Trg žrtava fašizma {u Trijeska DL jd. Trijeski {zem ) trnčic i trnič tronoške ( prii )
Zagrebu); Trg { selo ) triješe trnovača tronuce > ganuče
trg. krát. za trgovački trijezan , trijezna; komp. trjezniji trnje zb. od trn; Trnje (dio Zagreba) tropalačni
trgač trijezniti se , trijeznim se, triježnjah se, trobojnica (zastava ) tropjev
trgařica triježnjen, trijezneči se trobrazdni ( plug ) tropostotni (3%-tni)
trgački trijeznost trocijevac, trocijevca tropotati, tropočem , tropoč i, tropočuči
trgaci { prid.) trijumf trocijevan , trocijevna troskok N mn. troskoci
trgacica {stroj ) trijumfalan , trijumfalna trocijevka DL jd. trocijevki, G mn. trocijevki i trostih N mn. trostisi, G mn. trostiha
trgalac, trgaoca, Vjd. trgaoče, G mn. trgalaca trijumfirati , trijumfiram, trijumf í rajuči trocjevaka trostručiti , trostručim , trostručeč i
trgovački trijumvirat tročetvrtinski; tročetvrtinski takt ( glaz ) trostruk
trgovčev trikrat { zast ) > triput tročlan trošač

404 405
 trošač ki tulij tulijski ubitačan

trošački trunjenje prema trunuti i tr ú njenje prema tulijski Tuzla ( grád )

trošilac, trošioca, G mn. trošilaca tr ú nuti tuljčič Tuzlak Vjd. Tuzlače, N mn. Tuzlaci (čovjek iz
trošitelj truo, trula tuljenje prema tuliti Tuzle )
trotjedniprema tri tjedna , drugo je tronedjeljni trupačke i trupački ( prii ) tumač tu žilac , tu žioca, Vjd. tužioče, G mn. tu žilaca
trotoar ( pločnik ) trupčanik N mn. trupčanici tumačiti , tumačeči tu žilački
trotočje trusnjače tumarača tužilaštvo
trouglast Tr žič ( slov., zem ) tunel; Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok, tužioč ev
trozvučan , trozvučna Tržič ( hrv. selo) Tunel Učka ( jme tunelimá) tužitelj
trozvučje tucač Tunis ( zem )\ Republika Tunis (država) tužljiv
tucač ki tuniski prema Tunis tvist (vrsta plesa, engl. twist)
^
trozvukA mw. trozvuci
Tunišanin N mn. Tunišani (čovjek iz Tunisa )
trožičan , trožična tuč, tuča > bronca tvisteni i tvistni
Trpanj, Trpnja ( zem.) tuča ( grád ) Tunišanka DL jd. Tunišanki, G mn. Tunišanki tvistni prema tvist i tvisteni
trpanjski prema Trpanj tučak , tučka, N mn. tučci i tučkovi tunjevina ( meso od tune ) tvorac, tvorca, Vjd. tvorče, G mn. tvoraca
trpeljiv > (u)strpljiv, snošljiv tučan , tučná tupiti, tupim , tupio, tupila, tupeči ( činiti tupim ) tvorački
trpjeti, trpí m, trpljah, trpeči, trpio, trpjela tučenac , tučenca, G mn. tučenaca tupjeti , tupim , tupljah, tupeči, tupio, tupjela tvoraštvo G mn. tvoraštava prema tvorac
trpkoča tučenik prema tuči, tučem ( postajati tup) tvorčev
Trpnjanin N mn. Trpnjani prema Trpanj ( čovjek tupljenje prema tupjeti i tupiti tvorčič i tvorič um. od tvor
tuči, tučem, tuku; tuci, tukuči , tucijah i tučah,
iz Trpnja) tučen tupoča tvorničar
Trsačanin N mn. Trsačani ( čovjek iz Trsatd) tudijer ( prii , zast.) > tu , tuda tur. krát. za turski tvornički; tvornička cijena
Trsačanka DL jd. Trsačanki, G mn. Trsačanki tud Turče, Turčeta, zb. Turčad tvrd komp. tvrdi
Trsat, Trsata ( zem ) tudica TurčinAf /wz . Turci tvrdoca
trsatski tudin turčinak , turčinka, N mn. turčinci, G mn. tvrdolistan, tvrdolisna
trskovača turčinaka tvrdoperka
tudina
: Trst ( zem.) Turčinov tvrdostjen
tudinac, tudinca, Vjd. tudinče, G mn. tudinaca
tršak N mn. tršaci prema trska turčiti, turčim, turčeči tvrdá
tudinčev
tršan prema trska turistički Tvrdá ( dio Osijeka)
tudinčiti, tudinčeči
tršica um. od trska Turkmenistan ( zem )', Republika Turkmenistan Tvrdanin prema Tvrdá
tudinka DL jd. tudinki, G mn. tudinki ( država)
Tršanin N mn. Tršani ( čovjek iz Trsí a) tudinski tvrdava
turneja
Tršanka DL jd. Tršanki, G mn. Tršanki tuditi se, tudeči se tvrdenje prema tvrditi
Turopoljac , Turopoljca, Vjd. Turopoljče,
tršanski prema Trst; Tršanski zaljev tudozemac , tudozemca , Vjd. tudozemče, tvrtka , tvrtke, DL jd. tvrtki, G mn. tvrtki i
G mn. Turopoljaca (čovjek iz Turopolja)
trše prema trst G mn. tudozemaca > inozemac tvrdaka
turopoljac, turopoljca ( pasmina svinja iz tzv. krát. za takozvani
Trše ( selo ) tudozemka DL jd. tudozemki, G mn. Turopolja )
trti, trém i tarem, truci i taruči, tro, tria, trt i tudozemki > inozemka Turopolje jd. s. r. ( zem., předjel )
trven tudozemski > inozemski, inozemni Turopoljka DL jd. Turopoljki, G mn. Turopoljki
U
trtični prema trtica; trtična kost tugaljiv > tužan turojjoljski; Turopoljski top ( novela Augusta U znak za uran
trtičnjača (trtična kost ) Tuhelj, Tuhlja ( zem ) Senoe) uarčiti ( složití u arke )
trubač tuheljski prema Tuhelj; Tuheljske Toplice ( selo)', turpijica um. od turpija uazbučiti ( poredati po azbuci )
trubačev prema trubač tuheljske toplice (toplice ) Turska DL jd. Turskoj ( zem ), Republika Turska
' uba čaj
trubijač Tuhljanin (čovjek iz Tuhlja ) ( država) ubadač
trubljačev prema tr ubijač Tuhljanka DL jd. Tuhljanki, G mn. Tuhljanki tust; Tusta glavica ( brdašce ) ubav
tručiti ( bacití ) ( žena iz Tuhlja) tuše, tušea ( sport ) ubijeliti, ubijelim, ubijelio, ubijeljela, ubijeljen
trudbenički ( pov.) > radnički, djelatnički tuhnuti, tuhnem Tuškanac, Tuškanca ( předjel u Zagrebu) ubila č ki
trudnoča tukac , tukca , Vjd. tukče, G mn. tukaca tuškanač ki prema Tuškanac ubilježavati , ubilježavajuč i
trudenje prema truditi tukčev tutanj; u tutanj ubilježiti
truhnuti, truhnem > trunuti tulac , tulca tutlič ubilježivanje
truloča tulajica ( cjevčica) tutnjati , tutnjim, tutnječi ubilježivati , ubilježujem, ubilježujuči
trulost tulčič tutoričin prema tutorica ubirač
trunčica um. od trunka tulij ( znak Tm) Tuvalu ( zem., država) ubitačan , ubitačna ( štetan , škodljiv)

406 407
ubita č nost učmalost u čmati ud žbenik

ubitačnost učahurenost učmati udjelba

ubjegnuti , ubjegnem i ubječi učan, učna > vi čan učo hip. od učitelj udjelitelj
ubjel, ubjela ( alabastar ) učas ( prii.) učovječiti se udjeliteljica
ubje žište učašiti učtiv > uljudan udjelni
ubla živač učeliti se učuvati udjelnica
ublijedjeti , ublijedim, ublijedio, ublijedjela, učen učvrstiti, učvrstim, učvršen udjelnik Vjd. udjelniče, Nmn. udjelnici
ublijedjevši uč enica učvršenost udjelnikov
ubli žu ( prii.) učeničin učvršenje udjelotvoriti
ubojica učenički učvršivati, učvršujem , učvršujuči udjeljivati , udjeljujem, udjeljujuči
ubojičin prema ubojica učen í k Vjd. učeniče, N mn. učenici uci, údem udjenuti , udjenem
ubojnički učenikov udadba > údaja udjesti, udjenem
ubojnik Vjd. ubojniče, Nmn. ubojnici učenost udah N mn. udasi udjeti, udjenem
ubojstvo G jd. ubojstva učenjač ki udahnuti, udahnem udjevak , udjevka, N mn. udjevci, G mn.
ubosti , ubodem, uboden učenjak Vjd. učenjače, N mn. učenjaci udahnjivati, udahnjujem , udahnjujuči udjevaka
ubožnički prema ubožnica i ubožnik ( znanslvenik ) údaja udjeven
ubradač uč enje udaljivati, udaljujem, udaljujuči udno ( prij.)
ubradivati , ubradujem, ubradujuči učesnik > sudionik udarač udomačiti (se), udomačim se, udomačen
ubrazditi , ubražden učestalost udaraljka udomacivati (se), udomačujem (se),
ubrojiti, ubrojim, ubroj, ubrojen učestao, učestala ( prid.) udarničin prema udarnica ( pov.) udomačujuči (se)
ubrojiv učestati, učestam udarnički udomljivati, udomljujem, udomljujuči
ubrušič um. od ubrus učetveronožiti se udarnik Vjd. udarniče, N mn. udarnici ( pov.) udostojati (se) i udostojiti (se)
ubrzač učetverostručiti udavača udovac Vjd. udovče
ubrzivač učetvoriti udavati, údajem, udajuči udovački prema udovac
ubrzo ( prii.) učevan > učen udavljenički > utopljenički udovč ev
ubuduče ( prii.) učevnost > učenost udesetostručavati, udesetostručavajuči udovičica ( udovičina kč i )
ucijediti , ucijedim, ucijeden učilišni udesetostručiti, udesetostručim udovičič (udovičin sin)
ucijelo ( prii.) učiliště udesno ( prii.) udovičin prema udovica
ucijeniti, ucijenim, ucijenjen učilo udevetostručavati, udevetostručavajuči udovič ki prema udovica
ucijepiti , ucijepim, ucijepljen učiň ( čin , učinak ) udevetostručiti, udevetostručim udovištvo
učinak udezba udovoljavati, udovoljavajuči
ucjedenje prema ucijediti
uč inilac G jd. učinioca, Vjd. učinioče, G mn. udičar udovoljiti ( koga ili sto)
ucjedivanje
učinilaca udičarski; udičarski pribor udubak , udupka, N mn. udupci, G mn. udubaka
ucjedivati, ucjedujem, ucjedujuči
učinitelj udičarstvo udubiti (se), udubljen
ucjena G mn. ucjená
učiniteljica udičast udubljivati se, udubljujem se, udubljujuč i se
ucjenjivač
ucjenjivački učiniti , učinim, učinjen udičica um. od udica udugo ( prii.)
ucjenjivanje učionica udič um. od ud udupsti, udubem, udubao, udubla
učitelj udijeliti , udijelim, udijeljen udvadesetostručiti, udvadesetostručim
ucjenjivati , ucjenjujem, ucjenjujuči
učiteljev udijevati , udijevam, udijevajuci udvajač
ucjepkati
učiteljevati, učiteljujem, učiteljujuči udilj udvarač
ucjepljenjeprema ucijepiti
uč iteljica udio, udjela i udjel udvaračica
ucjepljivati, ucjepljujem, ucjepljujuči
učiteljičin udioničar udvarački
uckati > huckati
uč iteljski; učiteljski zboř udioničarka udvorički
ucvatjeti
učiti, učim, učen, učeči udionički udvostručenost
ucvjetavati , ucvjetavajuči
Učka DL Učki ( gora u Istri ); Tunel Učka ( jme udioništvo udvostručenje
uč adaviti , učadavim, učadavio, učadavila,
učadavljen (učiniti čadavim) tunelu) uditi, udeči udvostručiti , udvostručim, udvostručen
učadavjeti , učadavim, učadavio, učadavjela učlaniti , učlanim , učlanjen udjel , udjela i udio udvostručivati , udvpstručujem, udvostručujuči
( postati čadav ) učlanjivati, učlanjujem, učlanjujuči udjelak , udjelka, Nmn. udjelci, G mn. udjelaka udžbenički
učahuriti se, učahurim se, učahuren uč malost udjelati udžbenik N mn. udžbenici

408 409
udenje uhljebljivati uho ukrašavati

udenje prema uditi ugnjetavački uho, uha , N mn. ž. r. uši ukiiještenost

ufanje prema ufati se ugnježdivati (se), ugnježdujem (se), uhodenje od uhoditi uklije štiti, ukliještim , ukliješten
ufati se ugnježdujuči (se) uhola ža uklinčiti
ugaciti se , ugačio se ugnjiljeti, ugnjilim, ugnjilio, ugnjiljela, uholjez uklupčati se
ugadač ugnjUjevši uhrpati (skupiti u hrpé) uklješcivati, uklješujem , uklješujuči
ugadačica ugodnički uhvacen uklještenjeprema ukliještiti
ugadački ugodnik Vjd. ugodniče; Božji ugodnik uhvatak, uhvatka, N mn. uhvatci úkljeva G mn. iikljěvá ( zool.)
ugadati, ugadam , ugadajuči ugodaj uhvatiti, uhvacen uključiti, uključim, uključen
Uganda ( zem ); Republika Uganda (država) ugorijevanje uimati , uimam, uimajuči od svr. ujmiti uključiv
uganuce prema uganuti ugorijevati , ugorijevajuci uistinu ( pril.) uključivanje
ugao, ugla, N mn. uglovi ugorjeti se, ugorim se uistovjetiti, uistovječen uključivati, uključujem, uključujuči
ugaoni; ugaoni kamen ugostiteljlčin prema ugostiteljica ujac, ujca, Vjd. ujce, G mn. ujaca > ujak uključivo ( pril.)
ugarak ugošavati , ugošcavam ujak Vjd. ujače, N mn. ujaci uključivost
ugarčic um. od ugarak ugošcen prema ugostiti ujamčiti uključnik Vjd. uključniče, N mn. uključnici
ugarčina uv. od ugarak ugošcenje ujčev uključno
Ugarska DL Ugarskoj ( pov ) ugošcivanje ujčevič ukoč enost
ugasiv i ugašljiv ugošivati, ugošcujem, ugošujuči ujčevina ukočenje
uginuce ugovarač ujčicna ukočiti (se), ukočim (se), ukočen
uglačanost ugovarački ujedanput ( prii ) ukolačiti
uglačati , uglačam, uglačan Ugričic ujedati, ujedam, ujedajuč i ukoliko ( pril.)
ugladenost ugrijati, ugrijem, ugrij ujedinjavati, ujedinjavajuči i ujedinjivati ukoljenčiti
ugladivati , ugladujem, ugladujuči ugrijavati, ugrijavajuci Ujedinjeni Arapski Emirati ( država ) ukonačenje
uglavičiti se Ugrin N mn. Ugri, G mn. Ugara Ujedinjeni narod í , kratica UN ( umjesto ukonačiti
uglavljivati ugrušak , ugru ška, N mn. ugrušci, G mn. Organizacija ujedinjenih naroda, kratica ukonačivanje
uglavnom ( pril ) ugrušaka OUN) ukonačivati, ukonačujem , ukonačujuói
ugledač ugruvati se, ugruvam se Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i ukončati
uglednik Vjd. ugledniče uh (uzvik ) Sjeverne Irské ( država) ukopčati
uglibljivati se uhadati ujedinjenje ukopčavanje
uglobljivati uhapsiti, uhapšen > uhititi, zatvoriti ujedinjivati, ujedinjujem, ujedinjujuči i ukopčavati, ukopčavam , ukopóavajuči
Ugljan (zem ) uhapšenica > uhicenica , zatvorenica ujedinjavati ukopnički
ugljen G mn. ugljena uhapšeničkiprema uhapšenik ujedljiv ukopnjeti, ukopnim
ugljenčič um. od ugljen uhapšenik Vjd. uhapšeniče > uhičenik, ujednačavanje ukorak ( pril )
ugljevlje zatvorenik ujednačavati > izjednačavati ukoravati, ukoravajuči
ugljičak , ugljička, N mn. ugljičci, G mn. uharačiti ujednač enost > izjednačenost ukoričavanje
uglji čaka uhat ujednačenje > izjednačenje ukoričavati, ukoričavam , ukoričavajuči
ugljičniprema ugljik; ugljični dioksid uhičen prema uhititi ujednačiti > izjednačiti ukoričiti, ukoričim, ukoričen
ugljik (znak C) uhicenica ujedno ( pril.) ukorijeniti, ukorijenim, ukorijenjen
ugljikovodičniprema ugljikovodik; uhičenički prema uhičenik ujednoličenost ukorijenjenost
ugljikovodična kiselina uhičenik Vjd. uhičeniče ujednoličiti, ujednoličen ukorijepiti se
ugnijezditi (se), ugnijezdim (se), ugniježden uhičenje ujednoličivati, ujednoličujem, ujednoličujuči ukoriti
ugnuce uhidbeni; uhidbeni nalog ujednostručen ( prid.) ukorjenjivanje
ugnje čiti uhititi (uhvatiti) ujednostručiti ukorjenjivati, ukorjenjujem, ukorjenjujuči
ugnjesti, ugnjetem uhitnica (uhidbeni nalog ) ukanut ten ukoso ( pril )
ugnjetač uhladivati, uhladujem, uhladujuči ukamacenje prema ukamatiti ukovrčiti, ukovrčim, ukovrčen
ugnjetačica uhljebiti , uhljebljen ukamaéivati, ukamaóujem, ukamačujuéi Ukrajina ( zem. i država)
ugnjetački uhljeblje ukinuée Ukrajinac Vjd. Ukrajince
ugnjetavač uhljebljenje ukivač Ukrajinka
ugnjetavačica uhljebljivati , uhljebljujem, uhljebljujuči ukivati, ukivajuči ukrašavati, ukrašavajuči

