Strategija Razvoja FBiH - Službene Novine Federacije BiH BR 40 - 2022 - 26 05 2022

Četvrtak, 26. 5. 2022.
godine
Godina XXIX - Broj 40 ISSN 1512-7079
SARAJEVO
PARLAMENT FEDERACIJE II
BOSNE I HERCEGOVINE Sastavni dio ove odluke čini Strategija razvoja Federacije
Bosne i Hercegovine 2021.-2027.
911 III
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
Hercegovine, donosim objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
UKAZ PF BiH Broj 01-02-803/21
O PROGLAŠENJU ODLUKE O USVAJANJU 12. aprila 2022.godine
STRATEGIJE RAZVOJA FEDERACIJE Sarajevo
BOSNE I HERCEGOVINE 2021.-2027.
Proglašava se Odluka o usvajanju Strategije razvoja Predsjedavajući Predsjedavajući
Federacije Bosne i Hercegovine 2021.-2027., koju je usvojio Doma naroda Predstavničkog doma
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH
Predstavničkog doma od 27.04.2021. godine i na sjednici Doma Tomislav Martinović, s. r. Mirsad Zaimović, s. r.
naroda od 12.04.2022. godine.
Broj 01-02-1-247-01/22 STRATEGIJA RAZVOJA
19. maja 2022. godine Predsjednik FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Sarajevo Marinko Čavara, s. r. 2021 - 2027.
Na osnovu člana 16. Zakona o razvojnom planiranju i SADRŽAJ
upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine Uvod
("Službene novine Federacije BiH", 32/17), člana 152. Metodologija izrade Strategije i radna tijela
Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i I AKCELERATORI KOJI DONOSE NAJVEĆI
2/08) i člana 143. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta RAZVOJNI EFEKAT FBiH
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Akcelerator 1: Inovacije i digitalizacija
BiH"; br. 27/03 i 21/09) Parlament Federacije Bosne i Akcelerator 2: Otvaranje i razvoj preduzeća
Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma održanoj Akcelerator 3: Finansijski sistem i javne finansije
27.04.2021.godine i na sjednici Doma naroda održanoj II STRATEŠKA PLATFORMA
12.04.2022. godine, donio Izvod iz situacione analize
ODLUKU Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine
O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA FEDERACIJE III STRATEŠKI CILJEVI
BOSNE I HERCEGOVINE 2021.-2027. 1. Ubrzan ekonomski razvoj
I 2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj
Ovom odlukom usvaja se Strategija razvoja Federacije 3. Resursno efikasan i održiv razvoj
Bosne i Hercegovine 2021.-2027. 4. Efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor
STRATEŠKI CILJ 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ
PRIORITET 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije
Broj 40 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 26. 5. 2022.
1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom
1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost,
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno naročito dugoročnu
vještine usklađene sa potrebama tržišta rada 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu zapošljavanja
1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada
softverskoj djelatnosti 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja
PRIORITET 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu
1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti isključenost
1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa
institucija 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
PRIORITET 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog 2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i
sektora4 kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite
1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i 2.5.4. Poboljšavati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada
izlaska iz nje 2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog
1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja siromaštva
rada6 STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV
1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora RAZVOJ
1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih
1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva resursa
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i
PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više neophodnosti razvoja zelenih vještina
dodane vrijednosti 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije
1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje 3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i
i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti biološku raznolikost biodiverziteta
1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance 3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa
vrijednosti 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i
STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN divljači
DRUŠTVENI RAZVOJ 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem
PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sistem cirkularne ekonomije
2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i 3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja,
naučne baze eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitet zraka
obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih
obrazovanje za sve gasova
2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš
cjeloživotnog učenja PRIORITET 3.3. Povećati energetsku efikasnost
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada
znanja i prakse u oblasti IKT-а 3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na
2.1.5. Poboljšavati rad sa talentima i standard učenika i studenata poboljšanju energetske efikasnosti i principa "zelene ekonomije"
PRIORITET 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema i "ekologizacije"
2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije
zdravstvenim uslugama 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene potrošnji energije
zaštite 3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu
2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim transformaciju ekonomije rudarskih regija
situacijama PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora
2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u
unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite ruralnim područjima
2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i
biomedicinska istraživanja ruralni razvoj
PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja 3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-
stanovništva, poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom proizvođača
2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize
razvoja djeteta 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u 3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od
porodici i društvu prirodnih i drugih nesreća
Četvrtak, 26. 5. 2022. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 - Strana 3
STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I DEP Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
ODGOVORAN JAVNI SEKTOR
PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava DOB Dokument okvirnog budžeta
4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema Dohodak p.c. Dohodak po glavi stanovnika (per capita)
4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava Državni zavod za statistiku Republike
4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i DZS
Hrvatske
terorizma Baza podataka o emisijama potrebnih za
4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv globalna istraživanja atmosfere (eng.
korupcije EDGAR
Emissions Database for Global Atmospheric
PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Research)
4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju
EES Elektroenergetski sistem
reforme javne uprave i ekonomskih reformi
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog EK Evropska komisija
sektora EnE Energetska efikasnost
4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i
izvještavanja o razvojnim politikama EnM Energetski menadžment
4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova EnZ Energetska zajednica
4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje
politika EP Elektroprivreda
4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave Evropski ured za patente (eng. European
EPO
PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih Patent Office)
finansija Softver za upravljanje preduzećima (eng.
ERP
4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim Enterprise Resource Planning)
finansijama ESS Evropski statistički sistem
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i
ESV Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH
efikasnost javnih investicija
4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda EU Evropska unija (28 zemalja članica)
4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti Sistem trgovine emisijama EU (eng. EU
javnih finansija EU ETS
Emissions Trading System)
4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema EU Instrument predpristupne pomoći (eng.
4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju EU IPA
Instrument for Pre-accession Asssistance)
preduzeća s udjelom države u vlasništvu Statistički ured Evropske unije (eng.
IV INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR EUROSTAT
Statistical Office of the European Union)
V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, Sistem poljoprivrednih knjigovodstvenih
MONITORINGA I IZVJEŠTAVANJA FADN podataka (eng. Farm Accountancy Data
VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA Network)
DODATAK7 Organizacija za prehranu i poljoprivredu
DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna tijela FAO
(eng. Food and Agriculture Organisation)
DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim Akademska i istraživačka mreža Federacije
dokumentima FARNET BiH (eng. Academic and Research Network
DODATAK 3. Situaciona analiza of FBiH)
DODATAK 4. Rezultat SWOT radionica
DODATAK 5. Detaljan pregled mjera FBA Agencija za bankarstvo Federacije BiH
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
LISTA SKRAĆENICA Regulatorna komisija za energiju u
ADS Agencija za državnu službu Federacije BiH FERK
Federaciji BiH
APFBIH Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH FIA Finansijsko-informatička agencija
BiH Bosna i Hercegovina Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
FMERI
industrije
Bosanskohercegovačko-američka akademija
umjetnosti i nauke (eng. Bosnian- FMF Federalno ministarstvo finansija
BHAAAS
Herzegovinian American Academy of Arts FMOIT Federalno ministarstvo okoliša i turizma
and Sciences) Federalno ministarstvo prometa i
Privredno društvo za proizvodnju i transport FMPIK
BH – Gas komunikacija
gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo
FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja
BD Brčko Distrikt
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
Bruto domaći proizvod FMPVŠ
BDP vodoprivrede i šumarstva
Akademska i istraživačka mreža BiH (eng. Federalno ministarstvo razvoja,
BiHARNET FMRPO
Academic and Research Network of BiH) poduzetništva i obrta
DEI Direkcija za evropske integracije BiH Federalno ministarstvo rada i socijalne
FMRSP
politike
FMT Federalno ministarstvo trgovine Organizacija za ekonomsku saradnju i

OECD razvoj (eng. Organisation for Economic
FMUP Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Cooperation and Development)
FMZ Federalno ministarstvo zdravstva Obnovljivi izvori energije i efikasna
OIEiEK
FNE Fotonaponska elektrana kogeneracija
Institucija ombudsmena/ombudsmana za
FUCZ Federalna uprava civilne zaštite Ombudsmen
ljudska prava BiH
FUP Federalna uprava policije OMK Otvorena metoda koordinacije
FZS Federalni zavod za statistiku P/GK FBiH Privredna/Gospodarska komora FBiH
FUZIP Federalna uprava za inspekcijske poslove Penzijsko/mirovinsko i invalidsko
PIO/MIO
osiguranje
FZZA Federalni zavod za agropedologiju
Međunarodni program procjene znanja
FZZG Federalni zavod za geologiju PISA učenika (eng. Programme for International
FZZJZ Federalni zavod za javno zdravstvo Student Assessment)
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i PJI Program javnih investicija
FZZOIR
reosiguranja PU FBiH Porezna uprava Federacije BiH
FZZPR Federalni zavod za programiranje razvoja RB Razvojna banka
FZZZ Federalni zavod za zapošljavanje Istraživanje i razvoj (eng. Research and
Globalni fond za okoliš (eng. Global R&D Development) (IRI: istraživanje, razvoj i
GEF inovacije)
Environment Fund)
Gender RS Republika Srpska
Gender Centar Federacije BiH
centar
RZS Zavod za statistiku Republike Srpske
Emisija stakleničkih gasova (eng.
GHG emisija SAD Sjedinjene Američke Države
greenhouse gases)
HE Hidroelektrana Sarajevska berza-burza vrijednosnih papira
SASE
Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj d.d. Sarajevo
IFAD (eng. International Fund for Agricultural SB (WB) Svjetska banka (eng. World Bank)
Development) Strateška procjena uticaja na okoliš (engl.
SEA
Projekat integriranog lokalnog razvoja (eng. The Strategic Environmental Assessment)
ILDP
Integrated Local Development Project) Snage (eng. Strenghts), slabosti (eng.
SWOT/
IT/IK/IKT Informaciono-komunikaciona tehnologija Weakness), prilike (eng. Opportunities),
TOWS
prijetnje (eng. Threats)
JLS Jedinice lokalne samouprave
TE Termoelektrana
JPP Javno privatno partnerstvo
Evropska telekomunikaciona mreža
Njemačka razvojna banka (njem. TESTA
KFW administracija (eng. Trans European
Kreditanstalt fur Wiederaufbau) network
Services for Telematics between
service
KM Konvertibilna marka Administrations)
Lokalna mreža (eng. Local Area TI eng. Transparency International
LAN/WLAN
Network)/lokalna bežična mreža Uprava za indirektno oporezivanje BiH
UIO BiH
Sistem identifikacije zemljišnih parcela
LPIS UN Ujedinjeni narodi (eng. United Nations)
(eng. Land Parcel Identification System)
Projekat podrške monitoringu i evaluaciji u Odjel za ekonomska i socijalne pitanja UN-
MEASURE
BiH (eng. Monitoring and Evaluation UNDESA a (UN Department for Economics and
BIH
Support Activity in BiH) Social Affairs)
MMF Međunarodni monetarni fond Razvojni program Ujedinjenih naroda (eng.
UNDP
United Nations Development Program)
MON STAT Uprava za statistiku Crne Gore Međunarodni dječiji fond UN-a (eng.
MSP Mala i srednja preduzeća UNICEF United Nations International Children's
Nezarazne bolesti (eng. Noncommunicable Fund)
NCD Ured za
Diseases) Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH
Nacionalni energetski i klimatski plan (eng. reviziju
NECP National Energy and VE Vjetroelektrana
Climate Plan) Vještačka/umjetna inteligencija
VI/UI
Nacionalni plan smanjenja emisija (eng.
NERP
National Emission Reduction Plan) Virtualna privatna mreža (eng. Virtual
VPN
Private Network)
NTP Naučno-tehnološki parkovi
VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće
Mreža širokog područja (eng. Wide Area institucija, MSP-ova/kompanija i tržišta. Olakšava kreiranje i rast
WAN na inovacijama zasnovanih kompanija.
Network)
Platforma za rangiranje institucija visokog NUTS klasifikacija - nomenklatura prostornih jedinica za
Webometrics obrazovanja (eng. Webometrics Ranking of statistiku (eng. Nomenclature of Territorial Units for Statistics) je
World Universities) statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu
Svjetski ekonomski forum (eng. World i publiciranje statističkih prostornih podataka na nivou Evropske
WEF unije. NUTS klasifikacija predstavlja alat koji se primjenjuje za
Economic Forum)
potrebe provedbe pojedinih EU politika, a posebno kohezione
Svjetska zdravstvena organizacija (eng. politike koja koristi NUTS klasifikaciju kako bi utvrdila
WHO
World Health Organization) prihvatljivost pojedinih područja za dobijanje finansijske podrške
Svjetska organizacija za intelektualno iz fondova kohezione politike.
WIPO vlasništvo (eng. World Intellectual Property Otvorena metoda koordinacije u razvojnom planiranju i
Organization) upravljanju razvojem u Federaciji predstavlja, na osnovu
Svjetski projekat pravde (eng. World Justice konsultacija sa širom profesionalnom i zainteresiranom javnosti i
WJP
Project) usaglašavanja svih nivoa vlasti, definiranje i provođenje
ZJU Zavod za javnu upravu zajedničkih ciljeva i izbor zajedničkih indikatora za praćenje
realizacije ciljeva.
ZZJZ Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Pametna specijalizacija - definiranje teritorijalnog kapitala
i potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih
POJMOVI prednosti kao i umrežavanje učesnika i resursa oko vizije
Aktivnost predstavlja konkretan način na koji se izvodi budućnosti zasnovane na izvrsnosti. Cilj je potaknuti inovacije radi
mjera. postizanja ekonomskog rasta i prosperiteta omogućavajući
Acquis Communautaire - zakonodavstvo EU, pravno državama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti.
nasljeđe/stečevina Zajednice. Prioritet označava ključna polja i smjerove djelovanja
COSME - program namijenjen malim i srednjim potrebne za postizanje strateškog cilja u okviru strategije razvoja.
preduzetnicima, koji nastoji povećati konkurentnost evropskih R&D aktivnosti – (eng. research and development) skup
kompanija, smanjiti nezaposlenost, stvoriti poticajnu istraživačko-razvojnih aktivnosti povezanih s nastankom
preduzetničku okolinu i razvoj preduzetništva. inovacija, bilo u privatnom, bilo u državnom sektoru.
Cost-benefit analiza je analiza troškova i koristi, uz Search Engine Optimization - Optimizacija web stranice
sistematski pristup procjeni prednosti i slabosti za određivanje za internetske tražilice sastoji se od niza aktivnosti usmjerenih
najboljih opcija koje doprinose efektima i uštedama. prema podizanju posjećenosti stranica. Ovo se ostvaruje kroz
EMS 14001 - sistem upravljanja zaštitom okoliša posvećen poboljšanje mjesta na rezultatima pretraživanja za ciljane ključne
kontroliranju rizika od zagađenja okoliša. riječi.
Erasmus+ - program EU-a kojim se daje podrška Situaciona analiza prikazuje trenutno stanje u svim
obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Evropi. područjima razvoja, ključne pozitivne i negativne trendove,
ESCO model je naziv za model usluga na tržištu energije mogućnosti i resurse, odnosno identificira ključna strateška
(eng. Energy Service Company); predstavlja energetska rješenja i pitanja. Osnova je za kreiranje strateške platforme.
u svijetu je prepoznatljiv kao naziv za preduzeće koje planira, Strateška platforma je osnova strategije razvoja kojom se
provodi i finansira projekte iz područja energetske efikasanosti. usmjerava dugoročni razvoj teritorije za koju se radi strateški
EU IPA je jedinstveni finansijski instrument Evropske unije razvojni dokument. Strateška platforma, na bazi sveobuhvatne
uspostavljen za finansijsku pomoć državama u njihovim situacione analize, identificira strateške fokuse, viziju, strateške
nastojanjima da postanu članice EU. ciljeve i prioritete razvoja za dati planski period.
Indikator služi kao kvalitativni i kvantitativni pokazatelj Strateški cilj predstavlja ono što se želi postići u datom
nivoa ostvarenja planiranih promjena koje se ostvaruju kroz planskom periodu, odnosno obuhvata oblast unutar koje je nužno
realizaciju mjera, odnosno prioriteta i ciljeva. djelovati.
Indikativni finansijski okvir predstavlja okvirni pregled Strateško fokusiranje je usmjeravanje razvojnih pravaca na
potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju strategije razvoja. potencijale koji su razvojno najperspektivniji i probleme koji su
ISO 50001 standard - dobrovoljni međunarodni standard najkritičniji, osiguravajući da se raspoloživi resursi iskoriste na
koji je razvila Međunarodna organizacija za standardizaciju najefikasniji način.
sistema za upravljanje energijom. UN Agenda 2030 i ciljevi održivog razvoja - Program
Jednake mogućnosti su princip definiran Poveljom o održivog razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 ciljeva održivog
osnovnim pravima Evropske unije, koja utvrđuje razvoja usmjerenih na iskorjenjivanje siromaštva, borbu protiv
nediskriminaciju, ravnopravnost muškaraca i žena, prava na neravnopravnosti i nepravde i rješavanje pitanja klimatskih
kulturne, vjerske i jezičke različitosti svih građana te prava djeteta, promjena do 2030. godine. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju
starijih osoba i invalida. nadgradnju Milenijskih razvojnih ciljeva.
Kontroling - sredstvo za poboljšanje poslovanja, Upravljanje razvojem je pretvaranje razvojnih ciljeva i
optimiziranje poslovnih procesa, kapaciteta i resursa, te prioriteta u konkretne aktivnosti sa jasnim finansijskim efektom i
racionalizaciju troškova preduzeća. Upravljanje posmatra kroz tri institucionalnim odgovornostima, njihova realizacija, te
neodvojive stavke: jasnu strategiju, plan dugoročne održivosti i monitoring i evaluacija rezultata.
procjenu rizika s kojima se preduzeće u poslovanju susreće. Vertikalna i horizontalna koordinacija institucija je
Mjera definira potrebno djelovanje na prepoznati problem koordinacija odgovornosti i procesa između nadležnih institucija
na nekom užem području kako bi se postigla željena pozitivna na različitim nivoima vlasti u Federaciji, kao i usklađivanje
promjena. Iz mjere proizilaze ključne aktivnosti kojima će se strateških dokumenata na različitim nivoima vlasti u Federaciji
proizvesti realizacija razvojnih prioriteta i ciljeva razvoja. prema zajedničkim razvojnim ciljevima.
Naučno-tehnološki park stimulira i upravlja protokom
znanja i tehnologija između univerziteta, istraživačko-razvojnih
Vizija razvoja je slika budućnosti, odnosno zajednička specijalizacije pružila je Vlada Republike Češke u okviru
perspektiva aktera o tome kakvu zajednicu žele izgraditi u partnerstva s UNDP-om za Ciljeve održivog razvoja.
dugoročnom periodu. Dodatnu podršku pripremi Strategije je pružio njemački GIZ
Vještačka (umjetna) inteligencija (AI - eng. artificial (Deutsche Gesellschaft für Internationale
inteligence) je područje kompjuterske nauke koje se bavi razvojem Zusammenarbeit/Njemačka organizacija za međunarodnu
inteligentnih alata (mašina, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče saradnju), koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva
kao ljudi.Uvod provodi "Program jačanja javnih institucija u BiH" u oblasti
U skladu sa odredbama Zakona o razvojnom planiranju i transparentnosti procesa izrade i praćenja implementacije
upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dokumenta, kao i provođenja ex-ante evaluacije.
daljnjem tekstu: Zakon)1, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Sadržaj Strategije razvoja, kao i nalazi prikazani u njoj, ne
donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske, Vlade Kraljevine
Hercegovine 2021 - 2027.2 (u daljnjem tekstu Strategija). Švedske, Vlade Republike Češke, Vlade Njemačke, Vlade
Prema navedenom Zakonu, Strategija je integrirani, Ujedinjenog Kraljevstva, GIZ-a niti UNDP-a.
multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine Metodologija izrade Strategije i radna tijela
(u daljnjem tekstu FBiH), koji definira javne politike i usmjerava
socioekonomski razvoj teritorije FBiH. Uredbom o izradi strateških dokumenta definirana je
Strategija je osnova za izradu Programa rada Vlade FBiH za metodologija kojom su propisani koraci u procesu izrade i sadržaj
mandatni period, godišnjeg programa rada Vlade FBiH, programa strateških dokumenata.
javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada U procesu izrade Strategije formirana su radna i
federalnih ministarstava i institucija, dokumenta okvirnog budžeta savjetodavna tijela, koja su usmjeravala dinamiku i proces izrade
(DOB) i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i Strategije. Kao radna tijela formirani su Izvršni tim, 4 tematske
izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica grupe i 12 podgrupa za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo
lokalne samouprave, odnosno to je osnovna platforma formiran je Koordinacioni odbor za izradu Strategije. Ukupno je
socioekonomskog razvoja FBiH. imenovano 476 članova ovih tijela.
Pored koordinacije i usaglašavanja razvojnih prioriteta i Proces izrade Strategije počeo je analizom svih strateških
politika u FBiH, Strategija istovremeno odražava prioritete Bosne dokumenata koji su bili dostupni (evropski, regionalni, državni,
i Hercegovine (u daljnjem tekstu BiH) utvrđene u procesu federalni, kantonalni).
evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Urađena je početna situaciona analiza, te produbljena
Balkan, Zelena agenda za zapadni Balkan,3 EU digitalna situaciona analiza sa SWOT matricom. Potom su uslijedila dva
strategija4), kao i globalno prihvaćene ciljeve održivog razvoja.5 kruga tematskih radionica u periodu oktobar – novembar 2019.
Proces pripreme Strategije se odvijao u skladu sa odredbama godine. Nakon prvog kruga radionica, usaglašena je konačna
Zakona, ali su se istovremeno koristila i iskustva u pripremi drugih situaciona i SWOT analiza.
strateških dokumenata u BiH, kao i jednog broja zemalja EU i Tokom drugog kruga radionica se raspravljalo o
okruženja. U procesu izrade Strategije koristili su se principi prijedlozima vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Zatim su
planiranja utvrđeni Zakonom, od kojih posebno izdvajamo: u martu 2020. godine održana tri okrugla stola s predstavnicima
otvorena metoda koordinacije u Federaciji (OMK), vertikalna i javnog i civilnog sektora, u Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici
horizontalna koordinacija nadležnih institucija u procesima (10. 3.). Planirani okrugli sto u Livnu, kao i četiri radionice vezane
razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH i usklađenosti za tematske grupe Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni razvoj
razvojnih prioriteta, ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti (12. 3.), Održivi razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna uprava (18. 3.)
za sve građane FBiH i partnerstvo, javnost i transparentnost u su otkazani zbog pandemije izazvane korona virusom. Umjesto
procesu razvojnog planiranja. ovih radionica, rad je nastavljen putem online konsultacija. U
Proces izrade Strategije koordinirao je Federalni zavod za diskusijama tokom radionica i okruglih stolova je učestvovalo oko
programiranje razvoja (u daljnjem tekstu Zavod). Putem radnih 1200 učesnika sa svih nivoa vlasti u BiH, članova vladinog i
tijela i drugih koordinacionih i participatornih mehanizma nevladinog sektora, te akademske i poslovne zajednice, dok su
osiguralo se učešće institucija s nivoa BiH i FBiH, kantona, mediji izvještavali o svim događajima.
jedinica lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog U toku izrade Strategije kontinuirano su vođene konsultacije
sektora, akademske zajednice, te ostalih socioekonomskih aktera i sa svim učesnicima procesa, s tim da je nakon izbijanja pandemije
zainteresiranih strana. fokus stavljen na online konsultacije.
Strategija u potpunosti uvažava postojeće ustavno uređenje, Na kraju procesa, eksterni evaluator Centar za javne politike
nadležnosti i kapacitete institucija uključenih u razvojni proces u i ekonomske analize (CPA) iz Zenice je uradio ex-ante evaluciju
cijeloj Federaciji. Strategije. Svrha evalucije je da se, na osnovu nezavisnog
Strategija je pripremljena uz tehničku podršku Projekta mišljenja, unaprijedi kvalitet i implementabilnost dokumenta u
integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajednički smislu unapređenja procesa i rezultata pripreme Strategije. U svom
projekat Vlade Švicarske i Razvojnog programa UN-a u BiH izvještaju, evaluator je dao preporuke i adresirao nedostatke nacrta
(UNDP). Podršku integriranju Ciljeva održivog razvoja u proces Strategije koje su, najvećim dijelom, prihvaćene.
izrade Strategije pružila je Vlada Kraljevine Švedske. Podršku u Više o metodologiji, načinu izrade i evaluaciji Strategije
pripremi analize stanja i definiranju mjera u oblasti pametne može se saznati u dodatku br. 1.
1
"Službene novine Federacije BiH" 32/17. 5
Strategija razvoja FBiH je usaglašena sa Okvirom za implementaciju ciljeva
2
"Službene novine Federacije BiH" 74/18. održivog razvoja u BiH, koji je u procesu izrade.
3 Green Agenda for the Western Balkan, https://eur-lex.europa.eu/legal- Okvir za implementaciju ciljeva održivog razvoja je strateški dokument koji se
content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52020SC0223&qid=1602391200506 izrađuje na participatoran način, postavlja šire razvojne pravce BiH i služi kao
4
COMMUNICATION on Shaping Europe's digital future COM/2020/67 final platforma za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima
Proces izrade Strategije su obilježila dva ključna događaja. Prvi je započinjanje implementacije ciljeva održivog razvoja iz UN Agende
2030, a drugi je završetak Upitnika Evropske komisije i preporuke za BiH koje su proizašle iz Upitnika.
U međuvremenu je usaglašen dokument Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. (Reformska agenda 2) kao
kratkoročni set reformskih politika na nivou BiH, a Evropska komisija je preporučila svim zemljama EU i zemljama kandidatima za
priključenje da pripreme strategije pametne secijalizacije.
Strategija razvoja FBiH, kao krovni, usmjeravajući dokument, obuhvatila je sve ove dokumente, što je vidljivo u tekstu i što će biti veoma
važno u narednom periodu prilikom izvještavanja o implementaciji svih obaveza koje proizilaze iz navedenih dokumenata.
Tabela 1. Pregled povezanosti sa Strategijom

Ciljevi EU preporuke i Zajedničke
Pametna
Prioriteti održivog Ekonomski i socioekonomske reforme
specijalizacija
razvoja investicioni plan za period 2019 - 2022.
Povećavati digitaliziranost ekonomije X X X X
Podržavati transfer i razvoj tehnologija X X X X
Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora X X X X
Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane
X X X X
vrijednosti
Unapređivati obrazovni sistem X X X X
Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema X X X X
Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva,
X X X
poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito
X X X
dugoročnu
Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost X X X
Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa X X X
Unapređivati kvalitet zraka X X X
Povećati energetsku efikasnost X X X X
Započeti realizaciju energetske tranzicije X X X X
Poticati razvoj ruralnih prostora X X
Povećati otpornost na krize X X
Unapređivati vladavinu prava X X X X
Staviti javnu upravu u službu građana X X X X
Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija
X X
X
Detaljniji pregled povezanosti mjera sa navedenim dokumentima se nalazi u dodatku br.3.

I AKCELERATORI KOJI DONOSE NAJVEĆI RAZVOJNI EFEKAT FBIH
U procesu izrade Strategije, definirani su 4 strateška cilja, 18 prioriteta i 78 mjera. Činjenica je da sve mjere koje se nalaze u ovom
dokumentu nemaju istu snagu i prioritet u implementaciji, a FBiH nema dovoljno resursa da sve mjere implementira istovremeno i u
punom obimu. Zbog toga smo, u ovom poglavlju, izdvojili ključne mjere koje značajno ubrzavaju ekonomski razvoj i doprinose rastu
zaposlenosti i produktivnosti, što predstavlja najvažnije rezultate realizacije ovog dokumenta.
Te mjere smo nazvali "ofanzivne mjere", a grupirali smo ih u 3 akceleratora razvoja. Uslov za izdvajanje mjera u ovom dijelu je da
postoje relevantne procjene uticaja u BiH ili u svijetu prema kojim one značajno doprinose rastu BDP-a i broja zaposlenih, te da daju
efekte na kraći i srednji rok. Praktično, akceleratorima se označavaju najznačajnije mjere za ekonomski rast, kao preduslov za
značajniji razvoj i drugih segmenata društva (penzioni sistem, zdravstvo, socijalna zaštita itd.).
Razlog za izdvajanje ofanzivnih mjera je saznanje da za ekonomiju FBiH nisu prihvatljive stope rasta BDP-a niže od 6 do 7 %
godišnje, a za tako nešto je neophodno imati stopu rasta produktivnosti od minimalno 3 do 5 % godišnje. U poslijeratnom periodu
FBiH je samo 2006. (5,5 %) i 2008. godine (5,3 %) bila blizu ciljane stope rasta BDP-a od 6 do 7 %.
Kada bi se održala stopa rasta od 7 %, za deset godina FBiH bi dostigla dohodak p.c. u iznosu od oko 10.000 $, čime bi premašila
aktuelni dohodak p.c. Rumunije. S druge strane, dvocifrena stopa rasta od oko 10 % za sedam godina osigurava dostizanje dohotka p.c.
od oko 12.120 $, koliki je aktuelni prag za ulazak u klub zemalja sa visokim dohotkom, odnosno koliki je aktuelni dohodak p.c.
Hrvatske.
Prema procjenama Izvršnog tima za izradu Strategije, puna implementacija mjera iz ovog poglavlja donosi rast BDP-a u procentu od
9,2 do 13,7 na godišnjem nivou.
U nastavku je dat prikaz ključnih akceleratora i pripadajućih mjera iz Strategije, koje daju značajan doprinos rastu produktivnosti i
socioekonomskom razvoju.
Akcelerator 1: Inovacije i digitalizacija
Podaci su novi ekonomski resurs u stvaranju blagostanja zemlje. Upravljanje podacima je od strateškog značaja za njihovo
transformiranje u digitalnu inteligenciju. Teško je razvijati bilo koji lanac vrijednosti ako nije razvijena sposobnost prikupljanja,
skladištenja, analiziranja i transformiranja podataka.
Digitalni podaci su od temeljnog značaja za razvoj digitalnih tehnologija kao što su analiziranje podataka, umjetna inteligencija,
blokčejn, internet stvari, računarstvo u oblaku i svih usluga baziranih na internetu. Modele poslovanja zasnovane na podacima ne uvode
samo digitalne platforme nego i vodeće kompanije raznih sektora.
Tokom posljednjih nekoliko godina ispoljava se veliki prodor umjetne inteligencije (UI) u osposobljavanju kompjutera da uče, donose
odluke i rješavaju probleme bez čovjekove intervencije.
UI je posebno važan za privredu 4.0. tehnologije, podržava taj proces (internet stvari, 5G, računarstvo u oblaku, analitika velikih
količina podataka, pametni senzori, 3D printing i robotika) i transformirat će privredu u jedinstven sajber-fizički sistem, u kojem će
digitalne tehnologije, internet i proizvodnja biti ujedinjeni u obavljanju zadataka.
UI doprinosi ekonomskom rastu putem povećanja produktivnosti rada, širenja inovacija, pomaganja stvaranju novih proizvoda i usluga,
tržišta i djelatnosti, povećanja tražnje klijenata i novih izvora prihoda.
Prema the McKinsey Global Institute, oko 70 % kompanija na globalnom nivou će koristiti barem jednu vrstu UI do 2030, dok će oko
polovina kompanija koristiti pun spektar UI. Prema procjenama WEF-a, roboti će dovesti do gašenja 85 mil. radnih mjesta na
globalnom nivou u narednih 5 godina, čemu će značajno doprinijeti i pandemija.
IT sektor u FBiH, sa polovinom resursa (aktiva po zaposlenom iznosi 49 % od prosjeka privrede), ostvaruje skoro šest puta veći profit
(560 %) od prosjeka privrede.
Na dugi rok, nema rasta konkurentnosti bez rasta produktivnosti, a nema niti može biti rasta produktivnosti bez tehnološkog-
inovacionog razvoja.
Zbog toga je neophodno podržati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućava i potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje privrede,
univerziteta, zavoda, ministarstava i naučnih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije. Izuzetno je važno
omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-
razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno učestvuju u projektima EU.
Tabela 2. Pregled ofanzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP-a
Doprinos rastu
Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str.
BDP
Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 1.1.4. 21 1,2%
Inovacije i digitalizacija Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
1.2.1. 23
1,5 - 2%*
Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih
1.2.2. 23
institucija
Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 4.2.6. 82 1%
*Zbirna procjena za mjere 1.2.1. i 1.2.2.
Akcelerator 2: Otvaranje i razvoj preduzeća
Za rast zaposlenosti, ključni faktor je otvaranje novih i razvoj postojećih kompanija. To je moguće ostvariti kroz nekoliko mjera koje su
definirane u Strategiji. Najefikasnije su aktiviranje potencijala dijaspore, rasterećenje privrede i restrukturiranje preduzeća u državnom
vlasništvu.
U koncipiranju politika prema dijaspori, FBiH se treba fokusirati na otklanjanje prepreka i stvaranje prilika za povezivanje s
dijasporom. U slučaju vođenja takve indirektne politike dijaspore, doći će do situacije u kojoj su svi na dobitku, kako pokazuje tabela 4.
Tabela 3. Trostruko dobitna politika dijaspore
Emigranti Zemlja imigracije FBiH
Bolja zarada Povećanje radne snage Povećanje priliva ličnih doznaka
Sticanje znanja, iskustava i ličnih poznanstava, što
Povećanje ljudskog kapitala Povećanje prilika znanja i vještina
povećava ljudski i socijalni kapital i zapošljivost
Povećanje dinamike i raznovrsnosti preduzetništva
Dobrobit integriranja u društvo zemlje imigracije Povećanje priliva investicija
i inovatorstva
Perspektiva za porodicu Povećanje obima vanjske trgovine i investicija Povećanje obima vanjske trgovine
Osiguranje konkurentnih članova svojih globalnih Priliv doznaka za finansiranje deficita tekućeg
Prilika za bavljenje preduzetništvom
lanaca vrijednosti račina
Izvor: Izvršni tim
Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Evropi, samo značajno rasterećenje privrede donosi rast porezne konkurentnosti, a
time i rast ukupne konkurentnosti privrede. S ciljem ublažavanja posljedica globalne finansijske krize, u periodu od 2008 -2013.
godine, 16 zemalja EU i 11 zemalja OECD-a je rasteretilo privredu fiskalnom devalvacijom, odnosno smanjenjem direktnih (obaveze
po osnovu rada) i povećanjem indirektnih poreza.
Javna preduzeća su jedan od motora razvoja svake privrede. Na njih se granaju MSP-ovi i na taj način ona doprinose rastu broja
privatnih firmi, kao i opstanku postojećih.
Budući da se postojeći način upravljanja preduzećima sa većinskim državnim kapitalom pokazao nedjelotvornim, javna preduzeća je
neophodno restrukturirati, distancirati ih od uticaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uslove i način poslovanja kao u
uspješnim kompanijama u privatnom sektoru.
Restrukturiranje i promjenu načina upravljanja javnim preduzećima treba provoditi slijedeći iskustva zemalja koje su to uradile na
uspješan način. Najbolji način vođenja i upravljanja javnim preduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su OECD-
ove smjernice, koje su izvedene i potpuno kompatibilne s OECD-ovim principima korporativnog upravljanja javnim preduzećima.
Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str. Doprinos rastu BDP-a
Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 1.3.2. 26 2 - 4%
Otvaranje i razvoj Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 1.4.4. 33 0,5 - 1%
preduzeća Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju
4.3.6. 87 1 - 1,5%
preduzeća s udjelom države u vlasništvu
Akcelerator 3: Finansijski sistem i javne finansije
Nema visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investicija. Danas
u FBiH imamo financijski sistem zasnovan na monopolnoj poziciji banaka, koji tek u posljednje tri godine uspijeva generirati pozitivnu
stopu domaće štednje i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijene privrede kakva je naša.
Stoga je neophodno uvesti nove finansijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne finansije i sl.) i
instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata.
Nedvosmisleno je da treba dalje razvijati bankarski sistem, ali je neophodno banke izložiti i konkurenciji.
Kao finansijska institucija, štedionica je stara preko 300 godina. Javila se u Engleskoj još 1697. godine, a od 18. vijeka snažno se
razvija u Evropi. Savremene štedionice krase 3R (retail-maloprodaja; regional-regionalno i responsible-odgovorno). Bave se
bankarstvom na malo i od banaka se razlikuju po tome što se usmjeravaju na lokalna i regionalna tržišta i služe prvenstveno građanima
i MMSP-ovima (mikro, mala i srednja preduzeća).
Prema podacima zemalja u kojima djeluju štedionice, članica ESRB-a (the European Savings and Retail Banking Group), jednog od tri
Evropljana opslužuju štedionice, koje zapošljavaju trećinu radne snage bankarskog sistema Evrope i drže skoro petinu aktive
bankarskog sistema.
Od zemalja regionalnih i ekonomskih komparatora (male zemlje srednje i jugoistočne Evrope), štedionice postoje u Albaniji,
Bugarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji.
Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta, kao u slučaju zemalja ekonomskih komparatora, odnosno imati tržišni udio od barem pet
milijardi KM.
Štedno-kreditne zadruge moguće je sresti u 110 zemalja svijeta na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 evropskih,
15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i 14 okeanskih zemalja). Moguće ih je sresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i
Nizozemske, do Kanade i SAD-a. Od zemalja regije štedno-kreditne zadruge imaju Hrvatska, S. Makedonija, Rumunija, Albanija i
Moldavija.
Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još 60-ih godina 19. vijeka, te nastavila razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas
štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH.
Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str. Doprinos rastu BDP-a
Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem 1.3.6. 29 1,5 - 2%
Finansijski sistem i Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i
4.3.2. 84 0,5 - 1%
javne finansije efikasnost javnih investicija
II STRATEŠKA PLATFORMA
Izvod iz situacione analize
COVID-19 je prouzrokovao krizu bez presedana u modernoj historiji. Utiče na sve aspekte ljudskog života u svakom kutku planete.
Svijet prolazi kroz jedan od najtransformativnijih perioda u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke posljedice
pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost, blagostanje i javni dug.
Tragedija ne mora i neće biti jedina zaostavština pandemije. To je i prilika za ekonomski i socijalni preustroj svijeta - da postane
zdraviji, ravnopravniji i prosperitetniji.
Uloga države se zbog pandemije povećava jer je prati pad javnih prihoda i rast budžetskih deficita. Za razliku od nekih ranijih kriznih
situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom može trajati i cijelu
dekadu.
Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost. One,
pak, smanjuju nejednakost i ekonomsku nesigurnost efikasnije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i socijalna agenda
komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć privredi i subvencioniranje investicija trebaju se
zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama firmi, kako bi se omogućilo stvaranje radnih
mjesta u što većoj mjeri.
Pandemija podržava shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni
dogovor. Za razvoj firmi neophodno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata, lak
pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javni organi koji čine jednu stranu novog društvenog
dogovora. Te eksterne efekte poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na taj način poštovati
svoj dio dogovora.
Generalni sekretar UN-a António Guterres1 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drugačije
ekonomije:
"Sve što radimo tokom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju ravnopravnijih, uključivijih i održivijih ekonomija i
društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo."
Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija i
urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija.
Pored pandemije koronavirusa, Strategija se dizajnira pod uticajem niza ograničenja, pri čemu se posebno ističu:
- Smanjenje prihoda stanovništva, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna
neravnopravnost;
1
Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at
https://www.un.org/en/un-coronavirus-communications-team/launch-report-socio-economic-impacts-covid-19
- Divergencija dohotka BiH spram EU i zemalja višeg srednjeg dohotka;
- Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem;
- Slab kvalitet i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i
- Slab poslovni ambijent, niska produktivnost i niska konkurentnost.
Prema UN DESA (Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda), procjenjuje se da će broj stanovnika BiH pasti sa 3,3
mil. u 2019. na 1,6 mil. do 2100. godine. Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta i snažne emigracije.
Sredinom 2019. godine broj stanovnika FBiH iznosio je 2,19 miliona i u periodu 2013 - 2019. smanjivao se po prosječnoj stopi od 0,2
% (Graf 1).
Graf 1: Stanovništvo i njegova spolna struktura; FBiH, 1991 - 2019.
Izvor: (FZS, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020)

Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završenom srednjom školom
iznosi 405.039). Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS iznosi 98.249). Bez ikakvog obrazovanja
je bilo 82.724 stanovnika ili 4,4 % (broj žena bez ikakvog obrazovanja iznosi 69.089).
U 2018. godini BDP FBiH je iznosio 22 mlrd. KM, stopa njegovog realnog rasta 3,8 %, dok je BDP p.c. iznosio 10.010 KM. U odnosu
na prosjek EU-28, BDP p.c. FBiH je iznosio svega 16,5 % EU prosjeka (Graf 2).
Graf 2: BDP p.c. (EU-28 = 100), 2018. god, (lijevo); rast BDP-a (desno)
Izvor: EUROSTAT, FZS

U 2019. godini, u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnog BDP-a iznosi
2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu.
FBiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnotežavanje ekonomije,1 pa ima vanjskotrgovinsku neravnotežu od
1996. godine. Udio trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. god. iznosio je 23,2 %.
1
Makroekonomske politike BiH su, prvenstveno zbog režima valutnog odbora, svedene na indirektnu fiskalnu politiku (indirektne poreze), a u FBiH su svedene na direktnu
fiskalnu politiku (direktne poreze).
Graf 3: Vanjskotrgovinska razmjena FBiH, 2012 - 2019. (u 000 KM)
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2020; Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja
U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stepena prerade. Prema međunarodnoj klasifikaciji ekonomske namjene
proizvoda, industrijski materijali čine 47,3 % ukupnog izvoza FBiH.
Prosječan broj zaposlenih1 (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 nezaposlenih žena), dok je
prosječan broj nezaposlenih (registrirana nezaposlenost) iznosio 313.570 (181.955 nezaposlenih žena) (Graf 4).
Graf 4: Broj zaposlenih i nezaposlenih; FBiH 2013 - 2019.
Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019)

Prema Anketi o radnoj snazi, FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti u okruženju u visini od 42,0 % (stopa zaposlenosti žena iznosi 30,9
%) i značajno je niža od evropskog prosjeka (69,2 %).
Graf 5: Stopa zaposlenosti (15-64) u regionu, 2019. godina (%)
Izvor: (EUROSTAT, FZS 2020)

Također, prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti FBiH je među najvišim u odnosu na zemlje regija i EU (Graf 6). U 2019.
godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena - 21,7 %), dok je EU-28 prosjek iznosio 6,4 %.
1
Podaci o ukupnom broju zaposlenih osoba u FBiH su podaci FZS na osnovu podataka Porezne uprave FBiH. U 2017. godini došlo je do promjene metodologije
utvrđivanja broja zaposlenih i, umjesto ankete iz obrazaca RAD, prešlo se na podatke Porezne uprave FBiH.
Graf 6: Stope nezaposlenosti FBiH, zemalja regije i EU-28, prema Anketi o radnoj snazi
Izvor: EUROSTAT, FZS, RZS, DZS, MONSTAT

Velike razlike u razvijenosti kantona (Graf 7) ometaju provođenje uniformne ekonomske politike FBiH i iziskuju intenzivno korištenje
politika regionalnog razvoja.
Graf 7: Nivo razvijenosti kantona 2019. u odnosu na prosjek FBiH
Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2019.

Struktura zaposlenosti industrije u 2018. godini, sa stanovišta tehnološke intenzivnosti, bila je: 58,0 % u oblastima niske tehnološke
intenzivnosti, 30,4 % u srednje niskim, 10,5 % u srednje visokim, te svega 1,1 % u oblastima visoke tehnološke intenzivnosti.
Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuje da je razvoj tehnologije vrlo nizak. Razlog tome su nepostojanje istraživačko-razvojnih i
inovacionih (IRI) politika, niska ulaganja u istraživanja i razvoj, te mali broj istraživačkih organizacija i istraživača. U 2018. godini
ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila svega 38,9 mil. KM, odnosno 0,18 % BDP-a.
BiH (samim tim i FBiH) ima nizak nivo obrazovanja stanovništva. Prema prosječnom broju godina formalnog obrazovanja (9,7), u
nepovoljnijem je položaju od Hrvatske i Srbije, koje u prosjeku imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH.
FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Evrope i kada su u pitanju informaciono- komunikacione tehnologije. U FBiH 72 %
domaćinstava posjeduje internetski priključak, što je značajno ispod nivoa zemalja okruženja i prosjeka EU (90 %).
Starenje stanovništva je uobičajeno u Evropi, međutim, u BiH je njegov uticaj na sistem socijalnog osiguranja uvećan zbog niskih stopa
zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni pa ni u poziciji uplaćivati socijalne doprinose, što negativno
utiče na finansijsku održivost zdravstvenog i penzijsko-invalidskog sistema.
Prema pokazateljima kvaliteta javne uprave Svjetske banke i percepciji korupcije TI, (F)BiH najlošije stoji od svih zemalja regije.
Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja ni stope siromaštva. Udio broja siromašnih domaćinstava u
FBiH 2015. godine iznosio je 16 % (po spolu nosilaca domaćinstva - muški 15,7 %, ženski 17,0 %), minimalno se smanjio u odnosu na
2004. godinu, kada je iznosio 18,3 %, i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva stanovništva, prema Anketi o potrošnji
u domaćinstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i ženski 16,6 %).
Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (svi nivoi vlasti i fondovi) učestvuje u BDP-u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako ovom
podatku dodamo i dio kojim FBiH finansira institucije na nivou BiH, ovaj procenat iznosi 40,9. Ilustracije radi, učešće javne potrošnje
u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje EU, Rumuniji i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %.
U FBiH, direktni porezi više učestvuju u finansiranju javne potrošnje od indirektnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Pošto su direktni porezi
trošak privrednih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za ekonomski rast.
Prostorni plan je temelj planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu s planiranim
privrednim, društvenim i historijskim razvojem.
I pored toga što je Prostorni plan FBiH za period 2008 - 2028. godine usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH 2014. godine, Dom
naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još nema usvojen Prostorni plan i na snazi je Prostorni plan BiH za period
od 1981. do 2000. godine.
Zbog toga nema saradnje i koordinacije u radu istih i različitih nivoa vlasti u FBiH ili je ona otežana u postupku odobravanja projekata
i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu prepreku izvršenju kapitalnih
infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Evropi i nalazi se na 90. mjestu od 190
razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
Od pojedinačnih indikatora, BiH najlošije stoji u Lakoći početka poslovanja (184. mjesto), dobijanju građevinskih dozvola (173.
mjesto) i visini poreznih opterećenja (141. mjesto).
Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se
nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Europe i Centralne Azije nekonkurentniji
od BiH.
Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija BiH je prosperitetan životni prostor, zasnovan na vladavini prava, socijalno pravedan sa jednakim mogućnostima za sve, u
kojem se njeguje bogatstvo različitosti.
Baziran je na društvu znanja i inovacijama, efikasnom i održivom korištenju prirodnih i drugih resursa, uz očuvanje okoliša i
pristupačno javno zdravstvo, a sve u funkciji postizanja uravnoteženog i visokog kvaliteta života.
III STRATEŠKI CILJEVI
1. Ubrzan ekonomski razvoj
Ubrzan ekonomski rast se zasniva na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti
realizaciju razvojnih potencijala, ispoljavanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno
plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu.
Pametan rast je inovacijama vođen, zasnovan na komparativnim prednostima regija/kantona, materijaliziran pretvaranjem inovativnih
ideja u proizvode i usluge većeg tehnološkog sadržaja, uz postizanje ekonomije obima. To osigurava povećanje internacionalne
konkurentnosti, uključivanje u globalne lance vrijednosti, zauzimanje globalnih niša, povećanje izvoza i smanjenje jaza u dohotku i
životnom standardu regija u odnosu na zemlje visokog dohotka.
Ubrzan razvoj će biti kreativan, tj. poticaće korištenje naprednih tehnologija u proizvodnji i potrošnji kulturnih i kreativnih proizvoda. I
obratno, koristiće kreativnost u proizvodnji tehnologije. Tim kreativnim razvojem osiguravat će se jači i brži prelaz s tradicionalnog,
opipljivog i fizičkog u moderno, virtuelno i neopipljivo.
Pametan rast podrazumijeva striktnu primjenu pravnih i ekonomskih zakona u svim sferama društvenog života, pametno upravljanje
prirodnim resursima uz korištenje čiste energije i veću otpornost na prirodne i druge katastrofe. Također, podrazumijeva i uklanjanje
rodnih dispariteta, stvaranje jednakih mogućnosti za sve, uklanjanje dubokih sektorskih i regionalnih disbalansa kao i disbalansa
ruralnih i urbanih područja, odnosno podrazumijeva bolje integriranje sektora, regija i generacija.
Snažan razvoj privatnog sektora će se zasnivati na jačanju kvaliteta i kvantiteta preduzetništva, te jačanju pristupa kapitalu. Povoljno
poslovno okruženje zahtijeva smanjivanje barijera ulasku i izlasku iz poslovne aktivnosti, kao i prisvajanje rezultata poslovne
aktivnosti u skladu s doprinosom preduzetničkog faktora.
Konačno će se suzbiti monopolna pozicija banaka kao kreditno-depozitnih institucija uvođenjem finansijskih institucija, instrumenata i
mehanizama usmjerenih na dodatno privlačenje privatnog kapitala i štednje kao osnove uvećavajućih agregatnih investicija, bez kojih
nema ubrzanog ekonomskog rasta.
Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost
BDP po glavi stanovnika, KM FZS 10.010 (2018) 19.755
Stopa realnog rasta BDP-a, % FZS 3,8 (2018) 7,0
Prosječan broj zaposlenih FZS 531.483 (2019) 630.000

2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj
Inkluzivan društveni razvoj je razvoj koji jača povjerenje u društvu, ličnu i ekonomsku sigurnost i dinamičnost, pravedniju raspodjelu
dohotka, bolju socijalnu i političku koheziju (posebno uključivanjem marginaliziranih grupa), bolji pristup odgoju, obrazovanju, obuci i
nauci, bolje prilike za sticanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za 21. vijek, te dobro mentalno i javno zdravlje.
Obrazovanje i zdravlje imaju ključnu ulogu u razvoju ljudskog kapitala, neophodnog za ubrzan ekonomski razvoj. No, oni su ne samo
važni inputi (jer doprinose povećanju produktivnosti i proizvodnje) nego i važni outputi jer direktno utiču na ljudsko blagostanje.
Zdravlje i obrazovanje se neće popravljati automatski, s ubraznim rastom i povećanjem dohotka. Neophodna je aktivna politika za
dostizanje optimalne veličine investicija u obrazovanje i zdravstvo, koja pri tome posebno pazi da ne dolazi do distorzija i jačanja
društvenih nejednakosti.
Pošten i profesionalan rad izgubio je primat među društvenim vrijednostima i prestao biti osnovni stub proizvodnje u odnosu na
"snalaženje" koje je usmjereno na redistribuciju dohotka i imovine. To je dovelo do gubljenja prilika, slabljenja nastanka i razvoja
srednje građanske klase, deindustrijalizacije, depopulacije i nejednakosti.
Stoga je neophodna moralna obnova društva, adekvatno kreiranje i provođenje aktivne i aktivacijske politike zapošljavanja, reforma
poreznog sistema usmjerena na jačanje uloge indirektnih poreza i progresivna fiskalna politika.
Zbog promjena u veličini i dobnoj strukturi stanovništva, neophodno je dalje osnaživati razne starosne grupe i promovirati mogućnost
povećanja dužine radnog vijeka.
Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, na 1.000 stanovnika FZS -1,8 (2019) 0,9
Prosječna neto plata FZS 928,0 (2019) 1.500,0
Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po stanovniku, KM FZS 817,6 (2018) 1.000,0
3. Resursno efikasan i održiv razvoj
Klimatske promjene su dugoročna prijetnja održivosti planete, dok su na kratak i srednji rok prijetnja životu, snabdijevanju vodom,
poljoprivredi, šumskim ekosistemima i staništima u mnogim zemljama. Nedovoljno uvažavanje klimatskih promjena i njihovih štetnih
efekata, pojačano lokalnom degradacijom okoliša, rezultira sagledavanjem rasta na osnovu pogrešnih indikatora blagostanja i progresa.
Stoga (F)BiH, kao globalno odgovoran politički entitet, u središte svoje razvojne strategije stavlja okolišno i socijalno prihvatljivu
proizvodnju i potrošnju, kao i cirkularnu ekonomiju, smanjujući pri tome subvencioniranje problematičnih sektora i istovremeno
sprečavajući adekvatnom regulativom eksternalizaciju troškova.
Posebna pažnja će biti posvećena revitalizaciji devastiranih šumskih područja, jer je to od ključnog značaja za očuvanje kvaliteta zraka
i vodnih resursa. To će rezultirati smanjenjem rizika od poplava i erozije zemljišta.
U očuvanju kvaliteta zraka, posebno u urbanim sredinama, okolišno održiv razvoj daje prednost očuvanju i poticanju uspostave zelenih
površina u gradovima, okolišno prihvatljivoj gradnji, osiguranju mobilnosti građana kroz okolišno prihvatljive modele, korištenju novih
tehnologija za smanjenje i kontrolu emisija iz saobraćaja i ložišta, a sve uz ojačanu koordinaciju i intersektorsku saradnju sektora
okoliša i zdravstva, te onih sektora čije aktivnosti utiču na kvalitet zraka kao što su transport, industrija i energetika.
U narednom periodu potrebno je poseban akcenat staviti na osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta (uz održivo
korištenje voda u svim namjenama), uzimajući pri tome u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih vodnih resursa, prvenstveno kroz
obnovu i izgradnju vodne infrastrukture za vodosnabdijevanje, te prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Potrebno je povećavati
obuhvat i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja, održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda, kao i smanjivati rizik od
ekstremnih hidroloških pojava.
Posebna pažnja će se posvetiti usklađivanju modela upravljanja otpadom sa principima savremenog upravljanja otpadom i ciljevima
Evropske unije u smislu smanjenja količina otpada za odlaganje, te povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno korištenje, te
energetsko iskorištenje, na način da se minimizira rizik za okoliš i zdravlje ljudi. U fokus će se staviti reciklažna industrija kao pokretač
razvoja sistema upravljanja otpadom, a putem cirkularne ekonomije stvaraće se nova zelena radna mjesta.
Neophodno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH prebacivanjem fokusa sa termoelektrana na ugalj i izvoza električne
energije na razvoj obnovljivih izvora energije, odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora.
Također je neophodno povećavati energetsku efikasnost, posebno u segmentu potrošnje energije, jer to ima najveći efekat na
dekarbonizaciju energetskog sektora, na smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrednih
subjekata.
Kako bismo osigurali što je moguće više vlastite hrane i brži razvoj ruralnih područja, neophodno je ojačati otpornost poljoprivrednih
proizvođača.
S ciljem unapređenja sposobnosti sprečavanja, zaštite, ublažavanja posljedica i oporavka od globalnih i regionalnih kriza, neophodno je
donijeti odgovarajuće strategije i planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama.
% bruto dodane vrijednosti industrije srednje i visoke tehnologije u BDP-u FZZPR 2,51 (2018) 5,00
4. Efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor
Kako bi se omogućio ubrzan društveni i ekonomski razvoj, uz istovremeno postizanje okolišne održivosti, potrebne su efikasne,
transparentne, inkluzivne i responzivne javne institucije, zasnovane na vladavini prava i primjerene potrebama zemlje višeg srednjeg
dohotka, u funkciji građana, poslovnih subjekata i drugih društvenih i ekonomskih aktera.
Javne institucije moraju imati razvijen sistem koordinacije i biti orijentirane prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni
novih, posebno digitaliziranih tehnologija i usluga, kao i efikasnom upravljanju javnim resursima.
Jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovnu i drugu klimu zemlje je vladavina prava. Postizanje vladavine prava podrazumijeva
smanjivanje tzv. institucionalne prezasićenosti1 i ujednačenu primjenu propisa na svim administrativnim nivoima, uz precizno
propisanu nadležnost i ulogu svake od javnih institucija, nezavisno eksterno i interno redovno mjerenje učinaka javnih institucija i
efikasnu borbu protiv korupcije.
Smanjivanje korupcije će se postizati smanjivanjem (gdje je to društveno opravdano i u skladu s praksama evropskih tranzicijskih
ekonomija) monopolne moći javnih institucija putem uvođenja privatnih institucija kao i ukidanjem dualnog karaktera ekonomije,
odnosno izjednačavanjem statusa javnog i privatnog sektora. Smanjivanje korupcije će se postizati i sužavanjem diskrecionog
odlučivanja javnih službenika, pooštravanjem političke kontrole nad njihovim radom i prepoznavanjem dobre i loše prakse djelovanja
javnih institucija i javnih službenika, uz široku podršku javnog mnijenja, uključujući i djelovanje nezavisnih medija.
Povjerenje građana u rad vlada, % OECD 23 (2019) (BiH) 40
Ocjena pružanja usluga javne administracije OECD 1 (2019) (BiH) 3

Digitalizacija, tj. inteligentno povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari je ključna za održavanje produktivnosti i konkurentnosti
ekonomije, razvoj inovacija i stvaranje radnih mjesta. Ona treba osigurati građanima lični razvoj, slobodu, sigurnost izbora, te učešće u
društvu nezavisno od spola, dobi ili zanimanja. Također, ona preobražava način na koji ekonomija djeluje i osigurava osnovu za
1
Institucionalna prezasićenost: veliki broj propisa koji su međusobno neusklađeni, a pojašnjenje njihove primjene daje veliki broj različitih organa.
postizanje dugoročnog rasta. Pored toga što država mora osigurati digitalnu infrastrukturu, mora osigurati i obrazovanje javnosti, tj.
unaprijediti digitalne vještine stanovništva i ohrabriti firme da koriste nove tehnologije. Nove tehnologije trebaju osigurati interes
građana, otvoreno, demokratsko društvo i tržište koje osigurava neometan pristup kompanijama za takmičenje pod jednakim uslovima,
uz poštovanje prava potrošača. Neophodno se uključivati u inicijative poput SELFIE,1 Digital Education Hackathon, EU Code Week i
pan-European podatkovnu mrežu za istraživanje i edukaciju (GEANT mreža). Posebno je važno slijediti EU standarde o digitalnoj
sigurnosti (cybersecurity) i EU alate i preporuke za sigurnosne rizike vezane za 5G mrežu.
% preduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje obavljaju
EUROSTAT (BiH) 63 (2018) (BiH) 76
eksterni dobavljači
% preduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje obavljaju
vlastiti zaposlenici
% preduzeća koje imaju ERP (Integracija unutrašnjih procesa) EUROSTAT (BiH) 24 (2019) (BiH) 50
MJERE
1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu
FBiH će osigurati javnu digitalnu infrastrukturu i dostupnost relevantnih podataka istraživačko-razvojnim organizacijama, fakultetima,
te MSP-ovima koji ne mogu osigurati te resurse, vodeći pri tome računa o integritetu i sigurnosti podataka.
Potrebno je osigurati ulaganja u gigabitnu povezanost unutar i izvan FBiH, smanjiti troškove pristupa širokopojasnom internetu, te
pripremiti planove za 5G i 6G mrežu, slijediti politiku radiofrekvencijskog spektra EU, te osigurati 5G koridore na transportnim
mrežama za povezanu i automatiziranu mobilnost (do 2027.). U tom smislu, potrebno je donijeti strateški okvir za razvoj digitalne
ekonomije FBiH, koji će, između ostalog, ustanoviti na koji je način neophodno optimalno postaviti sveobuhvatnu platformu koja će
osigurati kako FBiH, kantonima i općinama, tako i javnim i privatnim kompanijama, te obrazovnim, istraživačkim i drugim
institucijama, adekvatnije vršenje njihovih funkcija, na osnovu informacija čije će prikupljanje, čuvanje, zaštitu i distribuiranje osigurati
država. U tu svrhu, potrebno je osigurati interoperabilnost vlada u FBiH radi osiguravanja koordinacije i zajedničkih standarda za
siguran protok podataka i usluga javnog sektora kako unutar tako i izvan FBiH. Također, treba podržati učešće u programu ISA22 i
promovirati upotrebu otvorenih standarda razvijenih u programu Connecting Europe Facility (CEF). Ovo podrazumijeva i
uspostavljanje centra za pohranu podataka u oblaku (Cloud computing centar FBiH), koji bi omogućio suvereno upravljanje vlastitim
podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu strategiju i standarde, te smanjenje troškova nabavke hardvera i softvera koji su potrebni
za pojedinačne institucije.
Ova mjera podrazumijeva i donošenje adekvatnog zakonskog okvira za siguran ultra-brzi pristup širokopojasnom internetu, upravljanje
podacima, kao i promoviranje sigurnog digitalnog identiteta na nivou BiH/FBiH, usklađenog sa zakonodavstvom EU. Od krucijalne
važnosti je "mapirati IKT mrežu" te izraditi i implementirati akcioni plan razvoja ultra-brze širokopojasne infrastrukture sa
univerzalnim pristupom na cijeloj teritoriji FBiH, kako bi se osiguralo održivo i konkurentno privredno i društveno digitalno okruženje.
To podrazumijeva uvođenje tehnologija nove generacije brzog i ultra brzog interneta, korištenje širokog radiofrekventnog spektra za
razvoj mobilnih komunikacija (potpuna implementacija 4G i uspostava 5G+ okruženja), te razvoj interoperabilnih aplikacija.
Širokopojasni internetski promet, mil. GB FZS 323 (2019) 1.000
Uspostavljen Cloud computing centar FZZPR Ne (2020) Da
1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća
Potrebno je donijeti program podrške digitalizaciji poslovanja malih i srednjih preduzeća, kako bi se povećala efikasnost i korisničko
iskustvo kupaca i korisnika proizvoda i usluga preduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni način.
To podrazumijeva da se dovrši zakonodavni i strateški okvir za e-trgovinu, uključujući kupovinu robe i usluga online, jeftiniju dostavu
robe, zaštitu online prava potrošača, promociju i podršku prekogranične prodaje, razvijanje formalnih mehanizama za poticanje malih i
srednjih preduzeća na prihvatanje e-trgovine, omogućavanje pristupa web portalima i stranicama e-trgovine, razvoj vlastitih online
trgovina kroz priznate platforme (tipa Salesforce), te podršku inovativnim start-up kompanijama.
Također, potrebno je razvijati partnerstva sa logističkim kompanijama (kurirske službe, poštanske usluge), partnerstva sa finansijskim
institucijama, drugim potencijalnim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti (npr. telekom operaterima, lokalnim i globalnim payment
gatewayima i sl.), te na koncu razvoj zajednice praktičara i trenera u ovoj oblasti.
U okviru ove mjere, potrebno je donijeti akcioni plan digitalne edukacije menadžmenta MSP-ova i njihovih radnika, uz zadovoljavanje
zajedničkih EU standarda o zaštiti podataka i sajber sigurnosti. Edukacija treba ubijediti MSP-ove da će podići svoju konkurentnost
ukoliko prihvate koncept e-poslovanja i e-trgovine, osigurati da zaposleni dobiju znanja o načinu uvođenja ovog koncepta u njihove
firme i pružiti konsultantsku pomoć pri izboru IT opreme i softverskih rješenja.
Također, fokus treba biti na podršci u dijeljenju znanja u različitim oblastima kao što su SEO (Search Engine Optimization),
Copywriting vještine, digitalni marketing, digitalni finansijski menadžment (priznavanja upotrebe postojećih digitalnih alata za
finansijski menadžment) i sl.
Ovaj proces treba pratiti subvencioniranje i povoljno kreditiranje Razvojne banke za ulaganja u razvoj e-trgovine i e-poslovanja.
E-trgovina (mikro preduzeća 1-9 radnika) FIA n/d n/d
E-trgovina (mala preduzeća 10-49 radnika) EUROSTAT (BiH)* 20 (2019) (BiH) 50
E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 radnika) EUROSTAT (BiH)* 22 (2019) (BiH) 50
* E-commerce sales (isoc_ec_eseln2)
1
SELFIE (Self-reflection on Effective Learning by Fostering the use of Innovative Educational technologies) je besplatan alat
koji pomaže školama da procijene svoju poziciju u digitalnom dobu.
2
Program podrške razvoju dodatnih rješenja za prkograničnu i međusektorsku saradnju administracija, biznisa i građana.
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene s potrebama tržišta rada
Kako bi građani koristili javne usluge kao što su e-zdravstvo, e-uprava, digitalne finansije i imali brojne druge koristi od učešća u
globalnom društvu znanja, moraju imati relevantne digitalne vještine. Zbog toga je neophodno organizirati programe obuke koje
polaznici mogu sebi priuštiti. Pored mladih i nezaposlenih, programi obuke trebaju uključiti i osjetljive kategorije kao što su stariji,
manje obrazovani, siromašni, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja itd.
Potrebno je osigurati budžetska sredstva kako bi obuke bile besplatne ili subvencionirane poreznim podsticajima ili, u slučaju
zapošljavanja nakon obuke, troškovi bi mogli biti otplaćeni iz plata novozaposlenih.
Radi povećanja digitalne pismenosti i kompetencija na svim obrazovnim nivoima, potrebno je što hitnije uraditi akcione planove za
digitalno obrazovanje i obuke, koji trebaju implementirati akreditirani predavači koji će pratiti razvoj IKT sektora i usavršavati svoje
znanje, kako bi potrebe poslodavaca i građana za digitalnim vještinama bile zadovoljene u najvećoj mogućoj mjeri.
Paralelno sa programima obuka, potrebno je provoditi kampanje koje će podići svijest građana o potrebi usvajanja digitalnih vještina,
kao i osigurati njihovo učešće u odlučivanju i procesima digitalne transformacije.
Zavodi za zapošljavanje trebaju stalno pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu vršiti obuke kojim će nezaposleni steći digitalne
vještine koje se traže na tržištu rada.
Na osnovu sagledanih potreba privrednika, zavodi za zapošljavanje će raditi obuke prekvalifikacije i dokvalifikacije.
U saradnji sa poslodavcima, zavodi za zapošljavanje mogu učestvovati u finansiranju troškova obuka koje se provode kod samih
poslodavaca za njihove potrebe. Na taj način, u radnom odnosu bi bili zadržani radnici koji su već u radnom odnosu kod tih
poslodavaca, a ne posjeduju odgovarajuća znanja i vještine ili je ta znanja potrebno unaprijediti.
Također, potrebno je urediti zakonodavni okvir kako bi se uredila porezna pitanja koja se javljaju usljed digitalizacije društva i
privrede.
% nivoa osnovnih digitalnih vještina pojedinaca EUROSTAT (BiH)* 16 (2019) (BiH) 50
% zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja zaposlenih EUROSTAT (BiH)** n/d n/d
Digitalne vještine stanovništva WB 3,70 (2019) (BiH) 5,00
* Individual's level of digital skills (EUROSTAT isoc_sk_dskl_i), individuals who have basic overall digital skills
** Employed ICT specialists – total (isoc_sks_itspt)
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu
FBiH će, hvatajući korak s EU, donijeti strategiju razvoja umjetne inteligencije,1 te potom strategiju primijeniti u privredi.
Kad je podrška razvoju vještačke inteligencije (VI) u pitanju, prvi zadatak je odrediti oblasti u kojima postoji izraziti potencijal
inovativne primjene VI. Prilikom izbora oblasti treba voditi računa o potencijalu podataka koji su na raspolaganju, razvoju preduzeća
IT sektora koja posluju na domaćem tržištu, privlačenju stranih investicija u IT sektor, značaju privredne grane i efektima ukoliko je
oblast primjene vezana za tradicionalne privredne grane, te prioritetima koji ne moraju imati direktan ekonomski efekat kao što su
zdravstvo, sigurnost, pravosuđe, javne usluge itd.
Poseban doprinos VI vezan je za javnu upravu i proces analize velikih količina podataka koji nastaju digitalizacijom javne uprave. Cilj
je povećanje efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave.
Kao dobra praksa u drugim zemljama pokazalo se osnivanje instituta za VI. Zadatak instituta bi bio da prati razvoj VI i bavi se
istraživanjima koja se odnose na primjenu VI u različitim oblastima, sa multidisciplinarnim pristupom, uz saradnju sa naučno-
istraživačkim institucijama i istraživačima (unutar i izvan BiH), privredom i javnim sektorom. Institut bi bio osnovan i primarno
finansiran iz federalnog budžeta, ali i dodatno podržan od privrede, EU fondova i međunarodnih institucija.
Ovom mjerom neophodno je uspostaviti i platformu za vještačku inteligenciju na nivou FBiH, koju bi činio najsavremeniji računarski
sistem visokih performansi, zajedno sa softverskom platformom za VI. Ova platforma bi bila dostupna akademskoj zajednici, naučno-
istraživačkim institucijama, naučno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i privredi, a cilj je razvoj inovativnih rješenja u oblasti VI.
Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) FMPIK Ne (2020) Da
Usvojena strategija VI (vještačke inteligencije) FBiH FMPIK Ne (2020) Da
1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti
IT sektor bilježi značajan izvoz, sa svojim proizvodima i uslugama ne zaostaje za konkurencijom iz razvijenih zemalja, generira
visokokvalificirana i iznadprosječno plaćena radna mjesta i kontinuirano investira u nove tehnologije i nove proizvodne jedinice. U tom
smislu, neophodno je donijeti zakonski okvir o poticaju razvoja strateških djelatnosti, pri čemu IT sektor treba pozicionirati kao
najperspektivniji i najbrže rastući sektor u FBiH, kao i osigurati neophodnu fizičku infrastrukturu.
Potrebno je promovirati i stimulirati ulaganja u istraživanje i razvoj u IKT sektoru, kako bi se razvila tehnološka osnova za provođenje
četvrte industrijske revolucije, razvijalo društvo i ekonomija FBiH u svim aspektima, te omogućila lakša EU integracija. S tim u vezi,
potrebno je donijeti program istraživanja i razvoja IKT sektora, uključujući i oblast vještačke inteligencije, kojim bi se ukazalo na
efekte i mogućnosti finansijske podrške istraživanjima i inovacijama u IKT industriji. Na osnovu strateških opredjeljenja, neophodno je
propisati posebne uslove za uspostavu regionalnih proizvodnih i istraživačkih centara u FBiH za velike kompanije u IT sektoru.
Pod povoljnim uslovima, putem Razvojne banke, potrebno je kreditirati nabavku opreme i tehničke infrastrukture za razvoj kompanija
u IT industriji. Kako bi se osigurao rast i razvoj IT preduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji, neophodno je osigurati
poticajnu poreznu politiku za kompanije iz IT sektora, te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti. Odgovarajuće politike
1
Evropska komisija je 7. 12. 2018. god. objavila komunikaciju Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final), u kojoj se navodi: "Sve države
članice potiču se da do sredine 2019. donesu ... nacionalne strategije ili programe za umjetnu inteligenciju ili da u druge relevantne strategije ili programe uključe
dimenzije umjetne inteligencije i u tu svrhu odrede nivoe ulaganja i provedbene mjere".
poreznih poticaja bi olakšale investitorima da se odluče na investiranje u digitalizaciju vlastitih poslovnih ili tehnoloških procesa ili
podrže razvoj i jačanje zajedničkih institucinalnih oblika (obrazovne i istraživačke ustanove, inovativni centri itd.), u okviru kojih se
istražuju, razvijaju, testiraju i implemetiraju rješenja digitalne transformacije.
Značajne poticaje je moguće ostvariti kroz uključivanje BiH u velike EU pilot projekte finansirane iz programa za konkurentnost i
inovacije. Također, potrebno je donijeti odgovarajuće odluke o oslobađanju od naknada za privremeno korištenje radiofrekvencionog
spektra za sve projekte koje realiziraju domaće naučno-istraživačke ustanove u cilju obuke, testiranja i izvođenja naučno-istraživačkih
projekata iz oblasti IKT-a u FBiH.
% godišnje promjene broja preduzeća u IT sektoru* FZS 10,7 (2019) 20,0
% godišnje promjene broja zaposlenih u preduzećima IT sektora FZS 18,5 (2019) 30,0
% učešća bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-u FZS 1,2 (2018) 4,0
* IT sektor – preduzeća koja po KD BiH posluju u oblastima 62 – Kompjutersko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s
njima i 63 - Informacione uslužne djelatnosti
PRIORITET 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija
U sklopu provođenja politike rasta produktivnosti, FBiH će podržati formiranje Fonda za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija,
formiranje kantonalnih naučno-tehnoloških parkova i povezivanje s evropskim preduzetničkim i naučno-istraživačkim mrežama, kako
bi se uspostavila adekvatna "prevodilačka infrastruktura", koja osigurava transfer i razvoj tehnologija.
Posebno je važno djelovati na uspostavi naučno-tehnoloških parkova kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog (akademskog)
sektora, koji bi preko istraživačko-razvojne komponente i komponente obuke, doprinosili većem broju proizvoda više dodane
vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti, te snažnijem izvozu. Oni bi pomogli u smanjivanju jaza u idejama (šta i kako
proizvoditi) i jaza u tehnologijama (koju tehniku proizvodnje koristiti) u odnosu na zemlje visokog dohotka.
% izdvajanja u oblasti inženjerstva i tehnologija od bruto izdataka za istraživanje i razvoj FZS 29,22 (2018) 40,00
% bruto domaćih izdataka na istraživanje i razvoj u BDP-u FZS 0,18 (2018) 1,85
Globalni indeks inovacija (GII), rang WIPO 74/131 (2020) (BiH) 50/131
MJERE
1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
Neophodno je uspostaviti federalni fond za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija, koji će osigurati adekvatnu finansijsku podršku
inovacijskim i R&D aktivnostima kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH.
Također, potrebno je donošenje zakonskog i strateškog okvira o inovacijama, istraživanju i razvoju, koordinaciji u oblasti inovacija i
pametnoj specijalizaciji, što bi, pored ostalog, osnažilo razvoj JPP-a u obastima istraživanja, razvoja i novog industrijskog dizajna i
stimuliralo osnivanje razvojnih centara i instituta u privredi, u saradnji sa akademskom zajednicom.
Potrebno je osigurati adekvatnu logističku i finansijsku podršku i pristup kapitalu za nove tehnologije, posebno tehnologije za razvoj
novih proizvoda i usluga koje će povećati produktivnost, povećati kvalitet ili smanjiti trošak proizvodnje s ciljem povećanja vrijednosti
proizvoda i usluga i produbljivanja lanaca vrijednosti kroz podršku komercijalizaciji inovacija i stručno savjetovanje visokotehnoloških
preduzetnika. Troškovi istraživanja i razvoja, uključujući dizajn, trebaju biti prepoznati kao rashod u većem iznosu (200 %) od stvarnog
iznosa. Prije svega, potrebno je uraditi mapiranje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije u naučno-istraživačkom i poslovnom
sektoru. Također, neophodno je podržati povezivanje visokoškolskih ustanova u inicijative poput HEInnovate1 kako bi se napravio
pregled njihovog inovativnog potencijala, te pridruživanje Horizon Europe - evropskom programu za istraživanje i inovacije.
Potrebna je uspostava statistike i mehanizma za praćenje i evaluaciju podrške usvajanju novih tehnologija i inovacijske politike s jasno
definiranim okvirom za monitoring i nadležnom institucijom. U tom smislu, potrebno je poboljšati dostupnost podataka i omogućiti
analitiku velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće i nove informacione sisteme, kao i poboljšati sveukupno statističko
izvještavanje i uvesti statistiku po spolovima u oblasti istraživanja i inovacija.
% bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru u BDP-u FZS 0,05 (2018) 0,90
% tehnološki inovativnih preduzeća FZS 39,74 (2018) 60,00
Donesen zakon o inovacijama FZZPR Ne (2020) Da
1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija
Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućava i potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje privrede,
univerziteta, zavoda, ministarstava i naučnih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije. Izuzetno je važno
omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-
razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno učestvuju u projektima EU.
Privreda, u pravilu, ima nedovoljne kapacitete za istraživanje i razvoj. Zato treba pravno regulirati status inovatora (donošenjem
zakonskog rješenja o inovatorima), kadrovski osnaživati/osnivati naučno-istraživačke centre kao rezultat zajedničke saradnje ili
pojedinačnih investicija, uključujući doktorante na specifičnim projektima vezanim za industriju, sufinansirati (zajedno sa privredom)
izradu doktorskih disertacija i izradu patentnih prijava za industriju i privredu općenito, te povećavati broj studenata na tehničkim
fakultetima. Neophodno je podržati, u saradnji s institutima, strukovnom i akademskom zajednicom, osnivanje strukovnih udruženja,
izdavanje naučnih časopisa, održavanje konferencija o industrijskoj tehnologiji, naprednim materijalima, hemijskoj tehnologiji,
biotehnologiji, biomedicini, dizajnu, energiji i okolišu itd.
Na nivou kantona (regija), neophodno je osnivati naučno-tehnološke parkove (NTP) koji bi bili specijalizirani za istraživanja, obrazovanje
za istraživanja i stručnu obuku radne snage preduzeća s potencijalom da postanu internacionalni lideri u pojedinim nišama ekonomije u
1
HEInnovate je alat za procjenu kvaliteta obrazovanja visokoškolskih ustanova kako bi se istražio inovativni potencijal.
kojima određena regija/kanton FBiH već ima snažnu ili potencijalno snažnu internacionalnu konkurentnost. NTP je potrebno uvezivati
sa EU institutom za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation & Technology Knowledge Innovation Communities (EIT
KICs).
NTP bi se formirao kao 'joint venture' univerziteta (privatnih i javnih) i firmi odnosne regije, predvođenih liderom ili polom razvoja
regije, pri čemu bi kantonalne vlade trebale pomoći razvoj NTP-ova korištenjem subvencija.1 Potrebno je osnovati barem jedan NTP u
oblasti poljoprivrede i prehrambane industrije povezivanjem privatnog sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima,
zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama.
U okviru NTP-ova bi trebalo razvijati i usavršavati "prevodilačku infrastrukturu", koja osigurava brz i efikasan "prevod" rezultata
istraživačko-razvojnih aktivnosti u komercijalne proizvode2 za postojeća istraživanja u svijetu.
Prijava patenta za EPO prema prioritetnoj godini* FZS n/d n/d
Broj patenata, rezidenti WB 84 (2018) (BiH) 200
*Patent applications to the EPO by priority year (EUROSTAT pat_ep_ntot)
PRIORITET 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora
Radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja firmi, neophodno je osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i firmi u
kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Radi toga je neophodno uklanjati
barijere ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kako bi se povećao broj preduzetnika (naročito žena i mladih), tj. onih koji testiraju
poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija.
Bez visokih stopa štednje i investicija nije moguće postizati visoke stope ekonomskog rasta. Stoga je potrebno ažurirati postojeće i
donijeti nove zakone o finansijskim institucijama, te uvesti nove mehanizme i instrumente kako bi se povećala finansijska lepeza
mobiliziranja štednje i njenog plasmana kroz investicije.
Kod ažuriranja postojećih zakona posebno se imaju u vidu zakoni o bankama, koncesijama, stranim ulaganjima i javno privatnom
partnerstvu, dok se uvođenje novih mehanizama i instrumenata odnosi na uvođenje projektnih finansija i vrijednosnih papira.
Geografsku lokaciju (F)BiH kao mosta između Evrope i Mediterana treba iskoristiti za privlačenje inozemnih direktnih investicija i
sredstava bh. dijaspore, za što treba učiniti poslovni ambijent privlačnim, prije svega, lakoćom korištenja finansijskih mehanizama i
instrumenata, te davanjem poreznih olakšica i smanjivanjem tereta poreznih i neporeznih davanja.
Bolji regionalni kreditni rejting za FBiH potencijalno može dodatno smanjiti sistemski rizik i uticati na povoljnije uslove finansiranja
biznisa u FBiH, rast investicija i zaposlenosti.
Lakoća poslovanja, rang WB 90/190 (2019) (BiH) 70/190
Broj obrtnika na 1000 stanovnika FZS 23,8 (2019) 40,0
Broj pravnih lica na 1000 stanovnika FZS 27,8 (2019) 40,0
% udjela industrije srednje i visoke tehnologije u ukupnoj dodanoj vrijednosti u
FZS, FZZPR 17,79 (2018) 30,00
C - Prerađivačkoj industriji
MJERE
1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
Potrebno je ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost dograđivanjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova,
procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sistem registracije poslovnih subjekata i izdavanja građevinskih
dozvola, elektroenergetskih saglasnosti i sl.), kao i prepreke u obavljanju preduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje.
Cilj je stimulirati ulazak u preduzetništvo, finansijski ga podržati, otkloniti "kazne" i strahove za neuspjeh, pomoći u otklanjanju
administrativnih prepreka itd. Potrebno je osigurati finansijske resurse (grant sredstva za start-up MSP-ove, vaučer sheme, povoljni
mikrokrediti, koinvestiranje, garancije itd.), kao i stručnu podršku kroz mentorstvo, te pomoć pri povezivanju i umrežavanju sa drugim
preduzećima, ali i drugim akterima na tržištu.
Neophodno je umrežavanje svih relevantnih učesnika, kao što su federalna upravna tijela, obrtnička i privredna komora, naučno-
istraživačke institucije, nadležna ministarstva, te drugi subjekti i institucije čiji je zadatak i interes jačanje preduzetničkih kapaciteta radi
osiguranja razmjene znanja i dobre prakse, dostupnosti informacija o mogućnostima finansiranja preduzetničkih projekata, te drugih
informacija koje doprinose uspješnijem poslovanju.
Neophodno je donijeti normativni okvir o preduzetničkoj infrastrukturi, koji će precizno propisati institucije podrške preduzetnicima.3
Pokretanje poslovne aktivnosti, rang WB 184/190 (2019) (BiH) 100/190
Finansiranje malih i srednjih preduzeća, rang WEF 106/141 (2019) (BiH) 70/141
1
Ovaj pristup je korišten u slučaju mnogih istraživačkih centara zemalja članica OECD-a, pri čemu se subvencioniranje koristilo tokom nekoliko godina po osnivanju. U
oblasti inovacija, uloga NTP-ova je ključna.
NTP-ovi bi mogli doprinijeti privlačenju investicija u regiju, posebno inozemnih direktnih investicija identificiranjem investicijskih prilika, te pružanjem usluga za
zadovoljenje strateških potreba (inozemnih) firmi-investitora (razvoj vještina, poboljšanje sposobnosti firmi iz lanca ponude i sl.).
2
Zemlje se utrkuju koja će bolje razviti i usavršiti "prevodilačku infrastrukturu". Niz zemalja je razvio vrlo uspješnu infrastrukturu ovog tipa. Nijemci imaju Fraunhofer
Gesellschaft, najveću u Evropi, Tajvan ima ITRI, Južna Koreja ETRI, Nizozemci TNO, Britanci Katapult centre itd. U skladu s tim, (F)BiH bi mogla razviti "prevodilačku
infrastrukturu" u okviru naučno-tehnoloških parkova.
3
U parlamentarnoj proceduri je Zakon o preduzetničkoj infrastrukturi u FBiH, koji propisuje sljedeće institucije podrške preduzetništvu: preduzetničke zone,
razvojne agencije, preduzetnički centri, poslovni inkubatori, preduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, naučno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i klasteri.
Prema Informaciji o stanju preduzetničke infrastrukture u FBiH Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta iz februara 2020. godine, na teritoriji FBiH
egzistiraju: 122 preduzetničke zone (18 nisu aktivne), 14 razvojnih agencija, 15 preduzetničkih centara, 13 poslovnih inkubatora, jedan preduzetnički akcelerator,
jedan poslovni park, pet naučno-tehnoloških parkova (još jedan je u osnivanju) i sedam klastera (tri su neaktivna).
1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada
Jačanje troškovne konkurentnosti bi značajno unaprijedilo ukupnu konkurentnost kompanija. Stoga je potrebno rasteretiti privređivanje
smanjenjem poreznog opterećenja rada, posebno za radnike s niskim primanjima, te smanjiti destimulaciju rada kako bi se podržala
formalna zaposlenost,1 a javne prihode kompenzirati boljim prikupljanjem poreza, te porezima građana i drugim porezima koji ne
opterećuju privrednu aktivnost. Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Evropi, samo značajno rasterećenje privrede donosi
rast porezne konkurentnosti, a time i rast ukupne konkurentnosti privrede.
Rasterećenje privrede treba raditi na održiv način na bazi neutralnog principa kako bi se izbjegli poremećaji u javnoj potrošnji.
Pri tome bi izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima doprinijele proširenju porezne osnovice na neoporezive
naknade, uz smanjenje stopa oporezivanja rada po ugledu na način oporezivanje rada u zemljama EU-a i OECD-a.
Pored privrednog rasta, rasta zaposlenosti i javnih prihoda, rasterećenje privrede donosi i rast izvoza, smanjenje sive ekonomije,
smanjenje siromaštva i veću finansijsku održivost javnih fondova i budžeta.
Kao jedan od bitnih problema privrede FBiH ističu se neporezna davanja, odnosno parafiskalni nameti (različite vrste naknada koje su
nametnule institucije javnog sektora). Neophodno je kontinuirano ažurirati registar tih nameta, zatim raditi na njihovom smanjivanju i
eventualnom ukidanju, kao dio šire reforme na svim nivoima vlasti u FBiH.
Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH, % FZS, FZZPR 31,3 (2019) 27,0
Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH, % FZS, FZZPR 38,3 (2019) 34,0
1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora
Sistemski, kroz projekte podrške i porezne olakšice, potrebno je podržati razvoj kreativnog sektora, a posebno arhitekturu, zanate,
turizam, film, televiziju, video, izdavačku djelatnost, muzeje, galerije, biblioteke, muzičku, scensku i vizuelnu umjetnost, dizajn,
brendiranje i primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija u ovim djelatnostima. Potrebno je podržati projekte izrade
promotivnih filmova za industrije, klastere i kompanije, te distribuciju i promociju različitim vidovima komunikacije (internet, TV itd).
Neophodno je osigurati adekvatna finansijska sredstva, prostor, opremu i radionice za obrazovne institucije koje se bave kreativnim
sektorom, osigurati njihovo povezivanje sa poslovnim sektorom, te sa privredom sufinansirati sredstva za nastupe studenata na
odgovarajućim domaćim i međunarodnim sajmovima. Neophodno je poduzeti aktivnosti kako bi se povećao broj diplomanata u oblasti
kreativne industrije, posebno industrijskog dizajna. Potrebno je provoditi edukaciju slabije zapošljivih kategorija za rad u sektorima
kreativne i IT industrije, te u tom smislu posebno poticati ranjive grupe kao što su: nezaposlene žene, žene s invaliditetom, žene žrtve
nasilja, žene Romkinje itd.
Potrebno je promovirati vrijednosti i važnost razvoja novog dizajna za industriju i biznise kroz omogućavanje kompanijama testiranja
novih praksi i razvoja proizvoda više dodane vrijednosti. U skladu s tim, neophodno je stalno usvajanje novih tehnologija i jačanje
ljudskih resursa. Ova mjera podrazumijeva osnivanje i podršku u radu dizajn centra, koji bi osigurao okruženje za daljnji razvoj bh.
industrijskog dizajna.
Neophodno je, također, uraditi mapiranje raspoloživih i potencijalnih resursa kreativne industrije radi sticanja uvida u stanje sektora,
osigurati saradnju privrede sa domaćim institucijama znanja u kontekstu dizajna, razvoja finalnih proizvoda, osigurati oslobađanje od
poreza na dohodak do tri zaposlena i poreza na dobit za tri godine poslovanja start-upova u kreativnoj industriji, IT i industrijskom
dizajnu, te osigurati osnivanje NTP-ova za kreativnu industriju.
Također, potrebno je osigurati veća finansijska izdvajanja za sufinansiranje kinematografije i formiranje kinematografske
infrastrukture, s ciljem promocije bh. društva.
Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj industriji, u 000 KM FZS 472.190 (2018) 800.000
Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji FZS 16.355 (2019) 25.000
1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora
Ova mjera treba osigurati razvoj inoviranih, specijaliziranih i uobičajenih turističkih proizvoda kao i aktiviranje novih turističkih
proizvoda veće dodane vrijednosti. To iziskuje povećanje kvaliteta smještajnih kapaciteta i uključivanje što većeg broja lokalnih
preduzetnika i njihovih proizvoda/usluga u destinacijski lanac vrijednosti, što osigurava tržišnu diferencijaciju zasnovanu na lokalnom i
autentičnom. Također, potrebno je razmotriti preusmjerenje postojećih turističkih zajednica u FBiH u tzv. destinacijske menadžment
organizacije, što može značajno doprinijeti uspostavljanju destinacijskog turzima i lanca vrijednosti.
Potrebno je raditi na sistemskom i kontinuiranom podizanju svijesti stanovništva u ruralnim krajevima (edukativnim predavanjima i
stručnim radionicama) o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom, očuvanju tradicionalnih i autohtonih proizvoda, autentične
prirodne i kulturne baštine.
Radi što adekvatnijeg razvoja malog i srednjeg, ali i velikog turističkog preduzetništva (npr. putem pretvaranja soba/apartmana u
domaćinstvima u male porodične hotele, revitalizacije tradicionalnih kuća u napuštenim selima/zaseocima nerazvijenih područja,
izgradnje smještajnih objekata namijenjenih tržištima posebnih interesa, izgradnje tematskih sadržaja turističke ponude, ubrzavanja
rasta planinskih i drugih turistički nerazvijenih područja), neophodno je uspostaviti sistem podrške putem povoljnih kredita Razvojne
banke FBiH, osigurati edukaciju i podržati udruživanje preduzetnika kako bi se postigla uređenija, tematiziranija i sadržajnija ponuda
na nivou destinacija, lanaca vrijednosti i klastera, s posebnim naglaskom na podršku preduzetništvu u ruralnim sredinama.
Za razvoj turističke ponude neophodna su ulaganja, zaštita i održavanje kulturno-historijske baštine i njeno uklapanje u razvojne tokove
na lokalnom i regionalnom nivou. Potrebno je animirati sve nivoe vlasti kako bi se poduzele aktivnosti na jačem i dugoročnijem
rješavanju pitanja istraživanja i zaštite kulturnog i historijskog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa, kao i jasnom definiranju imaoca
1
Analitički izvještaj EK, Izvještaj o BiH.
prava resursa, prava i obaveza imaoca prava resursa, s ciljem održivog upravljanja kulturnim naslijeđem. Neophodno je koordinirati rad
svih nadležnih institucija na rješavanju pitanja upravljanja kulturnim resursima.
S ciljem modernizacije i unapređenja postojećih objekata za medicinske i rehabilitacione tretmane i njihove transformacije u
prepoznate destinacije zdravstvenog turizma, neophodno je donijeti strateški plan razvoja zdravstvenog turizma u oblastima
rehabilitacije, stomatologije i estetske hirurgije u FBiH, s primjenom i jačanjem međunarodnih standarda kvaliteta medicinskih usluga.
S ciljem razvoja planinskog i drugih oblika turizma u prirodi, u okviru turističke ponude neophodno je unapređenje i izgradnja potrebne
infrastrukture (planinske staze, lokalni i šumski putevi, solarne pametne klupe, odmorišta, turistički infopaneli, vidikovci, zakloni i sl.).
Uz to je potrebno i opremanje turističkih atrakcija prikladnim objektima turističke ponude (izrada internetskih stranica, online
prezentacija, hrana i piće, trgovine/suveniri, ponuda specifičnih usluga – adrenalinski/zabavni sadržaji, najam rekvizita/opreme,
vodiči/instruktori i izgradnja edukativnih i interaktivnih staza/učionica, organizacija stručnih predavanja i izložbi, škola u prirodi i sl.).
Također, podrška u okviru ove mjere će biti usmjerena na unapređenje i integraciju sistema turističkog informiranja, uključujući web
aplikacije, mrežu smeđe turističke signalizacije, kako bi se povećala aktivnost turista tokom boravka na destinaciji i time inducirala
dodatna potrošnja.
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te
FZS 2,2 (2018) 2,5
pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u BDP-u
Prosječni izdaci po putovanju*, KM FZS n/d n/d
% godišnje promjene broja noćenja FZS 13,6 (2019) 15,0
* Average expenditure per trip (EUROSTAT TIN00195)
1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva
Potrebno je podržati prostornu koncentraciju preduzetništva radi povećanja efikasnosti poslovnih subjekata jer ona omogućava
specijaliziranost dobavljača, koncentraciju vještina i transfer znanja.
FBiH, zajedno sa kantonima i općinama, treba koristiti, pored općenito primjenjivanih inicijativa prostornog razvoja (klasteri,
poduzetničke zone, tehnološki parkovi, lanci vrijednosti i sl.), i razvojne koridore.
Stoga je potrebno unaprijediti i harmonizirati postojeće propise iz domena prostornog planiranja i građenja na svim nivoima vlasti, te
usvojiti odgovarajuće prostorne planove, kako bi se olakšao i ubrzao proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske
dokumentacije koja služi kao podloga za dobijanje saglasnosti i dozvola za građenje.
Pored toga, neophodno je izvršiti i određena prilagođavanja propisa iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa kako bi se ubrzao proces
rješavanja i uvođenja u posjed za građenje.
FBiH, kantoni i općine mogu, na primjer, u slučaju koridora Vc, inicirati transformaciju transportnog koridora Vc u razvojni koridor
Vc. Bez takvih inicijativa ne samo da će se propuštati razvojne šanse, nego će doći u pitanje i servisiranje inozemnih dugova kojim se
finansira izgradnja autoceste koridora Vc. Pored koridora Vc postoje i drugi koridori, npr. Bihać-Karlovac, Neum-Dubrovnik, Posušje-
Imotski i Goražde-Kotroman-Koridor 11, koji se mogu finansirati sredstvima EU za prekograničnu saradnju. Pokretanje izgradnje
navedenih (i svih drugih koridora) mora biti u skladu sa nalazima studija izvodivosti i isplativosti, urađenim od nezavisnih institucija.
Posebnu pažnju treba posvetiti uvođenju i razvoju intermodalnog transporta, uz primjenu novih tehničko-tehnoloških rješenja, IKT-a i
korištenje "koridorskog" pristupa za uvođenje drugih magistralnih infrastrukturnih komponenti (toplovodi, optika koja ne služi
transportu i sl.) i donijeti pravni okvir za provedbu inteligentnog transportnog sistema na osnovnim mrežama u Bosni i Hercegovini. Na
području FBiH određeni potencijali postoje u Mostaru (cesta-željeznica/"RoLa"), u Sarajevu (cesta-željeznica i cesta-avio) i Tuzli
(cesta-željeznica-avio), te veza kopna i luke Ploče prema Luci Brčko željeznicom via Vareš, koja ima potencijal i za opciju vodnog
transporta u intermodalnom konceptu cesta-željeznica-rijeka, kao i more-željeznica-rijeka. Svi ti potencijali bi funkcionirali na principu
rada terminala, odnosno kopnenih luka, i omogućili bi povoljniji i okolišno prihvatljiv transport.
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000 km2 FZS 181,5 (2019) 200,0
Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000 km2 FZS 23,3 (2019) 25,0
Promet putnika na aerodromima na 100.000 stanovnika FZS 78.856 (2019) 100.000
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem
U kreditno-depozitnom sistemu FBiH banke imaju pravni monopol jer niko osim njih ne može prikupljati depozite i odobravati kredite,
što je neuobičajeno i za zemlje s netržišnom, a kamoli za zemlje s tržišnom ekonomijom. Ovako dominantna uloga banaka sprečava
pojavu konkurencije, efikasniji transfer slobodnih novčanih sredstava i daljnji razvoj privrede.
Da bi FBiH dostigla komparatore (zemlje sa višim srednjim dohotkom), potrebno je povećati domaću štednju na minimalno 25-30 %
BDP-a i smanjiti kamatne stope na kredite privrednom sektoru. To nije moguće bez veće konkurencije i zato je neophodno uvođenje
nebankarskih depozitnih finansijskih institucija kao što su štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl. Za razliku od banaka, koje bi bile
nacionalne institucije (djelovale na nivou BiH), štedionice bi bile regionalne institucije koje bi služile potrebama gradova i mikro,
malih i srednjih preduzeća. Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta kao u zemljama komparatorima, dok bi štedno-kreditne zadruge
bile lokalnog karaktera.1
Razvojnu banku FBiH treba organizirati kao tržišnu instituciju u smislu prikupljanja sredstava (emisijama vrijednosnih papira) i
plasiranja sredstava. Treba je, također, osposobiti da koristi ekonomske, socijalne i okolišne kriterije, pored postojećih finansijskih, kao
i da prakticira projektne finansije. Razvojna banka treba dati puni doprinos održavanju stabilnosti finansijskog i realnog sektora,
posebno u kriznim situacijama, i biti promotor domaćih investicionih mogućnosti, privlačenja stranog kapitala i zajedničkih ulaganja sa
stranim investitorima, uključujući i međunarodne finansijske institucije. Potrebno je osigurati nezavisnu evaluaciju projekata Razvojne
1
Štedno-kreditne zadruge postoje u 110 zemalja na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 evropskih, 15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i 14
okeanskih zemalja). Moguće ih je sresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i Nizozemske do Kanade i SAD-a. Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još
60-ih godina 19. vijeka, te nastavili razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH.
banke FBiH, kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, uticalo da doprinesu razvoju. Daljnji razvoj finansijskog sistema podrazumijeva
formiranje garantnog fonda i fonda rizičnog kapitala u okviru Razvojne banke FBiH, kojim bi se podržali MSP-ovi s potencijalom
rasta, kao i preduzetništvo žena i mladih. Posebno je važno osiguranje kreditnog sufinansiranja u procesu povlačenja EU sredstava
posvećenog inovacijama i zelenom rastu.
Donošenje zakona i odgovarajućih podzakonskih akata o multilateralnoj kompenzaciji će značajno uticati na poboljšanje likvidnosti
pravnih osoba u poslovnom sektoru i uticati na smanjenje aktivnih kamatnih stopa.
Težište treba staviti na daljnji razvoj tržišta kapitala, što pretpostavlja daljnje usklađivanje sa EU legislativom. Tržište kapitala će biti
potpomognuto razvojem platnih usluga, koje će omogućiti samostalno učešće pružalaca digitalnih platnih usluga u platnom sistemu i
razvojem digitalizacije platnog prometa i platnih sistema.
Institucionalni investitori (npr. PIO) mogu dinamizirati tržište kapitala pa je potrebno stvoriti uslove za etabliranje privatnih
investicionih fondova koji će biti nadzirani od države. Ulaganjem u strukturirane finansijske instumente (pokrivene obveznice)
neophodno je olakšati razvoj tržišta duga i vlasničkog kapitala kao alternative finansiranju od banaka.
Obuka u kantonima i općinama, te drugih zainteresiranih (javnih i privatnih preduzeća) o funkcioniranju tržišta kapitala, može dovesti
do većeg korištenja finansijskih instrumenata i smanjenja javnog duga.
% učešća pravnih lica u ukupno odobrenim kreditima FBA 51,4 (2019) 60,0
Promet na berzi u odnosu na kredite date pravnim licima, % FBA, SASE, FZZPR 5,5 (2019) 10,0
Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti (koncentracija bankarskog
FBA 1.360 (2019) 1.100
tržišta)
Kamatni spred (aktivna - pasivna kamatna stopa) FBA n/d n/d
PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
(F)BiH ima malu i time neophodno otvorenu ekonomiju, pa se neminovno sučeljava sa sve većom konkurentnošću hiperglobaliziranih
ekonomija. Stoga je, slijedeći strateške trgovinske politike i politike pametne specijalizacije, neophodno identificirati lidere razvoja
regija oko kojih se grozdaju ili bi se mogle grozdati manje kompanije i tako formirati lanac vrijednosti/klaster/sektor ili pol razvoja, čiju
bi održivost nadležne kantonalne i federalne vlasti mogle podržati kroz svoje politike lanaca vrijednosti.
% udjela zaposlenih u industrijskim oblastima srednje visoke tehnološke
FZS, FZZPR 10,5 (2019) 20,0
intenzivnosti u ukupno zaposlenim u C - Prerađivačkoj industriji
% udjela zaposlenih u industrijskim oblastima visoke tehnološke intenzivnosti u
FZS, FZZPR 1,1 (2019) 5,0
ukupno zaposlenim u C - Prerađivačkoj industriji
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u FBiH, KM FZS, FZZPR 35.242 (2018) 65.000
% udjela izvoza visokotehnoloških oblasti u ukupnom izvozu C - Prerađivačkoj
FZS, FZZPR 2,07 (2018) 8,00
industriji
Izvoz FBiH, mil. KM FZS 7.620 (2019) 11.000
MJERE
1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
U oblasti prava intelektualnog vlasništva, neophodno je povećati stepen provedbe prava, odnosno jačati inspekcije i druge institucije
nadležne za provedbu prava intelektualnog vlasništva za koji su nadležna različita tijela na svim nivoima vlasti (tržišna inspekcija,
carina, policijska tijela, tužilaštvo, sudovi itd.), u skladu sa odgovarajućim međunarodnim politikama i praksama. Potrebno je raditi na
uspostavljanju dijaloga između inspekcija i privrednih društava i kreirati tzv. registar privrednih subjekata od povjerenja.
U cilju unapređenja intelektualnog vlasništva u FBiH, neophodno je provesti kampanju podizanja svijesti o značaju intelektualnog
vlasništva, te popularizacije intelektualnog vlasništva uopće. Posebno je važno povećati sistemski angažman na jačanju svijesti o
značaju intelektualnog vlasništva kod ciljanih grupa društva kao što su potrošači, privredni subjekti (prvenstveno mala i srednja
preduzeća), mladi, univerziteti i slično, kako bi se ostvario napredak u pogledu boljeg razumijevanja intelektualnog vlasništva i potakle
ciljane grupe na stvaranje i korištenje intelektualnog vlasništva kao generatora privrednog razvoja FBiH.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit, sva ulaganja u zaštitu intelektualnog vlasništva, posebno zaštitu žiga, brendiranja i industrijskog
dizajna, trebaju biti priznata kao rashod u dvostrukom iznosu od stvarnog. Prihodi ostvareni po osnovu prava intelektualne svojine
ostvarene u FBiH se trebaju oporezivati po umanjenoj stopi.

Naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, (000 $) WB 8.376 (2018) (BiH) 20.000
Broj inspekcijskih kontrola od nadležnih inspekcija u oblasti zaštite intelektualnog
FUZIP n/d n/d
vlasništva
1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti
Cilj ove mjere je podržati zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani
privrednici iz FBiH, kako u EU tako i izvan.
Ovom mjerom moguće je podržavati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima i
podržati njihovu akreditaciju, podržati primjenu međunarodnih standarda vodeći se potrebama tržišta i privrede FBiH, te raditi na
promociji primjene i ispunjavanja zahtjeva međunarodnih standarda.
Također, potrebno je podržati akreditaciju laboratorija, inspekcijskih tijela kao i njihovu dobrovoljnu akreditaciju ukoliko to ne
zahtijeva zakonska regulativa. Jedna od permanentnih aktivnosti u okviru podrške vezane za ovu mjeru mora biti informiranje,
poticanje i motivacija privatnog sektora na uvođenje i unapređenje standarda kvaliteta i sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane, kroz
obuke i poticaje ovakvim vrstama investicija, posebno za male kapacitete prerade, kako bi se osigurala bolja zaštita i sigurnost
potrošača, te doprinijelo uklanjanju tehničkih prepreka kretanju proizvoda, procesa i usluga u i izvan BiH.
Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno WB 3.778 (2018) (BiH) 6.000
Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, rang WIPO 104/146 (2019) (BiH) 70/146
Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang WIPO 78/116 (2019) (BiH) 50/116
1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti
Neophodno je podržavati pametnu specijalizaciju regija (kantona) na osnovu njihove komparativne prednosti i mogućnosti postizanja
ekonomije obima, te stoga treba mapirati postojeće lance vrijednosti FBiH sa stanovišta veličine dodane vrijednosti izvoza.
Potrebno je definirati strateške privredne oblasti koje će podržati pametnu specijalizaciju (Zakon o podsticanju razvoja strateških
privrednih oblasti u Federaciji BiH), uz uvažavanje određenih kriterija za strateške oblasti kao što su orijentiranost na izvoz, tehnička
opremljenost rada, tehnološki sadržaj proizvoda, ulaganja u istraživanja i razvoj, brojnost i specijaliziranost istraživačko-razvojnog
kadra, iznadprosječno plaćena radna mjesta, vezivanje drugih industijskih grana, investicije i razvoj novih tehnologija, važnost
industrije u kriznim situacijama i sl.
Razvijenije regije mogu igrati ključnu ulogu u pružanju podrške lancima vrijednosti zasnovanim na znanju, kako bi se lakše integrirali
u regionalne i globalne lance vrijednosti. Naročito je bitna podrška automobilskoj industriji da se pripremi za nove trendove (električna
i autonomna vozila i sl.) i uspostavi regionalnih lanaca vrijednosti u zelenoj i kružnoj ekonomiji. Ovo uključuje posebno gradove/regije
koji su sjedišta barem jednog univerziteta, poput Mostara, Sarajeva, Travnika, Tuzle i Zenice. Kako bi se ostvarila internacionalizacija i
uključivanje u lance vrijednosti, potrebno je raditi na putnom, željezničkom, energetskom, podatkovnom jačanju ključnih
infrastrukturnih veza sa regionom Zapadnog Balkana, a posebno sa svim glavnim gradovima (Zagreb, Beograd, Podgorica, Priština,
Skoplje, Tirana).
U sklopu toga, neophodno je pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu inozemnih poslova za jačanje funkcije ekonomske diplomatije u
ambasadama BiH ili putem komora i udruženja poslodavaca i na druge načine osigurati bolju informiranost privrednih subjekata o
tržišnim uslovima, zahtjevima i preferencijama potrošača na izvoznim tržištima, pri čemu posebno treba imati u vidu brojnost i
rasprostranjenost dijaspore.
% udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu WB 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), rang WB 66/218 (2019) (BiH) 50/218
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom

U globaliziranom svijetu dijaspora postaje sve značajniji razvojni faktor. Kako bismo adekvatno iskoristili potenicijale dijaspore,
potrebno je izraditi i stalno ažurirati bazu podataka dijaspore.
U okviru ove mjere će se povezivati ključne komponente javnog i privatnog sektora sa ekspertizama koje joj nedostaju, a koje bi mogla
osigurati dijaspora, i na taj način kompenzirati odliv educirane radne snage. To podrazumijeva rad na povezivanju domaćih kompanija
sa istraživačima i kompanijama dijaspore, promociju i podršku razvoju lanaca vrijednosti u FBiH i povećanje stepena njihove
globalizacije na osnovu pospješivanja transfera znanja, vještina, tehnologija i investicija u FBiH.1
Kao podršku saradnji domaćih i kompanija dijaspore, kao i osnivanju firmi od dijaspore u FBiH, potrebno je osigurati liniju povoljnog
kreditiranja u okviru Razvojne banke FBiH.
U okviru postojeće preduzetničke infrastrukture (preduzetničke zone i institucije za podršku – razvojne agencije, preduzetnički centri,
poslovni inkubatori, preduzetnički akceleratori, naučno-tehnološki parkovi), potrebno je pružati snažnu podršku osnivanju i radu
kompanija dijaspore.
Kako bi se osiguralo lakše finansiranje razvojnih projekata, od izuzetnog značaja bi bilo formiranje investicionog fonda privatnim
sredstvima dijaspore, kojim će upravljati predstavnici dijaspore.
Primjeri mnogih zemalja pokazuju da se razvoj može značajno pospješiti izdavanjem obveznica za dijasporu,2 kojima bi se finansirali
najvažniji razvojni projekti FBiH (npr. elektroprivrede FBiH bi mogle emitirati obveznice usmjerene na obnovljive izvore energije).
Broj privrednih subjekata pokrenutih od dijaspore P/GK FBiH n/d n/d
Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i naučnih radnika) P/GK FBiH Ne (2020) Da
Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz FBiH koje ostvaruju poslovnu
Razvojna banka Ne (2020) Da
saradnju s bh. dijasporom
STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ

PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sistem
Neophodno je visoko obrazovanje znatno više zasnivati na naučno-istraživačkom radu koji će biti od šireg društvenog značaja,
povezivati obrazovne i privredne institucije, posebno kroz naučno-tehnološke parkove, povećavati obuhvat obrazovanjem, provesti
cjelovitu kurikularnu reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, poboljšavati rad s talentima, djecom s razvojnim
poteškoćama, djecom bez roditeljskog staranja i onoj iz socijalno ugroženih grupa, poboljšavati obrazovnu infrastrukturu, ojačati
pedagoške zavode, formalno pravno regulirati obrazovanje odraslih, povećavati pristup internacionalnim bazama podataka i
opremljenost obrazovnih institucija, posebno informatičku. Potrebno je reformirati finansiranje visokog obrazovanja postepeno
1
Primjer Čilea je relevantan za BiH. Čile je osnovao ChileGlobal - the Talent Network for Innovation, koji promovira i pospješuje razvoj ključnih ekonomskih klastera u
Čileu, jačajući njihove veze s Čileancima (i drugima) u inozemstvu koji rade na uvođenju inovativnih tehnologija u Čile. Čileanci u dijaspori posvećuju svoje vrijeme,
iskustvo, kontakte, znanje i vještine da pomognu globalizirati čileanske kompanije. Posebno je interesantan primjer indijske dijaspore u oblasti informacionih tehnologija.
Indijski inženjeri i preduzetnici u Silicon Valley pomogli su Indiji da postane globalni tehnološki hub, što bi moglo biti od koristi za osnivanje IK centra u Sarajevu.
2
Niz zemalja, na primjer, Izrael, Indija, Etiopija i Kenija emitirale su obveznice za dijasporu. Svjetska banka je osnovala poseban tim koji se bavi ovom vrstom obveznica
i koji može pomoći FBiH da emitira ove obveznice.
prebacujući fokus s finansiranja institucija na finansiranje studenata, uz nastojanje da se što više poveća digitalni koeficijent društva,
odnosno doprinos obrazovanja povećanju produktivnosti njegovih članova i društva u cjelini.
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem i
FZS 9,3 (2019) 13,0
doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - ukupno
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem i
FZS 9,0 (2019) 13,0
doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - žene
% stipendija i ostalih grantova učenicima/studentima u odnosu na ukupna budžetska
FZS 1,14 (2018) 5,0
izdvajanja za obrazovanje
MJERE
2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze
Fokus mjere je na unapređenju studijskih programa kroz usklađivanje broja i profila studijskih programa s društvenim i privrednim
potrebama, prilagođavanju sadržaja studijskih programa s jasno definiranim ishodima učenja i osiguranje povezanosti tržišta rada i
visokog obrazovanja. Potrebno je osigurati fleksibilnost obrazovnog sistema u prilagođavanju potrebama tržišta rada kroz fleksibilnost
u ponudi predmeta i stalno praćenje potreba za radnom snagom. Neophodno je razmotriti mogućnost promjene modela finansiranja
studija i fakulteta na način da se fokus stavi na studentskim kreditima koje bi davale vlade kako bi osigurale zadržavanje diplomanata u
zemlji.
Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra, osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu
univerziteta, te raditi na uključivanju privrede u istraživačko-razvojne aktivnosti univerziteta.
Pored toga, potrebno je osigurati pristup istraživačkoj infrastrukturi, uključujući i pristup relevantnim domaćim i međunarodnim
bazama podataka, poticati razvoj naučno-istraživačkog rada, podržavati naučno-istraživačke projekte u kojima učestvuju univerziteti iz
FBiH, te osnivanje instituta i centara za napredne tehnologije pri fakultetima i finansiranje godišnjeg obrazovnog samita za bh.
dijasporu i domaće istraživače.
Potrebno je hitno preuzimanje osnivačkih prava za BIHARNET ili uspostaviti FARNET i neophodne konekcije, te podržati izdavanje
domaćih naučnih časopisa i objavljivanje stručnih tekstova u inozemnim časopisima.
Pored ovih aktivnosti, neophodno je dodatno potaknuti naučno-istraživački rad kroz promociju i sistem nagrađivanja. Također, važno
je osigurati podršku formiranju preduzetničke infrastrukture na visokoškolskim ustanovama, promovirati koncept tzv. "preduzetničkog
univerziteta", akademske inovativne projekte, visokokvalitetne naučne publikacije, veću mobilnost akademskog i istraživačkog osoblja,
te podršku projektima koji povezuju naučno-istraživačke i visokoobrazovne institucije s evropskim naučno-istraživačkim centrima i
univerzitetima.
Također, neophodna je potpuna integracija unutar univerziteta, uz osiguranje mobilnosti studenata između pojedinih univeziteta. U
kantonima FBiH postoji rascjepkanost javnih visokoobrazovnih institucija, koje su često deficitarne s opremom i ljudskim
potencijalom, te zaostaju za svjetskim obrazovnim standardima. U uslovima pandemije, neophodno je osigurati svu neophodnu
infrastrukturu i materijalno-tehničke pretpostavke za rad i nastavu na daljinu u visokoškolskim ustanovama.
Potrebno je što više poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja uvođenjem predmeta i programa na engleskom jeziku, što bi
podiglo kvalitet i međunarodnu prepoznatljivost univerziteta i uticalo na privlačenje stranih studenata, profesora i dijaspore, te jače
integriranje u evropski i svjetski visokoobrazovni prostor, kao i uvođenje međunarodnih studentskih i profesorskih ISIC kartica.
Neophodno je podržati privlačenje nastavnika/eksperata iz dijaspore u formi gostujućih nastavnika/eksperata na obrazovnim
institucijama u zemlji, povezivanje domaćih institucija s institucijama u kojima radi dijaspora, privlačenje učenika u obrazovni sistem
na ljetne škole, te kreiranje baze podataka akademske dijaspore kako bi se pospješilo umrežavanje i saradnja.
Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj ljestvici rangirani bolje od
Webometrics 1 (2020) 4
1.500-tog mjesta
Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 stanovnika, ukupno FZS 4,5 (2019/20) 8,0
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 stanovnika, žene FZS 2,9 (2019/20) 5,0
2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
obrazovanje za sve
Kvalitet osnovnog i srednjeg obrazovanja potrebno je značajno unaprijediti provođenjem cjelovite kurikularne reforme, usklađivanjem
različitih dokumenata obrazovne politike, povećanjem opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture, osiguravajući potrebnu
podršku za svako dijete u odgojno-obrazovnom procesu na svim nivoima vlasti, uključujući djecu koja su marginalizirana po nekom
osnovu.
Potrebno je razvijanje cjelovitog sistema vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o ishodima učenja, razvijanje digitalnih obrazovnih
sadržaja, razvijanje alata i metoda korištenja IKT-a u učenju i poučavanju, te osiguranje prohodnosti učenika. U potrazi za odgovorima
na savremene potrebe odgojno-obrazovne prakse, neophodno je jačati kapacitete i ulogu pedagoških zavoda na unapređivanju, praćenju
i vrednovanju kvaliteta odgoja i obrazovanja u FBiH.
Neposrednijom saradnjom s privredom treba usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada, povećavajući udio praktičnih znanja i
vještina, uspostaviti dualni sistem obrazovanja i dokvalifikaciju nastavnog kadra radi usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta
rada. Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra kako bi bolje zadovoljio potrebe za
obrazovanjem u digitalnom dobu.
Neophodno je uvođenje STEM1 edukacije u osnovne škole u ranoj fazi školovanja i specijaliziranih STEM odjela u srednje škole, te
adekvatne obuke za nastavni kadar. U uslovima pandemije, neophodno je unaprijediti postojeću infrastrukturu i stvoriti materijalno-
tehničke pretpostavke za održavanje kvalitetne online nastave kako bi učenici dobili neophodno znanje za nastavak školovanja.
1
STEM edukacija obuhvata 4 discipline (prirodne nauke, informatika, inženjerstvo i matematika), koje, zahvaljujući
U cilju što većeg obuhvata obrazovanjem, neophodno je uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje, za što je potrebno postepeno
osiguravati sredstva.
Također je važno značajno povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem kroz potpunu vaučerizaciju predškolskog sistema u
FBiH, pri čemu bi trebalo izjednačiti privatni i javni sekor u ovoj oblasti. To bi, također, potaklo razvijanje adekvatne mreže ustanova
predškolskog vaspitanja na način osiguranja kapaciteta i dostupnosti prema lokalnim potrebama, uvođenje centara za boravak djece u
okviru preduzeća, ustanova i organizacija, kreiranje usluga i servisa (servisi za odvođenje i dovođenje djece iz škole, pružanje usluge
roditeljima i starateljima - hraniteljima u vođenju domaćinstava itd.) i e-medicinsko savjetovanje
To bi omogućilo uključivanje osoba iz lokalnih zajednica (nezaposlenih, penzionerki, žena s niskim primanjima, volonterki i sl.) za
pomoć u kući oko djece i starih osoba, čime bi se uskladila obaveza podizanja djece i profesionalnog angažmana roditelja, te osigurala
dodatna primanja za navedene kategorije.
Potrebno je omogućiti uključenje djece nezaposlenih roditelja, djece iz romskih porodica, djece iz hraniteljskih porodica i drugih oblika
porodične brige u predškolski sistem putem dodatnih vaučera i besplatnog/subvencioniranog sistema produženog boravka za učenike
do četvrtog razreda osnovne škole, s ciljem da roditelji/hranitelji/staratelji lakše prolaze obuke i traže posao. Za potrebe čuvanja djece
kod kuće, potrebni su programi sa sadržajem svakodnevnog rada sa djecom i ishrane, te radionice i mehanizmi za rješavanje problema,
kao stručni vodič za osobe koje čuvaju djecu, ali i za same roditelje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti djeci s posebnim obrazovnim
potrebama (inkluzivna nastava), te njihovim roditeljima/hraniteljima/starateljima osigurati posebu podršku u procesu studiranja,
traženja posla i rada.
Za roditelje koji studiraju potrebno je osigurati pravni okvir za studiranje uz rad i/ili duže studiranje bez povećanja cijene, doplatak za
roditelje studente, vaučere za vrtić i podršku za stanovanje za studente parove sa djecom i samohrane roditelje - studente, jednokratnu
pomoć prilikom trudnoće i poroda itd.
Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) OECD PISA 62/79 (2018) (BiH) 40/79
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), ukupno FZS 14,8 (2018/19) 80
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), djevojčice FZS 14,7 (2018/19) 80
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, ukupno FZS 0,09 (2018/19) 0,03
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, učenice FZS 0,07 (2018/19) 0,02
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, ukupno FZS 0,69 (2017/18) 0,3
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, učenice FZS 0,54 (2017/18) 0,2
2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja
Ova mjera podrazumijeva povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja, zatim unapređivanje i proširenje
učenja, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad, poboljšanje organiziranosti, finansiranja i upravljanja procesima obrazovanja odraslih,
te razvijanje procesa i sistema priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina. Ono što posebno treba je značajnija podrška
ustanovama za obuku odraslih i njihova certifikacija, kao i donošenje zakonom priznatih programa obrazovanja odraslih. Ovi programi
bi bili usmjereni na pružanje usluga dokvalifikacije, prekvalifikacije i pripreme za posao.
Programima podrške preduzetničkoj infrastrukturi potrebno je napraviti potpuni redizajn podrške razvoju preduzetništva i manjim
preduzećima i podržati pristup cjeloživotnom učenju i vještinama, kako za preduzetnike, tako i za one koji planiraju osnovati
preduzeće.
Posebno je potrebno osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u IT/STEM sektor, stimulirati izdvajanja za neformalno
obrazovanje i osigurati porezne olakšice za troškove obrazovanja radnika i promociju programa učenja uz rad, te stažiranja. Unutar
obrazovnog sistema potrebno je podržati i akreditaciju i povezivanje sa akreditiranim centrima cjeloživotnog učenja u razvijenim
zemljama. Obuka i obrazovanje zaposlenih treba dobiti povećan koeficijent kao porezni odbitak.
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog obrazovanja, pohađale formalno
FZS 8,1 (2016/17) 20,0
i/ili neformalno obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana anketiranja
Nadležna kantonalna
Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih n/d n/d
ministarstva
% poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu nastavu za učenike i studente FZZZ 34,8 (2020) 50,0
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe (mentori,
FZZZ 19,8 (2020) 40,0
oprema...)
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a
Promjene u obrazovnom sistemu i zaokret prema novim tehnologijama su od izuzetne važnosti za razvoj društva i ekonomije FBiH.
Digitalna znanja imaju presudan značaj za inovacije, rast, konkurentnost, zaposlenost i dr.
Zbog toga je neophodno poticati škole i univerzitete na veći stepen znanja i prakse u IT oblasti kao i postepeno uvođenje osnova
programiranja na sve fakultete. Radi uspostavljanja balansa razvoja srednjih i naprednih stručnih vještina sa ličnim i društvenim
potrebama, ove vještine trebaju biti dio školskih planova i programa nastave i učenja od osnovnog do visokoškolskog obrazovanja.
Kako bi se postigao odgovarajući standard u posjedovanju digitalnih vještina učenika, potrebno je kontinuirano usavršavati znanje i rad
nastavnika, posebno nastavnika informatike. Potrebno je kreirati programe stručnog usavršavanja i povećanja kompetencija nastavnog
osoblja u oblasti IKT-a.
U obrazovnim institucijama, uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture, potrebno je unaprijediti centralnu komunikacionu
infrastrukturu, izgraditi lokalnu bežičnu komunikacionu infrastrukturu (WLAN) i osigurati digitalnu opremu neophodnu za učenje i
sticanje znanja. Implementaciji ove mjere će doprinijeti i mentorski rad sa nastavnicima i mladim talentima u oblasti prirodnih nauka i
informatike.
interdisciplinarnom pristupu, imaju značajnu primjenu u praksi.

U ovom procesu potrebno je osigurati saradnju obrazovnog sistema i kompanija u ovom sektoru. Poseban fokus treba staviti na
interaktivno obrazovanje i uvođenje interaktivnih digitalnih sadržaja sa adekvatnim web platformama u realizaciji nastave u osnovnim i
srednjim školama i STEM koncept obrazovanja od osnovne škole do fakulteta.
Nadležna kantonalna
Broj nastavnih sati iz informatike, po učeniku n/d n/d
ministarstva
Broj kompjutera koje koriste učenici, na 100 učenika (ukupno
FZS 5,7 (2018/19) 20,0
osnovna + srednja)
2.1.5. Poboljšavati rad sa talentima i standard učenika i studenata
Obrazovne institucije trebaju identificirati talente i osigurati njihov daljnji razvoj posebno kreiranim programima koji će omogućiti
identifikaciju, motivaciju i njihov razvoj u različitim oblastima.
U slučaju da su talentirane osobe sa invaliditetom i/ili pripadaju siromašnim/marginaliziranim kategorijama stanovništva ili su djeca
bez roditeljskog staranja, potrebna je posebna podrška države.
Neophodno je osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda (moderni univerzitetski kampusi, dostupne kvalitetne
laboratorije, baze podataka, biblioteke, sportski tereni, dostojan studentski smještaj i dr.). Pored domaćih izvora, u ovu svrhu moguće je
i korištenje međunarodnih fondova i programa (razmjena studenata, međunarodni programi saradnje univerziteta, programi
usavršavanja nastavnog kadra i sl.).
Potrebno je promoviranje i sufinansiranje stipendiranja talentiranih srednjoškolaca, studenata i sajmova zapošljavanja, kao i
sufinansiranje specijalizacija, studiranja, projekata u i izvan BiH. Neophodno je uspostaviti digitalnu platformu e-student za praćenje
dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata i uspostaviti grant shemu kojom će se podržavati talentirani učenici i studenti.
Ovim se nastoji što više usporiti odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi u koje je društvo uložilo značajna sredstva.
Iznos budžetskih sredstava za finansiranje projekata talentiranih učenika osnovih i
Nadležna ministarstva u FBiH n/d n/d
srednjih škola (kantoni + FBiH), KM
Iznos budžetskih sredstava iz budžeta FBiH za nagrađivanje najboljih učenika,
Nadležna ministarstva u FBiH 49.500 (2019) 500.000
KM
Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta za nagrađivanje najboljih Nadležna kantonalna
n/d n/d
učenika, KM ministarstva
PRIORITET 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema
Potrebno je promovirati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, povećati pokrivenost zdravstvenim osiguranjem, primjenjivati
cjeloživotno učenje o zdravlju, zdravom životnom stilu i zdravim izborima, štititi reproduktivno zdravlje mladih, kontinuirano
osiguravati i poboljšavati kvalitet zdravstvenih usluga, teritorijalno ravnomjernije pružati zdravstvene usluge i jačati vertikalnu i
horizontalnu koordiniranost i spremnost, posebno u kriznim javnozdravstvenim situacijama, što će se osigurati adekvatnijim
finansiranjem usluga za poboljšanje javnog zdravlja kao i daleko boljim ekonomiranjem alociranih sredstava.
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, ukupno FZS 77,3 (2018) 80,0
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, žene FZS 79,3 (2018) 81,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, ukupno FZS 10,1 (2019) 9,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, žene FZS 9,8 (2019) 8,5
MJERE
2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u zdravstvenim uslugama
Mjera će se provesti povećanjem raspoloživosti resursa u zdravstvu programima ravnomjerne distribucije kadrova u svim regijama
FBiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima u oblasti zdravstva, što uključuje i ravnomjernu distribuciju kadrova u urbanim i ruralnim
sredinama. Također, dostupnost zdravstvenih usluga će se povećati adekvatnim planiranjem potrebnih specijalizacija u svim regijama
FBiH, uključujući ravnomjerno urbane i ruralne sredine. Za realizaciju navedene mjere će također biti neophodno osigurati i dodatna
budžetska i vanbudžetska sredstva za ravnomjernu pokrivenost zdravstvene infrastrukture u ruralnim i urbanim sredinama u FBiH.
Nadležni nivoi vlasti će osigurati povećanje stepena dostupnosti usluga i jednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, esencijalnim
lijekovima i ortopedskim pomagalima na prostoru cijele FBiH.
Potrebno je osigurati efektivnu raspoloživost resursa u zdravstvenom sektoru boljom funkcionalnom povezanosti i koordinacijom
između kantonalnog i federalnog nivoa vlasti, te jačati koordinaciju između pojedinih "podsistema" u zdravstvenom sektoru i
povećavati komplementarnost nivoa zdravstvene zaštite.
Posebno je važno uspostaviti komplementarnost, kompatibilnost i konkurentnost između javnog i privatnog sektora dosljednom
primjenom postojećeg zakonodavnog okvira koji izjednačava privatni i javni sektor, te kontinuiranim izmjenama i dopunama postojeće
regulative kako bi se unapređivala komplementarnost i konkurentnost javnog i privatnog sektora u zdravstvu.
Potrebno je poduzeti aktivnosti za povećanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, posebno rizičnih grupa, povećanjem obima
usluga iz sredstava fonda solidarnosti u smislu uvođenja preventivnih programa, što će, na kraju, dovesti do ravnomjerne teritorijalne
dostupnosti zdravstvenih usluga, odnosno međukantonalne saradnje u širenju dostupnosti određenih zdravstvenih usluga i sl. Pri tome
je potrebno izvršiti analizu i utvrditi kategorije stanovništva koje nemaju zdravstveno osiguranje.
Neophodno je promovirati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, te uvesti mehanizme zaštite prava, ne samo pacijenata, nego
i zdravstvenih radnika. Paralelno, neophodno je jačati odgovornost pacijenata u smislu brige o vlastitom zdravlju i obavezama u
pridržavanju uputa ljekara.
% stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim osiguranjem FZZOIR 89,9 (2018) 95,0
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC WHO) WHO 61 (2017) (BiH) 80
Broj ljekara opće, odnosno porodične medicine, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na 1.000
FZJZ 0,36 0,46
stanovnika
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine
Unapređenje zdravlja i kvaliteta života podrazumijeva implementaciju koncepta novog javnog zdravstva kroz intersektorski pristup
blagostanju društva, zdrave javne politike i uvođenje koncepta cjeloživotnog učenja o zdravlju, zdravom životnom stilu i zdravim
izborima.
Programi promocije zdravlja, prevencije bolesti i unapređenja kvaliteta života imaju za cilj uključiti i osnažiti pojedince i zajednicu u
pravljenju odabira zdravog ponašanja i izvršiti promjene koje smanjuju rizik od ranog razvoja hroničnih oboljenja i drugih bolesti.
Posebna pažnja u oblasti prevencije i promocije zdravlja se treba usmjeriti na djecu i omladinu kako bi se prevenirao razvoj nezdravih
stilova života i kako bi se mladi stimulirali za prihvatanje zdravih stilova života. U cilju potpunijeg i kvalitetnijeg odgovora na potrebe
stanovništva, neophodno je unaprijediti rodno osjetljive programe koji su usmjereni na unapređenje zdravstvene prevencije i zaštite,
posebno ranjivih grupa.
Mjera će stimulirati razvoj i saradnju korisničkih udruženja i nevladnih organizacija s ciljem bolje komunikacije usmjerene na
unapređivanje i poboljšanje zdravstvene pismenosti i zdravstvenog statusa pojedinca i cijele populacije kroz dizajniranje i provođenje
promotivnih kampanja za promjene u životnom stilu, unapređenje kvaliteta života, zdravo starenje, kao i podizanje svijesti o uticaju na
zdravlje i značaju čistog okoliša i kvalitetnog vodosnabdijevanja.
Uporedo s tim, jačaće se zdravstvena pismenost kroz razvoj i implementaciju održivih kurikuluma za školske predmete (osnovne i
srednje škole) - zdravstvena edukacija, edukaciju i obuke vezane za komunikacije o zdravlju (mediji za male grupe, radio, televizija,
novine, blogovi, poruke, razmjena video klipova, poruke preko mobilnih telefona i forumi na internetu, promocija zdravih stilova
života, zdravstvena edukacija od zdravstvenih stručnjaka itd.).
Dizajniranje i implementacija sistematskih i sveobuhvatnih preventivnih programa, s posebnim osvrtom na rano otkrivanje i prevenciju
masovnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, mentalno zdravlje, oralno zdravlje) je neophodnost u
savremenim sistemima zdravstvene zaštite. Ovi programi trebaju biti ravnomjerno provođeni u cijeloj FBiH i finansirani na jedinstven
način.
Ključno multisektorsko pitanje je afirmacija koncepta zdravog starenja. Uvijek se govori o trošku liječenja treće generacije, ali ako se
ovoj generaciji osigura pokretljivost, može biti resurs, pa je potrebno dalje otvarati centre za zdravo starenje, gdje pripadnici treće
generacije mogu boraviti i gdje se može stvoriti efikasna međugeneracijska solidarnost.
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom,
ZZJZ 501,9 (2018) 400,0
na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom,
ZZJZ 269,1 (2018) 190,0
na 100.000 stanovnika, žene
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom,
ZZJZ 212,1 (2018) 150,0
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom,
ZZJZ 89,0 (2018) 70,0
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa
ZZJZ 54,2 (2018) 40,0
smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa
ZZJZ 21,3 (2018) 15,0
smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite
Neophodna je digitalna transformacija sistema zdravstvene zaštite korištenjem jedinstvenih standardiziranih protokola na osnovu
zajedničkog evropskog formata, kako bi se građanima omogućio siguran pristup zdravstvenim podacima i njihova razmjena u (F)BiH,
a poslije i u EU. Kao osnovni preduslov za povezanost, adekvatnu i blagovremenu razmjenu informacija, neophodno je postojanje baza
podataka na svim nivoima zdravstvenog sektora, podržanih odgovarajućom informatičkom i informacionom strukturom i uvezanih u
jedan sistem. To podrazumijeva vertikalnu i horizontalnu razmjenu podataka i informacija svih sudionika u zdravstvenom sektoru.
Stoga je važna izrada i usvajanje Programa integralnog zdravstveno-informacionog sistema i e-zdravlja (e-health), kao i unapređenje
sistema monitoringa i evaluacije u smislu boljeg praćenja učinka zdravstvenog sektora, s fokusom na javno zdravlje i finansiranje
zdravstvene zaštite.
Potrebno je omogućiti analizu velike količine podataka koji se generiraju postojećim informacionim sistemima u zdravstvu, kako bi se
ostvarili novi uvidi u zdravstvene trendove, te omogućilo adekvatno strateško odlučivanje u ovoj oblasti. U ove aktivnosti potrebno je
uključiti odgovarajuće univerzitetske ustanove i istraživačke centre.
Informatički uvezana primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita u kantonima FMZ 2/10 (2019) 7/10
2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama
Sposobnost reagiranja na javnozdravstvene rizike zahtijeva sistem koji omogućava brzo otkrivanje, reagiranje, prevenciju i
komunikaciju sa širom zajednicom o opasnostima za zdravlje. Neophodno je jačanje vertikalne i horizontalne komunikacije u kriznim
javnozdravstvenim situacijama formiranjem mulisektorskih štabova, kao i preko zajedničke platforme, koja automatizmom pokreće
relevantne faktore. Krizne javnozdravstvene situacije su uslovljene tranzicionim procesima u svijetu, kao što su snažna epidemiološka
tranzicija (promjena obrazaca obolijevanja), pandemije i pojave novih zaraznih oboljenja (novi virusi), migrantska kriza, elementare
nepogode (poplave, zemljotresi, požari) itd.
Mjera će podržati razvoj jedinstvenih planova pripravnosti sa različitim scenarijima javnozdravstvenih prijetnji, razvoj i kontinuirano
unapređenje sistema za prikupljanje podataka kao osnovu za donošenje odluka, unapređenje preventivnih mjera i usvajanje
integrativnog i kooperativnog pristupa različitih sektora i nivoa vlasti uključenih u upravljanje, objavljivanje dostupnih informacija,
izdavanje javnih upozorenja, te planiranje i realizaciju intervencija usmjerenih na smanjenje izloženosti zdravstvenim rizicima i
minimiziranje zdravstvenih rizika.
Potrebno je stvoriti preduslov za brz i efikasan odgovor u kriznim situacijama, stvoriti sistem javnog uzbunjivanja i brze reakcije kao
odgovor na krizu koja utiče na zdravlje stanovništva. Ovo podrazumijeva definiranje kriznih planova, mapiranje i planiranje resursa, te
provođenje kontinuranih edukacija i vježbi u smislu podizanja spremnosti za brzi odgovor.
Također, mjera podržava razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika, uključujući rizike zbog sigurnosti hrane, te
unapređivanje laboratorijskih kapaciteta za nadzor, dijagnosticiranje i izvještavanje o zdravstvenim rizicima. Pored federalnog štaba, i
svaki kanton treba imati multisektorski štab zaštite za krizne situacije.
Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene prijetnje FMZ, ZZJZ Ne (2020) Da
2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite
Ova mjera podrazumijeva provođenje konsolidacije i prestruktuiranje zdravstvenog sistema. To znači da je potrebno izvršiti
finansijsku, organizacijsku i stratešku konsolidaciju, te poduzimati mjere sanacije bolnica koje generiraju gubitke. S tim u vezi,
neophodno je evaluirati racionalnost organizacije zdravstvenih ustanova u javnom sektoru, s ciljem smanjenja visokih fiksnih troškova
suvišnih kapaciteta, posebno u bolnicama.
Pri tome, važnu ulogu ima uvođenje kontrolinga i jačanje sistema finansijskog upravljanja i unutrašnjih finansijskih kontrola, odnosno
interne revizije. Također, potrebno je jačati mehanizme savjesnog upravljanja zdravstvenim sistemom, što uključuje racionalnu
potrošnju i upravljanje resursima i troškovima kroz osiguranje boljeg menadžmenta u zdravstvenim ustanovama, kao i korištenje i
širenje modela javno privatnog partnerstva u zdravstvu na osnovu dobrih praksi.
Također, u javnom zdravstvenom sektoru potrebno je kontinuirano ujednačavati liste lijekova po kantonima s ciljem osiguranja
dostupnosti kvalitetenim, sigurnim, provjerenim i ekonomičnim lijekovima, te razmotriti mogućnost zajedničke nabavke esencijalnih
lijekova radi racionalizacije troškova nabavki.
S druge strane, potrebno je poduzimati aktivnosti na jačanju finansijske discipline u sferi naplate doprinosa zdravstvenog osiguranja,
povećanju obuhvata zdravstvenim osiguranjem, kvantifikaciji i implementaciji osnovnog paketa zdravstvenih prava, te pronalaženju
dodatnih izvora za njegovo ravnomjerno finansiranje u svim kantonima. Neophodno je izvršiti procjenu potreba za finansijskom
konsolidacijom i redizajniranjem sadržaja federalnog fonda solidarnosti.
Finansiranje zdravstva mora postati čvršće povezano s mjerljivim pokazateljima uspješnosti rada, što se može postići odgovarajućim
modelima ugovaranja zdravstvenih usluga, koji će uticati i na mehanizam plaćanja zdravstvenih radnika s ciljem kreiranja
motivacijskih mehanizama za bolji rad.

Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a FZS 8,2 (2018) 10,0
% tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u ukupnim tekućim izdacima
FZS 70,4 (2018) 72,0
za zdravstvo
Akumulirani gubitak zdravstvenog sektora, mil. KM FZZOIR, FZZPR 80,2 (2018) 0
2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja
Biomedicinska istraživanja su potrebna kako bi se proširila baza znanja koja podržava donošenje politika, razvoj inovativnih
tehnologija i pristup složenim javnozdravstvenim i medicinsko-kliničkim problemima, kao i da se osigura primjena robusnih metoda
realizacije, praćenja i ocjene u cilju postizanja djelotvornih ishoda.
Ova mjera ima za cilj podržavanje primijenjenih biomedicinskih istraživanja kako bi se osigurala dostupnost novih načina liječenja i
medicinskih proizvoda, poboljšanje upravljanja poslovnim procesima u zdravstvenom sektoru i razvijanje sistema upravljanja i
održavanja zdravstvenih tehnologija.
Potrebno je osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i akademskim institucijama kako bi se provodile blagovremene studije koje
podržavaju donošenje odluka na svim nivoima vlasti u zdravstvu. Potrebno je poticati istraživanja u oblastima poput biomedicinskih,
kliničkih, javnog zdravstva, zdravstvenih sistema, promocije zdravlja, prirodnih proizvoda, vakcina itd. Također, potrebno je podržati
projekte patentiranja i primjene istraživačkih nalaza. Neophodno je snažnije investiranje u inovativne i kreativne programe kroz
međunarodnu saradnju i sudjelovanje u zdravstvenim programima EU. Ova mjera podržava kontinuiranu edukaciju istraživačkog kadra
i njihovo nagrađivanje u cilju zadržavanja postojećeg i razvoja novog kadra.
Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u medicinske i zdravstvene nauke, u 000 KM FZS 2.096 (2018) 10.000
PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost porodice i položaj mladih
Pružanje finansijske i stambene podrške, te usklađivanje porodiljstva s radnim i drugim obavezama pružalo bi sigurnost i poticalo na
rađanje i rast stanovništva, dok bi razvijanje tolerancije i kulture dijaloga doprinijelo stabilnosti porodica. Posebnu pažnju treba
posvetiti ranjivim porodicama, čemu može znatno doprinijeti jačanje institucija i kapaciteta na lokalnom nivou.
Stopa promjene stanovništva FZS -0,28 (2019) 0,25
Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) FZS, FZZPR 111,9 (2019) 95,0
MJERE
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom
Pružanje finansijske i druge podrške porodicama koje planiraju rađanje djece pružilo bi sigurnost i potaklo njihovu odluku na rađanje.
Podrška u vidu jednokratnih pomoći (za osiguranje realne nadoknade osnovnih troškova za novorođenče), redovnih roditeljskih i
dječijih dodataka, te poreznih olakšica na izdvajanja za djecu, olakšala bi podizanje djece i formiranje zdravije porodice.
Za ostvarivanje ovih aktivnosti potrebno je i osnivanje fonda za planiranje porodice i osiguranje optimalne porodiljske naknade za sve
porodilje i pri tome ujednačavati porodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za
ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu. To podrazumijeva da država preuzme sve obaveze koje su vezane za trudnoću i porodiljsko
odsustvo koje su trenutno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju zaposlene majke sa djecom do 16 godina, a
posebno s djecom do 7 godina, definiranje dužine minimalnog obaveznog porodiljskog odsustva, uvođenje fleksibilnosti u radnim
odnosima (ugovore na određeno tretirati na isti način kao i ugovore na neodređeno vrijeme s pozicije prava na naknadu za vrijeme
trudnoće, porodiljskog odsustva i odsustva sa rada zbog njege djeteta, te fleksibilnosti u radnom vremenu), korištenje odsustva u više
navrata (parcijalno), eventualno produženje odsustva i, u skladu s tim, umanjenje mjesečne naknade, promoviranje mogućnosti
korištenja odsustva radi njege djeteta za očeve i sl.
Neophodno je raditi na periodičnoj obuci i stručnom usavršavanju (o primjeni zakonodavstva i pružanju informacija korisnicima),
uspostavi mehanizma za praćenje, evaluaciju i izvještavanje o stanju u oblasti zaštite porodica s djecom, te uspostaviti i održavati
centralnu bazu podataka o korisnicima u FBiH.
Uspješna populacijska politika traži djelovanje u lokalnoj upravi uspostavom organizacije i tijela za porodicu, djecu, mlade, kao i
izdvajanje sredstava iz budžeta za poticaje rađanja, zapošljavanja mladih i praćenje konkretnih indikatora kvalitetnijeg života različitih
kategorija stanovništva. Pored toga, potrebno je na nivou Federacije BiH donijeti integrirani strateški dokument za mlade, te definirati
federalno ministarstvo, koje će u svom nazivu sadržavati riječ "i mladi".1
Neophodno je donijeti i garanciju za mlade, kao aktivacijsku shemu u skladu s Garancijom za mlade EU, kojom će se osigurati da svi
mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavka školovanja ili pripravničkog staža u roku od 4 mjeseca nakon završetka
školovanja.
Kreiranje programa i jačanje kadra za populacionu edukaciju omogućilo bi podizanje svijesti o značaju pitanja populacije i dugoročno
dalo pozitivne efekte na reprodukciju stanovništva. U tom smislu, potrebno je podržati aktivnosti uključivanja sadržaja populacione
politike u obrazovne programe, uključivanje roditelja u učenje o zdravom odrastanju i toleranciji, te uključivanje tema iz populacione
politike u medijske sadržaje.
Stopa ukupnog fertiliteta FZS 1,25 (2018) 2,0
Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika FZS 8,2 (2019) 10,0
Uspostaviti fond za planiranje porodice u FBiH FMRSP Ne Da
Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u FBiH ZZJZ 11,1 (2019) 5,0
2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta

Biološka sposobnost roditelja za reprodukciju od izuzetnog je značaja za svako društvo. U uslovima produženog perioda seksualne
aktivnosti, prije realiziranja roditeljstva, povećani su rizici od seksualno prenosivih oboljenja i narušavanja reproduktivnog zdravlja.
Stoga je neophodno promoviranje važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima, prije svega, kroz sistem obrazovanja, kao i
provođenje aktivnosti koje doprinose smanjenju seksualno prenosivih bolesti. Ovo podrazumijeva jačanje kapaciteta zdravstvenih
ustanova i resursa koji će omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovoj oblasti, ali i povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga vezanih za
planiranje porodice, prije i tokom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci u dobi do tri, odnosno šest
godina. Također, kako bi se osiguralo zdravo materinstvo, potrebno je izjednačiti zaštitu trudnica i porodilja na teritoriji FBiH.
Svako ulaganje u zdrav početak života i rano prepoznavanje odstupanja od normalne trudnoće, posebno zdravstvenih indikacija unutar
prve tri godine života djeteta, od neprocjenjive je važnosti za daljnji rast i razvoj djeteta i postizanje njegovog punog potencijala. Stoga
je jedan od prioriteta kontinuirano unapređivanje usluga u oblasti ranog rasta i razvoja, kako u sektoru zdravstva, tako i u drugim
sektorima društva, u smislu holističkog pristupa pružanja usluga vezanih za rani rast i razvoj. Kada je sektor zdravstva u pitanju, ovo
podrazumijeva jačanje pedijatrijske djelatnosti, posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i subspecijalističkih pedijatrijskih
disciplina na višim nivoima zdravstvene zaštite, te razvoj centara za rani rast i razvoj pri domovima zdravlja u saradnji sa drugim
organizacijama i ustanovama u Federaciji BiH koje su akreditirane za pružanje ovih usluga. U ovom smislu nastavit će se sa
kontinuiranim unapređivanjem kvaliteta zdravstvene usluge, daljnjim širenjem bolnica prijatelja beba i djece, promoviranjem dojenja,
zdrave ishrane za djecu, važnosti programa imunizacije i njegove sveobuhvatnije realizacije.
Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih FZS 9,3 (2019) 4,0
% djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog lošom prehranom UNICEF, DEP 8,9 (2015) (BiH) 3,0
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku

Visoka cijena stanova i zakupnina, uz visoku stopu nezaposlenosti mladih, predstavlja ozbiljnu prepreku za ostanak mladih ljudi u
zemlji, stupanje u brak i zasnivanje, odnosno proširenje porodice. Donošenjem programa subvencioniranja i pružanja poticaja u sferi
1
U skladu sa Zakonom o mladima FBiH, član 21. stav 2, potrebno je planirati da ministarstvo koje je nadležno za pitanja mladih u FBiH u svom nazivu ima i riječ ,,i
mladi". Zakon o mladima u članu 11. stav 2, naglašava da ,,svi nivoi vlasti u FBiH imaju obaveze definiranja, usvajanja i provođenja strategija prema mladima".
stambene politike, ova mjera će doprinijeti olakšanom rješavanju stambenog pitanja za bračne parove koji prvi put rješavaju stambeno
pitanje.
U tom smislu, potrebno je donijeti posebne programe za osiguravanje stambenih kredita (i kredita za indvidualnu stambenu izgradnju),
pružanje poreznih olakšica prilikom kupovine ili izgradnje stana, davanje preporuka lokalnim zajednicama za osiguravanje stanova za
izdavanje po povoljnim uslovima i uslovima neprofitnog zakupa smještaja mladih bračnih parova koji studiraju i porodica sa više
djece.
Prednost u dodjeli stanova u zakup bi trebali imati bračni parovi s lošijim materijalnim statusom (imovinski cenzus), osobe sa
invaliditetom, samohrani roditelji, kao i mladi bez roditeljskog staranja kojima prestaje pravo na javnu brigu, roditelji djece s
invaliditetom, osobe iz marginaliziranih kategorija stanovništva, žrtve nasilja itd.
FBiH će ovom mjerom osigurati podršku kroz saradnju s bankama i/ili kroz podršku stambenim fondovima. Nadalje, ova mjera
podrazumijeva i podršku za ranjive grupe (raseljene osobe, porodice u stanju socijalne potrebe itd.), koje, također, imaju probleme sa
rješavanjem stambenog pitanja.
Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike,
Vlada FBiH 10 (2020) 30
mil. KM
Broj stambenih fondova u kantonima Nadležna kantonalna ministarstva 1/10 (2020) 10/10
2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu
U društvu je potrebno prevenirati nasilno rješavanje problema, te podržati projekte tolerancije i kulture dijaloga. Potrebno je u
obrazovne programe uvesti teme o prevenciji nasilja i faktorima koji mogu uticati na nasilje u porodici i društvu. Zakonski okvir koji
sprečava nasilje u društvu i porodici je potrebno razvijati uz oštrije kazne i obavezan psihosocijalni tretman počinilaca nasilja i žrtve.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sprečavanju i sankcioniranju govora mržnje. Potreban je snažniji angažman svih pravosudnih
institucija protiv govora mržnje u svim pojavnim oblicima.
Neophodno je razvijati i specifične programe i kvalitetne usluge u svrhu smanjenja rizika od socijalne isključenosti žrtava porodičnog i
vršnjačkog nasilja, posebno za rodno senzibilne kategorije društva, kao što su žene i djeca žrtve porodičnog nasilja, žene u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti, žene s invaliditetom itd.
Također je potrebno podržati aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i supružnicima, kao i osigurati adekvatnu brigu i šansu za
obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja.
Ove aktivnosti podrazumijevaju jačanje i promociju porodice kao gradivnog elementa društva, suočavanje sa izazovima zajedničkog
života, provođenje kampanje jačanja međupartnerskih odnosa i komunikacije sa djecom, smanjenje rizika odvajanja djece od porodica
itd.
Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz oblasti brak, porodica, mladi) -
FZS 1.059 (2017) 500
muškarci
Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz oblasti brak, porodica, mladi) - žene FZS 95 (2017) 45
Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI* OECD 21,8 (2019) (BiH) 15,0
% razvedenih u odnosu na zaključene brakove FZS 13,6 (2019) 10,0
*SIGI - Social Institutions and Gender Index
2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom
Sport je, kao dio kulture, jedna od nepravedno zapostavljenih oblasti u FBiH. Sport je vezan za širok raspon politika, proizvoda i usluga
koji se tiču različitih vrijednosnih lanaca koji se međusobno prožimaju.
Uz takmičarske sportske aktivnosti, definicija sporta danas u potpunosti uključuje motoričke i tjelesne aktivnosti, koje ne samo da
potiču porast sportskih aktivnosti nego promoviraju zdravlje, usvajanje zdravih životnih navika i sprečavanje pojave hroničnih bolesti
kod stanovništva, kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularna oboljenja, mentalne bolesti itd.
Kako bi to postigli, potrebna je stalna promocija bavljenja sportom cjelokupne populacije, posebno djece u školama od najranije dobi,
uključivanje u sportske i rekreativne aktivnosti osoba s invaliditetom i osoba treće dobi.
Neophodno je osigurati uslove za ravnomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele FBiH, te izraditi planove izgradnje,
obnove, rekonstrukcije i održavanja sportskih objekata i prostora za rekreaciju, uključujući i kupališta na prirodnim vodotocima, kao
bitne pretpostavke za uspješno bavljenje sportom.
Pored navedenog, neophodno je osigurati odgovarajući stručni kadar, unaprijediti stručni rad za profesionalno i rekreacijsko bavljenje
sportom, kao i osigurati poticaje za stimuliranje rezultata na međunarodnim takmičenjima.
Za praćenje aktuelnih prilika u svim segmentima sporta i rekreacije, neophodno je izvršiti digitalizaciju sporta na federalnom nivou, što
podrazumijeva uspostavu jedinstvene baze podataka iz svih raspoloživih izvora, uključujući i sportske klubove. Ovakva baza podataka
je pretpostavka za kvalitetno donošenje odluka u oblasti sporta na svim nivoima vlasti u FBiH.

Privatna potrošnja na sport FZS n/d n/d
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, (65+),
FZS n/d n/d
ukupno*
FZS n/d n/d
žene**
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, (15-20),
FZS n/d n/d
ukupno**
FZS n/d n/d
žene**
* Mean consumption expenditure of private households on sporting goods and services by COICOP consumption purpose
(EUROSTAT sprt_pcs_hbs)
**Time spent, participation time and participation rate in the main activity by sex and age group (EUROSTAT tus_00ag)
PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu
Neophodno je u politici zapošljavanja staviti fokus na neaktivne i nezaposlene koristeći aktivacijske i aktivne politike kojima se
povećava radna snaga, a time i zaposlenost. Pri tome pažnju treba posvetiti ranjivim grupama koje u tržišnim uslovima ne mogu biti
lako uključene u radnu snagu i zaposlenost, te integriranju imigracijske politike u politiku zaposlenosti.
Neophodno je jačati ulogu i funkcije javnih službi zapošljavanja, s naglaskom na razvoj mehanizama osiguravanja kvaliteta, adekvatan
monitoring politika i programa s ciljem provjere učinaka i isplativosti projekata, unapređenje znanja i vještina zaposlenika JSZZ-a
(posebno savjetodavaca), unapređenje sistema evidencija nezaposlenih i kontrole utrošenih sredstava na ime poticaja zapošljavanju i
naknada za nezaposlenost.
Stopa anketne nezaposlenosti, % FZS 18,4 (2019) 14,0
Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovništvu, % FZS 60,9 (2019) 50,0
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), muški % FZS 12,9 (2019) 9,5
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), ženski % FZS 18,0 (2019) 13,5
MJERE
2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja
Aktivacijske i aktivne mjere zapošljavanja treba koncipirati uz usku saradnju s zainteresiranim stranama (neaktivni, nezaposleni,
poslodavci, obrazovne institucije i sl.), redovno posjećivati preduzeća, te otvarati nove kanale komunikacije.
Neophodna je promjena fokusa aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti strukturnih mjera kao što su
obuka ili priprema za rad, naročito kroz veću podršku ranjivih grupa.
Neophodno je standardizirati sistem monitoringa i evaluacije politika zapošljavanja, te poduzimati nezavisne evaluacije učinaka, koje
bi pokazale koji su projekti djelotvorni i troškovno efektivni. Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje
trebaju imati uspostavljen sistem monitoringa i plan evaluacije. Svaki program treba imati adekvatan monitoring i predviđen budžet za
procjenu učinaka. Monitoring sistem treba biti javno dostupan na web stranici kao i izvještaji o procjeni učinaka.
U okviru ove mjere, u zavodima za zapošljavanje je neophodno osigurati sredstva za brzu obuku za poznatog poslodavca koji je
iskazao interes za određenim profilom radne snage.
Potrebno je uključiti korisnike novčanih naknada u mjere aktivnih politika zapošljavanja u cilju brže integracije u tržište rada i
skraćenja vremena korištenja naknada.
Isto tako, mjerama aktivnog zapošljavanja neophodno je promovirati i u većem omjeru osigurati i sredstva za sampozapošljavanje.
Konačno, potrebno je osigurati i okvir za veće uključivanje privatnog sektora u mjere politika zapošljavanja (obuka, posredovanje,
evaluacija i sl.), čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja djelovanja JSZZ-a.
Unutar neaktive populacije posebno mjesto pripada mladim "obeshrabrenim". Stoga je neophodno da JSZZ posebnu pažnju posveti
efektivnoj aktivacijskoj politici. Pored mladih, potrebno se također fokusirati na neaktivne žene (posebno nedovoljno obrazovane, žene
iznad 50 godina i one u ruralnim sredinama), dugoročno nezaposlene, osobe sa otežanim pristupom tržištu rada, mlade koji napuštaju
javnu brigu i druge kategorije "obeshrabrenih" osoba.
Stopa aktivnosti, % FZS 39,1 (2019) 50,0
Stopa zaposlenosti (15+), % FZS 31,9 (2019) 45,0
Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom FZZZ n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški FZZZ n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, ženski FZZZ n/d n/d
2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada

Negativni migracioni tokovi, koji se u najvećoj mjeri reflektiraju u velikom procentu odlaska mladih i cijelih porodica iz države,
uzrokuju nedostatak adekvatne radne snage na tržištu rada u FBiH. Kao odgovor na navedeni problem, neophodno je kontinuirano
stvarati uslove za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova, uz privlačenje relevantnih stranih državljana na domaće tržište
rada. Navedeno je moguće postići pružanjem podrške programima prekvalifikacije za deficitarna zanimanja, unapređenjem pravne
regulative u kantonima za dualno obrazovanje mladih, s fokusom na praktičnom radu, razvojem preduzetničkih vještina, izmjenama
pravne regulative za volontiranje, javnom promocijom uspješnih naučnika, eksperata, zanatlija, ljekara i dr, podrškom programima
umrežavanja i promocije industrija sa deficitarnom radnom snagom, reguliranjem pravnog okvira za samozapošljavanje uz jasno
definiranje poreznih olakšica za navedenu kategoriju zaposlenih itd. Također, potrebno je unaprijediti radno zakonodavstvo u pravcu
omogućavanja stručnog osposobljavanja i pripreme za rad za nezaposlene osobe bez obzira na nivo obrazovanja.
S druge strane, potrebno je definirati i imigracijsku politiku, koja bi osigurala kompetentnu radnu snagu (primarno u sektorima IT,
medicini, inženjerstvu i sl.) kako za sezonske, tako i za godišnje i višegodišnje zapošljavanje u industrijama gdje nedostaje adekvatna
radna snaga. Ova mjera podržava i donošenje Zakona o povratku, koji garantira pravo na povratak svima koji imaju bh. porijeklo, kao i
podržavanje ljetnih škola i programa privlačenja dijaspore u cilju upoznavanja i očuvanja veza sa domovinom. Također je potrebno
finansirati promociju prostora FBiH za visokokvalificiranu i deficitarnu radnu snagu, s fokusom na promociju relevantnih obrazovnih
ustanova s ciljem privlačenja stranih studenata. Mjera treba inicirati strateški i zakonodavni okvir koji bi omogućavao pokretanje
poslovanja stranim preduzetnicima u preduzetničkim zonama i poslovnim parkovima, s dobijanjem prava na stalni boravak u zemlji
nakon što tehnološki park ocijeni poslovnu ideju i ponudi smještaj za pokretanje biznisa u tehnološkom parku. Također je,
unapređenjem transportnih usluga, potrebno osigurati dnevnu mobilnost radne snage unutar zemlje.
Udio poslodavaca koji imaju problem s popunjavanjem radnih mjesta FZZZ n/d n/d
Broj zaposlenih stranaca FZZZ 172 (2019) 1.000
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja
Potrebno je raditi na unapređenju znanja i vještina zaposlenih (posebno savjetodavaca) u FZZZ-u, kao i unapređenju sistema evidencija
nezaposlenih usklađenih sa zahtjevima poslodavaca.
Neophodno je na evidencijama javnih službi za zapošljavanje odvojiti nezaposlene osobe od osoba bez zaposlenja koje ne traže aktivno
posao. Optimalno bi bilo izmještanje administriranja i finansiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba iz javnih službi za
zapošljavanje. U strukturi registriranih nezaposlenih osoba potrebno je identificirati one na koje će savjetodavni rad imati najveći
efekat, dalje raditi na razvoju procedura za rad (hodogram procesa) u FZZZ-u, koje će uključivati sve zakonski definirane aktivnosti:
informiranje, savjetovanje i posredovanje, uspostava direktne saradnje i razmjena potrebnih podataka (e-uprava) između zavoda/službi
i drugih organa uprave kako bi se smanjio administrativni pritisak na biroe.
Potrebno je uspostaviti integralni sistem informatičke podrške za funkciju posredovanja i uvezati sistem sa poreznom upravom kako bi
se osigurala precizna evidencija o prelasku radne snage iz nezaposlenih u zaposlene i obratno. Neophodno je i osigurati brzo ostvarivanje
prava koja proističu iz statusa nezaposlenosti.
% poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za zapošljavanje FZZZ 44,7 (2020) 70,0
Uspostavljen integrirani sistem za funkciju posredovanja FZZZ Ne (2020) Da
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj evidentiranih na zavodima za
FZZZ 68,1 (2019) 30,0
zapošljavanje
PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost

Donošenje novih zakona o socijalnom osiguranju i socijalnom radu, razvoj socijalnih karata i registara, praćenje smjernica za
usklađivanje izvještavanja o socijalnim indikatorima sa praksom EU, bolje targetiranje porodica i osoba u potrebi, transformacija
ustanova socijalne zaštite i bolja educiranost stručnog osoblja, znatno bi doprinijelo poboljšanju socijalne zaštite i smanjenju
siromaštva, posebno onog energetskog.
Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti treba vršiti kroz uključivanje ranjivih grupa u tržište rada, posebno invalidnih osoba i
mladih koji napuštaju javnu brigu, uklanjanjem barijera njihovom uključivanju u preduzetništvo, posebno socijalno, i zapošljavanje i
samozapošljavanje, što se može postići aktivnijom saradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora, te aktivnijim djelovanjem na
lokalnom nivou.
Učešće socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu, % FZS 19,4 (2017) 15,0
Indeks socijalne isključenosti (HSEI) FZS 49,4 (2019) (BiH) 35,0
Stopa siromaštva stanovništva, muški % FZS 17,6 (2015) 13,0
Stopa siromaštva stanovništva, ženski % FZS 16,6 (2015) 12,5
MJERE
2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa
S obzirom na heterogenost marginaliziranih i ranjivih grupa, pri čemu svaka od njih ima specifične probleme i potrebe, u narednom
periodu je neophodno donijeti sveobuhvatni strateški dokument (Strategija socijalne uključenosti), koji bi sadržavao posebne politike i
programe ciljane za grupe stanovništva koje su socijalno isključene ili se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Takav
dokument bi sadržavao i specifične mjere socijalne zaštite, uključujući i mjere u oblastima obrazovanja, stanovanja i zdravstva, kao i
porodične politike ciljane na marginalizirane grupe stanovništva.
Kako bi se što adekvatnije pristupilo problemu socijalne isključenosti, neophodno je stalno razvijati javnu svijest o značaju socijalnog
uključivanja, te realnim problemima koje određene pojedince ili grupe stanovništva potiskuju na rub društva i sprečavaju ih u njihovim
nastojanjima da žive pristojnim životom, uz puno sudjelovanje u društvu.
Radi lakšeg praćenja socijalne isključenosti i kvalitetnijeg donošenja politika koje su ciljane na marginalizirane grupe stanovništva,
potrebno je unaprijediti statističku osnovu za praćenje indikatora socijalne uključenosti, harmonizirati postojeće indikatore i statističke
pokazatelje, te razviti nove indikatore za praćenje socijalne uključenosti.
Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH FMRSP Ne (2020) Da
Provedena anketa o prihodima i uslovima života (SILK) FZS Ne (2020) Da
2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
Aktuelno uređenje socijalne zaštite slabo dopire do populacije kojoj najviše treba, te nije efikasno u smanjenju siromaštva. Potrebno je
poboljšati ciljane socijalne transfere na osnovu stvarnih potreba. Poboljšanje ciljanja u socijalnim davanjima može stabilizirati ukupna
izdvajanja i potencijalno povećati naknade postojećim korisnicima iz istih finansijskih sredstava.
Osnovni preduslov za kvalitetno donošenje politika u ovoj oblasti je razvoj socijalnih karata i registara, koji će osigurati informaciju o
stanju i potrebama društva. Na osnovu ovih informacija, potrebno je kontinuirano praćenje stanja u oblasti i provođenje periodičnih
istraživanja o uticaju, relevantnosti, efektivnosti, efikasnosti i održivosti mjera zaštite.
U cilju ranog otkrivanja i rane intervencije, neophodno je razviti odgovarajući sistem i registre za prikupljanje podataka o djeci i
odraslima u stanju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (djece bez roditeljskog staranja, djece nezaposlenih roditelja, djece čiji
su roditelji osobe s invaliditetom ili osobe u penalnim ustanovama, djece razvedenih roditelja, djece iz jednoroditeljskih porodica, djece
s invaliditetom, odraslih sa invaliditetom i starijih osoba). S tim u vezi, potrebno je donijeti smjernice za usklađivanje izvještavanja o
socijalnim indikatorima sa praksom EU.
Neophodno je podržati donošenje zakona o socijalnim uslugama i zakona o djelatnosti socijalnog rada kako bi se ova oblast dodatno
uredila, te se omogućilo uvođenje različitih socijalnih servisa u lokalnim zajednicama kao što su dnevni centri, pomoć i njega u kući,
mobilni timovi, psihosocijalna podrška porodicama, osnaživanje hraniteljskih porodica, podrška djeci bez roditeljskog staranja i sl.
Socijalne politike i zakonodavstvo trebaju omogućiti olakšan pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na
pravičan, fer i jednak način i moraju imati ulogu u suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti. Potrebno je unaprijediti sistem
novčanih davanja i usmjeriti ih prema siromašnima, kao i osigurati materijalna izdvajanja za grupe u riziku od siromaštva (starije
osobe, porodice sa djecom, porodice sa djecom sa invaliditetom, djeca koja su bili korisnici institucionalnog smještaja, a trebaju se
osamostaliti).
Broj uspostavljenih socijalnih registara u kantonima FMRSP 0/10 10/10
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera po spolu, %* FZS n/d n/d
Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera po spolu, %** FZS n/d n/d
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva muškarac, % FZS 15,7 (2015) 12,0
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva žena, % FZS 17,0 (2015) 13,0
* At-risk-of-poverty rate before social transfers by sex (EUROSTAT TESOV250)
** At-risk-of-poverty rate after social transfers by sex (EUROSTAT TPS00184)
2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite
Ovom mjerom želi se doprinijeti razvoju institucionalnih mehanizama koji će omogućiti jačanje intersektorske i profesionalne saradnje
u formulaciji, planiranju, implementaciji, koordinaciji provođenja, monitoringu, evaluaciji i izvještavanju u različitim područjima
socijalne politike.
Potrebno je definirati mrežu socijalnih usluga i pružalaca socijalnih usluga, uspostaviti sistem koordinacije između pružalaca socijalnih
usluga, izvršiti transformaciju institucionalnih oblika zbrinjavanja djece i odraslih osoba (djece bez roditeljskog staranja i osoba sa
psihosocijalnim poteškoćama i drugih osoba) i izgraditi resurse za pružanje odgovarajućih usluga podrške u zajednici. Također,
potrebno je izvršiti analizu kapaciteta zaposlenih koji rade u ustanovama i drugim oblicima porodične brige prema vrstama, dužini i
broju pruženih usluga korisnicima na cjelodnevnoj osnovi i, po potrebi, ojačati ove kapacitete i izvršiti edukaciju profesionalaca za novi
koncept socijalnih usluga.
Također, ovom mjerom se stimulira profesionalna edukacija i usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom zaštitom, posebno
educiranje stručnog kadra koji radi na poslovima brige o djeci bez roditeljskog staranja, djeci s poteškoćama u razvoju, osobama s
invaliditetom, starijim osobama, osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i drugim ranjivim grupama. To
podrazumijeva edukacije, cjeloživotno učenje i sl.
Pored toga, potrebno je povećati kapacitete socijalnih radnika u centrima za socijalni rad, što bi moglo biti od velikog značaja za
unapređenje efikasnosti sektora socijalne sigurnosti, što se može postići, između ostalog, i delegiranjam administrativnih poslova
drugim općinskim službama (na primjer, službi za administrativno-pravne poslove), kao i saradnjom sa drugim organizacijama i
ustanovama koje pružaju alternativne oblike porodične brige kao i socijalne usluge u sklopu jačanja kapaciteta, kako bi se socijalni
radnici i drugi stručni zaposlenici mogli fokusirati na svoju izvornu nadležnost i funkciju. Smanjenje broja predmeta radnika u centrima
za socijalni rad moglo bi unaprijediti kvalitet njihovog rada sa strankama i dugoročnu efikasnost sektora socijalne sigurnosti.
Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku FMRSP n/d n/d
Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na obukama FMRSP n/d n/d
2.5.4. Poboljšavati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada
Aktuelno tržište rada u FBiH karakteriziraju negativni trendovi i visoke stope radno neaktivnih i nezaposlenih, posebno među
pripadnicima ranjivih društvenih grupa (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji
napuštaju javnu brigu, Romi i sl.).
Neophodno je osigurati izradu programa zapošljavanja ranjivih grupa, programa socijalnog preduzetništva, programa grantova za
formalno i neformalno obrazovanje pripadnika ranjivih kategorija, programa kojim se vrši osnaživanje ranjivih grupa za zapošljavanje i
poticanje potencijalnih poslodavaca na zapošljavanje i/ili samozapošljavanje teže zapošljivih grupa, programa formalizacije
zapošljavanja (registraciju poljoprivrednih gazdinstava i pomoć u njihovom vođenju i sl.) i osigurati kontinuirani monitoring i
povremene procjene uticaja mjera i projekata koji se provode.
Mjerom treba ublažiti problem nedovoljne zastupljenosti žena i mladih u preduzetništvu, te ukazati na izazove i mogućnosti koje im se
nude. Potrebno je kreirati posebne programe za ove grupe te promovirati preduzetništvo kroz formalno obrazovanje i cjeloživotno
učenje i podršku ženama preduzetnicama za uključivanje u ženske evropske preduzetničke mreže.
Važan pokretač za formalno zapošljavanje ranjivih kategorija je i podrška razvoju socijalnog preduzetništva kao modela koji
istovremeno doprinosi zapošljavanju i podršci ugroženim grupama. U sklopu ove mjere neophodno je institucionalno i zakonodavno
urediti oblast socijalnog preduzetništva, kako bi se omogućilo i olakšalo osnivanje i funkcioniranje socijalnih preduzeća, omogućio
jednostavniji pristup izvorima finansiranja (osnovati centar za razvoj socijalnog preduzetništva ili fond za razvoj socijalnog
preduzetništva koji bi mogao osigurati osnovni pokretački kapital za razvoj socijalnih preduzeća), dodatno poticao poslovni sektor da
se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja (sufinansiranje programa socijalnog preduzetništva pružanjem mentorskih
usluga), dale porezne olakšice za socijalna preduzeća koja reinvestiraju svoj profit u aktivnosti koje doprinose razvoju zajednice,
odnosno vodila porezna politika koja će biti pogodna za razvoj koncepta i aktivnosti socijalnog preduzetništva.
Također, potrebno je kreirati programe obuke zaposlenih u državnoj upravi vezane za socijalno preduzetništvo i raditi na aktivnostima
promocije socijalnog preduzetništva u javnosti (i putem medija) kako bi se ovaj pojam i koncept bolje razumio, razvijati infrastrukturu,
međusektorsku saradnju i umrežavanje socijalnih preduzetnika.
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, žene, % FZS 21,7 (2019) 15,0
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, mladi (15-24), % FZS 39,0 (2019) 30,0
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, žene, % FZS 29,3 (2019) 40,0
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, mladi (15-24), % FZS 35,0 (2019) 55,0
% dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci) FZS 79,3 (2019) 60,0
% održivih privrednih subjekata nakon 3 godine poslovanja koje su osnovali žene i mladi FZS n/d n/d
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje FZZZ 1,31 (2019) 0
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena na zavodima za
FZZZ 0,93 (2019) 0
zapošljavanje
2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva
Da bi se osiguralo minimalno, finansijski pristupačno i pouzdano snabdijevanje energijom, tj. da "niko nije zapostavljen" u ovoj oblasti,
treba planirati i provoditi programe socijalne zaštite ugroženih kupaca primjenom koncepta smanjenja energetskog siromaštva, što,
između ostalog, podrazumijeva i podršku za poboljšanje energetske efikasnosti, te razmatranje, izradu i implementaciju socijalnog
akcionog plana u oblasti energetike u FBiH.
U cilju smanjenja energetskog siromaštva, potrebno je, prije svega, identificirati energetski siromašna domaćinstva ili kategorije
stanovništva koje su u riziku od energetskog siromaštva, utvrditi koje su osobe njime pogođene i koji su njegovi uzroci, povećati dio
finansijskih sredstava u budžetima iz kojih bi se vršilo sufinansiranje, kreirati programe i projekte energetske efikasnosti (utopljavanje
zgrada i objekata za život ugroženih kategorija stanovništva, ugradnja termoizolacionih fasada, zamjena stolarije, zamjena neefikasnog
sistema grijanja i sl.), te kontinuirano pružati savjetodavne usluge u oblasti energetskog sektora.
Programi zaštite ugroženih kategorija kupaca su najefikasniji kada su u njih uključene lokalne zajednice. Zbog toga je potrebno podići
nivo informiranja lokalnih aktera o ciljevima i planovima energetske tranzicije. Prilikom provođenja mjera energetske efikasnosti
prioritet treba biti na objektima javne infrastrukture - škole, bolnice i socijalne ustanove, čime se osigurava da socijalno ugrožene grupe
imaju direktne koristi od mjera energetske tranzicije.
Stopa energetskog siromaštva domaćinstva FZS n/d n/d
STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ

PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa
Radi boljeg prilagođavanja klimatskim promjenama, zaštite prostora, zemljišta, voda, šuma kao i bio i geo raznovrsnosti, adekvatnijeg
tretiranja otpada, te doprinosa unapređenju javnog zdravlja, potrebno je povećavati svijest o neophodnosti zaštite i očuvanja okoliša,
provoditi monitoring stanja okoliša i prirodnih resursa, jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom, prirodom i kulturnim
naslijeđem, usaglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obaveze vlasnika resursa u upravljanju
okolišem i prirodnim naslijeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela "zagađivač plaća" i "korisnik plaća, osigurati
usklađenost interesa zaštite životne sredine i interesa ekonomskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i drugim načelima
ekološkog prava i provoditi sistemska geološka istraživanja.
Također, potrebno je razvijati statističku osnovu u ovoj oblasti razvojem relevantnih pokazatelja.

