SVEUČILIŠ TE U SPLITU

SVEUČILIŠ NI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

ZAVOD ZA:

Ime Prezime

SEMINARSKI RAD
SUNČEV SUSTAV

Split, listopad 2020.

 Sunčev sustav

ŠTO JE SUNČEV SUSTAV?

U centru našeg Sunčevog sustava je Sunce. To je zvijezda, kao i milioni ostalih zvijezda na
nebu. druge zvijezde su veoma, veoma daleko od nas, pa zato izgledaju tako male. Sunce je važno za
nas zato što nam daje toplinu i energiju koje omogućavaju život. Život na Zemlji uopće ne bi mogao
postojati bez Sunca.

Sunčev sustav sa Suncem, unutrašnjim

planetama, asteroidnim pojasom, vanjskim planetama i
kometama (odnos veličina nije točan).

Ostali objekti u Sunčevom sustavu putuju oko

sunca. Planete su najveće od svih ovih objekata. Svaka
planeta ima nešto zajedničko sa Zemljom, ali također svaka planeta ima još više toga što je različito u
odnosu na Zemlju.

Mnoge planete imaju svoje mjesece (satelite). Mjeseci se kreću oko planete, baš kao što se
planete kreću oko sunca (kretanje jednog objekta oko drugog se naziva orbita). Merkur uopće nema
mjesec. Zemlja ima jedan. Jupiter ima 63 mjeseca koja su otkrivena do sada.

Planete najbliže suncu se nazivaju unutrašnje planete. To su Merkur, Venera, Zemlja i Mars.
Poslije njih je veliki prsten asteroida, komada stijena mnogo manjih od planeta. Ovaj prsten se zove
Asteroidni pojas. Poslije Asteroidnog pojasa se nalazi patuljasta planeta po imenu Ceres. Zatim slijede
vanjske planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Još dalje su dvije patuljaste planete, Pluton i Eris.

Prosječna Srednja
Duljina
Slika Promjer udaljenost Masa [kg] gustoća
dana
od Sunca g/cm3

Merkur 4880 km 57,9 mil km 176 dana 3,30 1023 5,43

Venera 12104 km 108,2 mil km 117 dana 4,87 1024 5,24

1
 Sunčev sustav
Prosječna Srednja
Duljina
Slika Promjer udaljenost Masa [kg] gustoća
dana
od Sunca g/cm3

Zemlja 12756 km 149,6 mil km 24 sata 5,97 1024 5,515

Mars 6794 km 227,9 mil km 24,63 sati 6,42 1023 3,93

OSNOVNI FIZIČKI ELEMENTI PLANETA I SUNCA

Planet polumjer spljoštenost
Merkur 2439,7 0
Venera 6051,8 0
Zemlja 6378,1 0,00335
Mars 3396,2 0,00648

2
 Keplerovi zakoni

KEPLEROVI ZAKONI

Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca. Tri su Keplerova zakona:

1. Prvi Keplerov zakon. Svi planeti gibaju se po elipsama kojima je u jednom od žarišta
Sunce.
2. Drugi Keplerov zakon. Radijus-vektor Sunce-planet prelazi u jednakim vremenskim
razmacima jednake površine.
3. Treći Keplerov zakon. Kvadrati ophodnih vremena planeta proporcionalni su
kubovima njihovih srednjih udaljenosti od Sunca.

Gibanje satelita oko matičnog planeta i svaki drugi sličan sustav također se opisuju
Keplerovim zakonima.

Prvi Keplerov zakon

Prvi Keplerov zakon glasi:

Planeti se oko Sunca kreću po eliptičnim putanjama; u zajedničkom žarištu tih elipsa nalazi se
sunce.

Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta. Linearni ekscentricitet je:

e=OS=OS'=√ a 2−b 2

a numerički ekscentricitet je:

e √ a2 −b2
ε= =
a a

Karakteristične točke planetske putanje su afel i perihel (označene na slici s A i P). Afel je
točka u kojoj je planet najudaljeniji od Sunca, a perihel je točka u kojoj je planet najbliži Suncu. Ako je
a srednja udaljenost planeta od Sunca, onda proizlazi da su:

A=a(1+)

P=a(1-)
3