410 411
ukrašivač uljiti uljudba unakrst

ukra šivač uličetina uv. od ulica uljudba G mn. uljudaba i uljudbi umjetnikov
ukrašivati, ukrašujem, ukrašujuči uličica um. od ulica uljuden umjetnina
ukratko ( prii.) uliční prema ulica; uliční svirač i uljudenost umjetništvo
ukrhati, ukrham uličnjača uljudivanje umjetnost
ukrijepiti , ukrijepljen uličnjak Vjd. uličnjače uljudivati, uljudujem, uljudujuči umlačiti, umlačim, umlačen; drugo je umlačen
ukrivo ( prii. ) ulijegati, uliježem, uliježuči um. krát. za umanjenica umlačen prema umlatiti; drugo je umlačen
ukrjepljenje ulijeniti se , ulijenim se, ulijenjen umači, umaknem prema umlačiti
ukrjepljivati ulijenjenost umah ( prii.) umliječiti, umlije čim, umliječen
ukroéavati, ukročavam, ukroéavajuci ulijepiti, ulijepim , ulijepljen umahati, umašem umlječivati, umlječujem, umlječujuči
ukrocen prema ukrotiti ulijetanje umalo ( prill) umna žač
ukročenje ulijetati , uliječem , uliječuči umastiti, umastim, umašen umnik Vjd. umniče
ukročivanje ulijevanje umašivati, umašujem, umašujuči umnogo ( prill)
ukročivati, ukročujem ulijevati, ulijevan, ulijevajuči umetač umnogostručavati, umnogostručavam,
ukrotilački ulijevo ( prill ) umetak N mn. umetci umnogostručavajuči
ukršivanje ulisičiti se ( postati kao lisica) umetati, umečem, umeči, umečuči umnogostručiti, umnogostruč im
ukršivati , ukršcujem, ukršujuči ulište umetnuti, umetnem, umetnut umnogostručivati , umnogostručujem ,
umnogostručujuči i umnogostručavati
ukručen uliti, ulijem umetnuč e prema umetnuti
ulizičin prema ulizica umiječe umnožač
ukručenost
ulizički umijesiti, umijesim, umiješen umnožak Vjd. umnoše, N mn. umnošci
ukručenje prema ukrutiti
umiješati , umiješam , umiješan; drugo je umnožavač
ukručivanje ultrakratki
ultraljubičast; ultraljubičaste zrake umješan umnožavati, umnožavam, umnožavajuči
ukručivati, ukručujem, ukručujuči
uminuč e umnoživač
ukrupno ( prii.) ultramarí n
ukuéanin ultrasoničan , ultrasonična > nadzvučan umirovljenički umnoživati, umnožujem, umnožujuč i
ukučanka ultravioletan , ultravioletna umiruči ( pridl) umobolnik Vjd. umobolniče
ukučiti (se) ultrazvučan , ultrazvučna umiti, umijem, umiven ( prati ) umočiti , umočim, umočen
ukucnica ultrazvuk umivati, umivam, umivajuči umoljčati se, umoljčan
ukuha ť i ulučenje umj. krát. za umjesto umračiti se
ulagač ulučiti, ulučim umjera umračivati se, umračujem se, umračujuči se
ulagačev ulučivati, ulučujem, ulučujuči umjeravati, umjeravajuči > ubla žavati umrče ( smrt )
ulagačica uludo ( prii.) umjeren umrijeti, umrem, umrijeh, umrvši i umrijev ši,
uljani; uljano sjeme umjerenost umro, umrlá
ulagački
umjerenjak Vjd. umjerenjače umrtvljavati , umrtvljavajuči
ulagivač ulje
umjeriti, umjeren umrtvljivati, umrtvljujem , umrtvljujuči prema
ulagivački uljeni; uljena boja
umrtviti
ulakcen prema ulaktiti uljenica umjesnost
umučati, umučím
ulančati, ulančam uljenjivati se, uljenjujem se, uljenjujuči se umjestan , umjesna
uljepak , uljepka, G mn. uljepaka umjestiti, umjestim , umješten umučkavati, umučkavajuči
ulančiti , ulančim, ulančen umučí , umuknem
úleci se, ulegnem se prema leči uljepljivati, uljepljujem, uljepljujuči umjesto ( prijl) ; umjesto čega
uljepšanost umješan > vješt, okretan umučkati prema mučkati
uleči se, uleknem se
uljepšati (se) umješivati, umješujem , umješujuči umuknuče
ulegnuče
uljepšavanje umjesnost > vještina, umiječe UN, UN-a krát. za Ujedinjeni narod í
ulegnuti se, ulegnem se prema leči
uljepšavati (se), uljepšavajuči (se) umještati, umještam, umještajuči Unač , Unča ( selo )
uleknuče
ulješura umještvo > umiječe, vještina unaimati, unaimajuči > unajmljivati
uletjeti, ulet í m, uletio, uletjela, uletjevši
uljetiti umjetan , umjetna unajmiti, unajmljen
ulica; Ulica kralja Zvonimira, Ulica kneza
Mislava, Ulica Nikole Tesle, Teslina ulica, uljetnica umjeti, umijem, umijuči, umio, umjela; drugo unajmljivati, unajmljujem, unajmljujuči
Branimirova ulica, Zvonimirova ulica nljev je umiti, umijem unakaraden prema unakaraditi
uličar uljevača umjetnica unakaradivati, unakaradujem, unakaradujuči
uličarka uljez G mn. uljezá umjetnički unakri ž ( prii.)
uličarkin uljiti, uljim, ulje či ( začinjati uljeni) umjetnik V jd. umjetniče unakrst ( prill)

412 413
unaokolo uostalom upadač urazumljivati

unaokolo ( pril ) unovčavati, unovčavam , unovčavajuči upadač upreči, upregnem

unapredak ( pril ) unovčiti , unovčim, unovčivši upaljač uprepašivati se, uprepašujem se,
unapredenje prema unaprijediti unovčivati, unovčujem , unovčujuči upaljivač uprepašujuči se
unapredivač Unra , Unre, DL Unri i UNRA, UNRE (engl. upao, upala uprepaštavati se , uprepaštavajuči se
unaprijed ( pril ) kratica) upaočiti prema palac, paoci upriječiti , upriječim
unaprijediti, unaprijedim, unaprijeden unučad , unučadi, I jd. unučadi upeči, upečem, upekoh, upekao, upéci, upekao, uprijeko ( pril )
( promoknuti) unuče, unučeta, zb. unučad upekla, upečen uprijeti , uprem, upro, uprla, uprijevši i uprvši
unaprjedivati, unaprjedujem, unaprjedujuči unučetov upjevati se ( pjesmom uč i ) upriličiti > prirediti
una šati unučica upjevavati se , upjevavam se, upjevavajuči se uprječivati, uprječujuči
unatoč ( prij. s dativom ); unatoč tomu unučic uplacen prema uplatiti upropanj ( pril )
unatrag ( pril ) unuk Vjd. unuče, Ijd. unukom, N mn. unuci uplačivanje upropašten prema upropastiti
unaviljčiti unuka DL jd. unuci, Ijd. ů nukóm uplačivati, uplačujem, uplacen, uplačujuci upropašivati , upropašéujem, upropašujuci
unazad ( pril ) unutar i unutra (u složenicama) uplašivati, uplašujem, uplašujuci upropaštavati, upropaštavajuči
unazaden prema unazaditi unutarnji; Ministarstvo unutarnjih poslova upletati, uplecem, uplečuči, upleten upropašten
unazadivanje unutarnjopoliti čki upletnjak V jd. upletnjače uprtač
unazadivati , unazadujem, unazadujuči unutarstranač ki uplijeniti uprtača
uncijala ( pismo) unutra i unutar ( u složenicama) uplitati > upletati uprtiti , uprčen
uncijalan prema uncijala unutra šnjost upljačkati uprtnjača
unča ( mjera) uobičajen upljesniviti se , upljesnivim se upué en
uncckati uobi čajenost upola ( pril ) upučenost
unekoliko ( pril ) uobičajiti (se), uobičajim (se), uobičajen upopriječiti upučenje
Unesko, Uneska, DL Unesku i UNESCO, uobličavati, uobličavajuči upoprijeko ( pril ) upucivač
UNESCO-a, UNESCO-u (engl. kratica) uobličen prema uobličiti upoprje čivati, upoprječujem, upoprječujuéi upučivačica
Uneskov uobličenost uporaba upučivački
unesrečen prema unesretiti uobličenje uporabiti upucivanje
unesrečenica uobličiti, uoblič im, uobličen, uobličivši uporabljiv upučivati, upučujem, upučujuči
unesrecenik Vjd. unesrečeniče uobličivati, uobličujem, uobličujuč i uporabljivost uputnički
unesrečiti, unesrečim, unesrečen uočavanje uposlenje uračunati , uračunam
unesrečivanje uočavati, uočavam, uočavajuči uposlenost uračunavanje
unesrečivati, unesrečujem, unesrečujuči uočenje upotreba uračunavati, uračunavajuči
unesti > unijeti uoči ( prij. s genitivom ); uoči Velike Gospe upotrebljavanje uračuniti, uračunim, uračunjen
Unicef, Unicefa i UNICEF, UNICEF-a ( engl. uočiti upotrebljavati, upotrebljavam, upotrebljavajuéi uračunljiv
kratica) uočljiv upotrebljiv
uračunljivost
unici, unidem > uči uočljivost upotrebljivanje
uradak G jd. uratka , N mn. uradci, G mn.
unijačenje prema unijatiti uokolo ( prij. i pril ) upotrebljivati, upotrebljujem, upotrebljujuči uradaka
unijat ( grkokatolik ) uokrug ( pril. i prij ) upotrebljivost uran ( kem. znak U)
unijatiti, unijačah, unijačen, unijateói uopčavanjc upotrebni Uran ( grč. bog\ planet )
unijeti, unesem, unijeh, unese, unio, unijela , uopčavati , uopčavam, uopčavajuč i upotrijebiti, upotrijebim, upotrijebljen uranski prema uran
unesavši, unesen ( unijet ) uopée ( pril ) uprav ( pril ) Uranovprema Uran
unionist uopčeno ( pril ) upravlja č urašivanje
unionistički uopčenost upravljačica urašcivati, urašujem , urašujuči
unitaristič ki uopčenje upravljački urazumiti, urazumim, urazumio, urazumila
univerzitet ( sveučilište ) uopčiti, uopčim, uopčen upravnica ( upraviteljica, ravnateljica) (učiniti razumnim )
unočati se, unoca se uopčivanje upravničin prema upravnica urazumjeti se, urazumim se, urazumio se,
unositi uopčivati, uopcujem, uopčujuci upravnički urazumjela se, urazumjevši se ( postati
unovačiti, unovačim, unovačen uortačiti se, uortačim se ( udružiti se ) úpravo ( pril ) razumari)
unovačivanje uosmostručiti uprč en prema uprtiti urazumljivati, urazumljujem, urazumljujuči
unovačivati, unovačujem, unovačujuči uostalom ( pril ) uprčivati, uprčujem, uprčujuči ( prema urazumiti i urazumjeti se)

414 415
urbanističin usjeka usjekač usplamtjeti

urbanističin urudžbeni; urudžbeni zápisník usjekač usmjerač

urbanistički; urbanistički pian Urugvaj ( zem ); Istočna Republika Urugvaj usjekiina usmjeravač
urbanizacija ( država) usjeknuti, usjeknem ( npr. oganj ) > ukresati; usmjeravanje
ureči, urečem i ureknem, urekoh, urekav ši USA krát. za United States of America , usp. drugo je useknuti usmjeravati, usmjeravam, usmjeravajuči
urediti, ureden SAD ( krát. za Sjedinjene Američke Državě) usjelina usmjerenost
úředniče Vjd. od urednik usadivanje usjemeniti se usmjerenje
úředničin prema urednica usadivati, usadujem, usadujuči usjemenjivanje usmjerlti, usmjerim
urednički usahnuče prema usahnuti usjemenjivati, usjemenjujem, usjemenjujuči usmjerivač
uredništvo usahnuti, usahnem, usahao, usahla i usahnuo, usjesti, usjedem (usjednem) usmjerivanje
usahnula usjetiti se
uredski; uredski pribor usmjerivati, usmjerujem, usmjerujuči
uredaj usavjetovati se, usavjetujem se usjev G mn. usjevá usmradivati, usmradujem, usmradujuči
uredenost usebičiti usjevan, usjevna usmrcen prema usmrtiti
usedmostručiti uskipjeti, uskipim, uskipio, uskipjela
uredenje usmrčenje ( prema usmrtiti)
uredivač usekač uskiptjeti, uskiptim usmrčivanje
uredivačica usekati se, usečem se, usekuéi se uskl. krát. za uskličnik; krát. za usklik, gram. usmrčivati, usmrčujem, usmrčujuči
uredivački useknuti (se), useknem (se) ( ubrisati ); drugo je uskladen usmrdjeti (se), usmrdim (se), usmrdio (se),
usjeknuti uskladenost
uredivanje usmrdjela (se), usmrden
ushičavati (se), ushicujem (se), ushičavajuči (se)
uredivati , uredujem, uredujuči (oduševljavati se )
uskladivanje usmrden ( prema usmrdjeti)
urijediti, urijedim, urijeden ( učiniti rijetkim ) uskladivati, uskladujem, uskladujuči usmrdivanje
ushičen (oduševljeri)
urijetko ( prii ) uskličnik N mn. uskličnici (!) usmrdivati, usmrdujem, usmrdujuči
ushičenost
urjedati ( postati rjedi ) uskočiti, uskočím usmrtiti, usmrcen
ushičenje (oduševljenje )
urlik N mn. urlici uskočki; Uskočka gora ( zem ) usna, usne, G mn. usana
ushičivati (se), ushicujem (se), ushičujuéi (se)
urlikati, urličem, urli či, urličuéi uskočkinja usnača
ushit
uročavanje uskočnica usni prema ústa
ushitati (se)
uročavati , uročavam, uročavajuči uskoča usničica
ushititi (se), ushičen
uročiti, uroč im uskogrudan usničina prema usnica
ushtjeti , ushtjednem i ushtijem
uročki uskok N mn. uskoci usnijetiti se , usniječen prema snijet
usidjelica
uročljiv uskoro ( prii ) usnjača
usidjeličin
uročnica uskotračan; uskotračna pruga usp. krát. za usporedi
usidjelič ki
uročnički uskovrčiti, uskovrčim uspavljivač
usidjelištvo
uročnik Vjd. uročniče uskračen uspavljivačica
usijecanje
urodenica uskračivanje uspavljivač ki
usijecati , usijecam, usijecajuči
urodeničin uskračivati, uskračujem, uskračujuči uspavljivati, uspavljujem, uspavljujuči
usisač
urodenički uskrs ( povratak u život ) uspavljujuči ( prid )
usisavač i usisivač
urodenik Vjd. urodeniče, N mn. urodenici Uskrs ( vjer., blagdar
í) uspijevanje
usitno ( prii )
urokljiv uskrsni; Uskrsni ponedjeljak ( blagdan ) uspijevati, uspijevam , uspijevajuči
usitnjavati , usitnjavajuči
urologija uskrsnuče uspinjača
usjecati, usjecam, usjecajuči ( prema usječi;
urološki drugo je usijecati) uskr šavati, uskršavajuči uspjeh N mn. uspjesi, G mn. uspjehá
urotničin prema urotnica usječi , usiječem, usijeci, usjekao, usjekla, uskršnjača uspješan, uspješna
urotnički usječen uskršnji uspješno
urotni če Vjd. od urotnik usjed , usjeda Uskršnji otoci (zem.) uspješnost
urtikarija usjedati usladivati, usladujem, usladujuči uspjeti, uspijem, uspjeh, uspio, uspjela, uspjevši
uručenje usjedba G mn. usjedaba ( usjev ) uslijed i usljed > porad í, s, zbog uspjevati se prema pjevati
uručiti, uručim usjediti uslijediti, uslijedim usplahiriti (se)
uručivanje usjedjeti se, usjedim se, usjedio se, usjedjela se usljed i usljed > porad í, s, zbog usplahnuti se, usplahnem se ( postati plah )
uručivati, uručujem, uručujuci usjednuti, usjednem usljedivati, usljedujem, usljedujuči usplamčivati, usplamčujem, usplamčujuči
uručljiv usjekAmn. usječi, G mn. usjeka usmjeliti se usplamtjelost
urudžba G mn. urud žaba usjeka DL jd. usječi usmjeljivati se, usmjeljujem se, usmjeljujuči se usplamtjeti, usplamtim, usplamtio, usplamtjela

