Professional Documents
Culture Documents
ARHITEKTONSKI FAKULTET
ŠK.GOD: 2021/2022
POŽARNI PUTEVI
1
SADRŽAJ:
1.0. APSTRAKT
6.0. PRIMJERI
7.0. ZAKLJUČAK
LITERATURA
2
1.0 APSTRAKT:
Prvi korak prilikom projektovanja objekta jeste urbanističko projektovanje, tj. pozicioniranje objekta
na parceli, njegovo povezivanje sa infrastrukturnim mrežama i njegov odnos prema drugim
objektima. U tom prvom koraku rješavamo požarne puteve koji služe za pristup vatrogasnih vozila
objektu u slučaju požara. U seminarskom radu navedeni su zakoni Federacije BiH, pravila i primjeri
rješavanja urbanističkog plana sa prikazom požarnih puteva. Projektovanje požarnih puteva
predstavlja bitan aspekt prilikom zaštite objekata od požara, jer je neophodan za pristup
vatrogasnih vozila objektu u slučaju požara. Pored poduzetih građevinskih mjera zaštite vrlo je
bitna i obuka ljudi. Ispravnim postupanjem, znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima djeluje se
kako bi se otklonila ili smanjila opasnost. Zakonska regulativa u području zaštite od požara vrlo je
aktivna. Dok se preuzeto iz starog sistema stalno mijenja i nadopunjuje, donose se novi zakoni,
pravilnici i tehnički propisi u skladu sa propisima Europske unije i novim tehnološkim dostignućima.
3
2.0 PRAVILNIK O ZAŠTITI VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA (FEDERACIJA BIH)
Član 9. Najmanje na dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu
opremu da bi se pri gašenju požara moglo intervenirati s vanjske strane. Za vatrogasce treba
predvidjeti lako dostupne požarne vertikalne komunikacije, što uključuje požarna stepeništa i
požarne liftove/dizala. Uputstva za vatrogasce se trebaju nalaziti u neposrednoj blizini ulaza za
vatrogasce.
4
Član 10. Za objekte preko visine od 40m, kao i za objekte koji se grade u nizu s drugim objektima, ili
je razmak između objekata manji od propisanog, granični zid ne smije imati otvore i mora biti
izgrađen od materijala čija je otpornost od požara najmanje 120 minuta.
Član 11. Ako se na suprotnim zidovima objekta i susjednog objekta nalaze otvori preko kojih bi se
mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi objekt, najmanji razmak između tih otvora
određuje se računski, a ako se to ne može odrediti razmak mora iznositi minimalno trećinu visine
objekta, tako da omogući nesmetan prolaz vatrogasnog vozila.
Član 27. Opće mjere za zaštitu od požara, u smislu ovog zakona su:
1) izbor lokacije i dispozicija građevine, kao i izbor materijala, uređaja, instalacija i konstrukcija
kojim će se spriječiti ili svesti na najmanju mjeru mogućnost izbijanja i širenja požara;
6) zabrana upotrebe otvorene vatre i drugih izvora paljenja na mjestima i prostorima gdje bi zbog
toga moglo doći do požara;
7) izbor i održavanje tehnoloških procesa i uređaja kojima se osigurava sigurnost protiv požara;
9) održavanje i kontrola ispravnosti uređaja i instalacija čija neispravnost može uticati na nastanak
i širenje požara;
10) obuka svih zaposlenih lica i građana u praktičnoj upotrebi aparata za gašenje početnog
požara, kao i drugih priručnih sredstava i opreme za gašenje požara. Opće mjere iz stava 1. ovog
člana dužni su provoditi svi vlasnici i korisnici građevina i prostora koje koriste u svom radu.