Količine otpada iz proizvodnih djelatnosti, tona/ mil. KM BDP-a FZS 439 (2018) 254
Količine opasnog otpada iz proizvodnih djelatnosti, tona/ mil. KM
FZS 0,41 (2018) 0,30
BDP-a
Količine prikupljenog komunalnog otpada, kg/ po stanovniku FZS 284 (2018) 228
Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 EUROSTAT (BiH)* 51.354 (2017) (BiH) 52.000
* Renewable freshwater resources (EUROSTAT env_wat_res)
MJERE
3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina
Da bi se podigla svijest građana o zaštiti okoliša, potrebno je identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i ranjivosti
koji nastaju kao posljedica nebrige za okoliš, što će rezultirati većim naporima za integriranje politika klimatskih promjena u sve
privredne sektore, kao što su energetika, transport i poljoprivreda.
Neophodno je intenzivnije širenje informacija i znanja zasnovanih na činjenicama o problematici zaštite okoliša i klimatskih promjena i
u sklopu toga važno je posebno stimulirati zajedničke projekte obrazovnih institucija i kompanija koje rade na ozelenjavanju svog
poslovanja.
Potrebno je poticati i stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od civilnog
društva i privrednih subjekata, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovoj oblasti, po ugledu na postojeće
inicijative (Klimatska diplomatska sedmica i sl.).
U cilju podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih vještina potrebno je modernizirati nastavne planove i programe osnovnih i
srednjih škola u skladu s prethodno definiranim programom eko-škola, kako bi se kontinuirano provodile aktivnosti vezane za zaštitu
okoliša koje bi bile inkorporirane u sve segmente odgojno obrazovnog rada škola, koristeći podršku EU dostupnih incijativa.

Stanje javne svijesti - provedba Arhuske konvencije* FMOIT n/d n/d
*Public Awareness EEA_SEBI026)
3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
Potrebno je vršiti daljnje usaglašavanje zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU, kao i vertikalno i horizontalno usklađivanje u
Federaciji BiH, posebno kod donošenja novih propisa. Pri tome, posebnu pažnju treba posvetiti donošenju propisa u oblastima u kojima
nedostaju (određene vrste otpada, korisnici okoliša, šumarstvo, zaštita prirode). Na nivou entiteta treba osigurati dosljednu provedbu
usvojenih propisa, kao i preuzetih međunarodnih obaveza BiH kao države. Važno je omogućiti ugrađivanje EU odredbi u pogledu
zelene javne nabavke u Zakon o javnoj nabavci.
Također je potrebno unaprijediti pravni okvir zaštite od buke, upravljanja otpadom i dobijanja okolišnih dozvola u skladu sa EU
zakonodavstvom, te uspostaviti proces provođenja procjena uticaja na okoliš strategija, planova i programa potpunim transponiranjem
SEA direktive EU u domaće zakonodavstvo. Neophodno je unaprijediti proces izdavanja upravnih akata koji se odnose na procjenu
uticaja na okoliš za neizgrađena postrojenja i izdavanja okolišnih dozvola i vodnih akata. Potrebno je jačanje institucionalnih kapaciteta
nadležnih organa za okolišno prihvatljivo planiranje politika i projekata, monitoring i borbu protiv prekršaja u ovoj oblasti. Neophodno
je uspostaviti pravni okvir i standard kvaliteta institucija koje provode procjene uticaja na okoliš.
Ova mjera će podržati institucionalno jačanje sektora okoliša u FBiH, kao i uspostavu unutar sektorske i međusektorske saradnje
resornih ministarstava svih nivoa vlasti putem sektorskih razvojnih vijeća. Potrebno je ojačati kapacitete i učiniti efikasnijim rad organa
inspekcijskog nadzora, te ubrzati rješavanje sudskih postupaka koji se tiču zaštite okoliša i rada tužilaštava kada su u pitanju krivični
postupci u oblasti okoliša.
Potrebno je revidirati način raspoređivanja, odnosno korištenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša.
Neophodno je definiranje projekata od javnog značaja za FBiH, te djelimično usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda za
zaštitu okoliša u prioritetne projekte.
Potrebno je unapređivati komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna preduzeća u svim segmentima kako bi osigurali
održivost i dostupnost kvalitetnog vodosnabdijevanja, odgovarajuću odvodnju otpadnih voda, upravljanje otpadom, lokalnu
saobraćajnu infrastrukturu, "priuštivost" komunalnih usluga, vodeći računa o njihovoj ekonomskoj cijeni. Potrebno je osigurati
uvođenje naknada za vodne usluge koje će pokrivati troškove izgradnje i održavanja izgrađene infrastrukture, te modernizaciju pravnog
i instucionalnog okvira pružanja vodnih usluga, što je preduslov za postepeno postizanje njihove održivosti.

Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU FMOIT n/d n/d
3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta

Potrebno je poboljšati status biološke raznolikosti očuvanjem ekosistema, vrsta i genetičke raznolikosti, te jačati opće koristi od
biološke raznolikosti i ekosistemskih servisa, pri čemu je potrebno napraviti inventuru ekosistema i tipova staništa i identificirati
ugrožene vrste. Od ključne je važnosti uključivanje mjera očuvanja prirode i biodiverziteta u politike drugih resora (poljoprivreda,
šumarstvo, energetika, transport i sl.) i usaglašavanje politika sa EU Strategijom biodiverziteta 2030 i EU strategijom šumarstva. U tom
smislu, trebalo bi razviti akcioni plan biodiverziteta i učestvovati u regionalnim inicijativama i razmjeni znanja sa EU istraživačkim
centrima, te poticati uzgoj i očuvanje autohtonih biljaka i životinja i njihovu zaštitu kao dio prirodnog naslijeđa. Potrebno je olakšati
zaštićenim područjima da se priključe (peer) sektorskim organizacijama u EU (Parkovi Dinarida, PAN Parks i sl).
Također, treba unaprijediti i postojeće baze podataka i istraživanja u oblasti biodiverziteta, povećati površine zaštićenih područja i
osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima. Važno je minimizirati rizik za ljudsko zdravlje, biodiverzitet, prirodno i
graditeljsko naslijeđe, te osigurati i unaprijediti održivi sistem upravljanja i racionalnog korištenja prostora. Mjera doprinosi i podizanju
opće svijesti, posebno lokalne zajednice, o vrijednostima biološke raznolikosti i koracima koji se mogu poduzeti da se ona očuva i
održivo koristi. Bitno je smanjiti direktne pritiske na biološku raznolikost i promovirati održivu upotrebu prirodnih resursa u industriji i
poljoprivredi (uspostava sistema monitoringa pesticida, fertilizatora i plodnosti tla, razvijati organsku proizvodnju i sl.). Neophodno je
eliminirati poticaje i subvencije koji su štetni za biološku raznolikost, te uticati na skrivene uzroke gubitka biološke raznolikosti
pozicioniranjem biološke raznolikosti u odgovarajuće politike.
Površina zaštićenih područja, hektar FMOIT 103.380 (2018) 120.000
3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa
U pogledu zaštite voda, treba postići i održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba
korisnika voda, tako da je neophodno nastaviti s izradom planova upravljanja vodama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog
mora. U cilju smanjenja rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, neophodno je provesti mjere za povećanje stepena zaštite od
poplava, izraditi mape opasnosti i mape rizika od poplava i donijeti planove upravljanja poplavnim rizikom, provesti mjere za
smanjenje erozije, uspostaviti programe i mjere prilagođavanja klimatskim promjenama i borbe protiv suša. Neophodno je jačanje
kontrole ispuštanja otpadnih voda u vodotoke i provoditi aktivnosti na smanjenju tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda,
te smanjenju emisije štetnih i toksičnih materija koje stvaraju pojedini industrijski zagađivači. Potrebno je subvencionirati izgradnju
kolektora za otpadne vode s prečišćivačima i na taj način doprinijeti i boljoj konkurentnosti poljoprivrede. Također, potrebno je
uspostaviti katastar svih hidroelektrana, energana i malih postrojenja s određenim podacima (snagom, vodozahvatom itd.), te osigurati
da svi korisnici voda za tehnološke potrebe i proizvodnju energije moraju imati ugovor o koncesiji i plaćati odgovarajuću naknadu za
korištenje vodnih resursa.
Sve aktivnosti ruralnog razvoja ne smiju dovoditi do pogoršanja stanja kvantiteta i kvaliteta voda. Investiranja u objekte i opremu
trebaju doprinijeti ispunjavanju zahtjeva Okvirne direktive o vodama EU i svih njenih ˝kćerki direktiva˝ (npr. nitratne direktive),
odnosno smanjenju zagađenja voda. Ove aktivnosti se, prije svega, odnose na izgradnju privatnih i javnih sistema navodnjavanja za
potrebe poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali i razvoj infrastrukture za vodosnabdijevanje i kanalizacije u ruralnim područjima radi
poboljšanja životnih uvjeta stanovništva i nivoa usluga u turizmu. Istovremeno, aktivnosti fokusirane na opće usluge će omogućiti
daljnju edukaciju kako savjetodavaca, tako i proizvođača, u smislu zaštite kvaliteta vode, odnosno korištenja praksi i tehnologija koje u
najmanjoj mogućoj mjeri imaju negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda, kao i kreiranje tipskih rješenja vezanih za ispunjavanje
zahtjeva direktiva EU (upravljanje stajskim gnojivom i sl.). Na kraju, potrebno je osigurati proaktivnu ulogu FMPVŠ-a usmjerenu
prema ostalim nadležnim ministarstvima i institucijama, ali i zainteresiranim donatorima i internacionalnim programima pomoći
(posebno onim od EU-a, FAO-a, SB-a, IFAD-a i sl.) radi osiguranja dodatnih sredstava za projekte integralnog upravljanja vodama i
ispunjenje preuzetih obaveza u toj oblasti. Tim projektima treba postići održivo korištenje i zaštitu vodnih resursa za potrebe javnog
vodosnabdijevanja stanovništva i sve druge namjene i djelatnosti u skladu sa sektorskim planskim dokumentima, planovima
aproksimacije sa EU legislativom u oblasti voda i planovima općeg ekonomskog i društvenog razvoja FBiH.
Koeficijent gubitka vode, % FZS 56,9 50,0
Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u industrije,% FZS 59,9 70,0
Broj priključaka na kanalizacione sisteme FZS 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na 100.000 stanovnika) ZZJZ 198 (2019) 100
3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa
Resurs zemljišta je među najvažnijim prirodnim resursima i njegova primarna funkcija je proizvodnja hrane i sirovina. Zemljište je
ograničeni resurs i način korištenja i promjene u korištenju zemljišta su glavni pokretači promjena u okolišu.
U cilju zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta, potrebno je izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i jačati
intersektorsku saradnju, koja treba doprinijeti racionalnijem korištenju i zaštiti zemljišta. U tom smislu, potrebno je donijeti okvirni
zakon o zaštiti zemljišta, te ojačati institucije u FBiH koje se bave sistematskim nadzorom, praćenjem stanja i kvaliteta zemljišta,
izvještavanjem i predlaganjem mjera za unapređenje ovog zakona.
Kako bi se lakše pratile promjene na devastaciji i zaštiti zemljišta, neophodno je unaprijediti zemljišni informacioni sistem s
relevantnim indikatorima.
Također, potrebno je zaštitu zemljišta uključiti u sve politike na nižim novoima, u skladu sa ustavnim nadležnostima i podržati
istraživačke projekte koji su usmjereni na analizu i preporuke zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta. U skladu s tim, neophodno
je izraditi program za rekultivaciju degradiranog zemljišta u FBiH.
Neophodno je daljnje ulaganje u deminiranje zagađenih površina, pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti deminiranju zaštićenih
područja, kao i remedijaciji i rekultivaciji s ciljem vraćanja funkcije degradiranog zemljišta.
U okviru ove mjere neophodno je raditi na povećanju svijesti čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao neobnovljivog
resursa.
% zemljišta na kojem je smanjena produktivnost (LPD) FZZA* 0,44 (2014) 0,25
% zemljišta na kojem su rani znakovi smanjenja produktivnosti (LPD)** FZZA* 0,53 (2014) 0,30
% zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom smanjenja produktivnosti (LPD) FZZA* 15,73 (2014) 10,00
* Podatke je izračunao EU-Ispra Joint Research Center na osnovu podataka CORINE Land Cover (CLC), koji su nastali satelitskim
snimanjem područja Evrope. Federalni agropedološki zavod ima mandat da se bavi ovim podacima.
** Land Productivity Dinamics - kretanje produktivnosti zemljišta
3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači
Potrebno je na nivou FBiH zakonski urediti oblast šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gazdinstvo šumskim resursima
kao neophodnog preduslova za očuvanje šumskih ekosistema, doprinijelo ublažavanju posljedica klimatskih promjena, poboljšala
hidrologija vodotokova, zaštitio biodiverzitet, smanjio rizik od požara, kao i iskoristio potencijal za diverzifikaciju ekonomskih ruralnih
aktivnosti. Neophodno je osigurati usmjeravanje šumskih resursa u proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti u domaćim
kompanijama.
Pored smanjenja emisija zagađujućih materija i stakleničkih gasova te jačanja EnE-a i OIE-a, ciljevi dekarbonizacije se mogu postići i
povećanjem "ponora" GHG emisija, npr. kroz realizaciju programa organiziranog pošumljavanja i podizanje energetskih nasada
brzorastućih vrsta drveća za proizvodnju biomase, čime se omogućava povećanje učešća biomase u energetskom bilansu OIE-a (npr. u
kogenerativnim elektroenergetskim postrojenjima). Gazdinstvo šumama unutar zaštićenih područja prirode i vodozaštitinih zona
potrebno je uskladiti sa propisima o njihovom proglašenju.
Također, u cilju povećanja broja divljači i očuvanja njihovih staništa, potrebno je stvoriti uslove za poboljšanje upravljanja i gazdinstva
lovištima, odnosno uskladiti zakonsku regulativu u oblasti lovstva sa EU zakonodavstvom i međunarodnim dokumentima.
Ovom mjerom potrebno je poticati ulaganja u opremu za iskorištavanje šuma (mašine, alati i uređaji za sječu, privlačenje, izvlačenje i
iznošenje šumskih drvnih sortimenata), opremu za proizvodnju šumske biomase, opremu za šumsko-uzgojne radove, opremu za zaštitu
šuma od požara, biljnih bolesti i štetočina, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladištenje šumskih drvnih sortimenata,
opremu za sjemensko-rasadničku proizvodnju, u lovni i turizam u šumarstvu, jačanje informatizacije i digitalizacije poslovnih procesa
u šumarstvu i dr.
Ukupna posječena drvna masa, m3 FZS 2.552.625 (2018) 2.600.000
Vještačko pošumljavanje, ha FZS 1.439 (2018) 3.000
% bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast KD-a 02 - Šumarstvo i sječa drva) u BDP-u FZS 0,7 (2018) 1,0
% udjela visokih šuma FMPVŠ 45 (2020) 47
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) FMPVŠ 11,3 (2020) 11,7
Stepen razvijenosti Informacionog sistema šumarstva FBiH (broj izrađenih modula) FMPVŠ 3 (2020) 15
3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije
Mjera podržava održivo upravljanje otpadom uz uvođenje ekonomske cijene komunalnih usluga, koja će rezultirati povećanjem
obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, kao i uvođenje cirkularne ekonomije u sistem upravljanja
otpadom i korištenje inovativnih tehnologija.
To podrazumijeva značajno unapređenje sistema odvojenog sakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog otpada u cijeloj
FBiH, eliminiranje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju regionalnih sanitarnih deponija i regionalnih centara za
upravljanje otpadom. Također, posebnu pažnju treba obratiti na otpad iz specifičnih tokova, opasni otpad kao i upravljanje otpadom u
poljoprivredi, šumarstvu, industriji i građevinarstvu. Potrebno je osigurati efikasno odvajanje otpada (papir, metal, plastika, staklo i
biootpad), uz ekonomske poticaje za smanjivanje generiranja otpada i sheme dodatnog plaćanja za generiranje.
Cilj je prestanak odlaganja otpada na nesanitarne općinske deponije, minimizirati količinu otpada koja se odlaže na postojeće sanitarne
deponije, te povećati broj sanitarnih deponija, povećati količinu otpada koji se reciklira, ponovno koristi i energetski iskorištava.
Također, neophodno je podržati i aktivnosti na smanjenju otpada u ruralnim, šumskim i obalnim područjima (uz puteve i rijeke), te na
području (F)BiH strateški predisponirati trajnu zabranu odlaganja nuklearnog i biološki opasnog otpada iz uvoza.
Vrlo važno je uspostavljanje informacionog sistema upravljanja otpadom, putem kojeg će se prikupljati podaci o vrstama, količinama i
kretanju otpada koji će biti osnova za donošenje planskih dokumenata.
Potrebno je dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela "zagađivač plaća" i "korisnik plaća", što znači da plaćaju oni koji direktno
onečišćuju okoliš i oni koji se direktno koriste prirodnim resursima (proširenje uvođenja naknada za posebne kategorije otpada,
eventualna revizija postojećih naknada, uvođenje naknada za odlaganje, revizija naknade koja se plaća pri registraciji motornih vozila i
sl.).
Potrebno je provesti analize efikasnosti i ekonomičnosti postojećeg sistema upravljanja otpadom (komunalni, posebne kategorije i sve
druge vrste otpada), te predložiti ekonomski i okolišno održive sisteme upravljanja otpadom. Naročito je važno raditi na modelu
cirkularne ekonomije, u kome se resursi održavaju koliko god je dugo moguće uz minimalnu proizvodnju otpada.
Neophodno je definiranje projekata od javnog značaja za FBiH, te u tom smislu usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda za
Ekonomski instrumenti trebaju predstavljati dodatni razlog za aktivnosti privrednih subjekata na smanjenju zagađivanja, te uvođenju
novih tehnologija.
Mjera podržava jačanje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša (inspekcijski organi, donosioci politika), te reviziju postojećih i uvođenje
novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada i usklađivanje postojećih propisa sa EU legislativom.
% odloženog (netretiranog) komunalnog otpada od ukupno prikupljenog FZZPR 93,25 (2018) 60,00
% prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od ukupno prikupljenog FZZPR 0,14 (2018) 5,00
Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana vrijednost sektora kružne
EUROSTAT (BiH) 157,5 (2017) (BiH) 300,0
ekonomije*, mil. €
* Private investments, jobs and gross value added related to circular economy sectors (EUROSTAT CEI_CIE010)
3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
U cilju osiguranja stabilnog i održivog snabdijevanja energetskih i industrijskih kapaciteta mineralnim sirovinama (energetskim,
metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvaranja uslova za njihov razvoj, potrebno je
na savremenim, ekonomskim, objektivnim i naučno zasnovanim principima nastaviti aktivnosti u cilju definiranja mineralnog
potencijala FBiH donošenjem i implementacijom Strategije upravljanja mineralnim sirovinama FBiH, koja će, između ostalog,
definirati programe provođenja osnovnih i primijenjenih geoloških istraživanja mineralnih sirovina primjenom savremene prospekcije i
istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, na osnovu čijih rezultata bi se izradile
interaktivne geološke mape prirodnih bogatstava (rude, gas, nafta, minerali i sl.) širokog spektra primjene.
Pri tome, neophodno je kontinuirano unapređivati bazu podataka i znanja o mineralnim sirovinama sa informacijama o tokovima i
sistemu dinamičkog modeliranja primarnih i sekundarnih sirovina, što daje snažnu podršku osnovnim i primijenjenim geološkim
istraživanjima metaličnih i nemetaličnih mineralnih resursa i resursa fosilnih goriva.
Neophodno je uspostaviti kvalitetan sistem monitoringa mineralno-sirovinske baze FBiH izradom katastra ležišta i pojava mineralnih
sirovina, koji osigurava inventarizaciju mineralnog bogatstva, efikasan menadžment, odnosno nadzor i upravljanje mineralno-
sirovinskim kompleksom.
Također, potrebno je postojeći zakonski okvir uskladiti sa evropskim direktivama iz oblasti rudarstva i geoloških istraživanja,
prostornog planiranja, te oblasti zaštite radne i životne sredine i izvršiti njegovu horizontalnu i vertikalnu harmonizaciju na svim
nivoima vlasti u FBiH. Potrebno je donijeti programe podrške uvođenju savremenih tehnologija u cilju osiguranja uslova za povećanu
efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprečavanju nastanka otpada, donijeti programe promocije recikliranja i
ponovne upotrebe mineralnih sirovina, uspostaviti sistem kontrole prihvatljivog nivoa rizika negativnih uticaja rudarskog sektora na
okoliš, pokrenuti mrežu centara za istraživanje, obrazovanje i osposobljavanje u području održivog upravljanja mineralnim sirovinama,
te promovirati očuvanje zemljišta kroz rekultivaciju i praksu kontinuiranog monitoringa ekoloških indikatora.
Donesena Strategija upravljanja mineralnim sirovinama FBiH FMERI
Ne (2020) Da
FZZG
PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitet zraka
Neophodno je unapređivati kvalitet zraka smanjivanjem emisija, posebno u oblasti transporta, preusmjeravanjem na adekvatne izvore
mehaničke i toplinske energije, povećanjem energetske efikasnosti, ograničavanjem uvoza transportnih vozila koji imaju velike emisije
zagađujućih materija i promoviranjem transportnih sredstava na električni pogon. Potrebno je u cijelosti ugraditi u domaće
zakonodavstvo i poštovati EU direktive u oblasti kvaliteta zraka.
Neophodno je pripremiti i implementirati Strategiju unapređenja kvaliteta zraka i pripremiti studiju procjene uticaja ranijeg ulaska u
Emission Trading Scheme.
Spečifični mortalitet - smrtnost oboljelih od respiratornih oboljenja sa smrtnim ishodom, na
ZZJZ 51,6 (2018) 40,0
100.000 stanovnika
MJERE
3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova
Neophodno je stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva, jačati inspekcijski nadzor na svim nivoima, posebno masovnih
zagađivača, te uzimati u obzir mjere za zaštitu zraka u urbanističko-građevinskim aktima kada izvor emisija nije predmet okolinske
dozvole. Potrebno je razmotriti uvođenje modela IoT senzora (e-zrak) kako bi se omogućilo detaljno i kontinuirano praćenje i
prezentacija kvaliteta zraka u skladu sa EU direktivom (National Emissions Ceilings Directive1). Kada su u pitanju industrijski
zagađivači, potrebno je težiti implementaciji Direktive o industrijskim emisijama i aplikaciji "Najbolja dostupna tehnika" (Best
Available Techniques). Neophodno je uspostavljanje federalne mreže za automatski monitoring kvaliteta zraka, izraditi katastar
zagađivača zraka, uvesti ovlaštene nezavisne laboratorije ili formirati referentne laboratorije za emisije u zrak za FBiH, te uključivati se
u evropske mreže kao što su Forum on Air Quality Modelling (FAIRMODE) i mreža referentnih laboratorija za kvalitet zraka
(Network of Air Quality Reference Laboratories - AQUILA). Pri tome je potrebno raditi na jačanju institucionalne opremljenosti i
kadrovske osposobljenosti za obavljanje različitih mjerenja, bilo da se radi o mjerenjima emisija iz pogona za sagorijevanje ili
tehnoloških postrojenja, kao i kontroli kvaliteta goriva i drugim mjerenjima (zrak, voda, tlo), kako bi se raspolagalo pouzdanim
podacima o emisijama.
Neophodno je kontinuirano pratiti realizaciju NERP-a i unapređivati i akreditirati sistem monitoringa lokalnih zagađenja i mjerenja
uticaja zagađenja na zdravlje, uključujući mortalitet, te transparentno informirati javnost.
Potrebno je uvesti strože standarde kvaliteta čvrstih goriva koja se koriste u domaćinstvima kao kratkoročnu mjeru, dok je, kao
dugoročnu mjeru, neophodno zabraniti trgovinu ugljem za domaćinstva u cilju povećanja korištenja biomase u toplinarstvu, te
kontrolirati gradnju na područjima od značaja (parkovi, planine, izletišta, zračne banje i sl.) i u područjima kotlina (zbog slabog protoka
zraka). Uz to je neophodno izraditi programe subvencioniranja najugroženijih domaćinstava za prelazak sa sistema grijanja na ugalj na
okolišno prihvatljive energente. Osim toga, potrebno je iskorištavati u cijelosti toplotnu energiju iz industrijskih kapaciteta kroz
projekte toplifikacije, posebno u regijama Tuzle, Lašve i doline Bosne, gdje je zagađenost iz ložišta velika.
U cilju smanjenja zagađenja zraka iz sistema daljinskog grijanja, potrebno je izraditi programe preusmjerenja postojećih sistema
daljinskog grijanja na ugalj i mazut na sisteme koji koriste zemni gas, biomasu i geotermalnu energiju, kao i programe podrške
uvođenju tehnologija dizalica topline u individualnim zgradama, posebno u urbanim sredinama s velikim zagađenjem zraka.
U cilju pripreme za integraciju smanjenja zagađenja zraka u planiranje razvoja EES-a kao i realizaciju procesa dekarbonizacije,
potrebno je uvesti sistem monitoringa emisija stakleničkih gasova (postojeća obaveza prema Energetskoj zajednici) i razmotriti
postepeno uvođenje mehanizma plaćanja za prava za emisije stakleničkih gasova po ugledu na EU sistem trgovine emisijama - ETS.2
Potrebno je plansko i postepeno uvođenje mehanizma finansiranja tranzicije. Sredstva koja se prikupe na ovaj način uglavnom treba
usmjeravati na podršku mjerama energetske efikasnosti u socijalno ugroženim domaćinstvima, kao i za realizaciju programa pravične
tranzicije.
Emisija CO2, t/stanovnik EDGAR* 7.831 (2018) (BiH) 6.000
Emisija GHG, Mt CO2 eq EDGAR* 30.824 (2015) (BiH) 24.000
Emisija CO2, Mt EDGAR* 27.436 (2018) (BiH) 22.000
Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti (Prosječna godišnja
FMOIT n/d n/d
koncentracija polutanata)
* EDGAR- The Emissions Database for Global Atmospheric Research
3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš
U cilju smanjenja lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport, potrebno je transponirati odgovarajuće direktive EU za tečna goriva,
kao što je Odluka EU/EnZ-a o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tečnim gorivima, uvažavajući stepen ekonomskog razvoja
BiH. Potrebno je zabraniti uvoz neefikasnih transportnih vozila koja imaju velike emisije zagađujućih materija, donijeti nedostajući
zakonski okvir za oblast biogoriva za saobraćaj, kojim treba urediti proizvodnju, trgovinu, skladištenje i korištenje biogoriva u
saobraćaju, te donijeti program i plan za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u saobraćaju, sa jasno definiranim
odgovornostima kod utvrđivanja i provođenja politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u saobraćaju.
Neophodno je kreirati adekvatne sheme poticaja nabavke i upotrebe električnih vozila (npr. oslobađanje od carina i odgovarajućih taksi
za zagađivanje okoline), uvesti cjenovne razrede okolišnih taksi za vozila s različitim nivoima emisija i osigurati provedbu propisa koji
se odnose na emisije iz transporta u dijelu adekvatne kontrole ispušnih gasova kod tehničkih pregleda.
Također, započinjanje procesa elektrifikacije transporta u planskom periodu 2021 - 2027. zahtijeva izradu studije e-mobilnosti i
planova izgradnje punionica električnih vozila. Potrebno je napraviti plan prelaska 80 % taksi vozila na ona s hibridnim pogonom ili na
električni pogon, te poticati nabavku takvih vozila (e-taksi). Isto tako, potrebno je raditi na elektrifikaciji, revitalizaciji i proširenju
željezničke mreže kao održive alternative putnom transportu.
Potrebno je modernizirati vozne parkove javnih gradskih prevoznih kompanija, uvodeći energetski efikasna vozila s niskim ili nultim
emisijama, poticati razvoj urbanih eko-zona, promovirati biciklizam, pješačenje i sl, poticati korištenje usluga javnog gradskog
saobraćaja, naročito u gradskim sredinama s izraženim lokalnim zagađenjem iz transporta. Potrebno je razmotriti potpunu
1
Directive (EU) 2016/2284
2
Ova shema (EU ETS) predstavlja osnovni mehanizam procesa dekarbonizacije u EU i primjenjuje se u svim zemljama EU još
od 2005. god. (trenutno je u primjeni treća faza do 2020. god.).
elektrifikaciju javnog gradskog i međugradskog prevoza, posebno u velikim urbanim centrima koji imaju izražen problem zagađenosti,
naročito u tuzlanskom regionu i dolini Bosne kao najzagađenijim oblastima. Neophodno je pripremiti i implementirati planove održive
urbane mobilnosti i mobilnih rješenja u gradovima, uz asistenciju EU. To podrazumijeva elektrifikaciju gradskog prevoza, uvođenje
"Pametnih transportnih sistema" (ITS), adekvatno uvezivanje i povećanje dostupnosti željezničkog i lokalnog javnog prevoza i
uvođenje tehničkih EU standarda za željeznički i autobuski saobraćaj (posebno Evropski željeznički saobraćajni informacioni
upravljački sistem - ERTMS), korištenje gasa i eko-norme za privatna i javna preduzeća koja obavljaju gradski i prigradski saobraćaj.
% registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina starosti u ukupnom broju
FZS 55,2 (2019) 35,0
registriranih vozila
% registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u ukupnom broju registriranih
FZS n/d n/d
vozila
PRIORITET 3.3. Povećati energetsku efikasnost

Povećanje energetske efikasnosti (EnE), posebno u segmentu potrošnje energije, ima najveći efekat na dekarbonizaciju energetskog
sektora, smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata. Kod njenog povećanja
fokus treba staviti na: (I) poboljšanje energetskih karakteristika zgrada, posebno onih koje koriste organizacije javnog sektora, kao i na
tehničku i finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) i javnim komunalnim preduzećima, (II) podržavanje provođenja
energetskih audita i uvođenje sistema upravljanja energijom, uključujući i implementaciju ISO 50001 standarda, (III) usvajanje modela
kontinuiranog osiguranja sredstava za realizaciju planova EnE uspostavom održivog namjenskog fonda, korištenjem mehanizma
obligacionih shema i sredstava iz budžeta, (IV) podržavanje uspostavljanja shema finansiranja EnE iz privatnih sredstava, između
ostalog, putem energetskih zadruga, javno-privatnog partnerstva i kompanija za pružanje energetskih usluga (prema ESCO modelu) i
(V) finansiranje projekata EnE formiranjem namjenske kreditne linije Razvojne banke FBiH za projekte u MSP-ima i lokalnim
zajednicama.
Primarna potrošnja energije, u mil. tona ekvivalentne nafte EUROSTAT (BiH)* 6,69 (2017) (BiH) 6,5
Normativna regulativa energetske efikasnosti WEF** 71,4 (2019) (BiH) 80,0
% potrošnje obnovljive energije u odnosu na ukupnu potrošnju energije WEF*** 40,8 (2019) (BiH) 60,0
* Energy efficiency, MTOE (milion tonnes of oil equivalent) (EUROSTAT nrg_ind_eff)
** Energy efﬁciency regulation
*** Renewable energy consumption share
3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada
Na osnovu NECP-a za BiH, potrebno je donijeti akcione planove energetske efikasnosti na svim nivoima vlasti u FBiH za period 2021
- 2027. Poseban fokus treba staviti na energetsku obnovu zgrada koje koristi javni sektor i uvođenje sistema za upravljanje korištenjem
energije u tim zgradama, uključujući i implementaciju ISO 50001 standarda. Potrebno je podržati i projekte EnE u građevinarstvu i
industriji uvođenjem najnovijih standarda i normi. Vlada FBiH treba usvojiti model kontinuiranog osiguranja sredstava za realizaciju
planova energetske efikasnosti uspostavom održivog fonda.
EnE treba poboljšavati korištenjem obligacionih shema, sredstava iz budžeta kao i formiranjem ECSO kompanija. Obligacione sheme
energetske efikasnosti propisuju da distributeri i/ili snabdjevači energije (obvezne strane) moraju postići određene uštede na strani
krajnjih kupaca (domaćinstva, poslovni subjekti i sl.). Obvezne strane djelomično ili u potpunosti finansiraju mjere energetske
efikasnosti kod krajnjih kupaca s ciljem postizanja ciljanih ušteda, a svoje troškove nadoknađuju kroz cijene energije.
Na nivou lokalne samouprave, a po usvajanju NECP-a kojim će se definirati ciljevi za BiH/FBiH, treba usvojiti i implementirati
akcione planove održivog energetskog i klimatskog razvoja. Zajedničkim naporima entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave
potrebno je uspostaviti programe podrške/subvencioniranja individualnih projekata EnE građana i lokalnih energetskih zadruga, uz
osiguranje finansiranja iz kantonalnih/općinskih budžeta.
Potrebno je aktivno promoviranje energetske efikasnosti s ciljem jačanja svijesti da se dosljednim provođenjem mjera EnE otplaćuju
investicije u ovaj segment kroz uštede u potrošnji energije.
Finalna potrošnja toplotne energije, TJ FZS 3.788 (2018) 5.000
Finalna potrošnja toplotne energije, po m2 zagrijavane površine FZS n/d n/d
3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa "zelene ekonomije" i
"ekologizacije"
Poboljšanje energetske efikasnosti malih i srednjih preduzeća putem nabavke efikasnije opreme i/ili uvođenja sistema energetskog
menadžmenta i upravljanja energijom predstavlja i mogućnost povećanja produktivnosti. Potrebno je razviti namjenske programe
finansijske i tehničke podrške finansiranju EnE iz privatnih sredstava.
Neophodno je formirati namjenske kreditno-garantne fondove za podršku projektima energetske efikasnosti, EnM i proizvodnju
energije za vlastite potrebe (proizvođači-protrošači energije) u MSP-ovima i lokalnim zajednicama. Kroz dodatne instalacije,
kogeneracijska postrojenja i prečišćivače u krugu kompanija, preduzetničkih zona, poslovnih inkubatora i sl, potrebno je povećati
iskoristivost energije kao i smanjiti emitiranje štetnih materija. Ovim se potiču kompanije da investiraju u mala postrojenja, koja će im
generirati energiju i smanjiti zagađenje. Indirektna korist je pojačan imidž održive kompanije i smanjenje troškova.
Potrebno je stimuliranje energetskih audita u industriji, instaliranje alternativnih generatora energije, prečišćivača i rekuperatora, daljnja
edukacija energetskih menadžera koordinatora, energetskih menadžera i energetskih saradnika u upravljanju energijom, te korištenje
termalnih i rashladnih voda za toplifikaciju.
Također, u cilju osiguranja privatnih investicija, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke i podržati uspostavljanje shema finansiranja
energetske efikasnosti korištenjem mehanizama energetskih zadruga, javno privatnog partnerstva i uspostavljanjem kompanija za
pružanje energetskih servisa (prema ESCO modelu).
Razvojna banka FBiH (RB) treba imati važnu ulogu u finansiranju projekata energetske efikasnosti. Po ugledu ne samo na razvojne
nego i na brojne komercijalne banke da plasmane usmjeravaju na "čiste tehnologije", i RB treba donijeti sličnu odluku. Treba uvesti
namjensku kreditnu liniju za MSP-ove i lokalne zajednice.
Posebno je potrebno subvencionirati provođenje energetskih audita i uvođenje standarda ISO 50001 i EMS 14001, aktivnosti
"ekologizacije" i "zelene ekonomije" i upotrebu inovativnih čistih tehnologija u sektoru MSP-a u skladu s konceptom održivog razvoja.
Zakonima uspostavljenje obligacione sheme u oba entiteta u BiH predstavljaju odličan mehanizam za poticanje privrede i sektora
MSP-a.
Udio MSP-a koji su implemetirali mjere EE u odnosu na ukupan broj MSP-a FMRPO n/d n/d
Uspostavljen fond za podršku projektima energetske efikasnosti FMERI, FMPU Ne (2020) Da
PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije

Neophodno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH prebacivanjem fokusa s termoelektrana (TE) na ugalj i izvoza
električne energije na razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora.
Posebno je važno otklanjati prepreke investiranju u sektor energije i uvoditi nove sheme i mehanizme poticanja OIE-a, usklađene s EU
regulativom, naročito poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju, pri čemu je potrebno provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu
transformaciju ekonomije rudarskih regija.
% proizvedene energije u termoelektranama u ukupnoj proizvodnji FZS
61,1 (2018) 51,5
električne energije
Pokazatelj energetske zavisnosti, % EUROSTAT (BiH)* 24,3 (2018) (BiH) 10,0
* Energy dependence (EUROSTAT online data code: T2020_RD320)
MJERE
3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima
U cilju osiguranja pouzdanog dugoročnog snabdijevanja potrebnim energentima (uključujući i vanredne situacije), a naročito tokom
realizacije procesa dekarbonizacije, neophodno je razvijati i stalno pratiti pokazatelje sigurnosti snabdijevanja za sve energente i
poduzimati potrebne aktivnosti na povećanju optimalizacije zaliha i pravaca snabdijevanja, u skladu s EU direktivom o sigurnosti
snabdijevanja električnom energijom i prirodnim gasom, te graditi odgovarajuću infrastrukturu. Stoga je potrebno izraditi program
dugoročnog osiguranja sigurnosti snabdijevanja električnom i toplotnom energijom, vodeći računa o postojećem portfoliju TE u FBiH.
Neophodno je da Parlament FBiH da saglasnost na Program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH i izvršiti njegovu
implementaciju. Potrebno je provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prenosa, distribucije i snabdijevanja električnom
energijom.
Potpuna implementacija Trećeg energetskog paketa zahtijeva formiranje berze električne energije u BiH u skladu s preuzetim
obavezama BiH (ugovor o EnZ).
U skladu sa EU direktivama, BiH mora uskladiti zakone i regulative kojima će osigurati kreiranje i održavanje obaveznih rezervi nafte i
naftnih derivata. Donošenjem Zakona o naftnim derivatima u FBiH stvoreni su preduslovi za ispunjavanje direktive 2009/119/EC.
FBiH je izvršila obnovu skladišnih kapaciteta na terminalu u Živinicama kapaciteta 5.700 m3 (prva faza), a provode se intenzivne
aktivnosti na obnovi kapaciteta na drugim lokacijama.
Sigurnost snabdijevanja gasom je od vitalnog interesa za sve veće urbane sredine u kojima nivo zagađenja zraka u zimskom periodu
značajno prelazi dozvoljene vrijednosti. Potrebno je intenzivno raditi na uspostavljanju zakonodavnog okvira za gas u skladu sa
Ugovorom o Energetskoj zajednici, koji će propisati potreban regulatorni nadzor i omogućiti širenje transportne i distributivne gasne
mreže u FBiH. Neophodno je poduzimanje aktivnih mjera za učešće FBiH u regionalnim projektima, kao što je izgradnja projekta
Južna interkonekcija BiH i HR, samostalno, ili kao dio IAP-a, s ciljem diverzifikacije izvora i pravaca snabdijevanja, te liberalizacije
tržišta i povećanja cjenovne konkurentnosti ovog energenta na tržištu FBiH.
U procesu prestrukturiranja EES-a posebno se potencira potreba ažuriranja podataka o domaćim rezervama energenata (uglja, nafte,
prirodnog gasa i drugih značajnih mineralnih sirovina).

Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje prirodnim gasom BH-Gas 1 (2020) 2
Dužina gasovodne mreže u FBiH, km BH-Gas 189 (2020) 250
Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 000 m3 FERK 153 (2018) 200
Rezerve naftnih derivata u mjesecima FMT n/d n/d
3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije

U FBiH najveći potencijal povećanja učešća OIE-a postoji u proizvodnji električne energije iz hidropotencijala, kao i potencijala
energije vjetra i sunca. Stoga je potrebno implementirati nalaze regionalne hidroenergetske strategije, s fokusom na održivo korištenje
vodnih resursa kao osnove za planiranje izgradnje hidroelektrana (HE), kao i elaborate za razvoj vjetroelektrana (VE) i solarnih
fotonaponskih elektrana (FNE).
Potrebno je izvršiti izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva u oblasti OIE-a, kojim bi se otklonile uočene prepreke u bržoj
implementaciji investicija u sektoru energije i uvele nove poticajne sheme. Za velike projekte potrebno je koristiti mehanizme aukcija i
tendera. Za manje projekte (obično FNE) posebno je važno poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju (tzv. kategorija proizvođači-
protrošači ili prosumeri) ili proizvodnju organiziranu unutar lokalnih energetskih zadruga (tzv. kategorija građanska energija). Stoga je
potrebno usvojiti zakonske i podzakonske akte koji omogućavaju brži razvoj OIE-a i na taj način poticati demokratizaciju energetskog
sektora.
Potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u oblasti energetske tranzicije (npr. za specijalizirane tematike:
integracija OIE-a i električnih vozila, energetska efikasnost, upravljanje potrošnjom, tehnologije čistog uglja i proizvodnje prirodnog
gasa iz uglja). Također, u cilju podrške kreiranju tržišta za istraživanja i preduzetništvo, potrebno je poticati projekte digitalizacije i
pametnih energetskih mreža (npr. pametnih distributivnih energetskih mreža, pametnih gradova i sl.) kao i dati podršku kreiranju
energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP-a u sektoru "čiste energije" u FBiH.
U oblasti podrške istraživanjima i inovacijama potrebno je podržati razvoj mreže odgovarajućih laboratorija na tehničkim fakultetima u
FBiH (budućih istraživačkih centara kompetencija), između ostalog, u cilju njihovog osposobljavanja za učešće na međunarodnim
istraživačkim i razvojnim projektima.
Klastere MSP-a u sektoru "čiste energije", kao buduće centre kompetencija za inovacije, treba razvijati u saradnji s elektroprivrednim
kompanijama i budućim istraživačkim centrima izvrsnosti. Potrebno je planirati sredstva za finansiranje/sufinansiranje pilot projekata u
oblastima pametnih energetskih mreža.
% obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije (BFPE) FERK 49,3 (2018) 55,0
3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija
Provođenje Programa restrukturiranja rudnika uglja, s ciljem povećanja njihove produktivnosti i povećanja konkurentnosti
termoenergetskog sektora u EPBiH, posebno na regionalnom tržištu, predstavlja aktivnost koja se treba realizirati s visokim
prioritetom, uključujući izradu i implementaciju akcionog plana realizacije ovog programa.
Proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije iz uglja trebaju pratiti programi ekonomskog restrukturiranja rudarskih regija
(tzv. programi pravične tranzicije), koji će omogućiti ekonomsku budućnost ovakvih područja kao i pronalaženje alternativnih
zaposlenja za radnike koji u ovom procesu ostanu bez radnih mjesta. Potrebno je postepeno smanjivati broj upisane djece u određene
strukovne škole kako bi se izbjegli troškovi prekvalifikacije i stvaranja viška radne snage, a pri tome se bazirati na alternativna
zanimanja i mogućnost zapošljavanja.
Pri tome je moguće koristiti fondove EU-a (npr. EU program Coal Regions in Transition) i podršku međunarodnih finansijskih
institucija (npr. Svjetske banke). Izrada ovakvih programa, kao što su programi podrške radnicima u procesu prekvalifikacije, novog
zapošljavanja i mobilnosti, posebne penzione sheme za prijevremeno penzioniranje radnika u procesu realizacije Programa
prestrukturiranja rudnika uglja, programi podrške razvoju novih poslovnih zona i poticaja razvoju preduzetništva i poduzetničkog
obrazovanja, zahtijevaju postizanje konsenzusa svih zainteresiranih aktera, tako da je, pored predstavnika kompanija u EES-u, potrebno
uključivanje predstavnika vlada (FBiH i kantona), lokalnih samouprava, sindikata i organizacija civilnog društva.
Potrebno je izraditi programe sanacije iskorištenih rudarskih kopova kako bi se oni iskoristili za druge društveno-ekonomske namjene
(solarni parkovi, industrijske zone, tehnološki parkovi i sl).
Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom FMERI 626 (2018) 800
Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak), u KM po zaposlenom FMERI -5.866 (2018) 1.000
PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora
Brojne slabosti ometaju djelovanje poljoprivrede koja čini kičmu ruralne ekonomije u FBiH, kao što su: snažan uticaj eksternih
okolišnih faktora, nepostojanje izvjesnih tržišta, izloženost monopolima na tržištu inputa, nedostatak ekonomije obima, informacijska
asimetrija u pogledu kvaliteta priozvoda, te nedostatak institucija i infrastrukture. To je dovelo do pojave dualne ekonomije, tj. do toga
da se ruralna ekonomija razvija po znatno nižoj stopi rasta nego urbana ekonomija uprkos tome što izvjesni poljoprivredni sektori
(prerada mlijeka, uzgoj ranog voća i povrća) imaju internacionalnu konkurentnu prednost kao i niz nepoljoprivrednih ruralnih
aktivnosti.
U cilju bržeg razvoja ruralnih područja neophodno je: (I) povećanje produktivnosti i konkurentnosti malih farmi putem tehnoloških,
finansijskih i cjenovnih poticaja, (II) stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih pretpostavki neophodnih za razvoj ruralne ekonomije i
povećanje kvaliteta života, (III) podržavanje uvođenja i razvoja ruralnih aktivnosti s visokom dodanom vrijednosti, (IV) osiguranje
održivosti i efikasnosti prirodnih resursa neophodnih za odvijanje ruralnih aktivnosti, (V) povećanje komercijaliziranosti zemljišta, (VI)
povećanje domaće tražnje za proizvodima ruralnih aktivnosti i (VII) zaštita zemljišta primjenom odgovarajućih agropedoloških mjera u
cilju povećanja konkurentnosti plasmana proizvoda na tržišta EU i postizanja što većeg broja proizvoda s oznakom "bio" i "organic".
Stvaranje preduslova za razvoj novih privrednih aktivnosti u ruralnim i slabije razvijenim područjima podrazumijeva podršku
aktivnostima koje doprinose jačanju svijesti o važnosti privrednog razvoja u ruralnim područjima, usvajanju principa
"multifunkcionalne poljoprivrede", pravnom reguliranju i rastu i razvoju porodičnih poljoprivrednih gazdinstava (OPG-ova),
agroturizmu, diverzifikaciji i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti poput ruralnog turizma, te osnivanju i razvoju nepoljoprivrednih
MSP-a u ruralnim područjima, uz provođenje posebno stimulirajućih mjera za mlade i žene, što bi rezultiralo većim godišnjim
prihodima.
Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih poljoprivrednih proizvođača i/ili
FMPVŠ n/d n/d
poljoprivrednih proizvoda
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A -Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov u
FZS 4,3 (2018) 6,0
BDP-u
% promjena dohotka ruralnog stanovništva FZS n/d n/d
3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima
Mjera promovira uravnoteženi ruralni teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uslova života i rada ruralnog stanovništva i
unapređenje cjelokupne povezanosti i pristup infrastrukturi.
Podrška će se pružati kroz sufinansiranje, bespovratna sredstva (grantove) i kreditna sredstva za ulaganja u fizičku infrastrukturu u
ruralnim područjima (putna infrastruktura, postavljanje turističke signalizacije, parking, odmarališta, vidikovci, turistički info centri,
elektrosnabdijevanje, vodosnabdijevanje, kanalizacija, radio, TV, internet, revitalizacija otvorenih/zatvorenih tržnica) i unapređenje
dostupnosti usluga koje su potrebne ruralnom stanovništvu (npr. ambulante, sportske sekcije, plesne škole, muzičke sekcije, besplatni
udžbenici, obrok i prevoz za učenike, vrtići itd.).
% stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika FZS 56,7 (2013) 58,0
% žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika FZS 55,4 (2013) 57,0
3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj

U okviru ove mjere potrebno je osnivati naučno-tehnološke parkove (NTP) u oblastima poljoprivrede i prehrambane industrije i na taj
način povezati privatni sektor s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim
agencijama, s ciljem razvoja inovativnih tehnologija i metoda poslovnog upravljanja u skladu s potrebama i mogućnostima
poljoprivrednog sektora. S tim u vezi, potrebno je unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju znanja i tehnologija nastalih kao
rezultat istraživanja i inovacija, podržati programe obuke, vršnjačko učenje, savjetodavne sesije i sheme razmjene znanja od farmera do
farmera, te aktivno promovirati održivu proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti.
Neophodno je razviti različite programe savjetovanja mladih poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gazdinstava, mladih i
žena koji se žele baviti turizmom i dr.
Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje osnova održivog upravljanja poljoprivrednim sektorom. S tim u vezi, prvenstveno treba
napraviti kvalitetan popis poljoprivrede, završiti proces definiranja statističkih regija prema NUTS klasifikaciji Evropske unije, te
ubrzati uspostavu i primjenu savremenih i tehnološki naprednih registara (FADN, LPIS, zemljišne knjige). Usvajanjem i
prilagođavanjem zakonskih okvira regulirat će se odnosi u domenu prometa, zakupa, nasljeđivanja zemljišta i oporezivanja
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Neophodno je jačanje institucionalnih kapaciteta za efikasno upravljanje zemljištem, kao što je
uspostavljanje funkcionalnih sistema evidencije, registara i baza podataka (LPIS, zemljišne knjige, pedološke karte i dr.).
Neophodno je fokus staviti na ubrzan rad na harmonizaciji veterinarskog, uzgojno-selekcijskog i fitosanitarnog zakonodavstva i praksi
s EU standardima, kako bi se podržao razvoj konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Isto tako, potrebno je ojačati
kapacitete nadležnih tijela i inspekcija za veterinarstvo i fitosanitarnu oblast, te unaprijediti sistem identifikacije i kontrole kretanja
životinja, u skladu s ustavnim nadležnostima.
Broj osnovanih NTP-a u sektoru poljoprivrede FMVPŠ 0 1
Broj poljoprivrednih gazdinstava FMVPŠ 7.244 (2017) 10.000
% bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti u
FZS 3,6 (2018) 5,0
vezi s njima (Oblast 01 KD BiH 2010) u BDP-u
3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača

Sistem poticaja poljoprivredi treba unaprijediti u cilju osiguranja efikasnije i pravednije raspodjele poticaja i prilagođavanja zahtjevima
za očuvanje okoliša. Veći dio poticaja treba usmjeravati na strukturno prilagođavanje poljoprivrednih proizvođača, s naglaskom na
razvoj konkurentnih podsektora poljoprivrede, kako bi se osigurala dugoročna produktivnost i snabdjevenost domaće potražnje.
Poseban fokus poticaja treba usmjeriti na male i perspektivne farme i mlade poljoprivrednike, imajući u vidu njihovu veću fleksibilnost
i prilagodljivost novim znanjima i tehnologijama.
Potrebno je ojačati sanitarnu kontrolu u cijelom lancu proizvodnje hrane, poboljšati slijedivost (mogućnost praćenja nekog proizvoda
kroz faze proizvodnje, prerade i distribucije) i unaprijediti označavanje proizvoda (uključujući harmonizirani elektronski sistem
certifikacije), kako bi se osigurala sigurnost hrane. Također, neophodno je podržati i sufinansirati saradnju između naučne zajednice,
obrazovnih tijela i proizvođača i prerađivača u agro-food sektoru kako bi se omogućila veća produktivnost uz okolišnu prihvatljivost.
Potrebno je olakšati trgovinu poljoprivrednim proizvodima (uključujući prerađene poljoprivredne proizvode) u skladu sa sanitarnim i
fitosanitarnim zahtjevima EU, putem integriranog sistema upravljanja EU za službenu kontrolu. Treba pomoći integraciji u relevantne
EU sisteme (TRACES, RASFF, Europhyt, AAC) i sarađivati u borbi protiv bolesti životinja i antimikrobne rezistencije.
Dugoročna stabilnost raspoloživih finansijskih izvora za podršku poljoprivredi, kao i ravnopravan i nesmetan pristup svih potencijalnih
korisnika finansijskom tržištu, osnovni su preduslovi rasta investicione aktivnosti u sektoru poljoprivrede. U okviru Razvojne banke
potrebno je osigurati bolji pristup kreditnim sredstvima za poljoprivredne proizvođače.
U cilju povećanja otpornosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača, potrebno je uspostaviti adekvatan okvir za upravljanje rizicima
povezanim sa nestabilnošću proizvodnje i cijena izazvanih uticajem prirodnih ili tržišnih uslova, te kreirati efikasne instrumente zaštite
i interventnog djelovanja s ciljem osiguranja stabilnog dohotka poljoprivrednih proizvođača.
Potrebno je sistemom poticaja podržavati individualne poljoprivrednike u uspostavljanju održivih sistema za organsku proizvodnju,
navodnjavanje i odvodnju vode, te sistema zaštite od ekstremno niskih temperatura i mraza (sistemi zagrijavanja plastenika, agrotekstil
i sl.), baziranih na obnovljivim izvorima energije. Potrebno je poduzeti aktivnosti na stvaranju uslova za uspostavu sistemskog
navodnjavanja (unapređenje regulatornog okvira, izrada planova sistemskog navodnjavanja).
Pokrivenost uvoza izvozom, % (Područje KD-a A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) FZS 19,96 (2018) 40,00
Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića, % (Međunarodna klasifikacija ekonomske namjene
FZS 20,54 (2018) 40,00
proizvoda (BEC) Rev.4)
PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize

Svako društvo, pa tako i FBiH, se susreće s prijetnjama, rizicima i nesrećama koje predstavljaju rizik za nju. Stoga je neophodno
razvijati sposobnosti njihovog sprečavanja, zaštite, ublažavanja, reagiranja na njih i oporavljanja od njih. Zbog toga treba donijeti
odgovarajuće strategije kao i razviti planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama.

% izdvajanja sredstava iz budžeta po stanovniku za prevenciju i sanaciju šteta nastalih
FMF n/d n/d
prirodnim nesrećama
MJERE
3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
Na svim nivoima vlasti u FBiH, boljom i neposrednijom saradnjom relevantnih institucija, potrebno je dalje razvijati sistem praćenja i
ranog upozoravanja, koji bi blagovremeno upozoravao na dolazak kriza. To podrazumijeva uspostavljanje i razvoj baza podataka koje
će, u definiranju politika, uključivati i kreiranje i prilagođavanje odgovora u vremenu kriza. Potrebno je osigurati kontinuirano
modeliranje kriza i procjene uticaja na stanovništvo kao što su rodno osjetljivi, zdravstveni, fiskalni i socioekonomski efekti.
U doba kriza neophodno je da javno upravljanje krizama bude efikasno, uz transparentan i nezavisan nadzor nad utroškom sredstava.
Važno je osigurati da pomoć koja se dodjeljuje firmama bude u funkciji povećanja produktivnosti i ispunjavanja širih društvenih
ciljeva.
Za bolju pripremljenost u slučaju kriza do kojih neminovno dolazi, neophodno je usmjeravanje proizvodnih kapaciteta na
prevladavanje snažno rastućih nestašica opreme i usluga neophodnih za efikasan odgovor na krizu, kao i podržavanje firmi koje nisu
direktno uključene u savladavanje krize kako bi se mogli i u doba krize proizvoditi ključni proizvodi i pružati usluge neophodne za
efikasan odgovor na krizu.
Neophodno je osigurati dovoljno sredstava stanovništvu da može kupiti ključne proizvode i usluge i uspostaviti finansijski mehanizam
pomoći onima koji ne mogu otplatiti hipotekarne kredite i platiti druge obaveze i tako ublažiti rizike s kojima se suočava finansijski
sektor.
Pošto je neophodno mijenjati namjene tvornicama u doba kriza, država treba uslovljavati podršku privatnim firmama na osnovu toga da
li proizvode opremu od vitalnog značaja (u skladu s specifikacijom ustanovljenoj od medicinskih i drugih eksperata) i vršiti plaćanje na
osnovu razboritih cijena. Kako bi se spriječilo lihvarstvo, medicinska i druga oprema mora biti nabavljana uz striktnu kontrolu cijena.
Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim situacijama FMF Ne (2020) Da
Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u FBiH FUCZ 0 11
3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
Brojni su prirodni (ekstremni vremenski događaji, šumski i poljski požari, seizmički događaji, epidemije i pandemije vezane za ljude,
životinje i biljke, kosmički događaji poput pada kometa i meteora), tehnički (pad sistema, nebriga, nesretni događaji itd.) i oružani rizici
i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski nemiri, ratovi itd.) kojima je izložena (F)BiH.
Pod kritičnom tehničkom bazičnom infrastrukturom podrazumijeva se snabdijevanje energijom, transport, snabdijevanje (pitkom)
vodom i odlaganje otpada, a pod infrastrukturom socioekonomskih usluga podrazumijeva se javno zdravlje, hrana za ljude i životinje,
usluge spašavanja, kontrola upravljanja nesrećama, finansijske i osiguravajuće usluge, sredstva informiranja, kulturni objekti (kulturno-
historijsko naslijeđe) i dr.
Zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine pomoći će ne samo u odbrani od terorističkih i drugih napada nego će i smanjiti
ranjivost na prirodne nesreće, organizirani kriminal i kompjuterske napade.
Stoga je neophodno donijeti planske dokumente "Zaštita kritične infrastrukture - koncept temeljne zaštite" i "Zaštita kritične
infrastrukture - upravljanje rizicima i krizama". Tim dokumentima bi se osigurao jedinstven pristup zaštiti infrastrukture, provođenju i
održavanju cjelovite i ažurne ocjene kritične infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH i provođenje zaštite od vanjskih i
unutrašnjih prijetnji.
Pri osiguranju zaštite i funkcioniranja kritične infrastrukture neophodno je osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na nivou
BiH (i tim putem s internacionalnom zajednicom), tako i na nivou FBiH (saradnja s kantonima i općinama), te s privatnim i civilnim
sektorom.
U stalno mijenjajućim prijetnjama u kibernetskom okruženju, (F)BiH treba imati fleksibilnu i dinamičnu strategiju kibernetičke i sajber
sigurnosti FBiH kako bi mogla odgovoriti na nove globalne prijetnje. Ova strategija treba osigurati sigurnost i otpornost infrastrukture i
usluga (F)BiH. Praksa svih zemalja EU je da imaju strategiju kibernetičke sigurnosti pa je, slijedeći svoj EU put, treba donijeti i (F)BiH
kako bi se odgovorilo na rizike koji imaju potencijal potkopati ekonomske i socijalne koristi kibernetičkog prostora. Ta strategije treba
biti odgovor na rizike, ali i osigurati partnerstvo javnog i privatnog sektora kao i zajedničko korištenje informacija. U sklopu saradnje s
privatnim sektorom, posebnu pažnju treba posvetiti operabilnosti informacijske tehnologije i na kompjuterima zasnovano
funkcioniranje infrastrukture.
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture - koncept temeljne zaštite" FUCZ Ne (2020) Da
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture - upravljanje rizicima i krizama" FUCZ Ne (2020) Da
Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti FBiH FMUP, FUP Ne (2020) Da
3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

Uspostava efikasnog sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća podrazumijeva poboljšanje infrastrukture, posebno
transportne i zemljišne (poljoprivredne) infrastrukture (sistemi ranog upozoravanja, protugradna zaštita, zaštita od poplava i sl.),
unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta, te uspostavu efikasnog sistema koordinacije na svim nivoima vlasti u cilju osiguranja većeg
stepena pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za potrebe spašavanja, sanacije i obnove područja.
Potrebno je donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju prirodnih i drugih nesreća,
unaprijediti metodologije za procjenu šteta, kao i donijeti rodno osjetljive akcione planove podrške stanovništvu u pogođenim
područjima.
Također, potrebno je unaprijediti nivo stručnosti u razumijevanju i upravljanju rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te ulagati u
razvoj i implementaciju preventivnih mjera ublažavanja ovih rizika. To podrazumijeva i periodičnu izradu Procjene ugroženosti FBiH
od prirodnih i drugih nesreća i sveobuhvatne mape rizika, izradu okvira za planiranje hitnog odgovora na prirodne i druge nesreće,
uključujući mapiranje sigurnih zona (lokacija i skloništa), izradu plana evakuacije, definiranje mjera direktne asistencije ugroženim
osobama i upravljanja ugroženom imovinom, detaljnu razradu prostornih planova ranjivih područja, usvajanje i implementaciju
sigurnosnih standarda, tehnologija i tehnika u građevinarstvu u cilju povećanja otpornosti objekata na prirodne nesreće, izradu sistema
ranog upozoravanja, te informiranje i podizanje svijesti stanovništva o značaju preventivnih mjera upravljanja rizicima, zaštite,
spašavanja, sanacije i obnove.
Potrebno je donijeti i implementirati strategije smanjenja rizika od katastrofa na lokalnom nivou koje bi bile koherentne sa strategijom
na nivou FBiH.
% JLS-a koji provode lokalne strategije/planove smanjenja rizika od katastrofa u
FUCZ n/d Da
skladu sa državnom ili entitetskom strategijom/Programom za smanjenje rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sistema za odgovor na krize u FBiH FUCZ Ne (2020) Da
STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR

PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava
Vladavina prava je ključni aspekt ukupnog razvoja jednog društva i osnovno mjerilo napretka društva u EU integracijama. Za
dostizanje većeg stepena vladavine prava (postoji kad se svi dijelovi društva, prije svega, nosioci vlasti, u svom djelovanju rukovode
isključivo zakonima) kao temelja za efikasnu, transparentnu i odgovornu javnu upravu, neophodno je povećati efikasnost pravosudnog
sistema, što se postiže povećavanjem i proširivanjem pristupa pravdi, posebno za ranjive grupe društva, te slamanjem korupcije,
kriminala i terorizma. Na toj osnovi će se jačati preduzetništvo i investiranje, striktnije će biti poštovani ugovori i svojina, što za
posljedicu ima razvoj privatnog i civilnog sektora, odnosno društva u cjelini. Kad postoji monopolno pružanje usluga (diskreciono
pravo odlučivanja ko će i koliko usluga dobiti i kad se ne traži da osobe koje donose odluke snose odgovornost), kao i javno mnijenje
koje podržava takve aktivnosti, postoji izražena korupcija u zemlji.
Stoga je neophodno uvoditi konkurenciju u pružanje usluga, uvoditi automatska pravila djelovanja radi smanjivanja diskrecionog
odlučivanja, utvrđivati odgovornost za koruptivne radnje i što je moguće više to činiti transparentno.
Napredak u slamanju korupcije traži dva osnovna preduslova: dobru organiziranost civilnog društva i razvijeno okruženje koje štiti
građanske slobode, posebno prijavitelje korupcije.
Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na 100.000 stanovnika za FBiH
Ombudsman 90 (2019) (BiH) 50
(Sarajevo, Mostar, Livno)
Indeks vladavine prava BiH WB -0,23 (2018) (BiH) 1,00
Punoljetni učinioci krivičnih djela, ukupno FZS 12.114 (2019) 8.000
Punoljetni učinioci krivičnih djela, žene FZS 1.326 (2019) 800
% neriješenih prijava od ukupnog broja prijava u tužilaštvu FBiH VSTV 29,3 (2019) 20,0
Zastarjelost krivičnog gonjenja VSTV 29 (2019) 0
Neriješeni predmeti na dan 31. 12. VSTV 13.036 (2019) 10.000
Povjerenje građana u pravni sistem i sudove, % OECD 30 (2018) (BiH) 50
MJERE
4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema
Kako bi se podržao ekonomski razvoj povećanjem investicija i drugih komercijalnih aktivnosti u zemlji, pravosudni sistem u (F)BiH
mora pokazati nepristrasnost, nezavisnost, efikasnost, djelotvornost i transparentnost u svom radu.
Efikasno funkcioniranje pravosudnog sistema prvenstveno se postiže kontinuiranom provedbom Strategije za reformu sektora pravde u
BiH, transparentnim i unaprijeđenim radom tijela za upravljanje sistemom pravde, kontinuiranom nezavisnom ocjenom rada sudija i
tužilaca, nezavisnošću sudija i tužilaca, odgovornošću, efikasnošću i moralnim integritetom zaposlenih kako u izvršnoj, tako i u sudskoj
vlasti.
Brzo rješavanje sporova između poslovnih subjekata, efikasno provođenje stečajnih i likvidacijskih postupaka nad poslovnim
subjektima, te zaštita njihovih imovinskih prava, neki su od aspekata u kojima unapređenje pravosudnog sistema može doprinijeti
ekonomskom razvoju zemlje. Neophodno je ubrzati edukaciju stečajnih sudija i upravnika i omogućiti da jedan stečajni upravnik vodi
ograničen broj stečajnih postupaka, što će u znatnoj mjeri doprinijeti efikasnijem i bržem provođenju postupaka.
Potrebno je osnaživanje i evaluacija rada i organizacije privrednih odjela pri sudovima radi utvrđivanja potreba i optimalne
organizaciono-funkcionalne strukture. Neophodno je izraditi analizu rada privrednih odjela sudova s ciljem sagledavanja opravdanosti
uvođenja i osnivanja privrednih sudova.
Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjit će se troškovi pravosudnog sistema kao preduslov smanjenja troškova rada advokata.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, na način da se njihova visina prilagodi standardu građana FBiH,
smanjit će se troškovi pravnih lica i građana.
% neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u sudovima FBiH VSTV 10 (2019) (BiH) 5
Broj neriješenih privrednih predmeta u sudovima VSTV 17.757 (2019) (BiH) 10.000
Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang WEF 133/141 (2019) (BiH) 80/141
4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava

Strateški, pravni, institucionalni okvir i okviri politika za zaštitu ljudskih prava trebaju biti u potpunosti provedeni. Pored toga, u
(F)BiH je potrebno nastaviti usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir u smislu
uspostave harmoniziranog, efikasnog i besplatnog sistema pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući pristup pravdi.
To podrazumijeva uspostavljanje centara za pravnu pomoć tamo gdje nisu uspostavljeni i osigurati adekvatne ljudske, tehničke i
finansijske resurse, uključujući dostupnost komunikacija i informacija, te pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama rodno zasnovanog
nasilja i seksualnog nasilja u ratu u krivičnim i parničnim postupcima, kao i svim ostalim ranjivim kategorijama stanovništva.
Potrebno je posvetiti posebnu pažnju osiguravanju odgovarajuće zaštite i podrške za svjedoke ratnih zločina i svjedoke u drugim
krivičnim predmetima, uključujući psihološku pomoć prije, tokom i nakon krivičnih postupaka, kao i ojačati kapacitete odjela za
podršku svjedocima pri sudovima i tužilaštvima, te sistemski i institucionalno zaštititi novinare od prijetnji i nasilja.
Također, potrebno je podizanje svijesti javnosti o tome kako pravosudni sistem u (F)BiH treba funkcionirati i kako se može pristupiti
informacijama.
Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana Ombudsman 3.218 (2019) (BiH) 1.000
Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu pomoć FMP 9/10 (2020) 10/10
Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu pravnu pomoć FMP n/d n/d
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu pravnu pomoć FMP n/d n/d
4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma
U okviru ove mjere potrebno je donijeti Strategiju borbe protiv korupcije.
S ciljem postizanja visokog stepena sigurnosti, neophodno je dodatno jačati saradnju i kapacitete sigurnosnih struktura u (F)BiH. Borba
protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki kriminal i terorizam, treba se intenzivirati uspostavom kvalitetnijih
evidencija o istragama, krivičnim gonjenjima i osuđujućim presudama i zapljeni i oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom.
Neophodno je uspostaviti kontakt tačku za relevantne pojavne oblike kriminala u svakom posebnom odjelu tužilaštava. Od nadležnih
organa u FBiH se posebno očekuje da dalje jačaju i usklađuju pravni okvir s pravnom stečevinom EU, posebno propise u oblasti
kibernetičkog kriminala, civilnog posjedovanja oružja, eksploziva za civilnu upotrebu i prevoza opasnih materija.
Neophodno je intenzivirati prevenciju, praćenje i sankcioniranje djela i govora mržnje pravovremenim djelovanjem nadležnih
institucija.
Potrebno je uspostaviti pravni okvir za tehnologije prepoznavanja lica i mrežu kantonalnih centara za obradu podataka, koji bi imali
mogućnosti vještačke inteligencije za prepoznavanje i analizu lica, tablica vozila i drugih podataka, pri tom poštujući Zakon o zaštiti
ličnih podataka. Evidencije o istragama, krivičnim gonjenjima i osuđujućim presudama trebaju sadržavati podatke o broju i spolu
počinilaca i žrtava krivičnih djela, te podatke o dobi, invaliditetu, etničkoj pripadnosti, mjestu i društveno-ekonomskom statusu i
eventualno drugim relevantnim podacima.
Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma WB -0,39 (2018) (BiH) 1,00
Indeks prisutnosti terorizma WEF 99,9 (2019) (BiH) 100,0
4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije

Izgradnja sistema prevencije korupcije podrazumijeva zakonodavnu uspostavu profesionalnog tijela za procjenu rizika od korupcije, s
ciljem pravovremene koordinacije borbe protiv korupcije i sistemskog razvoja prevencije korupcije. Koordinaciju je potrebno ojačati
uspostavom sistema permanentnih kontakt tačaka u institucijama s javnim ovlaštenjima u FBiH za borbu protiv korupcije,
strukturiranih mehanizama saradnje i koordinacije, te uspostavom direktnih kanala komunikacije s ciljem razmjene informacija i
uzajamnog izvještavanja između FBiH, kantona, lokalnih organa uprave, organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademske
zajednice i medija. Također, treba osigurati koordinaciju i dati puni doprinos saradnji organa za prevenciju korupcije i Agencije za
prevenciju koorupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te donijeti sedmogodišnju Strategiju borbe protiv korupcije u FBiH.
Normativni okvir je potrebno unaprijediti donošenjem normativnih akata usklađenih sa zakonodavstom EU iz oblasti zaštite
uzbunjivača, sukoba interesa, lobiranja, te jačanja proaktivnog principa pružanja informacija od građana.
Važna karika u lancu sistema borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim
djelom i nakon toga upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom. U tom smislu, neophodno je jačati instituciju koja je u FBiH
nadležna za ovu oblast, ali jačati i postojeći pravni okvir kroz izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva, koje će biti usklađeno s
propisima EU, te pozitivnim praksama drugih država.
U okviru procesa digitalizacije javne uprave i javnog sektora, potrebno je razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja korupciji
kroz uspostavu elektronskog registra rizika od korupcije i IT alata za procjenu rizika od korupcije u zakonodavstvu. Na kraju, sistem
treninga, edukacije i podizanja svijesti javnosti (posebno marginaliziranih grupa) o njihovim pravima, kao i o borbi protiv korupcije
treba biti usaglašen i prilagođen dinamičkom planu aktivnosti koji će se revidirati na godišnjoj osnovi.
Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) TI BiH 36 (2019) (BiH) 80
Odsustvo korupcije WJP 72/126 (2019) (BiH) 40/126
Kontrola korupcije WB -0,57 (2018) (BiH) 1,00
PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana

Neophodno je istrajno i konzistentno mjeriti efektivnost i efikasnost javne službe (benchmarking i ankete građana) i stavljati je u službu
građana na osnovu njenog reformiranja i funkcionalnog ustrojavanja, što se može postići preuzimanjem pravne stečevine EU, razvojem
partnerskih odnosa s civilnim sektorom, digitaliziranošću i jačanjem statističke osnove. To će poslužiti, između ostalog, i za bolje
koncipiranje razvojnih i drugih politika kao i veću apsorpciju EU fondova.
Rang razvijenosti e-uprave MEASURE-BIH 105/193 (2018) (BiH) 80/193
% zadovoljstva korisnika javnih usluga u FBiH MEASURE-BIH 42 (2016) 80
MJERE
4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
Potrebno je izmijeniti pravni okvir kojim će se identificirati vodeća institucija odgovorna za kreiranje, predlaganje i koordinaciju
politike reforme javne uprave u FBiH, naročito imajući u vidu uspostavu standarda organizacije javne uprave, politiku upravljanja i
razvoja ljudskih resursa, politiku razvoja e-uprave, politiku i standarde pružanja javnih usluga i e-usluga.
Također, neophodno je identificirati pitanja od značaja za funkcioniranje javne uprave u FBiH koja nisu obuhvaćena Strateškim
okvirom za Reformu javne uprave u BiH, provesti analizu stanja i izazova, te razviti okvir modernizacije javne uprave u (F)BiH.
U cilju efikasne koordinacije, potrebno je uspostaviti zajedničke koordinacione strukture federalnih organa i mehanizme saradnje u
kreiranju, provedbi i izvještavanju o napretku u procesu reforme javne uprave i unapređenju javnih usluga, te omogućiti sudjelovanje
socioekonomskih partnera u kreiranju i praćenju reformskih mjera, uz kontinuiranu saradnju sa drugim nivoima izvršne vlasti u BiH.
Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za reformu javne uprave u FBiH ZJU Ne (2020) Da
Donijeti okvir za modernizaciju uprave ZJU Ne (2020) Da
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora

Predložena mjera podrazumijeva uspostavu racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje
resursa.
Neophodno je učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija na nivou Federacije, kantona i jedinica lokalne
samouprave sa informacijama o djelokrugu i organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Potrebno je uraditi
funkcionalnu analizu optimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima vlasti u FBiH (širi javni sektor). Također,
potrebno je osigurati transparentnost organizacionih struktura, opisa poslova i sistematizacije radnih mjesta organa javne uprave u
cijeloj FBiH njihovim objavljivanjem na internetskim stranicama organa uprave.
Neophodno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi, angažiranje na određeno vrijeme na pojedinim
projektima, umjesto zapošljavanja na neodređeno vrijeme (programsko budžetiranje), te uspostaviti okruženje u javnoj upravi koje
podržava inovacije i potiče razvoj politika koje podržavaju inovacije, unaprijediti postojeće regulative, promovirati značaj inovacija u
javnom sektoru, kao i jačanje saradnje sa fakultetima i privatnim sektorom.
Potrebno je poboljšati postojeće zakonodavstvo u smislu otvorenijeg, transparentnijeg i zapošljavanja zasnovanog na zaslugama za
visoke, srednje i stručne pozicije državnih službenika, poboljšati okvir kompetencija potrebnih za ova radna mjesta povećanjem
korištenja online alata za zapošljavanje i odabirom najbolje rangiranih kandidata. Neophodno je osigurati procjene kvaliteta rada
zaposlenika na osnovu učinka i u skladu s tim uvesti nagrade ili sankcije, uspostaviti odgovornost za rad i djelovanje, te uspostaviti
kriterije i poticati i nagraditi inovativne ideje zaposlenika. Također, neophodno je provoditi interne premještaje u skladu s postupkom
zasnovanom na zaslugama, institucionalnim potrebama za ljudskim resursima i pristanku državnih službenika. Pri tome je potrebno
ojačati kapacitete Agencije za državnu službu FBiH u cilju poboljšanja upravljanja ljudskim potencijalima i kvaliteta obuka.
Pravni okvir za pružanje javnih usluga treba uskladiti s tehnološkim razvojem i omogućiti pružanje usluga različitim kanalima i
uspostavom "one stop shop" modela, pojednostavljenjem procedura i racionalizacijom posebnih upravnih postupaka, te uspostavom
efikasnijih mehanizama kontrole i zaštite prava i interesa korisnika u postupku pružanja javnih usluga. U tom smislu, potrebno je i
revidirati diskreciona ovlaštenja organa uprave i regulatornih tijela.
Potrebno je poticati politiku proaktivne transparentnosti u pružanju javnih usluga javnim objavljivanjem procedura, uslova, rokova
postupanja i mehanizmima zaštite prava korisnika od pružaoca usluga, te podrškom ciljanih javnih kampanja i saradnji sa
socioekonomskim partnerima.

% izdataka za bruto plate i naknade u ukupnim rashodima (konsolidirano) FMF 8,1 (2018) 7,0
Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i upravnih organizacija ADS Ne (2020) Da
Provedena funkcionalna analiza javne uprave ADS Ne (2020) Da
4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama
Cilj mjere je da se kroz saradnju i sistem otvorene koordinacije multipliciraju efekti ulaganja sredstava u razvoj. U sklopu mjere ojačat
će se saradnja i koordinacija različitih nivoa vlasti, horizontalno i vertikalno, s mogućnošću kreiranja podvijeća za različite sektore,
uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu politiku, turizam itd, u okviru Vijeća za razvojno planiranje FBiH.
Shodno tome, podržaće se razvoj lokalnih partnerstava kao i javno privatnog partnerstva između vladinih i nevladinih struktura s ciljem
donošenja javnih razvojnih politika.
U cilju promocije i podrške saradnji i aktivnom sudjelovanju civilnog društva u izradi i provedbi javnih razvojnih politika, potrebno je
unaprijediti pravni okvir kojim će se jačati uloga civilnog društva u procesu donošenja odluka, dizajnu i praćenju reformskih procesa,
uključujući bolju saradnju sa poslovnom zajednicom kroz promociju preduzetništva, socijalne inovacije i kreiranje radnih mjesta.
Nadalje, neophodno je osigurati da se pravni okvir za javne konsultacije poboljša i dosljedno primjenjuje u praksi, te da se prijedlozi
politika koji se predlažu provjeravaju u pogledu njihove usklađenosti sa standardima i zahtjevima za konsultacijama.
Strateški okvir saradnje javnog sektora i civilnog društva potrebno je formalizirati sporazumom o saradnji, koji će uključiti mehanizme
praćenja i izvještavanja o njegovoj provedbi, te jasno uspostaviti institucionalnu odgovornost za ovu saradnju na nivou Vlade FBiH i
vlada kantona. Kooperativnu mrežu potrebno je dalje jačati imenovanjem kontakt tačaka u organima i organizacijama uprave.
Raspodjela javnih sredstava organizacijama civilnog društva nije u potpunosti transparentna niti sistematična, te je neophodno
uspostaviti pravni okvir za transparentno finansiranje organizacija civilnog društva na osnovu jasno utvrđenih kriterija i alata za
praćenje i evaluaciju.
Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH FZZPR Ne (2020) Da
Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno planiranje kantona FZZPR 5/10 (2020) 10/10
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u kantonima – zbirno UNDP/ILDP 73 (2019) 90
4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova

Potrebno je da FBiH ojača institucionalne i administrativne kapacitete u smislu programiranja, provedbe, monitoringa i evaluacije
sredstava EU.
Neophodno je osigurati uslove za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta finansijske podrške IPA – sektorske budžetske
podrške, kroz dijalog sa drugim nivoima vlasti, primarno sa RS. Osim toga, ovom mjerom će se dodatno promovirati sve mogućnosti
korištenja evropskih fondova (IPA, Erasmus+, COSME i dr.) i uspostava decentraliziranog sistema programiranja sredstava, što je
najefikasniji način za veću i bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova.
Potrebno je podržati domaća preduzeća kod pripreme projekata kako za EU fondove tako i za prijedloge rješenja za određene društvene
i tehničke izazove. Potrebno je pomoći domaćim preduzećima za učešće u međunarodnoj saradnji i na evropskim projektima, posebno
istraživačko-tehnološkim (zajedno sa institutima). Poljoprivrednici, proizvođači hrane i turistički djelatnici nisu dovoljno pripremljeni
za pisanje projekata kojima bi se povukla sredstva iz predpristupnih fondova, te je potrebno posebnim promotivnim aktivnostima
povećati svijest poljoprivrednika, prerađivača, aktera u ruralnom razvoju i turističkih djelatnika o mogućnostima dobijanja
bespovratnih sredstava za poljoprivredu, proizvodnju hrane, ruralni razvoj i turizam.
Potrebno je dodatno jačati razvojne timove na nivou kantona i JLS-a za pisanje i implementaciju projekata IPA fondova stalnom
organizacijom treninga, kao i planirati sredstva za sufinansiranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju problem sa
osiguranjem učešća u finansiranju.
Isto tako, s ciljem dobijanja sredstava iz EU fondova, neophodno je osigurati brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (sufinansiranje
legalizacije poljoprivrednih objekata, te postojećih i potencijalnih turističkih objekata).
Također, mjera će podržati stvaranje revolving fonda/linija u Razvojnoj banci FBiH za finansiranje projekata do momenta refundacije
sredstava iz EU fondova. Ovaj fond se može iskoristiti za sufinansiranje konsultantskih usluga u pripremi projekata, poslovnih planova
i adekvatno iskazivanje prihvatljivih troškova.
% primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) IPA III DEI n/d n/d
% primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) IPA II DEI 50 (2019) 100
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA III DEI n/d n/d
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA II DEI 30 (2019) 100
4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika

Daljnji razvoj statističkog sistema je neophodan kako bi se buduće politike mogle kreirati na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza.
Potpuno harmonizirana statistika sa evropskim statističkim sistemom (ESS) omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih
odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života, što uključuje i razvoj nedostajućih rodnih
indikatora. Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje osnova projekcija i prognoza.
Potrebno je poboljšanje efikasnosti statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa upotrebom savremenih tehnika, tehnologija i
korištenjem naprednih IT rješenja. Potrebno je intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih sekundarnih izvora podataka,
te razmotriti izradu plana uspostavljanja registra stanovništva. Neophodno je promovirati i jačati povjerenje javnosti u statistiku, što će
posljedično ojačati saradnju sa davaocima i korisnicima podataka.
Neophodno je promoviranje šire upotrebe statističkih podataka među korisnicima, uz pojednostavljen pristup i pretraživanje statističkih
podataka i informacija. Izvještavanje o kvalitetu je integralni dio politike osiguranja kvaliteta u statističkim institucijama. Neophodno je
obogaćivanje postojećih i kreiranje i dizajn novih diseminacionih baza za statistička istraživanja.
Također je potrebna optimizacija procesa i zadataka u statističkom proizvodnom procesu. Reorganizacijom dosadašnjih tradicionalnih
načina prikupljanja i obrade statističkih podataka i uvođenjem novog centraliziranog i korisnički prihvatljivog sistema putem "stand-
alone" i web-aplikacija doći će se do efikasne upotrebe resursa (tehnički, ljudski i finansijski).
Veoma je važno izraditi vlastiti sistem indikatora za praćenje ostvarivanja ciljeva definiranih u Strategiji po uzoru na evropske
standarde.