416 417
uspora č ušuvati (se uše ú toč i ště

usporač ustostručiti, ustostručim, ustostručen uše utemeljivački

usporedan , usporedna ustostručivati , ustostručujem, ustostručujuci ušuliti se utenzilije mn. ž. r.
usporedo ( prii. ) > usporedno ustrajati , ustrajem, ustrajuci ušečeriti (se), ušecerim (se) uticati , utičem ( prema utač i i utaknuti),
usporeden ustrčati se, ustrčim se ušesterostručiti, ušesterostručim, utaknula, utaknuo; drugo je utjecati prema
usporedenje ustrčavati se , ustrčavajuói se u šesterostručivši uteči
usporedivanje ustrebati , ustrebam ušestostručiti, ušestostručim, u šestostručivši utič nica
usporedivati, usporedujem , usporedujuči ustrebljivati , ustrebljujem, ustrebljujuéi ušetati utihnuti , utihnem , utihao, utihla i utihnuo,
usporivač ustrcptalost ušičariti, ušicarim utihnula, utihnuvši
uspravno ( prii.) ustreptati, ustrepčem, ustrepéi uširoko ( prii.) utikač
usprkos ( prij. s dal.); usprkos svému ustrijebiti , ustrijebim, ustrijebljen ušljiv utilitarist
usput ( prii.); drugo je uz put ustrijeliti , ustrijelim, ustrijeljen uštap ( pun mjesec ) utilitaristički
usrde ustri žak , ustriška, ustrišci, ustrižaka uštedjeti, u štedim, uštedio, uštedjela , utirač
usrečavati , usrečavam, usrečavajuči ustrjel uštedjevši, ušteden utiskivač
usrečenost ustrjelni uštedevina utisučiti se
usre čitelj ustrjeljenica uštedivanje utisučostručiti, utisucostručujem ,
usre čiteljica ustrjeljeničin uštedivati , uštedujem, uštedujué i utisučostručujuči
usreéiti, usrecim, usrecen ustrjeljenik V jd. ustrjeljeni čc, N mn. uštipčič um. od uštipak utjecaj
usreéivanje ustrjeljenici ušutjeti, ušutim, ušutjeh, ušutio, u šutjela, utjecajan , utjecajna
usrečivati , usrečujem, usreó ujuči ustrjeljenko ušutjevši, ušuéen utjecanje
usred ( prij.) ustrjeljivati, ustrjeljujem, ustrjeljujuči prema utači, utaknem utjecati , utje čem, utjecala, utjecao prema uteči;
usrednjak ustrijeliti utajivač drugo je uticati prema utač i, utaknuti
usredotočenost ustrpjeti se , ustrpim se utajivačica utjecište
usredotočenje ustrpljiv > strpljiv utajivački utjeha DL jd. utjehi, G mn. utjeh á
usredotočiti , usredotočim, usredotočen ( skupili ) ustručavanje utajivati, utajujem , utajujuči utjelovitelj
usredotočivanje ustručavati se, ustručavam se, ustručavajuci se utaknuti , utaknem utjeloviteljev
usredotočivati , usredotočujem , usredotočujuči usudivati se, usudujem se, usudujuci se utamanjivač utjeloviti, utjelovim, utjelovljen
ústa (mn. s. r.) G ustá usuprot ( prij. s dativom ) usuprot tomu utamanjivačica utjelovljenje
usta či, ustaknem ususret ( prii.) utamanjivački utjelovljivanje
ustalac, ustaoca , Vjd. ustaoče, G mn. ustalaca usvajač utamanjivati , utamanjujem, utamanjujuči utjelovljivati, utjelovljujem, utjelovljujuči
ustalački usvajač ev utamničenica utjerati
ustanak G jd. ustanka, Vjd. ustanče, N mn. usvajačica utamničenički utjerivač; utjerivač pořeza
ustanci, G mn. ustanaka; Dan ustanka ( poví) usvajački utamničenik Vjd. utamničeniče, N mn. utjerivačica
ustanič ki usvijestiti se , usvijestim se, usviješten i utamničenici utjerivački
usta šca ( mn. s. r.) um. od ústa usviješen utamničenje utjerivanje
ustavljač usvijetliti, usvijetlim, usvijetljen utamničiti , utamničim, utamničen utjerivati, utjerujem , utjerujuči
ústavnost prema ustavn í usvijetljeti se, usvijetlio se, usvijetljela utanačenje utjerivost
ustegnuče prema ustegnuti se ( poslali svijetao) utana čiti utješan , utješna
ustiti usvjestan , usvjesna utanačivanjeprema utanačivati utjcšitelj
ustjeničiti se usvješivati se , usvješcujem se, usvješéujuči se utanačivati, utanačujem, utanač ujuči Utje šitelj ( Duh Svě tí )
usto ( prii ); drugo je uz to (v. § 141.) usvjetovati se, usvjetujem se, usvjetujuči se (uglavljivati , ugovarati ) utje šiteljev
ustoboč enje ušančavati se , ušančujem se utančanost utje šiteljica
ustobočiti se , ustobočim se, ustobočen ušančiti (se) utančati, utančam utješiteljski
ustoličenje ušanč ivati (se), ušančujem (se), ušančujuéi (se) utančavati, utančavajué i utješiti, utješim
ustoličiti, ustoličim , ustoličen ušavrljati se, ušavrljam se utaživ utješljiv
ustoličivanje ušitati se, ušitam se utéci, utečem i uteknem, utekla, utekao utješno ( prii.)
ustoličivati, ustoličujem, ustoličujuči ušupati uteg N mn. utezi utkati , utkám
ustopce i ustopice ( prii.) ušuvan utemeljivač uto ( prii., tada; ali: u to doba i sl.)
ustostručavati, ustostručavajuči ušuvati (se), ušuvam (se) utemeljivačica útočiště

418 419
utočiti uvodnič ar uvodnik uzdr žljivost

utočiti , utočím uvelike ( prii.) uvodnik Vjd. uvodniče, N mn. úvodnici uzajmiti, uzajmim, uzajmljen
utočni prema útok uvenuče prema uvenuti uvodenje prema uvoditi uzajmljivač
utoliko { prii ; ali: toliko i u toliko komada) uvenuti, uvenem uvoziti, uvozim uzajmljivački
utoiiti uvértira (úvod, predigra ) uvoznički uzajmljivati, uzajmljujem , uzajmljujuči
utoljavati, utoljavajuči i utoljivati, utoljujem, uvidjeti, uvid í m, uvidio, uvidjela , uvidjevši uvoznik Vjd. uvozniče uzak , uska; komp. u ži
utoljujuci (utažavati , stišavatí ) uvidaj (uviď) uvračati, uvračajuci (čarajucipogoditi ) uzalud ( prii.)
utopija ( nedostiživ ideal ) uvidanje uvračati ns. od svr. uvratiti uzanca
utopistički uvidati uvrči se, uvrgnem se uzao, uzla
utopijenički uvidavan, uvidavna uvremeniti se uzasebice ( prii. )
utopljenik Vjd. utopljeniče, Nmn. utopljenici uvidavnost uvreti, uvrim i uvrijem prema vreti, kipjeti uzastopce ( prii.)
utovarivač uvijač uvrgnuti se, uvrgnem se uzašaše (uzlazak )
utovarivačica uvijača uvrh ( prij.); uvrh glave; drugo je u vrh Uzašaše ( vjer., Spasovo)
utovarivački uvijek ( prii )
'
(v. § 143.) uzavreti, uzavrim i uzavrijem, uzavrijeh,
utrčati, utrčim uvijenost uvrijediti, uvrijedim, uvrijeden uzavreo, uzav řela, uzavřevši
utrčavanje uvis ( prii.) uvrijeti se , uvrem se, uvro se, uvrla se ( stisnuti uzbe čki prema Uzbek
utrčavati , utrčavam, utrčavajuči uvjenčati se, uvuč i se ) Uzbek Vjd. Uzbeče
utrenički uvjenčavati, uvjenčavajuči uvriježen Uzbekistan ( zem ); Republika Uzbekistan
utrijeti > utrti uvjeravanje uvriježenost ( država )
utrnuče uvjeravati, uvjeravam, uvjeravajuci uvriježiti se, uvriježi se uzbezočiti se
utrostručenje uvjeren uvrjeda uzbijač
utrostručiti uvjerenost uvrjeditelj uzbijesiti se
utrostručivanje uvjerenje (= uvjerenost, a ne: potvrda, npr. uvrjediteljica uzbječi, uzbjegnem
utrostručivati , utrostručujem, utrostručujuči porezno uvjerenje; bolje porezna potvrda) uvrjedljiv uzbjegavati, uzbjegavajuči
utrti , utrem i utarem uvjerica uvrjedljivost uzbjegnuti, uzbjegnem
utrudivati , utrudujem, utrudujuči uvjeriti, uvjerim, uvjeren uvrjedenik Vjd. uvrjedeniče, N mn. uvrjedenici uzbjesnjeti se, uzbjesnim se, uzbjesnio se,
utučenost uvjerljiv uvrježivati se, uvrježujem se, uvrježujuci se uzbjesnjela se, uzbjesnjevši se
utuči, utučem , utučen uvjerljivost uvrstiti, uvršten uzbriježje i uzbrježje
utuživ uvjernik Vjd. uvjerniče uvršivanje uzbučati, uzbučim
utu živost uvjerovati se , uvjerujem se, uvjerujuči se uvršivati, uvršcujem, uvršuju č i uzbudenost
utvrditi, utvrden uvještiti (se) uvrštavati, uvrštavajuči uzbudenje prema uzbuditi
utvrdo ( prii.) uvjet G mn. uvjetá uvršten prema uvrstiti uzbudivanje
utvrdenje prema utvrditi uvjetan , uvjetna uvrtač uzbudivati, uzbudujem, uzbudujuč i
utvrdivanje u vjetar ( govoriti u vjetar, v. § 144.) uvrtati, uvrčem, uvrči, uvrčuči uzdah N mn. uzdasi, G mn. uzdaha
utvrdivati, utvrdujem, utvrdujuči uvjetno uvrtjeti, uvrtím, uvrtio, uvrtjela, uvrtjevši, uzdahnuče
uv. krát. za uvečanica uvjetovanost uvrcen uzdahnuti, uzdahnem
uvadati, uvadam uvjetovati , uvjetujem, uvjetujuči uvučen uzdanik Vjd. uzdaniče, N mn. uzdanici
uvažati, uvažam uvježbanost uvučenost uzdašič prema uzdah
uva žavanje uvježbati uvuči , uvučem uzdavati se , uzdajem se, uzdajuči se
uva žavati , uvažavajuči uvježbavanje uzačak , uzačka uzdiči, uzdignem
uvečanje prema uvečati uvježbavati, uvježbavajuči uzači, uzadem uzdignuče prema uzdignuti
uveéati , uvečam, uvečan uvlačaj uzadnje ( prii , pod kraj ) uzdignuti, uzdignem
uvečavanje uvlačaljka DL jd. uvlačaljci, G mn. uvlačaljki uzaimanje uzdizač
uvečavati , uvečavajuči uvlačenje uzaimati ns. od svr. uzajmiti > uzajmljivati uzdrhtati, uzdrhčem, uzdrhči
uvehnuti > uvenuti uvlačiti, uvlačim, uvlačeci uzajaman , uzajamna; uzajamna koř ist uzdrhtavati, uzdrhtavajuč i
uvelak , uveoka, G mn. uvelaka uvlačljiv uzajamnost uzdržljiv
uveličati , uveličam uvlakač uzajedno ( prii.) uzdržljivac
uveličavanje uvoditi, uvod í m uzajmice ( prii.) uzdržljivčev prema uzdržljivac
uveličavati, uveličavajuči uvodničar uzajmič an , uzajmična uzdržljivost

420 421
uzduh u željeti se u žgati var šavski

uzduh uznošljiv u žgati , u žgem , u žgi váljati, váljám, váljajuči

uzdušni uzobijestiti se, uzobijestim se, uzobiješten, užički váljati, váljám, váljajuči
uzduž ( prii. i prij.) uzobijestivši se užigač valjčani prema valjak
uzeče prema uzeti uzobješcivati se, uzobješujem se, užitak G jd. u žitka, N mn. u žitci valjčič um. od valjak
uzgor(a) ( prii.) uzobješujuči se užitnički valjda ( prii.)
uzgred ( prii.) uzoholiti se užitnik Vjd. u žitniče, N mn. u žitnici van; van Goghova slika, simfonija Ludwiga van
uzičica um. od uzica uzoholjivati se , uzoholjujem se, uzoholjujuči se uživalac, u živaoca, Vjd. u živaoče, G mn. Beethovena
uzor; uzor-majka, uzor-otac, uzor-dijete uživalaca vanadij ( znak V)
uziči, uzidem
uzrastan, uzrasna uživjeti se, u živím se, u živjev(ši) se vanadijski prema vanadij ( kem )
uzidivati, uzidujem, uzidujuči
uzrašivati, uzrašujem, uzrašujuči užizati, užižem, užiži, užižuči vanbračan , vanbračna > izvanbračan
užiti, uzim, uzah, u žeň, uzeči (<činiti uskirrí)
uzrečan , uzrečna užlijebiti, užlijebim, u žlijebljen vanpartijski > izvanpartijski
uzjahati, uzjašem, uzjahavši
uzrečica užlijebljenost vanredan > izvanredan
uzjahivati, uzjahujem, uzjahujuč i
uzreti, uzrem užljcb vanstranač ki > izvanstranački, nestranački
uzjahnuti, uzjahnem
uzrijevanje u žljebina Vanuatu ( zem.); Republika Vanuatu ( država)
uzječati
uzrijevati, uzrijevajuči užljebljenje vanjski i izvanjski
uzlet
uzročan , uzročna užljebljivanje vapiti, vapim i vapijem, vapijuči
uzletjeti , uzletim, uzletio, uzletjela, uzletjevši
uzročiti užljebljivati, u žljebljujem, u žljebljujuči vapnenački
uzlič um. od uzao
uzročnica užurbanost vapnenčev > vapnenački
uzlijetanje
uzročnik Vjd. uzročniče, N mn. uzročnici u žurbati se varaličin prema varalica
uzlijetati , uzlijecem, uzliječuči
uzročnost užutiti, užutim, u žutio, u žutila (obojiti zuto) varalički
uzljevnjača
uzsikati se , uzsičem se užutjeti, užutim, u žutio, užutjela ( postati zut ) Vara ždinska županija
uzljuljati
uzšetati se, uzšetam se drugo je ušetati se užvakati, u žvačem, užvači vareničar
uzmači , uzmaknem
uzmah N mn. uzmasi
uzmahivati, uzmahujem, uzmahujuči
uzšiktati (se)
uzualan , uzualna
v vareničarev
vareničarica
uzmahnuti , uzmahnem uzvaničin prema uzvanica V znak za volt, znak za vanadij, krát. za vokativ vareničarov
uzmaknuti, uzmaknem uzvanički .
v krát. za vidi(te) varičak , varičaka, N mn. varičaci
uzmetati, uzmečem, uzmečuči uzveličati, uzveličam v. d. krát. za vršitelj dužnosti varijabilan, varijabilna
uzmiješati, uzmiješan uzveličavanje .
v r. krát. za vlastitom rukom varijacija
uzmlačiti prema mlak uzveličavati, uzveličavajuči vabac , vapca, G mn. vabaca varijacijski
uzmlačivati, uzmlačujem, uzmlačujuči uzvičan, uzvična vabak , vapka, G mn. vabaka varijanta
uzmlacivati ns. prema svr. uzmlatiti uzvišavati, uzvišavajuči vadičep varijete, varijetea, N mn. varijetei
uzmoči, uzmognem uzvišenje; Uzvišenje svetoga križa ( blagdan) vaditi, vadijah i vadah, vaděn, vadeči varijetet
uzmučiti (se) uzvišivati, uzvišujem, uzvišujuči vadenje prema vaditi varjača
uzmucenje prema uzmutiti uzvjerati se vaga D jd. vagi ( naprava za vaganje ) varme čki prema varmeda
uzmučivanje uzvjeriti se Vaga D jd. Vagi ( zviježde) varmeda ( pov., županija)
uzmučivati, uzmučujem, uzmučujuči uzvjerovati, uzvjerujem vagač varničav > iskričav
uzmučkati , uzmuckam uzvlačiti, uzvlačim, uzvlačeči vagon; vagon-restoran, vagon-cisterna varnjača
uzmuhati se, uzmuham se uzvračanje vakuum varoš, varoši i varoša > trgovište, gradič;
uzmuvati se, uzmuvam se uzvračati , uzvračam, uzvračajuči valni prema val Brodski Varoš, Levanjska Varoš, Kotor
uznesenje (vjer.); Uznesenje Marijino (blagdan uzvrtjeti se, uzvrtim se, uzvrtjela se, uzvrtio Valpovac , Valpovca, Vjd. Valpovče, G mn. Varoš ( zem.); Veli varoš (dio Splita)
Veliká Gospa) se, uzvrtjevši se Valpovaca >Valpovčanin varošanka DL jd. varošanki
uzničar uzvuci, uzvučem valpovački prema Valpovo varošica
uznički užaričin prema u žarica Valpovčanin (muškarac iz Valpova) Varšava ( polj. Warszawa)
uzniči, uzniknem užasnuče Valpovčanka ( žena iz Valpova ) Varšavljanin mn. Varšavljani (čovjek iz
uznijeti, uznesem, uznijeh, uznese, uznesavši, užba G mn. užba i u žbi (uštap ) Valpovka DL jd. Valpovki, G mn. Valpovki > Varšavě )
uznio, uznijela, uznesen (uznijet) Valpovčanka Varšavljanka DL jd. Varšavljanki, G mn.
užeci, u žežem
uznik Vjd. uzniče, N mn. uznici valutak , valutka, N mn. valutci, G mn. valutaka Varšavljanki
uželjeti se , uželim se, u željela se, uželio se,
uzniknuti, uzniknem u željevši se valjaonica varšavski