5
(2) Mjere zaštite od požara u oblasti prostornog planiranja
Član 28. Organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja osiguraće da se pri izradi
dokumenata prostornog uređenja i to: prostornog plana Federacije, prostornog plana područja
posebnih obilježja Federacije, prostornog plana kantona, prostornog plana područja posebnih
obilježja kantona, prostornog plana općine odnosno grada, urbanističkog plana, regulacionog
plana i urbanističkog projekta, predvide prostorne i tehničke mjere zaštite od požara, a naročito:
5) primjenu odgovarajućih materijala koji ne mogu biti uzročnici nastanka i prenosa požara. Uz
dokumente iz stava 1. ovog člana izrađuje se elaborat zaštite od požara, u kojem se razrađuju
mjere iz stava 1. ovog člana.
Član 29. Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije zaštite od požara i provođenja mjera zaštite
od požara, sve se građevine razvrstavaju u odgovarajuće kategorije ugroženosti od požara u
zavisnosti od namjene građevine, zastupljenog tehničko-tehnološkog procesa, vrste i količine
materijala koji se u njima proizvode, prerađuju, prodaju ili skladište, veličine i spratnosti građevine,
lokacije građevine, te vrste materijala koji su upotrebljeni za izgradnju građevine. Federalno
ministarstvo prostornog uređenja, u saradnji sa Federalnom upravom civilne zaštite, određuje
kategorije i propisuje uslove, osnove i kriterije za razvrstavanje građevina iz stava 1. ovog člana u
odgovarajuće kategorije ugroženosti od požara.
Član 30. Vrsta i obim mjera za zaštitu od požara za svaku građevinu definišu se u glavnom
projektu. Pravna lica registrovana i fizička lica ovlaštena za projektovanje građevina dužna su
mjere zaštite od požara, predviđene u glavnom projektu prikazati tako da se na osnovu grafičkih
prikaza, proračuna i tekstualnih objašnjenja može ocijeniti funkcionalnost i efikasnost predviđenih
mjera zaštite od požara. Pravna lica iz stava 2. ovog člana koja su izradila glavni projekat dužna su
ga provjeriti na način utvrđen u propisu iz člana 160. stav 1. tačka 1) ovog zakona i nakon
provjere izdati potvrdu kojom se potvrđuje da su mjere zaštite od požara primjenjene u glavnom
projektu izrađene u skladu sa ovim zakonom, uslovima uređenja prostora, tehničkim normativima i
standardima. Obaveza kontrole iz stava 3. ovog člana odnosi se i na glavni projekat koji su izradila
fizička lica ili koja su učestvovala u izradi glavnog projekta, s tim da kontrolu njihovih projekata i
izdavanje potvrde obavlja pravno lice registrirano i ovlašteno za te poslove.
Član 31. Pri projektovanju građevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne materije,
zapaljive tečnosti i gasovi, kao i privrednih i industrijskih građevina u kojima se ugrađuju
postrojenja, uređaji i instalacije sa korištenjem zapaljive tečnosti ili gasova, te građevina za
6
kolektivno stanovanje (izuzev građevina individualnog stanovanja), industrijskih građevina i
građevina za javnu upotrebu, obavezno se izrađuje elaborat zaštite od požara (u daljem tekstu:
elaborat), koji je sastavni dio projektne dokumentacije. Elaborat minimalno sadrži:
2) izbor tehničkih rješenja, tehnoloških, elektro, mašinskih, građevinskih i drugih mjera u funkciji
zaštite od požara;
3) izbor mjera, tehničkih rješenja i građevinskih materijala u funkciji evakuacije i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara sa opisom i uputstvima za postupak evakuacije;
4) izbor tehničke opreme i sredstava za gašenje požara, kao i drugih mjera u funkciji gašenja
požara (putevi, prolazi, prilazi, snabdijevanje vodom i sl.);
5) opis organizacije posla i potrebna uputstva u vezi sa primijenjenim mjerama zaštite od požara;
Član 32. Pri projektovanju i gradnji građevina i ugradnji priključaka, opreme, uređaja i postrojenja,
kao i njihovoj proizvodnji, moraju se predvidjeti i primjeniti mjere zaštite od požara koje će
omogućiti:
7
4.0 PRAVILNIK O USLOVIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE I PROLAZE ZA
STAMBENE I DRUGE ZGRADE I OBJEKTE I ZA SVE PROSTORE KOJI SE SMATRAJU
GRAĐEVINAMA
Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se uslovi koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do