Broj indikatora, ukupno FZS n/d n/d
Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU FZS n/d n/d
Broj rodnih indikatora FZS n/d n/d
4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave

Ova mjera predviđa uspostavu efektivnog upravljačkog i organizacionog okvira informatizacije i digitalizacije na nivou federalnih,
kantonalnih i lokalnih organa uprave. Digitalnu transformaciju javne uprave treba raditi u skladu sa politikama i strategijom razvoja
informacionog društva u BiH, što će omogućiti ravnomjeran i koordiniran razvoj e-uprave, usaglašen sa pravcima i ciljevima
Strateškog okvira za reformu javne uprave i standardima sigurnosti i zaštite podataka. Na taj način će FBiH pratiti trendove razvoja
Digitalne agende EU. Jedan od osnovnih načina reforme i modernizacije javne uprave je e-uprava. Zato je na nivou FBiH potrebno
donijeti Strategiju razvoja e-uprave.
Na osnovu iskustava zemalja koje su uspostavile e-upravu, prvi korak u stvaranju efikasne i efektivne e-uprave treba biti imenovanje
centraliziranog tijela sa jakim mandatom, dovoljnim resursima i blizinom donosiocima političkih odluka, koje će upravljati i
koordinirati cijelim procesom uvođenja e-uprave. Kako organi uprave imaju veliki nivo samostalnosti u nabavci IKT infrastrukture,
dizajnu i implementaciji IKT sistema, neophodna je koordinacija ovih aktivnosti i donatorskih inicijativa, što je zadatak centraliziranog
tijela.
U okviru ove mjere, potrebno je hitno usvojiti Zakon o elektronskom potpisu i izmijeniti Zakon o upravnom postupku, jer postojeći ne
predviđa mogućnost elektronske komunikacije između stranaka i organa uprave i implementacije e-usluga.
Javne usluge u FBiH su još organizirane na način koji je praktičniji za upravu, a ne prema potrebama korisnika usluga. Interoperabilni
registri su više izuzetak nego pravilo i javne usluge nisu organizirane po principu "one stop shop" (sve usluge na jednom mjestu), što je
osnovni smisao e-uprave. Zbog toga je, u što je moguće kraćem roku, neophodno uvezati postojeće izvorne registre koji su definirani u
okviru interoperabilnosti kako bi se omogućila integracija registara i pristup podacima i javnoj usluzi na jednom mjestu.1
Također, potrebno je uspostaviti sistem za mjerenje zadovoljstva korisnika uslugama.
Na nivou institucija FBiH, potrebno je donijeti obavezujuća pravila i standarde koji će se slijediti prilikom izbora i korištenja
telekomunikacionih linkova (LAN/WAN, VPN, routing i ostalih relevantnih protokola) kako bi se osigurale adekvatne performanse
mrežnih resursa, smanjili troškovi zakupa telekomunikacionih linkova i osigurala uspostava interoperabilne mreže, koja će omogućiti
funkcioniranje digitalne servisne infrastrukture za e-upravu po uzoru na TESTA network service koji koriste institucije u EU. Veoma je
važno osigurati potpunu implementaciju Regionalnog roaming sporazuma.

Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na platformu za
FMPIK n/d n/d
interoperabilnost (GSB)
Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim poslovnim modelima WEF 2,4 (2019) (BiH) 6,0
E-učešće (e-participation) WEF 0,43 (2019) (BiH) 0,80
PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija
U cilju jačanja poreznog morala, boljeg prikupljanja javnih prihoda i njihovog efektivnijeg i efikasnijeg trošenja kroz javne rashode,
neophodno je plaćanja državi shvatati kao ugovor između platiše (građani, pravna lica) koji se obavezuje plaćati i države koja se, s
druge strane, obavezuje efektivno i efikasno proizvoditi javna dobra i dijeliti ih na pravičan način. Stoga je neophodno što više
uključivati javnost u razmatranje budžeta i angažirati nezavisne stručnjake za ocjenu efektivnosti i efikasnosti djelovanja javnog
sektora, posebno u domenu poduzimanja javnih investicija i djelovanja javnih kompanija.
Bh. društvo sve više stari, što dodatno ugrožava funkcioniranje zdravstvenog sektora i penzionih fondova.
% ukupne konsolidirane javne potrošnja u FBiH u BDP-u (bez učešća u finansiranju FMF,
33,0 (2018) 30,0
institucija na nivou BiH) FZS
% doprinosa u ukupnim poreznim prihodima od direktnih poreza u FBiH PU FBiH 44,9 (2018) 40,0
MJERE
4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama
Putem fiskalnog koordinacionog tijela neophodno je inicirati izmjene zakona o budžetima u cilju poboljšanja transparentnosti sektora
javnih finansija, posebno objavljivanjem "Budžeta za građane" na svim nivoima vlasti u FBiH. Većom uključenosti građana i
organizacija civilnog društva u budžetski proces, doprinosi se usmjeravanju Vlade ka većoj odgovornosti i efektivnijem planiranju i
1
U 2016. godini Vlada FBiH je donijela Okvir interoperabilnosti, Dugoročni plan implementacije okvira interoperabilnosti i
imenovala Koordinaciono tijelo za interoperabilnost FBiH.
U sklopu donesenog okvira interoperabilnosti, na svakom nivou vlasti FBiH je uspostavljena platforma za interoperabilnost (GSB), koja je namijenjena standardiziranoj
razmjeni podataka unutar javne uprave. Međutim, kako korištenje GSB-a pri razmjeni podataka još nije obavezno, većina postojećih digitalnih registara nije objavljena na
GSB-u.
izvršenju budžeta i olakšava se monitoring izvršenja budžeta od javnosti. Neophodno je nastaviti rad na razvoju inicijative za uvođenje
rodno odgovornog budžetiranja u svim fazama budžetskog procesa.
Ured za reviziju institucija u FBiH treba uvrstiti sve kantone i značajan broj općina u godišnje planove za provođenje revizija. Također,
potrebno je osigurati budžetsku nezavisnost Ureda za reviziju institucija, te pravovremeno i sistematsko provođenje preporuka iz
revizorskih izvještaja.
Neophodno je izvršiti izmjene i dopune zakona prema čestim podnesenim zahtjevima za tumačenje propisa kako bi se zakonska
materija učinila jasnijom, predvidljivijom i kako bi se rasteretili porezna uprava, ministarstva finansija i drugi organi uprave.
Jačanjem funkcije budžetske inspekcije potrebno je osigurati veće poštovanje Zakona o budžetima i drugih zakona prilikom trošenja
budžetskih sredstava. Neophodno je provoditi stalnu obuku poreznih organa i informiranje poreznih obveznika s ciljem unapređenja
fiskalne discipline u FBiH. Većom primjenom IT tehnologija u planiranju i trošenju javnih finansijskih sredstava može se unaprijediti
efikasnost sistema javnih finansija. Potrebno je nastaviti razvoj sistema e-nabavki, te uspostaviti portal e-ponuđači (jedinstveni
elektronski registar preduzeća koja zadovoljavaju uslove za prijavu na javne nabavke), s ciljem smanjenja troškova prikupljanja
dokumentacije, te sastavljanja crne liste preduzeća koja ne izvršavaju svoje obaveze.
Izrađen Budžet za građane na nivou FBiH i kantona FMF 2/11 (2019) 11/11
% negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih revizija u javnom sektoru Ured za reviziju 17,1 (2018/19) 10,0
Broj provedenih revizija Ured za reviziju 82 (2018/19) 160
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija
Ovom mjerom se, uporedo sa racionalizacijom tekućih rashoda i izdataka, osnažuje mobilizacija i bolje korištenje javnih finansijskih
resursa i povećava produktivnost ekonomije.
Neophodno je unaprijediti kvalitet javnih finansija boljim srednjoročnim planiranjem i rješavanjem neefikasnosti u trošenju sredstava.1
To podrazumijeva i potpuno uvođenje programskog budžetiranja, čime će se srednjoročno i godišnje planiranje značajno unaprijediti
jer će se omogućiti da se, kroz povezivanje strateških planova i dokumenata sa finansijskim planovima i resursima, unaprijed i
adekvatno alociraju finansijska sredstva neophodna za njihovu implementaciju.
Budući da se, u zemljama u tranziciji (pogotovo otvorenim ekonomijama kakva je BiH), fiskalnim stimulansom ne mogu postići željeni
efekti rasta domaće proizvodnje, neophodno je ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u relativnom
smislu kao odnos prema BDP-u. Cilj je učešće javne potrošnje svesti na jednu trećinu BDP-a. Fiskalni prostor koji se stvori
racionalizacijom javne potrošnje treba upotrijebiti za javne investicije na osnovu prethodno provedenih cost-benefit analiza, koje će
jasno pokazati gdje su najveći efekti ulaganja.
Moratorij na zapošljavanje u javnu upravu (ili mogućnost zapošljavanja uz odluku nadležne vlade) neophodno je proširiti i na javna
preduzeća, vladine agencije, vanbudžetske fondove i ustanove. Potrebno je osigurati da rast troškova plata u javnom sektoru proizlazi iz
rasta produktivnosti i da plate javnog sektora budu uporedive s platama javnih sektora komparabilnih zemalja za isti nivo kompetencija
i odgovornosti. Sistem plata će biti potrebno ujednačiti unutar institucija koje se finansiraju iz javnih prihoda, bez obzira da li se radi o
budžetskim korisnicima ili vanbudžetskim fondovima i agencijama.
Kako bi se racionalizirali rashodi, potrebno je osigurati usklađenost planiranja (strategije, trogodišnji i godišnji planovi rada) i
programiranja javnih sredstava (dokumenti okvirnih budžeta, godišnji budžeti i programi javnih investicija - PJI), uz adekvatnu
informatičku podršku i funkcionalnu uvezanost. Digitalizacijom procesa upravljanja i rada organa uprave treba smanjiti izdatke za
materijal i usluge.
Nadalje, potrebno je dopuniti normativni okvir za PJI u skladu sa preporukama revizije, te poboljšati efektivnost programa javnih
investicija jačanjem funkcije ocjenjivanja projekata i postavljanjem praga prolaznosti, kao i praćenjem i kontrolom implementacije.
Ocjenjivanje bankabilnosti projektnih prijedloga za javne investicije omogućava veću disperziju izvora za finansiranje. Također, u cilju
kvalitetnije pripreme projektnih prijedloga, neophodno je formiranje stručnih timova za podršku u pripremi projekata i apliciranja na
pozive EU fondova. Za projekte koji se više puta ponavljaju obavezno je potrebno osigurati evaluaciju uticaja kako bi se osiguralo da
uložena sredstva ostvaruju zacrtani cilj po prihvatljivim troškovima.
Potrebno je proširiti izvore finansiranja PJI saradnjom sa Razvojnom bankom, te emisijom vrijednosnih papira pojedinih javnih
preduzeća za velike projekte, kao što su vjetroparkovi ili solarne elektrane. Evaluacijom efekata zakonodavstva u oblasti javno
privatnog partnerstva može se optimizirati zakonska regulativa, otkloniti nedostaci sadašnjeg zakonskog okvira, te povećati uključenost
privatnog sektora u planiranje i implementaciju javnih investicija.
Implementacija programskog budžetiranja FMF Ne (2020) Da
% utrošenih sredstava, implementacija PJI (povučena sredstva/utrošena sredstva) FMF 33,7 (2019) 80,0
4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda

U cilju većeg poštivanja propisa, potrebno je osigurati da porezna uprava svojim procedurama ne uzrokuje veće trošenje resursa
preduzeća. Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se efikasnost njihovog rada i smanjiti
operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja troškova poštivanja poreznih propisa kod poreznih obveznika.
Podizanjem efikasnosti u radu inspekcijskih organa, tužilaštava i sudova povećat će se ubiranje zakonitih javnih prihoda.
Neophodno je izvršiti poreznu harmonizaciju u oblasti direktnih poreza između entiteta i BD izbjegavajući štetnu poreznu
konkurenciju, ali paziti da se zdrava porezna konkurencija sačuva.
1
Pododbor za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku
Aktivnosti koje je neophodno provesti na povećanju javnih prihoda i smanjenju neformalne ekonomije su: normativne (jačanje
djelovanja institucija razvojem procedura u vidu pravilnika i sličnih pravnih akata), operativne (uvezivanje djelovanja inspekcijskih
službi na nivou FBiH), edukacijske (jačanje kapaciteta inspekcijskih službi u FBiH, kao i svijesti potrošača o važnosti legalnog rada), te
zajedničke (koordinirano djelovanje inspekcijskih službi FBiH i RS i koordinirano djelovanje na nivou BiH saradnjom s UIO-om BiH,
Centralnom bankom, Graničnom policijom i sl.)

Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) WB 411 (2019) 200
% javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na BDP PU FBiH 23,8 (2018) 20,0
4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija

Konverzijom akumuliranog deficita u javni dug može se stabilizirati nivo neizmirenih obaveza. Neizmirene obaveze, prisutne pretežno
na nižim nivoima vlasti, potrebno je sanirati na jedinstven i pravičan način u skladu s međunarodnom praksom, te se, zbog značajnog
iznosa tih obaveza, proglašenje javnog duga nameće kao jedina opcija. Neophodno je pojačati finansijsku disciplinu uvođenjem
fiskalnih kazni/poticaja za (ne)pridržavanje fiskalnih propisa koji se tiču fiskalne odgovornosti kako bi se u krajnjem slučaju spriječilo
kreiranje novih deficita i destabilizacija sistema javnih finansija.
Izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i Zakona o porezu na imovinu, postići će se horizontalna i vertikalna
raspodjela javnih prihoda koja se zasniva na stubovima derivacije i izravnanja, uzimajući u obzir fiskalni kapacitet i nadležnosti.
U ministarstvima finansija treba izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika za različite nivoe vlasti u FBiH na godišnjem nivou i
osigurati njihovu javnu dostupnost. U Federalnom ministarstvu finansija neophodno je pripremiti jedinstvenu metodologiju i
vremenske rokove za izradu matrica fiskalnih rizika. Izradu i objavljivanje matrice fiskalnih rizika u FBiH treba učiniti obaveznom
kroz izmjenu relevantnih zakona.
Broj integriranih matrica fiskalnih rizika FMF 0/11 (2020) 11/11
% javnog duga u odnosu na BDP FMF, FZS 25,7 (2018) 20,0
4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema

FBiH se suočava sa problemom starenja stanovništva, što se negativno odražava na korisnike penzija. Analizom dugoročne održivosti
PIO sistema potrebno je razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u penziju (u skladu sa trendom dužeg prosječnog životnog
vijeka) i revidirati postojeća prava povlaštenih kategorija stanovništva.
Kako bi se poticala dodatna štednja/ulaganja za penziono doba i osigurala održivost, bitno je transformirati sistem PIO u aktivnog
učesnika na tržištu kapitala. Potrebno je raditi na stvaranju uslova za rast ulaganja (privatni, profesionalno upravljani penzioni fondovi)
namijenjenih korištenju u penzionoj dobi, primjenjivati modele za prognozu kretanja iznosa penzija u budućnosti i kroz informatizaciju
PIO-a osigurati optimalan sistem penzija.
Odnos penzioneri/zaposleni FZS, PIO/MIO 1:1,27 (2019) 1:1,5
Odnos prosječna penzija/prosječna plata, % FZS, PIO/MIO 44,8 (2019) 50,0
Odnos medijana penzije/medijana plate, % FZZPR n/d n/d
4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu

Potrebne su detaljne dubinske analize poslovanja javnih preduzeća i na bazi jasnih kriterija, te identifikacijom strateških bitnih sektora
od interesa za FBiH/kanton, neophodno je identificirati optimalan model upravljanja javnim preduzećima, te uvesti javno dostupne
registre javnih preduzeća, sa blagovremenim podacima o zaposlenosti i neizmirenim potraživanjima i obavezama u javnom sektoru.1
Postojeći način upravljanja preduzećima s većinskim državnim udjelom u kapitalu pokazao se nedjelotvornim. Najbolji način vođenja i
upravljanja javnim preduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su OECD-ove smjernice, koje su izvedene i potpuno
kompatibilne sa OECD-ovim principima korporativnog upravljanja javnim preduzećima. Posebno je bitno osigurati primjenu standarda
koji će promovirati odgovornost za rezultate, ekonomičnost i transparentnost u poslovanju, te provesti restrukturiranje dugova i
dokapitalizaciju javnih preduzeća kao preduslov za poslovanje na održivim osnovama.
Javna preduzeća je neophodno distancirati od uticaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uslove i način rada kao i u
uspješnim kompanijama u privatnom sektoru. Potrebno je osigurati optimalan broj zaposlenih i moratorijem na daljnje zapošljavanje
javno dostupnim registrom, koji će davati informacije o broju zaposlenih i osnovnim finansijskim pokazateljima, osigurati
transparentnost u zapošljavanju i nabavkama i pooštriti krivične odredbe za zloupotrebu položaja u odborima i upravama.
Javna preduzeća koja ne pripadaju strateški važnim sektorima potrebno je privatizirati. Nakon redovnog sagledavanja rada privrednih
subjekata s udjelom države u vlasništvu i ocjene njihovog poslovanja, na osnovu benčmarkinga (uporedbom s domaćim i inozemnim
preduzećima istog sektora), koji će, po nalogu države, raditi nezavisna stručna tijela, donosit će se odluke o privatizaciji dijela ili cijelih
javnih preduzeća. Pri tome treba imati u vidu da se objekti fizičke infrastrukture ne privatiziraju nego iznajmljuju, dok se operatori
infrastrukture mogu privatizirati kao i druga neinfrastrukturna preduzeća.
Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa većinskim vlasništvom FBiH FIA n/d n/d
% privatiziranih preduzeća od plana APFBIH 43 (2019) 100
1
Analitički izvještaj EK
IV INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR
INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR

STRATEGIJE RAZVOJA FBiH 2021 - 2027.
Budžet Ostali izvori
Struktura Ukupno
Oznaka strateškog cilja, prioriteta i mjere institucije (mil. Naziv potencijalnog
finansiranja (%) (mil. KM) (mil. KM)
KM) izvora
1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ 20,6 % 515,5 206,9 308,6
1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije 2,9 % 73,0 26,4 46,6
1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 31,0 10,3 20,7
Ubrzati digitalnu transformaciju malih i
1.1.2. 2,2 0,2 2,0
srednjih preduzeća
Unapređivati digitalne vještine stanovništva,
1.1.3. posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta 0,3 0,1 0,2
rada
Razvijati vještačku inteligenciju i njenu
1.1.4. 7,5 5,1 2,4
primjenu
Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i
1.1.5. 32,0 10,7 21,3
kompanija u softverskoj djelatnosti
1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija 11,8 % 295,6 138,5 157,1
Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske
1.2.1. 155,1 71,7 83,4
aktivnosti
Podržavati povezivanje privrede i naučno-
1.2.2. 140,5 66,8 73,7
istraživačkih institucija
Podržavati razvoj poslovnog privatnog
1.3. 3,9 % 98,7 32,9 65,8
sektora
Olakšati i ubrzati proces ulaska u poslovnu
1.3.1. 31,2 10,4 20,8
aktivnost i izlaska iz nje
Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog
1.3.2. 13,0 4,3 8,7
opterećenja rada
Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog
1.3.3. 24,0 8,0 16,0
sektora
Podržavati razvoj preduzetništva turističkog
1.3.4. 30,3 10,1 20,2
sektora
Podržavati prostornu koncentraciju
1.3.5. 0,2 0,1 0,1
preduzetništva
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem 0,0 0,0 0,0
Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više
1.4. 1,9 % 48,2 9,1 39,1
dodane vrijednosti
1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva 0,1 0,0 0,1
Podržavati primjenu međunarodnih standarda,
1.4.2. certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu 21,1 7,0 14,1
usklađenosti
Jačati internacionalizaciju i uključivanje u
1.4.3. 20,9 0,9 20,0
globalne lance vrijednosti
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 6,1 1,1 5,0
PROSPERITETAN I
2. INKLUZIVAN DRUŠTVENI 31,9 % 800,7 333,2 467,5
RAZVOJ
2.1. Unapređivati obrazovni sistem 7,3 % 183,6 61,2 122,4
Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja,
2.1.1. 15,1 5,0 10,1
naučnog rada i naučne baze
Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i
2.1.2. srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i 81,5 27,2 54,3
osigurati inkluzivno obrazovanje za sve
Razviti funkcionalan sistem obrazovanja
2.1.3. 17,0 5,7 11,3
odraslih i cjeloživotnog učenja
Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg
2.1.4. 57,0 19,0 38,0
stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a
Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i
2.1.5. 13,0 4,3 8,7
studenata
2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema 18,2 % 455,8 217,6 238,2
Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakosti u
2.2.1. 2,5 0,8 1,7
zdravstvenim uslugama
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 1,0 0,3 0,7
Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema
2.2.3. 0,3 0,1 0,2
zdravstvene zaštite
Unapređivanje djelovanja u kriznim
2.2.4. 50,0 15,7 34,3
javnozdravstvenim situacijama
Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog
2.2.5. sistema i unapređenje pravičnosti u finansiranju 400,0 200,0 200,0
Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i
2.2.6. 2,0 0,7 1,3
biomedicinska istraživanja
Ublažiti trend demografskog starenja
2.3. stanovništva, poboljšati stabilnost porodica i 3,8 % 95,9 32,6 63,3
položaj mladih
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom 45,5 15,8 29,7
Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast
2.3.2. 9,1 3,0 6,1
ranog rasta i razvoja djeteta
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku 10,0 3,3 6,7
Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu
2.3.4. 6,0 2,0 4,0
ravnopravnost u porodici i društvu
Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje
2.3.5. 25,3 8,4 16,9
sportom
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost,
2.4. 0,1 % 1,5 0,5 1,0
naročito dugoročnu
Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i
2.4.1. 0,8 0,3 0,5
aktivnu politiku zapošljavanja
2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost
0,3 0,1 0,2
radne snage na tržištu rada
Jačati funkciju posredovanja javnih službi
2.4.3. 0,4 0,1 0,3
zapošljavanja
Smanjivati siromaštvo i socijalnu
2.5. 2,5 % 63,9 21,3 42,6
isključenost
Poboljšati socijalnu uključenost
2.5.1. 0,5 0,2 0,3
marginaliziranih grupa
2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite 20,4 6,8 13,6
Unapređivati međusektorsku saradnju,
2.5.3. infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga 0,0 0,0 0,0
socijalne zaštite
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada 23,0 7,7 15,3
Osigurati socijalne programe za smanjivanje
2.5.5. 20,0 6,7 13,3
energetskog siromaštva
RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV
3. 43,3 % 1.086,3 492,8 593,5
RAZVOJ
Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih
3.1. 32,2 % 808,4 399,9 408,5
resursa
Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim
3.1.1. promjenama i neophodnosti razvoja zelenih 0,0 0,0 0,0
vještina
Unapređivati pravni i institucionalni okvir
3.1.2. regulacije okoliša i razvoj komunalne 0,0 0,0 0,0
infrastrukture
3.1.3. 0,7 0,2 0,5
resursa i biološku raznolikost biodiverziteta
3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa 742,7 371,3 371,4
Osiguravati održivo korištenje zemljišnog
3.1.5. 6,5 2,2 4,3
resursa
Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo
3.1.6. 10,0 10,0 0,0
šumama i divljači
Unapređivati integralno upravljanje otpadom i
3.1.7. 48,5 16,2 32,3
sistem cirkularne ekonomije
Uspostaviti sistem održivog i odgovornog
3.1.8. istraživanja, eksploatacije i upravljanja
mineralnim sirovinama
3.2. Unapređivati kvalitet zraka 0,3 % 7,5 2,5 5,0
Smanjivati emisiju zagađujućih materija i
3.2.1. 3,4 1,1 2,3
stakleničkih gasova
Smanjivati negativan uticaj sektora transporta
3.2.2. 4,1 1,4 2,7
na okoliš
3.3. Povećati energetsku efikasnost 1,1 % 27,0 10,3 16,7
3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada 10,0 3,3 6,7
Pružati podršku malim i srednjim preduzećima
3.3.2. na poboljšanju energetske efikasnosti i principa 17,0 7,0 10,0
"zelene ekonomije" i "ekologizacije"
3.4. Započeti realizaciju
3,9 % 97,3 31,4 65,9
energetske tranzicije
3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima 55,0 19,0 36,0
Povećavati udio obnovljivih izvora energije u
3.4.2. 2,1 0,7 1,4
finalnoj potrošnji energije
Provesti restrukturiranje rudnika uglja i
3.4.3. strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih 40,2 11,7 28,5
regija
3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora 5,4 % 135,1 45,0 90,1
Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost
3.5.1. 90,0 30,0 60,0
usluga u ruralnim područjima
Uspostaviti funkcionalne kapacitete za
3.5.2. 20,1 6,7 13,4
poljoprivredu i ruralni razvoj
Unaprijediti kvalitet i konkurentnost
3.5.3. poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i 25,0 8,3 16,7
otpornost poljoprivrednih proizvođača
3.6. Povećati otpornost na krize 0,4 % 11,0 3,7 7,3
3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama 10,0 3,3 6,7
Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične
3.6.2. 0,0 0,0 0,0
infrastrukture
Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i
3.6.3. 1,0 0,3 0,7
spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
TRANSPARENTAN, EFIKASAN I
4. 4,2 % 105,5 35,5 70,0
4.1. Unapređivati vladavinu prava 0,1 % 3,4 3,4 0,0
4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema 0,6 0,6 0,0
4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 0,3 0,3 0,0
Unapređivati borbu protiv kriminala, govora
4.1.3. 2,0 2,0 0,0
mržnje i terorizma
Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe
4.1.4. 0,5 0,5 0,0
protiv korupcije
4.2. Staviti javnu upravu u službu građana 3,7 % 92,5 22,5 70,0
Jačati političko i institucionalno vođenje i
4.2.1. koordinaciju reforme javne uprave i 0,0 0,0 0,0
ekonomskih reformi
Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu
4.2.2. 0,2 0,2 0,0
organizaciju javnog sektora
Jačati sistem i koordinaciju izrade,
4.2.3. implementacije i izvještavanja o razvojnim 0,0 0,0 0,0
politikama
Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU
4.2.4. 6,0 1,0 5,0
fondova
Jačati statističku osnovu kao podlogu za
4.2.5. 10,0 5,0 5,0
utvrđivanje politika
4.2.6. Provesti digitalnu
76,3 16,3 60,0
transformaciju javne uprave
Unapređivati odgovornost u oblasti javnih
4.3. 0,4 % 9,6 9,6 0,0
finansija
Unapređivati transparentnost u upravljanju
4.3.1. 0,0 0,0 0,0
javnim finansijama
Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i
4.3.2. 5,5 5,5 0,0
obim i efikasnost javnih investicija
4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda 2,7 2,7 0,0
Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u
4.3.4. 1,0 1,0 0,0
oblasti javnih finansija
4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema 0,3 0,3 0,0
Podržati transparentnost, restrukturiranje i
4.3.6. privatizaciju preduzeća s udjelom države u 0,1 0,1 0,0
vlasništvu
Ukupno iz strateškog dokumenta 100,0 % 2.508,0 1.068,4 1.439,6
PREGLED PO IZVORIMA
Budžetska sredstva Kreditna sredstva Sredstva EU Ostale donacije
1.068,4 miliona KM 724,8 miliona KM 511,6 milona KM 203,2 miliona KM
42,6 % 28,9 % 20,4 % 8,1 %
Napomena: Sredstva za finansiranje strateškog dokumenta se zasnivaju na projekcijama potrebnih, dostupnih i očekivanih finansijskih
sredstava u momentu izrade strateškog dokumenta.
* Struktura učešća finansiranja (u %) prioriteta i strateških ciljeva u ukupnom iznosu finansiranja strateškog
dokumenta.
V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, MONITORINGA I IZVJEŠTAVANJA
Evaluacija
Prema Uredbi o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/19), za sve strateške
dokumente u Federaciji BiH obavezne su:
- Ex-ante (prethodna evaluacija), koja se radi u fazi izrade strateških dokumenata, prije njihovog usvajanja i
- Evaluacija u toku, koja se radi u pretposljednjoj godini implementacije strateških dokumenata.
Ex-ante evaluacija se radi s ciljem unapređenja kvaliteta, relevantnosti i koherentnosti strateških dokumenata. Ex-ante evaluacija
Strategije je urađena u periodu august - decembar 2020. godine (više o tome u Dodatku 1).
Evaluacija u toku se radi s ciljem utvrđivanja stepena implementacije strateških dokumenata, te efektivnosti i efikasnosti planiranih mjera
i rezultata prema zacrtanim ciljevima i očekivanjima, kao i sumiranja rezultata i osiguranja ulaznih elemenata za strateške dokumente za
sljedeći planski ciklus.
Evaluacija u toku će se raditi u pretposljednjoj godini implementacije Strategije razvoja (2026. godine) i nju će, također, provesti
nezavisni vanjski evaluator, dok će se evaluacija na sredini perioda implementacije raditi ukoliko se za njom ukaže potreba.
Implementacija
Način izrade trogodišnjih i godišnjih planova rada propisan je u čl. 11. i 12. Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada,
monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/19).
Implementacija Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021 - 2027. vršiće se putem trogodišnjih i godišnjih planova rada
organa uprave na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH.
Prilikom izrade trogodišnjeg plana rada, organi uprave imaju obavezu preuzeti relevantne mjere iz Strategije razvoja za čiju
implementaciju su nadležni sa pripadajućim indikatorima, kao i polazne i ciljne vrijednosti indikatora za svaku godinu trogodišnjeg
perioda.
Mjere iz Strategije razvoja se unose kao programi u trogodišnjem planu rada, a svaki program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se i
kao program u Dokumentu okvirnog budžeta (DOB-u) sa dodijeljenom šifrom. To znači da je mjera iz Strategije razvoja jednaka
programu u trogodišnjem planu rada i DOB-u.
Za svaki od utvrđenih programa (mjera) definiraju se aktivnosti/projekti, čija realizacija u trogodišnjem periodu doprinosi ostvarenju
mjere, prioriteta i strateškog cilja iz Strategije razvoja.
U godišnji plan rada organi uprave svih nivoa vlasti preuzimaju odabrane programe iz trogodišnjeg plana rada. Godišnji plan rada je
implementacioni dokument sa aktivnostima/projektima koji će se poduzimati na godišnjem nivou kako bi se realizirali programi iz
trogodišnjeg plana rada, te ostvarili mjere, prioriteti i strateški ciljevi iz strateškog dokumenta.
Ako organ uprave bilo kojeg nivoa vlasti, pored trogodišnjih i godišnjih planova rada, radi i akcione planove za implementaciju strateških
dokumenta, obaveza je da se aktivnosti iz akcionih planova, evidentiraju u godišnjim planovima rada.
Pored godišnjeg programa rada koji radi svaki organ uprave pojedinačno na svim nivoima vlasti, Federalni zavod za programiranje
razvoja radi godišnji program rada Vlade Federacije BiH, nadležna jedinica za planiranje razvoja na nivou kantona radi godišnji program
rada kantona, a općinski sekretar radi godišnji program rada jedinice lokalne samouprave. Usvojeni trogodišnji i godišnji programi rada
objavljuju se na web stranici vlada i organa uprave na svim nivoima vlasti.
Monitoring i izvještavanje
Monitoring predstavlja sistematično i kontinuirano prikupljanje, analiziranje i korištenje podataka i indikatora radi mjerenja napretka
realizacije Strategije razvoja, u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera radi eventualnih korekcija i izvještavanja o ostvarenim
rezultatima.
Za uspješnu provedbu monitoringa sve organizacione jedinice u federalnom organu uprave, kantonalnom organu uprave, odnosno u
općinskom/gradskom organu uprave, trebaju uspostaviti i redovno ažurirati elektronske evidencije o implementaciji strategija kao i
indikatora ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz Strategije razvoja, te indikatora iz godišnjeg plana rada. Ove evidencije su
osnova za izradu izvještaja o radu organa uprave na svim nivoima vlasti i izradu Izvještaja o razvoju.
Godišnji izvještaj o radu priprema se s ciljem praćenja provođenja planiranih aktivnosti/projekata i ocjene doprinosa u ostvarivanju
programa (mjera) organa i institucija na svim nivoima vlasti.
U godišnjem izvještaju o radu precizno se navodi da li su i u kojoj mjeri izvršene planirane aktivnosti iz godišnjih programa rada, zatim
očekivani i ostvareni rezultati, planirana i utrošena sredstva za izvršenje aktivnosti i, za eventualno neizvršenje, razlog za neizvršenje ili
djelomično izvršenje.
Federalni zavod za nivo Federacije, nadležna institucija za planiranje i izvještavanje za nivo kantona i općinski sekretar za jedinicu
lokalne samouprave rade godišnji izvještaj o radu Vlade Federacije, vlade kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Izvještaj o razvoju je implementacioni dokument kojim se na godišnjem nivou sagledavaju stepen implementacije, opći razvojni trendovi
kao i napredak u ostvarenju strateških ciljeva iz strateških dokumenata u Federaciji.
Izvještaj o razvoju za Federalnu vladu radi Federalni zavod za programiranje razvoja, a izvještaje o razvoju kantona i jedinica lokalne
samouprave tijela nadležna za poslove razvojnog planiranja na nivoima kantona i jedinica lokalne samouprave.
Zavod vrši koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji Strategije, što podrazumijeva aktivnu saradnju sa
svim institucijama nosiocima implementacije i monitoringa. Prema odredbama Zakona o razvojnom planiranju, organi uprave sudjeluju
u procesu izvještavanja o realizaciji Strategije razvoja Federacije i drugih strateških dokumenata, što podrazumijeva razvoj sistema
monitoringa, izvještavanja i implementacije unutar organa uprave za oblasti iz njihove nadležnosti, te saradnju sa Zavodom u pripremi
Izvještaja o razvoja.
Vijeće Federacije je tijelo Vlade Federacije koje ima savjetodavnu ulogu u procesima implementacije, monitoringa, evaluacije i
izvještavanja o realizaciji razvojnih prioriteta u FBiH. Ono razmatra godišnji Izvještaj o razvoju FBiH, daje preporuke i tako unapređuje
implementaciju kao i kvalitet samog izvještaja. Istu ulogu imaju i kantonalna vijeća za razvojne prioritete kantona.
Nakon usvajanja na Vladi Federacije BiH, Izvještaj o razvoju za Strategiju razvoja Federacije dostavlja se Parlamentu FBiH radi
informiranja.
Izvještaj o razvoju se objavljuje na web stranici Zavoda.
VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA
SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA
Redni broj i oznaka NAZIV Indikatori i finansijski izvori
Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti

Indikatori strateškog cilja
indikatora* indikatora**
1. Strateški cilj Ubrzan ekonomski razvoj
BDP po glavi stanovnika, KM 10.010 (2018) 19.755
Stopa realnog rasta BDP-a, % 3,8 (2018) 7,0
Prosječan broj zaposlenih 531.483 (2019) 630.000
Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
206,9 308,6 515,5
Indikatori prioriteta
indikatora indikatora
% preduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje
63 (2018) (BiH) 75
obavljaju eksterni dobavljači
1.1. Prioritet Povećavati digitaliziranost
% preduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje 15 (2018) (BiH) 30
ekonomije
obavljaju vlastiti zaposlenici
% preduzeća koje imaju ERP 24 (2019) (BiH) 50
26,4 46,6 73,0
Polazne vrijednosti
Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
indikatora
Uspostaviti javnu digitalnu Širokopojasni internetski promet, mil. GB 323 (2019) 1.000
1.1.1. Mjera
infrastrukturu Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da
10,3 20,7 31,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Ubrzati digitalnu E-trgovina (mala preduzeća 10-49 radnika) 20 (2019) (BiH) 50
1.1.2. Mjera transformaciju malih i
E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 radnika) 22 (2019) (BiH) 50
srednjih preduzeća
0,2 2,0 2,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati digitalne % nivoa osnovnih digitalnih vještina pojedinaca 16 (2019) (BiH) 50
vještine stanovništva, posebno % zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja
1.1.3. Mjera n/d n/d
vještine usklađene sa zaposlenih
potrebama tržišta rada Digitalne vještine stanovništva 3,70 (2019) (BiH) 5,00
0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Razvijati vještačku Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) Ne (2020) Da
1.1.4. Mjera inteligenciju i njenu primjenu
Usvojena strategija VI (vještačke inteligencije) FBiH Ne (2020) Da
5,1 2,4 7,5
Polazne vrijednosti
indikatora
% godišnje promjene broja preduzeća u IT sektoru 10,7 (2019) 20,0
Poticati razvoj inovativnih % godišnje promjene broja zaposlenih u preduzećima
18,5 (2019) 30,0
1.1.5. Mjera digitalnih rješenja i kompanija IT sektora
u softverskoj djelatnosti % učešća bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-
1,2 (2019) 4,0
u
10,7 21,3 32,0
% izdvajanja u oblasti inženjerstva i tehnologija od
29,22 (2018) 40,00
bruto izdataka za istraživanje i razvoj
1.2. Prioritet Podržavati transfer i razvoj
% bruto domaćih izdataka na istraživanje i razvoj u
tehnologija 0,18 (2018) 1,85
BDP-u
Globalni indeks inovacija (GII), rang 74/131 (2020) (BiH) 50/131
138,5 157,1 295,6
Polazne vrijednosti
indikatora
% bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u
Podržavati istraživačko- 0,05 (2018) 0,90
poslovnom sektoru u BDP-u
1.2.1. Mjera razvojne i inovacijske
% tehnološki inovativnih preduzeća 39,74 (2018) 60,00
aktivnosti
Donesen zakon o inovacijama Ne (2020) Da
71,7 83,4 155,1
Polazne vrijednosti
Podržavati povezivanje indikatora
1.2.2. Mjera privrede i naučno-istraživačih Prijava patenata za EPO prema prioritetnoj godini n/d n/d
institucija Broj patenata, rezidenti 84 (2018) (BiH) 200
66,8 73,7 140,5
Lakoća poslovanja, rang 90/190 (2019) (BiH) 70/190
Broj obrtnika na 1000 stanovnika 23,8 (2019) 40,0
Podržavati razvoj poslovnog Broj pravnih lica na 1000 stanovnika 27,8 (2019) 40,0
1.3. Prioritet
privatnog sektora % udjela industrije srednje i visoke tehnologije u
ukupnoj dodanoj vrijednosti u C - Prerađivačkoj 17,79 (2018) 30,00
industriji
32,9 65,8 98,7
Polazne vrijednosti
indikatora
Olakšati i ubrzati proces Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 184/190 (2019) (BiH) 100/190
1.3.1. Mjera ulaska u poslovnu aktivnost i
Finansiranje malih i srednjih preduzeća, rang 106/141 (2019) (BiH) 70/141
izlaska iz nje
10,4 20,8 31,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Rasteretiti privredu Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH, % 31,3 (2019) 27,0
1.3.2. Mjera smanjenjem fiskalnog
Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH, % 38,3 (2019) 34,0
opterećenja rada
4,3 8,7 13,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Podržavati razvoj Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj
472.190 (2018) 800.000
1.3.3. Mjera preduzetništva kreativnog industriji, u 000 KM
sektora Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji 16.355 (2019) 25.000
8,0 16,0 24,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
Podržavati razvoj usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u
2,2 (2018) 2,5
1.3.4. Mjera preduzetništva turističkog BDP-u
sektora
Prosječni izdaci po putovanju, KM n/d n/d
% godišnje promjene broja noćenja 13,6 (2019) 15,0
10,1 20,2 30,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000
181,5 (2019) 200,0
km2
Podržavati prostornu Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000
1.3.5. Mjera 23,3 (2019) 25,0
koncentraciju preduzetništva km2
Promet putnika na aerodromima na 100.000
78.856 (2019) 100.000
stanovnika
0,1 0,1 0,2
Polazne vrijednosti
indikatora
% učešća pravnih lica u ukupno odobrenim kreditima 51,4 (2019) 60,0
Promet na berzi u odnosu na kredite date pravnim
5,5 (2019) 10,0
Diverzificirati i unapređivati licima, %
1.3.6. Mjera
finansijski sistem Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti
1.360 (2019) 1.100
(koncentracija bankarskog tržišta)
Kamatni spred (aktivna - pasivna kamatna stopa) n/d n/d
0,0 0,0 0,0
% udjela zaposlenih u industrijskim oblastima srednje
Podržavati izvoz i stvaranje visoke tehnološke intenzivnosti u ukupno zaposlenim 10,5 (2019) 20,0
1.4. Prioritet
proizvoda više dodane u C - Prerađivačkoj industriji
vrijednosti % udjela zaposlenih u industrijskim oblastima visoke
tehnološke intenzivnosti u ukupno zaposlenim u C - 1,1 (2019) 5,0
Prerađivačkoj industriji
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u FBiH, KM 35.242 (2018) 65.000
% udjela izvoza visokotehnoloških oblasti u ukupnom
2,07 (2018) 8,00
izvozu C - Prerađivačkoj industriji
Izvoz FBiH, mil.. KM 7.620 (2019) 11.000
9,1 39,1 48,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, (000
8.376 (2018) (BiH) 20.000
Unapređivati zaštitu $)
1.4.1. Mjera
intelektualnog vlasništva Broj inspekcijskih kontrola od nadležnih inspekcija u
n/d n/d
oblasti zaštite intelektualnog vlasništva
0,0 0,1 0,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Podržavati primjenu Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno 3.778 (2018) (BiH) 6.000
međunarodnih standarda,
1.4.2. Mjera Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, rang 104/146 (2019) (BiH) 70/146
certificiranje i akreditaciju
Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang 78/116 (2019) (BiH) 50/116
tijela za ocjenu usklađenosti
7,0 14,1 21,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačati internacionalizaciju i % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
1.4.3. Mjera uključivanje u globalne lance Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza),
66/218 (2019) (BiH) 50/218
vrijednosti rang
0,9 20,0 20,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj privrednih subjekata pokrenutih od dijaspore n/d n/d
Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i
Stimulirati povezivanje s bh. Ne (2020) Da
1.4.4. Mjera naučnih radnika)
dijasporom
Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz FBiH
Ne (2020) Da
koje ostvaruju poslovnu saradnju s bh. dijasporom
1,1 5,0 6,1
Polazne vrijednosti
Indikatori strateškog cilja Ciljne vrijednosti
indikatora*
indikatora**
PROSPERITETAN I Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, na 1.000
-1,8 (2019) 0,9
2. Strateški cilj INKLUZIVAN stanovnika
DRUŠTVENI RAZVOJ Prosječna neto plata 928,0 (2019) 1.500,0
Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po stanovniku, KM 817,6 (2018) 1.000,0
333,2 467,5 800,7
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i
visokom školom, magisterijem i doktoratom u 9,3 (2019) 13,0
ukupnoj radnoj snazi - ukupno
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i
2.1. Prioritet Unapređivati obrazovni
visokom školom, magisterijem i doktoratom u 9,0 (2019) 13,0
sistem
ukupnoj radnoj snazi - žene
% stipendija i ostalih grantova učenicima/studentima
u odnosu na ukupna budžetska izdvajanja za 1,14 (2018) 5,0
obrazovanje
61,2 122,4 183,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj
1 (2020) 4
ljestvici rangirani ispod 1.500-tog mjesta
Unapređivati kvalitet visokog
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000
2.1.1. Mjera obrazovanja, naučnog rada i 4,5 (2019/20) 8,0
stanovnika, ukupno
naučne baze
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000
2,9 (2019/20) 5,0
stanovnika, žene
5,0 10,1 15,1
Poboljšavati kvalitet Polazne vrijednosti
2.1.2. Mjera Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
predškolskog, osnovnog i indikatora
srednjeg obrazovanja za Rang BiH na PISA testiranju (Program za
62/79 (2018) (BiH) 40/79
potrebe razvoja i osigurati međunarodno ocjenjivanje učenika)
inkluzivno obrazovanje za sve % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god),
14,8 (2018/19) 80
ukupno
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god),
14,7 (2018/19) 80
djevojčice
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje,
0,09 (2018/19) 0,03
ukupno
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje,
0,07 (2018/19) 0,02
učenice
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje,
0,74 (2017/18) 0,3
ukupno
0,58 (2017/18) 0,2
učenice
27,2 54,3 81,5
Polazne vrijednosti
indikatora
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog
obrazovanja, pohađale formalno i/ili neformalno
8,1 (2016/17) 20,0
obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana
Razviti funkcionalan sistem anketiranja
2.1.3. Mjera obrazovanja odraslih i Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih n/d n/d
cjeloživotnog učenja % poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu
34,8 (2020) 50,0
nastavu za učenike i studente
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za
19,8 (2020) 40,0
nezaposlene osobe (mentori, oprema...)
5,7 11,3 17,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Poticati obrazovne institucije Broj nastavnih sati iz informatike, po učeniku n/d n/d
na pružanje većeg stepena
2.1.4. Mjera Broj kompjutera koje koriste učenici, na 100 učenika
znanja i prakse u oblasti IKT- 5,7 (2018/19) 20,0
(ukupno osnovna + srednja)
a
19,0 38,0 57,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Iznos budžetskih sredstava za finansiranje projekata
talentiranih učenika osnovnih i srednjih škola n/d n/d
(kantoni + FBiH), KM
Poboljšati rad sa talentima i
2.1.5. Mjera Iznos budžetskih sredstava iz budžeta FBiH za
standard učenika i studenata 49.500 (2019) 500.000
nagrađivanje najboljih učenika, KM
Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta za
n/d n/d
nagrađivanje najboljih učenika, KM
4,3 8,7 13,0
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, ukupno 77,3 (2018) 80,0
2.2. Prioritet Poboljšavati ishode Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, žene 79,3 (2018) 81,0
zdravstvenog sistema Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, ukupno 10,1 (2019) 9,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, žene 9,8 (2019) 8,5
217,6 238,2 455,8
Polazne vrijednosti
indikatora
% stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim
89,9 (2018) 95,0
osiguranjem
Unaprijediti pristup i smanjiti
Broj doktora opće, odnosno porodične medicine u
2.2.1. Mjera nejednakosti u zdravstvenim 0,36 0,46
primarnoj zdravstvenoj zaštiti na 1.000 stanovnika
uslugama
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC
61 (2017) (BiH) 80
WHO)
0,8 1,7 2,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Osnažiti potencijal
2.2.2. Mjera Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti
preventivne medicine
cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 501,9 (2018) 400,0
100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti
cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 269,1 (2018) 190,0
100.000 stanovnika, žene
maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, na 100.000 212,1 (2018) 150,0
stanovnika, ukupno
maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, na 100.000 89,0 (2018) 70,0
stanovnika, žene
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od
endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa 54,2 (2018) 40,0
endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa 21,3 (2018) 15,0
0,3 0,7 1,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačati informatizaciju i
Informatički uvezana primarna, sekundarna i
2.2.3. Mjera digitalizaciju sistema 2/10 (2019) 7/10
tercijarna zdravstvena zaštita u kantonima
0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređenje djelovanja u
Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene
2.2.4. Mjera kriznim javnozdravstvenim Ne (2020) Da
prijetnje
situacijama
15,7 34,3 50,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačanje finansijske održivosti Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0
zdravstvenog sistema i % tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u
2.2.5. Mjera unapređivanje pravičnosti u ukupnim tekućim izdacima za zdravstvo
70,4 (2018) 72,0
finansiranju zdravstvene
Akumulirani gubitak zdravstvenog sektora, mil.. KM 80,2 (2018) 0
zaštite
200,0 200,0 400,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Stvaranje okruženja za
Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u
2.2.6. Mjera naučno-istraživački rad i 2.096 (2018) 10.000
medicinske i zdravstvene nauke, 000 KM
biomedicinska istraživanja
0,7 1,3 2,0
Ublažiti trend Indikatori prioriteta
demografskog starenja Stopa promjene stanovništva -0,28 (2019) 0,25
2.3. Prioritet
stanovništva, poboljšati
Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) 111,9 (2019) 95,0
stabilnost porodica i položaj
mladih
32,6 63,3 95,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0
Poticati natalitet i zaštitu Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0
2.3.1. Mjera
porodica s djecom Uspostaviti fond za planiranje porodice u FBiH Ne (2020) Da
Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u FBiH 11,1 (2019) 5,0
15,8 29,7 45,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati reproduktivno Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih 9,3 (2019) 4,0
2.3.2. Mjera zdravlje i oblast ranog rasta i % djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog lošom
8,9 (2015) (BiH) 3,0
razvoja djeteta prehranom
3,0 6,1 9,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati stambenu Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike,
2.3.3. Mjera 10 (2020) 30
politiku mil. KM
Broj stambenih fondova u kantonima 1/10 (2020) 10/10
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela
1.059 (2017) 500
Promovirati toleranciju, (iz oblasti brak, porodica, mladi) - muškarci
nenasilje i rodnu Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela
2.3.4. Mjera 95 (2017) 45
ravnopravnost u porodici i (iz oblasti brak, porodica, mladi) - žene
društvu Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0
% razvedenih u odnosu na zaključene brakove 13,6 (2019) 10,0
2,0 4,0 6,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Privatna potrošnja na sport n/d n/d
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima
n/d n/d
treniranja vani u satima, (65+), ukupno
Unaprijediti uslove za razvoj i Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima
n/d n/d
2.3.5. Mjera bavljenje sportom treniranja vani u satima, (65+), žene
n/d n/d
treniranja vani u satima, (15-20), ukupno
n/d n/d
treniranja vani u satima, (15-20), žene
8,4 16,9 25,3
Stopa anketne nezaposlenosti, % 18,4 (2019) 14,0
Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom
60,9 (2019) 50,0
stanovništvu, %
2.4. Prioritet Smanjivati neaktivnost i
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +),
nezaposlenost, naročito 12,9 (2019) 9,5
muški %
dugoročnu
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +),
18,0 (2019) 13,5
ženski %
0,5 1,0 1,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Stopa aktivnosti, % 39,1 (2019) 50,0
Razvijati i provoditi efikasnu Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0
2.4.1. Mjera aktivacijsku i aktivnu politiku Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom n/d n/d
zapošljavanja Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, ženski n/d n/d
0,3 0,5 0,8
Polazne vrijednosti
indikatora
Udio poslodavaca koji imaju problem sa
Stvarati uslove za dostupnost n/d n/d
2.4.2. Mjera popunjavanjem radnih mjesta
Broj zaposlenih stranaca 172 (2019) 1.000
0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
% poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za
44,7 (2020) 70,0
zapošljavanje
Jačati funkciju posredovanja Uspostavljen integrirani sistem za funkciju
2.4.3. Mjera Ne (2020) Da
javnih službi zapošljavanja posredovanja
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan
68,1 (2019) 30,0
broj evidentiranih na zavodima za zapošljavanje
0,1 0,3 0,4
Učešće socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu,
19,4 (2017) 15,0
2.5. Prioritet Smanjivati siromaštvo i %
socijalnu isključenost Indeks socijalne isključenosti (HSEI) 49,4 (2019) (BiH) 35,0
Stopa siromaštva stanovništva, muški % 17,6 (2015) 13,0
Stopa siromaštva stanovništva, ženski % 16,6 (2015) 12,5
21,3 42,6 63,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Poboljšati socijalnu Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH Ne (2020) Da
2.5.1. Mjera uključenost marginaliziranih Provedena anketa o prihodima i uslovima života
Ne (2020) Da
grupa (SILK)
0,2 0,3 0,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj uspostavljenih socijalnih registara u kantonima 0/10 10/10
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera
n/d n/d
po spolu, %
Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera
Podržavati bolju ciljanost n/d n/d
2.5.2. Mjera po spolu, %
socijalne zaštite
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva
15,7 (2015) 12,0
muškarac, %
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva
17,0 13,0
žena, %
6,8 13,6 20,4
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati međusektorsku Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku n/d n/d
saradnju, infrastrukturu i
2.5.3. Mjera Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na
kompetencije pružalaca n/d n/d
obukama
usluga socijalne zaštite
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, žene,
21,7 (2019) 15,0
%
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, mladi
39,0 (2019) 30,0
(15-24), %
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, žene, % 29,3 (2019) 40,0
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, mladi (15-
35,0 (2019) 55,0
24), %
Poboljšati poziciju ranjivih
2.5.4. Mjera % dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju
grupa na tržištu rada 79,3 (2019) 60,0
nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci)
% održivih privrednih subjekata nakon 3 godine
n/d n/d
poslovanja koje su osnovali žene i mladi
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
1,31 (2019) 0
nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
0,93 (2019) 0
nezaposlenih žena na zavodima za zapošljavanje
7,7 15,3 23,0
Polazne vrijednosti
Osigurati socijalne programe indikatora
2.5.5. Mjera za smanjivanje energetskog Stopa energetskog siromaštva domaćinstva n/d n/d
siromaštva Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
6,7 13,3 20,0

RESURSNO EFIKASAN I
3. Strateški cilj
ODRŽIV RAZVOJ % bruto dodane vrijednosti industrije srednje i visoke
2,51 (2018) 5,00
tehnologije u BDP-u
492,8 593,5 1.086,3
Količine otpada iz proizvodnih djelatnosti, tona/mil.
439 (2018) 254
KM BDP-a
3.1. Prioritet Unapređivati zaštitu i Količine opasnog otpada iz proizvodnih djelatnosti,
0,41 (2018) 0,30
korištenje prirodnih resursa tona/mil. KM BDP-a
Količine prikupljenog komunalnog otpada,
284 (2018) 228
kg/stanovnik
Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 51.354 (2017) (BiH) 52.000
399,9 408,5 808,4
Podizati svijest o zaštiti Indikatori mjere
Polazne vrijednosti
Ciljne vrijednosti
okoliša, klimatskim indikatora
3.1.1. Mjera promjenama i neophodnosti Stanje javne svijesti - provedba Arhuške konvencije n/d n/d
razvoja zelenih vještina Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
Unapređivati pravni i indikatora
institucionalni okvir regulacije Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa
3.1.2. Mjera n/d n/d
okoliša i razvoj komunalne zakonodavstvom EU
infrastrukture Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
Unapređivati zaštitu i Indikatori mjere
indikatora
Ciljne vrijednosti
korištenje prirodnih resursa i
3.1.3. Mjera Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000
biološku raznolikost
biodiverziteta
0,2 0,5 0,7
Polazne vrijednosti
indikatora
Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0
Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u industriji,
59,9 70,0
Osiguravati održivo korištenje %
3.1.4. Mjera
vodnih resursa Broj priključaka na kanalizacione sisteme 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na
198 (2019) 100
100.000 stanovnika)
371,3 371,4 742,7
Polazne vrijednosti
indikatora
% zemljišta na kojem je smanjena produktivnost
0,44 (2014) 0,25
(LPD)
Osiguravati održivo korištenje % zemljišta na kojem su rani znakovi smanjenja
3.1.5. Mjera 0,53 (2014) 0,30
zemljišnog resursa produktivnosti (LPD)
% zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom
15,73 (2014) 10,00
smanjenja produktivnosti (LPD)
2,2 4,3 6,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Ukupna posječena drvna masa, m3 2.552.625 (2018) 2.600.000
Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018) 3.000
% bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast KD-a
0,7 (2018) 1,0
Osigurati održivo upravljanje 02 - Šumarstvo i sječa drva) u BDP-u
3.1.6. Mjera
i gazdinstvo šumama i divljači % udjela visokih šuma 45 (2020) 47
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) 11,3 (2020) 11,7
Stepen razvijenosti Informacionog sistema šumarstva
3 (2020) 15
FBiH (broj izrađenih modula)
10,0 0,0 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% odloženog (netretiranog) komunalnog otpada od
93,25 (2018) 60,00
ukupno prikupljenog
Unapređivati integralno
% prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od
3.1.7. Mjera upravljanje otpadom i sistem 0,14 (2018) 5,00
ukupno prikupljenog
cirkularne ekonomije
Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana vrijednost
157,5 (2017) (BiH) 300,0
sektora kružne ekonomije, mil. €
16,2 32,3 48,5
Polazne vrijednosti
Uspostaviti sistem održivog i indikatora
odgovornog istraživanja, Donesena Strategija upravljanja mineralnim
3.1.8. Mjera Ne (2020) Da
eksploatacije i upravljanja sirovinama FBiH
mineralnim sirovinama Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)

3.2. Prioritet
Unapređivati kvalitet zraka Spečificni mortalitet - smrtnost oboljelih od
respiratornih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 51,6 (2018) 40,0
100.000 stanovnika
2,5 5,0 7,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Emisija CO2, t/stanovnik 7.831 (2018) (BiH) 6.000
Smanjivati emisiju Emisija GHG, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (BiH) 24.000
3.2.1. Mjera zagađujućih materija i Emisija CO2, Mt 27.436 (2018) (BiH) 22.000
stakleničkih gasova Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti
n/d n/d
(Prosječna godišnja koncentracija polutanata)
1,1 2,3 3,4
Polazne vrijednosti
indikatora
% registriranih cestovnih motornih vozila preko 15
55,2 (2019) 35,0
Smanjivati negativan uticaj godina starosti u ukupnom broju registriranih vozila
3.2.2. Mjera
sektora transporta na okoliš % registriranih cestovnih vozila na hibridni ili
n/d n/d
električni pogon u ukupnom broju registriranih vozila
1,4 2,7 4,1
Primarna potrošnja energije, u mil. tona ekvivalentne
6,69 (2017) (BiH) 6,5
nafte
3.3. Prioritet Povećati energetsku
Normativna regulativa energetske efikasnosti 71,4 (2019) (BiH) 80,0
efikasnost
% potrošnje obnovljive energije u odnosu na ukupnu
40,8 (2019) (BiH) 60,0
potrošnju energije
10,3 16,7 27,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000
Poboljšati energetsku
3.3.1. Mjera Finalna potrošnja toplotne energije, po m2
efikasnost zgrada n/d n/d
zagrijavane površine
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Pružati podršku malim i Udio MSP-a koji su implemetirali mjere EE u odnosu
srednjim preduzećima na na ukupan broj MSP-a
n/d n/d
3.3.2. Mjera poboljšanju energetske
Uspostavljen fond za podršku projektima energetske
efikasnosti i principa "zelene Ne (2020) Da
efikasnosti
ekonomije" i "ekologizacije"
7,0 10,0 17,0
% proizvedene energije u termoelektranama u
3.4. Prioritet Započeti realizaciju ukupnoj proizvodnji električne energije
61,1 (2018) 51,5
Pokazatelj energetske zavisnosti, % 24,3 (2018) (BiH) 10,0
31,4 65,9 97,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje prirodnim
1 (2020) 2
gasom
Povećavati sigurnost Dužina gasovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250
3.4.1. Mjera
snabdijevanja energentima Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a,
153 (2018) 200
000 m3
Rezerve naftnih derivata u mjesecima n/d n/d
19,0 36,0 55,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Povećavati udio obnovljivih
% obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj
3.4.2. Mjera izvora energije u finalnoj 49,3 (2018) 55,0
potrošnji energije (BFPE)
potrošnji energije
0,7 1,4 2,1
Polazne vrijednosti
Provesti restrukturiranje Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
3.4.3. Mjera indikatora
rudnika uglja i strukturnu
Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom 626 (2018) 800
transformaciju ekonomije Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak), u KM po
-5.866 (2018) 1.000
rudarskih regija zaposlenom
11,7 28,5 40,2
Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih
poljoprivrednih proizvođača i/ili poljoprivrednih n/d n/d
3.5. Prioritet Poticati razvoj ruralnih proizvoda
prostora % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A -
4,3 (2018) 6,0
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov u BDP-u
% promjena dohotka ruralnog stanovništva n/d n/d
45,0 90,1 135,1
Polazne vrijednosti
indikatora
% stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog
Razvijati ruralnu 56,7 (2013) 58,0
broja stanovnika
3.5.1. Mjera infrastrukturu i dostupnost
% žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja
usluga u ruralnim područjima 55,4 (2013) 57,0
stanovnika
30,0 60,0 90,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj osnovanih NTP-a u sektoru poljoprivrede n/d n/d
Uspostaviti funkcionalne Broj poljoprivrednih gazdinstava 7.244 (2017) 10.000
3.5.2. Mjera kapacitete za poljoprivredu i % bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske
ruralni razvoj proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti u vezi s 3,6 (2018) 5,0
njima (oblast 01 KD BiH 2010) u BDP-u
6,7 13,4 20,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Unaprijediti kvalitet i Pokrivenost uvoza izvozom (%) (Područje KD-a A -
19,96 (2018) 40,00
konkurentnost poljoprivredno- Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov)
3.5.3. Mjera prehrambene proizvodnje i Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića (%)
otpornost poljoprivrednih (Međunarodna klasifikacija ekonomske namjene 20,54 (2018) 40,00
proizvođača proizvoda (BEC) Rev. 4)
8,3 16,7 25,0
% izdvajanja sredstava iz budžeta po stanovniku za
3.6. Prioritet
Povećati otpornost na krize prevenciju i sanaciju šteta nastalih prirodnim n/d n/d
nesrećama
3,7 7,3 11,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim
Ne (2020) Da
Unapređivati upravljanje situacijama
3.6.1. Mjera
krizama Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u
0 11
FBiH
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture -
Ne (2020) Da
Osigurati zaštitu i koncept temeljne zaštite"
3.6.2. Mjera funkcioniranje kritične Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture -
Ne (2020) Da
infrastrukture upravljanje rizicima i krizama"
Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti FBiH Ne (2020) Da
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Poboljšati funkcioniranje
% JLS-a koji provode lokalne strategije/planove
3.6.3. Mjera sistema zaštite i spašavanja od
smanjenja rizika od katastrofa u skladu sa državnom
prirodnih i drugih nesreća n/d Da
ili entitetskom strategijom/Programom za smanjenje
rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sistema za odgovor
Ne (2020) Da
na krize u FBiH
0,3 0,7 1,0

TRANSPARENTAN, indikatora* indikatora**
EFIKASAN I
4. Strateški cilj Povjerenje građana u rad vlada, % 23 (2019) (BiH) 40
ODGOVORAN JAVNI
SEKTOR Ocjena pružanja usluga javne administracije 1 (2019) (BiH) 3
35,5 70,0 105,5
Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na 100.000
90 (2019) (BiH) 50
stanovnika za FBiH (Sarajevo, Mostar, Livno)
Indeks vladavine prava BiH -0,23 (2018) (BiH) 1,00
Punoljetni učinioci krivičnih djela, ukupno 12.114 (2019) 8.000
4.1. Prioritet Unapređivati vladavinu Punoljetni učinioci krivičnih djela, žene 1.326 (2019) 800
prava % neriješenih prijava od ukupnog broja prijava u
29,3 (2019) 20,0
tužilaštvu FBiH
Zastarjelost krivičnog gonjenja 29 (2019) 0
Neriješeni predmeti na dan 31. 12. 13.036 (2019) 10.000
Povjerenje građana u pravni sistem i sudove, % 30 (2018) (BiH) 50
3,4 0,0 3,4
Polazne vrijednosti
indikatora
% neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj
10 (2019) (BIH) 5
Povećavati efikasnost predmeta u sudovima FBiH
4.1.1. Mjera
pravosudnog sistema Broj neriješenih privrednih predmeta u sudovima 17.757 (2019) (BiH) 10.000
Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang 133/141 (2019) (BiH) 80/141
0,6 0,0 0,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana 3.218 (2019) (BiH) 1.000
Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu
9/10 (2020) 10/10
pomoć
4.1.2. Mjera Jačati zaštitu ljudskih prava Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu
n/d n/d
pravnu pomoć
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu
n/d n/d
pravnu pomoć
0,3 0,0 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati borbu protiv Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma -0,39 (2018) (BiH) 1,00
4.1.3. Mjera kriminala, govora mržnje i
Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) (BiH) 100,0
terorizma
2,0 0,0 2,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Razvijati efikasan sistem Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) 36 (2019) (BiH) 80
4.1.4. Mjera prevencije i borbe protiv Odsustvo korupcije 72/126 (2019) (BiH) 40/126
korupcije Kontrola korupcije -0,57 (2018) (BiH) 1,00
0,5 0,0 0,5
4.2. Prioritet Staviti javnu upravu u Rang razvijenosti e-uprave 105/193 (2018) (BiH) 80/193
službu građana % zadovoljstva korisnika javnih usluga u FBiH 42 (2016) 80
22,5 70,0 92,5
Polazne vrijednosti
Jačati političko i indikatora
4.2.1. Mjera institucionalno vođenje i Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za
Ne (2020) Da
koordinaciju reforme javne reformu javne uprave u FBiH
uprave i ekonomskih reformi Donijeti okvir za modernizaciju uprave Ne (2020) Da
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% izdataka za bruto plate i naknade u ukupnim
8,1 (2018) 7,0
Uspostaviti funkcionalnu i rashodima (konsolidirano)
4.2.2. Mjera racionalnu organizaciju Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i
Ne (2020) Da
javnog sektora upravnih organizacija
Provedena funkcionalna analiza Ne (2020) Da
0,2 0,0 0,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH Ne (2020) Da
Jačati sistem i koordinaciju Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno
izrade, implementacije i 5/10 (2020) 10/10
4.2.3. Mjera planiranje kantona
izvještavanja o razvojnim
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem
politikama 73 (2019) 90
u kantonima - zbirno
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna
n/d n/d
(apsorpcija) IPA III
50 (2019) 100
Osigurati preduslove za veću (apsorpcija) IPA II
4.2.4. Mjera
apsorpciju EU fondova % isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA
n/d n/d
III
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA
30 (2019) 100
II
1,0 5,0 6,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj indikatora, ukupno n/d n/d
Jačati statističku osnovu kao
4.2.5. Mjera Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU n/d n/d
podlogu za utvrđivanje
Broj rodnih indikatora n/d n/d
politika
5,0 5,0 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Godišnja promjena broja registara podataka koji su
n/d n/d
postavljeni na platformu za interoperabilnost (GSB)
Provesti digitalnu
4.2.6. Mjera Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim poslovnim
transformaciju javne uprave 2,4 (2019) (BiH) 6,0
modelima
E-učešće (e-participation) 0,43 (2019) (BiH) 0,80
16,3 60,0 76,3
% ukupne konsolidirane javne potrošnja u FBiH u
BDP-u (bez učešća u finansiranju institucija na nivou 33,0 (2018) 30,0
4.3. Prioritet
Unapređivati odgovornost u BiH)
oblasti javnih finansija % doprinosa u ukupnim poreznim prihodima od
44,9 (2018) 40,0
direktnih poreza u FBiH
9,6 0,0 9,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Izrađen budžet za građane na nivou FBiH i kantona 2/11 (2019) 11/11
Unapređivati transparentnost % negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih
4.3.1. Mjera 17,1 (2018/19) 10,0
u upravljanju javnim revizija u javnom sektoru
finansijama Broj provedenih revizija 82 (2018/19) 160
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
Povećati učinak u trošenju indikatora
4.3.2. Mjera javnih sredstava i obim i Implementacija programskog budžetiranja Ne (2020) Da
efikasnost javnih investicija % utrošenih sredstava, implementacija PJI (povučena
33,7 (2019) 80,0
sredstva/utrošena sredstva)
5,5 0,0 5,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) 411 (2019) 200
Povećavati efikasnost u
4.3.3. Mjera % javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na
naplati javnih prihoda 23,8 (2018) 20,0
BDP
2,7 0,0 2,7
Polazne vrijednosti
indikatora
Unaprijediti fiskalnu Broj integriranih matrica fiskalnih rizika 0/11 (2020) 11/11
4.3.4. Mjera stabilnost i izravnanje u
% javnog duga u odnosu na BDP 25,7 (2018) 20,0
1,0 0,0 1,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Odnos penzioneri/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5
Osigurati održivost PIO
4.3.5. Mjera Odnos prosječna penzija/prosječna plata, % 44,8 (2019) 50,0
sistema
Odnos medijana penzije/medijana plate, % n/d n/d
0,3 0,0 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Podržati transparentnost, Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa većinskim
restrukturiranje i privatizaciju n/d n/d
4.3.6. Mjera vlasništvom FBiH
preduzeća s udjelom države u
% privatiziranih preduzeća od plana 43 (2019) 100
vlasništvu
0,1 0,0 0,1
DODATAK
DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna tijela
U procesu izrade Strategije, u skladu sa odlukom Vlade FBiH, Zavod je formirao radna i savjetodavna tijela koja su operativno rukovodila
i usmjeravala tok i proces izrade Strategije.
Kao radna tijela formirani su Izvršni tim, 4 tematske grupe i 12 podgrupa za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo formiran je
Koordinacioni odbor za izradu Strategije. Ukupno je imenovano 476 članova ovih tijela.
(i) Radna tijela
Izvršni tim za izradu Strategije
Zadatak Izvršnog tima za izradu Strategije bio je operativno rukovođenje procesom izrade i koordinacija izrade svih tehničkih elemenata
Strategije.
To je podrazumijevalo definiranje metodologije i analitičkih alata u skladu sa savremenim pristupima održivom planiranju razvoja,
pripremu projektnih zadataka za angažman eksperata i upravljanje ekspertskom podrškom, pripremne aktivnosti za prikupljanje podataka,
pripremu i organizaciju sastanaka i radionica za rad tematskih grupa i podgrupa, pripremu tehničkih i stručnih podloga za Koordinacioni
odbor za izradu Strategije, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa, te osiguravanje kvaliteta procesa i rezultata u svim fazama
izrade Strategije primjenom principa OMK, ravnopravnosti i transparentnosti.
Sastav tima činili su predstavnici Zavoda (direktor, sekretar i dva pomoćnika direktora), direktor Ureda premijera Vlade FBiH i ključni
eksterni eksperti (vodeći ekspert-ekonomista i metodolog).
Kao radna tijela u procesu izrade Strategije, Zavod je odredio četiri tematske grupe i 12 tematskih podgrupa i pozvao nadležne
institucije i druga tijela da imenuju svoje predstavnike.
Tematske grupe
Svrha uspostave tematskih grupa bila je:
- razmatranje i usaglašavanje ključnih razvojnih sektorskih i međusektorskih izazova i potencijala definiranih na osnovu inputa
stručnih podgrupa,
- usaglašavanje razvojnih ciljeva i
- odabir prioriteta.
Uspostavljene su četiri tematske grupe: Ekonomski razvoj, Društveni razvoj, Održivi razvoj i Dobra i inkluzivna uprava, koje su se
sastojale od pripadajućih tematskih podgrupa (prikaz u Tabeli 1).
Tematske grupe su imale zadatak da raspravljaju i definiraju o stanju u oblasti, utvrde moguće akceleratore i prepreke razvoja, fokusiraju
pravce razvoja, učestvuju u definiranju vizije razvoja FBiH, definiraju konačne strateške ciljeve i prioritete, te rade na usaglašavanju
mogućih kontradiktornosti između različitih podgrupa.
Tematske grupe su sačinjavali: članovi Koordinacionog odbora za izradu Strategije, članovi Izvršnog tima za izradu Strategije, eksperti,
članovi tematskih podgrupa, predstavnici federalnih ministarstava, Ureda premijera Vlade FBiH, kantona, jedinica lokalne samouprave
(putem Saveza općina) i drugih vladinih i nevladinih institucija.
Tematske podgrupe
Tematske podgrupe su imale za cilj razmatranje i detektiranje ključnih problema, izazova i potencijala u podoblastima i predlaganje
razvojnih rješenja kroz definiranje prijedloga strateških ciljeva koji su u konačnici usaglašavani u okviru tematske grupe, te su, na
osnovu tih strateških ciljeva, usaglašeni (ili definirani) prioriteti i mjere.
Eksperti za podoblasti su osiguravali inpute za izradu tematskih analiza, a tematske podgrupe su razmatrale i validirale analize, te
definirale mjere.
Sastav podgrupa su činili: koordinator podgrupe, eksperti za podoblast, službenici nadležnih državnih, federalnih, kantonalnih i JLS
institucija, predstavnici javnih preduzeća, poslovnog sektora, akademske zajednice, privrednih komora, udruženja poslodavaca,
sindikata i drugih nevladinih organizacija.
Ukupno je imenovano 12 podgrupa za svaku tematsku podoblast:
- Konkurentnost i poslovna klima
- Industrijski razvoj, kreativna industrija i pametna specijalizacija
- Razvoj malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i obrta
- Makroekonomska stabilnost i odgovorne javne finansije
- Obrazovanje, nauka, razvoj ljudskih potencijala i tržište rada
- Poljoprivreda i proizvodnja hrane, ruralni razvoj i turizam
- Zdravlje i kvalitet života
- Demografija i socijalne politike
- Korupcija, dobro upravljanje i javne usluge
- Transport i komunikaciona infrastruktura
- Energija i energetska efikasnost i
- Okoliš, komunalna infrastruktura i upravljanje prirodnim resursima (vodosnadbijevanje, otpad, šume, čist zrak).
Pomoć u izradi Strategije pružili su eksperti za pojedine oblasti i podoblasti. Izabrano je 30 domaćih eksperata sa fakulteta i instituta u
FBiH i jedan vanjski ekspert za pametnu specijalizaciju iz Češke.
Eksperti su bili zaduženi za vođenje rada u tematskim grupama i podgrupama, tokom koga se diskutiralo o socioekonomskim temama,
odnosno donosili zaključci koji su postali dio Strategije razvoja.
(ii) Savjetodavna tijela
Koordinacioni odbor za izradu Strategije
Zadatak Koordinacionog odbora bio je osigurati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa izrade Strategije kako bi se osiguralo
harmonizirano učešće svih institucionalnih i socioekonomskih aktera.
Odbor je usmjeravao i nadzirao cjelokupan proces izrade Strategije, te razmatrao i usaglašavao ključne dijelove dokumenta.
U sastav odbora imenovani su predstavnici Ureda premijera Vlade FBiH, 11 federalnih ministarstava (službenici zaduženi za strateško
planiranje), Generalnog sekretarijata Vlade FBiH, rukovodioci tijela nadležnih za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem
u kantonima (gdje nema ovih tijela premijeri kantona su delegirali osobe za učešće u radu ovog tijela), predstavnici Saveza općina i
gradova FBiH (u daljnjem tekstu: Savez općina), Gender centra FBiH, Federalnog zavoda za statistiku, Udruženja poslodavaca,
Privredne komore FBiH i Zavoda.
Tabela 1: Prikaz ukupnog broja imenovanih članova tematskih grupa (TG) i podgrupa (TP)
4. DOBRA I
TG 1. EKONOMSKI RAZVOJ 2. DRUŠTVENI RAZVOJ 3. ODRŽIVI RAZVOJ
INKLUZIVNA UPRAVA
TP2. Industrijski razvoj,
TP5. Obrazovanje, nauka, razvoj TP10. Transport i TP1. Konkurentnost i
TP kreativna industrija i pametna
ljudskih potencijala i tržište rada komunikaciona infrastruktura poslovna klima
specijalizacija
Broj članova TP-a 37 43 33 40
TP3. Razvoj malih i srednjih TP4. Makroekonomska
TP11. Energija i energetska
TP preduzeća, preduzetništva i TP7. Zdravlje i kvalitet života stabilnost i odgovorne javne
efikasnost
obrta finansije
TP6. Poljoprivreda i TP12. Okoliš, komunalna
TP8. Demografija i socijalne TP9. Korupcija, dobro
TP proizvodnja hrane, ruralni infrastruktura i upravljanje
politike upravljanje i javne usluge
razvoj i turizam prirodnim resursima
Broj članova TG-a 116 118 123 119
Ukupno 476
(iii) Proces izrade Strategije razvoja FBiH
U skladu s odlukom Vlade FBiH, proces pripreme Strategije je otpočeo analizom postojećih strateških dokumenata svih nivoa vlasti u
BiH. U svrhu definiranja razvojnih prioriteta, prikupljeni su i analizirani svi dostupni važeći strateški dokumenti sa nivoa BiH, FBiH,
kantona, sektorski planski dokumenati, strateške odrednice Evropske unije, regionalni strateški dokumenti, preporuke EU, Agenda UN-
a o ciljevima održivog razvoja 2030 itd.
Analiza koju je proveo Zavod u periodu januar - mart 2019. godine obuhvatila je više od 50 strateških dokumenata. Rezultat tog rada je
početna situaciona analiza socioekonomskog stanja po tematskim podoblastima, koju su uradili službenici Zavoda po metodologiji
definiranoj Uredbom o izradi strateških dokumenta.
Nakon izrade početne situacione analize, odabrani eksperti za pojedine podoblasti su je usavršili i pripremili produbljenu situacionu i
SWOT analizu u definiranim tematskim podoblastima.
Potom su uslijedila dva kruga tematskih radionica u periodu oktobar – novembar 2019. godine. Rezultati prvog kruga radionica korišteni
su za provjeru i nadgradnju produbljene situacione analize, te za izradu konačne situacione i SWOT analize.
Urađeno je ukupno 12 situacionih analiza proizašlih iz rada tematskih podgrupa, a svaka od njih je imala okvirne mjere koje mogu
adresirati rješenje problema u socioekonomskoj podoblasti. Pri tome su korišteni standardni alat SWOT-TOWS matrica kao i indikatori
za implementaciju predloženih mjera.
Na osnovu okvirnih mjera, eksperti, zajedno sa Izvršnim timom za izradu Strategije, su predložili viziju, strateške ciljeve i prioritete
socioekonomskog razvoja, o kojima se raspravljalo na drugom krugu radionica organiziranih za rad tematskih grupa.
Proces javnih konsultacija, kojim je omogućeno učešće šire zainteresirane javnosti u procesu izrade Strategije, odvijao se kroz cijeli
proces izrade putem organiziranih javnih događaja, a i putem online konsultacija. Prve javne konsultacije održane su prilikom definiranja
vizije razvoja. Taj proces je vođen putem javnih rasprava o Agendi UN-a 2030 o ciljevima održivog razvoja, pri čemu su održavane
javne konsultacije na teritoriji cijele FBiH.
O radnom dokumentu Strategije je diskutirano u martu 2020. godine na tri okrugla stola s predstavnicima javnog i civilnog sektora u
Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici (10. 3.).
Planiran je i okrugli sto u Livnu, kao i četiri radionice za tematske grupe Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni razvoj (12. 3.), Održivi
razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna uprava (18. 3.), ali su, zbog pandemije izazvane korona virusom, ovi događaji otkazani i prešlo se na
online rad.
U okviru online konsultacija pristigla su i obrađena ukupno 23 prijedloga za unapređenje teksta. Veliki broj prijedloga i sugestija je
uvršten u tekst Strategije.
Zatim je urađena okvirna procjena potrebnih finansijskih sredstava za implementaciju Strategije (indikativni finansijski okvir), te polazne
i ciljane vrijednosti indikatora kao osnove za praćenje implementacije Strategije.
Nakon online konsultacija, unaprijeđen je radni tekst Strategije, a planirane završne javne konsultacije su otkazane zbog pandemije.
Na kraju procesa izrade Strategije provedena je ex-ante evaluacija u skladu sa Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata. Uz
finansijsku podršku njemačkog društva za međunarodnu saradnju GIZ, ex-ante evaluaciju Strategije je radio nezavisni evaluator CPA
(Centar za javne politike i ekonomske analize) iz Zenice.
Glavni cilj evalucije je da se, na osnovu nezavisnog mišljenja, unaprijedi kvalitet i implementabilnost dokumenta u smislu unapređenja
procesa i rezultata pripreme Strategije.
Osnovni zadaci evaluatora su bili:
- da se sagleda proces pripreme Strategije i izvuku potrebne lekcije,
- da se unaprijedi kvalitet dokumenta,
- da se osigura procjena relevantnosti razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera imajući u vidu
SWOT i TOWS analizu, trenutnu situaciju, te definirane strateške odrednice i ciljeve na nivou BiH, kao što su EU put i SDG
okvir za BiH,
- da se osigura transparentnost i dodatna odgovornost u pripremi dokumenta,
- da se unaprijedi koherentnost dokumenta, uključujući prioritete, mjere i aktivnosti, i njihovog odgovarajućeg okvira indikatora,
- da se izvrši procjena adekvatnosti finansijskog indikativnog okvira.
Evaluacija je rađena u periodu septembar - decembar 2020. godine. Na osnovu dostavljenog evaluacijskog izvještaja, Zavod je prihvatio
najveći broj sugestija i izvršio korekcije dokumenta. Izvještaj o evaluaciji se nalazi na web stranici Zavoda.
DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima
Strategija razvoja FBiH je nastala u periodu kada je u BiH započet proces implementacije ciljeva održivog razvoja iz Agende UN-a 2030
i izrade platforme pametne specijalizacije. Također, u ovom periodu je usaglašena i Reformska agenda 2 kao nastavak socioekonomskih
reformi koje su započete 2015. godine. U maju 2019. godine završen je Upitnik Evropske komisije i BiH su dostavljene preporuke za
unapređenje u različitim oblastima.
Svi nabrojani dokumenti su u potpunosti uključeni u Strategiju i vidljivi su u tekstu, što će biti veoma važno u narednom periodu prilikom
izvještavanja o implementaciji.
Ciljevi održivog razvoja su sadržani u prioritetima i mjerama Strategije navedenim u Tabeli 2.
Tabela 2. Agenda i ciljevi održivog razvoja UN-a 2030
PRIORITET MJERA SDG cilj
1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 16
1.1. Povećavati 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća 9
digitaliziranost ekonomije 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta rada 8
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 9
1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti 9
1.2. Podržavati transfer i 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 9
razvoj tehnologija 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija 4,9
1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje 8
1.3 Podržavati razvoj 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 8
poslovnog privatnog sektora 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora 8
1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva 8
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem 8
1.4. Podržavati izvoz i 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti 8
stvaranje proizvoda više
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 8
dodane vrijednosti
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze 4
sistem Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i
2.1.2. 4
2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja 4
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a 4
2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata 4
2.2. Poboljšavati ishode 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama 3
zdravstvenog sistema 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite 3
2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama 3
Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u finansiranju
2.2.5. 3
2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja 3
2.3. Ublažiti trend 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta 3
demografskog starenja 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu 3
stabilnost porodica i položaj 2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom 3
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost i 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja 8
nezaposlenost, naročito
2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada 8
dugoročnu
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa 1
socijalnu isključenost 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite 1
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada 1,8
2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva 1,3,7,13
3.1. Unapređivati zaštitu i 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina 13,15
korištenje prirodnih resursa 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture 13,14,15
3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta 15
3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa 14
3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa 15
3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači 15
3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije 6
Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim
3.1.8. 15
sirovinama
3.2. Unapređivati kvalitet 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova 13
zraka 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš 13
3.3. Povećati energetsku 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada 12
efikasnost Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa
3.3.2. 12
"zelene ekonomije" i "ekologizacije"
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima 7
energetske tranzicije 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije 7
3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija 7
3.5. Poticati razvoj ruralnih 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima 2
prostora 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj 2
Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost
3.5.3. 2
poljoprivrednih proizvođača
3.6. Povećati otpornost na 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama 11
krize 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture 9
3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća 11
4.1. Unapređivati vladavinu 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema 16
prava 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 16
4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma 16
4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije 16
4.2. Staviti javnu upravu u Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih
4.2.1. 16
službu građana reformi
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora 16
4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama 16
4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 16
4.3. Unapređivati 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija 16
odgovornost u oblasti javnih 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda 16
finansija 4.3.4. Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija 16
4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema 16
4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu 16
Pametna specijalizacija je izuzetno važan dio Strategije i zastupljena je u prioritetima i mjerama navedenim u Tabeli 3. Izvod iz Strategije
sadržan u ovoj tabeli predstavlja platformu pametne specijalizacije FBiH.
Tabela 3. Platforma pametne specijalizacije
PRIORITETI MJERA
1.1. Povećavati 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća
digitaliziranost ekonomije 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta rada
1.2. Podržavati transfer i 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
razvoj tehnologija 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija
1.3. Podržavati razvoj
poslovnog privatnog sektora
1.4. Podržavati izvoz i 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
stvaranje proizvoda više 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti
dodane vrijednosti 1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze
sistem Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje
2.1.2.
za sve
2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja
2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata
2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama
2.2. Poboljšavati ishode
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite
zdravstvenog sistema
2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja
3.1. Unapređivati zaštitu i 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina
korištenje prirodnih resursa 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
3.2. Unapređivati kvalitet 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova
zraka 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš
3.3. Povećati energetsku
3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada
efikasnost
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima
energetske tranzicije 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora
4.2. Staviti javnu upravu u
službu građana
Planirane aktivnosti Vlade FBiH u dokumentu Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. (Reformska agenda 2) su
zastupljene u prioritetima i mjerama Strategije koji su prikazani u Tabeli 4. U Reformskoj agendi 2 definirane su 4 ključne mjere:
1. Održiv i ubrzan ekonomski rast, povećana konkurentnost privrede i unapređenje poslovnog okruženja,
2. Depolitizacija, veća održivost i efikasnost javnih preduzeća,
3. Sveobuhvatna reforma i poboljšanje kvaliteta zdravstvenog sistema i
4. Politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim ranjivim kategorijama.
Tabela 4. Reformska agenda 2
PRIORITET MJERA Br. mjere iz RA2
1.1. Povećavati digitaliziranost 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 4
ekonomije 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća 4
Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama
1.1.3. 4
tržišta rada
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 4
1.2. Podržavati transfer i razvoj 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 1
tehnologija
1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija 4
1.3. Podržavati razvoj poslovnog 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje 1
privatnog sektora 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 1
1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora 1
1.4. Podržavati izvoz i stvaranje Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za
proizvoda više dodane 1.4.2. ocjenu usklađenosti 1
vrijednosti
2.1. Unapređivati obrazovni Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja
2.1.2. 4
sistem i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve
2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja 4
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a 4
2.2. Poboljšavati ishode 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama 3
zdravstvenog sistema 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3
Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u
2.2.5. 3
finansiranju zdravstvene zaštite
2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja 3
2.3. Ublažiti trend demografskog
starenja stanovništva, poboljšati
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom 4
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost i 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada 4
nezaposlenost, naročito
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja 4
dugoročnu
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa 4
socijalnu isključenost 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite 4
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada 4
3.1. Unapređivati zaštitu i Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja
3.1.1. 3
korištenje prirodnih resursa zelenih vještina
3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada 3
efikasnost
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima 1
energetske tranzicije 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije 3
Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih
3.4.3. 2
regija
4.1. Unapređivati vladavinu
4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije 2
prava
4.2. Staviti javnu upravu u službu 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora 2
građana 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 2
4.3. Unapređivati odgovornost u 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija 1
oblasti javnih finansija 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda 1
Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u
4.3.6. 2
vlasništvu
U tabelama 5. i 6. dat je pregled konzistentnosti Strategije sa preporukama iz mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU i Ekonomskog
i investicionog plana za Zapadni Balkan.
Tabela 5. Preporuke Evropske komisije
PRIORITET MJERA
1.1. Povećavati digitaliziranost
ekonomije
1.2. Podržavati transfer i razvoj
1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
tehnologija
1.3 Podržavati razvoj poslovnog 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
privatnog sektora 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze
sistem Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
2.1.2.
obrazovanje za sve
zdravstvenog sistema
3.2. Unapređivati kvalitet zraka
3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova
3.5. Poticati razvoj ruralnih 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj
prostora Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
3.5.3.
proizvođača
4.1. Unapređivati vladavinu 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema
prava 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava
4.2. Staviti javnu upravu u službu 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
građana 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora
4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama
4.3. Unapređivati odgovornost u 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija
Tabela 6. Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan

PRIORITET MJERA
1.1. Povećavati digitaliziranost 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu
ekonomije 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta rada
1.2. Podržavati transfer i razvoj 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
tehnologija 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija
1.3 Podržavati razvoj poslovnog
privatnog sektora
1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem
1.4. Podržavati izvoz i stvaranje
proizvoda više dodane vrijednosti
2.1. Unapređivati obrazovni
sistem
2.2. Poboljšavati ishode 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite
zdravstvenog sistema 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama
2.3. Ublažiti trend demografskog
starenja stanovništva, poboljšati
2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost i
nezaposlenost, naročito 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada
dugoročnu
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
socijalnu isključenost 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada
korištenje prirodnih resursa 3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta
3.2. Unapređivati kvalitet zraka 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova
3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš
3.3. Povećati energetsku Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa "zelene ekonomije" i
3.3.2.
efikasnost "ekologizacije"
3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija
prostora
3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača
3.6. Povećati otpornost na krize 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
4.1. Unapređivati vladavinu prava 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema
4.2. Staviti javnu upravu u službu 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
građana 4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova
4.3. Unapređivati odgovornost u 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama
oblasti javnih finansija 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija
4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu
DODATAK 3. Situaciona analiza

Globalni kontekst
COVID-19 je prouzrokovao krizu bez presedana u modernoj historiji. Utiče na sve aspekte ljudskog života u svakom kutku planete.
Svijet prolazi kroz jedno od najtransformativnijih perioda u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke posljedice
pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost, blagostanje i javni dug.
zdraviji, ravnopravniji i prosperitetniji.
Uloga države se zbog pandemije povećava i prati je pad javnih prihoda i rast budžetskih deficita. Za razliku od nekih ranijih kriznih
situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom može trajati i cijelu
dekadu.
Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost. Ona,
pak, smanjuju nejednakost i ekonomsku nesigurnost efikasnije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i socijalna agenda
komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć privredi iz budžeta i subvencioniranje investicija
trebaju se zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama firmi, kako bi se omogućilo
stvaranje radnih mjesta u što većoj mjeri.
Pandemija podržava shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni
dogovor. Za razvoj firmi neophodno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata, lak
pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javna tijela, koja čine jednu stranu novog društvenog
dogovora. Te eksterne efekte poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na taj način poštovati
svoj dio dogovora.
Generalni sekretar UN-a António Guterres1 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drugačije
ekonomije:
"Sve što radimo tokom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju ravnopravnijih, uključivijih i održivijih ekonomija i
društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo."
Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija i
urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija.
Pored pandemije korona virusa, Strategija se dizajnira pod uticajem niza ograničenja, pri čemu se posebno ističu:
- Smanjenje, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna neravnopravnost prihoda
stanovništva,
- Divergencija dohodaka BiH spram EU i zemalja višeg srednjeg dohotka,
- Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem,
- Slab kvalitet i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i
Neposredno nakon II svjetskog rata, fokus strateškog planiranja je bio na industrijalizaciji i rastu. Tokom 1950-tih godina naglasak je
stavljen na faze rasta, 1960-tih na strukturnu transformaciju, 1970-tih na teoriju zavisnosti, 1980-tih i 1990-tih na 'Washingtonski
1 Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at
https://www.un.org/en/un-coronavirus-communications-team/launch-report-socio-economic-impacts-covid-19
konsenzus'. Od 2000-tih dominira pristup zasnovan na Milenijskim razvojnim ciljevima i njihovom sljedniku Ciljevima održivog
razvoja.
Fokusiranje strategije razvoja FBiH 2021 - 2027. na ciljeve održivog razvoja, tj. Agendu UN-a 2030, odvija se u okviru određenog
konteksta koji je pod uticajem ključnih pokretača i ograničenja. Navodimo ih ovdje ukratko, s fokusom na trendove vezane za:
- Stanovništvo, migracije, obrazovanje i ljudski kapital,
- Ekonomski rast i zapošljavanje,
- Socijalnu zaštitu, koheziju, nejednakost, siromaštvo i ranjivost,
- Javni sektor, javne finansije i javne kompanije i
- Upravu, vladavinu prava i ljudska prava.
Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta1 i snažne emigracije. Broj stanovnika BiH iznosi 3,3 mil. 2019. godine
(Graf 1). UNDESA projekcija pokazuje da će broj stanovnika BiH pasti na čak 1,6 mil. do 2100. godine.2
Graf 1: Stanovništvo BiH, 1950 – 2030. (u mil.) Graf 2: Dijaspora; BiH i komparatori,
1990 – 2017.
UNDESA podaci o stanovništvu, projekcije. (Projekcije nakon 2015. su prosjeci za UNDP izračuni, na osnovu UNDESA podataka.
sve UNDESA scenarije).
Veličina bh. dijaspore iznosi 1,7 mil, od čega se 87,1 % odnosi na Evropu, 10,1 % na Sjevernu Ameriku, 2,6 % na Okeaniju i 0,23 %
na ostale dijelove svijeta. Stopa emigracije3 iznosi 49,5 % i po njoj je BiH ne samo vodeća u regiji (Graf 2) nego i vodeća u Evropi i
među vodećim zemljama svijeta (Graf 3).
Graf 3: Evropske zemlje s najvećom stopom emigracije, 2017. (udio u stanovništvu)
Kosovo: procjena
Izvor: World Bank (2019) za stanovništvo, UNDESA (2017) za dijasporu
1
Žene u prosjeku rađaju 1,3 djece, značajno ispod 2,1 djece neophodnih za očuvanje veličine stanovništva.
2
Za više informacija o metodologiji korištenoj za UNDESA brojke, vidjeti Trends in International Migrant Stock: The 2019
Revision (Documentation).
3 Udio iseljenih osoba (emigranata) u ukupnom broju stanovnika.
Na zemlje jugosfere (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija) otpada 0,87 mil. dijaspore (52,4 %), a na zemlje izvan bivše
Jugoslavije 0,79 mil. (47,6 %), pa se može govoriti o bh. dijaspori u užem (dijaspora u jugosferi) i širem smislu (u i izvan jugosfere)
(Tabela 1).
Tabela 5: Distribucija dijaspore i njenih doznaka; BiH, 2017. (u %)
Zemlja Dijaspora Doznake
Hrvatska 23,8 28,0
Srbija 20,1 15,8
Njemačka 12,1 10,5
Austrija 10,3 9,6
SAD 7,6 8,6
Slovenija 6,3 7,3
Švicarska 3,6 3,8
Švedska 3,5 3,6
Australija 2,6 2,5
Kanada 2,5 2,0
Crna Gora 1,8 0,5
Danska 1,3 1,2
Norveška 0,9 0,9
Francuska 0,9 0,9
Italija 0,7 0,6
Ostale zemlje 2,3 4,2
Ukupno 100,0 99,8
Izvor: UNDESA, 2017 i World Bank (2019)
Izuzetno snažna emigracija izaziva slabljenje ljudskog kapitala zbog odliva najproduktivnijeg dijela radne snage i negativno utiče na
održivost socijalnih fondova. S druge strane, dijaspora (posebno u Njemačkoj, Austriji i SAD-u) može doprinijeti ubrzanju ekonomskog
razvoja zbog transfera znanja, vještina, tehnologija, institucija i vrijednosti, kao i doznakama, zahvaljujući kojima se izuzetno niska stopa
domaće štednje (čak i negativna u periodu 1996 - 2015.) pretvara u nisku agregatnu štednju.
BiH ima prilično nizak nivo obrazovanja stanovništva. Po prosječnom broju godina formalnog školovanja (9,7 godina) u lošijem je
položaju i u odnosu na susjedne zemlje. Hrvatska i Srbija imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH (Graf 4), pa time i bolji ljudski
kapital (Graf 5).
Graf 4: Prosjek završenih godina školovanja; BiH i Graf 5: Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke; BiH i
komparatori, 2018. komparatori, 2018.
Podaci Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju (posljednja Podaci Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju (posljednja godina). Obrada
godina). Obrada Svjetske banke. Svjetske banke.
Studija Lanceta iz 2016. godine svrstava BiH na 64. mjesto od 168 zemalja po ljudskom kapitalu (što predstavlja pad s 58. mjesta u 1990.
godini) i po ovom indeksu BiH ima nižu poziciju od susjednih zemalja: Hrvatska (32.), Srbija (46.), Crna Gora (48.) i Sjeverna
Makedonija (51.).
Izvještaj Evropske komisije iz maja 2019. (Analitički izvještaj o Bosni i Hercegovini) navodi da je potrebno posvetiti posebnu pažnju
"niskom kvalitetu obrazovanja i nedovoljnoj orijentaciji ka trenutnim i budućim vještinama potrebnim na tržištu rada".
Prema Programu internacionalne ocjene učenika (Programme for International Student Assessment, PISA) iz 2019. godine, koji
ocjenjuje stepen u kojem učenici stiču znanje i vještine za postizanje pune participacije u društvu, BiH zauzima 62. mjesto od 79 zemalja,
pri čemu su učenici BiH pokazali posebno slabe rezultate u prirodnim naukama.1
Očigledno je da se BiH suočava s velikim brojem izazova u oblasti obrazovanja, počevši od predškolskog pa naviše. Tako istraživanje iz
2017. godine navodi da 85 % djece uzrasta od tri do šest godina uopće nema pristup predškolskom obrazovanju,2 dok je prosjek pristupa
u zemljama OECD-a za isti uzrast 86,3 %.3
Prema OECD-u (2018), zemlje Jugoistočne Evrope4 imaju u prosjeku ocjenu 2,5 za dimenziju obrazovanja i kompetencija, što znači da
reforma obrazovanja nije provedena.
Nakon uspješnog perioda koji je prethodio globalnoj recesiji, posebno u periodu 2004 - 2007, tokom kojeg je smanjen jaz između
dohodaka BiH i EU, kao i između BiH i zemalja višeg srednjeg dohotka, podaci MMF-a pokazuju da se jaz povećao s globalnom
finansijskom krizom u periodu 2008 - 2015. godina (Graf 6).
BiH mora povećati stopu rasta BDP-a po stanovniku na barem 7 % godišnje kako bi značajnije smanjila jaz u odnosu na EU i zemlje
visokog dohotka (Graf 6).
Graf 6: Ekonomska konvergencija; BiH, EU i zemlje visokog dohotka, 1996 – 2018. (BDP pc)
Izvor: Izračun na osnovu podatka Svjetske banke (2019)

Udjeli štednje i investicija u BDP-u i dalje su niži od udjela koji bilježe susjedne zemlje, zbog čega je BiH u nepovoljnijem položaju kada
je u pitanju pristup kapitalu i tehnologijama potrebnim za ubrzanje produktivnosti, konkurentnosti i ekonomskog rasta.
Svega trećina radno sposobnog stanovništva (i samo četvrtina radno sposobnih žena) BiH je zaposlena, dok je stopa zaposlenosti EU-28
za 2018. god. iznad 69 %.
Kreditni rejting BiH je procijenjen na B/stabilni izgledi (Standard & Poor's), što predstavlja najslabiji rejting od svih zemalja regije.
BiH je "još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije i ostvarenja konkurentnosti na zajedničkom tržištu", kako navodi
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz maja 2019. godine (str. 10).
U apsolutnom siromaštvu5 je bilo manje od 10 % stanovnika BiH u periodu 2001 - 2011. godina (Graf 7), mada se opaža blago povećanje
nakon globalne finansijske krize iz 2008 - 2009. godine. Relativno siromaštvo6 je bilo ispod 20 % tokom 2001 - 2011. godine, s blagim
opadajućim trendom.
Graf 7: Stope siromaštva; BiH, 2001 – 2015. Graf 8: Rodne nejednakosti u prihodima; BiH i
komparatori
1
OECD (2019).PISA 2018 Results (Volume I) (Summary in English): What Students Know and Can Do. Paris: OECD.
2
Camović Dž. and Lejla Hodžić L, An analysis of preschool education in Bosnia and Herzegovina: Fairness and equal
opportunities for all children, Sodobna pedagogika/Journal of Contemporary Educational Studies.
3
https://www.oecd.org/els/soc/PF3_2_Enrolment_childcare_preschool.pdf
4
Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija
5
Mjereno kao PPP 5,50 USD dnevno, kako preporučuje Svjetska banka za zemlje višeg srednjeg dohotka.
6
Stanovništvo s dohotkom ispod 60 % od prosječnog dohotka, prema praksi Eurostata.
* Udio stanovništva koji živi ispod PPP od 5,50 USD Procjene Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju 2018. godine
dnevno. Podaci Svjetske banke.
** Udio stanovništva koji živi ispod 60 % od srednjeg
prihoda. Podaci Svjetske banke.
Iako je rodna ravnopravnost na naprednijem nivou u BiH nego kod drugih zemalja srednjeg dohotka, postoje značajni jazovi koje treba
uklanjati. Na primjer, prema UNDP-ovom Uredu za izvještavanje o humanom razvoju, jaz između prosječnih prihoda žena i muškaraca
najveći je među svim zemljama regije (Graf 8).
Udio BDP-a za socijalno osiguranje u BiH je visok, posebno za zdravstvo, i relativno se ne razlikuje od udjela pojedinih zemalja članica
EU, poput Slovenije i Hrvatske (Grafovi 9 i 10).
Graf 9: Udio BDP-a za socijalu zaštitu; BiH i komparatori, Graf 10: Obuhvat socijalne zaštite; BiH i komparatori,
posljednje godine posljednje godine
UNDP izračuni, na osnovu podataka ILO-a "Svjetski izvještaj o socijalnoj zaštiti 2017- UNDP izračuni, na osnovu podataka ILO-a (za posljednje dostupne godine)
2019" i Ured UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju "Svjetski izvještaj o socijalnoj zaštiti 2017 - 2019"
Međutim, kada je u pitanju obuhvat građana socijalnim osiguranjem, BiH je u lošijem položaju. Podaci posljednjeg Svjetskog izvještaja
o socijalnoj zaštiti Međunarodne organizacije rada pokazuju da manje od 30 % građana BiH u dobi za odlazak u penziju prima starosnu
penziju i da svega 2 % nezaposlenih prima naknadu u slučaju nezaposlenosti.
Graf 11: "Starenje" radne snage (stvarno i projecirano); Graf 12: Zaposleni radnici u odnosu na (potencijalne)
BiH, 1985 – 2030. penzionere po starosnoj dobi; BiH i komparatori, 2017.
UNDP izračuni, na osnovu UNDESA podataka i projekcija o stanovništvu (2017.) UNDP izračuni, na osnovu podataka iz 2017.
Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju
Omjer potencijalnog broja radnika koji mogu uplaćivati doprinose (osobe u dobi od 15 do 64 godine) i potencijalnih primatelja starosnih
penzija u BiH (osobe starije od 64 godine) iznosio je 12,5 1985. god, ali je pao 2015. godine na 4,9. Demografske projekcije UNDESA-
e navode da će omjer pasti na 2,7 do 2030. te ispod 2 do 2050. godine (Graf 11).
Starenje stanovništva je uobičajeno u Evropi, no, u BiH je njegov uticaj na sistem socijalnog osiguranja uveliko povećan zbog izuzetno
niskih stopa zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni i stoga ne uplaćuju doprinose za socijalno
osiguranje. Stvarni omjer penzionera i radnika koji plaćaju doprinose fondovima socijalnog osiguranja 2017. godine je bio 1,45 i najniži
je u regiji (Graf 12).
Ovi trendovi su prijetnja fiskalnoj održivost sistema socijalnog osiguranja. Bez bržeg ekonomskog rasta i formalnog zapošljavanja nema
povećanja doprinosa fondova socijalnog osiguranja.
BiH zaostaje za zemljama regije po većini indikatora javne uprave, uključujući i indikatore upravljanja Svjetske banke (Graf 13).
Međutim, dok tokom posljednje decenije indikatori pokazuju trend poboljšanja kod zemalja regije, to nije slučaj kod BiH.
Slično je stanje i s Indeksom percepcije korupcije Transparency Internationala, prema kojem se situacija u BiH u odnosu na susjedne
zemlje pogoršava od 2012. god. (Graf 14).
Kvalitet, dostupnost i mogućnost pristupa uslugama javne uprave u BiH i dalje su nezadovoljavajući, posebno za najisključenije grupe
stanovništva.1 Anketa percepcije građana iz 2018. godine pokazuje da više od 60 % građana smatra da javna uprava loše funkcionira i
da su joj usluge niskog kvaliteta. Više od 80 % ispitanika se suočilo s korupcijom pri kontaktima s javnim službenicima.
Graf 13: Indikator uprave; BiH i komparatori, 2005 - 2017. Graf 14: Indikator percepcije korupcije; BiH, 2012 -
2019.
Prosječni bodovi (na skali od 100 bodova) za indikatore Svjetske banke za Bodovi (na skali od 100 bodova, veći broj bodova ukazuje na manji stepen
"djelotvornost vlade", "regulatorni kvalitet ", "kontrolu korupcije ", "glas i odgovornost korucije. Izvor: Transparency International.
" i "političku stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma".
Prema indikatorima vladavine prava Svjetske banke, BiH je najniže rangirana zemlja regije, prvenstveno zbog neefikasnih vlasti i
neslamanja korupcije (Graf 15).
1 Svjetska banka, Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic(2015).

Graf 15: Indikatori vladavine prava; BiH, 2008 – 2018.
Izvor: (Worldwide governance Indicators, WB 2018)

Prema istraživanju Konkurentnost u Jugoistočnoj Evropi: Perspektive politika 2018 OECD-a, više od 80% bh. građana smatra da su
vlasti neuspješne u borbi s korupcijom. To je i najviši postotak u poređenju s ostalim zemljama regije. Također se ističe da je budžet
institucija za borbu protiv korupcije (kao postotak BDP-a) najniži u BiH i Albaniji.
Najčešća optužba u predmetima korupcije, koje prati OSCE u BiH, je zloupotreba položaja i iznosi skoro polovinu ukupnog broja
predmeta.
Izvještaj EU iz 2018. godine o pripremama BiH za pristupanje EU nalazi da je zemlja još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave.
SIGMA Izvještaj o praćenju 2015 - 2017. godine navodi nedostatke u mehanizmima interne kontrole, javnih nabavki i transparentnosti
budžeta.
BiH zaostaje za drugim zemljama u regionu u razvoju informacionog društva općenito, a posebno kada je riječ o spremnosti e-uprave.
Prema podacima UN-a, od ukupno 193 zemlje, BiH se nalazi na 105. mjestu po razvijenosti e-uprave i zauzima posljednje mjesto u
Evropi.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednje mjesto u Evropi. Štaviše, od tranzicijskih zemalja
Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
BiH stoji izuzetno loše zbog velikih barijera ulasku u poslovanje - osnivanja firme (184. mjesto od 190 zemalja), dobijanja građevinske
dozvole (173. mjesto), te plaćanja poreznih obaveza (141. mjesto).
Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, jedino
su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Evrope i Centralne Azije lošije rangirani od BiH. BiH je slabo konkurentna zbog izuzetno niske
inovativne sposobnosti, tj. nedostatka prominentnih istraživačkih institucija, posebno zbog neulaganja u istraživanja i razvoj.
Federacija BiH
Prema Federalnom zavodu za statistiku, ukupan broj stanovnika FBiH sredinom 2019. godine iznosio je 2,19 mil. U periodu 2013 -
2019. broj stanovnika se smanjivao po prosječnoj stopi od 0,2 % (Graf 16).
Graf 26: Stanovništvo i njegova spolna struktura; FBiH, 1991 – 2019.

Osnovne promjene u strukturi stanovništva ogledaju se u smanjenju nataliteta i udjela mlade populacije (u dobi od 0 do 14 godina), te
starenju stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, indeks starenja FBiH je iznosio 79,9 % i bio je dvostruko viši od
granične vrijednosti.
Stiliziran profil domaćinstva FBiH je pretežno ruralan (52,4 %), s prosječno 3,09 članova i s prosječno 1,71 djece.1
Ljudski kapital u FBiH nije snažan zbog niskog obuhvata stanovništva obrazovanjem, slabog kvaliteta obrazovanja i nerazvijenog
uspostavljenog cjeloživotnog učenja.
Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završenom školom - 405.039).
Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS - 98.249). Bez ikakvog obrazovanja bilo je 82.724
stanovnika ili 4,4 % (broja žena bez ikakvog obrazovanja - 69.089).
Obrazovanje nije na zadovoljavajućoj nivou, između ostalog, i zbog nedostatka opreme u obrazovnim institucijama. U Studiji razvoja
IT sektora u Kantonu Sarajevo se navodi: "U osnovnom obrazovanju opremljenost škola informatičkom opremom je neujednačena,
čak ni svi kabineti informatike nemaju wi-fi konekciju. U srednjem obrazovanju informatička oprema koja se koristi u nastavnom
procesu je zastarjela s obzirom na to da postoje informatički kabineti s opremom starom više od 10 godina" (Strik Consulting d.o.o.
Sarajevo, 2017).
Prema Anketi o obrazovanju odraslih u FBiH iz 2017. godine, u formalnom i neformalnom obrazovanju osoba u dobi od 25 do 64
godine učestvovalo je svega 8,1 % odraslih osoba (56,44 % muškarci i 43,56 % žene). Međutim, unapređenje cjeloživotnog učenja bi
pomoglo ženama i muškarcima svih dobnih grupa da drže korak s tehnološkim napretkom i drugim promjenama koje se dešavaju
usljed ubrzanog nestanka određenih poslova i stvaranja novih.
U Federaciji BiH u 2018. godini ostvaren je BDP u iznosu od 21.984 miliona KM i nominalno je veći za 7 % u odnosu na prethodnu
godinu. Stopa realnog rasta BDP-a iznosi 3,8 %. BDP po glavi stanovnika u 2018. godini iznosi 10.010 KM i u periodu od 2014. do
2018. godine nominalno je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6 %. U odnosu na prosjek EU-28, BDP po glavi stanovnika u
FBiH, uz Albaniju, ima najnižu vrijednost, i u 2018. godini iznosi svega 16,5 % EU prosjeka.
Graf 17: BDP po stanovniku (EU-28 = 100), 2018. godina (lijevo); rast BDP-a (desno)
Izvor:
EUROSTAT, FZS
U 2019. godini u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnog BDP-a iznosi
2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu.
Prosječan broj zaposlenih (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 žena), što je u odnosu na 2018.
godinu više za 11.683 ili 2.25 %. Stepen zaposlenosti iznosio je 42 % (mjeren u odnosu na radno sposobno stanovništvo prema
metodologiji Eurostata – registrirana zaposlenost).
Graf 18: Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u FBiH 2013 - 2019. godina

Napomena: U 2017. godini došlo je do promjene metodologije utvrđivanja broja zaposlenih i prešlo se na podatke Porezne uprave FBiH
1
http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/
FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti1 u
okruženju. Stopa zaposlenosti u FBiH je značajno manja od evropskog prosjeka (69,3 %). Od
zemalja u širem regionu, Njemačka je imala najvišu stopu zaposlenosti (76,7 %), dok je od zemalja regija, najvišu stopu zaposlenosti u
2019. godini imala Slovenija (71,8 %).
Graf 19: Stopa zaposlenosti (15-64) u regionu, 2019. godina (%)
Izvor: (Eurostat, FZS 2020)

Stopa registrirane nezaposlenosti, mjerena kao odnos broja registriranih nezaposlenih osoba i radne snage (zaposleni + nezaposleni), u
FBiH u 2019. godini iznosi 37,1 %, što je za 2,1 pp niže u odnosu na 2018. godinu.
Stopa nezaposlenosti, prema metodologiji Ankete o radnoj snazi, je među najvišim u odnosu na zemlje regije i EU. U 2019. godini
ukupna stopa anketne nezaposlenosti u FBiH iznosi 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena je bila 21,7 %), znatno je viša u odnosu na
Srbiju (10,4 %), Crnu Goru (15,1 %), Hrvatsku (6,8 %) ili prosjek EU 28 (6,4 %).

Graf 21: Nezaposleni po godinama i spolu; FBiH, 2009 – 2019.
Izvor: (FZS); Obrada: (FZZPR)

Prema studiji Dijagnoza tržišta rada,2 nezaposlenost mladih u FBiH je ozbiljan problem, pa je i emigriranje razumljiva posljedica.
Prema tom istraživanju, značajan broj IK obrazovanih je 2013. godine emigrirao, a procijenjena šteta po tom osnovu je minimalno 200
miliona KM.
1
Stopa zaposlenosti prosjeka EU-28 u 2019. godini iznosi 69,3 %, Bugarske 70,1 %, Rumunije 65,4 %, Mađarske 70,1 % i
Slovačke 68,4 %.
2
Halilbašić M, Domljan V. i Oruč N, Dijagnoza tržišta rada, Ekonomski institut Sarajevo, 2015, str. 55.
Posljedično, visoka je strukturna nezaposlenost u FBiH (4/5 nezaposlenih čeka posao duže od godinu dana), čemu doprinose slabe
obrazovne institucije, kao i slabo obučeni pojedinici i firme. Naime, nedovoljno se uvažava da se proces učenja i sticanja znanja odvija
na nivou pojedinca, firme i društva.1
Prema procjeni Bit Alijanse, bh. IT sektor se trenutno suočava s nedostatkom od oko 6.000 osoba, čime se propušta mogućnost
godišnjeg dohotka od oko 1,5 mlrd. KM, kao i smanjenje stope nezaposlenosti i zadržavanja značajnog broja mladih u zemlji. Sadašnji
sistem obrazovanja ne može zadovoljiti deficit u radnoj snazi IT sektora ni za 30 godina.
Dosadašnji razvoj IT industrije u BiH je rezultat inicijativa privatnih kompanija uz podršku dijaspore, ali je daljnji razvoj, kao i
ostvarenje punog potencijala, nemoguć bez sistemske institucionalne podrške.
S druge strane, postoji izvjestan broj nezaposlenih mladih IK stručnjaka, što ukazuje na neusklađenost tržišta rada, jer obrazovne
institucije nude znanja i vještina koje ne traže poslodavci.
U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stepena prerade (sirovine i poluproizvodi). Prema međunarodnoj
klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda, industrijski materijali čine 47,3 % ukupnog izvoza FBiH (Tabela 6).
Tabela 6: Izvoz prema ekonomskoj namjeni proizvoda; FBiH, 2014 – 2018. (u 000 KM)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Ukupno 5.778.906 6.148.081 6.259.782 7.257.136 7.912.225
Hrana i piće 249.518 367.351 361.325 389.962 358.170
Industrijski materijali 2.994.172 3.070.318 2.985.539 3.509.893 3.745.418
Goriva i maziva 388.516 395.013 441.369 507.030 672.679
Kapitalni proizvodi (osim prevoznih sredstava), dijelovi i pribor 501.521 526.181 527.064 662.100 744.126
Prevozna sredstva, njihovi dijelovi i pribor 421.272 444.783 437.985 446.549 480.332
Proizvodi za široku potrošnju 1.132.239 1.210.400 1.336.608 1.548.873 1.707.629
Proizvodi, drugdje nespomenuti 91.668 134.035 169.892 192.729 203.871
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Struktura zaposlenosti industrije u 2018. god. sa stanovišta tehnološke intenzivnosti bila je: 58,0 % u oblastima niske tehnološke
intenzivnosti, 30,4 % u srednje niskim, 10,5 % u srednje visokim, te svega 1,1 % u oblastima visoke tehnološke intenzivnosti.
Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuju da je stepen razvoja tehnologije FBiH vrlo nizak. Razlozi su nepostojanje istraživačko-
razvojne i inovacione (IRI) politike, niska ulaganja u istraživanja i razvoj (Graf 22) i mali broj istraživačkih organizacija i istraživača.
Jednostavno, nizak nivo tehnologije odražava nizak nivo razvijenosti istraživačko-razvojnog sektora.
Graf 22: Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj po sektorima; FBiH, 2012 - 2018. (u 000 KM)
(Federalni zavod za statistiku, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019)
U 2018. godini ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila 38,9 mil. KM i bilježe neznatan rast u odnosu na 2017. godinu. Bruto izdaci
su bili najveći u oblastima prirodnih nauka, inženjerstva i tehnologija (60,16 %).
Graf 23: Bruto domaći izdaci na istraživanje i razvoj; BiH i FBiH, 2012 - 2018. (% BDP-a)
Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja
Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u FBiH kao udio u BDP-u FBiH iznosili su 0,18% u 2018. godini i manji su u odnosu na
prethodnu godinu, kada su iznosili 0,19%.
1
Graf 24: Zaposleni na poslovima istraživanja i razvoja; FBiH, 2012 – 2018.
(Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020)
U 2018. godini je bilo 2.045 ukupno zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja,1 što je u odnosu na 2012. godinu (826) više za
147,6 %, dok je u odnosu na 2017. godinu manje za 539 zaposlenih. U 2018. godini ukupno je bilo 1.462 istraživača (557,45
istraživača - FTE na milion stanovnika), što je za 1.243 više u odnosu na 2012. godinu (219), dok je u odnosu na 2017. godinu manje
za 334.
Površina zaštićenih područja FBiH u odnosu na površinu BiH iznosi 1,65 %. Prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti, koju
je BiH ratificirala 2002. godine, planirano je zaštititi 16 % područja.
Šume su izuzetno važan prirodni resurs u FBiH, kojima je, osim šumskih požara, najveća prijetnja bespravna sječa. Kvalitet zemljišta i
tla se narušava površinskim kopovima i eksploatacijom mineralnih ruda. Poljoprivredno zemljište se smanjuje zbog nekontrolirane
urbanizacije i odlaganja otpada na plodnom poljoprivrednom zemljištu. Erozija izazvana vodom je sve prisutniji problem. U rijekama u
regijama s razvijenijom industrijom postoje visoke koncentracije nitrata, dok su prisutna zagađenja vodotoka naselja otpadnim vodama,
azotom i fosforom u poljoprivredi i drugim specifičnim opasnim supstancama iz procjednih voda deponija, zbog čega se mora
provoditi prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda radi zaštite površinskih i pozemnih voda.
U FBiH je posljednjih godina sve izraženiji problem zagađenosti zraka. Postojeći Registar postrojenja i zagađivača ne sadrži potpune
podatke o emisiji zagađenja, ne postoje precizne liste operatera postrojenja obaveznih dostaviti podatke o emisiji zagađujućih materija
u zrak, ne postoje kriteriji za odabir metode mjerenja emisije zagađujućih materija u zrak u zavisnosti od vrste, tipa i kapaciteta
postrojenja i nisu dovoljno efikasne kontrole mjerenja emisija zagađujućih materija u zrak.
Trend povećanja ukupnog broja registriranih putničkih automobila i onih starijih od 15 godina značajno doprinosi povećanju emisija
CO2 pri vrlo niskoj ekološkoj normi emisija. U 2019. god. 57,4 % registriranih putničkih motornih vozila bilo je starije od 15 godina,
što negativno utiče ne samo na sigurnost saobraćaja, nego i na okoliš, udaljavajući FBiH od propisanih standarda EU o pitanju emisija
štetnih ispušnih gasova (Tabela 3).
Tabela 7: Broj i starosna struktura putničkih motornih vozila; FBiH, 2012 – 2019.
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
do 2 god. 11.786 8.853 7.143 7.174 8.887 10.249 10.875 11.106
3-5 god. 25.086 22.127 22.998 21.419 17.739 16.394 18.6683 21.538
6-10 god. 83.303 80.043 73.105 69.123 69.643 66.696 60.652 64.748
11-15 god. 121.817 149.041 175.343 186.043 168.075 156.691 157.503 152.692
više od 15 god. 223.765 222.280 220.988 232.500 270.592 297.322 318.524 336.781
Udio vozila starijih
preko 15 god. u 48,0 % 46,1 % 44,2 % 45,0 % 50,6 % 54,3 % 56,3 % 57,4 %
ukupnom broju vozila
UKUPNO 465.757 482.344 499.577 516.259 534.936 547.352 566.237 586.865
Izvor: FZS
Radi smanjenja potrošnje fosilnih goriva i poboljšanja zaštite okoliša, ključno je povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora.
Emisija CO2 po stanovniku u BiH u 2014. godini iznosila je 6,2 tone, dok je prosjek EU bio 6,4 tone.2
Rudarstvo, koje je važan sastavni dio energetskog sektora, prouzokuje negativne efekte na okoliš, jer se u većini rudnika otpadne vode
ne prečišćavaju.
Okolinski kapital slabi i zbog nerazvijenosti komunalne infrastrukture širom FBiH, što utiče na stanje površinskih i podzemnih voda,
kao i javno zdravlje, te čini neefikasnim vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda, tretman čvrstog otpada i reciklažu, snabdijevanje
toplotnom i električnom energijom, energetsku efikasnost objekata itd.
Redovno ispitivanje kvaliteta vode prakticira se samo u velikim vodovodima (preko 40 % stanovništva se snabdijeva iz vodovoda koji
ne vrše nikakvu kontrolu ispravnosti), a i u tim slučajevima provode se standardna ispitivanja ograničenog broja parametara. Određeni
broj javnih vodovoda u nekim periodima godine ne zadovoljava osnovne potrebe korisnika za vodom, pa dolazi do redukcija isporuka.
Gubici vode iznose 48.8 %.3
1
Istraživači, stručni saradnici, tehničko osoblje, rukovodeće osoblje, ostalo osoblje.
2 https://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC?locations=EU-RS-ME-MK-BA-XK-AL
3https://database.ibnet.org/country_profile?ctry=38&years=2018,2017,2016,2015,2014&type=report&ent=country&mult=true&table=true&chart=false&chartType=colu
mn&lang=en&exch=1
Samo nekoliko općina u FBiH ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pa se one u pravilu ispuštaju direktno u vodne tokove.
Najviše otpadnih voda potiče iz domaćinstava (67,9 %) (FZS, 2018).
Otpad je općenito jedan od najvećih problema okoliša u FBiH jer se odlaže na neadekvatan način i kao takav predstavlja rizik za okoliš
i zdravlje ljudi. Recikliranje se slabo prakticira. Gotovo sav komunalni otpad se odlaže na deponijama, pa je odlaganje skoro jedini
način zbrinjavanja komunalnog otpada. Zbog niske javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, postoje i brojna nelegalna
odlagališta. Zbog nedostatka adekvatnih postrojenja za obradu i odlaganje, otpad iz proizvodnih djelatnosti i medicinski otpad često
završavaju na postojećim općinskim odlagalištima otpada.
Energetsku efikasnost treba povećavati zbog više razloga, a jedan izuzetno važan je neophodnost smanjenja negativnog uticaja na
okoliš. FBiH ima velik potencijal za ostvarivanje ušteda u finalnoj potrošnji energije, naročito u sektoru zgradarstva, koje sudjeluje s
oko 58 % u finalnoj potrošnji energije.
Kroz princip "prvo energetska efikasnost", EU je potvrdila da je energetska efikasnost evropski najznačajniji izvor energije. No,
implementacija acquisa u oblasti energije u BiH ne odvija se propisanom dinamikom. Mnogi rokovi su već istekli, pa je Sekretarijat
Energetske zajednice EU pokrenuo postupke protiv BiH zbog povrede ugovornih obaveza. Otvoreno je više postupaka, a pokrenuti su
prvenstveno zbog izostanka transponiranja zahtjeva iz Trećeg energetskog paketa i obavještavanja Energetske zajednice EU o
poduzetim mjerama, neispunjavanja obaveza iz Direktive 2006/32/EZ o energetskoj efikasnosti u krajnjoj potrošnji i energetskim
uslugama, izostanka transponiranja i implementacije obaveza koje se odnose na smanjenje emisije sumpor dioksida pri sagorijevanju
teških loživih ulja i tečnih naftnih goriva.1
Tempo dekarbonizacije ekonomije FBiH je vrlo spor, iako se udio kapaciteta postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIEiEK-
a značajno povećava. U 2012. godini taj je udio iznosio 1,0 %, a 2018. god. 4,9 %. Ako se ovome još dodaju i hidroelektrane u sastavu
EPBiH i EPHZHB, onda ukupni kapaciteti koji koriste OIE iznose 54,7 %.
U proizvodnji električne energije najviše je zastupljena proizvodnja iz termoelektrana (uglavnom sagorijevanjem uglja), koja čini, u
prosjeku za period 2012 - 2018, oko 62,8 % ukupne proizvodnje. Proizvodnja iz hidroelektrana, u prosjeku za isti period, čini oko 34,3
% proizvodnje, dok proizvodnja iz OIE-a u prosjeku iznosi 1,4 % ukupne proizvodnje.
Kao strategijski izazov za idući period potrebno je definirati razvoj termo portfelja s obzirom na očekivani rast potrošnje i snižavanje
sati rada pojedinih blokova. Ključni izazovi koji utiču na razvojna opredjeljenja termo sektora su: (i) stari termo blokovi pri kraju
životnog vijeka, s niskom efikasnošću i bez sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju, zbog čega ne zadovoljavaju ekološke
standarde i (ii) neefikasnost poslovanja rudnika uglja.
Ne vrše se nova istraživanja nalazišta uglja, postojeća nalazišta su sve dublja, uslovi za rad sve teži, prisutna je prekobrojnost
zaposlenih u rudnicima, ogroman je zaostatak otkrivke, veliki su akumulirani gubici, trome su i nefunkcionalne organizacije rudnika,
veliki je broj invalida rada, što sve opterećuje cijenu proizvodnje uglja u uslovima kada je cijena električne energije sve niža.
U pogledu izgradnje hidroelektrana i drugih kapaciteta za OIE, potrebno je doći do objektivnih pokazatelja u pogledu kapaciteta i
izvodljivosti pojedinih projekata (uraditi Studiju hidroenergetskog korištenja vodotokova). Dodatno, stvaranje strateškog okvira za veće
iskorištavanje HE i ostalih OIE potencijala podrazumijeva i otklanjanje niza administrativnih i finansijskih barijera za ovakve projekte.
FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Evrope i kada su u pitanju informaciono- komunikacione tehnologije. U FBiH 72 %
domaćinstava posjeduje internetski priključak, pa ne zaostaje mnogo za Crnom Gorom (74 %), ali je značajno ispod nivoa ostalih
zemalja okruženja i prosjeka EU (90 %).
Graf 25: Pokrivenost domaćinstava internetskim priključkom, FBiH i komparatori, 2018 – 2019.
Izvor: FZS, EUROSTAT
U FBiH u 2019. godini bilo je registrirano 505.533 internetskih pretplatnika, od čega najveći broj pretplatnika xDSL pristupa i
kablovskog interneta (86,9 %), pri čemu se bilježi pozitivan trend povećanja zastupljenosti ovih tehnologija. Kada je u pitanju brzina
prenosa podataka, najveći broj pretplatnika pristupa brzinom većom od 10 Mbit/s.
1
Koliko ovo odudara od globalnih trendova može se zaključiti na osnovu toga da je na 25. Konferenciji o klimatskim promjenama UN-a (COP-25), održanoj 2-13.
12. 2019, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel iznio ambiciju da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. god. Istovremeno se na COP-
25 preko 500 kompanja javno obavezalo da će ubrzati smanjenje emisija stakleničkih gasova i svesti ih na nulu do 2030. godine, 20 godina ranije u odnosu na cilj
postavljen Pariškim sporazumom na COP-21.
Broj mobilnih korisnika na 100 stanovnika iznosi 106 % u 2019. godini. Operatori u zemljama okruženja pružaju usluge mobilnog
interneta na mrežama 4. generacije. BiH zaostaje za zemljama regija po tom osnovu, kao i u implementaciji 4G+ tehnologije, koja
omogućava znatno veće brzine prenosa informacija.
U FBiH nije usvojena strategija za razvoj e-vlade i ne postoji tijelo odgovorno za razvoj informatičkog društva. Jedan od razloga za to
je činjenica da se FBiH do sada oslanjala na državnu strategiju i tako se dovela u izuzetno nepovoljan položaj.
Zakon o elektronskom potpisu, usvojen 2006. godine, još uvijek se ne primjenjuje. Nepostojanje elektronskog potpisa primorava
građane da pribavljaju potrebne dokumente na dosadašnji način, što značajno umanjuje efikasnost javnih usluga i povećava troškove
građana i poslovnih subjekata.
I pored velikog privatizacijskog vala državnih preduzeća u 80-im i 90-im godinama prošlog vijeka, od početka ovog vijeka raste svijest
da je prisustvo države i državnih preduzeća u pojedinim industrijama potrebno, pa se javljaju procesi renacionalizacije, posebno u
mrežnim djelatnostima (vodsnabdijevanje, kanalizacija i sl.). Poslije 2005. godine broj državnih preduzeća na globalnoj nivou se
udvostručio. Industrije u kojima dominira prisustvo državnih preduzeća imaju status strateških industrija.
Istraživanje Unapređenje dobrog upravljanja u javnim preduzećima u BiH TI ističe da su transparentnost organizacione strukture i
informacije o poslovanju javnih kompanija na izrazito niskom nivou. Nadalje, planovi i dokumenti koji su dostupni ne posjeduju
neophodan kvalitet koji bi omogućio uvid u uspješnost poslovanja, nivo ostvarenja ciljeva, te, na kraju, i ostvarivanje javnog interesa.
Ured za reviziju institucija u FBiH (2018) opisuje zapošljavanje u javnim kompanijama ovako: "… javna preduzeća su rijetko
objavljivala informacije o zapošljavanju, kako bi ih učinili dostupnim svim tražiocima posla. Izostao je i odgovarajući nadzor nad
zapošljavanjem u javnim preduzećima, kao i posredovanje u zapošljavanju između osoba koje traže zaposlenje i javnih preduzeća koja
imaju potrebu za radnom snagom".1
Veće plaće u javnom sektoru nego u privatnom (što nema pokrića u produktivnosti), u kombinaciji s nepotpunim informacijama o
zapošljavanju u javnom sektoru, vode politički motiviranom zapošljavanju. U sektorima energije, transporta i telekomunikacija
dominiraju preduzeća u javnom vlasništvu, koja imaju preveliki broj zaposlenih i često ostvaruju gubitke, što predstavlja bitne
vanredne fiskalne rizike koji se trebaju rješavati unapređenjem korporativnog upravljanja, restrukturiranjem, privatizacijom i/ili
stečajevima/likvidacijom. Značajna fiskalna sredstva odlaze na subvencije preduzećima u državnom vlasništvu, od kojih većina
ostvaruje gubitke.
Posljedica lošeg načina upravljanja je neefikasnost državnih preduzeća u FBiH, što ima direktne reperkusije na cjelokupnu ekonomiju
zemlje.
Imajući u vidu da (F)BiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnotežavanje ekonomije,2 ne iznenađuje da FBiH
ima vanjskotrgovinsku neravnotežu od 1996. godine. Udio trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. godini iznosio je vrtoglavih
23,2 % (Graf 26).
Vlada FBiH ima i internu neravnotežu, kako pokazuju stope nezaposlenosti i fiskalni deficiti. Na primjer, budžet Vlade FBiH je tokom
perioda 2012 - 2018. bio deficitaran.3
Veličina ukupnih tekućih rashoda budžeta Vlade FBiH je gotovo nepromijenjena tokom perioda 2012 - 2018. godina. Prosječna
godišnja stopa rasta u tom periodu je iznosila 0,7 %.
U strukturi tekućih javnih rashoda,4 koji su u 2018. godini iznosili 1,4 mlrd. KM, najveći udio imaju tekući transferi (1,0 mlrd. KM ili
72 %), a u sklopu njih oni za PIO/MIO (252,8 mil. KM), invalidnine (281,6 mil. KM) i za neratne invalidnine (139,6 mil. KM) (Graf
27).
1
Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvještaj revizije učinka transparentnosti zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, juni 2018.
2
Makroekonomske politike BiH su, prvenstveno zbog režima valutnog odbora, svedene na indirektnu fiskalnu politiku
(indirektne poreze). Makroekonomske politike FBiH svedene su na direktnu fiskalnu politiku (direktne poreze).
3
Razlika prihoda i rashoda, uključujući otplate dugova.
4
Plate i naknade, doprinosi poslodavca, materijalni izdaci, tekući transferi, kamate i naknade.
Graf 27: Tekući rashodi budžeta Vlade; FBiH, 2013 – 2018. (u 000 KM)
Izvor: Federalno ministarstvo finansija, 2019.

U periodu 2012 – 2017. god. postoji opadajući trend ulaganja u razvojne projekte. U posljednje četiri godine sredstva za ove namjene
dosezala su maksimalno 0,19 % BDP‐a, pa im je uticaj na ekonomski rast bio veoma ograničen. U 2018. godini se ovaj udio povećao
na skromnih 0,93 %.
Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (svi nivoi vlasti i fondovi) učestvuje u BDP-u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako ovom
podatku dodamo i dio kojim FBiH finansira institucije na nivou BiH, ovaj procenat iznosi 40,9. Ilustracije radi, učešće javne potrošnje
u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje u EU, Rumuniji i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %.
Temeljita reforma finansijskog sektora, usmjerena na uvođenje novih instrumenata, mehanizama i institucija i IK sektora, te resursi
dijaspore1 mogu biti od ključnog značaja za akceleraciju stope ekonomskog rasta barem na nivo iz perioda 2004 - 2007. Posebno bi bilo
važno provoditi digitalizaciju ekonomije i društva i podržavati integraciju većih i brzorastućih malih i srednjih ("gazela") preduzeća u
globalne lance vrijednosti. Međutim, nepovoljno poslovno okruženje i izostanak reformi ograničavaju mogućnosti da se to postigne.
U FBiH direktni porezi više učestvuju u finansiranju javne potrošnje od indirektnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Pošto su direktni porezi
trošak privrednih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za ekonomski rast.
U prihodima od direktnih poreza u FBiH, najviše učestvuju doprinosi (44,9 %), pri čemu je ovaj udio najviši u Evropi. Ilustracije radi,
udio doprinosa u direktnim porezima u Slovačkoj iznosi 43,3 % (najviše u EU), u Češkoj 43,2 %, a prosjek EU je 31,4 %.
Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja stope siromaštva. Broj siromašnih domaćinstava u FBiH u
2015. godini je iznosio 16 % (po spolu nosilaca domaćinstava muški 15,7 %, ženski 17,0 %) i minimalno se smanjio u odnosu na 2004.
godinu, kada je iznosio 18,3 %, i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva stanovništva, po Anketi o potrošnji u
domaćinstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i ženski 16,6 %).
Osigurati da niko ne bude socijalno isključen podrazumijeva rješavanje nejednakosti između ruralnih i urbanih područja, te nejednakosti
između regija/kantona.
Ruralna spram urbanih područja FBiH karakterizira veća nerazvijenost, veća depopulacija, brže starenje stanovništva, niža
obrazovanost, niži nivo zaposlenosti, slabija fizička infrastruktura i vodosnabdijevanje, slabiji pristup javnim uslugama i lošiji
socioekonomski uslovi, što ih čini manje poželjnim za život. Na primjer, stope nezaposlenosti mogu biti i 40 % više nego u glavnim
urbanim centrima, plate su niže 25 %, a procijenjeni BDP po stanovniku je manji od polovine iznosa u urbanim sredinama.
Migracije s ruralnih prostora u urbana središta konstantne su već decenijama, a trenutno stanje otežavaju i migracije u inozemstvo. Ovi
procesi u pojedinim područjima čak i ugrožavaju korištenje resursa, dok generalno doprinose hroničnim problemima poljoprivrede
(glavnoj djelatnosti ruralnih područja): niskoj produktivnosti i sporom restrukturiranju sektora.
Neusklađen razvoj regija može se sagledati kroz stepen razvijenosti kantona (Graf 28). Velike diskrepance u razvijenosti kantona
ometaju mogućnost provođenja uniformne ekonomske politike i iziskuju intenzivno korištenje politike regionalnog razvoja.
Graf 28: Nivo razvijenosti kantona; FBiH, 2019.
Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2019.
1
Prema IMF-u, centralnoevropske i istočnoevropske zemlje mogu povećati BDP za 1.4 procentna poena ako privuku sredstva dijaspore (v. Mitra, P., 2016. Addition by
Subtraction: How Diasporas Can Boost Home-Country Growth.iMFdirect – The IMF Blog, May 18). Za BiH je moguće, imajući u vidu veličine dijaspore i doznaka, to
podići na dva procentna poena.
Prema mišljenju Ureda za reviziju institucija u FBiH,1
"finansijska stabilnost Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje
još uvijek nije osigurana, iako je za 2017. godinu iskazan višak prihoda nad rashodima u iznosu od 64.457.082 KM".
U periodu 2012 – 2019. godina, broj penzionera je rastao po prosječnoj stopi od 1,5 %. U 2019. godini odnos broja zaposlenih i broja
penzionera je bio 1,25:1. Odnos broja zaposlenih i broja penzionera je u periodu 2012 - 2019. bilježio rast po prosječnoj stopi od 1,3 %.
Rast prosječne mjesečne bruto plate u ovom periodu je rastao po nižoj prosječnoj stopi (1,3 %) u odnosu na rast prosječne mjesečne
penzije (2,2 %).
Krajem 2019. godine bilo je 424.009 penzionera, koji čine 19,36 % ukupnog stanovništva u FBiH. Tada je minimalnu penziju od
371,77 KM, koja se isplaćuje po Zakonu o PIO, primilo 248.288 korisnika, a penzije u rasponu od minimalne do zajamčene penzije,
koja je u decembru 2019. iznosila 465,87 KM, primilo je 52.813 penzionera. Ove dvije kategorije čine 71 % ukupnog broja penzionera.
Od 2020. godine Federalni zavod za penzijsko-invalidsko osiguranje uvršten je kao budžetski korisnik u Budžet Vlade Federacije BiH,
čime je omogućeno izvršavanje uplata i isplata penzija kroz Jedinstveni račun trezora. Time će se osigurati veća transparentnost u
trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija.
Stepen razvijenosti kantona odražava se, između ostalog, i na obuhvat zdravstvenim osiguranjem, koji se kreće od 102,1 % u Kantonu
Sarajevo do 57,3 % u Kantonu 10. U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti (2017) se navodi da "izazov za
efikasnu zdravstvenu zaštitu predstavlja izraženi teritorijalni, spolni i starosni disbalans zdravstvenih radnika u Federaciji BiH, koji
ukazuje na potrebu strateškog pristupa u razvoju ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru" (Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2018, str.
5).
Ukupan akumulirani gubitak javnih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranja zaključno s 2015. godinom iznosio je
298,2 mil. KM. Kako je u naredne četiri godine ostvarena dobit u javnom zdravstvu u ukupnom iznosu od 266 mil. KM (2016. 34,6
mil. KM, 2017. 97,8 mil. KM, 2018. 85,6 mil. KM i 2019. godine 48,0 mil. KM), smanjen je akumulirani gubitak zaključno sa 2019.
godinom na iznos od 32,2 mil. KM.
Neefikasnost javnih zdrastvenih ustanova doprinosi razvoju privatnih zdravstvnih ustanova i porastu finansiranja zdravstva "iz džepa."
Udio privatnih zdravstvenih ustanova u izvorima finansiranja zdravstvene zaštite u 2018. godini iznosio je 23,9 %, dok su izdaci
domaćinstava "iz džepa" iznosili 29,1 % (Federalni zavod za statistiku, 2019).
Prostorni plan je osnova planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim
privrednim, društvenim i historijskim razvojem.
I pored toga što je Prostorni plan FBiH za period 2008 – 2028. godina usvojen od Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 2014.
godine, Dom Naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još uvijek nema usvojen Prostorni plan i na snazi je
Prostorni plan BiH za period od 1981 – 2000. godine.
Zbog toga nema saradnje i koordinacije u radu istih i različitih nivoa vlasti u FBiH, ili je ona otežana, u postupku odobravanja projekata
i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu prepreku izvršenju kapitalnih
infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Evropi i nalazi se na 90. mjestu od 190
razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se
nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Evrope i Centralne Azije nekonkurentniji
od BiH.

Tabela koja slijedi predstavlja rezultat svih SWOT tabela po podoblastima o kojim se raspravljalo na radionicama u procesu izrade
Strategije.
Tabela 8: SWOT analiza razvoja - integrirana
SNAGE SLABOSTI
- Povoljan geografski položaj i blizina EU tržišta - Trend usporenog rasta BDP-a u FBiH
- Prirodni resursi (vode, šume, rude) - Visok trgovinski deficit
- Stabilna valuta (KM) - Budžetski deficit (povećanje deficita u 2018. godini)
- Niska stopa inflacije - Nizak kreditni rejting zemlje
- Trend rasta izvoza (rast pokrivenosti uvoza izvozom) - Nizak nivo štednje
- Pad učešća trgovinskog deficita u BDP-u - Neefikasno trošenje sredstava u javnom sektoru
- Likvidnost bankarskog sektora - Nedjelotvoran način upravljanja preduzećima s većinskim državnim
- Smanjenje javnog duga i pad učešća duga u BDP-u udjelom u kapitalu
- Pad učešća nekvalitetnih kredita - Nepostojanje strateškog okvira za razvoj digitalne ekonomije u FBiH,
- Usvojen set zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju sistem uključujući i vještačku inteligenciju
upravljanja razvojem u FBiH (sistem koordinacije izrade, implementacije - Nedostatak digitalnih vještina u poslovnom, vladinom i nevladinom
i izvještavanja o razvojnim politikama u FBiH) sektoru (elektronsko poslovanje, digitalni marketing, digitalni finansijski
- Tehnološki unaprijeđeno planiranje budžeta menadžment itd.)
- Izvozno orijentiran, konkurentan i ubrzan rast IT sektora u FBiH - Neusklađen obrazovni sistem sa potrebama tržišta rada kao i globalnim
- Visokokvalificirana i iznadprosječno plaćena radna mjesta u IT sektoru tehnološkim inovacijama (hardware, software, digitalne vještine)
1 Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvještaj o finansijskoj reviziji Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje/Federalnog
zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2017. godinu, Sarajevo, juni 2018.
- Institucionalna kapacitiranost FBiH za ulaganja u nabavku opreme i - Nekontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra kao i nedovoljna
tehničku infrastrukturu preduzeća u IT industriji (npr. Razvojna banka uključenost privrede u istraživačko-razvojne aktivnosti univerziteta
FBiH) - Nedovoljna ulaganja u razvoj IKT-a, te naučno-istraživačke projekte
- Potencijal Razvojne banke FBiH za transformaciju u tržišnu instituciju - Nedovršen i nepotpun zakonodavni i strateški okvir za elektronsko
(prikupljanje i plasiranje sredstava za razvoj, prakticiranje projektnih poslovanje i elektronsku trgovinu
finansija itd.) - Nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura za razvoj IT sektora
- Potencijali za razvoj ruralnog, avanturističkog, gastronomskog turizma - Nepoticajna porezna politika za razvoj kompanija iz IT sektora
- Postojanje uslova za razvoj različitih vidova turizma kao što su lovni, - Nedovoljna uključenost BiH u velike EU pilot projekte finansirane iz
ribolovni, robinzonski, rekreativni, seoski, tematski programa za konkurentnost i inovacije
- Porast broja stranih turista radi liječenja - Nedostatak "prevodilačke infrastrukture", koja osigurava transfer i razvoj
- Uvezanost i saradnja domaćih univerziteta sa naučnim udruženjima u bh. tehnologija (fondovi i centri za istraživanja, razvoj i inovacije u FBiH,
1 kantonima i jedinicama lokalne samouprave)
dijaspori (npr. BHAAS )
- Nepostojanje zakonskog i strateškog okvira o inovacijama, istraživanju i
- Usvojena zakonska regulativa za obrazovanje odraslih u FBiH razvoju, te koordinaciji u oblasti inovacija i pametnoj specijalizaciji
- Dostupnost infrastrukture i institucija za obrazovanje odraslih i - Nepostojanje zakonskih rješenja o inovatorima
cjeloživotno učenje (dokvalifikacija, prekvalifikacija i priprema za - Nedovoljna zaštita intelektualnog vlasništva (provedba prava, inspekcije,
posao) policijska tijela, tužilaštvo, sudovi i dr.)
- Veliki broj izuzetno nadarenih i talentiranih mladih učenika/učenica i - Neadekvatna zakonska regulativa o finansijskim institucijama,
studenata u osnovnim, srednjim i visokoškolskim ustanovama finansijskim mehanizmima i finansijskim instrumentima
- Dostupnost infrastrukture za intenzivniju promociju reproduktivnog - Nedovoljna znanja i vještine o funkcioniranju tržišta kapitala (finansijska
zdravlja (obrazovni sistem, zdravstvene ustanove i dr.) nepismenost)
- Potencijal javnih službi zapošljavanja u posredovanju pri zapošljavanju - Nepotpun i neadekvatan zakonski okvir za pokretanje i zatvaranje novih
- Metalni, drvni i tekstilni sektori su značajno razvijeni start-up preduzeća te preduzetničku infrastrukturu
- Potencijali korištenja otpada iz privrede - Fiskalno opterećenje rada
- Usvajanje Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i - Visoka stopa doprinosa po osnovu rada
energetsku efikasnost - Visok stepen sive ekonomije
- Napredak u pogledu broja mjernih mjesta i postepenog porasta broja - Veliki broj parafiskalnih nameta
validnih mjerenja kvaliteta zraka u FBiH - Nedovoljna budžetska izdvajanja za razvoj preduzetništva u kreativnom
- Potencijal za korištenje i održavanje potencijala zemljišnih resursa, s sektoru (kinematografija, institucije kulture i dr.)
ciljem dugoročnog ispunjavanja njihovih privrednih funkcija - Neharmoniziranost postojećih propisa iz domena prostornog planiranja i
- Značaj šumskog ekosistema kod ublažavanja posljedica klimatskih građenja na svim nivoima upravne vlasti
promjena, poboljšanja hidrologije vodotokova i zaštite biodiverziteta od - Administrativne, trgovinske i druge barijere i procedure za izvoz u
poplava i klizišta, smanjenja rizika od požara kao i korištenja potencijala zemljama i na tržištima na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani
za diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti (drvna industrija, lov, ribolov, privrednici iz FBiH
branje šumskih plodova, turizam s naglaskom na ruralni turizam) - Nedovoljna produktivnost privrednog sektora kao i društva u cjelini
- Potencijal šumskih resursa za proizvodnju proizvoda visoke dodane - Nedovoljno razvijena preduzetnička infrastruktura na univerzitetima
vrijednosti u domaćim kompanijama - Nedovoljna pokrivenost i kapaciteti predškolskih obrazovnih institucija
- Trend rasta energetske obnove zgrada koje su u vlasništvu ili ih koriste - Nedovoljno dostupne i razvijene usluge obrazovanja prema djeci s
organi uprave i javne institucije u FBiH (npr. škole, bolnice) posebnim potrebama, odraslim osobama s tjelesnim zasnivati i drugim
- Poljoprivredni sektor u FBiH (prerada mlijeka, uzgoj ranog voća i socijalnom ugroženim kategorijama
povrća) ima internacionalnu konkurentnu prednost kao i niz - Visoka stopa nezaposlenosti mladih
nepoljoprivrednih ruralnih aktivnosti - Ubrzan odlazak visokoobrazovanih mladih sa porodicama iz FBiH
- Povoljni klimatski uvjeti za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje - Nedovoljan i neravnomjeran obuhvat stanovništva zdravstvenim
(voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, osiguranjem i uslugama
ovčarstvo, peradarstvo, povrtlarstvo, ljekovito bilje i dr.) - Dugoročna finansijska neodrživost zdravstvenog sistema u FBiH
- Prekogranična saradnja na polju poljoprivredne proizvodnje i ruralnog - Zastarjelost tehnologije zdravstvene zaštite
razvoja - Trend odlaska zdravstvenih radnika iz FBiH
- Potencijal za razvoj hladnih lanaca vrijednosti u poljoprivredi - Nedovoljna zdravstvena pismenost među stanovništvom FBiH
- Dobri primjeri preduzetništva u kreativnom sektoru (kinematografija, - Nedovoljna horizontalna i vertikalna koordinacija zdravstvenog sistema
moda, zanati, muzika i sl.) u kriznim javnozdravstvenim situacijama
- Dugogodišnja tradicija proizvodnje i industrijska kultura - Nizak stepen nataliteta
- Konkurentna cijena rada u odnosu na okruženje - Nepostojanje fonda za planiranje porodice kao i optimalnih porodiljskih
- Zakonski uređen pravosudni sistem naknada za sve porodilje (zaposlene i nezaposlene)
- Uspostavljen regulatorni okvir za javne nabavke - Neadekvatna populacijska politika
- Dobra povezanost kontinentalnog područja FBiH s pomorskim dijelom - Nedovoljno razvijeni kapaciteti i usluge za rani rast i razvoj djece
- Obnova i izgradnja cestovne mreže - Rast cijena prodaje stanova i zakupnina
- Poticanje većeg udjela kombiniranog i multimodalnog prometa - Nasilje u porodici i društvu, govor mržnje, socijalna isključenost žrtava
- Zakonodavstvo u oblasti prometa se intenzivno usklađuje porodičnog nasilja i dr.
(horizontalno/vertikalno u FBiH i sa EU) - Nedovoljni kapaciteti socijalnih radnika u centrima za socijalni rad
- Postojanje značajnih domaćih resursa i ekspertize u izgradnji transportne - Nepostojanje egzistencijalnog ili socijalnog minimuma koji bi mogao
infrastrukture poslužiti kao referentni okvir za identificiranje osoba koje žive u
- Sudjelovanje domaćih firmi na izgradnji infrastrukturnih domaćih i siromaštvu
međunarodnih projekata - Nedostatak urbane infrastrukture za sport
- Politička podrška i odlučnost za razvoj održivog sektora transporta - Neravnomjerna i nedovoljna zastupljenost bavljenja sportom na području
- Politička opredijeljenost za usvajanje novog Zakona o podršci cijele FBiH
porodicama s djecom u Federaciji BiH treba da osigura približno jednake - Primarni fokus aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja kroz
uslove za zdrav i pravilan razvoj sve djece u FBiH subvencioniranje
- Provođenje aktivne politike zapošljavanja pruža podršku ciljnim - Trenutno uređenje socijalne zaštite nije efikasno u smanjenju siromaštva
grupama nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao teže zapošljive, a - Nepostojanje posebnih programa socijalne zaštite za izrazito ranjive
posebno mladim osobama i ženama grupe (osobe sa invaliditetom, djeca u riziku i s razvojnim zasnivati,
- Usvojen Zakon o hraniteljstvu u FBiH starije osobe, porodice s troje i više djece itd.)
- Deinstitucionalizacija korisnika socijalne zaštite - Nedovoljna međusektorska saradnja, infrastruktura i kompetencije
- Pad broja maloljetnih korisnika socijalne zaštite pružalaca usluga socijalne zaštite
- Pad broja maloljetnih korisnika socijalne zaštite ugroženih porodičnom - Rast energetskog siromaštva u FBiH
situacijom - Neadekvatna kapacitiranost inspekcije za zaštitu okoliša
- Pad broja korisnika invalidske penzije - Visok stepen zagađenosti zraka, tla i voda u FBiH
- Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima u FBiH - Nedovoljna uključenost zelenih vještina u nastavne planove i programe u
osnovnim i srednjim školama
1
Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauka
- Politička opredijeljenost za usvajanje Zakona o organizacijama i - Neusklađeno zakonodavstvo (horizontalno i vertikalno u FBiH kao i sa
reprezentativnim organizacijama osoba sa invaliditetom i civilnih žrtava EU) u oblastima okoliša, komunalne infrastrukture, buke, upravljanja
rata otpadom i dr.
- Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH - Nepostojanje ekonomske cijene komunalnih usluga i adekvatnog sistema
za period 2016 – 2021. godina naplate koja će rezultirati povećanjem obuhvata stanovništva
- Strategija deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada
zaštite u FBiH - Značajan broj nelegalnih odlagališta otpada
- U sklopu Aktivne politike zapošljavanja, pruža se podrška ciljnim - Neadekvatan sistem odvojenog sakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe
grupama nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao teže zapošljive, a komunalnog otpada u FBiH
posebno mladim osobama i ženama - Visoka emisija zagađujućih materija i stakleničkih gasova
- Uravnotežen portfolijo elektrana (hidro/termo) - Negativan uticaj sektora transporta na okoliš
- Proizvodnja električne energije veća od domaće potrošnje – sigurnost - Nedovoljna energetska efikasnost MSP-a
snabdijevanja - FBiH još uvijek nije započela stvaranje zaliha nafte i derivata nafte
- Ostvaren napredak u implementaciji pravnog naslijeđa EU i - Nizak udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
međunarodnih sporazuma - deregulacija i liberalizacija tržišta - Niska produktivnost rudnika uglja i slaba konkurentnost
- Relativno velike količine slatke vode dobrog kvaliteta termoenergetskog sektora EPBiH
- Ruralna područja u BiH cestovno povezana sa urbanim područjima - Nedovoljna pokrivenost stanovništva javnim vodnim uslugama
(vodosnabdijevanje, kanalizacija i prečišćavanje otpadnih voda)
- Veliki broj nadležnih organa za upravljanje vodama
- Nedovoljno razvijena ruralna infrastruktura i dostupnost usluga u
ruralnim područjima
- Visok stepen korupcije u društvu
- Nizak stepen vladavine prava i nepovjerenje građana u pravosudni sistem
- Neefikasnost pravosudnog sistema
- Nedovoljna i neravnomjerna zaštita ljudskih prava
- Percepcija nezadovoljstva stanovništva i privrede uslugama javne uprave
- Nefunkcionalna i neracionalna organizacija javnog sektora
- Nedovoljna transparentnost u upravljanju javnim finansijama
- Nedovoljna racionaliziranost tekućih javnih rashoda i nedovoljan obim i
efikasnost javnih investicija
- Nedovoljna efikasnost u naplati javnih prihoda
- Dugoročna neodrživost PIO sistema
PRIJETNJE
PRILIKE
- Globalni rast digitalne ekonomije - Regionalna politička i sigurnosna nestabilnost koja utiče na povlačenje
- Četvrta industrijska revolucija (robotika, vještačka inteligencija, 5G stranih investitora
mreža, internet stvari (eng. IoT), pohrana podataka u oblaku (eng. cloud), - Kibernetički kriminal i prevare
genetika i bioinžinjering, analitika velike količine podataka (eng. big - Zakonska regulativa u zemljama EU koja olakšava i potiče zaposlenje
data) itd.) stranih radnika
- Rast globalne produktivnosti usljed transfera i razvoja tehnologija - Sigurnosni aspekt migracija (organizirani kriminal, pljačke, narušavanje
- Saradnja privrede, akademske zajednice i vlada (eng. triple helix) u javnog reda i mira, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi i dr.)
procesima pametne specijalizacije i inovacija (npr. osnivanje naučno- - Jačanje antiglobalističkih politika u svijetu
tehnoloških parkova) - Uticaj globalnih pandemija na zdravlje ljudi i pad globalnih ekonomija
- Regionalne berzanske mreže (COVID-19, SARS i dr.)
- Različiti štedni i investicioni modeli (privatni investicioni fondovi, - Posljedice klimatskih promjena na ljudsko zdravlje
koncesije, strana ulaganja, javno-privatno partnerstvo, pristup kapitalu - Štetni prekogranični uticaji na teritoriju i stanovništvo BiH (npr. izgradnja
kroz trgovinu vrijednosnim papirima i derivatima, saradnja sa odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u susjednim zemljama)
dijasporom, garantni fondovi, fondovi rizičnog kapitala, nebankovni - Uticaj poplava, seizmičkih događaja, kosmičkih događaja poput pada
kreditno-depozitni sistemi i kreditno-garantni fondovi (štedionice, kometa i meteorita te šumskih požara na zdravlje, sigurnost i ekonomiju
štedno-kreditne zadruge, alternativni investicioni fondovi i dr.) - EU energetska politika dekarbonizacije
- Globalni rast inovativnih start-up preduzeća - EU zakoni koji reguliraju kreiranje i održavanje obaveznih rezervi nafte i
- Dobre prakse oporezivanja rada u zemljama EU-a i OECD-a naftnih derivata
- Rast kreativne industrije i njen udio u ukupnoj ekonomiji - Globalni oružani rizici i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski nemiri i
- Regionalni i globalni festivali kreativnih industrija ratovi itd.)
- Rast globalne potrošnje u turističkom sektoru - Balkanske rute trgovine narkoticima, ljudima i drugim nelegalnim
- Upotreba digitalnih tehnologija u promociji turizma i turističkih atrakcija proizvodima
- Integracija razvojnog koridora Vc u regionalnu i EU mrežu razvojnih - Blokada EU fondova usljed neispunjavanja uslova u procesu EU
koridora integracija
- Primjena novih tehničko-tehnoloških rješenja u razvoju intermodalnog - Globalne devijacije u cijeni energenata (nafta, gas i dr.)
transporta - Pad stope nezaposlenosti u Eurozoni može prouzrokovati dodatni odlazak
- Međunarodni standardi, certifikati i akreditacijska tijela za ocjenu radnosposobnog stanovništva iz FBiH
usklađenosti kvaliteta izvoznih proizvoda - Starenje stanovništva
- Internacionalizacija i globalni lanci vrijednosti - Rast broja penzionera
- Blizina i veličina tržišta u zemljama okruženja, Mediterana i EU za izvoz - Neadekvatna finansijska podrška SME sektoru s viših nivoa vlasti
proizvoda i usluga - Jačanje konkurencije u zemljama okruženja
- Popularnost i značaj ekonomske diplomatije u svijetu - Poslovna konkurencija iz zemalja EU
- Potencijal firmi bh. dijaspore za umrežavanje, institucionalna partnerstva, - Neprovođenje ili nedovoljno provođenje konvencija i usvojenih
prenos znanja i investiranje sa domaćim preduzećima dokumenata na nivou države koji se odnose na sprečavanje i borbu protiv
- Trend globalnog rasta emisija obveznica za dijasporu nasilja nad ženama i nasilja u porodici
- Internacionalizacija visokog obrazovanja (nastava na engleskom jeziku, - Djelomična izloženost cijenama električne energije na otvorenom tržištu
razmjena akademskog osoblja i studenata sa univerzitetima iz okruženja (nesigurnost prihoda)
i EU itd.) - Nerazvijeno tržište energetske efikasnosti
- Globalna ekspanzija koncepta preduzetničkih i digitalnih univerziteta - Nemogućnost praćenja globalnih trendova u ispunjenju međunarodnih
- Razvoj STEAM (nauka, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i obaveza u oblasti zaštite okoliša
matematika) obrazovanja u svijetu - Neizgrađenost vodne infrastukture i izostanak reforme pravnog i
- Trend rasta promocije zdravog načina života u svijetu regulatornog okvira vodnih usluga u FBiH
- Nove tehnologije u zdravstvu i unapređenje naučno-istraživačkog rada i - Propusti u odobravanju, izgradnji i radu malih hidroelektrana
tehnologija u medicini - Porast oboljelih od nezaraznih bolesti (NCD)
- Globalni trend rasta samozapošljavanja - Izloženost cijenama gasa na otvorenom tržištu i zavisnost od uvoza
- Potencijal stranaca za zapošljavanje, posebno u oblastima IT-a, medicine,
inženjerstva i elektrotehnike
- Dostupnost velikog broja domaćih i međunarodnih fondova za
poboljšanje pozicije ranjivih grupa na tržištu rada
- Dostupnost novih tehnologija za obradu otpada
- Globalni trend rasta cirkularne ekonomije
- Globalni ciljevi održivog razvoja – UN Agenda 2030
- Rast zelenih radnih mjesta u svijetu
- Globalni trend rasta svijesti o zaštiti okoliša i zdravom načinu življenja
- Međunarodni fondovi za projekte integralnog upravljanja vodama i
ispunjenje preuzetih obaveza u ovoj oblasti (EU-a, SB-a, GEF-a, UNDP-
a, KFW-a, Švicarske, Švedske i dr.)
- Rast proizvodnje i potražnje za električnim prevoznim sredstvima
- NECP za BiH, kojim će biti postavljeni ciljevi i definirane mjere
poticanja programa poboljšanja energetske efikasnosti u periodu od 2021.
do 2030. godine
- Obligacione sheme energetske efikasnosti
- Trend rasta zelene ekonomije i ekologizacije u svijetu
- Tranzicija energetskog razvoja na razvoj obnovljivih izvora energije
- Implementacija trećeg energetskog paketa
- Dostupnost fondova EU (npr. EU program Coal Regions in Transition) i
međunarodnih finansijskih institucija (npr. Svjetske banke) za proces
dekarbonizacije energetskog sektora
- Trend rasta agroturizma, ruralnog, avanturističkog i zdravstvenog
turizma
- Dostupnost velikog broja EU fondova za reformu javne uprave
- Evropski statistički sistem (ESS), koji omogućava poređenje,
vrednovanje i donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za
unapređenje pojedinih segmenata društvenog života
- Dostupnost savremenih tehnika i tehnologija za modernizaciju
statističkih procesa
- Međunarodni centri za akreditaciju programa cjeloživotnog učenja (EU)
DODATAK 5. Detaljan pregled mjera

Veza sa strateškim ciljem 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ
Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije
Naziv mjere 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu
Donijeti strateški i zakonski okvir u oblasti digitalizacije i osigurati digitalnu infrastrukturu koja će omogućiti suvereno upravljanje
Opis mjere sa okvirnim
vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu strategiju i standarde, te smanjenje pojedinačnih troškova nabavke hardvera i
područjima djelovanja*
softvera. Osigurati održivo i konkurentno privredno i društveno digitalno okruženje.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje vrijednosti** vrijednosti***
rezultata mjere Širokopojasni internetski promet, mil. GB 323 (2019) 1.000
Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da
Razvojni efekat i doprinos Osiguranje javne digitalne infrastrukture i dostupnosti relevatnih podataka istraživačko-razvojnim organizacijama, fakultetima, te MSP-
mjere ostvarenju prioriteta ima.
Indikativna finansijska
Iznos: 31 mil. KM
konstrukcija sa izvorima
Izvor: Budžet, ostali izvori
finansiranja
Period implementacije mjere 2021 - 2024.
Institucija odgovorna za
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Generalni sekretarijat Vlade FBiH
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, istraživačko-razvojne organizacije, obrazovne institucije, MSP-ovi

Naziv mjere 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća
Opis mjere sa okvirnim Podizati konkurentnosti MSP-a uz koncept e-poslovanja i e-trgovine. Razvijati partnerstvo sa logističkim kompanijama, finansijskim
područjima djelovanja* institucijama i drugim potencijalnim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
vrijednosti** vrijednosti***
Indikatori za praćenje
E-trgovina (mikro preduzeća 1-9 radnika) n/d n/d
rezultata mjere
E-trgovina (mala preduzeća 10-49 radnika) 20 (2019) (BiH) 50
E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 radnika) 22 (2019) (BiH) 50
Razvojni efekat i doprinos
Povećanje efikasnosti preduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni način.
mjere ostvarenju prioriteta
Iznos: 2,2 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,
Nosioci mjere
Razvojna banka
Ciljne grupe MSP

Naziv mjere 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta rada
Osigurati relevantne digitalne vještine kako bi stanovnici koristili javne usluge kao što su e-zdravstvo, e-uprava, digitalne finansije i
imali brojne druge koristi od učešća u globalnom društvu znanja. Pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu vršiti obuke kojim će
nezaposleni steći digitalne vještine koje se traže na tržištu rada.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% nivoa osnovnih digitalnih vještina pojedinaca 16 (2019) (BiH) 50
rezultata mjere
% zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja zaposlenih n/d n/d
Digitalne vještine stanovništva 3,70 (2019) (BiH) 5,00
Podizanje svijesti stanovništva o potrebi usvajanja digitalnih vještina i unapređenja znanja u IKT sektoru.
Iznos: 0,3 mil. KM
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostavljanja instituta za VI u FBiH)
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, poslodavci

Naziv mjere 1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu
Opis mjere sa okvirnim Razvijati inovativna rješenja u oblasti vještačke inteligencije putem Instituta i platforme za VI koja bi bila dostupna akademskoj
područjima djelovanja* zajednici, naučno-istraživačkim institucijama, naučno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i privredi.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) Ne (2020) Da
Usvojena srategija VI (vještačke inteligencije) FBiH Ne (2020) Da
Povećanje inovativnosti, efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave i privrede.
Iznos: 7,5 mil. KM
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostavljanja instituta za VI u FBiH)
Ciljne grupe Naučno-istraživačke institucije, istraživači, akademska zajednica, privreda i javni sektor

Naziv mjere 1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti
Opis mjere sa okvirnim Promovirati i stimulirati istraživanja i inovacije u IKT industriji poticajnom poreznom politikom za kompanije iz IT sektora i povoljnim
područjima djelovanja* kreditiranjem putem Razvojne banke, te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% godišnje promjene broja preduzeća u IT sektoru 10,7 (2019) 20,0
rezultata mjere
% godišnje promjene broja zaposlenih u preduzećima IT sektora 18,5 (2019) 30,0
% učešća bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-u 1,2 (2019) 4,0
Razvojni efekat i doprinos Osiguranje rasta i razvoja IT preduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji. Pozicioniranje IT sektora kao
mjere ostvarenju prioriteta najperspektivnijeg i najbrže rastućeg sektora u FBiH.
Iznos: 32 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija,
Nosioci mjere
Razvojna banka
Ciljne grupe Kompanije u softverskoj industriji

Prioritet 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija
Naziv mjere 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
Osigurati adekvatnu finansijsku podršku inovacijskim i R&D aktivnostima kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH. Osnažiti
Opis mjere sa okvirnim razvoj JPP-a u oblastima istraživanja, razvoja i novog industrijskog dizajna, te stimulirati osnivanje razvojnih centara i instituta u
područjima djelovanja* privredi, zajedno sa akademskom zajednicom. Osigurati adekvatnu logističku i finansijsku podršku i pristup kapitalu za nove
tehnologije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru u
0,05 (2018) 0,90
rezultata mjere BDP-u
% tehnološki inovativnih preduzeća 39,74 (2018) 60,00
Razvojni efekat i doprinos Povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaće privrede, što utiče na povećanje kvaliteta i vrijednosti proizvoda i smanjenje
mjere ostvarenju prioriteta troškova proizvodnje.
Iznos: 155,1 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere
finansija, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Privredna komora, Udruženje poslodavaca
Ciljne grupe Privredni sektor, akademska zajednica

Prioritet 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija
Naziv mjere 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija
Omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-razvojnim
institucijama razvijati nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno učestvovati u projektima EU. Pravno regulirati status inovatora i
kadrovski osnaživati/osnivati naučno-tehnološke parkove kao rezultat zajedničke saradnje ili pojedinačnih investicija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Prijava patenata za EPO prema prioritetnoj godini n/d n/d
Broj patenata, rezidenti 84 (2018) (BiH) 200
Razvojni efekat i doprinos Stvaranje ambijenta koji potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje privrede, univerziteta, zavoda, ministarstava i
mjere ostvarenju prioriteta naučnih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije.
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo razvoja,
Nosioci mjere
poduzetništva i obrta, Privredna komora
Ciljne grupe Privredni sektor, univerziteti, naučni instituti

Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora
Naziv mjere 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
Ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kao i prepreke obavljanju preduzetničke aktivnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 184/190 (2019) (BiH) 100/190
Finansiranje malih i srednjih preduzeća, rang 106/141 (2019) (BiH) 70/141
Rast broja privrednih subjekata, što doprinosi rastu zaposlenosti i ekonomskom rastu.
Iznos: 31,2 mil. KM
finansiranja
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta za obrte, a Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije za privredna
koordinaciju implementacije
društva
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere finansija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Razvojna banka, privredne komore, Udruženje poslodavaca, Federalno
ministarstvo pravde, FERK, elektroprivrede, kantonalne vlade, općinski sudovi, JLS-ovi
Ciljne grupe Privredni sektor

Naziv mjere 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada
Rasteretiti privređivanje smanjenjem stopa doprinosa po osnovu rada, a javne prihode kompenzirati efikasnijim prikupljanjem poreza,
te porezima građana i drugim porezima koji ne opterećuju privrednu aktivnost. Kontinuirano raditi na smanjivanju parafiskalnih nameta
i njihovom eventualnom ukidanju kao dio šire reforme na svim nivoima vlasti u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH, % 31,3 (2019) 27,0
Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH, % 38,3 (2019) 34,0
Razvojni efekat i doprinos Rasterećenje privrede na održiv način na bazi neutralnog principa kako bi se izbjegli poremećaji u javnoj potrošnji, što doprinosi
mjere ostvarenju prioriteta poreznoj konkurentnosti, a time i ukupnoj konkurentnosti privrednih subjekata.
Iznos: 13 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo finansija
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, Porezna uprava FBiH, ESV
Ciljne grupe Privredni sektor, zaposlenici

Naziv mjere 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora
Opis mjere sa okvirnim Kroz projekte podrške i porezne olakšice podržati razvoj kreativnog sektora. Osigurati adekvatna finansijska sredstva, prostor, opremu i
područjima djelovanja* radionice za obrazovne institucije koje se bave kreativnim sektorom, te osigurati njihovo povezivanje sa poslovnim sektorom.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj industriji, u 000 KM 472.190 (2018) 800.000
Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji 16.355 (2019) 25.000
Razvoj kretivnog sektora će doprinijeti ekonomskom rastu.
Iznos: 24 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo okoliša i turizma,
Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije,
dizajn centar (nakon njegovog osnivanja)
Ciljne grupe Privredni sektor, kreativna industrija, obrazovne institucije

Naziv mjere 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora
Opis mjere sa okvirnim Razvijati projekte povećanja prihoda od turizma, povećavanja broja dolazaka/noćenja i projekte aktiviranja novih turističkih proizvoda
područjima djelovanja* veće dodane vrijednosti. Osigurati podršku u promociji i opremanju turističkih atrakcija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja
Indikatori za praćenje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u 2,2 (2018) 2,5
rezultata mjere BDP-u
n/d
Prosječni izdaci po putovanju, KM n/d
Unaprijeđeni uslovi za razvoj turizma.
Iznos: 30,3 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo okoliša i turizma
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, turističke zajednice, Federalno
Nosioci mjere
ministarstvo kulture i sporta, Razvojna banka, privredne komore
Ciljne grupe Turistički i ugostiteljski sektor, preduzetnici, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva
Olakšati i ubrzati proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske dokumentacije i koncentracije preduzetništva u
preduzetničkim zonama i uz razvojne koridore. Uvoditi i razvijati razvojne koridore i intermodalni transport uz primjenu novih
tehničko-tehnoloških rješenja
Strateški projekti
Indikatori za praćenje Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere vrijednosti** vrijednosti***
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000 km2 181,5 (2019) 200,0
Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000 km2 23,3 (2019) 25,0
Promet putnika na aerodromima na 100.000 stanovnika 78.856 (2019) 100.000
Razvojni efekat i doprinos Povećanje broja poslovnih subjekata i broja zaposlenih u preduzetničkim zonama i uz razvojne koridore i povećanje efikasnosti
mjere ostvarenju prioriteta njihovog poslovanja.
Iznos: 0,2 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, privredne komore, Federalno
Nosioci mjere
ministarstvo prometa i komunikacija