422 423
vas velikačak veliko vidati

vas, sva > sav velečasni ( kratica vlč.) veliko; prodaja na veliko veselniče Vjd. od veselnik
vaterpolist velegrad N mn. velegradovi velikodušan veseljački
vaterpolistički velegradski velikodušnost veseljače Vjd. od veseljak
vaterpolo veleizdaja velikohrvat veslač
vaterpolski; vaterpolska utakmica veleizdajnički; Veleizdajnički proces ( pov ) velikoposjed veslačica
Vatikan (zem.); Država Vatikanskoga Grada veleizdajnik Vjd. veleizdajniče velikosrbin veslački; veslački klub
(država ) veleposjed velim , veljah, veleči veslonožac, veslonošca, G mn. veslonožaca
vatrenjača veleposjednica velo > veo věsti, vezem, vezijah, vezen, vezuči
vatrogaše Vjd. od vatrogasac veleposjedničin Velolučanin (čovjek iz Vele Luké) vez. krát. za veznik
vatrogašev veleposjednički Velolučanka DL jd. Velolučanki, G mn. vezač
vatrostalan , vatrostalna veleposjednik Vjd. veleposjedniče Velolučanki ( žena iz Vele Luké) vezačica
Vazam , Vazma (Uskrs) veleposjedništvo velolučki ( kóji se odnosi na Velu Luku i vezenje prema věsti, vezem
vazda ( prii.) veleposlanik Vjd. veleposlaniče Velolučané) vezidba G mn. vezidaba i vezidbi
vazdan ( prii.) veleposlanstvo veljača vezilac, vezioca, Vjd. vezioče, G mn. vezilaca
va žeči velesajam , velesajma; Zagrebački velesajam veljački veznički; vezničke rečenice
v. d. krát. za vršitelj dužnosti veletrgovac Vjd. veletrgovče venerič ki veznik N mn. věznici ( filol )
ve-ce, ve-cea (zahod); krát. WC veletrgovački venerični Vezuv ( brdo i vulkán )
vece, večera > večer veleučeni Venezuela ( zem ); Bolivarska Republika veži-driješi
večer ( m. r. i ž. r ); Dobárvečer! i Dobra večer! veleučenost Venezuela ( država) vi (osobná zamjenica za drugu osobu mn );
( pozdrav)’, na večer veleučilišni venuče prema venuti Vi (velikim slovom iz počasti u izravnome
večera veleučilište venuti, venem, venuči dopisivanju, v. § 87.)
večeras velevlast Ijd. velevlašu i velevlasti venjenje vibracijski
ve čerašnji veli ( u nazivima); Vela glava ( brdo), Veli ždrilac veo, vela Vice ( imé) G Vice, DL Vici
večerati ( morski prolaz), Veli Iž ( mjesto), Veli Brijun veoma ( prii ) viceadmiral
večeravati, večeravam, večeravajuči ( otok ) veprič um. od vepar vicekancelar
večerica um. od večera veličajan, veličajna > veličanstven veprinac, veprinca ( bot ) vickast prema vic
ve čerina uv. od večera veličajnost > veličanstvenost Veprinac , Veprinca ( selo) vičan, vična
ve čerinka DL jd. večerinci, G mn. večerinki > veličak, velička veprinački prema Veprinac vičnost
veselica, sijelo veličanstven verač vidac , videa, N mn. vidci, G mn. vidaca ( bot )
večernica > večernjica veličanstvenost veračica vidaričin prema vidarica
Večernica ( zvijezda, astr.) veličanstvo G mn. veličanstava verački videokaseta |j
Večernja Veličanstvo ( titula); Vaše Veličanstvo! verati (se), verem (se), veruči (se) videoklub
Večernjača ( zvijezda , astr ) veličanje verbalistički videoprogram
večernji; Večernji list ( novině ) veličati , veličam, veličajuči Verdi, Verdija ( tal. glazbenik ) videorekordér
večernjica (večernja služba Božja) i Večernjica veličav Verdijev vidiočev prema vidjelac
(astr )
veličina Vergilije ( zast., Vergil ) vidjelac, vidioca, Vjd. vidioče, N mn. vidioci,
več ( prii. i vez ) velik komp. veči; Aleksandar Veliki ( pov., imé), Vergilijev ( zast., Vergilov) G mn. vidjelaca
Veceslav ( jme usp. Vječeslav) Petar Veliki ( pov., imé) Veliki dol ( jme dola) vergl, vergla, N mn. verglovi ( nar ) vidjelica
věci komp. od velik Veliki Grdevac ( selo) verifikacija vidjeličin
večina Veliká Britanija ( zem ); Ujedinjeno Kraljevstvo verifikacijski prema verifikacija vidjelo G mn. vidjelá
večinom ( prii ) Velike Britanije i Sjeverne Irské (država) veristički vidjeti, vidim, vidah, vidjeh, videči, vidjevši,
večma Veliká Gospa ( blagdan) versifikacija vidio, vidjela, viděn
vehemencija Veliká Kapela ( planina) verzal vidljiv
Vela glava ( brdo) Veliki medvjed (zviježdé), veliki medvjed verzalan, verzalna vidomjer
Vela Luka ( mjesto) ( veliká zvijer medvjed ) verzija vidovit
Velebit ( planina) Veliko Trgoviše ( mjesto) vesalce , vesalca i vesalceta, G mn. vesalaca vidovnjače Vjd. od vidovnjak
velecijenjeni (obično u tituliranju: Veliko viječe veselnica vidanje
Velecijenjeni gospodine!) velikačak , velikačka veselnički vidati, vidam, vidajuči

424 425
vidě n viric viriti vjekovan

viděn vilajet { pokrajina) viriti, vireči Viškinja {žena iz Visa)

videnost vilenički Virje jd. s. r. { zem ) višnja {bot.)
videnje prema vidjeti vilenič e Vjd. od vilenik virman Višnja {ime ) \
vihor vilenjača {bot ) Virovac Vjd. Virovče {čovjek iz Virja) višnjevača
vihoriti se, vihoreči se i vijoriti se vilenjački Virovčev vištati, vištim, višteči J
vijač vilenjače Vjd. od vilenjak Virovitica (zem.) vitak , vitka; komp. vitkiji
vijača vilenjaštvo Virovitičanin N mn. Virovitičani vitamin A i A-vitamin
vijadukt G mn. vijadukata viličar Virovitičanka DL jd. Virovitičanki, G mn. vitamin B i B-vitamin
vijak , vijka, Vjd. vijče, N mn. vijci, G mn. viličast Virovitičanki vitamin C i C-vitamin
vijaka viličenje virovitički vitao, vitla, N mn. vitlovi
-
vijati , vijem, vijuči (npr. pšenici ), vijam, viličiti, viličeči Virovitičko-podravska županija Vitezovič ( prezimé); Pavao Vitezovič {hrv.
vijajuči (vije se barjak, ptica i sl ) vilični Virovka DL jd. Virovki {žena iz Virja) književnik ) \
vijavica Viličanin N mn. Viličani prema Vilič Selo virovski prema Virje vitičar
vijavičin prema vijavica Viličanka DL jd. Viličanki, G mn. Viličanki vis; skok u vis vitičast
vijčani prema vijak viii čki Vis {otok i grád ) vitičav
vijčanik N mn. vijčanici Vilič Selo {selo ) viseči { prid ); viseči vrtovi vitkoča
viječanje prema viječati visina; u visinu vitlac (kovitlac)
vilovnjače Vjd. vilovnjak
viječati , viječajuči visiti se, viseči se {dizati se u vis ) vitlati, vitlajuči
vinaričin prema vinarica
viječe; Viječe sigurnosti OUN; Narodno viječe; visjeti, visím, višah, visio, visjela, viseči vitlič um. od vitao
vinčina uv. i pej. od vino
Málo vijece; Veliko viječe; Ž upanijsko viski, viskija vitraj
viječe; znanstveno viječe; Viječe umoljenih vinkovački prema Vinkovci
( u starom Dubrovniku ) Vinkovci G mn. Vinkovaca (zem.) viskoza { kem ) vitra ža
viječnica Vinkovčanin N mn. Vinkovčani visočanstvo vitriol
vijeénički Vinkovčanka DL jd. Vinkovčanki, G mn. Visočanstvo ( u tituliranju, v. § 87.) vivarij
vijeénik Vjd. viječniče, N mn. viječnici Vinkovčanki visočica (uzvisina) vivčarica
vijek N mn. vjekovi; srednji vijek, dvadeseti Vinodol (zem.) Visočica { vrh na Velebitú) vizavi, vizavija i vis-á-vis { nasuprot )
vijek > dvadeseto stolječe, životni vijek vinodolski; Zákon vinodolski { pov.-prav.), visočina vizija
vijenac, vijenca, G mn. vijenaca NOVí Vinodolski { grád ) visočje vizionář
Vijenac (novině ) vinogradié visok komp. visi vizitkarta > posjetnica
vijenjeprema viti se vinogradski visokocijenjeni i visoko cijenjeni vizualan, vizualna
vijest / jd. viješu i vijesti vinotoč(a) visokogradnja vječan , vječna (vjekovit)
vijestica {mala, beznačajna vijest ) vinotočje visokorode vječit
Vijetnam (zem.); Socijalistička Republika viola { glaz ) visokotlačni vječitost
Vijetnam {država ) violina {glaz ) visokoučeni vječnost
vijoglav violinist { svirač na violini ) visokoučenost Vjeéeslav {ime ), usp. Večeslav
vijoglavka DL jd. vijoglavki, G mn. vijoglavki violinistica Višanin N mn. Višani prema Vis vjedogonja
vijoriti se, vijoreči se i vihoriti se violinističin višebrojan , višebrojna vjedrica
vijuga DL jd. vijuzi violinistički višecijevni vjedričica
vijušac, vijušca, G mn. viju šaca violinski; violinski ključ više član vjedro
vika DL jd. vici violist { svirač na violi ) višedijelan, višedijelna vjeda G mn. vjedá
vikač violistica više-manje vjedni
vikačica violističin višemjeseč ni Vjeka {ime )
vikački violončelist {svirač na violončelii ) višenamjenski Vjekica {ime )
vikao, vikla (navikao) violončelistica višeput, ali: vise puta, v. § 135. Vjekičin prema Vjekica
vikarijat violončelističin višeslojan, višeslojna Vjekin prema Vjeka i Vjéko
vikati, vičem, viči, vičuči violončelo {glaz ) višeslovčan Vjéko hip. od Vjekoslav
vikend violski prema viola višeznačan , višeznačna vjekopis
vikend- kučica virdžinija {marka cigareta) višeznačnost Vjekoslav {ime)
Viktor (m. ime )\ Viktor Car Emin { hrv. knjiž j viric um. od vir viški prema Vis; Viški kanal vjekovan , vjekovna

426 427
vjekovati vješati vješev vlastelin

vjekovati, vjekujem, vjekujuči vjeroispovijest, vjeroispoviješu i vješev prema vještac vjeveričji

vjekovit vjeroispovijesti > vjera vješt vježba
vjekovitost vjerojatan , vjerojatna vještac, vješca vježbač
vjekovječan, vjekovječna ( vječari) vjerojatnoča vještačenje vježbačev
vjekovječnost vjerojatnost vještačev prema vještac vježbačica
vjenačni vjeroloman, vjerolomna vještačica prema vještak vježbač ki
Vjenceslav (ime )\ Vjenceslav Novak vjerolomnica vještačiti vježbališni
( hrv. knjiž.) vjerolomnički vje štač ki prema vještak vježbalište
vjenconoša vjerolomnik Vjd. vjerolomniče, N mn. vje štak Vjd. vještače, N mn. vještaci vježbanje
vjenčac , vjenčaca vjerolomnici vje štakinja vježbaočev
vjenčačkiprema vjenčac vjerolomnikov vještakov prema vještak vježbaonica
vjenčani, vjenčanaprema vjenčati; vjenčani vjerolomnost vještaštvo G mn. vještaštava vježbati, vježbajuči
prsten , vjenčani kum, vjenčani list, vjenčana vjeronaučni vještica vježbenica
haljina vjeronauk vještičin vježbeničin
vjenčanica (vjenčana haljina) vjeroučenica vje štičji vježbenički
vjenčanik Vjd. vjenčaniče, N mn. vjenčanici vjeroučeničin vještina vježbenik Vjd. vježbeniče, N mn. vježbenici
vjenčanje vjeroučenik V jd. vjeroučeniče, N mn. vjetar, vjetra; u vjetar, uz vjetar vježbenikov
vjenčati (se), vjenčam (se), vjenčavši (se), vjeroučenici
vjenčan vjetreni vlačenje (običnije s prefiksima: iz-, na-, po-,
vjeroučitelj vjetrenost pře-, s-, u-)
vjenčič vjeroučiteljica vjetrenjača vlačiti, vlačeči (običnije s prefiksima: iz-, na-,
vjer. krát. za vjerski vjeroučiteljičin vjetrenjak Vjd. vjetrenjače, N mn. vjetrenjaci po-, pre-, s-, u-)
vjera G mn. vjera vjerovanje vjetrenjast vláče prema vlát
vjeran, vjerna; komp. vjerniji
Vjerovanje ( molitva ) vjetrenje vladajuči
vjerenica > zaručnica
vjerovati, vjerujem, vjerujuči vjetric i vjetrič vladaričin prema vladarica
vjereničin > zaručničin
vjerovjesnica vjetrina uv. od vjetar vladičin prema vladika
vjerenič ki > zaručnički
vjerovjesničin vjetriti, vjetreči vladičiti, vladičeči ( posveč ivati za vladiku)
vjerenik Vjd. vjereniče, N mn. vjerenici >
zaručnik vjerovjesnički vjetrobran vlaga DL jd. vlazi
vjereništvo > zaručništvo vjerovjesnik Vjd. vjerovjesniče, N mn. vjetrogonja vlagomjer
vjerovjesnici Vlah Vjd. Vlase, N mn. Vlaši
vjeresija ( kredit , zajam, poček ) vjetrogonjast
vjerovnica vjetrokaz Vlahinja
vjeridba G mn. vjeridaba i vjeridbi > zaruke
( mn. ž. r. ) vjerovničin vjetrolom Vlahinjica
vjeriti se > zaručivati se, zaručiti se vjerovnički vjetroloraan , vjetrolomna Vlahinjičin
vjerivati se > zaručivati se vjerovnik Vjd. vjerovniče, N mn. vjerovnici vjetrolovka DL vjetrolovci, G mn. vjetrolovki, Vlahinjin
vjernica vjerovništvo G mn. vjerovništava vjetrolovaka Vlaho; sveti Vlaho ( ime sveca); Sveti Vlaho
vjerničin vjerozakon ( vjera) vjetromet ( blagdan u část sv. Vlaha u Dubrovniku)
vjernički vjerski vjetrometina vlakač
vjernik Vjd. vjerniče, N mn. vjernici vjesnica; vjesnica prolječa vjetromjer vlaknjača
vjernikov vjesničin vjetropir vlakovoda
vjerništvo G mn. vjerništava vjesnički vjetrovit vlas; na vlas ( isti )
vjerno vjesnik Vjd. vjesniče, N mn. vjesnici; Vjesnik vjetrovitost vlasičav
vjernost ( novině ) vjetrovka DL jd. vjetrovci, G mn. vjetrovki, vlasičavost
vjerodajnica vjesnikov vjetrovaka vlasničin prema vlasnica
vjerodostojan, vjerodostojna Vjesnikovprema Vjesnik vjetrulja vlasnič ki
vjerodostojnost vješač vjetruša vlasništvo G mn. vlasništava
vjeroispovijed , vjeroispovijedu i vješala mn. s. r. vjeverica vlasnost
vjeroispovijedi ( vjera) vješalica vjeveričica um. od vjeverica vlast, vlašu i vlasti, G mn. vlasti
vjeroispovijedanje ( ispovijed , ispovijest vje šanje vjeveričič vlastan , vlasna
vjere , vjera) vje šati , vješajuči vjeveričin vlastelin N mn. vlastelini, zb. vlastela

428 429
vlastelinka vojvodstvo Vojvodanin vra žič

vlastelinka vodenič ni Vojvodanin N mn. Vojvodani prema Vojvodina vračarski

vlastelinski vodenja ča ( bot ) ( zem ) vračati , vračam, vračajuči prema vrač; drugo
vlastelinstvo G mn. vlastelinstava vodenjak Vjd. vodenjače, N mn. vodenjaci Vojvodanka DL jd. Vojvodanki je vračati
vlasteoski ( zool ) vojvodanski vračka DL jd. vrački, G mn. vračaka i vrački
vlastodavčev prema vlastodavac Vodenjak (astr.) vol N mn. volovi vračalac, vračaoca, Vjd. vračaoče, G mn.
vlastodršev prema vlastodržac vodič ( onaj kóji vodí ); plus-vodič, minus-vodič volá k , volka, N mn. volci, G mn. volaka vračalaca
vlastodržac, vlastodršca, Vjd. vlastodrše, ( fiz )
volaričin prema volarica vračanje prema vračati; drugo je vračanje
G mn. vlastodržaca vodičar volčič vračatelj
vlastohlepan, vlastohlepna vodični prema vodik volfram (znak W) vračateljica
vlastohlepnost vodic um. od vod; drugo je vodič volframni vračati, vračajuči prema vratiti; drugo je
vlastoljubac , vlastoljupca, Vjd. vlastoljupče, vodik ( znak H ) voli čak vračati
G mn. vlastoljubaca vodilac , vodioca, Vjd. vodioče, G mn. volt ( mjerna jedinica; znak V) vrad žbina
vlastoljubivost vodilaca (voditelj )
Volta ( imé) vrag; vragu, do vraga, k vragu
vlastoljublje voditi , vodah, voděn, vodeči
Voltaire ( franc, filozof ) vranče, vrančeta, zb. vrančad
vlastoljupč ev vodnički prema vodnik volterijanac, volterijanca, Vjd. volterijanče, vrančev
vlastoručan , vlastoručna; vlastoručni potpis vodniti , vodnjah, vodne či (navodnjavati i N mn. volterijanci
razvodnjavati) vrančič
Vlasce, Vlašeta, zb. Vlašad voluharica
vodnjača ( bot.) Vrančič ( prezimé); Faust Vrančič ( hrvatski
Vlase, Vlašeta, zb. Vlašad prema Vlah voluntaristički prema voluntarist leksikograf )
Vlašic ( planina ) vodnjeti, vodnjah ( postajati vodě n )
voljenje prema voljeti vrančina
Vlašici mn. m. r. ( astr., zviježde) vododijelni > razvodni
voljeti, volim , voljah, voleči, volio, voljela, vranič ( vranin ptič )
Vlaška DL jd. Vlaškoj ( zem.); Mala Vlaška, vododijelnica > razvode voljen Vranič ( zem )
Veliká Vlaška vodogradevni vošev prema vozac vranski; vranski prior ( pov.), Vransko jezero
vlaški; Vlaška ulica ( u Zagrebu) vodokotlič voštan, voštana; voštana figura ( prema Vrana)
vlaškoulički prema Vlaška ulica vodoraeda voštanica Vranjača ( brdo u Velebitu)
Vlatko ( imé) vodomjer voštarnica vranji prema vrana
vlč. krát. za velečasni vodosijek voštenje prema voštiti Vrapčanac , Vrapčanca , Vjd. Vrapčanče,
vočar vodotočje voštiti , vošten , vošteči G mn. Vrapčanaca !
,