građevine ili objekta kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim
zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Član 2. Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: - najmanje s jedne strane, i to duže, kod
građevina niske stambene izgradnje (prizemne i jednospratne) i kolektivnog stanovanja, te
građevina koje imaju obostrano orijentisane stambene jedinice, a čija visina ne prelazi četiri
sprata; - najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove
(kinematografi, pozorišta, koncertne dvorane, sportske dvorane, prostori za vjerske obrede i sl.),
građevina namijenjenim odgoju i obrazovanju, bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i visokih
građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentisanim stambenim
jedinicama, stambenim građevinarna koje imaju više od četiri sprata, te svim drugim
građevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 osoba; - kod pojedinih
kategorija građevina, bez obzira na namjenu, ovisno o: tlocrtnoj prostranosti i razvedenosti
građevina, konfiguraciji terena, te izgrađenosti okoliša.
Član 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku znače: - "površine za operativni rad ili
manevrisanje" su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim
prometnim površinama. One služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija
spašavanja i gašenja; - "vatrogasni prilazi" su površine koje se direktno nastavljaju na javne
prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina
predviđenih za operativni rad vatrogasnih vozila na spašavanju osoba i gašenju požara; -
"vatrogasni pristupi" su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivost i dr.)
omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih
otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Član 4. Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori, mogu se
koristiti kao vatrogasni pristupi. Pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima
nema otvora, ne mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi za tu građevinu.
- javnih saobraćajnica;
8
- pristupnih puteva do građevine;
- prolaza kroz građevinu; - građevina (rampe, ploče uzdignutih pješačkih staza uz građevinu,
površine nižih dograđenih dijelova građevina uz više građevina i sl.);
- sve ostale površine na terenu koje omogućavaju siguran prolaz i rad vatrogasnih vozila.
- vatrogasnih prilaza i
- da budu vidljivo označeni oznakama u skladu sa normama ili pravilima tehničke prakse;
9
POGLAVLJE III. VATROGASNl PRILAZI
Član 10. Ravni vatrogasni prilaz predviđen za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti
širine najmanje 3m. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22m visine
navedeni su u Prilogu br.1 u zavisnosti od širine vatrogasnih prilaza. Vodoravni radijus zaokretanja
za objekte visine iznad 22m navedeni su u Prilogu br. 2 u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza. Širine,
vatrogasnih prilaza uz radijus za okretanje, trebaju započeti najmanje 10 m prije početka
vodoravne krivine i završiti 10 m po završetku krivine. Vrijednosti radijusa iz Priloga 1 i 2 mogu se
koristiti za kružna okretišta vatrogasnih vozila na krajevima vatrogasnih pristupa.
Član 11. Kada se kao vatrogasni prilaz koristi prolaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a
njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. Postojeći prolazi kroz građevinu, mogu se
koristiti kao vatrogasni prilazi, ako su u pravcu, te ako njihov sIobodni profil iznosi najmanje 3 x 3,80
m. Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. Prijelaz iz uspona u pad ili iz
pada u uspon treba se izvest prevojem, čiji radijus mora iznositi najmanje 15m. U ograđenim
kompleksima tvornica ili proizvodnih pogona za kretanje vatrogasnih vozila mora biti omogućen
kružni tok kretanja i omogućen ulaz-izlaz na dvije strane kompleksa. Stepenica na vatrogasnom
prilazu ne smije imati veću visinu od 8cm. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje
10m. U području konkavnih i konveksnih vertikalnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice.