vočarica vodstvo G mn. vodstava votka DL jd. votki Vrapčanka DL jd. Vrapčanki
vočaričin voda vozac, vosca, Vjd. voše, G mn. vozaca vrapčanski
vočarnica vodenje prema voditi vozač vrapčar
vocarski vodin vozačev vrapčarski
vočarstvo G mn. vočarstava Vogoša , Vogoše ( zem ) vozačica vrapče, vrapčeta; zb. vrapčad prema vrabac
voče voj. krát. za vojnik i vojnički vozački; vozački ispit Vrapč e jd. s. r. ( predio Zagreba)
Vočin ( selo) vojački prema voják vozaričin prema vozarica vrapčev
Vočinac , Vočinca, Vjd. Vočinče, G mn. vojarnica vozidba G mn. vozidaba i vozidbi vrapčič um. od vrabac
Vočinaca vojarnički prema vojarnica vozilac , vozioca, Vjd. vozioče, G mn. vozilaca vrapčina uv. od vrabac
Vočinka vojevati , vojujem , vojujuči vozilački vrapčji
vočinski vojničič voziti , vožah, vožen, vozeči vrašič prema vrag
vočka DL jd. vočki, G mn. vočaka i vočki vojničina vožnja vrat, vrata
vočkati ( voditi kojekuda) vojnički prema vojnik; drugo je vojnički v. r. krát. za vlastitom rukom vráta mn. s. r., G mn. vrátá; dvoja vrata,
vočni; vočni sok Vojnié ( selo) vrabac , vrapca, Vjd. vrapče, G mn. vrabaca Kamenitá vrata (u Zagrebu ), Otrantska vrata
vočnjak N mn. vočnjaci prema voče vojnički prema Vojnič drugo je vojnički vrablji prema vrabac > vrapčji ( zem )
vodaričin prema vodarica vojni štvo G mn. vojništava vrač N mn. vračevi vratarič in prema vratarica
vodenbuha vojska DL jd. vojsci, G mn. vojski i vojska vračanje prema vračati; drugo je vračanje vratarnički
vodencvijet vojskovoda vračar vratič ( biljka)
vodeničar vojštiti, vojšteči vračara vratič um. od vrat
vodeničarka DL jd. vodeničarki, G mn. vojvodski vračarica vratiti, vračen, vrátivši
voděn ičarki vojvodstvo G mn. vojvodstava vračaričin vra žič
430
431
vra žičak vrkoč iti se vrličina zabazdjeti

vra žičak , vražička, Vjd. vražičku , N mn. Vrhbosna vrličina vučedolski

vražičci, G mn. vražičaka vrhbosanski; vrhbosanska (nad)biskupija vrlo ( prii.) i veoma vuč enje
vražji vrhnje vrloča vučetina
vrbnički prema Vrbnik Vrhovine mn. ž. r. ( zem.) vrlozaslu žan i vrlo zaslužan (v. § 127.) vučica
vrbotoč vrhovit vrljičica vučič
vrč N mn. vrčevi vrhovni; Vrhovni sud Republike Hrvatske vrljika DL jd. vrljici, G mn. vrljika ( motka) vučina uv. od vuk
vrčast vrhovnički vrnčati, vrnčam , vrnčajuči vučjak Vjd. vučjače, N mn. vučjaci ( pas );
vrčati, vrčim, vrčeči (vrnčati ) vrhovnik Vjd. vrhovniče, N mn. vrhovnici vrpca G mn. vrpci i vrpaca Vučjak ( zem )
vrčati, vrčam, vrčajuči ( perjati ) vrhovništvo vrpčast vučji
vrčica vrhunac , vrhunca, G mn. vrhunaca vrpčica vučke i vučki ( prii )
vrčié um. od vrč vrhunaravan Vrpolje ( zem ) vučnica
vrčina uv. od vrč vrhunski; vrhunski uspjeh Vrpoljac, Vrpoljca, Vjd. Vrpoljče, G mn. vůči, vučem, vuci, vukuči, vucijah, vučen
vrčenje i vrtenje prema vrtjeti vrijeéi, vršem, vršuči ( vršití ) Vrpoljaca Vukčič ( prezime ); Hrvoje Vukčič Hrvatinič
vrči, vrgnem, vrgoh, vrže, vrži, vrgao vrijed , vrijeda, N mn. vrjedovi ( i vrijedovi) vrpoljski ( pov )
vrči, vršem..., oni vrhu, vrsi, vrsijah i vršah, vrijedan , vrijedna; komp. vrjedniji vrpoljiti se, vrpolječi se Vukovar ( grád )
vrhuči, vrhao, vrhla, vršen, vršit í vrijediti, vrijedah, vrijedeči, vrijedio, vrijedila vrsnica Vukovarac, Vukovarca, Vjd. Vukovarče,
vrčkatiprema vrtjeti vrijedno komp. vrjednije vrsničin G mn. Vukovaraca
vrebač vrijednosni; vrijednosni papir vrsnik Vjd. vrsniče, N mn. vrsnici Vukovarka DL jd. Vukovarki, G mn. Vukovarki
vrebačev vrijednosnica vrsnoča vukovarski; Vukovarsko-srijemska županija
vrebačica vrstač
vrečanje
vrijednost
vrijednja vrsti se, vrzem se, vrzao se, vrzla se, vrzuči se w
vrečati, vrečeči vrijedanje vršači W znak za vat; znak za volfram
vreča vrijedati, vrijedajuči vršak N mn. vršci i vrškovi Wc-uredaj
vrečast vrijeme , vremena, N mn. vremena; na vrijeme vršič WC krát. za zahod
vrečetina i vrečina uv. od vreča vrijes, vrijesa, N mn. vrjesovi vršidba G mn. vršidba, vršidaba i vršidbi
vrečica um. od vreča vrijesac, vrijesca, N mn. vrijesci, G mn. vršilac, vršioca, Vjd. vršioče, G mn. vršilaca X
vrečina i vrečetina uv. od vreča vrijesaca (vrijes) vršitelj; vršitelj du žnosti ( krát. v. d.)
X rimski broj 10, znak za ksenon; x znak za
vrečurina uv. i pej. od vreča vrijesak , vrijeska, N mn. vrijesci i vrjeskovi vrška DL jd. vršci, G mn. vrški i vršaka nepoznanicu
vrelce, vrelca, G mn. vrelaca (vrijes ) vrtač x-noge
vřelo vrijeslo vrtača x-zrake
vremenjača vriježa vrtati , vrčem, vrči, vrčuči x puta (iks puta)
vreme šan, vremešna vriježiti se, vriježeči se vrtič um. od vrt; dječji vrtič
vrenje prema vreti vrištač vrtenje i vrčenje Y
vreo, v řela ( prid ) vrištati, vrištim, vrišteči vrtjeti, vrtim, vrčah, vrteči, vrtio, vrtjela, vrčen
vrištav vrtlaričin prema vrtlarica Y znak za itrij
vreti, vrim i vrijem, vruči i vrijuči, vrah i Yb znak za iterbij
vrijah, vreo i vrio, v řela vrjednica vrtlog N mn. vrtlozi
vrůč, odr. vruči, komp. vruči
vreva
Vrginmost ( zem., sada Gvozd )
vrjednije komp. od vrijedno
vrjedniji komp. od vrijedan vručac, vručca, G mn. vručaca
z
Vrgomošanin mn. Vrgomošani prema vrjednik Vjd. vrjedniče, N mn. vrjednici vruče ( prii. prema vruč) Z krát. za zapad
Vrginmost vrjednoča vručica zabačen
Vrgomošanka DL jd. Vrgomošanki vrjednota vručina zabačenost
vrgomoski prema Vrginmost vrjednovati, vrjednujuči vrvjeti, vrvim, vrvljah, vrveči, vrvio, vrvjela zabačenje prema zabaciti
vrgorački vrjedač vrvljenje prema vrvjeti zabadač
Vrgorčanin N mn. Vrgorčani vrjedačev vuča zabadača
Vrgorčanka vrjedačica vučac , vučca, G mn. vučaca zabavljač
vrh N mn. vrhovi i vrsi ( stil.); Crni vrh ( zem.), vrjesina uv. od vrijes vučad , vučadi zabavljačev
Crni Potok ( selo) vrježast vuče, vučeta, um. i hip. od vuk zabavljački
vrh ( prij.) vrkočiti se, vrkočeči se Vučedol (zem.) zabazdjeti, zabazdim

432 433
zabijač začešljati za češljavanje zadušljiv

zabijač zacjeljenje prema zacijeliti i zacijeljeti začešljavanje zadebljalost

zabijeliti, zabijelim, zabijelila, zabijeljen zacjeljivati, zacjeljujem, zacjeljujuči začešljavati, začešljavam, začešljavajuči zadičiti
( učiniti bijelim) zacjenjivati, zacjenjujem, zacjenjujuč i zač etak , začetka, N mn. začetci, G mn. začetaka zadihanost
zabijeljeti, zabijelim , zabijelio, zabijeljela , zacjepljivati, zacjepljujem, zacjepljujuč i začet í , začnem zadihati se, zadišem se
zabijeljen ( postáli bijel )
zacrniti , zacrnim, zacrnila, zacrnio ( učiniti što začetni zadihavanje
zabiljc ška DL jd. zabilješci, G mn. zabilježaka i crnim )
zabilješki > bilješka začetnica zadihavati se, zadihavajuči se
zacrnjeti, zacrnim , zacrnjela, zacrnio ( postati začetničin zadijeliti se
zabilježavati > bilježiti crr í) i
začetnič ki zadijevalica
zabilježiti zacrveniti, zacrvenila, zacrvenio (učiniti
zabjeéi , zabjegnem začetnik Vjd. začetniče, N mn. začetnici zadijevalo
crvenim )
zabjelasati se zacrvenjeti, zacrvenim, zacrvenio, zacrvenjela
začetništvo zadijevanje
zabjeloglaviti se ( postati crver
í) začiiiti ( postati čio, jak ) zadijevati, zadijevam , zadijevajuči
zabl ácen zacvičati , zacvičím začimba zadječačiti
zablacenost zacviljeti , zacvilim začin zadjeljati
zablejati, zableji zacvjetati, zacvjetam začinak , začinka, G mn. začinaka zadjeljivati se, zadjeljujuči se prema zadijeliti
zablenutost zacvrčati, zacvrčim začiniti, začinjen se
zabliještad, zabliještim , zabliještah ( početí zacvrkutati, zacvrkučem, zacvrkuéi začinjanje zadjenuti, zadjenem , zadjeven i zadjenut
bliještati) začadenost z áčinjati , začinjem , začinji, začinjuči zadjesti, zadjenem > zadjenuti
( počinjati ) zadjeti , zadijem i zadjenem
zabliještiti > zabliještati začaditi , začadim, začaden
zabludjeti, zabludim, zabludio, zabludjela, začahurenost začí njati, začinjam, zač injajuči ( stavljati začin ) zadjetinjiti
zabludjevši zač ahuriti (se), začahurim (se), začahuren začinjavac, začinjavca, Vjd. začinjavče, G mn. zadjevač
zaboga { prii ) začinjavaca zadjeveriti se
začahurivanje
zaboljeti, zabolí začitati se , začitam se, začitavši se zadjevica
začahurivati (se), začahurujem (se),
zaboravljiv začahurujuči (se) začlaniti, začlanim , začlanjen zadjevojčiti se
zabludivati se, zabludujem se, zabludujuči se začaran za članjenje zadniti, zadním i zadnijem ( postavili dno)
zabranjivati, zabranjujem, zabranjujuči začaranost za članjivanje zadnjojezični
zabra ždivati, zabraždujem, zabraždujuči prema začarati za članjivati, začlanjujem , začlanjujuči zadnjonepčani
zabrazditi začaravati, začaravajuč i začudan zadobivati , zadobivam
zabrdnjača (dio tkalačkoga stana) začas ( prii ) začuditi se , začudim se, začuden zadosta ( prii )
zabrdski prema zabrde i Zabrde (naselje) začasni > počasni začudo ( prii ) zadovoljenje prema zadovoljiti
Zabrdanin N mn. Zabrdani (čovjek iz Zabrčta) začavlati začudenost zadovoljiti
Zabrdanka začavliti začudivanje zadovoljstvo
zabrde začeče prema začet í; izvanmaternično začeče; za č udivati se, začudujem se, začudujuči se zadovoljština
Zabrde jd. s. r. ( selo ) Bezgrješno začeče BDM (blagdan ) začuti, zač ujem , začuvši zadrečati
zabreéi , zabreknem začeliti zači, zadem zadrhtati, zadrhčem, zadrhči
zabredati ( postati brečta) začelje začopati zadrigao, zadrigla
zabrektati, zabrekcem, zabrekci za čeljivati, začeljujem, začeljujuči začopiti zadrijemati, zadrijemam i zadrijemljem
zabrenčati, zabrenčim začeljustiti, začeljušen začoriti (eks ) zadrijeti , zadrem, zadro, zadrla
zabridjeti, zabridi začep (opstipacija, med ) zač urlikati , začurličem zadubiti se , zadubljen prema dubok
zabriježje i zabrježje začepak , začepka, N mn. začepci, G mn. zadača zadubljivati se, zadubljujem se, zadubljujuči se
zacičati začepaka zadačnica zadugo ( prii )
zacijediti, zacijeden začepiti, začepljen zadah zaduh ( zadah )
zacijeliti , zacijeljen (učiniti zdraví m ) začepljavati , začepljavajuči zadahnuče zaduha DL jd. zadusí
zacijelo ( prii ) začepljenost zadahnuti , zadahnem zaduhaniti
zacijeljeti, zacijelim, zacijelio, zacijeljela, zač epljenjeprema začepiti zadahnjivati, zadahnjujem , zadahnjujuči zaduhanost
zacijeljen ( postati zdrav) zač epljivati, začepljujem , začepljujuči zadahtati , zadahčem, zadahči zaduhati se, zadušem se
zacijeniti, zacijenjen (udarili cijenu ) začeprkati zadak, zatka, N mn. zadci, G mn. zadaka zaduhnuti, zaduhnem
zacijepiti, zacijepljen začestati zadavati, zadajem , zadajuči zadupsti se, zadubem se, zaduben
zacjedivati, zacjedujem , zacjedujué i zač e šljati, začešljam, začešljan zadaždjeti, zadaždi, zadaždio, zadaždjela zadušljiv

434 435
zadu žbina zagrtač zagruhati zajedljivičin

zadu žbina zagorčiti , zagor čim zagruhati, zagruham > zagruvati zahukati, zahučem
zadu že ( prii.) zagorčivanje zagudjeti, zagudim, zagudio, zagudjela zahuktalost
zadakoniti zagorčivati, zagorčujem , zagorčujuč i zagustiti, zagustim, zagustio, zagustila ( u činiti zahuktati , zahukčem
zafijukati, zafijučem zagorijevanje gustim) Zahumac, Zahumca, Vjd. Zahumče, G mn.
zafrkač zagorijevati, zagorijevam, zagorijevajuči zagustjeti, zagustim, zagustio, zagustjela Zahumaca
zafrkačica zagorje ( postati gust ) Zahumlje jd. s. r. ( zem )
zagadenost Zagorje; Hrvatsko zagorje ( zem ) zagušen prema zagustiti zahumski
zagasito u složenicama: zagasitocřven zagorjelica zagušcenje zahvačati
zagasito crven i zagasitocřven (v. § 127.) zagorjeti, zagorim, zagorio, zagorjela zagušivati, zagušujem, zagušcujuči
zahvala
zagasito plav i zagasitopláv (v. § 127.) Zagorka DL jd. Zagorki, G mn. Zagorki ( žena zagušivač
zahvalan
zagasito zelen i zagasitozělen (v. § 127.) iz Zagore i Zagorja ); Marija Jurič Zagorka, zagušljiv
zahvaliti
zagasito žut i zagasitožút (v. § 127.) G Marije Jurič Zagorke ( hrv. književnica ) zagvoški prema Zagvozd
zahvalnica
zagašivač Zagorkin zahihotati, zahihočem
zahvalnost
zagladnjeti, zagladnim, zagladnio, zagladnjela zagorski zahiriti
zahvaljivati, zahvaljujem, zahvaljujuči
zagladivati, zagladujem, zagladujuči ( prema zagovarač zahitač
zagladiti) zahitačica zahvat
zagovaračev
zaglavlje zagovaračica zahitati, zahitam i zahičem, zahitajuči i zahvatač
zaglavljivati , zaglavljujem, zaglavljujuči zagovara čki zahi čuči zahvatati
zagledač zagovorničin prema zagovornica zahititi, zahičen zahvatiti, zahvatim , zahvačen
zaglibiti (se), zaglibljen (zapasti u glib) zagovornički zahladiti , zahladím, zahladio, zahladila (učiniti zaiči, zaidem
zaglibljivati, zaglibljujem , zaglibljujuči Zagradci G Zagradaca (naselje) hladnijim ) zaimača
zagluhnuče zagrade jd. s. r.; Zagrade ( selo) zahladjeti, zahladím, zahladio, zahladjela zaimačica
zagluhnuti, zagluhnem ( postati hladnijim ) zaimački
zagradivati , zagradujem, zagradujuči
zaglupiti, zaglupim, zaglupio, zaglupila (učiniti zagrajati , zagrajim
zahladnjenje prema zahladniti i zahladnjeti zaimati, zaimam i zaimljem , zaimajuči i
glupim ) zahladnjeti, zahladnim, zahladnio, zahladnjela zaimljuči
zagraktati, zagrakčem
zaglupjeti , zaglupim, zaglupio, zaglupjela ( postati hladnó)
zagrčiti zainačivati , zainačujem, zainačujuči
( postati glup ) zahladenje prema zahladiti
zagrčivanje zainatiti se, zainatim se, zainačen
zaglupljavati zahladivanje
zagrčivati , zagrčujem, zagrčujuči zaintačiti se > zainatiti se
zaglupljenost zahladivati, zahladuje, zahladujuči
zaglupljenje prema zaglupiti i zaglupjeti zagrdjeti, zagrdim, zagrdio, zagrdjela, zagrden zainteresiranost
zahod
zaglupljivač ( postati grdari) zainteresirati (se)
zahoditi ( zalaziti )
zaglupljivački zagrebački; Zagrebačka gora (Medvednica), Zair (zem.); Republika Zair ( pov.\ danas
Zagrebački velesajam ( krát. ZV), zahodski
zaglupljivati , zaglupljujem, zaglupljujuči Republika Kongo)
Zagrebački električni tramvaj ( krát. ZET) zahodenje prema zahoditi
zaglušivati , zaglušujem, zaglušujuči zaira ( hrana )
Zagrebec , Zagrepca zahohotati, zahohočem
zagnojenost Zairae, Zairca, Vjd. Zairče, G mn. Zairaca
Zagrepě anin N mn. Zagrepčani zahramati, zahramljem
zagnojiti (se) zaiskati, zaištem i zaišem
Zagrepčaninov zahraniti
zagnjiljeti, zagnjilim, zagnjilio, zagnjiljela zahranjivati, zahranjujem, zahranjujuč i zaista ( prii )
( početí gnjiljeti ) Zagrepčanka DL jd. Zagrepčanki, G mn.
zajahati, zajašem
Zagrepčanki zahrdalost
zagonačke i zagonački ( prii.) zajamčiti, zajamčim , zajamčen
Zagrepčankin zahrdati
zagonetka DL jd. zagonetki i zagonetci, zajamčivati, zajamčujem, zajamčujuči
G mn. zagonetaka i zagonetki zagrepsti , Zagrebem zahrkati, zahrčem
zagrijač zahrzati zajaukati, zajaučem
Zagora ( zem )', Dalmatinska zagora
zagrijanost zahtijevanje zajauknuti, zajauknem
Zagorac, Zagorca, Vjd. Zagorče, G mn.
Zagoraca (čovjek iz Zagore i Zagorja) zagrijavač zahtijevati, zahtijevam, zahtijevajuči zaječati, zaječím
zagorčati, zagorčam zagrijavati, zagrijavam zahtjeti, zahtijem i zahtjednem zajedati
zagorčavanje zagri žljiv zahtjev G mn. zahtjeva zajedljiv
zagorčavati, zagorčavam zagrmjeti, zagrmim, zagrmio, zagrmjela zahtjevan zajedljivac Vjd. zajedljivče, G mn. zajedljivaca
zagorčenje zagrohotati , zagrohočem zahučati, zahučím zajedljivčev
Zagorčev zagrtač zahujati , zahujim zajedljivičin prema zajedljivica

436 437
zajednica zakuhavati zakukurikati zamjera

zajednica; Hrvatska bratska zajednica (u zakočiti, zakočim zakukurikati, zakukuričem zalje č enje prema zaliječiti
Americi, krát. HBZ), Hrvatska demokratska zakona čiti , zakonačim zakupničin prema zakupnica zalječivati, zalječujem, zalječujuci
zajednica (stranka, krát. HDZ) zakonodavčev zakupnički zaljepljivati, zaljepljujem , zaljepljujuči
zajedničan , zajednična zakonomjeran, zakonomjerna zakupniče Vjd. zakupnik zaljesti, zaljezem
zajed ničar zakopčanost zakvačiti zaljetiti, zaljeti ( postati Ijeto )
zajedničarski zakopčati zakvačiti se > zavaditi se, spopasti se zaljev G mn. zaljevá
zajednički zakopčavati, zakopčavam, zakopčavajuči zalagač zamaci, zamaknem
zajedni štvo zakoračenje zalagačev zamagliti, zamaglim, zamagljen
zajedno ( prii ) zakoračiti, zakoračim zalagačica zamah N mn. zamasi
zajesti (se), zajedem (se) zakora čivati , zakoračujetn , zakoračujuči zalagaonica zamahati, zamašem
zajmiti, zajmim, zajmljen zakorijeniti se, zakorijenim se, zakorijenjen zalagaonički zamahivati, zamahujem , zamahujuci
zajmodavac Vjd. zajmodavče, G mn. zakorjelost zalahoriti zamahnitati
zajmodavaca
zakorjenjivanje zalazak , zalaska, N mn. zalasci, G mn. zalazaka zamalo ( prii.)
zajmoprimac Vjd. zajmoprimče, G mn. zakorjenjivati se , zakorjenjujem se, z áleci, zálegněm ( prilečí ) zamamljiv
zajmoprimaca zakorjenjujuci se z álěéi, zaléžm (zakotiti ) zamamljivati, zamamljujem, zamamljujuci
zakadivati, zakadujera, zakadujuči zakorjeti se, zakori se, zakorio se, zakorjela se zálegnuti se, zálegněm se, zalegavši se (prilečí ) zamastiti, zamast ím, zamašéen
zakaluderiti ( prevuč i se kororri) zalediti, zaledim, zaledio, zaledila (učinili zama šcivati, zamašujem, zamašujuci
zakapčati, zakapčam zakovičar ledenim )
Zakarpace jd. s. r. ( zem ) zamazanost
zakovrčiti, zakovrčim, zakovrčen zaledjeti, zaledim, zaledio, zaledjela ( poslali
zakarpatski zamazivati, zamazujem, zamazujuéi
zakovrtati, zakovrcem, zakovré uči leden )
zakasniti Zambija ( zem ); Republika Zambija (država)
zakračunati, zakračunam zalede
zakasnjelost zamčica um. od zamka
zakračunavanje zaleden prema zalediti
zaka šljati, zakašljem zameračiti
zakračunavati, zakračunavajuéi zaledenje
zakašnjavanje zametak , zametka, N mn. zametci, G mn.
zakrč enost zaledivati, zaledujem, zaledujué i
zaka šnjavati, zakašnjavam, zakašnjavajuč i zametaka
zakrč enje zaletjeti (se), zalet ím (se), zaletio (se), zaletjela
zakašnjenje zametati, zamečem
zakrčiti, zakrčim, zakrčen (se)
zakašnjivač zamijeniti, zamijenim, zamijenjen
zakrčlvati, zakrčujem, zakrčujuči zaliha DL jd. zalihi
zakašnjivati, zakašnjujem, zakašnjujuči zamijesiti, zamijesim, zamiješen
zakrečen zalihost
zakicen zamiješati, zamiješam, zamiješan
zakrečenost zalihostan, zalihosna
zamijetiti, zamijetim, zamiječen
zakipjeti, zakipim, zakipio, zakipjela zakrečenje zalije čiti, zalije čim , zaliječen
zakivati, zakivam, zakivajuči zamisao, zamisli, I jd. zamišlju i zamisli
zakrečiti (ovapniti ) zalijegati, zaliježem, zaliježuči
zaklanjač zamje čaj
zakrečivati, zakrečujem, zakrečujuci zalijeniti se, zalijeni se
zaklinčiti ( ovapnjivati ) zamjecivanje
zalijenjenost
zaklinjač zakričati, zakřičím zamjecivati, zamječujem, zamječujuéi
zalijepiti , zalijepim, zalijepljen
zamjedba G mn. zamjedaba i zamjedbi
zaklinjacica zakrijesiti, zakrijesim zalijetati se, zaliječem se, zaliječi se, zalijecuči
zaklopčič um. od zaklopac > poklopčic zakriještiti, zakriještim se zamjena G mn. zamjená
zaklopčina uv. od zaklopac > poklopčina zakrknuce zalijevati, zalijevam, zalijevajuéi zamjenica ( 1 . žena zamjenik , 2. vrsta riječi )
zaklopnični prema zaklopnica zakročiti, zakročím prema krok zalistak , zalistka, zalitstci, zalistaka zamjeničinprema zamjenica ( žena)
zaključak , zaključka, N mn. zaključci, G mn. zakročivati, zakročujem , zakročujuci zalizak , zaliska, zalisci, zalizaka zamjenički
zaključaka zakr žljalost zálučiti , zálučím ( pomiješati u jelo luk ) zamjenik Vjd. zamjeniče, N mn. zamjenici
zaključan , zaključna; zaključna riječ zakržljati , zakržljam, zakržljao, zakržljala zalúčiti, zálučim ( napraviti lůk ) zamjeništvo
zaključati zakržljavjeti , zakržljavim žalud ( prii.) zamjenit
zaklju čavati prema zaključati Zakučac, Zakučca ( selo ) zaluditi, zaluden, zaludila ( učiniti ludirri) zamjenitost
zaključenje zakučast zaludjeti, zaludim , zaludjeh, zaludjevši, zamjenljiv i zamjenjiv
zaključiti , zaključim, zaključen zakučat zaludio, zaludjela ( postati lud ) zamjenjivanje
zaključivati, zaključujuči prema zaključiti zakuciti žaludu ( prii ) zamjenjivati, zamjenjujem, zamjenjujuči
zaključnica zakuhati zaludenost zamjenjivost i zamjenljivost
zakme čati zakuhavati , zakuhavajuči zaludivati, zaludujem, zaludujuči zamjera G mn. zamjera

438 439
zamjerak zaobljivati zaodijevati zaposjednuče

zamjerak , zamjerka, N mn. zamjerci, G mn.
zamjeraka
zamjeralo
zamjeran, zamjerna
zamjeranje
zamjerati , zamjeram , zamjerajuči
zamjeravanje
zamjeravati (se), zamjeravajuči (se)
zamjeriti (se), zamjerim (se)
zamjerka DL jd. zamjerci, G mn. zamjeraka i
zamjerki
zamjerljiv
zamjesivati , zamjesujem , zamjesujuči
zamjestiti , zamjestim, zamješten
zamještati
zamjetljiv
zamlač enje prema zamlačiti
zamlačiti
zamlačivati , zamlačujem , zamlačujuói
zamlačenje prema zamlatiti
zamlačivati, zamlačujem , zamlačujuói
zamladivati se, zamladujem se, zamladujuči se
zamliječiti, zamliječi, zamliječen
zamljaskati , zamljaskam, zamljašem
zamljc čivati , zamlječujem, zamlječujuči
zamnogo ( prii.)
zamočiti , zamočim , zamočen
zamomčiti se, zamomčim se, zamomčen
zamorac , zamorca, Vjd. zamorče
zamorče, zamorčeta, zb. zamorčad ( zool.)
zamorčev
zamorje (zemlja za morem)
zamračenje
zamračiti, zamračím, zamračen
zamračivati , zamra č ujem, zamračujuč i
zamrčiti , zamrčí m , zamrčen
zamrčí , zamrknem
zamrežiti
zamrije č e
zamrijeti, zamrem, zamrije, zamro, zamrla
zamrmljati
zamrziti, zamrzí m
zamrzivač
zamrzjeti , zamrzím, zamrzio, zamrzjela
zamrznuč e
zamučati , zamučim ( zašutjeti )
zamučiti prema mučiti
zamučen
zamuč enje prema zamutiti zaodijevati, zaodijevam, zaodijevajuči zapisničarka DL jd. zapisničarki, G mn.
zamuči, zamuknem, zamukoh, zamuče, zaodjenuti, zaodjenem zapisničarki
zamukni, zamukao, zamukla, zamuknuvši i zaodjesti, zaodjenem zapisnič ki
zamuknuti zaodjeti, zaodjenem zapitivati, zapitujem, zapitujuči
zamučivati, zamučujem, zamučujuči zaonda ( prii.) zapitkivati, zapitkujem, zapitkujuči
zamuknuti, zamuknem i zamuči zaovičič zapjeniti (se), zapjenim (se), zapjenjen
zanavijek ( prii. ) zaovičin prema zaovica zapjenušenost
zanavljati , zanavljajuči zaovična zapjenušiti se, zapjenušen
zanečati zaovič zapjenjenost
zanečivati, zanečujem, zanečujuči zapad (strana svijeta); zapad-jugozapad ( krát. zapjenjivati, zapjenjujem , zapjenjujuč i
zanc č kati ZJZ), zapad-sjeverozapad ( krát. ZSZ) zapjev G mn. zapjevá
zaneč kivati, zanečkujem , zanečkujuči Zapad ( zapadne zemlje i narodí ); Divlji zapad zapjevak , zapjevka, N mn. zapjevci, G mn.
zanemoči , zanemognem ( u Americi ) zapjevaka
zanesen zapadna Sahara ( zem.) zapjevati, zapjevam, zapjevavši
zanesenjački zapadni komp. zapadniji: zapadna Europa ( za zaplamtjeti, zaplamtim, zaplamtio, zaplamtjela,
zanesenjače Vjd. od zanesenjak razliku od istočne, sjeverne, južne); Zapadna zaplamtjevši
zanijekati , zaniječem, zanijekan Europa ( zemlje i narodí ); zapadna Hrvatska záplaviti , záplavljen ( poplaviti )
zanijemiti, zanijemim, zanijemio, ( zapadni dio Hrvatske )
zapláviti, zaplaví m, zaplavio, zaplavila,
zanijemila (učinili nijemim ) zapadnoeuropski záplavljen (učiniti plavím)
zanijemjelost zapadnohrvatski zaplavjelost
zanijemjeti, zanijemim, zanijemio, zapadnonjemački zaplávjeti, zaplávim, zaplávio, zaplávjela
zanijemjela ( postati nijem) zapadnorimski ( postati plav)
zanijeti, zanesem, zanijeh, zanese, zanesavši, zapadnjački zapleče
zanio, zanijela, zanesen i zanijet zapadnjače Vjd. od zapadnjak zaplesti , zápletem, zapletavši
zanijetost zapah N mn. zapasi zapletati, zaplečem , zaplečuči
zanimljiv zapahati zaplijeniti, zaplijenim, zaplijenjen
zanočati, zanoča, zanočalo je zapahivati , zapahujem, zapahujuči zaplitati > zapletati
zanočiti, zanočim , zanočen zapahnuti, zapahnem zaplotnjač ki
zanočivati, zanočujem, zanočujuč i zapalčiti, zapalčim zapljač kati, zapljačkam
zanovijet Ijd. zanoviječu i zanovijeti zapaljiv zap í jena G mn. zapíjená
zanovijetalac , zanovijetaoca, Vjd. zapamčenje zapljenjivati, zapljenjujem, zapljenjujuči
zanovijetaoče, G mn. zanovijetalaca zapamčivati , zapamčujem, zapamčujuči zapljeskati, zapljeskam i zaplješem,
zanovijetalica zapamtiti , zapamtim , zapamčen zapljeskavši
zanovijetaličin zapa šnjača zapljesniviti, zapljesnivim, zapljesnivio,
zanovijetalo zapečačivati , zapečačujem, zapečačujuči zapljesnivila ( učiniti pljesnivim )
zanovijetati, zanovijetam i zanovije čem , zapečatiti, zapečatim , zapečačen zapljesnivjelost
zanovije č uči, zanovijetajuči zape čenost zapljesnivjeti , zapljesnivim, zapljesnivio,
zanovjetač zapljesnivjela ( postati pljesniv)
zapečak , zapečka , N mn. zapečci, G mn.
zanovjetačica započet í , započnem, započevši
zapečaka
zanovjetački zapeči (se), zape čem (se), zapečen započinjati, započinjem , započinjuči
zanovjetaš zapešaj zapodijevanje
zanovjetašica zapeše zapodijevati , zapodijevajuči ( ns. od svr.
zanovjetašičin zapijcvati , zapijevajuči ns. od svr. zapjevati zapodjenuti)
zanovjeta ški zapijevka DL jd. zapijevci, G mn. zapjevaka i zapodjenuti, zapodjenem , zapodjenuv ši
zanjihati , zanjiham i zanjišem zapijevki, DLI mn. zapijevkama zapodjesti , zapodjenem
zao, zla; komp. gori zapinjač zapodjeti, zapodjenem
zaobiči , zaobidem zapinja ča zapornik Vjd. zaporniče
zaobljavati, zaobljavam zapirač zaposjedati, zaposjedajuči (osvajati , zapremati )
zaobljivati, zaobljujem, zaobljujuči zapisničar zaposjednuče