Član 12. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine,
na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore
na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom.
Član 13. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s
vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje:
Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid
građevine, treba biti najmanje 5,5m, njena dužina minimalno 11m, a udaljenost od zida najviše
1m. Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine, a treba biti takav da osiguravaju
dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike.
Član 14. Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od
vanjskih zidova građevina može iznositi najviše:
Član 15. Dogradnja nižih dijelova građevina uz više građevine ili istake nižih etaža izvan gabarita
viših etaža iste građevine, ne smiju svojom širinom priječiti dostup vatrogasne tehnike do otvora na
vanjskim zidovima viših dijelova građevina. Ukoliku se predviđa dogradnja niže građevine uz više
građevine čija širina onemogućava dostup vatrogasne tehnike do otvora na vanjskim zidovima
10
viših dijelova građevina, potrebno je predvidjeti mogućnost dolaska vatrogasnog vozila na ploču
građevine.
Član 16. Prilikom oblikovanja površine za operativni rad vatrogasnih vozila mogu se promijeniti
minimalni vodoravni radijusi zaokretanja navedeni u Prilozima 1 i 2 koje su sastavni dio ovog
pravilnika i to za širine vatrogasnih prilaza od najmanje 5,5m ovisno za koju je visinu građevine
predviđena površina.
Član 17. Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravni s dopuštenim
maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine.
Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za pristupne puteve, okretnice i platoe
uređene za kretanje vatrogasnih vozila i izvođenje intervencija u blizini objekata povećanog rizika
od požara, zavisno od ukupne mase ovih vozila, mase opreme i sredstava za gašenje, gabaritnih
mera vozila sa nadgradnjom (lestve sa samopogonom za izvlačenje, hidraulične platforme i sl.) i
stopa za obezbeđivanje stabilnosti prilikom intervencija na visini (slika 2).
1) pristupni put za vatrogasna vozila je deo javnog puta ili posebna saobraćajnica kojom se
prilazi objektu, a kojoj najudaljenija tačka kolovoza nije dalja od 25 m od gabarita objekta,
(slika 1).;
2) okretnica je uređeni deo puta na kome se menja smer kretanja vozila za više od 120°;
3) plato je uređeni prošireni deo puta po kome se kreću vatrogasna vozila i na kome se
organizuje i izvodi vatrogasna intervencija
11
Član 3. Karakteristike vozila sa nadgradnjom u skupljenom položaju značajne za karakteristike
puta, okretnice i platoe su:
3) dužina - L < 14 m;
2) unutrašnji radijus krivine koji ostavljaju točkovi vozila je 7 m, a spoljašnji radijus krivine je 10,5
m
2) uspon (rampa) nagiba manjeg od 12% - ako se kolovoz ne ledi; a ako se kolovoz ledi
manjeg od 6%.
12
Član 5. Na pristupnom putu za vatrogasna vozila nije dozvoljeno parkiranje i zaustavljanje drugih
vozila na strani na kojoj je objekat povećanog rizika od požara.
Sprečavanje pristupa drugim vozilima uz objekat na pristupnom putu za vatrogasna vozila vrši se:
3) žičanom ili sličnom ogradom koja se može lako iseći alatom koji koriste vatrogasci. Ako se na
pristupnom putu nalaze natkriveni prolazi, njihov gabarit mora biti usklađen sa gabaritom vozila,
najmanje 3,5/4,5 m (slika 6).
a) kružne, oblika "O" ili "R" - gde se vozilo kreće samo unapred (slika 4a).
Unutrašnji radijus krivine kolovoza je r > 7 m. Širina kolovoza je B > 3,5 m. Nadgradnja vozila može
izlaziti izvan kolovoza do z = 0,7 m pa je potrebno da na tom rastojanju od kolovoza nema
saobraćajnih znakova, nadzemnih hidranata i drugih prepreka. Okretnica mora biti pregledna i u
unutrašnjem krugu može biti samo nisko rastinje.