440 441
zaposjednuti zarudivati zaruke zasvjedoč enje

zaposjednuti , zaposjednem, zaposjednuvši zapučak , zapučka, N mn. zapučci zaruke mn. ž. r. zasladivati, zasladujem, zasladujuči
zaposjesti, zaposjednem (osvojiti, zauzeti, zapučati zarumeniti, zarumenim, zarumenio, zaslijepiti, zaslijepim, zaslijepio, zaslijepila,
zapremiti ) zapučiti zarumenila (učiniti rumenim ) zaslijepljen, zaslijepivši (učiniti
zaposliti, zaposlen, zaposlivši zapuh N mn. zapusi zarumenjeti, zarumenim, zarumenio, zaslijepljenim)
zapošljavati, zapošljavam, zapošljavajuči zapuhati, zapušem, zapuhavši zarumenjela ( postati rumen ) zaslijepjeti , zaslijepim , zaslijepio, zaslijepjela
prema zaposliti zapu hnuti, zapuhnem, zapuhnuvši zasad(a) ( prii ) ( postati zaslijepljen )
zapovijed 1 jd. zapovijedu i zapovijedi zapuno ( prii.) zasadivati, zasadujem, zasadujuči zaslijepljen
zapovijedanje zapustiti, zapuštěn, zapustivši zasebice ( prii ) zasljepljenje
zapovijedati, zapovijedam, zapovijedajuč i zapustjelost zaselak , zaselkai zaseoka, N mn. zaselci i zasljepljivač
zapovijest /yd. zapoviješu i zapovijesti > zapustjeti, zapustím, zapustio, zapustjela , zaseoci, G mn. zaselaka zasljepljivački
zapovijed zapustjevši ( postati pusto ) zasič en zasljepljivati, zasljepljujem, zasljepljujuči
zapovijetka DL jd. zapovijetci i zapovijetki, zapuštenost zasič enost zasmijati se, zasmijavši se
G. mn. zapovijetki i zapovijedaka zasičivač zasmočak , zasmočka, N mn. zasmočci, G mn.
zaračunati, zaračunam, zaračunavši
zapóvjediti, zapóvjedim, zapovjeden, zasičivački zasmočaka
zapovjedivši zaračunavati, zaračunavam, zaračunavajuéi
zaračen prema zaratiti zasičivati, zasičujem , zasičujuči zasmočiti, zasmočim, zasmočivši
zapovjedni zasmraditi, zasmrad í, zasmraděn, zasmradivši
zaračenost zasijati , zasijam ( zasjati )
zapovjednica zasmradivati , zasmradujem, zasmradujuči
zarad(i) ( prij.) zasijati, zasijemprema sijati (sjeme)
zapovjedničin zasmrdjeti, zasmrdim, zasmrdio, zasmrdjela,
zapovjednič ki zaradivač zašijecanje
zasijecati, zasijecam , zasijecajuči zasmrdjev(ši)
zapovjednik Vjd. zapovjedni če, N mn. zaradivačev
zasijevnuti, zasijevnem, zasijevnuvši zasniježiti, zasniježim, zasniježiv(ši)
zapovjednici zaradivačica
zasipač zast. krát. za zastarjelo
zapovjedništvo zaradivački
zasititi, zasičen, zasitivši zastalno ( prii )
zapravo ( prii ) úpravo zaradivati, zaradujem, zaradujuč i
zasitljiv zastarijevati, zastarijevam, zastarijevajuči
zaprčiti (nos) zarana ( prii )
zasjecati, zasjecajuči
zastarjelost
zapreči, zapregnem zarastati > zarašivati
zastarjeti, zastarim, zastario, zastarjela,
zapregnuče zarasti, zarastao, zarasla zasječi, zasiječem, zasjekav ši
zastarjev(ši)
zaprepastiti, zaprepastim , zaprepašten zarašivati, zarašujem, zarašujuči zasjeda G mn. zasjed á
zastavničin prema zastavnica
zaprepašivati se, zaprepašcujem se, zareči se, zarečem se i zareknem se, zarekav(ši) zasjedač
zastavnički
zaprepašujuči se se, zarečen zasjedati, zasjedam
zastavnik Vjd. zastavniče, N mn. zastavnici
zaprepaštavati se zaredcnje zasjedavati, zasjedavajuči
zastidjeti (se), zastidim (se), zastidio (se),
Zapre šič (grád ) zaredivati, zaredujem, zaredujuči zasjednik Vjd. zasjedniče, N mn. zasjednici zastidjela (se), zastidjev(ši) (se)
zapričati se zarobljeničin zasjednuti, zasjednem, zasjednuvši zastidivati, zastidujem, zastidujuči
zapriječenost zarobljenički zasjek N mn. zasjeci zastirač
zapriječiti , zapriječim, zapriječen, zapriječivši zarobljenik Vjd. zarobljeniče, N mn. zasjeka DL jd. zasjeci, G mn. zasjeká zastreptjeti, zastreptim, zastreptio, zastreptjela,
( staviti zaprjeku) zarobljenici zasjena G mn. zasjená zastreptjev(ši)
zaprijeti, zaprem, zapro, zaprla, zaprvši zarodivati , zarodujem , zarodujuči zasjenak , zasjenka, N mn. zasjenci, G mn. zastrijeliti, zastrijelim, zastrijeljen,
zaprijetiti, zapriječen, zaprijetivši zaručen zasjenaka zastrijeliv(ši)
zapriseči, zaprisežem zaručenje zasjeniti, zasjenivši zastrijeti, zastrem, zastro, zastrla i zastrti
zaprisegnuce zaruč iti se, zaručím se, zaručivši se zasjenjen zastrjeljivati , zastrjeljujem, zastrjeljujuči
zaprječenje zaručivanje zasjenjenost zastudjeti, zastudim, zastudio, zastudjela,
zaprječivač zaručivati, zaručujem, zaručujuči zasjenjenje zastudjev(ši)
zaprječivanje z áruční; zaručni prsten zasjenjivač > sjenilo zastupnički; Zastupnički dom Sabora ( pov.)
zaprje čivati prema zapriječiti zaruč nica zasjenjivački zastupnik Vjd. zastupniče
zaprje éivati, zaprječujem , zaprjeéujuči prema zaručničin zasjenjivanje zasukati, zasučem
zaprijetiti zaručnički zasjenjivati, zasjenjujem, zasjenjujuči zasunčič
zaprjeka DL jd. zaprjeci zaručnik Vjd. zaručniče, N mn. zaručnici zasjesti, zasjedem i zasjednem zasvagda ( prii )
zapršée zaručništvo zaskočica zasvijetliti, zasvijetljen , zasvijetliv(ši)
zaprude zarudjeti, zarudi, zarudio, zarudjela zaskočiti, zaskočím, zaskočivši zasvjedočavati
Zaprude jd. s. r. ( dio Zagreba ) zarudivati , zaraduje, zaradujuči zasladen zasvjedočenje

442 443
zasvjedočiti zavičajnost zavidjeti zbječi se

zasvjedočiti, zasvjedočim, zasvjedočen zatočje > zatočeništvo zavidjeti, zavidim, zavidjeh, zavidio, zavidjela, zavodenje prema zavoditi
zasvjedočivati, zasvjedočujem, zasvjedočujuči zatočnica zavidjevši závojačiti
zasvjetlucati zatočnički zavidati, zavidam , zavidajuči závojevač (osvajac )
zasvoditi, zasvodim, zasvoden zatočnik Vjd. zatočniče, N mn. zatočnici zavidenje prema zavidjeti závojevački (osvajački )
zasvodavati zatrčati se, zatrčim se, zatrčavši se zavijač zavoljeti, zavolim, zavolio, zavoljela, zavoljevši
zasvodenost zatrčavati se, zatrčavam se, zatrčavajuči se zavijčati zavračati
zasvodivati, zasvodujem, zasvodujuči zatrebati zavijek ( prii.) zavrčí , zavrgnem i zavrgnuti
zasvrbjeti, zasvrbim, zasvrbio, zasvrbjela, zatreptjeti, zatreptim, zatreptio, zatreptjela, zav í rač zavrčivati, zavrčujem, zavrčujuči
zasvrbjev(ši) zatreptjev(ši) zavisan , závisná zavreti, zavrim , zavru, zavreh, zavře, zavrio,
zašečerenost zatrijeti > zatrti zavjera G mn. zavjerá (urota) zavřela, zavrevši
zašeceriti zatrti , zatrem i zatarem, zatroh, zatro, zatrla, zavjerak, zavjerka, G mn. zavjeraka zavrijediti, zavrijedim, zavrijeden, zavrijedivši
zašečerivati, zašečerujem, zašečerujuči zatrt zavjeravati se, zavjeravajuči se ( zaslužiti )
zaštedjeti, zaštedim, zaštedio, zaštedjela, zatrudnjeti, zatrudnjeh, zatrudnjev(ši), zavjerenica ( urotnica) zavrijeti, zavrem, zav ři, zavro, zavrla,
zašteden, zaštedjev(ši) zatrudnjela zavjerenički ( urotnički ) zavrijevši ( zakočiti )
zaštičen od zaštititi zatrudivati, zatrudujem, zatrudujuči zavjerenik Vjd. zavjereniče, N mn. zavjerenici zavrjedivati , zavrjedujem, zavrjedujuči
zaštičenost zatuči, zatučem, zatučen, zatukavši (urotnik ) zavrtanj
zaštičivati, zaštičujem, zaštičujuči zatupiti, zatupim, zatupio, zatupila ( učiniti zavjereništvo ( urotništvo) zavrtjeti, zavrtím, zavrtio, zavrtjela, zavrčen,
zaštitničin prema zaštitnica tupím ) zavjeriti (se), zavjerim (se) zavrtjevši
zaštitnič ki zatupjelost zavjernica zavuči, zavučem, zavučen, zavukavši
zaštitnik Vjd. zaštitniče, N mn. zaštitnici zatupjeti, zatupim, zatupio, zatupjela ( postati zavjes G mn. zavjesa zazbilj ( prii.)
zašto (vez. i prii.) tup) zavjesa G mn. zavjesa zazeleniti, zazelením, zazelenio, zazelenila
zatupljivati, zatupljujem, zatupljujuči ( učiniti zelení m)
zašučivati, zašučujem, zašučujuči zavjesiti, zavjesim, zavješen, zavjesivši
zatvarač zavjet G mn. zavjeta; stari zavjet, novi zavjet zazelenjeti, zazelením, zazelenio, zazelenjela
zašutjeti, zašutim, zašutio, zašutjela , zašutjevši ( postati zelen)
zatači, zataknem zatvarački ( razdoblje ), Stari (Novi) zavjet ( knjiga),
zatvoreničin prema zatvorenica Sveto pismo Staroga (Novoga) zavjeta zazidivati, zazidujem, zazidujuči
zatajiti, zatajím
zatvorenički zavjetan, zavjetna; zavjetni kovčeg ( vjer.) zazirati, zazirem, zaziruči
zatak , zatka, N mn. zatci, G mn. zataka
zatvorenik Vjd. zatvoreniče, N mn. zatvorenici zavjetina zazorljiv
zatamnjenje zazreti, zazrem, zazru, zazřevši ( pogledati
zatvornik ( suglasnik ) zavjetnica
žata m niti
zavjetnik Vjd. zavjetniče, N mn. zavjetnici plašljivo)
zatamnjeti, zatamnim, zatamnio, zatamnjela, zaufano ( prii.)
zavjetovalac Vjd. zavjetovaoče, G mn. zazrijevati, zazrijevam, zazrijevajuči
zatamnjevši zaustavljač
zavjetovalaca zazupčati
zatéci , zatečem i zateknem zaustiti, zaustim, zaušen, zaústivši
zavjetovanik Vjd. zavjetovaniče, N mn. zazvečati, zazvečim
zatešati , zatešam zaušivati, zaušujem, zaušcujuči
zavjetovanici zazvučati, zazvučim
zatezljiv zauvijek ( prii.)
zavjetováti, zavjetujem, zavjetovavši za žeči, zažežem
zaticati, zatičem zauzeče
zavjetrina za žednjeti, zažednim, zažednio, zažednjela
zatikač zavadač
zavlačenje zaželjeti, zaželím, zaželjevši
zatim ( prii.) zavadati, zavadam zavlačiti, zavlačim, zavlačeči zažučiti , zažučim
zatirač zavadati se prema zavaditi se
zavladičenje za žudjeti, zažudim, zažudio, zažudjela,
zatirački zavadenost zavladičiti zažudjevši
zatjecati, zatječem prema zatéci zavarivač
zavladivati, zavladujem, zavladujuči za žutiti, zažutim, zažutio, zažutila, zažutjevši
zatjerati, zatjeram, zatjeravši zavarivačev ZAVNOH krát. za Zemaljsko antifašističko ( učiniti žutirr
í)
zatjerivati, zatjerujem, zatjerujuči zavarivačica vijece narodnoga oslobodenja Hrvatske za žutjeti, zažutim, zažutio, zažutjela,
zato ( prii.) zavarivački ( pov.) zažutjevši ( postati zut )
zatoč enica zava žati zavoditelj zb. krát. za zbirni
zatočeničin zavičaj zavoditi zbačen
zatočenički zavičajan , zavičajna zavodničin prema zavodnica zbijač
zatočenik Vjd. zatočeniče, N mn. zatočenici zavičajnica zavodnički zbijačica
zatočeništvo zavičajnik Vjd. zavičajniče, N mn. zavičajnici zavodač zbirčica um. od zbirka
zatočiti, zatočím, zatočen zavičajnost zavodač ki zbječi se, zbjegnem se

444 445
zbjeg zemljopis zemljopisac Zloba

zbjeg N mn. zbjegovi zecak , zečka, Vjd. zečku , N mn. zečci, G mn. zemljopisac G jd. zemljopisca , Vjd. zijevanje
zbjegnuti se, zbjegnem se i zbje či se zečaka , um. od zec (vrst graška) zemljopiše, G mn. zemljopisaca zijevati, zijevajuči
zbježati sc zečar zemljoposjednica zijevavica
zečarski zemljoposjedničin zijevka
zbježište
zbog ( prij.) zeče, zečeta; zb. zečad prema zec ( zool ) zemljoposjednički zijevnuti, zijevnem, zijevnuvši
zbornički zečevac , zečevca, G mn. zečevaca zemljoposjednik Vjd. zemljoposjedniče, zima; u zimu
zečevina N mn. zemljoposjednici Zimbabve ( zem ), Republika Zimbabve
zborovoda
Zečevo ( selo ) zemljoradničin ( država)
zbosti , zbodem
zečica zemljoradnički zimnjača ( jabuka, kruška)
zbrčka
zečic zemljoradnik Vjd. zemljoradniče, N mn. zimogri žljiv
zbrč kati se zemljoradnici
zečina zimogrozan, zimogrozna
zbrda-zdola zemljovid
zbrinjavati , zbrinjavam, zbrinjavajuč i zečínjakAmn. zečinjaci zimogrožljiv
zemljovlasnica zimzelen ( prid )
zdenac , zdenca; Zdenac ( selo ) Zdenac života zečji
zemljovlasničin zimzelen, zimzelena i zimzeleni ( im.)
( Meštrovič ev spomenik u Zagrebu ), Kraljičin Zéland ( zem ); Novi Zéland ( država)
zdenac ( u Zagrebačkoj gori ) zemljovlasnički zipčica um. od zipka
Zelandanin; Novozelandanin
Zdeňci, Zdenaca mn. m. r. ( selo ); Veliki Zdeňci zemljovlasnik Vjd. zemljovlasniče, N mn. zjapiti, zjapim, zjapeči
Zelandanka; Novozelandanka zemljovlasnici
( selo) zelembac zjati , zjam, zjajuči
zdenčac um. od zdenac zemljoznanac , zemljoznanca, Vjd. zjenica
zelen ( prid.) zemljoznanče, G mn. zemljoznanaca
Zdenčac ( zem ) zělěn, zeleni, Ijd. zelenju i zeleni zjenični
zdenčan zepsti, zebem, zebijah i zebah, zebuči
zjevač
zelenac, zelenca, G mn. zelenaca zeričica prema zerica
zdenčar zjevačev
zelencica ZET krát. za Zagrebački električni tramvaj
zdenčarski zjevačica
Zelengaj ( jme šumí ) Zeus ( mit )
zdenčarstvo zjevkati
zelen -góra zeusovski
zdenčina uv. od zdenac ZJZ krát. za zapad-jugozapad
Zělengora ( planina) zgadanje
Zdenčina ( selo) zlacan, zlačana
zeleniti, zelením , zelenjah, zelenio, zelenila, zgadati, zgadam, zgaden, zgadajuči
zdesna ( prii ) zeleneči ( činiti zelení m) zlacenjeprema zlatiti
zdjela G mn. zdjela zgnje č enost Zlatar Bistrica G Zlatar Bistrice ( mjesto )
Zelenortski Otoci; Republika Zelenortski zgnječiti, zgnječim
zdjelar Otoci ( država ) zlataričin prema zlatarica
zdjelast zgodimice ( prii ) Zlatičin prema Zlatica { jme ženske osobě )
zelenjak Nmn. zelenjaci ( zelen kukuruz ) zgodimičan , zgodimična
zdjeletina uv. od zdjela Zelenjak ( dio Zagreba) zlatiti, zlatím, zlatio, zlatila, zlacen, zlateéi
zdjelica zgončic ( činiti zlatnim )
zelenjeti, zelením, zeleneči, zelenjah, zelenio, zgorega ( prii )
zdjeličast zelenjela ( postajati zelen ) zlatjeti, zlatím, zlatio, zlatjela ( postajati zlatan)
zdjelični zgorjeti, zgorim, zgorio, zgorjela, zgorjev(ši) zlatni; zlatni pir
zem. krát. za zemljopis i zemljopisni
zdjenuti , zdjenem zgotavljati > gotoviti zlato ( kem., znak Au)
zemička DL jd. zemički, G mn. zemičaka >
zdjesti, zdjenem i zdjenuti zgrč enost zličina uv. i pej. od zlica ( zao čovjek )
žemička
zdjeti, zdijem zgrčiti , zgrčim, zgrčivši zlic N mn. zličevi
zemlja G mn. zemalja; Nova zemlja ( zem );
zdjetni; zdjetna žena zemlja-zrak ( naživ rakete ) zgrijati, zgrijem, zgrij zlijed, zlijedi, Ijd. zlijedu i zlijedi
zdjetnost Zemlja ( astr.) zgriješiti, zgriješim, zgriješivši zlijediti, zlijedeči
zdravičica zemljač ki zgrješenje zlijedenje prema zlijediti
zdravlje; u zdravlje, na zdravlje zemljak Vjd. zemljače, N mn. zemljaci zgrtati, zgrčem, zgrčuéi zlikovae , zlikovca, Vjd. zlikovče, N mn.
Zdravomarija ( molitvá) zemljodjelac G jd. zemljodjelca, Vjd. zgruhati > zgruvati zlikovci, G mn. zlikovaca
zdru žiti zemljodjelče, G mn. zemljodjelaca zgučiti, zgučim zlikovač ki
zduhač zemljodjelč ev zgušcivanje zlikovčev prema zlikovae
zdusán , zdušna zemljodjelka DL jd. zemljodjelki, G mn. zgušcivati, zgušujem, zgušéujuéi zlo ( prii ); komp. gore
zdvora ( prii ) zemljodjelki zidati, zidam i židem, zidajuči i ziduči zlo (imenica)
zebu , zebua ( zool.) zemljomjer zijev N mn. zjevoví Zlo ( poosobljeni pojam )
zee N mn. zečevi, pjes. zeci zemljomjerstvo zijevalica zloba
zečad zemljopis zijevalo Zloba ( poosobljeni pojam )