13
b) okretnice oblika "T" gde je dozvoljeno manevrisanje vozila. Osnovne mere okretnice oblika "T" su
date na slici 5.
Član 7. Plato za vatrogasna vozila se izgrađuje tako da može da primi opterećenje od stope
vatrogasnog vozila (10 t na 0,1 m2 ). Minimalna širina platoa B = 5,5 m; Minimalna dužina platoa L
= 15 m; Maksimalni nagib iznosi 3°.
Član 8. Jedan plato može se predvideti samo za širinu fasade objekta koja odgovara dohvatu
automehaničkih lestava sa samopogonom za izvlačenje i hidrauličnih platformi, odnosno najviše
50 m. Položaj platoa prema fasadi objekata na kojoj postoje otvori (prozori, balkoni) bira se tako
da ugao nagiba automehaničkih lestava i hidrauličnih platformi može da bude u granicama a =
60° do 75° (slika 6).
14
15
6.0. PRIMJERI
Slika 7.
Slika 8.
16
Slika 9.
Slika 10.
Na slici 10. vidimo prikaz presjeka vanjskog zida prizemlja objekta I terena sa požarnim putem.
Hidrant mora biti odvojen od objekta minimalno 1 m, a također je neophodna I drenaža radi
slivanja vode koja iscuri prilikom gašenja požara.
17
7.0. ZAKLJUČAK:
Primarna svrha i aktivne i pasivne zaštite objekata od požara je zaštita osoba koje se nalaze u
građevini i građevinskim dijelovima, osiguranje da korisnici mogu neozlijeđeno napustiti građevinu,
lokaliziranje i sprječavanje širenja požara, očuvanje vrijednosti i dobara u građevini i očuvanje
samih građevina i njihovih dijelova. Pravilnim odabirom građevinskih materijala, izvedbom
elemenata građevinskih konstrukcija znatno se smanjuje rizik. Pravilnim projektovanjem požarnih
puteva, pošujući sve mjere i zakone, kao i pravila za kretanje vatrogasnog vozila, možemo
doprinijeti gašenju, lokaliziranju ili sprječavanju širenja požara. Naravno, ovaj način zaštite objekta
od požara ne funkcioniše ukoliko ne funkcionišu ostali. Dakle, također je potrebno voditi računa o
održavanju hidrantskih mreža i vatrodojavnih sistema kako bi operacija gašenja I lokalziranja
požara bila uspješna.
18
LITERATURA:
1. https://kucz.ks.gov.ba/sites/kucz.ks.gov.ba/files/pravilnik_za_zastitu_visokih_objekata_od_p
ozara.pdf
2. https://kucz.ks.gov.ba/sites/kucz.ks.gov.ba/files/pravilnik_za_zastitu_visokih_objekata_od_p
ozara.pdf
3. http://www.msb.gov.ba/dokumenti/10ZAKON_O_VATROGASTVU_FBIH.pdf
4. https://kucz.ks.gov.ba/sites/kucz.ks.gov.ba/files/pravilnik_o_uslovima_za_vatrogasne_pristu
pe_i_prolaze_za_stambene_i_druge_zgrade_i_objekte_i_za_sve_prostore_koji_se_smatraju_
gradevinama.pdf
5. http://www.vatroival.com/doc/propisi/ZOP/Pravilnik%20o%20tehnickim%20normativima%20
za%20pristupne%20puteve,%20okretnice%20i%20uredene%20platoe%20za%20vatr.%20vozil
a.pdf
Slika 7. https://assets.nst.com.my/images/articles/28ntfire_1506818484.jpg
Slika 8. https://images.firefighternation.com/wp-content/uploads/2018/05/1804FRtaming-p021.jpg
Slika 9. https://www.scdf.gov.sg/docs/default-source/scdf-library/fssd-downloads/hb_v5_ch4.pdf
19