446 447
 zločest zoolog zoologija zvijukati

zločest zlosretnik Vjd. zlosretniče, N mn. zlosretnici, zoologija zubača

zločestoča G mn. zlosretnika zoološki zubačič um. od zubatac
zločestvo G mn. zlocestava zlostavljač zora; u zoř u zubaričin prema zubarica
zločin zlostavljačica Zora ( jme ) zubatac, zubatca, Vjd. zubatče, G mn. zubataca
zločinac , zločinca, Vjd. zločinče, N mn. zloupotreba Zoričin prema Zorica ( riba)
zločinci, G mn. zločinaca zloupotrebljavati, zloupotrebljavajuči zoriti > zreti Zubčevic ( prezime; v. § 66. d)
zločinački zloupotrebljiv zoriti ( rudjeti , o zori ) zubič
zločinčev zloupotrebljivati, zloupotrebljujuči Zr znak za církonij zubobolja
zločinka zloupotrebljivost zračak , zračka, N mn. zračci, G mn. zračaka zubotehničar
zločinstvo zloupotrijebiti , zloupotrijebim, zloupotrijebljen zračan, zračna zubotehničarka
zloča zlurad zračenje zubotehnički
zločud ( prid.) zmaj zračica zučati, zučim, zučeči
zločudan , zločudna zmijača zračití zujača
zločudnica zmijče, zmijčeta; zb. zmijčad zračnica zujati , zujim, zuječi
zločudničin zmijurina zračno ( prii.) zulumčar
zločudnik Vjd. zločudniče, N mn. zločudnici Zn ( znak za cink) zračnost zulumčarski
zločudnost značaj zračnjak zulumčarstvo
zlodjelo ( zlo djelo) značajan, značajna zrak; zrak-zemlja (raketa zrak-zemlja, raketa zumbulčič um. od zumbul ( bot )
zloduh Vjd. zloduše, N mn. zlodu ši značajka DL jd. značajci, G mn. značajki zemlja-zrak) zupčan, zupčana
zlohran ( prid.) značajnost zrak. krát. za zrakoplovstvo, zrakoplovni zupčanica
zlohranica značenje prema značiti zraka DL jd. zraci, G mn. zraka (trak ) zupčanik Vjd. zupčaniče, N mn. zupčanici
zlokobnica značíc zrakoplovac, zrakoplovca, Vjd. zrakoplovče, zupčast
značiti, značim G mn. zrakoplovaca Zupčevic ( prezime ) i Zubčevic, v. § 66 d)
zlokobničin
značka DL jd. značci i znački, G mn. znački i zrakoprazan , zrakoprazan prostor zupčati, zupčam, zupčajuči
zlokobnički
značaka zrcalce, zrcalca i zrcalceta, G mn. zrcalaca zupčič
zlokobnik Vjd. zlokobniče, N mn. zlokobnici
znalac, znalca, Vjd. znalce, G mn. znalaca zrelina zurenje prema zuriti
zlomisleči ( prid.)
znaličan > znatiželjan, radoznao zreloča > zrelost zuriti, zurim, zureči
zlomislen ( zlih misii )
znaličnica > znatiželjnica, radoznalica zrelost ZV krát. za Zagrebački velesajam
zlomišljen prema zlo misliti
znaličnik > znatiželjnik, radoznalac zrenik N mn. zrenici zvečac, zvečca
zlonamjeran, zlonamjerna ( zloban )
znamé nka DL jd. znamenci, G mn. znamenaka zreo, z řela ( prid.) zvečan , zvečna prema zvek
zlonamjernica i znamenki zreti, zrem , zreo ( gledati ) zvečati , zvečim, zvečeči
zlonamjerničin znamenje zreti, zrim i zrijem, zruci i zrijuci, zreo, zřela zvečka DL jd. zvečki, G mn. zvečki i zvečaka
zlonamjernik Vjd. zlonamjerniče, N mn. znanost ( dozrijevati )
zlonamjernici zveketati, zvekečem i zveketam, zvekečuči i
znansťvenica zrijevati običnije složen, npr. dozrijevati zveketajuči
zlonamjernost
znanstveničin Zrin ( selo) zvektati, zvekčem, zvekči, zvekčuči
zlopačenje prema zlopatiti se Zrinovič; ban Zrinovič
znanstvenički Zverinac , Zverinca ( zem., otočic i selo na
zlopamčenje zrinski prema Zrin; Nikola Š ubič Zrinski,
znanstvenik Vjd. znanstveniče, N mn. njemu)
zlopamtiti, zlopamčah, zlopamteči znanstvenici Zrinski trg zvijer, zvijeri, Ijd. zvijeri i zvijerju
zlopatničin prema zlopatnica znati željan Zrinj > Zrin zvijere, zvjereta; zb. zvjerad
zlopatnički znati željnica Zrinjanin N mn. Zrinjani zvijerče
zlopatnik Vjd. zlopatniče znatiželjnik Vjd. znatiželjniče, N mn. Zrinjski > Zrinski zvijerje zb. od zvijer
zlopogleda znatiželjnici Zrinjevac, Zrinjevca ( Zrinski trg u Zagrebu ) zvijerka DL jd. zvijerci, G mn. zvijeraka
zloporaba znojnični zrinjevački prema Zrinjevac zvijezda Vjd. zvijezdo ( astr ); Polárná zvijezda
zlorabiti , zlorabim, zlorabeči zobatí , zobljem, zobljuči zrnčan ( astr ), zvijezda Danica ( astr ); Gupčeva
zlorabljiv zobnjača zrnčanik zvijezda ( předjel u Zagrebu)
zlorabljivost zodijač ki zrnčati, zrnčajuči zviježde zb. od zvijezda
zlosreča ( čovjekzle sreče ) zool. krát. za zoološki ZSZ krát. za zapad-sjeverozapad zvijuk N mn. zvijuci
zlosretnički zoolog N mn. zoolozi zubac, zupca, G mn. zubaca zvijukati, zvijučem, zvijuči, zvijučuči

448 449

i
zvi žda č žarišni žarki židak

zvi ždač zvrčaljka DL jd. zvrčaljci, G mn. zvrčaljaka i žarki komp. žarči želučani prema želudac
zvi ždačica zvrčaljki žarnjača želučič um. od želudac
zvi ždaljka DL jd. zviždaljci, G mn. zviždaljki zvrčanje žbični prema žbica želudac, želudca, N mn. želudci
zviždati, zviždim, zvi ždeči zvrčati, zvrčim , zvrčeči žbun > grm želudačni > želučani
zvjerad , zvjeradi prema zvijere zvrčič žbunje > grmlje željenjeprema željeti
zvjerati , zvjerajuč i zvrčina ždral, ždrala, N mn. ždralovi željesce, željesca i željesceta
zvjerav zvrjati, zvrjim, zvrječi Ž drilac ( tjesnac) željeti , želim, željah, želeči, želio, željela, željen
zvjerinac, zvjerinca, G mn. zvjerinaca zvučalo Ž drelac ( selo) željezan , željezna
zvjerinjak , zvjerinjaka, N mn. zvjerinjaci zvučan , zvučná; zvučn í suglasnik /šumnik ždrijeb Nmn. ždrjebovi željezar
zvjerinje zvučati , zvučím, zvučeči ždrijebac, ždrijepca, Vjd. ždrijepče, G mn. željezara
zvučiti > zvučati ždrijebaca željezast
zvjerinji
zvučnik N mn. zvučnici ždrijebe, ždrjebeta; zb. ždrjebad željeznarija
zvjerka DL jd. zvjerki, G mn. zvjerki
zvučnost ždrijebiti (se), ždrijebi se, ždrijebeči (se) željeznica
zvjerokradica
zvuk N mn. zvukoví i ( pjes.) zvuci ždrijebnlprema ždrijeb; drugo je ždrjebni željezničar
zvjerokrada
zvukomjer ždrijelce željezničarka DL jd. željezničarki, G mn.
zvjerski
ždrijelni željezničarki
zvjerstvo G mn. zvjerstava
zvjezdan, zvjezdana ( biljka)
ž ždrijelo željezničarski
ž. gram. oznaka za ženski rod (u rječnicima i ždrijeti, ždrem, ždrah, ždruči, ždro, ždrla, ždrt željeznički prema željeznica i željeznik
zvjezdan, zvjezdana; zvjezdano nebo,
bez točke ž) > žderati željezni
zvjezdana prašina
žabac , žapca , Vjd. žapče, G mn. žabaca ždrjebad željeznik N mn. željeznici ( rudnik željezá)
Zvjezdan Ume )
žabič ždrjebad Ž eljezno ( zem. u Austriji ); Ž eljezno
Zvjezdana ( jme) Zumberačko
zabiji ždrjebecak N mn. ždrjebečaci
zvjezdar (astr., zast., astronom ) željezo ( znak Fe)
žabnjače ( bot ) ždrjebeči
zvjezdara Ž eljka DL Ž eljki ( imé)
žabnjak N mn. žabnjaci ždrjebence, ždrjebenca i ždrjebenceta um. od
zvjezdarnica Ž eljkin
žabokrečina ždrijebe
zvjezdarstvo (astronomija i astrologija) ždrjebešce, ždrjebešca i ždrjebešceta um. od Ž eljko ( imé)
žabokrek N mn. žabokreci
zvjezdast žal, žala, N mn. žali i žalovi ždrijebe Ž eljkov
zvjezdaš (zoo/.) žalac , žalca, N mn. žalci, G mn. žalaca ždrjebetina ( ždrjebece mesó) zemička DL jd. žemički, G mn. žemičaka i
zvjezdica žalba G mn. žalbi i žalbá ždrjebica žemički
zvjezdolik prema zvijezda žalce, žalca, G mn. žalaca ždrjebičin ženčica um. od ženka
zvjezdovit žalčar ždrjebina ženevski; Ž enevsko jezero
zvjezdoznanac , zvjezdoznanca, Vjd. žalibože ( prii.) ždrjebni žena vitez G jd. žene viteza
zvjezdoznanče, G mn. zvjezdoznanaca žaliočev prema žalilac ždrjebnost ženičica um. od ženica
zvjezdoznanski žalitelj ždrjepčanik N mn. ždrjepčanici ženidba G mn. ženidba, ženidaba i ženidbi
zvjezdoznanstvo žalost; na žalost ždrjepčič um. od ždrijebac ženik Vjd. ženiče, N mn. ženici
zvjezdurina uv. od zvijezda žalostan , žalosna; Majka Božja Ž alosna ( jme ždrjepčina uv. od ždrijebac ženskič Vjd. ženskiču
zvonačac, zvonačca, G mn. zvonačaca blagdana/spomendana) žečca um. od žed > žedica ženturača pogr. od žena
zvonačnik N mn. zvonačnici (sonorni suglasnik , žalošenje prema žalostiti žeci, žežem... žegu, žezi, žezijah, žeguč i, žegao, žeši komp. od žestok
npr. n) žaljenje prema žaliti žegla, žežen žešenje prema žestiti (se)
zvonaričin prema zvonarica žao komp. žaliji; učiniti komu (što) na žao žednjeti, žednim, žedneéi, žednjah, žednio, žetelac , žeteoca, Vjd. žeteoče, G mn. žetelaca
zvonarnički; Zvonarnička ulica (u Zagrebu ) žapče, žapčeta; zb. žapčad žednjela ( postajati žedari) žetelački
zvonce, zvonca i zvonceta žapčev prema žabac žed , žedi žti, žanjem i žnjem, žeo, želá, žanjuči i žnjuči
Zvonimirova ulica; Ulica kralja Zvonimira žarač žeda žéti, žmem, žmuči (ožimati )
zvonjava žarči komp. od žarki žedač žičani, žičanaprema žica
zvonjenje prema zvoniti žarg. krát. za žargonski žedačica žičica um. od žica
zvrcati, zvrcam , zvrcajuči žargon žedahan, žedahna žičnjak
zvrčak , zvrčka, Vjd. zvrčku, N mn. zvrčci, žaričar ( zool.) žedanje žiče
G mn. zvr čaka žarišni žedati, žedam židak, žitka; komp. žitkiji

450 451
 Ž idov žučica žučljiv žvalce

Ž idov ( pripadnik narodd) životopisac, životopisca, Vjd. životopisce, žučljiv Pože ško -slavonska županija (Požega)
židov (vjerski pripadnik ) G mn. životopisaca žučljivost Primorsko-goranska županija ( Rijeka)
Ž idovka DL jd. Ž idovki živuči { prid ); živuče legende žučni; žučni kamenac Sisačko -moslavačka županija (Sisak)
Ž idovkin žižak , žiška, N mn. žišci, G mn. žižaka žučnost Splitsko -dalmatinska županija (Split)
Ž idovljev žličar žučovod Š ibensko-kninska županija (Š ibeník)
židovski žličara žučak, žučaka, N mn. žučaci Vara ždinska županija (Varaždin)
žilavac, žilavca, Vjd. žilavče, G mn. žilavaca žličarka DL jd. žličarci, G mn. žličarki žučenica Virovitič ko-podravska županija (Virovitica)
žilet { britvica); usp. Gillette žličast žuč enje prema žutiti i žutjeti Vukovarsko-srijemska županija (Vukovar)
žiličast žličica um. od žlica žuči komp. od žut Zadarska županija (Zadar)
žili čica um. od žilica žličina uv. od žlica žučin prema žučo Zagrebačka županija (Zagreb)
žiri, žirija, Ijd. žirijem, N mn. žiriji žličnjak N mn. žličnjaci žučka DL jd. žučku, G mn. žučaka i žučki županijski; Ž upanijski dom Sabora ( pov )
žiric um. od žir žlijeb N mn. žljebovi žučkarast Ž upanja { grád)
žirnjakiVmn. žirnjaci žlijebac, žlijepca, G mn. žlijebaca žučkast Ž upanjac, Ž upanjca, Vjd. Ž upanjče, G mn.
žiro, žiroa, N mn. žiroi; žiro-račun { bank ) žlijebiti, žlijebim, žlijebeči, žlijebljen žuč o Zupanjaca
žirondist žlijebljenje žudjeti, žudim, žudah, žudeči, žudio, žudjela Ž upanjka DL jd. Ž upanjki
žirondistički žlijebnjak N mn. žlijebnjaci žudenje prema žudjeti županjskiprema Ž upanja
žiro-račun ( bank.) žlijezda G mn. žlijezdi i žlijezdá žuhak , žuhka {žuk , gorak ) župljanin N mn. župljani prema župa
žišica um. od žiška žljebastprema žlijeb žuk komp. žuči { gorak ) župljanka DL jd. župljanki
žitarični žljebič um. od žlijeb žuljevit župnički prema župnik
žitije jd. s. r., DLI mn. žitijima (životopis, život ) žljebina uv. od žlijeb žuljevitost župnik Vjd. župniče, N mn. župnici
žitkoča žljebovit žuljiti, žuljim, žulječi žurnalist {novinař )
žitkost žljezdani prema žlijezda žumance, žumanca , G mn. žumanaca žurnalistički (novinarski, novinski )
žitničar (zool ) žljezdastprema žlijezda žumberački prema Ž umberak žut komp. žuči;
žitnjača žljezdavprema žlijezda Ž umberak , Ž umberka {zem ) žutac, žutca, N mn. žutci, G mn. žutaca
živa (kem., znak Hg) žljezdica um. od žlijezda Ž umberčanin N mn. Ž umberčani Ž uta Lokva ( selo )
živače, živačeta žljezdobolja Ž umberčanka DL jd. Ž umberčanki, G mn. žutelj
žljezdokrvica Ž umberčanki
živahan, živahna žutičav
žljezdokrvnost županija; županije na području Republike
živahnuti , živabnem Hrvatske ( poredane abecední m redom) žutičavost
živčan, živčana žljezdotočina žutiti, žutim , žutio, žutila {činiti što žutim )
Bjelovarsko-bilogorska županija ( Bjelovar)
živčenjak Vjd. živčenjače žljezdovina žutjeti, žutim, žučah, žutio, žutjela, žuteči
Brodsko-posavska županija (Slavonski Brod)
živč evlje žljezdovit ( postajati žut )
Dubrovač ko-neretvanska županija
živeči ( prid ) žmigavac, žmigavca, Vjd. žmigavče, G mn. (Dubrovnik) žutjeti se , žutim se, žutio se, žutjela se ( biti žut )
živičiti žmigavaca žutost
Istarska županija (Pa žin)
živiční žmikati , žmikam i žmičem , žmikaj i žmiči, žvačuči { prii )
žmikajuéi i žmičuci
Karlovačka županija (Karlovac)
živičnjak , živičnjače, N mn. živičnjaci Koprivničko-kri ževačka županija žvakači { prid ); žvakača guma
žmirečke i žmirečki { prii )
živin prema živa {kem ) (Koprivnica) žvakati, žváčem , žváč i, žvačuči
živinče, živinčeta, zb. živinčad žmurečke i žmurečki
Krapinsko-zagorska županija (Krapina) žvalavac , žvalavca, Vjd. žvalavče, G mn.
živiti, živim, živih, živeci, živio, živila (činiti žnjeti > žeti
Ličko-senjska županija (Gospič) žvalavaca
koga živim) žohar žvalavost
Medimurska županija (Cakovec)
živjeti, živim, življah, živeci, živio, živjela ž. r. krát. za ženski rod. { gram ) Osje čko-baranjska županija (Osijek) žvalce, žvalca, G mn. žvalaca
Ž ivko {ime ) žrec Ijd. žrecom, N mn. žreci i žrečevi
življenje žrečki
Ž ivogošanin N mn. Ž ivogošani žrvanj, žrvnja
Ž ivogoše { selo ) žuboriti
živogoški žnč, žuč i, I jd. žučju i žuči
živomučenica žučan, žučna
živomučenik V jd. živomučeniče, N mn. žuči komp. od žuk
živomučenici žučica prema žuk { bot )

i 452 453