Naziv mjere 1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem
Opis mjere sa okvirnim Osigurati veću konkurenciju na finansijskom tržištu uvođenjem nebankarskih depozitnih finansijskih institucija kao što su štedionice,
područjima djelovanja* štedno-kreditne zadruge i sl.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% učešća pravnih lica u ukupno odobrenim kreditima 51,4 (2019) 60,0
Promet na berzi u odnosu na kredite date pravnim licima, % 5,5 (2019) 10,0
rezultata mjere
1.360 (2019) 1.100
tržišta)
Povećanje domaće štednje, kreditiranja privrednih subjekata i smanjivanje kamatne stope na kredite privrednom sektoru.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, Razvojna banka, Agencija za bankarstvo FBiH

Prioritet 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
Naziv mjere 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
Opis mjere sa okvirnim Kreirati registar privrednih subjekata od povjerenja koji poštuju intelektualno vlasništvo. Osigurati jačanje inspekcije i drugih institucija
područjima djelovanja* nadležnih za provedbu prava intelektualnog vlasništva.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, (000 $) 8.376 (2018) (BiH) 20.000
rezultata mjere
Broj inspekcijskiih kontrola od nadležnih inspekcija u oblasti zaštite
n/d n/d
intelektualnog vlasništva
Povećanje stepena provedbe prava intelektualnog vlasništva.
Iznos: 0,1 mil. KM
Izvor: Ostali izvori
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalna uprava za inspekcijske poslove
mjere
Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere
energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo pravde
Ciljne grupe Privredni sektor, autori, inovatori, potrošači

Naziv mjere 1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti
Podržavati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti s međunarodnim standarima i podržati njihovu akreditaciju.
Strateški projekti
Indikatori
Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno 3.778 (2018) (BiH) 6.000
Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, rang 104/146 (2019) (BiH) 70/146
Razvojni efekat i doprinos Osigurati zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani privrednici iz FBiH.
mjere ostvarenju prioriteta Osigurati bolju zaštitu i sigurnost potrošača.
Iznos: 21,1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Privredna komora, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere razvoja, poduzetništva i obrta, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva
Ciljne grupe Privredni sektor, potrošači

Naziv mjere 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti
Opis mjere sa okvirnim Mapirati postojeće lance vrijednosti i pružati im podršku zasnovanu na znanju kako bi se lakše integrirali u regionalne i globalne lance
područjima djelovanja* vrijednosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), rang 66/218 (2019) (BiH) 50/218
Veći izvoz robe i usluga i doprinos smanjenju trgovinskog deficita.
Iznos: 20,9 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Privredna komora FBiH,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Razvojna banka

Naziv mjere 1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom
U okviru postojeće preduzetničke infrastrukture pružati snažnu podršku osnivanju i radu kompanija dijaspore. Osigurati lakše
finansiranje razvojnih projekata formiranjem investicionog fonda privatnim sredstvima dijaspore, kojim će upravljati predstavnici
dijaspore.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj privrednih subjekata pokrenutih od dijaspore n/d n/d
rezultata mjere Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i naučnih radnika) Ne (2020) Da
Ne (2020) Da
saradnju s bh. dijasporom
Uvođenje novih tehnologija, rast konkurentnosti domaće privrede i smanjenje odliva radne snage.
Iznos: 6,1 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Privredna komora FBiH
mjere
Privredna komora FBiH, Razvojna banka FBiH, Federalno ministarstvo finansija,
Nosioci mjere
Vijeće za strane investicije FBiH
Ciljne grupe Bh. dijaspora, privredni sektor
Veza sa strateškim ciljem 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ

Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem
Naziv mjere 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze
Omogućiti unapređenje studijskih programa usklađivanjem broja i profila studijskih programa s društvenim i privrednim potrebama i
prilagođavanjem sadržaja studijskih programa s jasno definiranim ishodima učenja, te osigurati povezanost tržišta rada i visokog
obrazovanja. Poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja i jačati integriranje u evropski i svjetski visokoobrazovni prostor.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj ljestvici rangirani ispod
1 (2020) 4
1.500-tog mjesta
Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 stanovnika, ukupno 4,5 (2019/20) 8,0
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 stanovnika, žene 2,9 (2019/20) 5,0
Povećanje fleksibilnosti obrazovnog sistema u prilagođavanju potrebama tržišta rada.
Iznos: 15,1 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i
Nosioci mjere
obrta, Udruženje poslodavaca, univerziteti, instituti
Ciljne grupe Naučno-istraživačke institucije, visokoobrazovne institucije, studenti, nastavni kadar, privredni sektor

2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
Naziv mjere
obrazovanje za sve
Kroz obaveznu saradnju s privredom, usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada i razvijati dualno obrazovanje i
dokvalifikaciju nastavnog kadra. Povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem, pri čemu je potrebno posebnu pažnju posvetiti
djeci s posebnim obrazovnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja i djeci iz romskih porodica.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje
62/79 (2018) (BiH) 40/79
učenika)
Indikatori za praćenje % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 god), ukupno 14,8 (2018/19) 80
rezultata mjere % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 god), djevojčice 14,7 (2018/19) 80
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, ukupno 0,09 (2018/19) 0,03
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, učenice 0,07 (2018/19) 0,02
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, ukupno 0,74 (2017/18) 0,3
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, učenice 0,58 (2017/18) 0,2
Razvojni efekat i doprinos Unapređenje kvaliteta predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, usklađivanje različitih dokumenata obrazovne politike,
mjere ostvarenju prioriteta povećanje opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture.
Iznos: 81,5 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, udruženja poslodavaca, privredne komore,
Nosioci mjere
pedagoški zavodi, centri za socijalni rad
Ciljne grupe Privredni sektor, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, nastavni kadar

Naziv mjere 2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja
Osigurati značajniju podršku ustanovama za obuku odraslih i njihovu certifikaciju. Podržati pristup cjeloživotnom učenju i vještinama,
kako za poduzetnike, tako i za one koji planiraju osnovati preduzeće. Osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u
IT/STEM sektor i stimulirati izdvajanja za neformalno obrazovanje
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog obrazovanja, pohađale
formalno i/ili neformalno obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana 8,1 (2016/17) 20,0
Indikatori za praćenje anketiranja, po spolu
rezultata mjere Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih n/d n/d
% poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu nastavu za učenike i
34,8 (2020) 50,0
studente
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe
19,8 (2020) 40,0
(mentori, oprema...)
Povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja, obrazovanja i priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina.
Iznos: 17 mil. KM
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, udruženja poslodavaca, privredne komore
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a
Kontinuirano usavršavati znanje i rad nastavnika, posebno nastavnika informatike, kako bi se postigao odgovarajući standard u
posjedovanju digitalnih vještina učenika. Unaprijediti informatičko-komunikacionu infrastrukturu u obrazovnim institucijama,
uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture. Osigurati saradnju obrazovnog sistema i kompanija u IKT sektoru.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere
Broj računara koje koriste učenici, na 100 učenika
5,7 (2018/19) 20,0
Unapređenje digitalnih vještina i veći stepen znanja i prakse učenika u IT sektoru.
Iznos: 57 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija,
Nosioci mjere
obrazovne institucije
Ciljne grupe Učenici, studenti, obrazovne institucije, istraživačke institucije, privredni sektor

Naziv mjere 2.1.5. Poboljšati rad s talentima i standard učenika i studenata
Osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda. Omogućiti promoviranje i sufinansiranje stipendiranja talentiranih
srednjoškolaca i studenata, sufinasiranje sajmova zapošljavanja, specijalizacija i projekata u i izvan BiH, te uspostaviti digitalnu
platformu e-student za praćenje dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Iznos budžetskih sredstava za finansiranje projekata talentiranih učenika
n/d n/d
Indikatori za praćenje osnovih i srednjih škola (kantoni + FBiH), KM
rezultata mjere Iznos budžetskih sredstava iz budžeta FBiH za nagrađivanje najboljih
49.500 (2019) 500.000
učenika, KM
Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta za nagrađivanje najboljih
n/d n/d
učenika, KM
Razvojni efekat i doprinos Osiguranje boljih uslova školovanja talenata posebno kreiranim programima koji omogućavaju identifikaciju, motivaciju i njihov
mjere ostvarenju prioriteta razvoj u različitim oblastima.
Iznos: 13 mil. KM
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, obrazovne institucije, udruženja poslodavaca
Ciljne grupe Učenici, studenti, privredni sektor

Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema
Naziv mjere 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama
Osigurati povećanje raspoloživosti resursa u zdravstvu kroz programe ravnomjerne distribucije kadrova u svim regijama FBiH, u
skladu sa ustavnom podjelom nadležnosti u oblasti zdravstva, što uključuje i ravnomjernu distribuciju kadrova u urbanim i ruralnim
sredinama, te povećati obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem. Omogućiti bolju funkcionalnu povezanost i koordinaciju
između kantonalnih i federalnog nivoa vlasti, te jačati koordinaciju između pojedinih "podsistema" u zdravstvenom sistemu i
povećavati komplementarnost nivoa zdravstvene zaštite.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim osiguranjem 89,9 (2018) 95,0
rezultata mjere Broj doktora opće, odnosno porodične medicine u primarnoj zdravstvenoj
0,36 0,46
zaštiti na 1.000 stanovnika
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC WHO) 61 (2017) (BiH) 80
Razvojni efekat i doprinos Poboljšanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, posebno tzv. rizičnih grupa i smanjenje nejednakosti zdravstvenih usluga na nivou
mjere ostvarenju prioriteta kantona.
Iznos: 2,5 mil. KM
Izvor: Budžet, sredstva doprinosa, programi EU, sektor civilnog društva
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo zdravstva
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, fondovi zdravstvenog osiguranja,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove

Naziv mjere 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine
Osmisliti i provesti programe promocije zdravlja, prevencije bolesti i promocije zdravih stilova života.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa
501,9 (2018) 400,0
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa
269,1 (2018) 190,0
Indikatori za praćenje Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa
212,1 (2018) 150,0
rezultata mjere smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa
89,0 (2018) 70,0
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i
54,2 (2018) 40,0
metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
21,3 (2018) 15,0
metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
mjere ostvarenju prioriteta Jačanje svijesti građana o potrebi prevencije bolesti i zdravih stilova života.
Iznos: 1 mil. KM
Izvor: Budžet, sektor civilnog društva
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja, kantonalna ministarstva
Nosioci mjere
obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, mediji

Naziv mjere 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite
Omogućiti digitalnu transformaciju sistema zdravstvene zaštite sa korištenjem jedinstvenih standardiziranih protokola. Osigurati
preduslove za povezanost, adekvatnu i blagovremenu razmjenu informacija na svim nivoima zdravstvenog sektora. Omogućiti analizu
velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće informacione sisteme u zdravstvu.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Informatički uvezana primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita
2/10 (2019) 7/10
u kantonima
Ostvarenje preciznog uvida u zdravstvene trendove, te omogućavanje brzog i adekvatnog odlučivanja u ovoj oblasti.
Iznos: 0,3 mil. KM
finansiranja
Period implementacije mjere 2021 – 2027.
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi zdravstvenog osiguranja i zavodi za javno zdravstvo

Naziv mjere 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama
Jačati vertikalne i horizontalne komunikacije u kriznim javnozdravstvenim situacijama preko zajedničke platforme, koja automatizmom
pokreće relevantne faktore. Podržavati razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika, uključujući rizike zbog
sigurnosti hrane, te unapređivati kapacitete za nadzor, dijagnosticiranje i izvještavanje o zdravstvenim rizicima.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene prijetnje Ne (2020) Da
Razvojni efekat i doprinos Unaprijeđen sistem zdravstva koji omogućava brzo otkrivanje i reagiranje na javnozdravstvene rizike, te prevenciju i komunikaciju sa
mjere ostvarenju prioriteta širom zajednicom o opasnostima za zdravlje.
Iznos: 50 mil. KM
Izvor: Budžet, donacije
finansiranja
Period implementacije mjere 2021 – 2027.
koordinaciju implementacije Federalni zavod za javno zdravstvo
mjere
Federalni zavod za javno zdravstvo, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva
zdravstva, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske
Nosioci mjere
službe civilne zaštite, ministarstva unutrašnjih poslova – uprave policije, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno
ministarstvo okoliša i turizma

Naziv mjere 2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite
Izvršiti konsolidaciju i prestruktuiranje zdravstvenog sistema. Osigurati racionalnu potrošnju i upravljanje resursima i troškovima i
Opis mjere sa okvirnim javno privatna partnerstva u sektoru zdravstva. Neophodno je izvršiti procjenu potrebnih sredstava za konsolidaciju i redizajniranje
područjima djelovanja* sadržaja Fonda solidarnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0

rezultata mjere
% tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u ukupnim tekućim
70,4 (2018) 72,0
izdacima za zdravstvo
Akumulirani gubitak zdravstvenog sektora, mil. KM 80,2 (2018) 0,0
Konsolidiran i finansijski održiv zdravstveni sistem u FBiH.
Iznos: 400 mil. KM
Izvor: budžeti, kreditna sredstva
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Federalni
Nosioci mjere
zavod za javno zdravstvo, fondovi zdravstvenog osiguranja, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije

Naziv mjere 2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja
Osigurati dostupnost novih načina liječenja i medicinskih proizvoda poboljšanjem upravljanja poslovnim procesima u zdravstvenom
Opis mjere sa okvirnim sektoru i razvijanjem novih zdravstvenih tehnologija. Osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i akademskim institucijama.
područjima djelovanja* Poticati istraživanja u oblastima poput biomedicinskih, kliničkih, javnog zdravstva, zdravstvenih sistema, promocije zdravlja, prirodnih
proizvoda, vakcina itd.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u medicinske i zdravstvene
2.096 (2018) 10.000
nauke, 000 KM
Razvojni efekat i doprinos Proširenje baze znanja koja podržava donošenje politika, razvoj inovativnih tehnologija i pristup složenim javnozdravstvenim i
mjere ostvarenju prioriteta medicinsko-kliničkim problemima.
Iznos: 2 mil. KM
Izvor: budžeti, donacije
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna
Nosioci mjere
ministarstva obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije, obrazovne institucije, istraživačke institucije, civilni sektor, privredni sektor

Prioritet 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih
Naziv mjere 2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom
Osigurati optimalne porodiljske naknade za sve porodilje u FBiH i pri tome ujednačavati porodiljske naknade za zaposlene i
nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu. Osigurati kreiranje programa i
jačanje kadra za populacionu edukaciju.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0
rezultata mjere Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0
Uspostaviti fond za planiranje porodice u FBiH Ne (2020) Da
Rast broja stanovnika u FBiH i doprinos stabilnosti porodice i boljem položaju mladih.
Iznos: 45,5 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, sindikati,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo finansija, udruženja poslodavaca
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, poslodavci, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta
Promovirati važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima. Jačati kapacitet zdravstvenih ustanova i resursa koji će omogućiti
kontinuirano savjetovanje u ovoj oblasti, ali i povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga vezanih za planiranje porodice, prije i tokom
trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci do tri odnosno šest godina.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih 9,3 (2019) 4,0
% djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog lošom prehranom 8,9 (2015) (BiH) 3,0
Razvojni efekat i doprinos Unapređenje usluga u oblasti ranog rasta i razvoja, kako u sektoru zdravstva, tako i drugim sektorima društva, u smislu holističkog
mjere ostvarenju prioriteta pristupa pružanja usluga vezanih za rani rast i razvoj, kao i doprinos povećanju populacije.
Iznos: 9,1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo rada i socijalne
Nosioci mjere politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, sindikati, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,
kantonalna ministarstva obrazovanja i nauke
Ciljne grupe Stanovništo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.3.3. Unapređivati stambenu politiku
Opis mjere sa okvirnim Podrškom stambenim fondovima i saradnjom sa bankama olakšati rješavanje stambenog pitanja za bračne parove koji prvi put
područjima djelovanja* rješavaju stambeno pitanje, kao i ranjive grupe koje imaju probleme sa rješavanjem stambenog pitanja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike, mil. KM 10 (2020) 30
Broj stambenih fondova u kantonima 1/10 (2020) 10/10
Razvojni efekat i doprinos Olakšano rješenje stambenih problema mladih, smanjenje prepreka za ostanak mladih ljudi u zemlji, stupanje u brak i osnivanje,
mjere ostvarenju prioriteta odnosno proširenje porodice.
Iznos: 10 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo prostornog uređenja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, zavodi za
Nosioci mjere izgradnju, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kantonalna ministarstva prostornog uređenja,
jedinice lokalne samouprave
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH

Naziv mjere 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu
Prevenirati nasilno rješavanje problema, te podržati projekte tolerancije i kulture dijaloga. Osnaživati institucije koje se bave
Opis mjere sa okvirnim prevencijom i liječenjem od ovisnosti kako bi hospitalizirali i izdvojili nasilnika iz porodice kao i jačati budžetsko planiranje za
područjima djelovanja* provođenje zaštitnih mjera. Podržati aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i supružnicima kao i osigurati adekvatnu brigu i
šansu za obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz oblasti brak,
1.059 (2017) 500
Indikatori za praćenje porodica, mladi) - muškarci
rezultata mjere Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz oblasti brak,
95 (2017) 45
porodica, mladi) - žene
Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0
Razvojni efekat i doprinos Smanjenje rizika od socijalne isključenosti žrtava porodičnog i vršnjačkog nasilja, posebno za rodno senzibilne kategorije društva kao
mjere ostvarenju prioriteta što su žene i djeca žrtve porodičnog nasilja, žene u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, žene s invaliditetom itd.
Iznos: 6 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, Gender centar,
Nosioci mjere Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo
unutrašnjih poslova
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, civilni sektor, javne i privatne zdravstvene ustanove koje se bave prevencijom i liječenjem od ovisnosti

Naziv mjere 2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom
Osigurati stalnu promociju bavljenja sportom cjelokupne populacije. Unaprijediti stručni rad za profesionalno i rekreaciono bavljenje
sportom, kao i osigurati poticaje za postignute rezultate na međunarodnim takmičenjima. Izvršiti digitalizaciju sporta na federalnom
nivou i omogućiti izgradnju novih i održavanje postojećih objekata sporta i rekreacije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima,
n/d n/d
(65+), ukupno
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima,
rezultata mjere n/d n/d
(65+), žene
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, (15-
n/d n/d
20), ukupno
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, (15-
n/d n/d
20), žene
Unapređenje uslova za ravnomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele FBiH.
Iznos: 25,3 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo kulture i sporta
mjere
Federalno ministarstvo kulture i sporta, nadležna kantonalna ministarstva za kulturu i sport, Federalno ministarstvo zdravstva,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, sportski kolektivi, civilni sektor

Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu
Naziv mjere 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja
Poduzimati nezavisne evaluacije učinaka koje bi pokazale koji su projekti djelotvorni i troškovno efektivni. Osigurati okvir za veće
Opis mjere sa okvirnim uključivanje privatnog sektora u pružanje tržišnih usluga, čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja rada JSZZ-a.
područjima djelovanja* Staviti fokus aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti strukturnih mjera (obuke i samozapošljavanje) i
veće podrške ranjivim grupama.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0
rezultata mjere
Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški n/d n/d
Smanjenje nezaposlenosti na održiv način.
Iznos: 0,8 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalni zavod za zapošljavanje
mjere
Federalni zavod za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna
Nosioci mjere ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, udruženja
poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja
Ciljne grupe Nezaposleni, privredni sektor, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada
Osigurati uslove za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova i nezaposlenih programima prekvalifikacije na deficitarna
zanimanja, dualno obrazovanje, umrežavanje i promociju industrija sa deficitarnom radnom snagom, kao i unapređenjem pravnog
okvira za volontiranje i samozapošljavanje.
Strateški projekti
Indikatori Polazne Ciljne
Udio poslodavaca koji imaju problem sa popunjavanjem radnih mjesta n/d n/d
rezultata mjere
U skladu sa zahtjevima privrede, radna snaga dostupna na tržištu rada.
Iznos: 0,3 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, Federalni zavod za
zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, udruženja poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna
Nosioci mjere
ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica,
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, privredne komore
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja
Unaprijediti znanje i vještine zaposlenih u JSZZ-u i evidencije nezaposlenih u skladu sa zahtjevima poslodavaca.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za zapošljavanje 44,7 (2020) 70,0
rezultata mjere Uspostavljen integrirani sistem za funkciju posredovanja Ne (2020) Da
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj zaposlenih
68,1 (2019) 30,0
evidentiranih na zavodima za zapošljavanje
Smanjenje nezaposlenosti.
Iznos: 0,4 mil. KM
finansiranja
Federalni zavod za zapošljavanje
koordinaciju implementacije
mjere
Federalni zavod za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna
Nosioci mjere
ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, udruženja poslodavaca, zavodi za zdravstveno osiguranje, Porezna uprava FBiH
Ciljne grupe Nezaposleni, javne službe za zapošljavanje

Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost
Naziv mjere 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa
Donijeti posebne politike i programe ciljane za grupe stanovništva koje su socijalno isključene ili se nalaze u riziku od siromaštva i
socijalne isključenosti. Osigurati adekvatnije pristupanje problemu socijalne isključenosti kroz stalno razvijanje javne svijesti o značaju
socijalnog uključivanja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH Ne (2020) Da
Provedena anketa o prihodima i uslovima života (SILK) Ne (2020) Da
Razvojni efekat i doprinos Lakše praćenje socijalne isključenosti i kvalitetnije donošenje politika koje su ciljane za marginalizirane grupe stanovništva, uz
mjere ostvarenju prioriteta smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Iznos: 0,5 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu politiku, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva nadležna za obrazovanje, Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva
zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, službe za zapošljavanje, centri za socijalni rad
Ciljne grupe Marginalizirane grupe stanovništva

Naziv mjere 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite
Uspostaviti socijalne karte i registre koji će osigurati informaciju o stanju i potrebama društva. Osigurati različite socijalne servise u
lokalnim zajednicama i pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na pravičan, fer i jednak način. Unaprijediti
sistem novčanih davanja i bolje ih usmjeriti prema siromašnima, kao i osigurati materijalna izdvajanja za grupe u riziku od siromaštva.
Strateški projekti
Indikatori
Broj uspostavljenih socijalnih registara u kantonima 0/10 10/10
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih
n/d n/d
transfera po spolu, %
Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih
n/d n/d
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva muškarac, % 15,7 12,0
Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac domaćinstva žena, % 16,0 (2015) 13,0
Razvojni efekat i doprinos Socijalna davanja na osnovu stvarnih potreba, što može stabilizirati ukupna izdvajanja i potencijalno povećati naknade postojećim
mjere ostvarenju prioriteta korisnicima iz istih finansijskih sredstava, uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Iznos: 20,4 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu politiku, centri za socijalni rad, javne i
Nosioci mjere privatne zdravstvene ustanove, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva
nadležna za obrazovanja
Ciljne grupe Korisnici socijalne zaštite, grupe u riziku od siromaštva

Naziv mjere 2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite
Uspostaviti sistem koordinacije između pružalaca socijalnih usluga i izgraditi resurse za pružanje odgovarajućih usluga podrške u
zajednici. Osigurati profesionalnu edukaciju i usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom zaštitom. Povećati kapacitete
socijalnih radnika u centrima za socijalni rad.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku n/d n/d
Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na obukama n/d n/d
Razvojni efekat i doprinos Jačanje intersektorske i profesionalne saradnje u formulaciji, planiranju, implementaciji, koordinaciji provođenja, monitoringu,
mjere ostvarenju prioriteta evaluaciji i izvještavanju u različitim područjima socijalne politike s ciljem smanjenja socijalne isključenosti.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, centri za socijalni rad,
Nosioci mjere
vlade kantona, jedinice lokalne samouprave
Ciljne grupe Pružaoci usluga socijalne zaštite, jedinice lokalne samouprave

Naziv mjere 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada
Opis mjere sa okvirnim Omogućiti posebne programe za ove grupe (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja
područjima djelovanja* koji napuštaju javnu brigu, Romi i sl.), te promovirati preduzetništvo formalnim obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem i podrškom.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, žene, % 21,7 (2019) 15,0
Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama,
39,0 (2019) 30,0
mladi (15-24), %
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, žene, % 29,3 (2019) 40,0
Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, mladi (15-24), % 35,0 (2019) 55,0
% dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih žena (preko
rezultata mjere 79,3 (2019) 60,0
12 mjeseci)
% održivih privrednih subjekata nakon 3 godine poslovanja koje su
n/d n/d
osnovali žene i mladi
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih na
1,31 (2019) 0
zavodima za zapošljavanje
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena na
0,93 (2019) 0
Razvoj socijalnog preduzetništva kao modela koji istovremeno doprinosi zapošljavanju i podršci ugroženim grupama.
Iznos: 23 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad, socijalnu politiku i obrazovanje, javne službe
Nosioci mjere za zapošljavanje, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa
invaliditetom, udruženja poslodavaca, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo finansija
Pripadnici ranjivih društvenih grupa (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji
Ciljne grupe
napuštaju javnu brigu, Romi i sl.), poslodavci

Naziv mjere 2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva
Identificirati energetski siromašna domaćinstva ili kategorije stanovništva koje su u riziku od energetskog siromaštva i osmisliti i
provoditi programe socijalne zaštite ugroženih kupaca električne energije. Osigurati veći nivo informiranja lokalnih aktera o ciljevima i
planovima energetske tranzicije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori za praćenje Indikatori
rezultata mjere
Stopa energetskog siromaštva domaćinstva n/d n/d
Osiguranje finansijski pristupačnog i pouzdanog snabdijevanja energijom i smanjenje energetskog siromaštva.
Iznos: 20 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere okoliša i turizma, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, jedinice lokalne
samouprave, FERK
Ciljne grupe Siromašna domaćinstva
Veza sa strateškim ciljem 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ

Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa
Naziv mjere 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina
Identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i ranjivosti koji nastaju kao posljedica nebrige za okoliš. Poticati i
stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od civilnog društva i privrednih
subjekata.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Stanje javne svijesti - provedba Arhuske konvencije n/d n/d
Svijest građana o zaštiti okoliša na višem nivou.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, Fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere
obrazovanja i nauke, obrazovne institucije, Federalni hidrometeorološki zavod
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, obrazovne institucije, privredni sektor

Naziv mjere 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
Unaprijediti pravni okvir zaštite okoliša i dobijanja okolišnih dozvola u skladu sa EU zakonodavstvom. Podržati institucionalno jačanje
sektora okoliša u FBiH. Osigurati uspostavu unutarsektorske i međusektorske saradnje resornih ministarstava svih nivoa vlasti.
Unaprijediti komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna preduzeća.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU n/d n/d
Pravni okvir zaštite okoliša usklađen sa EU standardima i unaprijeđena komunalna infrastruktura u svim njenim segmentima.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i turizam, Fond za zaštitu okoliša, Federalni zavod
Nosioci mjere
za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod, jedinice lokalne samouprave

3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku
Naziv mjere
raznolikost biodiverziteta
Opis mjere sa okvirnim Povećati površine zaštićenih područja i osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima. Podizati opću svijest o vrijednostima
područjima djelovanja* biološke raznolikosti i koracima koji se mogu poduzeti da se ona očuva i održivo koristi.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000
Jačanje opće koristi od biološke raznolikosti i ekosistemskih servisa.
Iznos: 0,7 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i turizam, kantonalni zavodi za zaštitu prirode,
Nosioci mjere
Fond za zaštitu okoliša, Federalni zavod za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod

Naziv mjere 3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa
Osigurati održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.
Omogućiti daljnju edukaciju proizvođača u smislu zaštite kvaliteta vode, odnosno korištenja praksi i tehnologija koje u najmanjoj
mogućoj mjeri imaju negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0
rezultata mjere Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u industriji,% 59,9 70,0
Broj priključaka na kanalizacione sisteme 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na 100.000 stanovnika) 198 (2019) 100
Razvojni efekat i doprinos Jačanje kontrole ispuštanja otpadnih voda u vodotoke, smanjenje zagađenja urbanih/sanitarnih otpadnih voda, te smanjenje emisije
mjere ostvarenju prioriteta štetnih i toksičnih materija koje stvaraju pojedini industrijski zagađivači.
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna ministarstva nadležna za vode, Federalni fond za zaštitu
Nosioci mjere okoliša, Agencija za vodno podučje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, jedinice lokalne samouprave, Federalna
uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske službe civilne zaštite

Naziv mjere 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa
Opis mjere sa okvirnim Izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i jačati intersektorsku saradnju. Ojačati institucije u FBiH koje se bave sistematskim
područjima djelovanja* nadzorom, praćenjem stanja i kvaliteta zemljišta, koje će redovno izvještavati i predlagati mjere za unapređenje.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % zemljišta na kojem je smanjena produktivnost (LPD) 0,44 (2014) 0,25
rezultata mjere % zemljišta na kojem su rani znakovi smanjenja produktivnosti (LPD) 0,53 (2014) 0,30
% zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom smanjenja produktivnosti
15,73 (2014) 10,00
(LPD)
Razvojni efekat i doprinos Racionalnije korištenje i zaštita zemljišta, te povećana svijest čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao neobnovljivog
mjere ostvarenju prioriteta resursa.
Iznos: 6,5 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i obrazovanje, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalni zavod za agropedologiju, Federalna uprava za civilnu zaštitu, Federalni
agromediteranski zavod

Naziv mjere 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači
Zakonski urediti oblast šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gazdinstvo šumskim resursima. Osigurati usmjeravanje
šumskih resursa u proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti u domaćim kompanijama. Poticati ulaganja u opremu za
Opis mjere sa okvirnim iskorištavanje šuma (mašine, alati i uređaji za sječu, privlačenje, izvlačenje i iznošenje šumskih drvnih sortimenata), opremu za
područjima djelovanja* proizvodnju šumske biomase, za šumsko-uzgojne radove, opremu za zaštitu šuma od požara, biljnih bolesti i štetočina, opremu za
sjemensko-rasadničku proizvodnju, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladištenje šumskih drvnih sortimenata, ulaganje u
lovni i turizam u šumarstvu, jačanje informatizacije i digitalizacije poslovnih procesa u šumarstvu i dr.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
2.600.000
Ukupna posječena drvna masa, m3 2.552.625 (2018)
3.000
Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018)
Indikatori za praćenje % bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast KD-a 02 - Šumarstvo i sječa
0,7 (2018) 1,0
rezultata mjere drva) u BDP-u
47
% udjela visokih šuma 45 (2020)
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) 11,7
11,3 (2020)
Stepen razvijenosti Informacionog sistema šumarstva FBiH (broj izrađenih
3 (2020) 15
modula)
Razvojni efekat i doprinos Ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poboljšanje hidrologije vodotokova i zaštita biodiverziteta od poplava i klizišta, smanjenje
mjere ostvarenju prioriteta rizika od požara kao i korištenje potencijala za diverzifikaciju ekonomskih ruralnih aktivnosti.
Iznos: 10 mil. KM
Izvor: Budžet FBiH, budžeti kantona
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalni organi nadležni za šumarstvo i lovstvo, Federalno
Nosioci mjere ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, privredne komore, udruženja poslodavaca,
Federalno ministarstvo trgovine
Ciljne grupe Privredni sektor, drvna industrija

Naziv mjere 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije
Omogućiti održivo upravljanje otpadom uz uvođenje ekonomske cijene usluga i adekvatnog sistema naplate. Unaprijediti sistem
Opis mjere sa okvirnim odvojenog sakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog otpada u cijeloj FBiH. Okončati odlaganja otpada na nesanitarnim
područjima djelovanja* deponijama. Dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela "zagađivač plaća" i "korisnik plaća". Osigurati reviziju postojećih i uvođenje
novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada za odlaganje otpada.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % odloženog (netretiranog) komunalnog otpada od ukupno prikupljenog 93,25 (2018) 60,00
rezultata mjere % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od ukupno prikupljenog 0,14 (2018) 5,00
157,5 (2017) (BiH) 300,0
ekonomije, mil. €
Razvojni efekat i doprinos Povećanje obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, te jačanje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša u
mjere ostvarenju prioriteta FBiH.
Iznos: 48,5 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i/ili komunalnu privredu, Federalni zavod za
Nosioci mjere
statistiku, Fond za zaštitu okoliša Federacije, jedinice lokalne samouprave, komunalna preduzeća
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, industrija, poljoprivreda
Naziv mjere 3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
Osigurati stabilno i održivo snabdijevanja energetskih i industrijskih kapaciteta Federacije BiH mineralnim sirovinama (energetskim,
Opis mjere sa okvirnim metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvarati uslove za njihov razvoj donošenjem
područjima djelovanja* programa provođenja osnovnih i primijenjenih geoloških istraživanja, programa podrške uvođenju novih tehnologija, uvođenja principa
cirkularne ekonomije u oblasti mineralnih sirovina, te razvoja naučno-istraživačkih institucija u oblasti mineralnih sirovina.
Strateški projekti
Indikatori
Donesena Strategija upravljanja mineralnim
Ne (2020) Da (2022)
sirovinama FBiH
Razvojni efekat i doprinos Razvoj industrije bazirane na mineralnim sirovinama, povećanje sigurnosti snabdijevanja energentima i drugim mineralnim sirovinama,
mjere ostvarenju prioriteta povećanje efikasnosti eksploatacije i upotrebe mineralnih sirovina, smanjenje negativnog uticaja rudarstva na okoliš.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
Period implementacije
2021 - 2023.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
implementacije mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni zavod za geologiju, Federalno ministarstvo prostornog uređenja,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nadležna kantonalna ministarstva
Ciljne grupe Industrija, energetski sektor

Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitet zraka
Naziv mjere 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova
Stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva i jačati inspekcijski nadzor na svim nivoima, posebno masovnih zagađivača.
Osigurati programe subvencioniranja najugroženijih domaćinstava za prelazak sa sistema grijanja na ugalj na okolišno prihvatljive
energente.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Emisija GHG, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (BiH) 24.000
rezultata mjere
Emisija CO2, Mt 27.436 (2018) (BiH) 22.000
Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti (Prosječna godišnja
n/d n/d
Smanjenje zagađenja zraka iz sistema daljinskog grijanja.
Iznos: 3,4 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, jedinice lokalne samouprave, Federalni fond za
Nosioci mjere
zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni zavod za statistiku
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor

Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitet zraka
Naziv mjere 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš
Opis mjere sa okvirnim Osigurati adekvatne sheme poticaja nabavke i upotrebe električnih vozila, te modernizirati vozne parkove javnih gradskih prevoznih
područjima djelovanja* kompanija. Razmotriti potpunu elektrifikaciju javnog gradskog i međugradskog prevoza.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina starosti u
55,2 (2019) 35,0
rezultata mjere ukupnom broju registriranih vozila
% registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u ukupnom
n/d n/d
broju registriranih vozila
Smanjenje lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport.
Iznos: 4,1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, kantonalna ministarstva nadležna za promet, Federalno ministarstvo okoliša i turizma,
Nosioci mjere kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, jedinice lokalne samouprave, Federalni fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne gradske prevozne kompanije

Prioritet 3.3. Povećati energetsku efikasnost
Naziv mjere 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada
Uspostavliti programe podrške/subvencioniranja individualnih projekata EnE poslovnih subjekata, stambenih jedinica građana i
lokalnih energetskih zadruga, uz osiguranje finansiranja iz kantonalnih/općinskih budžeta. Osigurati promoviranje energetske
efikasnosti s ciljem jačanja svijesti o potrebi EnE.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000
Finalna potrošnja toplotne energije po m2 zagrijavane površine n/d n/d
Poboljšanje EnE.
Iznos: 10 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo prostornog uređenja
mjere
Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kantonalna ministarstva nadležna za prostorno uređenje, jedinice lokalne samouprave,
Nosioci mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Prioritet 3.3. Povećati energetsku efikasnost
3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa "zelene ekonomije" i
Naziv mjere
"ekologizacije"
Razviti namjenske programe finansijske i tehničke podrške finansiranju energetske efikasnosti iz javnih i privatnih sredstava. Povećati
iskoristivost energije kao i smanjiti emitiranje štetnih materija. Osigurati privatne investicije stvaranjem zakonskih pretpostavki i
uspostavljanjem shema finansiranja energetske efikasnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Udio MSP-a koji su implemetirali mjere EE u odnosu na ukupan broj MSP-a n/d n/d
Uspostavljen fond za podršku projektima energetske efikasnosti Ne (2020) Da
Poboljšanje energetske efikasnosti malih i srednjih preduzeća predstavlja i mogućnost povećanja produktivnosti.
Iznos: 17 mil. KM
finansiranja
Period implementacije
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, kantonalna ministarstva nadležna za MSP, Federalno ministarstvo prostornog
Nosioci mjere
uređenja, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Ciljne grupe MSP

Prioritet 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije
Naziv mjere 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima
Provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prenosa, distribucije i snabdijevanja energentima. Raditi na širenju transportne
i distributivne gasne mreže u FBiH. Poduzimati aktivne mjere za učešće FBiH u regionalnim projektima (gasovod IAP) s ciljem
diverzifikacije izvora i pravaca snabdijevanja, te povećanja cjenovne konkurentnosti ovog energenta na tržištu FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje prirodnim gasom 1 (2020) 2
rezultata mjere Dužina gasovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250
Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 000 m3 153 (2018) 200
Osiguranje pouzdanog dugoročnog snabdijevanja potrebnim energentima, a naročito tokom realizacije procesa dekarbonizacije.
Iznos: 55 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, FERK, Federalno ministarstvo trgovine, Federalni zavod za geologiju, Federalno
Nosioci mjere ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, energetski sektor

Naziv mjere 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
Uspostaviti institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u oblasti energetske tranzicije. Poticati projekte digitalizacije i pametnih
energetskih mreža i dati podršku kreiranju energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP-a u sektoru "čiste energije" i obnovljivih
izvora energije u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije
49,3 (2018) 70,0
(BFPE)
Povećanje učešća OIE-a u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH.
Iznos: 2,1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša, Federalno
Nosioci mjere ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,
FERK, nadležna kantonalna ministarstva
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, energetski sektor, MSP, obrazovne institucije

3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju
Naziv mjere
ekonomije rudarskih regija
Podržati proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije. Osigurati programe ekonomskog restrukturiranja rudarskih regija, koji
će omogućiti ekonomsku budućnost ovih područja kao i pronalaženje alternativnih zaposlenja za radnike koji u ovom procesu ostanu
bez radnih mjesta.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom 626 (2018) 800
Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak) u KM po zaposlenom -5.866 (2018) 1.000
Povećanje produktivnosti rudnika uglja i konkurentnosti termoenergetskog sektora u EPBiH.
Iznos: 40,2 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo razvoja,
Nosioci mjere poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo finansija, javne službe za zapošljavanje,
kantonalne vlade, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, sindikati, civilni sektor, udruženja poslodavaca
Ciljne grupe Zaposleni u rudarskom sektoru, privredni sektor, rudnici, energetski sektor

Prioritet 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora
Naziv mjere 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima
Opis mjere sa okvirnim Osigurati podršku kroz sufinansiranje, bespovratna sredstva i kreditna sredstva za ulaganja u fizičku infrastrukturu u ruralnim
područjima djelovanja* područjima. Unaprijediti dostupnost usluga koje su potrebne ruralnom stanovništvu
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika 56,7 (2013) 58,0
% žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika 55,4 (2013) 57,0
Uravnotežen ruralni teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uslova života i rada ruralnog stanovništva.
Iznos: 90 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Federalni
zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno
ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, nadležna kantonalna ministarstva iz oblasti energetike, rudarstva i
obrazovanja, jedinice lokalne samouprave, udruženja poslodavaca
Ciljne grupe Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, privredni sektor, civilni sektor

Naziv mjere 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj
Unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju znanja i tehnologija nastalih kao rezultat istraživanja i inovacija i promovirati održivu
Opis mjere sa okvirnim proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti. Razviti različite programe savjetovanja mladih
područjima djelovanja* poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gazdinstava, mladih koji se žele baviti turizmom i dr. Osigurati povezivanje
privatnog sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Broj poljoprivrednih gazdinstava 7.244 (2017) 10.000
rezultata mjere
% bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i
uslužnih djelatnosti u vezi s njima (Oblast 01 KD BiH 2010) u ukupnom 3,6 (2018) 5,0
BDP-u
Razvojni efekat i doprinos Unapređenje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i razvoj inovativnih tehnologija u skladu sa potrebama i
mjere ostvarenju prioriteta mogućnostima poljoprivrednog sektora.
Iznos: 20,1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo
prostornog uređenja, Federalni zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere
obrazovanja i nauke, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno
ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave
Ciljne grupe Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, ruralna gazdinstva i preduzetnici

3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno–prehrambene
Naziv mjere
proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača
Opis mjere sa okvirnim Osigurati efikasniju i pravedniju raspodjelu poticaja i osigurati finansiranje i povećanje održivosti poljoprivrednih proizvođača.
područjima djelovanja* Podržavati individualne poljoprivrednike u uspostavljanju održivih sistema za navodnjavanje i odvodnju vode.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Pokrivenost uvoza izvozom (%) (Područje KD-a A - Poljoprivreda,
19,96 (2018) 40,00
rezultata mjere šumarstvo i ribolov)
Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića (%) (Međunarodna klasifikacija
20,54 (2018) 40,00
ekonomske namjene proizvoda (BEC) Rev.4)
Rast dugoročne produktivnost i bolja snabdjevenost domaće potražnje. Povećanje otpornosti i održivost poljoprivrednih proizvođača.
Iznos: 25 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka, Federalno
Nosioci mjere ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, nadležna kantonalna ministarstva,
jedinice lokalne samouprave,
Ciljne grupe Poljoprivredno-prehrambena industrija, poljoprivredni proizvođači

Prioritet 3.6. Povećati otpornost na krize
Naziv mjere 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
Osigurati efikasano javno upravljanje krizama, uz transparentan i nezavisan nadzor nad utroškom sredstava. Osigurati dovoljno
Opis mjere sa okvirnim sredstava stanovništvu kako bi kupilo ključne proizvode i usluge, te uspostaviti finansijski mehanizam pomoći onima koji ne mogu
područjima djelovanja* izmiriti svoje obaveze, što će ublažiti rizike s kojima se suočavaju građani i finansijski sektor. Usmjeriti proizvodne kapacitete na
prevladavanje nestašica opreme i usluga neophodnih za efikasan odgovor na krizu.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim situacijama Ne (2020) Da
Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u FBiH 0 11
Razvojni efekat i doprinos Osiguranje nesmetane proizvodnje ključnih proizvoda i pružanje usluga neophodnih za efikasan odgovor na krizu. Osigurati stabilnost
mjere ostvarenju prioriteta finansijskog sistema u uslovima kriza.
Iznos: 10 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Vlada FBiH
mjere
Vlada FBiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine, Federalna uprava za inspekcijske
Nosioci mjere poslove, Federalno ministarstvo finansija, Agencija za bankarstvo FBiH, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne
samouprave, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna direkcija robnih rezervi
Ciljne grupe Privredni sektor, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
Osigurati jedinstven sistem zaštite i održavanja infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH, te zaštite od vanjskih i unutrašnjih
prijetnji. Osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na nivou BiH, tako i na nivou FBiH, te s privatnim i civilnim sektorom
kako bi u uslovima kriza ključna infrastruktura bila funkcionalna.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture - koncept temeljne
Indikatori za praćenje Ne (2020) Da
zaštite"
rezultata mjere
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture - upravljanje rizicima i
Ne (2020) Da
krizama"
Razvojni efekat i doprinos Unaprijeđena zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine u uslovima kriza i smanjenje ranjivosti na prirodne nesreće, organizirani
mjere ostvarenju prioriteta kriminal i kompjuterske napade.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalna uprava civilne zaštite
mjere
Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno
ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Agencija za vodno područje
Nosioci mjere
rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Federalno ministarstvo trgovine, Federalna uprava za inspekcijske poslove,
zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija, Agencija za bankarstvo FBiH, Agencija za nadzor osiguranja FBiH,
nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, mediji

Naziv mjere 3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
Donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju prirodnih i drugih nesreća. Unaprijediti nivo
stručnosti u razumijevanju i upravljanju rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te ulagati u razvoj i implementaciju preventivnih
mjera ublažavanja ovih rizika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % JLS-a koji provode lokalne strategije/planove smanjenja rizika od
rezultata mjere katastrofa u skladu sa državnom ili entitetskom strategijom/Programom n/d Da
za smanjenje rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sistema za odgovor na krize u FBiH Ne (2020) Da
Razvojni efekat i doprinos Osiguranje većeg stepena pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za potrebe spašavanja, sanacije i obnove područja u
mjere ostvarenju prioriteta uslovima kriza.
Iznos: 1 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo
Nosioci mjere prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo zdravstva, Agencija za vodno područje
rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija, nadležna
kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, mediji
Veza sa strateškim ciljem 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR

Prioritet 4.1. Unapređivati vladavinu prava
Naziv mjere 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema
Osigurati edukaciju stečajnih sudija i upravnika. Evaluirati i osnaživati rad i organizaciju privrednih odjela pri sudovima radi
utvrđivanja potreba i optimalne organizaciono-funkcionalne strukture. Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjiti troškove
pravosudnog sistema.
Strateški projekti
Indikatori
% neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u sudovima
10 (2019) (BIH) 5
FBiH
Broj neriješenih privrednih predmeta u sudovima 17.757 (2019) (BiH) 10.000
Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang 133/141 (2019) (BiH) 80/141
Doprinos ekonomskom razvoju, efikasnosti, djelotvornosti i transparentnosti u radu pravosudnog sistema (F)BiH.
Iznos: 0,6 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo pravde
mjere
Federalno ministarstvo pravde, nadležna kantonalna ministarstva, Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH, sudovi,
Nosioci mjere
tužilaštva

Naziv mjere 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava
Usklađivati zakonodavstvo sa evropskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir u smislu uspostave harmoniziranog,
Opis mjere sa okvirnim efikasnog i besplatnog sistema pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući pristup pravdi. Ojačati kapacitete odjela za
područjima djelovanja* podršku svjedocima pri sudovima i tužilaštvima. Podizati svijest javnosti o tome kako pravosudni sistem u (F)BiH treba funkcionirati
i kako se može pristupiti informacijama.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana 3.218 (2019) (BiH) 1.000
rezultata mjere Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu pomoć 9/10 (2020) 10/10
Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu pravnu pomoć n/d n/d
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu pravnu pomoć n/d n/d
Unapređenje zaštite ljudskih prava.
Iznos: 0,3 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo pravde, centri za pružanje pravne pomoći, sudovi, tužilaštva

Naziv mjere 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma
Opis mjere sa okvirnim Ojačati i podržati borbu protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki kriminal i terorizam. Intenzivirati prevenciju,
područjima djelovanja* praćenje i sankcioniranje govora mržnje pravovremenim djelovanjem nadležnih institucija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata vrijednosti** vrijednosti***
mjere Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma -0,39 (2018) (BiH) 1,00
Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) 100,0
Jačanjem saradnje i kapaciteta sigurnosnih struktura u (F)BiH doprinijeće se postizanju visokog stepena sigurnosti građana.
Iznos: 2 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, nadležna kantonalna
Nosioci mjere
ministarstva, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, sudovi, tužilaštva

Naziv mjere 4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije
Osigurati koordinaciju i dati puni doprinos saradnji organa za prevenciju korupcije i Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju
borbe protiv korupcije. Unaprijediti normativni okvir. Razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja korupciji u okviru procesa
digitalizacije javne uprave i javnog sektora.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) 36 (2019) (BiH) 80
Odsustvo korupcije 72/126 (2019) (BiH) 40/126
Kontrola korupcije -0,57 (2018) (BiH) 1,00
Bolja koordinacija borbe protiv korupcije i unapređenje prevencije korupcije.
Iznos: 0,5 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
koordinaciju implementacije Zavod za javnu upravu FBiH
mjere
Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalna agencija za upravljanje oduzetom
Nosioci mjere imovinom, Agencija za državnu službu FBiH, Ured Vlade Federacije BiH za borbu protiv korupcije, nadležna kantonalna i općinska
tijela za borbu protiv korupcije
Ciljne grupe Javni i privredni sektor, stanovništvo FBiH

Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana
Naziv mjere 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
Uspostaviti zajedničke koordinacione strukture federalnih organa i mehanizme saradnje u kreiranju, provedbi i izvještavanju o
napretku u procesu reforme javne uprave i unapređenju javnih usluga. Omogućiti sudjelovanje socioekonomskih partnera u kreiraju i
praćenju ekonomskih reformskih mjera, uz kontinuiranu saradnju sa drugim nivoima izvršne vlasti u BiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za reformu javne uprave u
rezultata mjere Ne (2020) Da
FBiH
Donijeti okvir za modernizaciju uprave Ne (2020) Da
Uspostavljanje standarda organizacije javne uprave, razvoja ljudskih resursa i e-uprave.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu službu FBiH
Ciljne grupe Javna uprava

Naziv mjere 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora
Učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija u Federaciji, kantonima i jedinicama lokalne samouprave sa
Opis mjere sa okvirnim informacijama o djelokrugu i organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Promovirati projektno-orijentirano
područjima djelovanja* ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi i poticati politiku proaktivne transparentnosti u pružanju javnih usluga. Osigurati inovativno
okruženje i poticati inovativne ideje zaposlenika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata
% izdataka za bruto plate i naknade u ukupnim rashodima (konsolidirano) 8,1 (2018) 7,0
mjere
Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i upravnih organizacija Ne (2020) Da
Razvojni efekat i doprinos mjere
Uspostavljanje racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave, koja će otkloniti nepotrebno trošenje resursa.
ostvarenju prioriteta
Iznos: 0,2 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu službu FBiH
Ciljne grupe Javni sektor

Naziv mjere 4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama
Ojačati saradnju i koordinaciju različitih nivoa vlasti, horizontalno i vertikalno, kreiranjem podvijeća za različite sektore,
Opis mjere sa okvirnim uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu politiku i turizam u okviru Vijeća za razvojno planiranje FBiH. Podržati razvoj
područjima djelovanja* lokalnih partnerstava kao i javno privatnog partnerstva između vladinih i nevladinih struktura s ciljem donošenja javnih razvojnih
politika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH Ne (2020) Da
Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno planiranje kantona 5/10 (2020) 10/10
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u kantonima -
73 (2019) 90
zbirno
Multipliciranje efekta ulaganja sredstava u razvoj kroz saradnju i sistem otvorene koordinacije.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalni zavod za programiranje razvoja
mjere
Nosioci mjere Vlada FBiH, Ured premijera FBiH, kantonalne vlade
Ciljne grupe Javna uprava

Naziv mjere 4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova
Promovirati sve mogućnosti korištenja evropskih fondova (IPA, Erasmus, COSME i dr.). Podržati domaća preduzeća kod
pripreme projekata kako za EU fondove tako i za prijedloge rješenja za određene društvene i tehničke izazove. Dodatno jačati
razvojne timove na nivou kantona i JLS-a za kreiranje i implementaciju projekata IPA fondova kontinuiranim treninzima, kao i
planirati sredstva za sufinansiranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju problem sa osiguranjem učešća u
finansiranju.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% primljenih EU sredstava u odnosu na
n/d n/d
dostupna (apsorpcija) IPA III
Indikatori za praćenje rezultata % primljenih EU sredstava u odnosu na
50 (2019) 100
mjere dostupna (apsorpcija) IPA II
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na
n/d n/d
alocirana IPA III
30 (2019) 100
alocirana IPA II
Osiguranje uslova za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta finansijske podrške IPA.
Iznos: 6 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije
mjere
Nosioci mjere Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije, institucije javne uprave na svim nivoima, Razvojna banka, razvojne agencije
Ciljne grupe Javna uprava, privredni sektor, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika
Poboljšati efikasnost statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa, upotrebom savremenih tehnika, tehnologija i
Opis mjere sa okvirnim korištenjem naprednih IT rješenja. Omogućiti intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih sekundarnih izvora
područjima djelovanja* podataka. Promovirati širu upotrebu statističkih podataka među korisnicima, uz osiguranje kvalitetne statistike, pojednostavljen
pristup i pretraživanje statističkih podataka i informacija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere
Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU n/d n/d
Razvoj statističkog sistema koji omogućava da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza. Potpuno
harmonizirana statistika sa evropskim statističkim sistemom (ESS) omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih odluka
o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života.
Iznos: 10 mil. KM
finansiranja
koordinaciju implementacije Federalni zavod za statistiku
mjere
Federalni zavod za statistiku, institucije javne uprave na svim nivoima, privredne komore, Finansijsko-informatička agencija,
Nosioci mjere
udruženja poslodavaca, sudovi
Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, javna uprava

Naziv mjere 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave
Uspostaviti e-upravu na svim nivoima vlasti u FBiH. Imenovati centralizirano tijelo za upravljanje i koordinaciju procesa e-uprave.
Donijeti Zakon o elektronskom potpisu i izmjeni Zakona o upravnom postupku. Donijeti obavezujuća pravila i standarde koji će se
slijediti prilikom izbora i korištenja telekomunikacionih linkova.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na
n/d n/d
mjere platformu za interoperabilnost (GSB)
Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim poslovnim modelima 2,4 (2019) (BiH 6,0
E-učešće (e-participation) 0,43 (2019) (BiH) 0,80
Efektivna i efikasana e-uprava sa što manje troškova za građane i poslovne subjekte.
Iznos: 76,3 mil. KM
finansiranja
mjere
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, institucije javne
Nosioci mjere
uprave na svim nivoima, Finansijsko-informatička agencija, sudovi
Ciljne grupe Javna uprava, privredni sektor, stanovništvo FBiH

Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija
Naziv mjere 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama
Osigurati pravovremeno i sistematsko provođenje preporuka iz revizorskih izvještaja. Osigurati veće poštivanje Zakona o
budžetima i drugih zakona prilikom trošenja budžetskih sredstava. Provoditi stalnu obuku poreznih organa i informiranje poreznih
obveznika s ciljem unapređenja fiskalne discipline u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata Izrađen Budžet za građane na nivou FBiH i kantona 2/11 (2019) 11/11
mjere % negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih revizija u
17,1 (2018/19) 10,0
javnom sektoru
Broj provedenih revizija 82 (2018/19) 160
Unapređenje efikasnosti sistema javnih finansija u planiranju i trošenju javnih finansijskih sredstava.
Iznos: 0
Izvor: -
finansiranja
mjere
Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za finansije jedinica lokalne samouprave
Ciljne grupe Stanovništvo BiH, privredni sektor, javna uprava

Naziv mjere 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija
Ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u relativnom smislu kao odnos prema BDP-u. Osigurati da
rast troškova plata u javnom sektoru proizilazi iz rasta produktivnosti i da plate javnog sektora budu uporedive s platama javnih
sektora komparabilnih zemalja za isti nivo kompetencija i odgovornosti. Racionalizacijom javne potrošnje, stvorena sredstva
koristiti za javne investicije. Poboljšati efektivnost programa javnih investicija boljom ocjenom projekata i postavljanjem praga
prolaznosti, kao i praćenjem i kontrolom implementacije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Implementacija programskog budžetiranja Ne (2020) Da
mjere
% utrošenih sredstava, implementacija PJI (povučena
33,7 (2019) 80,0
Mobilizacija javnih finansijskih resursa i rast ekonomije povećanim javnim investicijama.
Iznos: 5,5 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
Federalno ministarstvo finansija
koordinaciju implementacije mjere
Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za finansije jedinica lokalne samouprave, institucije
Nosioci mjere
javne uprave na svim nivoima, Razvojna banka FBiH, javna preduzeća

Naziv mjere 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda
Opis mjere sa okvirnim Osigurati veće poštivanja propisa, te optimiziranje procedura, što uzrokuje smanjenje trošenja resursa preduzeća. Podizati
područjima djelovanja* efikasnost rada inspekcijskih organa, tužilaštava i sudova kako bi se povećalo ubiranje zakonitih javnih prihoda.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) 411 (2019) 200
% javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na BDP 23,8 (2018) 20,0
Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se efikasnost njihovog rada i smanjiti
operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja troškova poštovanja poreznih propisa kod poreznih obveznika i bolje naplate
javnih prihoda.
Iznos: 2,7 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
Federalno ministarstvo finansija, Porezna uprava FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, nadležna kantonalna
Nosioci mjere
ministarstva, jedinice lokalne samouprave, udruženja poslodavaca, tužilaštva, sudovi

Naziv mjere 4.3.4. Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija
Osigurati horizontalnu i vertikalnu raspodjelu javnih prihoda koja se zasniva na stubovima derivacije i izravnanja, uzimajući u
Opis mjere sa okvirnim obzir fiskalni kapacitet i nadležnosti. U ministarstvima finansija izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika za različite nivoe
područjima djelovanja* vlasti u FBiH i osigurati njihovu javnu dostupnost. Stabilizirati nivo neizmirenih obaveza konverzijom akumuliranog deficita u
javni dug.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Broj integriranih matrica fiskalnih rizika 0/11 (2020) 11/11
mjere

Jačanje finansijske discipline i doprinos stabilnosti finansijskog sistema
Iznos: 1 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za finansije jedinica lokalne samouprave, javna
Nosioci mjere
preduzeća, vanbudžetski fondovi
Ciljne grupe Javna uprava, javna preduzeća, vanbudžetski fondovi

Naziv mjere 4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema
Razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u penziju. Osigurati optimalan iznos penzija u skladu s mogućnostima privrede.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Odnos penzioneri/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5
mjere
Odnos prosječna penzija/prosječna plata, % 44,8 (2019) 50,0
Odnos medijana penzije/medijana plate, % n/d n/d
Doprinos stabilnom sistemu PIO-a.
Iznos: 0,3 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, Federalni zavod PIO/MIO, SASE, Komisija za vrijednosne papire FBiH

Naziv mjere 4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu
Opis mjere sa okvirnim Osigurati primjenu OECD korporativnih principa upravljanja javnim preduzećima. Distancirati javna preduzeća od uticaja
područjima djelovanja* političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uslove i način rada kao i u uspješnim kompanijama u privatnom sektoru.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori za praćenje rezultata Indikatori
mjere
Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa većinskim vlasništvom FBiH n/d n/d
% privatiziranih preduzeća od plana 43 (2019) 100
Optimalan model upravljanja javnim preduzećima koji doprinosi ukupnom ekonomskom rastu.
Iznos: 0,1 mil. KM
Izvor: Budžet
finansiranja
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Nosioci mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, vlade kantona, agencije za privatizaciju
Ciljne grupe Preduzeća sa udjelom države u vlasništvu
STRATEGIJA RAZVOJA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i 2021 - 2027.
Hercegovine, donosim
SADRŽAJ
UKAZ Uvod
O PROGLAŠENJU ODLUKE O USVAJANJU
Metodologija izrade Strategije i radna tijela
STRATEGIJE RAZVOJA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE 2021.-2027. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima
I AKCELERATORI KOJI DONOSE NAJVEĆI
Proglašava se Odluka o usvajanju Strategije razvoja RAZVOJNI UČINAK FBiH
Federacije Bosne i Hercegovine 2021.-2027., koju je usvojio Akcelerator 1: Inovacije i digitalizacija
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
Akcelerator 2: Otvaranje i razvoj poduzeća
Zastupničkog doma od 27.4.2021. godine i na sjednici Doma
Akcelerator 3: Financijski sustav i javne financije
naroda od 12.4.2022. godine.
Broj 01-02-1-247-01/22 Izvod iz situacijske analize
19. svibnja 2022. godine Predsjednik Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine
Sarajevo Marinko Čavara, v. r.
Temeljem članka 16. Zakona o razvojnom planiranju i
upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine 2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj
("Službene novine Federacije BiH", 32/17), članka 152. 3. Resursno učinkovit i održiv razvoj
Poslovnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i 4. Učinkovit, transparentan i odgovoran javni sektor
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i STRATEŠKI CILJ 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ
2/08) i članka 143. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta PRIORITET 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije 1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu
BiH"; br. 27/03 i 21/09) Parlament Federacije Bosne i 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih
Hercegovine je, na sjednici Zastupničkog doma održanoj poduzeća
27.04.2021. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito
12.04.2022. godine, donio vještine usklađene s potrebama tržišta rada
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njezinu primjenu
ODLUKU 1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i
O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE 2021.-2027. kompanija u softverskoj djelatnosti
PRIORITET 1.2. Podupirati transfer i razvoj tehnologija
I 1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske
Ovom odlukom usvaja se Strategija razvoja Federacije
aktivnosti
Bosne i Hercegovine 2021.-2027.
1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-
II istraživačkih institucija
Sastavni dio ove odluke čini Strategija razvoja Federacije PRIORITET 1.3. Podupirati razvoj poslovnog privatnog
Bosne i Hercegovine 2021.-2027. sektora
III 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave izlaska iz nje
u "Službenim novinama Federacije BiH". 1.3.2. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog
PF BiH Broj 01-02-803/21 opterećenja rada
12. travnja 2022. godine 1.3.3. Podupirati razvoj poduzetništva kreativnog sektora
Sarajevo 1.3.4. Podupirati razvoj poduzetništva turističkog sektora
1.3.5. Podupirati prostornu koncentraciju poduzetništva
Predsjedatelj Predsjedatelj 1.3.6. Diverzificirati i unapređivati financijski sustav
Doma naroda Zastupničkog doma PRIORITET 1.4. Podupirati izvoz i stvaranje proizvoda
Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH više dodane vrijednosti
Tomislav Martinović, v. r. Mirsad Zaimović, v. r. 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
1.4.2. Podupirati primjenu međunarodnih standarda,
certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti
1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne 3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i
lance vrijednosti biološku raznolikost biodiverziteta
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa
STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa
INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gospodarenje šumama i
PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sustav divljači
2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sustav
znanstvenog rada i znanstvene baze cirkularne ekonomije
2.1.2. Poboljšati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg 3.1.8. Uspostaviti sustav održivog i odgovornog istraživanja,
obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
obrazovanje za sve PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitetu zraka
2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih
cjeloživotnog učenja plinova
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja 3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na
znanja i prakse u području IKT-a okoliš
2.1.5. Poboljšati rad s talentima i standard učenika i studenata PRIORITET 3.3. Povećati energetsku učinkovitost
PRIORITET 2.2. Poboljšati ishode zdravstvenoga sustava 3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada
2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u 3.3.2. Pružati potporu malim i srednjim poduzećima na
zdravstvenim uslugama poboljšanju energetske učinkovitosti i načela "zelene
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine ekonomije" i "ekologizacije"
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske
zdravstvene zaštite tranzicije
2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim 3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima
situacijama 3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj
2.2.5. Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga sustava i potrošnji energije
unapređivanje pravičnosti u financiranju zdravstvene zaštite 3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu
2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i transformaciju ekonomije rudarskih regija
biomedicinska istraživanja PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora
PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u
stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih ruralnim oblastima
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu obitelji s djecom 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i
2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i područje ranog ruralni razvoj
rasta i razvoja djeteta 3.5.3. Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu proizvođača
jednakopravnost u obitelji i društvu PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize
2.3.5. Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje sportom 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
osobito dugoročnu 3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja od
2.4.1. Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i aktivnu prirodnih i drugih nesreća
politiku zapošljavanja STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, UČINKOVIT
2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava
zapošljavanja 4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava
PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava
isključenost 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i
2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih terorizma
skupina 4.1.4. Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe protiv
2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi korupcije
2.5.3. Unapređivati međusektorsku suradnju, infrastrukturu i PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana
kompetencije pružatelja usluga socijalne skrbi 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada reforme javne uprave i ekonomskih reformi
2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju
energetskog siromaštva javnoga sektora
STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO UČINKOVIT I 4.2.3. Jačati sustav i koordinaciju izrade, implementacije i
ODRŽIV RAZVOJ izvješćivanja o razvojnim politikama
PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje 4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova
prirodnih resursa 4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje
3.1.1. Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim politika
promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave
3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti
okoliša i razvoj komunalne infrastrukture javnih financija
4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim Sustav trgovine emisijama EU (eng. EU
EU ETS
financijama Emissions Trading System)
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i EU Instrument predpristupne pomoći (eng.
učinkovitost javnih investicija EU IPA
Instrument for Pre-accession Asssistance)
4.3.3. Povećavati učinkovitost u naplati javnih prihoda Statistički ured Europske unije (eng.
4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u području EUROSTAT
Statistical Office of the European Union)
javnih financija Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih
4.3.5. Osigurati održivost MIO sustava FADN podataka (eng. Farm Accountancy Data
4.3.6. Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i Network)
privatizaciju poduzeća s udjelom države u vlasništvu Organizacija za prehranu i poljoprivredu
IV INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR FAO
(eng. Food and Agriculture Organisation)
V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, Akademska i istraživačka mreža Federacije
MONITORINGA I IZVJEŠĆIVANJA FARNET BiH (eng. Academic and Research Network
VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA of FBiH)
DODATAK FBA Agencija za bankarstvo Federacije BiH
DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
tijela Regulatorno povjerenstvo za energiju u
DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim FERK
Federaciji BiH
dokumentima FIA Financijsko-informatička agencija
DODATAK 3. Situacijska analiza
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
DODATAK 4. Rezultat SWOT radionica FMERI
industrije
FMF Federalno ministarstvo financija
FMOIT Federalno ministarstvo okoliša i turizma
LISTA KRATICA
ADS Agencija za državnu službu Federacije BiH Federalno ministarstvo prometa i
FMPIK
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH komunikacija
APFBIH
Bosna i Hercegovina FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja
BiH
Bosanskohercegovačko-američka akademija Federalno ministarstvo poljoprivrede,
FMPVŠ
umjetnosti i znanosti (eng. Bosnian- vodoprivrede i šumarstva
BHAAAS Federalno ministarstvo razvoja,
Herzegovinian American Academy of Arts FMRPO
and Sciences) poduzetništva i obrta
Gospodarsko društvo za proizvodnju i Federalno ministarstvo rada i socijalne
BH – Gas FMRSP
transport plina BH-Gas d.o.o. Sarajevo politike
BD Brčko Distrikt FMT Federalno ministarstvo trgovine
BDP Bruto domaći proizvod FMUP Federalno ministarstvo unutarnjih poslova
Akademska i istraživačka mreža BiH (eng. FMZ Federalno ministarstvo zdravstva
BiHARNET FNE Fotonaponska elektrana
Academic and Research Network of BiH)
DEI Direkcija za europske integracije BiH FUCZ Federalna uprava civilne zaštite
DEP Direkcija za ekonomsko planiranje BiH FUP Federalna uprava policije
DOB Dokument okvirnog proračuna FZS Federalni zavod za statistiku
Dohodak p.c. Dohodak po glavi stanovnika (per capita) FUZIP Federalna uprava za inspekcijske poslove
Državni zavod za statistiku Republike FZZA Federalni zavod za agropedologiju
DZS FZZG Federalni zavod za geologiju
Hrvatske
Baza podataka o emisijama potrebnih za FZZJZ Federalni zavod za javno zdravstvo
globalna istraživanja atmosfere (eng. Federalni zavod zdravstevnog osiguranja i
EDGAR FZZOIR
Emissions Database for Global Atmospheric reosiguranja
Research) FZZPR Federalni zavod za programiranje razvoja
EES Elektroenergetski sustav FZZZ Federalni zavod za zapošljavanje
EK Europsko povjerenstvo Globalni fond za okoliš (eng. Global
GEF
EnE Energetska učinkovitost Environment Fund)
EnM Energetski menadžment Gender
Gender Centar Federacije BiH
EnZ Energetska zajednica centar
EP Elektroprivreda Emisija stakleničkih plinova (eng.
GHG emisija
Europski ured za patente (eng. European greenhouse gases)
EPO HE Hidroelektrana
Patent Office)
Softver za upravljanje poduzećima (eng. Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj
ERP IFAD (eng. International Fund for Agricultural
Enterprise Resource Planning)
ESS Europski statistički sustav Development)
ESV Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH Projekt integriranog lokalnog razvoja (eng.
ILDP
EU Europska unija (28 zemalja članica) Integrated Local Development Project)
IT/IK/IKT Informacijsko-komunikacijska tehnologija
JLS Jedinice lokalne samouprave
JPP Javno privatno partnerstvo Razvojni program Ujedinjenih naroda (eng.
UNDP
Njemačka razvojna banka (njem. United Nations Development Program)
KFW
Kreditanstalt fur Wiederaufbau) Međunarodni dječiji fond UN-a (eng. United
UNICEF
KM Konvertibilna marka Nations International Children's Fund)
Lokalna mreža (eng. Local Area Ured za
LAN/WLAN Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH
Network)/lokalna bežična mreža reviziju
Sustav identifikacije zemljišnih parcela (eng. VE Vjetroelektrana
LPIS
Land Parcel Identification System) VI/UI Vještačka/umjetna inteligencija
Projekt potpore monitoringu i evaluaciji u Virtualna privatna mreža (eng. Virtual
MEASURE VPN
BiH (eng. Monitoring and Evaluation Private Network)
BIH
Support Activity in BiH) VSTV Visoko sudačko i tužiteljsko vijeće
MMF Međunarodni monetarni fond Mreža širokog područja (eng. Wide Area
WAN
MON STAT Uprava za statistiku Crne Gore Network)
MSP Mala i srednja poduzeća Platforma za rangiranje institucija visokog
Nezarazne bolesti (eng. Noncommunicable Webometrics obrazovanja (eng. Webometrics Ranking of
NCD World Universities)
Diseases)
Nacionalni energetski i klimatski plan (eng. Svjetski ekonomski forum (eng. World
WEF
NECP National Energy and Economic Forum)
Climate Plan) Svjetska zdravstvena organizacija (eng.
WHO
Nacionalni plan smanjenja emisija (eng. World Health Organization)
NERP
National Emission Reduction Plan) Svjetska organizacija za intelektualno
NTP Znanstveno-tehnološki parkovi WIPO vlasništvo (eng. World Intellectual Property
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Organization)
OECD (eng. Organisation for Economic Cooperation Svjetski projekt pravde (eng. World Justice
WJP
and Development) Project)
Obnovljivi izvori energije i učinkovita ZJU Zavod za javnu upravu
OIEiEK
kogeneracija ZZJZ Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH
Ombudsmen Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH
OMK Otvorena metoda koordinacije POJMOVI
P/GK FBiH Gospodarska komora FBiH Aktivnost predstavlja konkretan način na koji se izvodi mjera.
PIO/MIO Mirovinsko i invalidsko osiguranje Acquis Communautaire - zakonodavstvo EU, pravno
Međunarodni program procjene znanja nasljeđe/stečevina Zajednice.
PISA učenika (eng. Programme for International COSME - program namijenjen malim i srednjim
Student Assessment) poduzetnicima, koji nastoji povećati konkurentnost europskih
PJI Program javnih investicija kompanija, smanjiti nezaposlenost, stvoriti poticajnu
PU FBiH Porezna uprava Federacije BiH poduzetničku okolinu i razvoj poduzetništva.
RB Razvojna banka Cost-benefit analiza je analiza troškova i koristi, uz sustavni
Istraživanje i razvoj (eng. Research and pristup procjeni prednosti i slabosti za određivanje najboljih
R&D Development) (IRI: istraživanje, razvoj i opcija koje pridonose učincima i uštedama.
inovacije)
EMS 14001 - sustav upravljanja zaštitom okoliša posvećen
RS Republika Srpska
kontroliranju rizika od zagađenja okoliša.
RZS Zavod za statistiku Republike Srpske
SAD Sjedinjene Američke Države Erasmus+ - program EU-a kojim se podupiru obrazovanje,
Sarajevska burza vrijednosnih papira d.d. osposobljavanje, mladi i sport u Europi.
SASE ESCO model - je naziv za model usluga na tržištu energije
Sarajevo
SB (WB) Svjetska banka (eng. World Bank) (eng. Energy Service Company); predstavlja energetska
Strateška procjena utjecaja na okoliš (engl. rješenja i u svijetu je prepoznatljiv kao naziv za poduzeće koje
SEA
The Strategic Environmental Assessment) planira, provodi i financira projekte iz područja energetske
Snage (eng. Strenghts), slabosti (eng. učinkovitosti.
SWOT/ EU IPA je jedinstveni financijski instrument Europske unije
Weakness), prilike (eng. Opportunities),
TOWS uspostavljen za financijsku pomoć državama u njihovim
prijetnje (eng. Threats)
TE Termoelektrana nastojanjima da postanu članice EU.
TESTA Europska telekomunikacijska mreža Indikator služi kao kvalitativni i kvantitativni pokazatelj
network administracija (eng. Trans European Services razine ostvarenja planiranih promjena koje se ostvaruju kroz
service for Telematics between Administrations) realizaciju mjera, odnosno prioriteta i ciljeva.
TI eng. Transparency International Indikativni financijski okvir predstavlja okvirni pregled
UIO BiH Uprava za neizravno oporezivanje BiH potrebnih financijskih sredstava za realizaciju strategije
UN Ujedinjeni narodi (eng. United Nations) razvoja.
Odjel za ekonomska i socijalne pitanja UN-a ISO 50001 standard - dragovoljni međunarodni standard koji
UNDESA (UN Department for Economics and Social je razvila Međunarodna organizacija za standardizaciju sustava
Affairs) za upravljanje energijom.
Jednake mogućnosti su načelo definirano Poveljom o Strateški cilj predstavlja ono što se želi postići u datom
temeljnim pravima Europske unije, koja utvrđuje planskom razdoblju, odnosno obuhvata područje unutar kojega
nediskriminaciju, jednakopravnost muškaraca i žena, prava na je nužno djelovati.
kulturne, vjerske i jezične različitosti svih građana te prava Strateško fokusiranje je usmjeravanje razvojnih pravaca na
djeteta, starijih osoba i invalida. potencijale koji su razvojno najperspektivniji i probleme koji
Kontroling - sredstvo za poboljšanje poslovanja, optimiziranje su najkritičniji, osiguravajući da se raspoloživi resursi iskoriste
poslovnih procesa, kapaciteta i resursa, te racionalizaciju na najučinkovitiji način.
troškova poduzeća. Upravljanje promatra kroz tri neodvojive UN Agenda 2030 i ciljevi održivoga razvoja - Program
stavke: jasnu strategiju, plan dugoročne održivosti i procjenu održivoga razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 ciljeva
rizika, s kojima se poduzeće u poslovanju susreće. održivoga razvoja usmjerenih na iskorjenjivanje siromaštva,
Mjera definira potrebno djelovanje na prepoznati problem na borbu protiv nejednakopravnosti i nepravde i rješavanje pitanja
nekom užem području kako bi se postigla željena pozitivna klimatskih promjena do 2030. godine. Ciljevi održivoga
promjena. Iz mjere proizlaze ključne aktivnosti kojima će se razvoja predstavljaju nadgradnju Milenijskih razvojnih ciljeva.
proizvesti realizacija razvojnih prioriteta i ciljeva razvoja.
Znanstveno-tehnološki park stimulira i upravlja protokom Upravljanje razvojem je pretvaranje razvojnih ciljeva i
znanja i tehnologija između sveučilišta, istraživačko-razvojnih prioriteta u konkretne aktivnosti, s jasnim financijskim
institucija, MSP-a/kompanija i tržišta. Olakšava kreiranje i rast učinkom i institucionalnim odgovornostima, njihova
na inovacijama utemeljenih kompanija. realizacija, te monitoring i evaluacija rezultata.
NUTS klasifikacija - nomenklatura prostornih jedinica za Vertikalna i horizontalna koordinacija institucija je
statistiku (eng. Nomenclature of Territorial Units for Statistics) koordinacija odgovornosti i procesa među mjerodavnim
je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, institucijama na različitim razinama vlasti u Federaciji, kao i
analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini usklađivanje strateških dokumenata na različitim razinama
Europske unije. NUTS klasifikacija predstavlja alat koji se vlasti u Federaciji prema zajedničkim razvojnim ciljevima.
primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih politika EU-a, a Vizija razvoja je slika budućnosti, odnosno zajednička
osobito kohezione politike koja koristi NUTS klasifikaciju perspektiva aktera o tomu kakvu zajednicu žele izgraditi u
kako bi utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobijanje dugoročnom razdoblju.
financijske potpore iz fondova kohezione politike. Vještačka (umjetna) inteligencija (AI - eng. artificial
Otvorena metoda koordinacije u razvojnome planiranju i inteligence) - područje računalne znanosti koje se bavi
upravljanju razvojem u Federaciji predstavlja, na temelju razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje
konzultacija sa širom profesionalnom i zainteresiranom reagiraju i uče kao ljudi.
javnosti i usuglašavanja svih razina vlasti, definiranje i
provedbu zajedničkih ciljeva i odabir zajedničkih indikatora za UVOD
praćenje realizacije ciljeva.
Sukladno odredbama Zakona o razvojnom planiranju i
Pametna specijalizacija - definiranje teritorijalnoga kapitala i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih daljnjem tekstu: Zakon),1 Vlada Federacije Bosne i
prednosti kao i umrežavanje sudionika i resursa oko vizije Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja
budućnosti temeljene na izvrsnosti. Cilj je potaknuti inovacije Federacije Bosne i Hercegovine 2021 - 2027.2 (u daljnjem
radi postizanja ekonomskog rasta i prosperiteta omogućavajući tekstu Strategija).
državama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti. Prema navedenom zakonu, Strategija je integrirani,
Prioritet označava ključna polja i smjerove djelovanja multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i
potrebne za postizanje strateškoga cilja u okviru strategije Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH), koji definira javne
razvoja. politike i usmjerava socioekonomski razvoj teritorija FBiH.
R&D aktivnosti – (eng. research and development) skup Strategija je temelj za izradu Programa rada Vlade FBiH za
istraživačko-razvojnih aktivnosti povezanih s nastankom mandatno razdoblje, godišnjeg programa rada Vlade FBiH,
inovacija, bilo u privatnom, bilo u državnom sektoru. programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih
Search Engine Optimization - Optimizacija web stranice za planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenta
internetske tražilice sastoji se od niza aktivnosti usmjerenih okvirnog proračuna (DOB) i godišnjeg proračuna. Strategija je
prema podizanju posjećenosti stranica. Ovo se ostvaruje kroz podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija
poboljšanje mjesta na rezultatima pretraživanja za ciljane razvoja županija i jedinica lokalne samouprave, odnosno, to je
ključne riječi. temeljna platforma socioekonomskog razvoja FBiH.
Situacijska analiza prikazuje trenutačno stanje u svim Pored koordinacije i usuglašavanja razvojnih prioriteta i
područjima razvoja, ključne pozitivne i negativne trendove, politika u FBiH, Strategija istodobno odražava prioritete
mogućnosti i resurse, odnosno identificira ključna strateška Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu BiH) utvrđene u
pitanja. Temelj je za kreiranje strateške platforme. procesu europskih integracija (Ekonomski investicijski plan za
Strateška platforma je temelj strategije razvoja, kojim se Zapadni Balkan, Zelena agenda za zapadni Balkan, 3 EU
usmjerava dugoročni razvoj teritorija za koji se radi strateški
razvojni dokument. Strateška platforma, na bazi sveobuhvatne
situacijske analize, identificira strateške fokuse, viziju,
strateške ciljeve i prioritete razvoja za dato plansko razdoblje.
1
"Službene novine Federacije BiH", 32/17. 3 Green Agenda for the Western Balkan, https://eur-lex.europa.eu/legal-
2
"Službene novine Federacije BiH", 74/18. content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52020SC0223&qid=1602391200506
digitalna strategija1),kao i globalno prihvaćene ciljeve Metodologija izrade Strategije i radna tijela
održivoga razvoja.2 Uredbom o izradi strateških dokumenta definirana je
Proces pripreme Strategije se odvijao sukladno odredbama metodologija kojom su propisani koraci u procesu izrade i
Zakona, ali su se istodobno koristila i iskustva u pripremi sadržaj strateških dokumenata.
drugih strateških dokumenata u BiH, kao i jednog broja U procesu izrade Strategije, formirana su radna i savjetodavna
zemalja EU i okružja. U procesu izrade Strategije koristila su tijela koja su usmjeravala dinamiku i proces izrade Strategije.
se načela planiranja utvrđena Zakonom, od kojih posebno Kao radna tijela formirani su Izvršni tim, 4 tematske skupine i
izdvajamo: otvorena metoda koordinacije u Federaciji (OMK), 12 podskupina za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo
vertikalna i horizontalna koordinacija mjerodavnih institucija formiran je Koordinacijski odbor za izradu Strategije. Ukupno
u procesima razvojnoga planiranja i upravljanja razvojem u je imenovano 476 članova ovih tijela.
FBiH i usklađenosti razvojnih prioriteta, jednakopravnost Proces izrade Strategije počeo je analizom svih strateških
spolova i jednake mogućnosti za sve građane FBiH i dokumenata koji su bili dostupni (europski, regionalni,
partnerstvo, javnost i transparentnost u procesu razvojnog državni, federalni, županijski).
planiranja. Urađena je početna situacijska analiza, te produbljena
Proces izrade Strategije koordinirao je Federalni zavod za situacijska analiza sa SWOT matricom. Potom su uslijedila dva
programiranje razvoja (u daljnjem tekstu Zavod). Putem radnih kruga tematskih radionica u razdoblju listopad – studeni 2019.
tijela i drugih koordinacijskih i participatornih mehanizma godine. Nakon prvog kruga radionica, usuglašena je konačna
osigurano je sudjelovanje institucija s razina BiH i FBiH, situacijska i SWOT analiza.
županija, jedinica lokalne samouprave, poslovne zajednice, Tijekom drugog kruga radionica se raspravljalo o prijedlozima
nevladinog sektora, akademske zajednice, te ostalih vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Potom su u ožujku
socioekonomskih aktera i zainteresiranih strana. 2020. godine održana tri okrugla stola s predstavnicima javnog
Strategija u potpunosti uvažava postojeće ustavno uređenje, i civilnog sektora: u Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici (10.
mjerodavnosti i kapacitete institucija uključenih u razvojni 3.). Planirani okrugli stol u Livnu, kao i četiri radionice vezane
proces u cijeloj Federaciji. za tematske skupine Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni
Strategija je pripremljena uz tehničku potporu Projekta razvoj (12. 3.), Održivi razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna
integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja uprava (18. 3.) su otkazani zbog pandemije izazvane
zajednički projekt Vlade Švicarske i Razvojnog programa UN- koronavirusom. Umjesto ovih radionica, rad je nastavljen
a u BiH (UNDP). Potporu integriranju Ciljeva održivoga putem online konzultacija. U diskusijama tijekom radionica i
razvoja u proces izrade Strategije pružila je Vlada Kraljevine okruglih stolova je sudjelovalo oko 1200 sudionika sa svih
Švedske. Potporu u pripremi analize stanja i definiranju mjera razina vlasti u BiH, članova vladinog i nevladinog sektora, te
u području pametne specijalizacije pružila je Vlada Republike akademske i poslovne zajednice, dok su mediji izvješćivali o
Češke u okviru partnerstva s UNDP-om za Ciljeve održivoga svim događajima.
razvoja. Tijekom izrade Strategije kontinuirano su vođene konzultacije
Dodatnu potporu pripremi Strategije je pružio njemački GIZ sa svim sudionicima procesa, s tim da je nakon izbijanja
(Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit/ pandemije fokus stavljen na online konzultacije.
Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju), koji u ime Na kraju procesa, eksterni evaluator Centar za javne politike i
vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva provodi "Program ekonomske analize (CPA) iz Zenice je uradio ex-ante evaluciju
jačanja javnih institucija u BiH" u području transparentnosti Strategije. Svrha evalucije je da se, na temelju neovisnog
procesa izrade i praćenja implementacije dokumenta, kao i mišljenja, unaprijedi kvaliteta i implementabilnost dokumenta
provedbe ex-ante evaluacije. u smislu unapređenja procesa i rezultata pripreme Strategije. U
Sadržaj Strategije razvoja, kao i nalazi prikazani u njoj, ne svom izvješću, evaluator je dao preporuke i adresirao
odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske, Vlade Kraljevine manjkavosti nacrta Strategije koje su, najvećim dijelom,
Švedske, Vlade Republike Češke, Vlade Njemačke, Vlade prihvaćene.
Ujedinjenog Kraljevstva, GIZ-a, niti UNDP-a. Više o metodologiji, načinu izrade i evaluaciji Strategije može
se saznati u dodatku br. 1.
Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima

Proces izrade Strategije su obilježila dva ključna događaja. Prvi je započinjanje implementacije ciljeva održivoga razvoja iz UN
Agende 2030, a drugi je završetak Upitnika Europskog povjerenstva i preporuke za BiH koje su proizišle iz Upitnika.
U međuvremenu je usuglašen dokument Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019 - 2022. (Reformska agenda 2)
kao kratkoročni set reformskih politika na razini BiH, a Europsko povjerenstvo je preporučilo svim zemljama EU i zemljama
kandidatima za priključenje da pripreme strategije pametne specijalizacije.
Strategija razvoja FBiH, kao krovni, usmjeravajući dokument, obuhvatila je sve ove dokumente, što je vidljivo u tekstu i što će
biti veoma važno u narednome razdoblju prilikom izvješćivanja o implementaciji svih obveza koj e proizlaze iz navedenih
dokumenata.
1
COMMUNICATION on Shaping Europe's digital future COM/2020/67 Okvir za implementaciju ciljeva održivoga razvoja je strateški dokument,
final koji se izrađuje na participatoran način, postavlja šire razvojne pravce BiH
2
Strategija razvoja FBiH je usuglašena sa Okvirom za implementaciju i služi kao platforma za ostvarivanje ciljeva održivoga razvoja.
ciljeva održivoga razvoja u BiH, koji je u procesu izrade.
Tablica 1. Pregled povezanosti sa Strategijom
Zajedničke
EU preporuke i
Pametna Ciljevi održivoga socioekonomske reforme
Prioriteti Ekonomski i
specijalizacija razvoja za razdoblje
investicijski plan
2019 - 2022.
Povećavati digitaliziranost ekonomije X X X X
Podupirati transfer i razvoj tehnologija X X X X
Podupirati razvoj poslovnog privatnog sektora X X X X
Podupirati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane
X X X X
vrijednosti
Unapređivati obrazovni sustav X X X X
Poboljšavati ishode zdravstvenoga sustava X X X X
Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva,
X X X
poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, osobito dugoročnu X X X
Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost X X X
Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa X X X
Unapređivati kvalitetu zraka X X X
Povećati energetsku učinkovitost X X X X
Započeti realizaciju energetske tranzicije X X X X
Poticati razvoj ruralnih prostora
X X
Povećati otpornost na krize X X
Unapređivati vladavinu prava X X X X
Staviti javnu upravu u službu građana X X X X
Unapređivati odgovornost u području javnih financija
X X
X
Detaljniji pregled povezanosti mjera s navedenim dokumentima se nalazi u dodatku br.3.
I AKCELERATORI KOJI DONOSE NAJVEĆI RAZVOJNI UČINAK FBiH
U procesu izrade Strategije, definirani su 4 strateška cilja, 18 prioriteta i 78 mjera. Činjenica je da sve mjere koje se nal aze u
ovome dokumentu nemaju istu snagu i prioritet u implementaciji, a FBiH nema dostatno resursa da sve mjere implementira
istodobno i u punom opsegu. Zbog toga smo, u ovom poglavlju, izdvojili ključne mjere koje značajno ubrzavaju ekonomski
razvoj i pridonose rastu zaposlenosti i produktivnosti, što predstavlja najvažnije rezultate realizacije ovoga dokumenta.
Te mjere smo nazvali "ofenzivne mjere", a grupirali smo ih u 3 akceleratora razvoja. Uvjet za izdvajanje mjera u ovome dijelu
je da postoje relevantne procjene utjecaja u BiH ili u svijetu prema kojima one značajno pridonose rastu BDP-a i broja
zaposlenih, te da daju učinke na kraći i srednji rok. Praktično, akceleratorima se označavaju najznačajnije mjere za ekonomsk i
rast, kao preduvjet za značajniji razvoj i drugih segmenata društva (mirovinski sustav, zdravstvo, socijalna skrb itd.).
Razlog za izdvajanje ofenzivnih mjera je saznanje da za ekonomiju FBiH nisu prihvatljive stope rasta BDP -a niže od 6 do 7 %
godišnje, a za takvo što je nužno imati stopu rasta produktivnosti od minimalno 3 do 5 % godišnje. U poslijeratnom razdoblju
FBiH je samo 2006. (5,5 %) i 2008. godine (5,3 %) bila blizu ciljane stope rasta BDP -a od 6 do 7 %.
Kada bi se održala stopa rasta od 7 %, za deset godina FBiH bi dostigla dohodak p.c. u iznosu od ok o 10.000 $, čime bi
premašila aktualni dohodak p.c. Rumunjske. S druge strane, dvocifrena stopa rasta od oko 10 % za sedam godina osigurava
dostizanje dohotka p.c. od oko 12.120 $, koliki je aktualni prag za ulazak u klub zemalja sa visokim dohotkom, odnos no koliki
je aktualni dohodak p.c. Hrvatske.
Prema procjenama Izvršnog tima za izradu Strategije, puna implementacija mjera iz ovoga poglavlja donosi rast BDP -a u
postotku od 9,2 do 13,7 na godišnjoj razini.
U nastavku je dat prikaz ključnih akceleratora i pripadajućih mjera iz Strategije, koje daju značajan doprinos rastu
produktivnosti i socioekonomskom razvoju.
Akcelerator 1: Inovacije i digitalizacija
Podaci su novi ekonomski resurs u stvaranju blagostanja zemlje. Upravljanje podacima je od strateškog značaja za njihovo
transformiranje u digitalnu inteligenciju. Teško je razvijati bilo koji lanac vrijednosti ako nije razvijena sposobnost priku pljanja,
skladištenja, analiziranja i transformiranja podataka.
Digitalni su podaci od temeljnoga značaja za razvoj digitalnih tehnologija kao što su analiziranje podataka, umjetna
inteligencija, blokčejn, internetske stvari, računarstvo u oblaku i svih usluga baziranih na internetu. Modele poslovanja
utemeljene na podacima ne uvode samo digitalne platforme nego i vodeće tvrtke raznih sektora.
Tijekom posljednjih nekoliko godina ispoljava se veliki prodor umjetne inteligencije (UI) u osposobljavanju računala da uče,
donose odluke i rješavaju probleme bez čovjekove intervencije.
UI je posebice važna za gospodarstvo 4.0. tehnologije, podupire taj proces (internetske stvari, 5G, računarstvo u oblaku,
analitika velikih količina podataka, pametni senzori, 3D printing i robotika) i transformirat će gospodarstvo u jedinstven ki ber-
fizički sustav, u kojem će digitalne tehnologije, internet i proizvodnja biti ujedinjeni u obavljanju zadataka.
UI pridonosi ekonomskom rastu putem povećanja produktivnosti rada, širenja inovacija, pomaganja stvaranju novih proizvoda i
usluga, tržišta i djelatnosti, povećanja tražnje klijenata i novih izvora prihoda.
Prema the McKinsey Global Institute, oko 70 % kompanija na globalnoj će razini koristiti barem jednu vrstu UI do 2030, dok će
oko polovica kompanija koristiti pun spektar UI. Prema procjenama WEF-a, roboti će dovesti do gašenja 85 mil. radnih mjesta
na globalnoj razini u narednih 5 godina, čemu će značajno pridonijeti i pandemija.
IT sektor u FBiH, sa polovicom resursa (aktiva po zaposlenom iznosi 49 % od prosjeka gospodarstva), ostvaruje skoro šest puta
veći profit (560 %) od prosjeka gospodarstva.
Na dugi rok, nema rasta konkurentnosti bez rasta produktivnosti, a nema niti može biti rasta produktivnosti bez tehnološkog -
inovacijskog razvoja.
Zbog toga je nužno poduprijeti istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti kako u privatnom tako i u javnom sektoru.
Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućuje i potiče suradnju gospodarstva i istraživačke zajednice, te uključivanje
gospodarstva, sveučilišta, zavoda, ministarstava i znanstvenih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije.
Iznimno je važno omogućiti poduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško
partnerstvo sa istraživačko-razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i skupa sudjeluju u proje ktima
EU.
Tablica 2. Pregled ofenzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP-a
Akcelerator Naziv ofenzivne mjere Broj mjere Str. Doprinos rastu BDP-a
Razvijati vještačku inteligenciju i njezinu primjenu 1.1.4. 21 1,2 %
Inovacije i digitalizacija Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske
1.2.1. 23
aktivnosti 1,5 – 2 %*
Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-
1.2.2. 23
istraživačkih institucija
Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 4.2.6. 82 1%
*Zbirna procjena za mjere 1.2.1. i 1.2.2.
Akcelerator 2: Otvaranje i razvoj poduzeća
Za rast zaposlenosti, ključni čimbenik je otvaranje novih i razvoj postojećih kompanija. To je moguće ostvariti kroz nekoliko
mjera koje su definirane u Strategiji. Najučinkovitije su aktiviranje potencijala dijaspore, rasterećenje gospodarstva i
restrukturiranje poduzeća u državnome vlasništvu.
U koncipiranju politika prema dijaspori FBiH se treba fokusirati na otklanjanje zapreka i stvaranje prilika za povezivanje s
dijasporom. U slučaju vođenja takve neizravne politike dijaspore, doći će do situacije u kojoj su svi na dobitku, kako pokazuje
Tablica 4.
Tablica 3. Trostruko dobitna politika dijaspore
Emigranti Zemlja imigracije FBiH
Bolja zarada Povećanje radne snage Povećanje priljeva osobnih doznaka
Stjecanje znanja, iskustava i osobnih
poznanstava, što povećava ljudski i socijalni Povećanje ljudskog kapitala Povećanje prilika znanja i vještina
kapital i zapošljivost
Dobrobit integriranja u društvo zemlje Povećanje dinamike i raznolikosti poduzetništva i
Povećanje priljeva investicija
imigracije inovatorstva
Perspektiva za obitelj Povećanje opsega vanjske trgovine i investicija Povećanje opsega vanjske trgovine
Osiguranje konkurentnih članova svojih globalnih Priljev doznaka za financiranje deficita tekućeg
Prilika za bavljenje poduzetništvom
lanaca vrijednosti račina
Izvor: Izvršni tim
Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Europi, samo značajno rasterećenje gospodarstva donosi rast porezne
konkurentnosti, a time i rast ukupne konkurentnosti gospodarstva. S ciljem ublažavanja posljedica globalne financijske krize, u
razdoblju od 2008 - 2013. godine, 16 zemalja EU-a i 11 zemalja OECD-a je rasteretilo gospodarstvo fiskalnom devalvacijom,
odnosno smanjenjem izravnih (obveze po osnovi rada) i povećanjem neizravnih poreza.
Javna poduzeća su jedan od motora razvoja svakog gospodarstva. Na njih se granaju MSP -ovi i na taj način oni pridonose rastu
broja privatnih tvrtki, kao i opstanku postojećih.
Budući da se postojeći način upravljanja poduzećima sa većinskim državnim kapitalom pokazao neučinkovitim, javna poduzeća
je nužno restrukturirati, distancirati ih od utjecaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uvjete i način p oslovanja
kao u uspješnim kompanijama u privatnome sektoru.
Restrukturiranje i promjenu načina upravljanja javnim poduzećima treba provoditi slijedeći iskustva zemalja koje su to uradil e
na uspješan način. Najbolji način vođenja i upravljanja javnim poduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su
OECD-ove smjernice, koje su izvedene i potpuno kompatibilne s OECD-ovim načelima korporativnog upravljanja javnim
poduzećima.
Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog
1.3.2. 26 2 - 4%
Otvaranje i razvoj opterećenja rada
poduzeća Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 1.4.4. 33 0,5 - 1%
Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i
4.3.6. 87 1 - 1,5%
privatizaciju poduzeća sa udjelom države u vlasništvu
Akcelerator 3: Financijski sustav i javne financije
Nema visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investici ja.
Danas u FBiH imamo financijski sustav utemeljen na monopolnoj poziciji banaka, koji tek u posljednje tri godine uspijeva
generirati pozitivnu stopu domaće štednje i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijenog gospodarstva kakvo je
naše.
Stoga je nužno uvesti nove financijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne financije i
sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijeloga spektra investicijskih pro jekata.
Nedvojbeno je da treba dalje razvijati bankarski sustav, ali je nužno banke izložiti i konkurenciji.
Kao financijska institucija, štedionica je stara preko 300 godina. Javila se u Engleskoj još 1697. godine, a od 18. stoljeća snažno
se razvija u Europi. Suvremene štedionice krase 3R (retail-maloprodaja; regional-regionalno i responsible-odgovorno). Bave se
bankarstvom na malo i od banaka se razlikuju po tomu što se usmjeravaju na lokalna i regionalna tržišta i služe prevashodno
građanima i MMSP-u (mikro, mala i srednja poduzeća).
Prema podacima zemalja u kojima djeluju štedionice, članica ESRB-a (the European Savings and Retail Banking Group),
jednog od tri Europljana opslužuju štedionice, koje zapošljavaju trećinu radne snage bankarskoga sustava Europe i drže skoro
petinu aktive bankarskoga sustava.
Od zemalja regionalnih i ekonomskih komparatora (male zemlje srednje i jugoistočne Europe), štedionice postoje u Albaniji,
Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji.
Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta, kao u slučaju zemalja ekonomskih komparatora, odnosno imati tržišni udjel od barem
pet milijardi KM.
Štedno-kreditne zadruge moguće je susresti u 110 zemalja svijeta na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14
europskih, 15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i 14 oceanskih zemalja). Moguće ih je susresti od Burkine Faso i Ugande,
preko Albanije i Nizozemske, do Kanade i SAD-a. Od zemalja regije, štedno-kreditne zadruge imaju Hrvatska, S. Makedonija,
Rumunjska, Albanija i Moldova.
Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još 60-ih godina 19. stoljeća, te nastavila razvijati Austro-Ugarska i obje
Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH.
Diverzificirati i unapređivati financijski sustav 1.3.6. 29 1,5 - 2%
Financijski sustav i Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i
4.3.2. 84 0,5 - 1%
javne financije učinkovitost javnih investicija
Izvod iz situacijske analize
COVID-19 je prouzročio krizu bez presedana u modernoj povijesti. Utječe na sve aspekte ljudskoga života u svakom kutku
planeta. Svijet prolazi kroz jedno od najtransformativnijih razdoblja u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke
posljedice pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost,
blagostanje i javni dug.
zdraviji, jednakopravniji i prosperitetniji.
Uloga države se zbog pandemije povećava jer je prati pad javnih prihoda i rast proračunskih deficita. Za razliku od nekih ranijih
kriznih situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom
može trajati i cijelu dekadu.
Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost.
One, pak, smanjuju nejednakost i ekonomsku nesigurnost učinkovitije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i
socijalna agenda komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć gospodarstvu i
subvencioniranje investicija trebaju se zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama
tvrtki, kako bi se omogućilo stvaranje radnih mjesta u što većoj mjeri.
Pandemija podupire shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni
dogovor. Za razvoj tvrtki nužno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata,
lak pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javni organi koji čine jednu stranu novog
društvenog dogovora. Te eksterne učinke poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na
taj način poštivati svoj dio dogovora.
Glavni tajnik UN-a António Guterres1 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drukčije
ekonomije:
"Sve što radimo tijekom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju jednakopravnijih, uključivijih i održivijih
ekonomija i društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo. "
Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija
i urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija.
Pored pandemije koronavirusa, Strategija se dizajnira pod utjecajem niza ograničenja, pri čemu se osobito ističu:
- Smanjenje prihoda stanovništva, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna
nejednakopravnost;
- Divergencija dohotka BiH spram EU-a i zemalja višeg srednjeg dohotka;
- Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem;
- Slaba kvaliteta i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i
Prema UN DESA (Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda), procjenjuje se da će broj stanovnika BiH pasti sa
3,3 mil. u 2019. na 1,6 mil. do 2100. godine. Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta i snažne
emigracije.
Sredinom 2019. godine broj stanovnika FBiH iznosio je 2,19 milijuna i u razdoblju 2013 - 2019. smanjivao se po prosječnoj
stopi od 0,2 % (Graf 1).
1 Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-
communications-team/launch-report-socio-economic-impacts-covid-19
Izvor: (FZS, 2018.) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020.)
Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završenom srednjom
školom iznosi 405.039). Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS iznosi 98.249). Bez
ikakovog obrazovanja je bilo 82.724 stanovnika ili 4,4 % (broj žena bez ikakvog obrazovanja iznosi 69.089).
U 2018. godini BDP FBiH je iznosio 22 mlrd. KM, stopa njegova realnog rasta 3,8 %, dok je BDP p.c. iznosio 10.010 KM. U
odnosu na prosjek EU-28, BDP p.c. FBiH je iznosio svega 16,5 % EU prosjeka (Graf 2).
Graf 2: BDP p.c. (EU-28 = 100), 2018. god, (lijevo); rast BDP-a (desno)

U 2019. godini u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnoga BDP -a
iznosi 2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu.
FBiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnoteženje ekonomije, 1 pa ima vanjskotrgovinsku neravnotežu
od 1996. godine. Udjel trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. god. iznosio je 23,2 %.
1
Makroekonomske politike BiH su, prevashodno zbog režima valutnoga odbora, svedene na neizravnu fiskalnu politiku (neizravne poreze), a u FBiH su svedene
na izravnu fiskalnu politiku (izravne poreze).
U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stupnja prerade. Prema međunarodnoj klasifikaciji ekonomske
namjene proizvoda, industrijski materijali čine 47,3 % ukupnoga izvoza FBiH.
Prosječan broj zaposlenih 1 (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 nezaposlenih žena),
dok je prosječan broj nezaposlenih (registrirana nezaposlenost) iznosio 313.570 (181.955 nezaposlenih žena) (Graf 4).
Graf 4: Broj zaposlenih i nezaposlenih; FBiH 2013 - 2019.
Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019.)

Prema Anketi o radnoj snazi, FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti u okružju u visini od 42,0 % (stopa zaposlenosti žena iznosi
30,9 %) i značajno je niža od europskoga prosjeka (69,2 %).
Graf 5: Stopa zaposlenosti (15 - 64) u regiji, 2019. godina (%)
Izvor: (EUROSTAT, FZS 2020.)
1 Podaci o ukupnome broju zaposlenih osoba u FBiH su podaci FZS na temelju podataka Porezne uprave FBiH. U 2017. godini došlo je do promjene metodologije
utvrđivanja broja zaposlenih i, umjesto ankete iz obrazaca RAD, prešlo se na podatke Porezne uprave FBiH.
Također, prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti u FBiH je među najvišim u odnosu na zemlje regije i EU-a (Graf 6).
U 2019. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena - 21,7 %), dok je EU-28 prosjek iznosio
6,4%.

Velike razlike u razvijenosti županija (Graf 7) ometaju provedbu uniformne ekonomske politike FBiH i iziskuju intenzivno
korištenje politika regionalnog razvoja.
Graf 7: Razina razvijenosti županija 2019. u odnosu na prosjek FBiH
Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po županijama FBiH 2019.

Struktura zaposlenosti industrije u 2018. godini, sa stanovišta tehnološke intenzivnosti, bila je: 58,0 % u područjima niske
tehnološke intenzivnosti, 30,4 % u srednje niskim, 10,5 % u srednje visokim, te svega 1,1 % u područjima visoke tehnološke
intenzivnosti.
Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuju da je razvoj tehnologije vrlo nizak. Razlog tomu su nepostojanje istraživačko -razvojnih
i inovacijskih (IRI) politika, niska ulaganja u istraživanja i razvoj, te mali broj istraživačkih organizacija i istraživača. U 2018.
godini ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila svega 38,9 mil. KM, odnosno 0,18 % BDP -a.
BiH (samim tim i FBiH) ima nisku razinu obrazovanja stanovništva. Prema prosječnom broju godina formalnog obrazovanja
(9,7), u nepovoljnijem je položaju od Hrvatske i Srbije, koje u prosjeku imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH.
FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Europe i kada su u pitanju informacijsko komunikacijske tehnologije. U FBiH 72 %
kućanstava posjeduje internetski priključak, što je značajno ispod razine zemalja okružja i prosjeka EU (90 %).
Starenje stanovništva je uobičajeno u Europi, no u BiH je njegov utjecaj na sustav socijalnog osiguranja uveća n zbog niskih
stopa zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni pa ni u poziciji uplaćivati socijalne doprino se,
što negativno utječe na financijsku održivost zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog sustava.
Prema pokazateljima kvalitete javne uprave Svjetske banke i percepciji korupcije TI, (F)BiH najlošije stoji od svih zemalja
regije.
Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja ni stope siromaštva. Udjel broja siromašnih
kućanstava u FBiH 2015. godine iznosio je 16 % (po spolu nositelja kućanstva - muški 15,7 %, ženski 17,0 %), minimalno se
smanjio u odnosu na 2004. godinu, kada je iznosio 18,3 % i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva
stanovništva, prema Anketi o potrošnji u kućanstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i
ženski 16,6 %).
Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (sve razine vlasti i fondovi) sudjeluje u BDP -u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako
ovom podatku dodamo i dio kojim FBiH financira institucije na razini BiH, ovaj postotak iznosi 40,9. Ilustracije radi,
sudjelovanje javne potrošnje u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje EU, Rumunjskoj i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %.
U FBiH izravni porezi više sudjeluju u financiranju javne potrošnje od neizravnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Budući da su
izravni porezi trošak gospodarskih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za
ekonomski rast.
Prostorni plan je temelj planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornoga razvoja sukladno planiranim
gospodarskim, društvenim i historijskim razvojem.
I pored toga što je Prostorni plan FBiH za razdoblje 2008 – 2028. godine usvojen od Zastupničkog doma Parlamenta FBiH
2014. godine, Dom naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još nema usvojen Prostorni plan i na snazi je
Prostorni plan BiH za razdoblje od 1981 – 2000. godine.
Zbog toga nema suradnje i koordinacije u radu istih i različitih razina vlasti u FBiH ili je ona otežana u postupku odobravanja
projekata i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu zapreku izvršenju
kapitalnih infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Europi i nalazi se na 90. mjestu
od 190 razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Europe i Centralne Azije, jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma,
BiH se nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Europe i Centralne Azije
nekonkurentniji od BiH.
Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija BiH je prosperitetan životni prostor, utemeljen na vladavini prava, socijalno pravedan, sa jednakim mogućnostima za
sve, u kojem se njeguje bogatstvo različitosti. Baziran je na društvu znanja i inovacijama, učinkovitom i održivom korištenju
prirodnih i drugih resursa, uz očuvanje okoliša i pristupačno javno zdravstvo, a sve u funkciji postizanja uravnotežene i visoke
kvalitete života.
Ubrzan ekonomski rast se temelji na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva
omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, ispoljavanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i
visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminaci je
i rodne nejednakopravnosti u društvu.
Pametan rast je inovacijama vođen, utemeljen na komparativnim prednostima regija/županija, materijaliziran pretvaranjem
inovativnih ideja u proizvode i usluge većeg tehnološkog sadržaja, uz postizanje ekonomije opsega. To osi gurava povećanje
internacionalne konkurentnosti, uključivanje u globalne lance vrijednosti, zauzimanje globalnih niša, povećanje izvoza i
smanjenje jaza u dohotku i životnome standardu regija u odnosu na zemlje visokoga dohotka.
Ubrzan razvoj će biti kreativan, tj. poticaće korištenje naprednih tehnologija u proizvodnji i potrošnji kulturnih i kreativnih
proizvoda. I obratno, koristiće kreativnost u proizvodnji tehnologije. Tim kreativnim razvojem osiguravat će se jači i brži
prijelaz s tradicionalnog, opipljivog i fizičkog u moderno, virtualno i neopipljivo.
Pametan rast podrazumijeva striktnu primjenu pravnih i ekonomskih zakona u svim sferama društvenoga života, pametno
upravljanje prirodnim resursima uz korištenje čiste energije i veću otpornost na priro dne i druge katastrofe. Također,
podrazumijeva i uklanjanje rodnih dispariteta, stvaranje jednakih mogućnosti za sve, uklanjanje dubokih sektorskih i regional nih
disbalansa kao i disbalansa ruralnih i urbanih područja, odnosno podrazumijeva bolje integriranje sektora, regija i generacija.
Snažan razvoj privatnoga sektora će se temeljiti na jačanju kvalitete i kvantiteta poduzetništva, te jačanju pristupa kapital u.
Povoljno poslovno okružje zahtijeva smanjivanje barijera ulasku i izlasku iz poslovne aktivnosti, kao i prisvajanje rezultata
poslovne aktivnosti sukladno doprinosu poduzetničkog čimbenika.
Konačno će se suzbiti monopolna pozicija banaka kao kreditno-depozitnih institucija uvođenjem financijskih institucija,
instrumenata i mehanizama usmjerenih na dodatno privlačenje privatnoga kapitala i štednje kao temelja uvećavajućih agregatnih
investicija, bez kojih nema ubrzanog ekonomskog rasta.
BDP po glavi stanovnika, KM FZS 10.010 (2018) 19.755
Stopa realnog rasta BDP-a, % FZS 3,8 (2018) 7,0
Prosječan broj zaposlenih FZS 531.483 (2019) 630.000
2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj
Inkluzivan društveni razvoj je razvoj koji jača povjerenje u društvu, osobnu i ekonomsku sigurnost i dinamičnost, pravedniju
raspodjelu dohotka, bolju socijalnu i političku koheziju (posebice uključivanjem marginaliziranih skupina), bolji pristup odg oju,
obrazovanju, obuci i znanosti, bolje prilike za stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za 21. stoljeće, te dobro
mentalno i javno zdravlje.
Obrazovanje i zdravlje imaju ključnu ulogu u razvoju ljudskog kapitala, nužnog za ubrzan ekonomski razvoj. No, oni su ne
samo važni inputi (jer pridonose povećanju produktivnosti i proizvodnje) nego i važni outputi jer izravno utječu na ljudsko
blagostanje.
Zdravlje i obrazovanje se neće popravljati automatski sa ubraznim rastom i povećanjem dohotka. Nužna je aktivna politika za
dostizanje optimalne veličine investicija u obrazovanje i zdravstvo, koja pri tome posebice pazi da ne dolazi do distorzija i
jačanja društvenih nejednakosti.
Pošten i profesionalan rad izgubio je primat među društvenim vrijednostima i prestao biti temeljni stup proizvodnje u odnosu na
"snalaženje" koje je usmjereno na redistribuciju dohotka i imovine. To je dovelo do gubljenja prilika, slabljenja nastanka i
razvoja srednje građanske klase, deindustrijalizacije, depopulacije i nejednakosti.
Stoga je nužna moralna obnova društva, adekvatno kreiranje i provedba aktivne i aktivacijske po litike zapošljavanja, reforma
poreznog sustava usmjerena na jačanje uloge neizravnih poreza i progresivna fiskalna politika.
Zbog promjena u veličini i dobnoj strukturi stanovništva, nužno je dalje osnaživati razne starosne skupine i promovirati
mogućnost povećanja dužine radnoga vijeka.
Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, na 1.000 stanovnika FZS -1,8 (2019) 0,9
Prosječna neto plaća FZS 928,0 (2019) 1.500,0
Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po stanovniku, KM FZS 817,6 (2018) 1.000,0
3. Resursno učinkovit i održiv razvoj

Klimatske promjene su dugoročna prijetnja održivosti planeta, dok su na kratak i srednji rok prijetnja životu, opskrbi vodom,
poljoprivredi, šumskim ekosustavima i staništima u mnogim zemljama. Nedostatno uvažavanje klimatskih promjena i njihovih
štetnih učinaka, pojačano lokalnom degradacijom okoliša, rezultira sagledavanjem rasta na temelju pogrešnih indikatora
blagostanja i progresa.
Stoga (F)BiH, kao globalno odgovoran politički entitet, u središte svoje razvojne strategije stavlja okolišno i socijalno
prihvatljivu proizvodnju i potrošnju, kao i cirkularnu ekonomiju, smanjujući pri tome subvencioniranje problematičnih sektora i
istodobno sprečavajući adekvatnom regulativom eksternalizaciju troškova.
Osobita pozornost će biti posvećena revitalizaciji devastiranih šumskih područja, jer je to od ključnog značaja za očuvanje
kvalitete zraka i vodnih resursa. To će rezultirati smanjenjem rizika od poplava i erozije zemljišta.
U očuvanju kvalitete zraka, osobito u urbanim sredinama, okolišno održiv razvoj daje prednost očuvanju i poticanju uspostave
zelenih površina u gradovima, okolišno prihvatljivoj gradnji, osiguranju mobilnosti građana kroz okolišno prihvatljive modele,
korištenju novih tehnologija za smanjenje i kontrolu emisija iz prometa i ložišta, a sve uz ojačanu koordinaciju i intersekto rsku
suradnju sektora okoliša i zdravstva, te onih sektora čije aktivnosti utječu na kvali tetu zraka kao što su transport, industrija i
energetika.
U narednome razdoblju potrebno je poseban naglasak staviti na osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete (uz
održivo korištenje voda u svim namjenama), uzimajući pri tome u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih vodnih resursa,
prevashodno kroz obnovu i izgradnju vodne infrastrukture za vodoobskrbu, te prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.
Potrebno je povećavati obuhvat i poboljšanje javne vodoopskbe, održavati dobro stanje površin skih i podzemnih voda, kao i
smanjivati rizik od ekstremnih hidroloških pojava.
Osobita pozornost će se posvetiti usklađivanju modela upravljanja otpadom s načelama suvremenog upravljanja otpadom i
ciljevima Europske unije u smislu smanjenja količina otpada za odlaganje, te povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno
korištenje, te energetsko iskorištenje, na način da se minimizira rizik na okoliš i zdravlje ljudi. U fokus će se staviti rec iklažna
industrija kao pokretač razvoja sustava upravljanja otpadom, a putem cirkularne ekonomije stvarat će se nova zelena radna
mjesta.
Nužno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH prebacivanjem fokusa sa termoelektrana na ugljen i izvoza električne
energije na razvoj obnovljivih izvora energije, odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora.
Također je nužno povećavati energetsku učinkovitost, osobito u segmentu potrošnje energije, jer to ima najveći učinak na
dekarbonizaciju energetskog sektora, na smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti
gospodarskih subjekata.
Kako bismo osigurali što je moguće više vlastite hrane i brži razvoj ruralnih područja, nužno je ojačati otpornost poljoprivr ednih
proizvođača.
S ciljem unapređenja sposobnosti sprečavanja, zaštite, ublažavanja posljedica i oporavka od globalnih i regionalnih kriza, nužno
je donijeti odgovarajuće strategije i planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama.
% bruto dodane vrijednosti industrije srednje i visoke tehnologije u BDP-u FZZPR 2,51 (2018) 5,00
4. Učinkovit, transparentan i odgovoran javni sektor

Kako bi se omogućio ubrzan društveni i ekonomski razvoj, uz istodobno postizanje okolišne održivosti, potrebne su učinkovite,
transparentne, inkluzivne i responzivne javne institucije, utemeljene na vladavini prava i primjerene potrebama zemlje višeg
srednjeg dohotka, u funkciji građana, poslovnih subjekata i drugih društvenih i ekonomskih aktera.
Javne institucije moraju imati razvijen sustav koordinacije i biti orijentirane prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i
primjeni novih, posebice digitaliziranih tehnologija i usluga, kao i učinkovitom upravljanju javnim resursima.
Jedan od ključnih čimbenika koji utječe na poslovnu i drugu klimu zemlje je vladavina prava. Postizanje vladavine prava
podrazumijeva smanjivanje tzv. institucionalne prezasićenosti 1 i ujednačenu primjenu propisa na svim administrativnim
1
Institucionalna prezasićenost: velik broj propisa koji su međusobno neusklađeni, a pojašnjenje njihove primjene daje veliki broj
različitih organa.
razinama, uz precizno propisanu nadležnost i ulogu svake od javnih institucija, neovisno eksterno i interno redovito mjerenje
učinaka javnih institucija i učinkovitu borbu protiv korupcije.
Smanjivanje korupcije će se postizati smanjivanjem (gdje je to društveno opravdano i sukladno praksama europskih
tranzicijskih ekonomija) monopolne moći javnih institucija putem uvođenja privatnih institucija kao i ukidanjem dualnog
karaktera ekonomije, odnosno izjednačavanjem statusa javnog i privatnog sektora. Smanjivanje korupcije će se postizati i
sužavanjem diskrecijskog odlučivanja javnih službenika, pooštravanjem političkog nadzora nad njihovim radom i
prepoznavanjem dobre i loše prakse djelovanja javnih institucija i javnih službenika, uz široku potporu javnog mnijenja,
uključujući i djelovanje neovisnih medija.
Povjerenje građana u rad vlada, % OECD 23 (2019) (BiH) 40
Ocjena pružanja usluga javne administracije OECD 1 (2019) (BiH) 3

Digitalizacija, tj. inteligentno povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari je ključna za održavanje produktivnosti i
konkurentnosti ekonomije, razvoj inovacija i stvaranje radnih mjesta. Ona treba osigurati građanima osobni razvoj, slobodu,
sigurnost odabira, te sudjelovanje u društvu neovisno o spolu, dobi ili zanimanju. Također, ona preobražava način na koji
ekonomija djeluje i osigurava osnovu za postizanje dugoročnog rasta. Pored toga što država mora osigurati digitalnu
infrastrukturu, mora osigurati i obrazovanje javnosti, tj. unaprijediti digitalne vještine stanovništva i ohrabriti tvrtke da koriste
nove tehnologije. Nove tehnologije trebaju osigurati interes građana, otvoreno, demokratsko društvo i tržište koje osigurava
neometan pristup kompanijama za natjecanje pod jednakim uvjetima, uz poštivanje prava potrošača. Nužno je uključivati se u
inicijative poput SELFIE,1 Digital Education Hackathon, EU Code Week i pan-European podatkovnu mrežu za istraživanje i
edukaciju (GEANT mreža). Osobito je važno slijediti EU standarde o digitalnoj sigurnosti (cybersecurity) i EU alate i preporuke
za sigurnosne rizike vezane za 5G mrežu.
% poduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje obavljaju
eksterni dobavljači
% poduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje obavljaju
vlastiti zaposlenici
% poduzeća koja imaju ERP (Integracija unutarnjih procesa) EUROSTAT (BiH) 24 (2019) (BiH) 50
MJERE
1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu
FBiH će osigurati javnu digitalnu infrastrukturu i dostupnost relevantnih podataka istraživačko -razvojnim organizacijama,
fakultetima, te MSP-ima koji ne mogu osigurati te resurse, vodeći pri tome računa o integritetu i sigurnosti podataka.
Potrebno je osigurati ulaganja u gigabitnu povezanost unutar i izvan FBiH, smanjiti troškove pristupa širokopojasnom internet u,
te pripremiti planove za 5G i 6G mrežu, slijediti politiku radiofrekvencijskog spektra EU, te osigurati 5G koridore na
transportnim mrežama za povezanu i automatiziranu mobilnost (do 2027.). U tom smislu, potrebno je donijeti strateški okvir za
razvoj digitalne ekonomije FBiH, koji će, među ostalim, ustanoviti na koji je način nu žno optimalno postaviti sveobuhvatnu
platformu koja će osigurati kako FBiH, županijama i općinama, tako i javnim i privatnim kompanijama, te obrazovnim,
istraživačkim i drugim institucijama, adekvatnije obavljanje njihovih funkcija, temeljem informacija či je će prikupljanje,
čuvanje, zaštitu i distribuiranje osigurati država. U tu svrhu potrebno je osigurati interoperabilnost vlada u FBiH radi
osiguravanja koordinacije i zajedničkih standarda za siguran protok podataka i usluga javnog sektora kako unutar ta ko i izvan
FBiH. Također, treba poduprijeti sudjelovanje u programu ISA2 2 i promovirati uporabu otvorenih standarda razvijenih u
programu Connecting Europe Facility (CEF). Ovo podrazumijeva i uspostavu centra za pohranu podataka u oblaku (Cloud
computing centar FBiH), koji bi omogućio suvereno upravljanje vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu
strategiju i standarde, te smanjenje troškova nabave hardvera i softvera koji su potrebni za pojedinačne institucije.
Ova mjera podrazumijeva i donošenje adekvatnog zakonskog okvira za siguran ultra-brzi pristup širokopojasnom internetu,
upravljanje podacima, kao i promicanje sigurnog digitalnog identiteta na razini BiH/FBiH, usklađenog sa zakonodavstvom EU.
Od krucijalne je važnosti "mapirati IKT mrežu" te izraditi i implementirati akcijski plan razvoja ultra-brze širokopojasne
infrastrukture sa univerzalnim pristupom na cijelom teritoriju FBiH, kako bi se osiguralo održivo i konkurentno gospodarsko i
društveno digitalno okružje. To podrazumijeva uvođenje tehnologija nove generacije brzog i ultra brzog interneta, korištenje
širokog radiofrekventnog spektra za razvoj mobilnih komunikacija (potpuna implementacija 4G i uspostava 5G+ okružja), te
razvoj interoperabilnih aplikacija.
Širokopojasni internetski promet, mil. GB FZS 323 (2019) 1.000
Uspostavljen Cloud computing centar FZZPR Ne (2020) Da
1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća

Potrebno je donijeti program potpore digitalizaciji poslovanja malih i srednjih poduzeća, kako bi se povećala učinkovitost i
korisničko iskustvo kupaca i korisnika proizvoda i usluga poduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni nač in.
1
SELFIE (Self-reflection on Effective Learning by Fostering the use of Innovative Educational technologies) je besplatan alat
koji pomaže školama da procijene svoju poziciju u digitalnom dobu.
2
Program potpore razvoju dodatnih rješenja za prekograničnu i međusektorsku suradnju administracija, biznisa i građana.
To podrazumijeva da se dovrši zakonodavni i strateški okvir za e-trgovinu, uključujući kupovinu robe i usluga online, jeftiniju
dostavu robe, zaštitu online prava potrošača, promidžbu i potporu prekogranične prodaje, razvijanje formalnih mehanizama za
poticanje malih i srednjih poduzeća na prihvaćanje e-trgovine, omogućavanje pristupa web portalima i stranicama e-trgovine,
razvoj vlastitih online trgovina kroz priznate platforme (tipa Salesforce), te potporu inovativnim start -up kompanijama.
Također, potrebno je razvijati partnerstva sa logističkim kompanijama (kurirske službe, poštanske usluge), partnerstva sa
financijskim institucijama, drugim potencijalnim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti (npr. telecom operaterima, lokalnim i
globalnim payment gatewayima i sl.), te, na koncu, razvoj zajednice praktičara i trenera u ovome području.
U okviru ove mjere, potrebno je donijeti akcijski plan digitalne edukacije menadžmenta MSP -a i njihovih radnika, uz
zadovoljavanje zajedničkih EU standarda o zaštiti podataka i cyber sigurnosti. Edukacija treba ubijediti MSP-e da će podići
svoju konkurentnost ukoliko prihvate koncept e-poslovanja i e-trgovine, osigurati da zaposleni dobiju znanja o načinu uvođenja
ovoga koncepta u njihove tvrtke i pružiti konzultantsku pomoć pri odabiru IT opreme i soft verskih rješenja.
Također, fokus treba biti na potpori u dijeljenju znanja u različitim područjima, kao što su SEO (Search Engine Optimization) ,
Copywriting vještine, digitalni marketing, digitalni financijski menadžment (priznavanja uporabe postojećih dig italnih alata za
financijski menadžment) i sl.
Ovaj proces treba pratiti subvencioniranje i povoljno kreditiranje Razvojne banke za ulaganja u razvoj e -trgovine i e-poslovanja.
E-trgovina (mikro poduzeća 1-9 radnika) FIA n/d n/d
E-trgovina (mala poduzeća 10-49 radnika) EUROSTAT (BiH)* 20 (2019) (BiH) 50
E-trgovina (srednja poduzeća 50-249 radnika) EUROSTAT (BiH)* 22 (2019) (BiH) 50
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene sa potrebama tržišta rada
Kako bi građani koristili javne usluge kao što su e-zdravstvo, e-uprava, digitalne financije i imali brojne druge koristi od
sudjelovanja u globalnome društvu znanja, moraju imati relevantne digitalne vještine. Zbog toga je nužno organizirati programe
obuke koje polaznici mogu sebi priuštiti. Pored mladih i nezaposlenih, programi obuke trebaju uključiti i osjetljive kategori je
kao što su stariji, manje obrazovani, siromašni, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja itd.
Potrebno je osigurati proračunska sredstva kako bi obuke bile besplatne ili subvencionirane poreznim poticajima ili, u slučaj u
zapošljavanja nakon obuke, troškovi bi mogli biti otplaćeni iz plaća novozaposlenih.
Radi povećanja digitalne pismenosti i kompetencija na svim obrazovnim razinama, potrebno je što žurnije uraditi akcijske
planove za digitalno obrazovanje i obuke, koji trebaju implementirati akreditirani predavači, koji će pratiti razvoj IKT sektora i
usavršavati svoje znanje, kako bi potrebe poslodavaca i građana za digitalnim vještinama bile zadovoljene u najvećoj mogućoj
mjeri.
Paralelno sa programima obuka, potrebno je provoditi kampanje koje će podići svijest građana o potrebi usvajanja d igitalnih
vještina, kao i osigurati njihovo sudjelovanje u odlučivanju i procesima digitalne transformacije.
Zavodi za zapošljavanje trebaju stalno pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu obavljati obuke, kojima će nezaposleni steć i
digitalne vještine koje se traže na tržištu rada.
Na temelju sagledanih potreba gospodarstvenika, zavodi za zapošljavanje će raditi obuke prekvalifikacije i dokvalifikacije.
U suradnji sa poslodavcima, zavodi za zapošljavanje mogu sudjelovati u financiranju troškova obuka koj e se provode kod samih
poslodavaca za njihove potrebe. Na taj način, u radnome odnosu bi bili zadržani radnici koji su već u radnome odnosu kod tih
poslodavaca, a ne posjeduju odgovarajuća znanja i vještine ili je ta znanja potrebno unaprijediti.
Također, potrebno je urediti zakonodavni okvir kako bi se uredila porezna pitanja koja se javljaju usljed digitalizacije društva i
gospodarstva.

% razine temeljnih digitalnih vještina pojedinaca EUROSTAT (BiH)* 16 (2019) (BiH) 50
% zaposlenih IKTstručnjaka od ukupnoga broja zaposlenih EUROSTAT (BiH)** n/d n/d
Digitalne vještine stanovništva WB 3,70 (2019) (BiH) 5,00
FBiH će, hvatajući korak s EU, donijeti strategiju razvoja umjetne inteligencije, 1 te potom strategiju primijeniti u gospodarstvu.
Kad je potpora razvoju vještačke inteligencije (VI) u pitanju, prvi zadatak je odrediti područja u kojima postoji izraziti
potencijal inovativne primjene VI. Prilikom odabira područja treba voditi računa o potencijalu podataka koji su na raspolaganju,
razvoju poduzeća IT sektora koja posluju na domaćem tržištu, privlačenju inozemnih investicija u IT sektor, značaju
gospodarske grane i učincima ukoliko je područje primjene vezano za tradicionalne gospodarske g rane, te prioritetima koji ne
moraju imati izravan ekonomski učinak kao što su zdravstvo, sigurnost, pravosuđe, javne usluge itd.
Poseban doprinos VI vezan je za javnu upravu i proces analize velikih količina podataka koji nastaju digitalizacijom javne
uprave. Cilj je povećanje učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave.
Kao dobra praksa u drugim zemljama pokazalo se osnivanje instituta za VI. Zadatak instituta bi bio da prati razvoj VI i bavi se
istraživanjima koja se odnose na primjenu VI u različitim područjima, s multidisciplinarnim pristupom, uz suradnju sa
znanstveno-istraživačkim institucijama i istraživačima (unutar i izvan BiH), gospodarstvom i javnim sektorom. Institut bi bio
Europsko povjerenstvo je 7. 12. 2018. god. objavilo komunikaciju Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final), u kojoj se navodi: "Sve države
1
članice potiču se da do sredine 2019. donesu ... nacionalne strategije ili programe za umjetnu inteligenciju ili da u druge relevantne strategije ili programe uključe
dimenzije umjetne inteligencije i u tu svrhu odrede razine ulaganja i provedbene mjere".
osnovan i primarno financiran iz federalnog proračuna, ali i dodatno poduprt od gospodarstva, EU fondova i međunarodnih
institucija.
Ovom mjerom nužno je uspostaviti i platformu za vještačku inteligenciju na razini FBiH, koju bi činio najsuvremeniji
računarski sustav visokih performansi, zajedno sa softverskom platformom za VI. Ova platforma bi bila dostupna akademskoj
zajednici, znanstveno-istraživačkim institucijama, znanstveno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i gospodarstvu, a cilj je
razvoj inovativnih rješenja u području VI.

Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) FMPIK Ne (2020) Da
Usvojena strategija VI (vještačke inteligencije) FBiH FMPIK Ne (2020) Da

IT sektor bilježi značajan izvoz, sa svojim proizvodima i uslugama ne zaostaje za konkurencijom iz razvijenih zemalja, generi ra
visokokvalificirana i iznadprosječno plaćena radna mjesta i kontinuirano investira u nove tehnologije i nove proizvodne
jedinice. U tom smislu, nužno je donijeti zakonski okvir o poticaju razvoja strateških djelatnosti, pri čemu IT sektor treba
pozicionirati kao najperspektivniji i najbrže rastući sektor u FBiH, kao i osigurati nužnu fizičku infrastrukturu.
Potrebno je promovirati i stimulirati ulaganja u istraživanje i razvoj u IKT sektoru, kako bi se razvila tehnološka osnova za
provedbu četvrte industrijske revolucije, razvijalo društvo i ekonomija FBiH u svim aspektima, te omogućila lakša EU
integracija. S tim u svezi, potrebno je donijeti program istraživanja i razvoja IKT sektora, uključujući i područje vještačke
inteligencije, kojim bi se ukazalo na učinke i mogućnosti financijske potpore istraživanjima i inovacijama u IKT industriji. Na
temelju strateških opredjeljenja, nužno je propisati posebne uvjete za uspostavu regionalnihi proizvodnih i istraživačkih centara
u FBiH za velike kompanije u IT sektoru.
Pod povoljnim uvjetima, putem Razvojne banke, potrebno je kreditirati nabavu opreme i tehničke infra strukture za razvoj
kompanija u IT industriji. Kako bi se osigurao rast i razvoj IT poduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji, nužno
je osigurati poticajnu poreznu politiku za kompanije iz IT sektora, te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti.
Odgovarajuće politike poreznih poticaja bi olakšale investitorima da se odluče na investiranje u digitalizaciju vlastitih pos lovih
ili tehnoloških procesa ili da podupru razvoj i jačanje zajedničkih institucionalnih oblika (obrazovne i ist raživačke ustanove,
inovativni centri itd.), u okviru kojih se istražuju, razvijaju, testiraju i implementiraju rješenja digitalne transformacije .
Značajne poticaje je moguće ostvariti kroz uključivanje BiH u velike EU pilot projekte financirane iz program a za
konkurentnost i inovacije. Također, potrebno je donijeti odgovarajuće odluke o oslobađanju od naknada za privremeno
korištenje radiofrekvencijskog spektra za sve projekte koje realiziraju domaće znanstveno -istraživačke ustanove u cilju obuke,
testiranja i izvođenja znanstveno-istraživačkih projekata iz područja IKT-a u FBiH.
% godišnje promjene broja poduzeća u IT sektoru* FZS 10,7 (2019) 20,0
% godišnje promjene broja zaposlenih u poduzećima IT sektora FZS 18,5 (2019) 30,0
% sudjelovanja bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-u FZS 1,2 (2018) 4,0
* IT sektor – poduzeća koja po KD BiH posluju u područjima 62 - Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u svezi
s njima i 63 - Informacijske uslužne djelatnosti
PRIORITET 1.2. Podupirati transfer i razvoj tehnologija
U okviru provedbe politike rasta produktivnosti, FBiH će poduprijeti formiranje Fonda za razvoj tehnologija, istraživanja i
inovacija, formiranje županijskih znanstveno-tehnoloških parkova i povezivanje sa europskim poduzetničkim i znanstveno-
istraživačkim mrežama, kako bi se uspostavila adekvatna "prevoditeljska infrastruktura", koja osigurava transfer i razvoj
tehnologija.
Osobito je važno djelovati na uspostavi znanstveno-tehnoloških parkova kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog
(akademskog) sektora, koji bi preko istraživačko-razvojne komponente i komponente obuke, pridonosili većem broju proizvoda
više dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti, te snažnijem izvozu. Oni bi pomogli u smanjivanju jaza u
idejama (što i kako proizvoditi) i jaza u tehnologijama (koju tehniku proizvodnje koristiti) u odnosu na zemlje visokoga
dohotka.
% izdvajanja u području inženjerstva i tehnologija od bruto izdataka za istraživanje i
FZS 29,22 (2018) 40,00
razvoj
% bruto domaćih izdataka na istraživanje i razvoj u BDP-u FZS 0,18 (2018) 1,85
Globalni indeks inovacija (GII), rang WIPO 74/131 (2020) (BiH) 50/131
MJERE
1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
Nužno je uspostaviti federalni fond za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija, koji će osigurati adekvatnu financijsku
potporu inovacijskim i R&D aktivnostima kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH.
Također, potrebno je donošenje zakonskog i strateškog okvira o inovacijama, istraživanju i razvoju, koordinaciji u području
inovacija i pametnoj specijalizaciji, što bi, među ostalim, osnažilo razvoj JPP-a u područjima istraživanja, razvoja i novog
industrijskog dizajna i stimuliralo osnivanje razvojnih centara i instituta u gospodarstvu, u suradnji sa akademskom zajednic om.
Potrebno je osigurati adekvatnu logističku i financijsku potporu i pristup kapitalu za nove tehnologije, osobito tehnologije za
razvoj novih proizvoda i usluga, koje će povećati produktivnost, povećati kvalitetu ili smanjiti trošak proizvodnje s ciljem
povećanja vrijednosti proizvoda i usluga i produbljivanja lanaca vrijednosti kroz potporu komer cijalizaciji inovacija i stručno
savjetovanje visokotehnoloških poduzetnika. Troškovi istraživanja i razvoja, uključujući dizajn, trebaju biti prepoznati kao
rashod u većem iznosu (200 %) od stvarnoga iznosa. Prije svega, potrebno je uraditi mapiranje kapa citeta za istraživanje, razvoj
i inovacije u znanstveno-istraživačkom i poslovnom sektoru. Također, nužno je poduprijeti povezivanje visokoškolskih
ustanova u inicijative poput HEInnovate 1 kako bi se napravio pregled njihova inovativnoga potencijala, te pridruživanje Horizon
Europe - europskom programu za istraživanje i inovacije.
Potrebna je uspostava statistike i mehanizma za praćenje i evaluaciju potpore usvajanju novih tehnologija i inovacijske polit ike,
s jasno definiranim okvirom za monitoring i nadležnom institucijom. U tom smislu, potrebno je poboljšati dostupnost podataka i
omogućiti analitiku velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće i nove informacijske sustave, kao i poboljšati
sveukupno statističko izvješćivanje i uvesti statistiku po spolovima u područjima istraživanja i inovacija.

% bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru u BDP-u FZS 0,05 (2018) 0,90
% tehnološki inovativnih poduzeća FZS 39,74 (2018) 60,00
Donesen zakon o inovacijama FZZPR Ne (2020) Da
1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija

Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućava i potiče suradnju gospodarstva i istraživačke zajednice, te uključivanje
gospodarstva, sveučilišta, zavoda, ministarstava i znanstvenih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizac ije.
Iznimno je važno omogućiti poduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško
partnerstvo sa istraživačko-razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno sudjeluju u projektima
EU.
Gospodarstvo u pravilu ima nedostatne kapacitete za istraživanje i razvoj. Zato treba pravno regulirati status inovato ra
(donošenjem zakonskog rješenja o inovatorima), kadrovski osnaživati/osnivati znanstveno-istraživačke centre kao rezultat
zajedničke suradnje ili pojedinačnih investicija, uključujući doktorante na specifičnim projektima vezanim za industriju,
sufinancirati (zajedno sa gospodarstvom) izradu doktorskih disertacija i izradu patentnih prijava za industriju i gospodarstvo
općenito, te povećavati broj studenata na tehničkim fakultetima. Nužno je poduprijeti, u suradnji s institutima, strukovnom i
akademskom zajednicom, osnivanje strukovnih udruga, izdavanje znanstvenih časopisa, održavanje konferencija o industrijskoj
tehnologiji, naprednim materijalima, kemijskoj tehnologiji, biotehnologiji, biomedicini, dizajnu, energiji i okolišu itd.
Na razini županija (regija), nužno je osnivati znanstveno-tehnološke parkove (NTP), koji bi bili specijalizirani za istraživanja,
obrazovanje za istraživanja i stručnu obuku radne snage poduzeća, s potencijalom da postanu internacionalni lideri u pojedini m
nišama ekonomije u kojima određena regija/županija FBiH već ima snažnu ili potencijalno snažnu internacionalnu
konkurentnost. NTP je potrebno uvezivati sa EU institutom za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation &
Technology Knowledge Innovation Communities (EIT KICs).
NTP bi se formirao kao 'joint venture' sveučilišta (privatnih i javnih) i tvrtki, odnosne regije, predvođenih liderom ili pol om
razvoja regije, pri čemu bi županijske vlade trebale pomoći razvoj NTP -ova korištenjem subvencija. 2 Potrebno je osnovati
barem jedan NTP u područjima poljoprivrede i prehrambene industrije povezivanjem privatnoga sektora s poljoprivrednim
fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama.
U okviru NTP-ova bi trebalo razvijati i usavršavati "prevoditeljsku infrastrukturu", koja osigurava brz i učinkovit "prijevod"
rezultata istraživačko-razvojnih aktivnosti u komercijalne proizvode 3 za postojeća istraživanja u svijetu.

Prijava patenta za EPO prema prioritetnoj godini* FZS n/d n/d
Broj patenata, rezidenti WB 84 (2018) (BiH) 200
PRIORITET 1.3. Podupirati razvoj poslovnog privatnog sektora
Radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja tvrtki, nužno je osigurati mobilnost rada i kapitala iz djelatnosti i tvrtki u
kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Radi toga je nužno uklanjati
barijere ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kako bi se povećao broj poduzetnika (osobito žena i mladih), tj. onih koji
testiraju poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija.
Bez visokih stopa štednje i investicija nije moguće postizati visoke stope ekonomskog rasta. Stoga je potrebno ažurirati
postojeće i donijeti nove zakone o financijskim institucijama, te uvesti nove mehanizme i instrumente kako bi se povećala
financijska lepeza mobiliziranja štednje i njezinoga plasmana kroz investicije.
Kod ažuriranja postojećih zakona posebice se imaju u vidu zakoni o bankama, koncesijama, inozemnim ulaganjima i javno
privatnom partnerstvu, dok se uvođenje novih mehanizama i instrumenata odnosi na uvođenje projektnih financija i
vrijednosnih papira.
1
HEInnovate je alat za procjenu kvalitete obrazovanja visokoškolskih ustanova kako bi se istražio inovativni potencijal.
2
Ovaj pristup je korišten u slučaju mnogih istraživačkih centara zemalja članica OECD-a, pri čemu se subvencioniranje koristilo tijekom nekoliko godina po
utemeljenju. U oblasti inovacija, uloga NTP-ova je ključna.
NTP-ovi bi mogli pridonijeti privlačenju investicija u regiju, posebice inozemnih izravnih investicija identificiranjem investicijskih prilika, te pružanjem usluga
za zadovoljenje strateških potreba (inozemnih) tvrtki-investitora (razvoj vještina, poboljšanje sposobnosti tvrtki iz lanca ponude i sl.).
3
Zemlje se utrkuju koja će bolje razviti i usavršiti 'prevoditeljsku infrastrukturu'. Niz zemalja je razvio vrlo uspješnu infrastrukturu ovoga tipa. Nijemci imaju
Fraunhofer Gesellschaft, najveću u Europi, Tajvan ima ITRI, Južna Koreja ETRI, Nizozemci TNO, Britanci Katapult centre itd. Sukladno tomu, (F)BiH bi mogla
razviti "prevoditeljsku infrastrukturu" u okviru znanstveno-tehnoloških parkova.
Geografsku lokaciju (F)BiH kao mosta između Europe i Mediterana treba iskoristiti za privlačenje inozemnih izravnih
investicija i sredstava bh. dijaspore, za što treba učiniti poslovni ambijent privlačnim, prije svega, lakoćom korištenja
financijskih mehanizama i instrumenata, te davanjem poreznih olakšica i smanjivanjem tereta poreznih i neporeznih davanja.
Bolji regionalni kreditni rejting za FBiH potencijalno može dodatno smanjiti sustavni rizik i utjecati na povoljnije uvjete
financiranja biznisa u FBiH, rast investicija i zaposlenosti.
Lakoća poslovanja, rang WB 90/190 (2019) (BiH) 70/190
Broj obrtnika na 1000 stanovnika FZS 23,8 (2019) 40,0
Broj pravnih lica na 1000 stanovnika FZS 27,8 (2019) 40,0
% udjela industrije srednje i visoke tehnologije u ukupnoj dodanoj
FZS, FZZPR 17,79 (2018) 30,00
vrijednosti u C - Prerađivačkoj industriji
MJERE
Potrebno je ukloniti zapreke ulasku u poslovnu aktivnost dograđivanjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova,
procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sustav registracije poslovnih subjekata i izdavanja
građevinskih dozvola, elektro-energetskih suglasnosti i sl.), kao i zapreke obavljanju poduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje.
Cilj je stimulirati ulazak u poduzetništvo, financijski ga poduprijeti, otkloniti "kazne" i strahove za neuspjeh, pomoći u
otklanjanju administrativnih zapreka itd. Potrebno je osigurati financijske resurse (grant sredstva za start-up MSP-ove, vaučer
sheme, povoljni mikrokrediti, koinvestiranje, jamstva itd.), kao i stručnu potporu kroz mentorstvo, te pomoć pri povezivanju i
umrežavanju sa drugim poduzećima, ali i drugim akterima na tržištu.
Nužno je umrežavanje svih relevantnih sudionika kao što su federalna upravna tijela, obrtnička i gospodarska komora,
znanstveno-istraživačke institucije, mjerodavna ministarstva, te drugi subjekti i institucije čija je zadaća i interes jač anje
poduzetničkih kapaciteta radi osiguranja razmjene znanja i dobre prakse, dostupnosti informacija o mogućnostima financiranja
poduzetničkih projekata, te drugih informacija koje pridonose uspješnijem poslovanju.
Nužno je donijeti normativni okvir o poduzetničkoj infrastrukturi, koji će precizno propisati institucije potpore poduzetnicima 1.

Pokretanje poslovne aktivnosti, rang WB 184/190 (2019) (BiH) 100/190
Financiranje malih i srednjih poduzeća, rang WEF 106/141 (2019) (BiH) 70/141
1.3.2. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada

Jačanje troškovne konkurentnosti značajno bi unaprijedilo ukupnu konkurentnost kompanija. Stoga je potrebno rasteretiti
privređivanje smanjenjem poreznog opterećenja rada, posebice za radnike s niskim primanjima, te smanjiti destimulaciju rada
kako bi se poduprla formalna zaposlenost 2, a javne prihode kompenzirati boljim prikupljanjem poreza, te porezima građana i
drugim porezima koji ne opterećuju gospodarsku aktivnost. Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Europi, samo
značajno rasterećenje gospodarstva donosi rast porezne konkurentnosti, a time i rast ukupne konkurentnosti gospodarstva.
Rasterećenje gospodarstva treba raditi na održiv način na bazi neutralnog načela kako bi se izbjegli poremećaji u javnoj
potrošnji.
Pri tome bi izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima pridonijele proširenju porezne osnovice na
neoporezive naknade, uz smanjenje stopa oporezivanja rada po ugledu na način oporezivanje rada u zemljama EU-a i OECD-a.
Pored gospodarskog rasta, rasta zaposlenosti i javnih prihoda, rasterećenje gospodarstva donosi i rast izvoza, smanjenje sive
ekonomije, smanjenje siromaštva i veću financijsku održivost javnih fondova i proračuna.
Kao jedan od bitnih problema gospodarstva FBiH ističu se neporezna davanja, odnosno parafiskalni nameti (različite vrste
naknada koje su nametnule institucije javnoga sektora). Nužno je kontinuirano ažurirati registar tih nameta , potom raditi na
njihovom smanjivanju i eventualnom ukidanju, kao dio šire reforme na svim razinama vlasti u FBiH.
Porezni klin na minimalnu bruto plaću u FBiH, % FZS, FZZPR 31,3 (2019) 27,0
Porezni klin na prosječnu bruto plaću u FBiH, % FZS, FZZPR 38,3 (2019) 34,0
1.3.3. Podupirati razvoj poduzetništva kreativnog sektora

Sustavno, kroz projekte potpore i porezne olakšice, potrebno je poduprijeti razvoj kreativnog sektora, a osobito arhitekturu,
obrte, turizam, film, televiziju, video, izdavačku djelatnost, muzeje, galerije, knjižnice, glazbenu, scensku i vizualnu umjetnost,
dizajn, brendiranje i primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u ovim djelatnostima. Potrebno je poduprijeti projekte
izrade promotivnih filmova za industrije, klastere i kompanije, te distribuciju i promidžbu različitim vidovima komunikacije
(internet, TV itd).
Nužno je osigurati adekvatna financijska sredstva, prostor, opremu i radionice za obrazovne in stitucije koje se bave kreativnim
sektorom, osigurati njihovo povezivanje sa poslovnim sektorom, te sa gospodarstvom sufinancirati sredstva za nastupe
studenata na odgovarajućim domaćim i međunarodnim sajmovima. Nužno je poduzeti aktivnosti kako bi se pove ćao broj
1
U parlamentarnoj proceduri je Zakon o poduzetničkoj infrastrukturi u FBiH, koji propisuje sljedeće institucije potpore poduzetništvu: poduzetničke zone, razvojne
agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i klasteri. Prema
Informaciji o stanju poduzetničke infrastrukture u FBiH Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta iz veljače 2020. godine, na teritoriju FBiH
egzistiraju: 122 poduzetničke zone (18 nisu aktivne), 14 razvojnih agencija, 15 poduzetničkih centara, 13 poslovnih inkubatora, jedan poduzetnički akcelerator,
jedan poslovni park, pet znanstveno-tehnoloških parkova (još jedan je u osnivanju) i sedam klastera (tri su neaktivna).
2
Analitičko izvješće EP, Izvješće o BiH.
diplomanata u području kreativne industrije, posebice industrijskog dizajna. Potrebno je provoditi edukaciju slabije zapošljivih
kategorija za rad u sektorima kreativne i IT industrije, te u tom smislu osobito poticati ranjive skupine kao što su: nezaposlene
žene, žene s invaliditetom, žene žrtve nasilja, žene Romkinje itd.
Potrebno je promovirati vrijednosti i važnost razvoja novog dizajna za industriju i biznise kroz omogućavanje kompanijama
testiranja novih praksi i razvoja proizvoda više dodane vrijednosti. Sukladno tomu, nužno je stalno usvajanje novih tehnologi ja i
jačanje ljudskih resursa. Ova mjera podrazumijeva osnivanje i potporu u radu centra za dizajn, koji bi osigurao okružje za
daljnji razvoj bh. industrijskog dizajna.
Nužno je, također, uraditi mapiranje raspoloživih i potencijalnih resursa kreativne industrije radi stjecanja uvida u stanje
sektora, osigurati suradnju gospodarstva sa domaćim institucijama znanja u kontekstu dizajna, razvoja finalnih proizvoda,
osigurati oslobađanje od poreza na dohodak do tri zaposlena i poreza na dobit za tri godine poslovanja start-upova u kreativnoj
industriji, IT i industrijskom dizajnu, te osigurati osnivanje NTP-ova za kreativnu industriju.
Također, potrebno je osigurati veća financijska izdvajanja za sufinanciranje kinematografije i formiranje kinematografske
infrastrukture, s ciljem promidžbe bh. društva.
Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj industriji, u 000 KM FZS 472.190 (2018) 800.000
Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji FZS 16.355 (2019) 25.000
1.3.4. Podupirati razvoj poduzetništva turističkog sektora

Ova mjera treba osigurati razvoj inoviranih, specijaliziranih i uobičajenih turističkih proizvoda kao i aktiviranje novih
turističkih proizvoda veće dodane vrijednosti. To iziskuje povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta i uključivanje što većeg
broja lokalnih poduzetnika i njihovih proizvoda/usluga u destinacijski lanac vrijednosti, što osigurava tržišnu diferencijaci ju
utemeljenu na lokalnom i autentičnom. Također, potrebno je razmotriti preusmjerenje postojećih turističkih zajednica u FBiH u
tzv. destinacijske menadžment organizacije, što može značajno pridonijeti uspostavi destinacijskog turzima i lanca vrijednost i.
Potrebno je raditi na sustavnom i kontinuiranom podizanju svijesti stanovništva u ruralnim krajevima (edukativnim
predavanjima i stručnim radionicama) o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom, očuvanju tradicionalnih i autohtonih
proizvoda, autentične prirodne i kulturne baštine.
Radi što adekvatnijeg razvoja malog i srednjeg, ali i velikog turističkog poduzetništva (npr. putem pretvaranja soba/apartmana u
kućanstvima u male obiteljske hotele, revitalizacije tradicijskih kuća u napuštenim selima/ zaseocima nerazvijenih oblasti,
izgradnje smještajnih objekata namijenjenih tržištima posebnih interesa, izgradnje tematskih sadržaja turističke ponude,
ubrzavanja rasta planinskih i drugih turistički nerazvijenih područja), nužno je uspostaviti sustav potpore putem povoljnih
kredita Razvojne banke FBiH, osigurati edukaciju i poduprijeti udruživanje poduzetnika kako bi se postigla uređenija,
tematiziranija i sadržajnija ponuda na razini destinacija, lanaca vrijednosti i klastera, s posebnim naglaskom na potpore
poduzetništvu u ruralnim sredinama.
Za razvoj turističke ponude nužna su ulaganja, zaštita i održavanje kulturno-historijske baštine i njezino uklapanje u razvojne
tokove na lokalnoj i regionalnoj razini. Potrebno je animirati sve razine vlasti kako bi se poduzele aktivnosti na jačem i
dugoročnijem rješavanju pitanja istraživanja i zaštite kulturnog i historijskog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa, kao i
jasnom definiranju imatelja prava resursa, prava i obveza imatelja prava resursa s ciljem održivog upravljanja kulturnim
naslijeđem. Nužno je koordinirati rad svih mjerodavnih institucija na rješavanju pitanja upravljanja kulturnim resursima.
S ciljem modernizacije i unapređenja postojećih objekata za medicinske i rehabilitacijske tretmane i njihove transformacije u
prepoznate destinacije zdravstvenoga turizma, nužno je donijeti strateški plan razvoja zdravstvenoga turizma u područjima
rehabilitacije, stomatologije i estetske kirurgije u FBiH, s primjenom i jačanjem međun arodnih standarda kvalitete medicinskih
usluga.
S ciljem razvoja planinskog i drugih oblika turizma u prirodi, u okviru turističke ponude nužno je unapređenje i izgradnja
potrebne infrastrukture (planinske staze, lokalni i šumski putevi, solarne pametne klupe, odmorišta, turistički infopaneli,
vidikovci, zakloni i sl.). Uz to je potrebno i opremanje turističkih atrakcija prikladnim objektima turističke ponude (izrada
internetskih stranica, online prezentacija, hrana i piće, trgovine/suveniri, ponuda specifi čnih usluga – adrenalinski/zabavni
sadržaji, najam rekvizita/opreme, vodiči/instruktori i izgradnja edukativnih i interaktivnih staza/učionica, organizacija str učnih
predavanja i izložbi, škola u prirodi i sl.).
Također, potpora u okviru ove mjere će biti usmjerena na unapređenje i integraciju sustava turističkog informiranja, uključujući
web aplikacije, mrežu smeđe turističke signalizacije, kako bi se povećala aktivnost turista tijekom boravka na destinaciji i time
inducirala dodatna potrošnja.
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te
FZS 2,2 (2018) 2,5
pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u BDP-u
Prosječni izdaci po putovanju*, KM FZS n/d n/d
% godišnje promjene broja noćenja FZS 13,6 (2019) 15,0
Potrebno je poduprijeti prostornu koncentraciju poduzetništva radi povećanja učinkovitosti poslovnih subjekata jer ona
omogućava specijaliziranost dobavljača, koncentraciju vještina i transfer znanja.
FBiH, zajedno sa županijama i općinama, treba koristiti pored općenito primjenjivanih inicijativa prostornoga razvoja (klaste ri,
poduzetničke zone, tehnološki parkovi, lanci vrijednosti i sl.) i razvojne koridore.
Stoga je potrebno unaprijediti i harmonizirati postojeće propise iz domene prostornog planiranja i gradnje na svim razinama
vlasti, te usvojiti odgovarajuće prostorne planove, kako bi se olakšao i ubrzao proces donošenja i vertikalnog usklađivanja
prostorno-planske dokumentacije, koja služi kao podloga za dobijanje suglasnosti i dozvola za gradnju.
Pored toga, nužno je uraditi i određenu prilagodbu propisa iz područja imovinsko-pravnih odnosa kako bi se ubrzao proces
rješavanja i uvođenja u posjed za gradnju.
FBiH, županije i općine mogu, primjerice, u slučaju koridora Vc, inicirati transformaciju transportnog koridora Vc u razvojni
koridor Vc. Bez takvih inicijativa ne samo da će se propuštati razvojne šanse, nego će doći u pitanje i servisiranje inozemnih
dugova kojim se financira izgradnja autoceste koridora Vc. Pored koridora Vc, postoje i drugi koridori, npr. Bihać -Karlovac,
Neum-Dubrovnik, Posušje-Imotski i Goražde-Kotroman-Koridor 11, koji se mogu financirati sredstvima EU za prekograničnu
suradnju. Pokretanje izgradnje navedenih (i svih drugih koridora) mora biti sukladno nalazima studija izvodivosti i isplativo sti,
urađenim od neovisnih institucija.
Osobitu pozornost treba posvetiti uvođenju i razvoju intermodalnog transporta, uz primjenu novih tehničko-tehnoloških
rješenja, IKT-a i korištenje "koridorskog" pristupa za uvođenje drugih magistralnih infrastrukturnih komponenti (toplovodi,
optika koja ne služi transportu i sl.) i donijeti pravni okvir za provedbu inteligentnog transportnog sustava na temeljnim
mrežama u Bosni i Hercegovini. Na području FBiH, određeni potencijali postoje u Mostaru (cesta-željeznica/"RoLa"), u
Sarajevu (cesta-željeznica i cesta-avio) i Tuzli (cesta-željeznica-avio), te veza kopna i luke Ploče prema Luci Brčko željeznicom
via Vareš, koja ima potencijal i za opciju vodnog transporta u intermodalnom konceptu cesta-željeznica-rijeka, kao i more-
željeznica-rijeka. Svi ti potencijali bi funkcionirali na načelu rada terminala, odnosno kopnenih luka, i omogućili bi povoljniji i
okolišno prihvatljiv transport.
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000 km2 FZS 181,5 (2019) 200,0
Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000 km2 FZS 23,3 (2019) 25,0
Promet putnika na zračnim lukama na 100.000 stanovnika FZS 78.856 (2019) 100.000
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati financijski sustav

U kreditno-depozitnom sustavu FBiH banke imaju pravni monopol jer niko osim njih ne može prikupljati depozite i odobravati
kredite, što je neuobičajeno i za zemlje s netržišnom, a kamoli za zemlje s tržišnom ekonomijom. Ovako dominantna uloga
banaka sprečava pojavu konkurencije, učinkovitiji transfer slobodnih novčanih sredstava i daljnji razvoj gospodarstva.
Kako bi FBiH dostigla komparatore (zemlje sa višim srednjim dohotkom), potrebno je povećati domaću štednju na minimalno
25-30 % BDP-a i smanjiti kamatne stope na kredite gospodarskom sektoru. To nije moguće bez veće konkurencije i zato je
nužno uvođenje nebankarskih depozitnih financijskih institucija kao što su štedionice, štedno -kreditne zadruge i sl. Za razliku
od banaka, koje bi bile nacionalne institucije (djelovale na razini BiH), štedionice bi bile regionalne institucije, koje bi služile
potrebama gradova i mikro, malih i srednjih poduzeća. Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta kao u zemljama komparatorima,
dok bi štedno-kreditne zadruge bile lokalnoga karaktera. 1
Razvojnu banku FBiH treba organizirati kao tržišnu instituciju u smislu prikupljanja sredstava (emisijama vrijednosnih papira) i
plasiranja sredstava. Treba ju također osposobiti da koristi ekonomske, socijalne i okolišne kriterije, pored postojećih
financijskih, kao i da prakticira projektne financije. Razvojna banka treba dati puni doprinos održavanju stabilnosti financijskog
i realnog sektora, posebice u kriznim situacijama i biti promotor domaćih investicijskih mogućnosti, privlačenja inozemnog
kapitala i zajedničkih ulaganja sa inozemnim investitorima, uključujući i međunarodne financijske institucije. Potrebno je
osigurati neovisnu evaluaciju projekata Razvojne banke FBiH, kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, utjecalo da pridonesu
razvoju. Daljnji razvoj financijskoga sustava podrazumijeva osnivanje garantnog fonda i fonda rizičnog kapitala u okviru
Razvojne banke FBiH, kojim bi se poduprli MSP-ovi s potencijalom rasta, kao i poduzetništvo žena i mladih. Osobito je važno
osiguranje kreditnog sufinanciranja u procesu povlačenja EU sredstava posvećenog inovacijama i zelenom rastu.
Donošenje zakona i odgovarajućih podzakonskih akata o multilateralnoj kompenzaciji će značajno utjecati na poboljšanje
likvidnosti pravnih osoba u poslovnome sektoru i utjecati na smanjenje aktivnih kamatnih stopa.
Težište treba staviti na daljnji razvoj tržišta kapitala, što pretpostavlja daljnje usklađivanje sa EU legislativom. Tržište kapitala
će biti potpomognuto razvojem platnih usluga, koje će omogućiti samostalno sudjelovanje pružatelja di gitalnih platnih usluga u
platnome sustavu i razvojem digitalizacije platnoga prometa i platnih sustava.
Institucionalni investitori (npr. MIO) mogu dinamizirati tržište kapitala pa je potrebno stvoriti uvjete za etabliranje priva tnih
investicijskih fondova, koji će biti nadzirani od države. Ulaganjem u strukturirane financijske instumente (pokrivene obveznice)
nužno je olakšati razvoj tržišta duga i vlasničkoga kapitala kao alternative financiranju od banaka.
Obuka u županijama i općinama, te drugih zainteresiranih (javnih i privatnih poduzeća) o funkcioniranju tržišta kapitala, može
dovesti do većeg korištenja financijskih instrumenata i smanjenja javnoga duga.
% sudjelovanja pravnih lica u ukupno odobrenim kreditima FBA 51,4 (2019) 60,0
Promet na burzi u odnosu na kredite date pravnim licima, % FBA, SASE, FZZPR 5,5 (2019) 10,0
Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti (koncentracija
FBA 1.360 (2019) 1.100
bankarskog tržišta)
Kamatni spred (aktivna - pasivna kamatna stopa) FBA n/d n/d
1
Štedno-kreditne zadruge postoje u 110 zemalja na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 europskih, 15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i
14 oceanskih zemalja). Moguće ih je susresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i Nizozemske do Kanade i SAD-a. Iako ih je počela razvijati otomanska
Turska još 60-ih godina 19. stoljeća, te nastavili razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH.
PRIORITET 1.4. Podupirati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
(F)BiH ima malu i time nužno otvorenu ekonomiju, pa se neminovno sučeljava sa sve većom konkurentnošću
hiperglobaliziranih ekonomija. Stoga je, slijedeći strateške trgovinske politike i politike pametne specijalizacije, nužno
identificirati lidere razvoja regija oko kojih se grozdaju ili bi se mogle grozdati manje kompanije i tako formirati lanac
vrijednosti/klaster/sektor ili pol razvoja, čiju bi održivost mjerodavne županijske i federalne vlasti mogle poduprijeti kroz svoje
politike lanaca vrijednosti.
% udjela zaposlenih u industrijskim područjima srednje visoke tehnološke
FZS, FZZPR 10,5 (2019) 20,0
% udjela zaposlenih u industrijskim područjima visoke tehnološke
FZS, FZZPR 1,1 (2019) 5,0
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u FBiH, KM FZS, FZZPR 35.242 (2018) 65.000
% udjela izvoza visokotehnoloških područja u ukupnom izvozu C -
FZS, FZZPR 2,07 (2018) 8,00
Prerađivačke industrije
Izvoz FBiH, mil. KM FZS 7.620 (2019) 11.000
MJERE
1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
U području prava intelektualnog vlasništva nužno je povećati stupanj provedbe prava, odnosno jačati inspekcije i druge
institucije mjerodavne za provedbu prava intelektualnog vlasništva za koji su mjerodavna različita tijela na svim razinama vlasti
(tržišna inspekcija, carina, policijska tijela, tužiteljstvo, sudovi itd.), sukladno odgovarajućim međunarodnim politikama i
praksama. Potrebno je raditi na uspostavi dijaloga između inspekcija i gospodarskih društava i kreirati tzv. registar gospodarskih
subjekata od povjerenja.
U cilju unapređenja intelektualnog vlasništva u FBiH, nužno je provesti kampanju podizanja svijesti o značaju intelektualnog
vlasništva, te popularizacije intelektualnog vlasništva uopće. Osobito je važno povećati sustavni angažman na jačanju svijesti o
značaju intelektualnog vlasništva kod ciljanih skupina društva kao što su potrošači, gospodarski subjekti (prevashodno mala i
srednja poduzeća), mladi, sveučilišta i slično, kako bi se ostvario napredak u pogledu boljeg razumijevanja intelektualnog
vlasništva i potakle ciljane skupine na stvaranje i korištenje intelektualnog vlasništva kao generatora gospodarskoga razvoja
FBiH.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit, sva ulaganja u zaštitu intelektualnog vlasništva, osobito zaštitu žiga, brendiranja i
industrijskog dizajna, trebaju biti priznata kao rashod u dvostrukom iznosu od stvarnog. Prihodi ostvareni po temelju prava
intelektualne svojine ostvarene u FBiH se trebaju oporezivati po umanjenoj stopi.

Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva, (000 $) WB 8.376 (2018) (BiH) 20.000
Broj inspekcijskiih kontrola od mjerodavnih inspekcija u području zaštite
FUZIP n/d n/d
intelektualnog vlasništva
1.4.2. Podupirati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti
Cilj ove mjere je poduprijeti zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani
gospodarstvenici iz FBiH, kako u EU tako i izvan.
Ovom mjerom moguće je podupirati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima i
poduprijeti njihovu akreditaciju, poduprijeti primjenu međunarodnih standarda vodeći se potrebama tržišta i gospodarstva FBiH,
te raditi na promidžbi primjene i ispunjavanja zahtjeva međunarodnih standarda.
Također, potrebno je poduprijeti akreditaciju laboratorija, inspekcijskih tijela kao i njihovu dragovoljnu akredit aciju ukoliko to
ne zahtijeva zakonska regulativa. Jedna od permanentnih aktivnosti u okviru potpore vezane za ovu mjeru mora biti
informiranje, poticanje i motivacija privatnoga sektora na uvođenje i unapređenje standarda kvalitete i sigurnosti industrijs kih
proizvoda i hrane, kroz obuke i poticaje ovakvim vrstama investicija, posebice za male kapacitete prerade kako bi se osigural a
bolja zaštita i sigurnost potrošača, te pridonijelo uklanjanju tehničkih zapreka kretanju proizvoda, procesa i usluga u i izv an
BiH.
Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno WB 3.778 (2018) (BiH) 6.000
Prijavljivanja zaštitnoga znaka - brenda, rang WIPO 104/146 (2019) (BiH) 70/146
Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang WIPO 78/116 (2019) (BiH) 50/116

Nužno je podupirati pametnu specijalizaciju regija (županija) na temelju njihove komparativne prednosti i mogućnosti
postizanja ekonomije opsega, te stoga treba mapirati postojeće lance vrijednosti FBiH sa stanovišta veličine dodane vrijednosti
izvoza.
Potrebno je definirati strateška gospodarska područja koja će poduprijeti pametnu specijalizaciju (Zakon o poticanju razvoja
strateških gospodarskih područja u Federaciji BiH), uz uvažavanje određenih kriterija za strateška područja kao što je
orijentiranost na izvoz, tehnička opremljenost rada, tehnološki sadržaj proizvoda, ulaganja u istraživanja i razvoj, brojnost i
specijaliziranost istraživačko-razvojnog kadra, iznadprosječno plaćena radna mjesta, vezivanje drugih industrijskih grana,
investicije i razvoj novih tehnologija, važnost industrije u kriznim situacijama i sl.
Razvijenije regije mogu igrati ključnu ulogu u pružanju potpore lancima vrijednosti utemeljenih na znanju, kako bi se ti lanci
lakše integrirali u regionalne i globalne lance vrijednosti. Osobito je bitna potpora automobilskoj industriji kako bi se pri premila
za nove trendove (električna i autonomna vozila i sl.) i uspostavi regionalnih lanaca vrijednosti u zelenoj i kružnoj ekonomiji.
Ovo uključuje posebice gradove/regije koji su sjedišta barem jednog sveučilišta, poput Mostara, Sarajeva, Travnika, Tuzle i
Zenice. Kako bi se ostvarila internacionalizacija i uključivanje u lance vrijednosti, potrebno je raditi na cestovnom,
željezničkom, energetskom, podatkovnom jačanju ključnih infrastrukturnih veza sa regijom Zapadnog Balkana, a posebice sa
svim glavnim gradovima (Zagreb, Beograd, Podgorica, Priština, Skoplje, Tirana).
U sklopu toga, nužno je pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu inozemnih poslova za jačanje funkcije ekonomske diplomacije
u veleposlanstvima BiH ili putem komora i udruga poslodavaca i na druge načine osigurati bolju informiranost gospodarskih
subjekata o tržišnim uvjetima, zahtjevima i preferencijama potrošača na izvoznim tržištima, pri čemu posebice treba imati u
vidu brojnost i rasprostranjenost dijaspore.
% udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu WB 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), rang WB 66/218 (2019) (BiH) 50/218
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom

U globaliziranom svijetu dijaspora postaje sve značajniji razvojni čimbenik. Kako bismo adekvatno iskoristili potencijale
dijaspore, potrebno je izraditi i stalno ažurirati bazu podataka dijaspore.
U okviru ove mjere povezivat će se ključne komponente javnog i privatnog sektora sa ekspertizama koje joj nedostaju, a koje bi
mogla osigurati dijaspora, i na taj način kompenzirati odljev educirane radne snage. To podrazumijeva rad na povezivanju
domaćih kompanija sa istraživačima i kompanijama dijaspore, promidžbu i potporu razvoju lanaca vrijednosti u FBiH i
povećanje stupnja njihove globalizacije temeljem pospješivanja transfera znanja, vještina, tehnologija i investicija u FBiH. 1
Kao potporu suradnji domaćih i kompanija dijaspore, kao i osnivanju tvrtki od dijaspore u FBiH, potrebno je osigurati liniju
povoljnog kreditiranja u okviru Razvojne banke FBiH.
U okviru postojeće poduzetničke infrastrukture (poduzetničke zone i potporne institucije – razvojne agencije, poduzetnički
centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, znanstveno-tehnološki parkovi), potrebno je pružati snažnu potporu
osnivanju i radu kompanija dijaspore.
Kako bi se osiguralo lakše financiranje razvojnih projekata, od iznimnog bi značaja bilo osnivanje investicijskog fonda
privatnim sredstvima dijaspore, kojim će upravljati predstavnici dijaspore.
Primjeri mnogih zemalja pokazuju da se razvoj može značajno pospješiti izdavanjem obveznica za dijasporu, 2 kojima bi se
financirali najvažniji razvojni projekti FBiH (npr. elektroprivrede FBiH bi mogle emitirati obveznice usmjerene na obnovljive
izvore energije).
Broj gospodarskih subjekata pokrenutih od dijaspore P/GK FBiH n/d n/d
Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i znanstvenih radnika) P/GK FBiH Ne (2020) Da
Razvojna banka Ne (2020) Da
suradnju s bh. dijasporom
STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ
PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sustav
Nužno je visoko obrazovanje znatno više temeljiti na znanstveno-istraživačkom radu koji će biti od šireg društvenog značaja,
povezivati obrazovne i gospodarske institucije, posebice kroz znanstveno-tehnološke parkove, povećavati obuhvat
obrazovanjem, provesti cjelovitu kurikularnu reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, poboljšati rad s
talentima, djecom s razvojnim poteškoćama, djecom bez roditeljske skrbi i onoj iz socijalno ugroženih skupina, poboljšati
obrazovnu infrastrukturu, ojačati pedagoške zavode, formalno pravno regulirati obrazovanje odraslih, povećavati pristup
internacionalnim bazama podataka i opremljenost obrazovnih institucija, posebice informatičku. Potrebno je reformirati
financiranje visokoga obrazovanja postupno prebacujući fokus s financiranja institucija na financiranje studenata, uz nastojanje
da se što više poveća digitalni koeficijent društva, odnosno doprinos obrazovanja povećanju produktivnosti njegovih članova i
društva u cjelini.
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem
FZS 9,3 (2019) 13,0
i doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - ukupno
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem
FZS 9,0 (2019) 13,0
i doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - žene
% stipendija i ostalih grantova učenicima/studentima u odnosu na ukupna
FZS 1,14 (2018) 5,0
proračunska izdvajanja za obrazovanje
1
Primjer Čilea je relevantan za BiH. Čile je utemeljio ChileGlobal - the Talent Network for Innovation, koji promovira i pospješuje razvoj ključnih ekonomskih
klastera u Čileu jačajući njihove veze s Čileancima (i drugima) u inozemstvu koji rade na uvođenju inovativnih tehnologija u Čile. Čileanci u dijaspori posvećuju
svoje vrijeme, iskustvo, kontakte, znanje i vještine da pomognu globalizirati čileanske kompanije. Osobito je interesantan primjer indijske dijaspore u području
informacijskih tehnologija. Indijski inženjeri i poduzetnici u Silicon Valley pomogli su Indiji da postane globalni tehnološki hub, što bi moglo biti od koristi za
utemeljene IK centra u Sarajevu.
2
Niz zemalja, primjerice, Izrael, Indija, Etiopija i Kenija emitirale su obveznice za dijasporu. Svjetska banka je utemeljila poseban tim koji se bavi ovom vrstom
obveznica i koji može pomoći FBiH da emitira ove obveznice.
MJERE
2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, znanstvenog rada i znanstvene baze
Fokus mjere je na unapređenju studijskih programa kroz usklađivanje broja i profila studijskih programa s društvenim i
gospodarskim potrebama, prilagodbi sadržaja studijskih programa sa jasno definiranim ishodima učenja i osiguranju
povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja. Potrebno je osigurati fleksibilnost obrazovnog sustava u prilagodbi potrebama
tržišta rada kroz fleksibilnost u ponudi predmeta i stalno praćenje potreba za radnom snagom. Nužno je razmotriti mogućnost
promjene modela financiranja studija i fakulteta na način da se fokus stavi na studentske kredite, koje bi davale vlade kako bi
osigurale zadržavanje diplomanata u zemlji.
Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnoga kadra, osigurati kvalitetnu kadrovsku
strukturu sveučilišta, te raditi na uključivanju gospodarstva u istraživačko-razvojne aktivnosti sveučilišta.
Pored toga, potrebno je osigurati pristup istraživačkoj infrastrukturi, uključujući i pristup relevantnim domaćim i međunarodnim
bazama podataka, poticati razvoj znanstveno-istraživačkog rada, podupirati znanstveno-istraživačke projekte u kojima sudjeluju
sveučilišta iz FBiH, te osnivanje instituta i centara za napredne tehnologije pri fakultetima i financiranje godišnjeg obrazovnog
samita za bh. dijasporu i domaće istraživače.
Potrebno je žurno preuzimanje osnivačkih prava za BIHARNET ili uspostaviti FARNET i nužne konekcije, te poduprijeti
izdavanje domaćih znanstvenih časopisa i objavljivanje stručnih tekstova u inozemnim časopisima.
Pored ovih aktivnosti, nužno je dodatno potaknuti znanstveno-istraživački rad kroz promidžbu i sustav nagrađivanja. Također,
važno je osigurati potporu osnivanju poduzetničke infrastrukture na visokoškolskim ustanovama, promovirati koncept tzv.
"poduzetničkog sveučilišta", akademske inovativne projekte, visokokvalitetne znanstvene publikacije, veću mobilnost
akademskog i istraživačkog osoblja, te potporu projektima koji povezuju znanstveno -istraživačke i visokoobrazovne institucije s
europskim znanstveno-istraživačkim centrima i sveučilištima.
Također, nužna je potpuna integracija unutar sveučilišta, uz osiguranje mobilnosti studenata između pojedinih sveučilišta. U
županijama FBiH postoji rascjepkanost javnih visokoobrazovnih institucija, koje su često deficitarne s opremom i ljudskim
potencijalom, te zaostaju za svjetskim obrazovnim standardima. U uvjetima pandemije, nužno je osigurati svu nužnu
infrastrukturu i materijalno-tehničke pretpostavke za rad i nastavu na daljinu u visokoškolskim ustanovama.
Potrebno je što više poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja uvođenjem predmeta i programa na engleskom jeziku, što
bi podiglo kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost sveučilišta i utjecalo na privlačenje inozemnih studenata, profesora i
dijaspore, te jače integriranje u europski i svjetski visokoobrazovni prostor, kao i uvođenje međunarodnih studentskih i
profesorskih ISIC kartica.
Nužno je poduprijeti privlačenje nastavnika/eksperata iz dijaspore u formi gostujućih nastavnika/eksperata na obrazovnim
institucijama u zemlji, povezivanje domaćih institucija s institucijama u kojima radi dijaspora, privlačenje učenika u obrazo vni
sustav na ljetne škole, te kreiranje baze podataka akademske dijaspore kako bi se pospješilo umrežavanje i suradnja.
Broj sveučilišta iz FBiH koja su na međunarodnoj ljestvici rangirani bolje od
1.500-tog mjesta
Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 stanovnika, ukupno FZS 4,5 (2019/20) 8,0
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 stanovnika, žene FZS 2,9 (2019/20) 5,0
2.1.2. Poboljšavati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
obrazovanje za sve
Kvalitetu osnovnog i srednjeg obrazovanja potrebno je značajno unaprijediti provedbom cjelovite kurikularne reforme,
usklađivanjem različitih dokumenata obrazovne politike, povećanjem opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture,
osiguravajući potrebnu potporu za svako dijete u odgojno-obrazovnom procesu na svim razinama vlasti, uključujući djecu koja
su marginalizirana po nekoj osnovi.
Potrebno je razvijanje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o ishodima učenja, razvijanje digitalnih
obrazovnih sadržaja, razvijanje alata i metoda korištenja IKT-a u učenju i poučavanju, te osiguranje prohodnosti učenika. U
potrazi za odgovorima na suvremene potrebe odgojno-obrazovne prakse, nužno je jačati kapacitete i ulogu pedagoških zavoda
na unapređivanju, praćenju i vrednovanju kvalitete odgoja i obrazovanja u FBiH.
Neposrednijom suradnjom s gospodarstvom treba usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada, povećavajući udjel
praktičnih znanja i vještina, uspostaviti dualni sustav obrazovanja i dokvalifikaciju nastavnoga kadra radi usklađenosti
obrazovanja s potrebama tržišta rada. Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog
kadra kako bi bolje zadovoljio potrebe za obrazovanjem u digitalnom dobu.
Nužno je uvođenje STEM1 edukacije u osnovne škole u ranoj etapi školovanja i specijaliziranih STEM odjeljenja u srednje
škole, te adekvatne obuke za nastavni kadar. U uvjetima pandemije, nužno je unaprijediti postojeću infras trukturu i stvoriti
materijalno-tehničke pretpostavke za održavanje kvalitetne online nastave kako bi učenici dobili nužno znanje za nastavak
školovanja.
U cilju što većeg obuhvata obrazovanjem, nužno je uvesti obvezno srednjoškolsko obrazovanje, za što je potrebno postupno
osiguravati sredstva.
Također je važno značajno povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem kroz potpunu vaučerizaciju predškolskog
sustava u FBiH, pri čemu bi trebalo izjednačiti privatni i javni sekor u ovome području. To bi takođ er potaklo razvijanje
adekvatne mreže ustanova predškolskog odgoja na način osiguranja kapaciteta i dostupnosti prema lokalnim potrebama,
uvođenje centara za boravak djece u okviru poduzeća, ustanova i organizacija, kreiranje usluga i servisa (servisi za o dvođenje i
1
STEM edukacija obuhvata 4 discipline (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika), koje, zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu, imaju značajnu
primjenu u praksi.
dovođenje djece iz škole, pružanje usluge roditeljima i starateljima - hraniteljima u vođenju kućanstava itd.) i e-medicinsko
savjetovanje.
To bi omogućilo uključivanje osoba iz lokalnih zajednica (nezaposlenih, umirovljenica, žena s niskim primanjima, volonterki i
sl.) za pomoć doma oko djece i starih osoba, čime bi se uskladila obveza podizanja djece i profesionalnog angažmana roditelja ,
te osigurala dodatna primanja za navedene kategorije.
Potrebno je omogućiti uključenje djece nezaposlenih roditelja, djece iz romskih obitelji, djece iz hraniteljskih obitelji i drugih
oblika obiteljske brige u predškolski sustav putem dodatnih vaučera i besplatnog/subvencioniranog sustava produženog boravka
za učenike do četvrtog razreda osnovne škole s ciljem da roditelji/hranitelji/staratelji lakše prolaze obuke i traže posao. Za
potrebe čuvanja djece doma, potrebni su programi sa sadržajem svakodnevnog rada sa djecom i ishrane, te radionice i
mehanizmi za rješavanje problema, kao stručni vodič za osobe koje čuvaju djecu, ali i za same roditelje. Osobitu pozornost
potrebno je posvetiti djeci sa posebnim obrazovnim potrebama (inkluzivna nastava), te njihovim
roditeljima/hraniteljima/starateljima osigurati posebnu potporu u procesu studiranja, traženja posla i ra da.
Za roditelje koji studiraju potrebno je osigurati pravni okvir za studiranje uz rad i/ili dulje studiranje bez povećanja cije ne,
doplatak za roditelje studente, vaučere za vrtiće i potporu za stanovanje za studente parove sa djecom i samohrane roditelj e -
studente, jednokratnu pomoć prilikom trudnoće i poroda itd.
Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) OECD PISA 62/79 (2018) (BiH) 40/79
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), ukupno FZS 14,8 (2018/19) 80
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), djevojčice FZS 14,7 (2018/19) 80
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, ukupno FZS 0,09 (2018/19) 0,03
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, učenice FZS 0,07 (2018/19) 0,02
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, ukupno FZS 0,69 (2017/18) 0,3
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, učenice FZS 0,54 (2017/18) 0,2
2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja

Ova mjera podrazumijeva povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja, potom unapređivanje i
proširenje učenja, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad, poboljšanje organiziranosti, financiranja i uprav ljanja procesima
obrazovanja odraslih, te razvijanje procesa i sustava priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina. Ono što osobito treb a je
značajnija potpora ustanovama za obuku odraslih i njihova certifikacija, kao i donošenje zakonom priznatih pr ograma
obrazovanja odraslih. Ovi programi bi bili usmjereni na pružanje usluga dokvalifikacije, prekvalifikacije i pripreme za posao .
Programima potpore poduzetničkoj infrastrukturi potrebno je napraviti potpuni redizajn potpore razvoju poduzetništva i man jim
poduzećima i poduprijeti pristup cjeloživotnom učenju i vještinama, kako za poduzetnike, tako i za one koji planiraju osnovat i
poduzeće.
Osobito je potrebno osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u IT/STEM sektor, stimulirati izdvajan ja za
neformalno obrazovanje i osigurati porezne olakšice za troškove obrazovanja radnika i promidžbu programa učenja uz rad, te
stažiranja. Unutar obrazovnog sustava potrebno je poduprijeti i akreditaciju i povezivanje sa akreditiranim centrima
cjeloživotnog učenja u razvijenim zemljama. Obuka i obrazovanje zaposlenih treba dobiti povećan koeficijent kao porezni
odbitak.
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovitog obrazovanja, pohađale
formalno i/ili neformalno obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana FZS 8,1 (2016/17) 20,0
anketiranja
Mjerodavna
Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih županijska n/d n/d
ministarstva
% poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu nastavu za učenike i studente FZZZ 34,8 (2020) 50,0
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe (mentori,
FZZZ 19,8 (2020) 40,0
oprema...)
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u području IKT -a
Promjene u obrazovnom sustavu i zaokret prema novim tehnologijama su od iznimne važnosti za razvoj društva i ekonomije
FBiH. Digitalna znanja imaju presudan značaj za inovacije, rast, konkurentnost, zaposlenost i dr.
Zbog toga je nužno poticati škole i sveučilišta na veći stupanj znanja i prakse u IT području kao i postupno uvođenje osnova
programiranja na sve fakultete. Radi uspostave balansa razvoja srednjih i naprednih stručnih vještina sa osobnim i društvenim
potrebama, ove vještine trebaju biti dio školskih planova i programa nastave i učenja od osnovnog do visokoškolskog
obrazovanja. Kako bi se postigao odgovarajući standard u posjedovanju digitalnih vještina učenika, potrebno je kontinuirano
usavršavati znanje i rad nastavnika, osobito nastavnika informatike. Potrebno je kreirati programe stručnog usavršavanja i
povećanja kompetencija nastavnoga osoblja u području IKT-a.
U obrazovnim institucijama, uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture, potrebno je unaprijediti središnju
komunikacijsku infrastrukturu, izgraditi lokalnu bežičnu komunikacijsku infrastrukturu (WLAN) i osigurati digitalnu opremu
nužnu za učenje i stjecanje znanja. Implementaciji ove mjere će pridonijeti i mentorski rad sa nastavnicima i mladim talentim a u
područjima prirodnih znanosti i informatike.
U ovome procesu potrebno je osigurati suradnju obrazovnog sustava i kompanija u ovome sektoru. Poseban fokus treba staviti
na interaktivno obrazovanje i uvođenje interaktivnih digitalnih sadržaja sa adekvatnim web platformama u realizaciji nastave u
osnovnim i srednjim školama i STEM koncept obrazovanja od osnovne škole do fakulteta.
Mjerodavna županijska
ministarstva
Broj računara koje koriste učenici, na 100 učenika (ukupno
FZS 5,7 (2018/19) 20,0
osnovna + srednja)
2.1.5. Poboljšavati rad sa talentima i standard učenika i studenata
Obrazovne institucije trebaju identificirati talente i osigurati njihov daljnji razvoj posebno kreiranim programima, koji će
omogućiti identifikaciju, motivaciju i njihov razvoj u različitim područjima.
U slučaju da su talentirane osobe sa invaliditetom i/ili pripadaju siromašnim/marginaliziranim kategorijama stanovništva ili su
djeca bez roditeljske skrbi, potrebna je posebna potpora države.
Nužno je osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda (moderni sveučilišni kampusi, dostupne kvalitetne
laboratorije, baze podataka, knjižnjice, sportski tereni, dostojan studentski smještaj i dr.). Pored domaćih izvora, u ovu svrhu
moguće je i korištenje međunarodnih fondova i programa (razmjena studenata, međunarodni programi suradnje sveučilišta,
programi usavršavanja nastavnog kadra i sl.).
Potrebno je promoviranje i sufinanciranje stipendiranja talentiranih srednjoškolaca, studenata i sajmova zapošljavanja, kao i
sufinanciranje specijalizacija, studiranja, projekata u i izvan BiH. Nužno je uspostaviti digitalnu platformu e-student za praćenje
dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata i uspostaviti grant shemu kojom će se podupirati talentirani učenici i
studenti.
Ovim se nastoji što više usporiti odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi u koje je društvo uložilo značajna sredstva.
Iznos proračunskih sredstava za financiranje projekata talentiranih učenika Mjerodavna ministarstva u
n/d n/d
osnovih i srednjih škola (županije + FBiH), KM FBiH
Iznos proračunskih sredstava iz proračuna FBiH za nagrađivanje najboljih Mjerodavna ministarstva u
49.500 (2019) 500.000
učenika, KM FBiH
Iznos proračunskih sredstava iz županijskih proračuna za nagrađivanje Mjerodavna županijska
n/d n/d
najboljih učenika, KM ministarstva
PRIORITET 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenoga sustava

Potrebno je promicati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, povećati pokrivenost zdravstvenim osiguranjem,
primjenjivati cjeloživotno učenje o zdravlju, zdravom životnom stilu i zdravim odabirima, štititi reproduktivno zdravlje mladih,
kontinuirano osiguravati i poboljšavati kvalitetu zdravstvenih usluga, teritorijalno jednakomjernije pružati zdravstvene uslu ge i
jačati vertikalnu i horizontalnu koordiniranost i spremnost, posebice u kriznim javnozdravstvenim situacijama, što će se
osigurati adekvatnijim financiranjem usluga za poboljšanje javnoga zdravlja kao i daleko boljim ekonomiranjem alociranih
sredstava.
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, ukupno FZS 77,3 (2018) 80,0
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, žene FZS 79,3 (2018) 81,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, ukupno FZS 10,1 (2019) 9,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, žene FZS 9,8 (2019) 8,5
MJERE
2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u zdravstvenim uslugama
Mjera će se provesti povećanjem raspoloživosti resursa u zdravstvu programima jednakomjerne distribucije kadrova u svim
regijama FBiH, sukladno ustavnim mjerodavnostima u području zdravstva, što uključuje i jednakomjernu distribuciju kadrova u
urbanim i ruralnim sredinama. Također, dostupnost zdravstvenih usluga će se povećati adekvatnim planiranjem potrebnih
specijalizacija u svim regijama FBiH, uključujući jednakomjerno urbane i ruralne sredine. Za realizaciju navedenih mjera će
također biti nužno osigurati i dodatna proračunska i vanproračunska sredstva za jednakomjernu pokrivenost zdravstvene
infrastrukture u ruralnim i urbanim sredinama u FBiH. Mjerodavne razine vlasti će osigu rati povećanje stupnja dostupnosti
usluga i jednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, esencijalnim lijekovima i ortopedskim pomagalima na prostoru cijele
FBiH.
Potrebno je osigurati efektivnu raspoloživost resursa u zdravstvenome sektoru boljom funkcion alnom povezanosti i
koordinacijom između županijske i federalne razine vlasti, te jačati koordinaciju između pojedinih "podsustava" u
zdravstvenome sektoru i povećavati komplementarnost razine zdravstvene zaštite.
Osobito je važno uspostaviti komplementarnost, kompatibilnost i konkurentnost između javnog i privatnog sektora dosljednom
primjenom postojećeg zakonodavnog okvira, koji izjednačava privatni i javni sektor, te kontinuiranim izmjenama i dopunama
postojeće regulative kako bi se unapređivala komplementarnost i konkurentnost javnog i privatnog sektora u zdravstvu.
Potrebno je poduzeti aktivnosti za povećanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, osobito rizičnih skupina, po većanjem
opsega usluga iz sredstava fonda solidarnosti u smislu uvođenja preventivnih programa, što će u konačnici dovesti do
jednakomjerne teritorijalne dostupnosti zdravstvenih usluga, odnosno međužupanijske suradnje u širenju dostupnosti određenih
zdravstvenih usluga i sl. Pri tome je potrebno uraditi analizu i utvrditi kategorije stanovništva koje nemaju zdravstveno
osiguranje.
Nužno je promicati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, te uvesti mehanizme zaštite prava, ne samo pacijenata, nego
i zdravstvenih djelatnika. Paralelno, nužno je jačati odgovornost pacijenata u smislu brige o vlastitome zdravlju i obvezama u
pridržavanju uputa liječnika.
% stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim osiguranjem FZZOIR 89,9 (2018) 95,0
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC WHO) WHO 61 (2017) (BiH) 80
Broj liječnika opće, odnosno obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na
FZJZ 0,36 0,46
1.000 stanovnika
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine
Unapređenje zdravlja i kvalitete života podrazumijeva implementaciju koncepta novog javnog zdravstva kroz intersektorski
pristup blagostanju društva, zdrave javne politike i uvođenje koncepta cjeloživotnog učenja o zdravlju, zdravom životnom stil u i
zdravim odabirima.
Programi promidžbe zdravlja, prevencije bolesti i unapređenja kvalitete života imaju za cilj uključiti i osnažiti pojedince i
zajednicu u pravljenju odabira zdravog ponašanja i uraditi promjene koje smanjuju rizik od ranog razvoja kroničnih oboljenja i
drugih bolesti. Osobita pozornost u području prevencije i promidžbe zdravlja se treba usmjeriti na djecu i omladinu kako bi se
prevenirao razvoj nezdravih stilova života i kako bi se mladi stimulirali za prihvatanje zdravih stilova života. U cilju potp unijeg
i kvalitetnijeg odgovora na potrebe stanovništva, nužno je unaprijediti rodno osjetljive programe koji su usmjereni na
unapređenje zdravstvene prevencije i zaštite, osobito ranjivih skupina.
Mjera će stimulirati razvoj i suradnju korisničkih udruga i nevladnih organizacija s ciljem bolje komunikacije usmjerene na
unapređivanje i poboljšanje zdravstvene pismenosti i zdravstvenog statusa pojedinca i cijele populacije kroz dizajniranje i
provedbu promotivnih kampanja za promjene u životnome stilu, unapređenje kvalitete života, zdravo st arenje, kao i podizanje
svijesti o utjecaju na zdravlje i značaju čistog okoliša i kvalitetne vodoopskrbe.
Usporedo s tim, jačaće se zdravstvena pismenost kroz razvoj i implementaciju održivih kurikuluma za školske predmete
(osnovne i srednje škole) - zdravstvena edukacija, edukacija i obuke vezane za komunikacije o zdravlju (mediji za male skupine,
radio, televizija, novine, blogovi, poruke, razmjena video klipova, poruke preko mobilnih telefona i forumi na internetu,
promidžba zdravih stilova života, zdravstvena edukacija od zdravstvenih stručnjaka itd.).
Dizajniranje i implementacija sustavnih i sveobuhvatnih preventivnih programa, s posebnim osvrtom na rano otkrivanje i
prevenciju masovnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, mentalno zdravlje, oralno
zdravlje) je nužnost u suvremenim sustavima zdravstvene zaštite. Ovi programi trebaju biti jednakomjerno provođeni u ciljeloj
FBiH i financirani na jedinstven način.
Ključno multisektorsko pitanje je afirmacija koncepta zdravog starenja. Uvijek se govori o trošku liječenja treće generacije, ali
ako se ovoj generaciji osigura pokretljivost, može biti resurs, pa je potrebno dalje otvarati centre za zdravo starenje, gdje
pripadnici treće generacije mogu boraviti i gdje se može stvoriti učinkovita međugeneracijska solidarnost.
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sustava sa smrtnim
ZZJZ 501,9 (2018) 400,0
ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sustava sa smrtnim
ZZJZ 269,1 (2018) 190,0
ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim
ZZJZ 212,1 (2018) 150,0
ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim
ZZJZ 89,0 (2018) 70,0
ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih
ZZJZ 54,2 (2018) 40,0
oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih
ZZJZ 21,3 (2018) 15,0
oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava zdravstvene zaštite
Nužna je digitalna transformacija sustava zdravstvene zaštite korištenjem jedinstvenih standardiziranih protokola na temelju
zajedničkog europskog formata, kako bi se građanima omogućio siguran pristup zdravstvenim podacima i njihova razmjena u
(F)BiH, a poslije i u EU. Kao temeljni preduvjet za povezanost, adekvatnu i pravovremenu razmjenu informacija, nužno je
postojanje baza podataka na svim razinama zdravstvenoga sektora, poduprtih odgovarajućom informatičkom i informacijskom
strukturom i uvezanih u jedan sustav. To podrazumijeva vertikalnu i horizontalnu razmjenu podataka i informacija svih
sudionika u zdravstvenome sektoru. Stoga je važna izrada i usvajanje Programa integralnog zdravstveno-informacijskog sustava
i e-zdravlja (e-health), kao i unapređenje sustava monitoringa i evaluacije u smislu boljeg praćenja učinka zdravstvenoga
sektora, s fokusom na javno zdravlje i financiranje zdravstvene zaštite.
Potrebno je omogućiti analizu velike količine podataka koji se generiraju postojećim informacijskim s ustavima u zdravstvu,
kako bi se ostvarili novi uvidi u zdravstvene trendove, te omogućilo adekvatno strateško odlučivanje u ovome području. U ove
aktivnosti potrebno je uključiti odgovarajuće sveučilišne ustanove i istraživačke centre.
Informatički uvezana primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita u županijama FMZ 2/10 (2019) 7/10

Sposobnost reagiranja na javnozdravstvene rizike zahtijeva sustav koji omogućava brzo otkrivanje, reagiranje, prevenciju i
komunikaciju sa širom zajednicom o opasnostima za zdravlje. Nužno je jačanje vertikalne i horizontalne komunikacije u
kriznim javnozdravstvenim situacijama osnivanjem mulisektorskih stožera, kao i preko zajedničke platforme, koja
automatizmom pokreće relevantne čimbenike. Krizne javnozdravstvene situacije su uvjetovane tranzicijskim procesima u
svijetu, kao što su snažna epidemiološka tranzicija (promjena obrazaca obolijevanja), pandemije i pojave novih zaraznih
oboljenja (novi virusi), migrantska kriza, elementare nepogode (poplave, potresi, požari) itd.
Mjera će poduprijeti razvoj jedinstvenih planova pripravnosti sa različitim scenarijima javnozdravstvenih pr ijetnji, razvoj i
kontinuirano unapređenje sustava za prikupljanje podataka kao osnovu za donošenje odluka, unapređenje preventivnih mjera i
usvajanje integrativnog i kooperativnog pristupa različitih sektora i razina vlasti uključenih u upravljanje, objav ljivanje
dostupnih informacija, izdavanje javnih upozorenja, te planiranje i realizaciju intervencija usmjerenih na smanjenje izloženo sti
zdravstvenim rizicima i minimiziranje zdravstvenih rizika.
Potrebno je stvoriti preduvjete za brz i učinkovit odgovor u kriznim situacijama, stvoriti sustav javnog uzbunjivanja i brze
reakcije kao odgovor na krizu koja utječe na zdravlje stanovništva. Ovo podrazumijeva definiranje kriznih planova, mapiranje i
planiranje resursa, te provedbu kontinuiranih edukacija i vježbi u smislu podizanja spremnosti za brzi odgovor.
Također, mjera podupire razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika, uključujući rizike zbog sigurnosti
hrane, te unapređivanje laboratorijskih kapaciteta za nadzor, dijagnosticiranje i izvješćivanje o zdravstvenim rizicima. Pored
federalnog stožera, i svaka županija treba imati multisektorski stožer zaštite za krizne situacije.
Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene prijetnje FMZ, ZZJZ Ne (2020) Da
2.2.5. Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga sustava i unapređivanje pravičnosti u financiranju zdravstvene
zaštite
Ova mjera podrazumijeva provedbu konsolidacije i prestrukturiranje zdravstvenoga sustava. To znači da je potrebno uraditi
financijsku, organizacijsku i stratešku konsolidaciju, te poduzimati mjere sanacije bolnica koje generiraju gubitke. S tim u svezi,
nužno je evaluirati racionalnost organizacije zdravstvenih ustanova u javnome sektoru, s ciljem smanjenja visokih fiksnih
troškova suvišnih kapaciteta, osobito u bolnicama.
Pri tome, važnu ulogu ima uvođenje kontrolinga i jačanje sustava financijskoga upravljanja i unutarnjih financijskih kontrola ,
odnosno interne revizije. Također, potrebno je jačati mehanizme savjesnog upravljanja zdravstvenim sustavom, što uključuje
racionalnu potrošnju i upravljanje resursima i troškovima kroz osiguranje boljeg menadžmenta u zdravstvenim ustanovama, kao
i korištenje i širenje modela javno privatnog partnerstva u zdravstvu na temelju dobrih praksi.
Također, u javnom zdravstvenom sektoru potrebno je kontinuirano ujednačavati liste lijekova po županijama s ciljem osiguranja
dostupnosti kvalitetenim, sigurnim, provjerenim i ekonomičnim lijekovima, te razmotriti mogućnost zajedničke nabave
esencijalnih lijekova radi racionalizacije troškova nabavki.
S druge strane, potrebno je poduzimati aktivnosti na jačanju financijske discipline u sferi naplate doprinosa zdravstvenoga
osiguranja, povećanju obuhvata zdravstvenim osiguranjem, kvantifikaciji i implementaciji temeljnoga paketa zdravstvenih
prava, te pronalaženju dodatnih izvora za njegovo jednakomjerno financiranje u svim županijama. Nužno je uraditi procjenu
potreba za financijskom konsolidacijom i redizajniranjem sadržaja federalnog fonda solidarnosti.
Financiranje zdravstva mora postati čvršće povezano s mjerljivim pokazateljima uspješnosti rada, što se može postići
odgovarajućim modelima ugovaranja zdravstvenih usluga, koji će utjecati i na mehanizam plaćanja zdravstvenih radnika s ciljem
kreiranja motivacijskih mehanizama za bolji rad.
Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a FZS 8,2 (2018) 10,0
FZS 70,4 (2018) 72,0
Akumulirani gubitak zdravstvenoga sektora, mil. KM FZZOIR, FZZPR 80,2 (2018) 0
2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja

Biomedicinska istraživanja su potrebna kako bi se proširila baza znanja koja podupire donošenje politika, razvoj inovativnih
tehnologija i pristup složenim javnozdravstvenim i medicinsko-kliničkim problemima, kao i da se osigura primjena robusnih
metoda realizacije, praćenja i ocjene u cilju postizanja djelotvornih ishoda.
Ova mjera ima za cilj podupiranje primijenjenih biomedicinskih istraživanja kako bi se osigurala dostupnost novih načina
liječenja i medicinskih proizvoda, poboljšanje upravljanja poslovnim procesima u zdravstvenome sektoru i razvijanje sustava
upravljanja i održavanja zdravstvenih tehnologija.
Potrebno je osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i akademskim institucijama kako bi se provodile prvovremene studij e
koje podupiru donošenje odluka na svim razinama vlasti u zdravstvu. Potrebno je poticati istraživanja u područjima poput
biomedicinskih, kliničkih, javnog zdravstva, zdravstvenih sustava, promidžbe zdravlja, prirodnih proizvoda, cjepiva itd.
Također, potrebno je poduprijeti projekte patentiranja i primjene istraživačkih nalaza. Nužno je snažnije investiranje u
inovativne i kreativne programe kroz međunarodnu suradnju i sudjelovanje u zdravstvenim programima EU. Ova mjera
podupire kontinuiranu edukaciju istraživačkog kadra i njihovo nagrađivanje u cilju zadržavanja postojećeg i razvoja novog
kadra.
Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u medicinske i zdravstvene znanosti, u 000
FZS 2.096 (2018) 10.000
KM
PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih
Pružanje financijske i stambene potpore, te usklađivanje porodiljstva s radnim i drugim obvezama, pružalo bi sigurnost i
poticalo na rađanje i rast stanovništva, dok bi razvijanje tolerancije i kulture dijaloga pridonijelo stabilnosti obitelji. Osobitu
pozornost treba posvetiti ranjivim obiteljima, čemu može znatno pridonijeti jačanje institucija i kapaciteta na lokalnoj razi ni.
Stopa promjene stanovništva FZS -0,28 (2019) 0,25
Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) FZS, FZZPR 111,9 (2019) 95,0
MJERE
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu obitelji s djecom
Pružanje financijske i druge potpore obiteljima koje planiraju rađanje djece pružilo bi sigurnost i potaklo njihovu odluku na
rađanje. Potpora u vidu jednokratnih pomoći (za osiguranje realne naknade temeljnih troškova za novorođenče), redovitih
roditeljskih i dječijih dodataka, te poreznih olakšica na izdvajanja za djecu, olakšala bi podizanje djece i osnivanje zdravije
obitelji.
Za ostvarenje ovih aktivnosti potrebno je i osnivanje fonda za planiranje obitelji i osiguranje optimalne porodiljne naknade za
sve rodilje i pri tome ujednačavati porodiljne naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za
ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu. To podrazumijeva da država preuzme sve obveze koje su vezane za trudnoću i
porodiljni dopust koje su trenutačno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju uposlene majke sa djecom
do 16 godina, a posebice sa djecom do 7 godina, definiranje dužine minimalnog obveznog porodiljnog dopusta, uvođenje
fleksibilnosti u radnim odnosima (ugovore na određeno tretirati na isti način kao i ugovore na neodređeno vrijeme s pozicije
prava na naknadu za vrijeme trudnoće, porodiljnog dopusta i odsustva sa rada zbog njege djeteta, te fleksibilnosti u radnom
vremenu), korištenje odsustva u više navrata (parcijalno), eventualno produženje odsustva i, sukladno tomu, umanjenje
mjesečne naknade, promoviranje mogućnosti korištenja odsustva radi njege djeteta za očeve i sl.
Nužno je raditi na periodičnoj obuci i stručnom usavršavanju (o primjeni zakonodavstva i pružanju informacija korisnicima),
uspostavi mehanizma za praćenje, evaluaciju i izvješćivanje o stanju u području zaštite obitelji s djecom, te uspostaviti i
održavati centralnu bazu podataka o korisnicima u FBiH.
Uspješna populacijska politika traži djelovanje u lokalnoj upravi uspostavom organizacije i tijela za obitelj, djecu, mlade, kao i
izdvajanje sredstava iz proračuna za poticaje rađanja, zapošljavanja mladih i praćenje konkretnih indikatora kvalitetnijeg života
različitih kategorija stanovništva. Pored toga, potrebno je na razini Federacije BiH donijeti integrirani strateški dokument za
mlade, te definirati federalno ministarstvo, koje će u svom nazivu sadržavati riječ "i mladi".1
Nužno je donijeti i garanciju za mlade, kao aktivacijsku shemu sukladno Garanciji za mlade EU, kojom će se osigurati da svi
mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavka školovanja ili pripravničkog staža u roku od 4 mjeseca nakon svršetka
školovanja.
Kreiranje programa i jačanje kadra za populacijsku edukaciju omogućilo bi podizanje svijesti o značaju pitanja populacije i
dugoročno dalo pozitivne učinke na reprodukciju stanovništva. U tom smislu, potrebno je poduprijeti aktivnosti uključivanja
sadržaja populacijske politike u obrazovne programe, uključivanje roditelja u učenje o zdravom odrastanju i toleranciji, te
uključivanje tema iz populacijske politike u medijske sadržaje.
Stopa ukupnog fertiliteta FZS 1,25 (2018) 2,0
Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika FZS 8,2 (2019) 10,0
Uspostaviti fond za planiranje obitelji u FBiH FMRSP Ne Da
Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u FBiH ZZJZ 11,1 (2019) 5,0
2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i područje ranog rasta i razvoja djeteta

Biološka sposobnost roditelja za reprodukciju od iznimnog je značaja za svako društvo. U uvjetima produženog razdoblja
seksualne aktivnosti, prije realiziranja roditeljstva, povećani su rizici od seksualno prenosivih oboljenja i narušavanja
reproduktivnog zdravlja.
Stoga je nužno promoviranje važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima, prije svega kroz sustav obrazovanja, kao i
provedba aktivnosti koje pridonose smanjenju seksualno prenosivih bolesti. Ovo podrazumijeva jačanje kapaciteta zdravstvenih
ustanova i resursa, koji će omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovome području, ali i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga
vezanih za planiranje obitelji, prije i tijekom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci do tri, odn osno
šest godina. Također, kako bi se osiguralo zdravo materinstvo, potrebno je izjednačiti zaštitu trudnica i rodilja na teritorij u
FBiH.
Svako ulaganje u zdrav početak života i rano prepoznavanje odstupanja od normalne trudnoće, osobito zdravstvenih indikacija
unutar prve tri godine života djeteta, od neprocjenjive je važnosti za daljnji rast i razvoj djeteta i postizanje njegovog pu nog
potencijala. Stoga je jedan od prioriteta kontinuirano unapređivanje usluga u području ranog rasta i razvoja, kako u sektoru
zdravstva, tako i u drugim sektorima društva, u smislu holističkog pristupa pružanja usluga vezanih za rani rast i razvoj. Kad a je
sektor zdravstva u pitanju, ovo podrazumijeva jačanje pedijatrijske djelatnosti, posebice na primarnoj razini zdravstvene zaš tite,
kao i subspecijalističkih pedijatrijskih disciplina na višim razinama zdravstvene zaštite, te razvoj centara za rani rast i r azvoj pri
domovima zdravlja, u suradnji sa drugim organizacijama i ustanovama u Federaciji BiH koje su akreditirane za pružanj e ovih
usluga. U ovom smislu nastavit će se sa kontinuiranim unapređivanjem kvalitete zdravstvene usluge, daljnjim širenjem bolnica
prijatelja beba i djece, promoviranjem dojenja, zdrave ishrane za djecu, važnosti programa imunizacije i njegove sveobuhvatn ije
realizacije.
Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih FZS 9,3 (2019) 4,0
% djece s poteškoćama u razvoju prouzročenih lošom prehranom UNICEF, DEP 8,9 (2015) (BiH) 3,0
1
Sukladno Zakonu o mladima FBiH, članak 21. stavak 2, potrebno je planirati da ministarstvo koje je mjerodavno za pitanja mladih u FBiH u svom nazivu ima i
riječ ,,i mladi". Zakon o mladima u članku 11. stavak 2 naglašava da ,,sve razine vlasti u FBiH imaju obveze definiranja, usvajanja i provedbe strategija prema
mladima".
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku
Visoka cijena stanova i zakupnina, uz visoku stopu nezaposlenosti mladih, predstavlja ozbiljnu zapreku za ostanak mladih ljud i
u zemlji, stupanje u brak i osnivanje, odnosno proširenje obitelji. Donošenjem programa subvencioniranja i pružanja poticaja u
sferi stambene politike, ova mjera će pridonijeti olakšanom rješavanju stambenog pitanja za bračne parove koji prvi put
rješavaju stambeno pitanje.
U tom smislu, potrebno je donijeti posebne programe za osiguravanje stambenih kredita (i kredita za indvidualnu stambenu
izgradnju), pružanje poreznih olakšica prilikom kupnje ili izgradnje stana, davanje preporuka lokalnim zajednicama za
osiguravanje stanova za izdavanje po povoljnim uvjetima i uvjetima neprofitnog zakupa smještaja mladih br ačnih parova koji
studiraju i obitelji sa više djece.
Prednost u dodjeli stanova u zakup bi trebali imati bračni parovi s lošijim materijalnim statusom (imovinski cenzus), osobe s a
invaliditetom, samohrani roditelji, kao i mladi bez roditeljske skrbi kojima prestaje pravo na javnu skrb, roditelji djece s
invaliditetom, osobe iz marginaliziranih kategorija stanovništva, žrtve nasilja itd.
FBiH će ovom mjerom osigurati potporu kroz suradnju s bankama i/ili kroz potporu stambenim fondovima. Nadalje, ova mjera
podrazumijeva i potporu za ranjive skupine (raseljene osobe, obitelji u stanju socijalne potrebe itd.), koje također imaju
probleme sa rješavanjem stambenoga pitanja.
Izdvajanje za subvencioniranje stambene
Vlada FBiH 10 (2020) 30
politike, mil. KM
Broj stambenih fondova u županijama Mjerodavna županijska ministarstva 1/10 (2020) 10/10
2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu jednakopravnost u obitelji i društvu

U društvu je potrebno prevenirati nasilno rješavanje problema, te poduprijeti projekte tolerancije i kulture dijaloga. Potrebno je
u obrazovne programe uvesti teme o prevenciji nasilja i čimbenicima koji mogu utjecati na nasilje u obitelji i društvu. Zakon ski
okvir koji sprečava nasilje u društvu i obitelji je potrebno razvijati uz oštrije kazne i obvezan psihosocijalni tretman počinitelja
nasilja i žrtve. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti sprečavanju i sankcioniranju govora mržnje. Potreban je snažniji
angažman svih pravosudnih institucija protiv govora mržnje u svim pojavnim oblicima.
Nužno je razvijati i specifične programe i kvalitetne usluge u svrhu smanjenja rizika od socijalne isključenosti žrtava
obiteljskog i vršnjačkog nasilja, osobito za rodno senzibilne kategorije društva, kao što su žene i djeca žrtve obiteljskog nasilja,
žene u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, žene s invaliditetom itd.
Također je potrebno poduprijeti aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i supružnicima, kao i osigurati ade kvatnu brigu i
šansu za obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja.
Ove aktivnosti podrazumijevaju jačanje i promidžbu obitelji kao gradivnog elementa društva, suočavanje sa izazovima
zajedničkog života, provedbu kampanje jačanja međupartnerskih odnosa i komunikacije sa djecom, smanjenje rizika odvajanja
djece od obitelji itd.
Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih djela (iz područja brak, obitelj,
FZS 1.059 (2017) 500
mladi) - muškarci
Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih djela (iz područja brak, obitelj,
FZS 95 (2017) 45
mladi) -žene
Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI* OECD 21,8 (2019) (BiH) 15,0
% razvedenih u odnosu na zaključene brakove FZS 13,6 (2019) 10,0
2.3.5. Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje sportom
Sport je, kao dio kulture, jedno od nepravedno zapostavljenih područja u FBiH. Sport je vezan za širok raspon politika,
proizvoda i usluga koji se tiču različitih vrijednosnih lanaca koji se međusobno prožimaju.
Uz natjecateljske sportske aktivnosti, definicija sporta danas u potpunosti uključuje motoričke i tjelesne aktivnosti, koje n e samo
da potiču porast sportskih aktivnosti nego promoviraju zdravlje, usvajanje zdravih životnih navika i sprečavanje pojave
kroničnih bolesti kod stanovništva, kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularna oboljenja, mentalne bolesti itd.
Kako bi to postigli, potrebna je stalna promidžba bavljenja sportom cjelokupne populacije, osobito djece u školama od najranije
dobi, uključivanje u sportske i rekreativne aktivnosti osoba s invaliditetom i osoba treće dobi.
Nužno je osigurati uvjete za jednakomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele FBiH, te izr aditi planove
izgradnje, obnove, rekonstrukcije i održavanja sportskih objekata i prostora za rekreaciju, uključujući i kupališta na prirod nim
vodotocima, kao bitne pretpostavke za uspješno bavljenje sportom.
Pored navedenoga, nužno je osigurati odgovarajući stručni kadar, unaprijediti stručni rad za profesionalno i rekreacijsko
bavljenje sportom, kao i osigurati poticaje za stimuliranje rezultata na međunarodnim natjecanjima.
Za praćenje aktualnih prilika u svim segmentima sporta i rekreacije, nužno je uraditi digitalizaciju sporta na federalnoj razini,
što podrazumijeva uspostavu jedinstvene baze podataka iz svih raspoloživih izvora, uključujući i sportske klubove. Ovakva baz a
podataka je pretpostavka za kvalitetno donošenje odluka u području sporta na svim razinama vlasti u FBiH.

Privatna potrošnja na sport FZS n/d n/d
FZS n/d n/d
ukupno*
FZS n/d n/d
žene**
FZS n/d n/d
ukupno**
FZS n/d n/d
žene**
PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, osobito dugoročnu
Nužno je u politici zapošljavanja staviti fokus na neaktivne i nezaposlene koristeći aktivacijske i aktivne politike kojima s e
povećava radna snaga, a time i zaposlenost. Pri tome, pozornost treba posvetiti ranjivim skupinama koje u tržišnim uvjetima ne
mogu biti lako uključene u radnu snagu i zaposlenost, te integriranju imigracijske politike u politiku zaposlenosti.
Nužno je jačati ulogu i funkcije javnih službi zapošljavanja, s naglaskom na razvoj mehanizama osiguravanja kvalitete,
adekvatan monitoring politika i programa s ciljem provjere učinaka i isplativosti projekata, unapređenje znanja i vještina
zaposlenika JSZZ-a (osobito savjetodavaca), unapređenje sustava evidencija nezaposlenih i nadzora utrošenih sredstava na ime
poticaja zapošljavanju i naknada za nezaposlenost.
Stopa anketne nezaposlenosti, % FZS 18,4 (2019) 14,0
Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovništvu, % FZS 60,9 (2019) 50,0
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), muški % FZS 12,9 (2019) 9,5
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), ženski % FZS 18,0 (2019) 13,5
MJERE
2.4.1. Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja
Aktivacijske i aktivne mjere zapošljavanja treba koncipirati uz usku suradnju s zainteresiranim stranama (neaktivni,
nezaposleni, poslodavci, obrazovne institucije i sl.), redovito posjećivati poduzeća, te otvarati nove kanale komunikacije.
Nužna je promjena fokusa aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti strukturnih mjera kao što je
obuka ili priprema za rad, osobito kroz veće podupiranje ranjivih skupina.
Nužno je standardizirati sustav monitoringa i evaluacije politika zapošljavanja, te poduzimati neovisne evaluacije učinaka, k oje
bi pokazale koji su projekti djelotvorni i troškovno efektivni. Federalni zavod za zapošljavanje i županijske službe za
zapošljavanje trebaju imati uspostavljen sustav monitoringa i plan evaluacije. Svaki program treba imati adekvatan monitoring i
predviđen proračun za procjenu učinaka. Monitoring sustav treba biti javno dostupan na web stranici kao i izvješća o procjeni
učinaka.
U okviru ove mjere, u zavodima za zapošljavanje je nužno osigurati sredstva za brzu obuku za poznatog poslodavca koji je
iskazao interes za određenim profilom radne snage.
Potrebno je uključiti korisnike novčanih naknada u mjere aktivnih politika zapošljavanja u cilju brže integracije u tržište rada i
skraćenja vremena korištenja naknada.
Isto tako, mjerama aktivnog zapošljavanja nužno je promovirati i u većem omjeru osigurati i sredstva za sampozapošljavanje.
Konačno, potrebno je osigurati i okvir za veće uključivanje privatnoga sektora u mjere politika zapošljavanja (obuka,
posredovanje, evaluacija i sl.), čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja djelovanja JSZZ -a.
Unutar neaktive populacije osobito mjesto pripada mladim "obeshrabrenim". Stoga je nužno da JSZZ osobitu pozornost posveti
efektivnoj aktivacijskoj politici. Pored mladih, potrebno se također fokusirati na neaktivne žene (osobito nedostatno obrazov ane,
žene iznad 50 godina i one u ruralnim sredinama), dugoročno nezaposlene, osobe sa otežanim pristupom tržištu rada, mlade koji
napuštaju javnu skrb i druge kategorije "obeshrabrenih" osoba.
Stopa aktivnosti, % FZS 39,1 (2019) 50,0
Stopa zaposlenosti (15+), % FZS 31,9 (2019) 45,0
Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom FZZZ n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški FZZZ n/d n/d
Prosječno vrijeme nezaposlenosti, ženski FZZZ n/d n/d
2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada

Negativni migracijski tokovi, koji se u najvećoj mjeri reflektiraju u velikom postotku odlaska mladih i cijelih obitelji iz države,
uzrokuju nedostatak adekvatne radne snage na tržištu rada u FBiH. Kao odgovor na navedeni problem, nužno je kontinuirano
stvarati uvjete za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova, uz privlačenje relevantnih inozemnih državljana na
domaće tržište rada. Navedeno je moguće postići pružanjem potpore programima prekvalifikacije za deficitarna zanimanja,
unapređenjem pravne regulative u županijama za dualno obrazovanje mladih, sa fokusom na praktičnom radu, razvojem
poduzetničkih vještina, izmjenama pravne regulative za volontiranje, javnom promidžbom uspješnih znanstvenika, eksperata,
obrtnika, liječnika i dr, potporom programima umrežavanja i promidžbe industrija sa deficitarnom radnom snagom,
reguliranjem pravnoga okvira za samozapošljavanje, uz jasno definiranje poreznih olakšica za navedenu kategoriju zaposlenih
itd. Također, potrebno je unaprijediti radno zakonodavstvo u pravcu omogućavanja stručnog osposobljavanja i pripreme za rad
za nezposlene osobe, bez obzira na razinu obrazovanja.
S druge strane, potrebno je definirati i imigracijsku politiku, koja bi osigurala kompetentnu radnu snagu (primarno u sektori ma
IT-a, medicini, inženjerstvu i sl.) kako za sezonske, tako i za godišnje i višegodišnje zapošljavanje u industrijama gdje nedostaje
adekvatna radna snaga. Ova mjera podupire i donošenje Zakona o povratku, koji jamči pravo na povratak svima koji imaju bh.
podrijetlo, kao i podupiranje ljetnih škola i programa privlačenja dijaspore u cilju upoznavanja i očuvanja veza sa domovinom.
Također je potrebno financirati promidžbu prostora FBiH za visokokvalificiranu i deficitarnu radnu snagu, s fokusom na
promidžbu relevantnih obrazovnih ustanova s ciljem privlačenja inozemnih studenata. Mjera treba inicirati strateški i
zakonodavni okvir koji bi omogućavao pokretanje poslovanja inozemnim poduzetnicima u poduzetničkim zonama i poslovnim
parkovima, s dobijanjem prava na stalni boravak u zemlji nakon što tehnološki park ocijeni poslovnu ideju i ponudi smještaj za
pokretanje biznisa u tehnološkom parku. Također je, unapređenjem transportnih usluga, potrebno osigurati dnevnu mobilnost
radne snage unutar zemlje.
Udjel poslodavaca koji imaju problem sa popunjavanjem radnih mjesta FZZZ n/d n/d
Broj zaposlenih stranaca FZZZ 172 (2019) 1.000
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja

Potrebno je raditi na unapređenju znanja i vještina zaposlenih (osobito savjetodavaca) u FZZZ-u, kao i unapređenju sustava
evidencija nezaposlenih usklađenih sa zahtjevima poslodavaca.
Nužno je na evidencijama javnih službi za zapošljavanje odvojiti nezaposlene osobe od osoba bez zaposlenja koje ne traže
aktivno posao. Optimalno bi bilo izmještanje administriranja i financiranja zdravstvenoga osiguranja nezaposlenih osoba iz
javnih službi za zapošljavanje. U strukturi registriranih nezaposlenih osoba potrebno je identificirati one na koje će savjetodavni
rad imati najveći učinak, dalje raditi na razvoju procedura za rad (hodogram procesa) u FZZZ -u, koje će uključivati sve
zakonski definirane aktivnosti: informiranje, savjetovanje i posredovanje, uspostava izravne suradnje i razm jena potrebnih
podataka (e-uprava) među zavodima/službama i drugim organima uprave kako bi se smanjio administrativni pritisak na biroe.
Potrebno je uspostaviti integralni sustav informatičke potpore za funkciju posredovanja i uvezati sustav sa poreznom up ravom
kako bi se osigurala precizna evidencija o prelasku radne snage iz nezaposlenih u zaposlene i obratno. Nužno je i osigurati b rzo
ostvarivanje prava koja proistječu iz statusa nezaposlenosti.
% poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za zapošljavanje FZZZ 44,7 (2020) 70,0
Uspostavljen integrirani sustav za funkciju posredovanja FZZZ Ne (2020) Da
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj evidentiranih na zavodima za
FZZZ 68,1 (2019) 30,0
zapošljavanje
PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost

Donošenje novih zakona o socijalnom osiguranju i socijalnom radu, razvoj socijalnih karata i registara, praćenje smjernica za
usklađivanje izvješćivanja o socijalnim indikatorima s praksom EU, bolje targetiranje obitelji i osoba u potrebi, transformacija
ustanova socijalne skrbi i bolja educiranost stručnog osoblja, znatno bi pridonijelo poboljšanju socijalne skrbi i smanjenju
siromaštva, posebice onog energetskog.
Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti treba obavljati kroz uključivanje ranjivih skupina u tržište rada, posebice
invalidnih osoba i mladih koji napuštaju javnu brigu, uklanjanjem barijera njihovom uključivanju u poduzetništvo, posebice
socijalno, i zapošljavanje i samozapošljavanje, što se može postići aktivnijom suradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora, te
aktivnijim djelovanjem na lokalnoj razini.
Sudjelovanje socijalne skrbi u bruto domaćem proizvodu, % FZS 19,4 (2017) 15,0
Indeks socijalne isključenosti (HSEI) FZS 49,4 (2019) (BiH) 35,0
Stopa siromaštva stanovništva, muški % FZS 17,6 (2015) 13,0
Stopa siromaštva stanovnistva, ženski % FZS 16,6 (2015) 12,5
MJERE
2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih skupina
S obzirom na heterogenost marginaliziranih i ranjivih skupina, pri čemu svaka od njih ima specifične probleme i potrebe, u
narednome je razdoblju nužno donijeti sveobuhvatni strateški dokument (Strategija socijalne uključenosti), koji bi sadržavao
posebne politike i programe ciljane za skupine stanovništva koje su socijalno isključene ili se nalaze u riziku od siromaštva i
socijalne isključenosti. Takav dokument bi sadržavao i specifične mjere socijalne skrbi, uključujući i mjere u područjima
obrazovanja, stanovanja, zdravstva, kao i obiteljske politike ciljane na marginalizirane skupine stanovništva.
Kako bi se što adekvatnije pristupilo problemu socijalne isključenosti, nužno je stalno razvijati javnu svijest o značaju
socijalnog uključivanja, te realnim problemima koje određene pojedince ili skupine stanovništva potiskuju na rub društva i
sprečavaju ih u njihovim nastojanjima da žive pristojnim životom, uz puno sudjelovanje u društvu.
Radi lakšeg praćenja socijalne isključenosti i kvalitetnijeg donošenja politika koje su ciljane na marginalizovane skupine
stanovništva, potrebno je unaprijediti statističku osnovu za praćenje indikatora socijalne uključenosti, harmonizirati postojeće
indikatore i statističke pokazatelje, te razviti nove indikatore za praćenje socijalne uključenosti.
Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH FMRSP Ne (2020) Da
Provedena anketa o prihodima i uvjetima života (SILK) FZS Ne (2020) Da
2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi

Aktualno uređenje socijalne skrbi slabo dopire do populacije kojoj najviše treba, te nije učinkovito u smanjenju siromaštva.
Potrebno je poboljšati ciljane socijalne transfere na temelju stvarnih potreba. Poboljšanje ciljanja u socijalnim davanjima m ože
stabilizirati ukupna izdvajanja i potencijalno povećati naknade postojećim korisnicima iz istih financijskih sredstava.
Temeljni preduvjet za kvalitetno donošenje politika u ovome području je razvoj socijalnih karata i registara, koji će osigura ti
informaciju o stanju i potrebama društva. Na temelju ovih informacija, potrebno je kontinuirano praćenje stanja u području i
provedba periodičnih istraživanja o utjecaju, relevantnosti, efektivnosti, učinkovitosti i održivosti mjera zaštite.
U cilju ranog otkrivanja i rane intervencije, nužno je razviti odgovarajući sustav i registre za p rikupljanje podataka o djeci i
odraslima u stanju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (djece bez roditeljske skrbi, djece nezaposlenih roditelja, djece
čiji su roditelji osobe s invaliditetom ili osobe u penalnim ustanovama, djece razvedenih rod itelja, djece iz jednoroditeljskih
obitelji, djece s invaliditetom, odraslih sa invaliditetom i starijih osoba). S tim u svezi, potrebno je donijeti smjernice z a
usklađivanje izvješćivanja o socijalnim indikatorima sa praksom EU.
Nužno je poduprijeti donošenje zakona o socijalnim uslugama i zakona o djelatnosti socijalnog rada kako bi se ovo područje
dodatno uredilo, te se omogućilo uvođenje različitih socijalnih servisa u lokalnim zajednicama kao što su dnevni centri, pomo ć i
njega doma, mobilni timovi, psihosocijalna potpora obiteljima, osnaživanje hraniteljskih obitelji, potpora djeci bez roditeljske
skrbi i sl.
Socijalne politike i zakonodavstvo trebaju omogućiti olakšan pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na
pravičan, fer i jednak način i moraju imati ulogu u suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti. Potrebno je unaprijediti sustav
novčanih davanja i usmjeriti ih prema siromašnima, kao i osigurati materijalna izdvajanja za skupine u riziku od siromaštva
(starije osobe, obitelji sa djecom, obitelji sa djecom sa invaliditetom, djeca koja su bili korisnici institucionalnog smještaja, a
trebaju se osamostaliti).
Broj uspostavljenih socijalnih registara u županijama FMRSP 0/10 10/10
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera po spolu, %* FZS n/d n/d
Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera po spolu, %** FZS n/d n/d
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva muškarac, % FZS 15,7 (2015) 12,0
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva žena, % FZS 17,0 (2015) 13,0
2.5.3. Unapređivati međusektorsku suradnju, infrastrukturu i kompetencije pružatelja usluga socijalne skrbi
Ovom se mjerom želi pridonijeti razvoju institucionalnih mehanizama koji će omogućiti jačanje intersektorske i profesionalne
suradnje u formulaciji, planiranju, implementaciji, koordinaciji provedbe, monitoringu, evaluaciji i izvješćivanju u različitim
područjima socijalne politike.
Potrebno je definirati mrežu socijalnih usluga i pružatelja socijalnih usluga, uspostaviti sustav koordinacije između pružate lja
socijalnih usluga, uraditi transformaciju institucionalnih oblika zbrinjavanja djece i odraslih osoba (djece bez roditeljske skrb i i
osoba sa psihosocijalnim poteškoćama i drugih osoba) i izgraditi resurse za pružanje odgovarajućih usluga potpore u zajednici .
Također, potrebno je uraditi analizu kapaciteta zaposlenih koji rade u ustanovama i drugim oblicima obiteljske skrbi prema
vrstama, duljini i broju pruženih usluga korisnicima na cjelodnevnoj osnovi i, po potrebi, ojačati ove kapacitete te obaviti
edukaciju profesionalaca za novi koncept socijalnih usluga.
Također, ovom mjerom se stimulira profesionalna edukacija i usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom zaštitom,
osobito educiranje stručnog kadra koji radi na poslovima skrbi o djeci bez roditeljske skrbi, djeci s poteškoćama u razvoju,
osobama s invaliditetom, starijim osobama, osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i drugim ranjivim
skupinama. To podrazumijeva edukacije, cjeloživotno učenje i sl.
Pored toga, potrebno je povećati kapacitete socijalnih radnika u centrima za socijalni rad, što bi moglo biti od velikog značaja za
unapređenje učinkovitosti sektora socijalne sigurnosti, a što se može postići, među ostalim, i delegiranjam administrativnih
poslova drugim općinskim službama (primjerice, službi za administrativno-pravne poslove), kao i suradnjom sa drugim
organizacijama i ustanovama koje pružaju alternativne oblike obiteljske skrbi kao i socijalne usluge u sklopu jačanja kapacit eta,
kako bi se socijalni radnici i drugi stručni zaposlenici mogli fokusirati na svoju izvornu nadležnost i funkciju. Smanjenje broja
predmeta radnika u centrima za socijalni rad moglo bi unaprijediti kvalitetu njihova rada sa strankama i dugoročnu učinkovito st
sektora socijalne sigurnosti.
Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku FMRSP n/d n/d
Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na obukama FMRSP n/d n/d
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada

Aktualno tržište rada u FBiH karakteriziraju negativni trendovi i visoke stope radno neaktivnih i nezaposlenih, osobito među
pripadnicima ranjivih društvenih skupina (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljske
skrbi koji napuštaju javnu brigu, Romi i sl.).
Nužno je osigurati izradu programa zapošljavanja ranjivih skupina, programa socijalnog poduzetništva, programa grantova za
formalno i neformalno obrazovanje pripadnika ranjivih kategorija, programa kojim se radi osnaživanje r anjivih skupina za
zapošljavanje i poticanje potencijalnih poslodavaca na zapošljavanje i/ili samozapošljavanje teže zaposlivih skupina, program a
formalizacije zapošljavanja (registraciju poljoprivrednih gospodarstava i pomoć u njihovu vođenju i sl.) i osi gurati kontinuirani
monitoring i povremene procjene utjecaja mjera i projekata koji se provode.
Mjerom treba ublažiti problem nedostatne zastupljenosti žena i mladih u poduzetništvu, te ukazati na izazove i mogućnosti koj e
im se nude. Potrebno je kreirati posebne programe za ove skupine te promovirati poduzetništvo kroz formalno obrazovanje i
cjeloživotno učenje i potporu ženama poduzetnicama za uključivanje u ženske europske poduzetničke mreže.
Važan pokretač za formalno zapošljavanje ranjivih kategorija je i potpora razvoju socijalnog poduzetništva kao modela koji
istodobno pridonosi zapošljavanju i potpori ugroženim skupinama. U okviru ove mjere nužno je institucionalno i zakonodavno
urediti područje socijalnog poduzetništva, kako bi se omogućilo i olakšalo osnivanje i funkcioniranje socijalnih poduzeća,
omogućio jednostavniji pristup izvorima financiranja (osnovati centar za razvoj socijalnog poduzetništva ili fond za razvoj
socijalnog poduzetništva, koji bi mogao osigurati temeljni pokretački kapital za razvoj socijalnih poduzeća), dodatno poticao
poslovni sektor da se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja (sufinanciranje programa socijalnog
poduzetništva pružanjem mentorskih usluga), dale porezne olakšice za socijalna poduzeća koja rein vestiraju svoj profit u
aktivnosti koje pridonose razvoju zajednice, odnosno vodila porezna politika koja će biti pogodna za razvoj koncepta i
aktivnosti socijalnog poduzetništva.
Također, potrebno je kreirati programe obuke zaposlenih u državnoj upravi vezane za socijalno poduzetništvo i raditi na
aktivnostima promidžbe socijalnog poduzetništva u javnosti (i putem medija) kako bi se ovaj pojam i koncept bolje razumio,
razvijati infrastrukturu, međusektorsku suradnju i umrežavanje socijalnih poduzetnika.
Stopa nezaposlenosti među ranjivim skupinama, žene, % FZS 21,7 (2019) 15,0
Stopa nezaposlenosti među ranjivim skupinama, mladi (15 - 24), % FZS 39,0 (2019) 30,0
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, žene, % FZS 29,3 (2019) 40,0
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, mladi (15-24), % FZS 35,0 (2019) 55,0
% dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci) FZS 79,3 (2019) 60,0
% održivih gospodarskih subjekata nakon 3 godine poslovanja koje su osnovali žene i
FZS n/d n/d
mladi
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih na zavodima za
FZZZ 1,31 (2019) 0
zapošljavanje
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena na zavodima za
FZZZ 0,93 (2019) 0
zapošljavanje
2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva

Kako bi se osigurala minimalna, financijski pristupačna i pouzdana opskrba energijom, tj. da "nitko nije zapostavljen" u ovome
području, treba planirati i provoditi programe socijalne skrbi ugroženih kupaca primjenom koncepta smanjenja energetskog
siromaštva, što, među ostalim, podrazumijeva i potporu za poboljšanje energetske učinkovitosti, te razmatranje, izradu i
implementaciju socijalnog akcijskog plana u području energetike u FBiH.
U cilju smanjenja energetskog siromaštva, potrebno je, prije svega, identificirati energetski siromašna kućanstva ili kategor ije
stanovništva koje su u riziku od energetskog siromaštva, utvrditi koje su osobe njime pogođene i koji su njegovi uzroci,
povećati dio financijskih sredstava u proračunima iz kojih bi se obavljalo sufinanciranje, kreirati programe i projekte energ etske
učinkovitosti (utopljavanje zgrada i objekata za život ugroženih kategorija stanovništva, ugradnja termoizolacijskih fasada,
zamjena stolarije, zamjena neučinkovitog sustava grijanja i sl.), te kontinuirano pružati savjetodavne usluge u području
energetskog sektora.
Programi zaštite ugroženih kategorija kupaca su najučinkovitiji kada su u njih uključene lokalne zajednice. Zbog toga je
potrebno podići razinu informiranja lokalnih aktera o ciljevima i planovima energetske tranzicije. Prilikom provedbe mjera
energetske učinkovitosti prioritet treba biti na objektima javne infrastrukture - škole, bolnice i socijalne ustanove, čime se
osigurava da socijalno ugrožene skupine imaju izravne koristi od mjera energetske tranzicije.
Stopa energetskog siromaštva kućanstva FZS n/d n/d
STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO UČINKOVIT I ODRŽIV RAZVOJ

PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa
Radi boljeg prilagođavanja klimatskim promjenama, zaštite prostora, zemljišta, voda, šuma kao i bio i geo raznolikosti,
adekvatnijeg tretiranja otpada, te doprinosa unapređenju javnoga zdravlja, potrebno je povećavati svijest o nužnosti zaštite i
očuvanja okoliša, provoditi monitoring stanja okoliša i prirodnih resursa, jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom,
prirodom i kulturnim nasljeđem, usuglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obveze
vlasnika resursa u upravljanju okolišem i prirodnim nasljeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela
"zagađivač plaća" i "korisnik plaća, osigurati usklađenost interesa zaštite okoliša i interesa ekonomskog razvoja sukladno
načelima održivoga razvoja i drugim načelima ekološkog prava i provoditi sustavna geološka istraživanja.
Također, potrebno je razvijati statističku osnovu u ovome području razvojem relevantnih pokazatelja.
Količine otpada iz proizvodnih djelatnosti, tona/ mil. KM BDP-a FZS 439 (2018) 254
Količine opasnog otpada iz proizvodnih djelatnosti, tona/ mil. KM
FZS 0,41 (2018) 0,30
BDP-a
Količine prikupljenog komunalnog otpada, kg/ po stanovniku FZS 284 (2018) 228
Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 EUROSTAT (BiH)* 51.354 (2017) (BiH) 52.000
MJERE
3.1.1. Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
Kako bi se podigla svjest građana o zaštiti okoliša, potrebno je identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i
ranjivosti koji nastaju kao posljedica nebrige za okoliš, što će rezultirati većim naporima za integriranje politika klimatsk ih
promjena u sve gospodarske sektore, kao što su energetika, transport i poljoprivreda.
Nužno je intenzivnije širenje informacija i znanja utemeljenih na činjenicama o problematici zaštite okoliša i klimatskih
promjena i u sklopu toga posebice je važno stimulirati zajedničke projekte obrazovnih institucija i kompanija koje rade na
ozelenjavanju svog poslovanja.
Potrebno je poticati i stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta o d
civilnoga društva i gospodarskih subjekata, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovome području, po
ugledu na postojeće inicijative (Klimatski diplomatski tjedan i sl.).
U cilju podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih vještina, potrebno je modernizirati nastavne plano ve i programe
osnovnih i srednjih škola sukladno prethodno definiranim programom ekoškola, kako bi se kontinuirano provodile aktivnosti
vezane za zaštitu okoliša, koje bi bile inkorporirane u sve segmente odgojno-obrazovnoga rada škola, koristeći potporu
dostupnih incijativa EU-a.
Stanje javne svijesti - provedba Arhuske konvencije* FMOIT n/d n/d
3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
Potrebno je raditi na daljnjem usuglašavanje zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU, kao i vertikalno i horizontalno
usklađivanje u Federaciji BiH, posebice kod donošenja novih propisa. Pri tomu, osobitu pozornost treb a posvetiti donošenju
propisa u područjima u kojima su nedostatne (određene vrste otpada, korisnici okoliša, šumarstvo, zaštita prirode). Na razini
entiteta treba osigurati dosljednu provedbu usvojenih propisa, kao i preuzetih međunarodnih obveza BiH kao d ržave. Važno je
omogućiti ugrađivanje odredbi EU-a u pogledu zelene javne nabave u Zakon o javnoj nabavi.
Također je potrebno unaprijediti pravni okvir zaštite od buke, upravljanja otpadom i dobijanja okolišnih dozvola sukladno EU
zakonodavstvu, te uspostaviti proces provedbe procjena utjecaja na okoliš strategija, planova i programa potpunim
transponiranjem SEA direktive EU u domaće zakonodavstvo. Nužno je unaprijediti proces izdavanja upravnih akata koji se
odnose na procjenu utjecaja na okoliš za neizgrađena postrojenja i izdavanja okolišnih dozvola i vodnih akata. Potrebno je
jačanje institucionalnih kapaciteta mjerodavnih organa za okolišno prihvatljivo planiranje politika i projekata, monitoring i
borbu protiv prekršaja u ovome području. Nužno je uspostaviti pravni okvir i standard kvalitete institucija koje provode
procjene utjecaja na okoliš.
Ova će mjera poduprijeti institucionalno jačanje sektora okoliša u FBiH, kao i uspostavu unutarsektorske i međusektorske
suradnje resornih ministarstava svih razina vlasti putem sektorskih razvojnih vijeća. Potrebno je ojačati kapacitete i učiniti
učinkovitijim rad organa inspekcijskoga nadzora, te ubrzati rješavanje sudskih postupaka koji se tiču zaštite okoliša i rada
tužiteljstava kada su u pitanju kazneni postupci u području okoliša.
Potrebno je revidirati način raspoređivanja, odnosno korištenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša.
Nužno je definiranje projekata od javnoga značaja za FBiH, te djelomično usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda za
Potrebno je unapređivati komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna poduzeća u svim segmentima kako bi osigurali
održivost i dostupnost kvalitetne vodoopskrbe, odgovarajuću odvodnju otpadnih voda, upravljanje otpadom, lokalnu prometnu
infrastrukturu, "priuštivost" komunalnih usluga, vodeći računa o njihovoj ekonomskoj cijeni. Potrebno je osigurati uvođenje
naknada za vodne usluge, koje će pokrivati troškove izgradnje i održavanja izgrađene infrastrukture, te modern izaciju pravnog i
instucionalnog okvira pružanja vodnih usluga, što je preduvjet za postupno postizanje njihove održivosti.
Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU FMOIT n/d n/d

Potrebno je poboljšati status biološke raznolikosti očuvanjem ekosustava, vrsta i genetičke raznolikosti, te jačati opće kori sti od
biološke raznolikosti i ekosustavnih servisa, pri čemu je potrebno napraviti inventuru ekosustava i tipova staništa i identificirati
ugrožene vrste. Od ključne je važnosti uključivanje mjera očuvanja prirode i biodiverziteta u politike drugih resora
(poljoprivreda, šumarstvo, energetika, transport i sl.) i usuglašavanje politika sa EU Strategijom biodiverziteta 2030 i EU
strategijom šumarstva. U tom smislu bi trebalo razviti Akcijski plan biodiverziteta i sudjelovati u regionalnim inicijativama i
razmjeni znanja sa EU istraživačkim centrima, te poticati uzgoj i očuvanje autohtonih biljaka i životinja i njhovu zaštititu kao
dio prirodnoga naslijeđa. Potrebno je olakšati zaštićenim područjima da se priključe (peer) sektorskim organizacijama u EU
(Parkovi Dinarida, PAN Parks i sl).
Također, treba unaprijediti i postojeće baze podataka i istraživanja u području biodiverziteta, povećati površine zaštićenih
područja i osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima. Važno je minimizirati rizik za ljudsko zdravlje, biodiverzite t,
prirodno i graditeljsko nasljeđe, te osigurati i unaprijediti održivi sustav upravljanja i racionalnog korištenja prostora. Mje ra
pridonosi i podizanju opće svijesti, posebice lokalne zajednice, o vrijednostima biološke raznolikosti i koracima koji se mog u
poduzeti da se ona očuva i održivo koristi. Bitno je smanjiti izravne pritiske na biološku raznolikost i promovirati održivu
uporabu prirodnih resursa u industriji i poljoprivredi (uspostava sustava monitoringa pesticida, fertilizatora i plodnosti tl a,
razvijati organsku proizvodnju i sl.). Nužno je eliminirati poticaje i subvencije koji su štetni za biološku raznolikost, te utje cati
na skrivene uzroke gubitka biološke raznolikosti pozicioniranjem biološke raznolikosti u odgovarajuće politike.
Površina zaštićenih područja, hektar FMOIT 103.380 (2018) 120.000

U pogledu zaštite voda, treba postići i održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i fa une i
potreba korisnika voda, tako da je nužno nastaviti s izradom planova upravljanja vodama za vodna područja rijeke Save i
Jadranskog mora. U cilju smanjenja rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, nužno je provesti mjere za povećanje stupnja
zaštite od poplava, izraditi mape opasnosti i mape rizika od poplava i donijeti planove upravljanja poplavnim rizikom, proves ti
mjere za smanjenje erozije, uspostaviti programe i mjere prilagodbe klimatskim promjenama i borbe protiv suša. Nužno je
jačanje nadzora ispuštanja otpadnih voda u vodotoke i provoditi aktivnosti na smanjenju tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih
otpadnih voda, te smanjenju emisije štetnih i toksičnih materija koje stvaraju pojedini industrijski zagađivači . Potrebno je
subvencionirati izgradnju kolektora za otpadne vode s prečišćivačima i na taj način pridonijeti i boljoj konkurentnosti
poljoprivrede. Također, potrebno je uspostaviti katastar svih hidroelektrana, energana i malih postrojenja s određenim podacima
(snagom, vodozahvatom itd.), te osigurati da svi korisnici voda za tehnološke potrebe i proizvodnju energije moraju imati
ugovor o koncesiji i plaćati odgovarajuću naknadu za korištenje vodnih resursa.
Sve aktivnosti ruralnog razvoja ne smiju dovoditi do pogoršanja stanja kvantiteta i kvalitete voda. Investiranja u objekte i
opremu trebaju pridonijeti ispunjavanju zahtjeva Okvirne direktive o vodama EU i svih njezinih ˝kćerki direktiva˝ (npr. nitratne
direktive), odnosno smanjenju zagađenja voda. Ove aktivnosti se, prije svega, odnose na izgradnju privatnih i javnih sustava
navodnjavanja za potrebe poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali i razvoj infrastrukture za vodoopskrbu i kanalizacije u ruralnim
područjima radi poboljšanja životnih uvjeta stanovništva i razine usluga u turizmu. Istodobno, aktivnosti fokusirane na opće
usluge omogućit će daljnju edukaciju kako savjetodavaca, tako i proizvođača, u smislu zašt ite kvalitete vode, odnosno
korištenja praksi i tehnologija koje u najmanjoj mogućoj mjeri imaju negativan utjecaj na kvalitetu podzemnih voda, kao i
kreiranje tipskih rješenja vezanih za ispunjavanje zahtjeva direktiva EU (upravljanje stajskim gnojivom i sl.). Na kraju, potrebno
je osigurati proaktivnu ulogu FMPVŠ-a usmjerenu prema ostalim mjerodavnim ministarstvima i institucijama, ali i
zainteresiranim donatorima i internacionalnim programima pomoći (osobito onim od EU-a, FAO-a, SB-a, IFAD-a i sl.) radi
osiguranja dodatnih sredstava za projekte integralnog upravljanja vodama i ispunjenje preuzetih obveza u tom području. Tim
projektima treba postići održivo korištenje i zaštitu vodnih resursa za potrebe javne vodoopskrbe stanovništva i sve druge
namjene i djelatnosti sukladno sektorskim planskim dokumentima, planovima aproksimacije sa EU legislativom u području
voda i planovima općeg ekonomskog i društvenog razvoja FBiH.
Koeficijent gubitka vode, % FZS 56,9 50,0
Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u industriji, % FZS 59,9 70,0
Broj priključaka na kanalizacijske sustave FZS 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na 100.000 stanovnika) ZZJZ 198 (2019) 100

Resurs zemljišta je među najvažnijim prirodnim resursima i njegova primarna funkcija je proizvodnja hrane i sirovina. Zemljiš te
je ograničeni resurs i način korištenja i promjene u korištenju zemljišta su glavni pokretači promjena u okolišu.
U cilju zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta potrebno je izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i j ačati
intersektorsku suradnju, koja treba pridonijeti racionalnijem korištenju i zaštiti zemljišta. U tom smislu, potrebno je donijeti
okvirni zakon o zaštiti zemljišta, te ojačati institucije u FBiH koje se bave sustavnim nadzorom, praćenjem stanja i kvalitet e
zemljišta, izvješćivanjem i predlaganjem mjera za unapređenje ovoga zakona.
Kako bi se lakše pratile promjene na devastaciji i zaštiti zemljišta, nužno je unaprijediti zemljišni informacijski sustav sa
relevantnim indikatorima.
Također, potrebno je zaštitu zemljišta uključiti u sve politike na nižim razinama, sukladno ustavnim mjerodavnostima, i
poduprijeti istraživačke projekte koji su usmjereni na analizu i preporuke zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta. Sukladno
tomu, nužno je izraditi program za rekultivaciju degradiranog zemljišta u FBiH.
Nužno je daljnje ulaganje u deminiranje zagađenih površina, pri čemu se osobita pozornost treba posvetiti deminiranju
zaštićenih područja, kao i remedijaciji i rekultivaciji s ciljem vraćanja funkcije degradiranog zemljišta.
U okviru ove mjere nužno je raditi na povećanju svijesti čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao
neobnovljivog resursa.
% zemljišta na kojemu je smanjena produktivnost (LPD) FZZA* 0,44 (2014) 0,25
% zemljišta na kojemu su rani znakovi smanjenja produktivnosti (LPD)** FZZA* 0,53 (2014) 0,30
% zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom smanjenja produktivnosti (LPD) FZZA* 15,73 (2014) 10,00
* Podake je izračunao EU - Ispra Joint Research Center na temelju podataka CORINE Land Cover (CLC), koji su nastali
satelitskim snimanjem područja Europe. Federalni agropedološki zavod ima mandat da se bavi ovim podacima.
** Land Productivity Dinamics - kretanje produktivnosti zemljišta
3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gospodarenje šumama i divljači
Potrebno je na razini FBiH zakonski urediti područje šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gospodarenje
šumskim resursima kao nužnog preduvjeta za očuvanje šumskih ekosustava, pridonijelo ublažavanju posljedica klimatskih
promjena, poboljšala hidrologija vodotokova, zaštitio biodiverzitet, smanjio rizik od požara, kao i iskoristio potencijal za
diverzifikaciju ekonomskih ruralnih aktivnosti. Nužno je osigurati usmjeravanje šumskih resursa u proizvodnju proizvoda
visoke dodane vrijednosti u domaćim kompanijama.
Pored smanjenja emisija zagađujućih materija i stakleničkih plinova te jačanja EnE i OIE, ciljevi dekarbonizacije se mogu
postići i povećanjem "ponora" GHG emisija, npr. kroz realizaciju programa organiziranog pošumljavanja i podizanje
energetskih nasada brzorastućih vrsta drveća za proizvodnju biomase, čime se omogućava povećanje sudjelovanja biomase u
energetskom bilansu OIE (npr. u kogenerativnim elektroenergetskim postrojenjima). Gospodarenje šumama unutar zaštićenih
područja prirode i vodozaštitinih zona potrebno je uskladiti s propisima o njihovom proglašenju.
Također, u cilju povećanja broja divljači i očuvanja njihovih staništa, potrebno je stvoriti uvjete za poboljšanje upravljanj a i
gospodarenja lovištima, odnosno uskladiti zakonsku regulativu u području lovstva sa EU zakonodavstvom i međunarodnim
dokumentima.
Ovom mjerom potrebno je poticati ulaganja u opremu za iskorištavanje šuma (strojevi, alati i uređaji za sječu, privlačenje,
izvlačenje i iznošenje šumskih drvnih sortimenata), opremu za proizvodnju šumske biomase, opremu za šumsko-uzgojne
radove, opremu za zaštitu šuma od požara, biljnih bolesti i štetočina, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladište nje
šumskih drvnih sortimenata, opremu za sjemensko-rasadničku proizvodnju, u lovni i turizam u šumarstvu, jačanje
informatizacije i digitalizacije poslovnih procesa u šumarstvu i dr.
Ukupna posječena drvna masa, m3 FZS 2.552.625 (2018) 2.600.000
Vještačko pošumljavanje, ha FZS 1.439 (2018) 3.000
% bruto dodane vrijednosti šumarstva (Područje KD-a 02 - Šumarstvo i sječa drva) u
FZS 0,7 (2018) 1,0
BDP-u
% udjela visokih šuma FMPVŠ 45 (2020) 47
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) FMPVŠ 11,3 (2020) 11,7
Stupanj razvijenosti Informacijskog sustava šumarstva FBiH (broj izrađenih modula) FMPVŠ 3 (2020) 15
3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sustav cirkularne ekonomije

Mjera podupire održivo upravljanje otpadom, uz uvođenje ekonomske cijene komunalnih usluga, koja će rezultirati povećanjem
obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, kao i uvođenje cirkularne ekonomije u sustav upravljanja
otpadom i korištenje inovativnih tehnologija.
To podrazumijeva značajno unapređenje sustava odvojenog skupljanja, reciklaže i ponovne uporabe komunalnog otpada u
cijeloj FBiH, eliminiranje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju regionalnih sanitarnih deponija i regional nih
centara za upravljanje otpadom. Također, osobitu pozornost treba obratiti na otpad iz specifičnih tokova, opasni otpad kao i
upravljanje otpadom u poljoprivredi, šumarstvu, industriji i građevinarstvu. Potrebno je osigurati učinkovito odvajanje otpad a
(papir, metal, plastika, staklo i biootpad), uz ekonomske poticaje za smanjivanje generiranja otpada i sheme dodatnog plaćanja
za generiranje.
Cilj je prestanak odlaganja otpada na nesanitarne općinske deponije, minimizirati količinu otpada koja se odlaže na postojeće
sanitarne deponije, te povećati broj sanitarnih deponija, povećati količinu otpada koji se reciklira, ponovno koristi i energetski
iskorištava. Također, nužno je poduprijeti i aktivnosti na smanjenju otpada u ruralnim, šumskim i obalnim područjima (uz
puteve i rijeke), te na području (F)BiH strateški predisponirati trajnu zabranu odlaganja nuklearnog i biološki opasnog otpada iz
uvoza.
Vrlo je važna uspostava informacijskog sustava upravljanja otpadom, putem kojega će se prikupljati podaci o vrstama,
količinama i kretanju otpada koji će biti temelj za donošenje planskih dokumenata.
Potrebno je dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela "zagađivač plaća" i "korisnik plaća", što znači da plaćaju oni koji
izravno onečišćuju okoliš i oni koji se izravno koriste prirodnim resursima (proširenje uvođenja naknada za pos ebne kategorije
otpada, eventualna revizija postojećih naknada, uvođenje naknada za odlaganje, revizija naknade koja se plaća pri registracij i
motornih vozila i sl.).
Potrebno je provesti analize učinkovitosti i ekonomičnosti postojećeg sustava upravljanja otpadom (komunalni, posebne
kategorije i sve druge vrste otpada), te predložiti ekonomski i okolišno održive sustave upravljanja otpadom. Osobito je važn o
raditi na modelu cirkularne ekonomije, u kome se resursi održavaju koliko god je dugo moguće, uz min imalnu proizvodnju
otpada.
Nužno je definiranje projekata od javnoga značaja za FBiH, te u tom smislu usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda
za zaštitu okoliša u prioritetne projekte.
Ekonomski instrumenti trebaju predstavljati dodatni razlog za aktivnosti gospodarskih subjekata na smanjenju zagađivanja, te
uvođenju novih tehnologija.
Mjera podupire jačanje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša (inspekcijski organi, donositelji politika), te reviziju postoje ćih i
uvođenje novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada i usklađivanje postojećih propisa sa EU legislativom.
% odloženog (netretiranog) komunalnog otpada od ukupno
FZZPR 93,25 (2018) 60,00
prikupljenog
% prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od ukupno
FZZPR 0,14 (2018) 5,00
prikupljenog
EUROSTAT (BiH) 157,5 (2017) (BiH) 300,0
ekonomije*, mil. €
*Private investments, jobs and gross value added related to circular economy sectors (EUROSTAT CEI_CIE010)
3.1.8. Uspostaviti sustav održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
U cilju osiguranja stabilne i održive opskrbe energetskih i industrijskih kapaciteta mineralnim sirovinama (energetskim,
metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvaranja uvjeta za njihov razvoj,
potrebno je na suvremenim, ekonomskim, objektivnim i znanstveno utemeljenim načelima nastaviti akt ivnosti u cilju definiranja
mineralnog potencijala FBiH, donošenjem i implementacijom Strategije upravljanja mineralnim sirovinama FBiH, koja će,
među ostalim, definirati programe provedbe temeljnih i primijenjenih geoloških istraživanja mineralnih sirovin a primjenom
suvremene prospekcije i istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, na temelju čijih
rezultata bi se izradile interaktivne geološke mape prirodnih bogatstava (rude, plin, nafta, minerali i sl.) šir okog spektra
primjene.
Pri tome, nužno je kontinuirano unapređivati bazu podataka i znanja o mineralnim sirovinama sa informacijama o tokovima i
sustavu dinamičkog modeliranja primarnih i sekundarnih sirovina, što daje snažnu potporu temeljnim i primijenjenim geološkim
istraživanjima metaličnih i nemetaličnih mineralnih resursa i resursa fosilnih goriva.
Nužno je uspostaviti kvalitetan sustav monitoringa mineralno–sirovinske baze FBiH izradom katastra ležišta i pojava mineralnih
sirovina, koji osigurava inventarizaciju mineralnog bogatstva, učinkovit menadžment, odnosno nadzor i upravljanje mineralno -
sirovinskim kompleksom.
Također, potrebno je postojeći zakonski okvir uskladiti sa europskim direktivama iz područja rudarstva i geoloških istraživan ja,
prostornog planiranja, te područja zaštite radne i životne sredine i uraditi njegovu horizontalnu i vertikalnu harmonizaciju na
svim razinama vlasti u FBiH. Potrebno je donijeti programe potpore uvođenju suvremenih tehnologija u cilju osiguranja uvjeta
za povećanu učinkovitost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprečavanju nastanka otpada, donijeti programe
promidžbe recikliranja i ponovne uporabe mineralnih sirovina, uspostaviti sustav nadzora prihvatljive razine rizika negativni h
utjecaja rudarskog sektora na okoliš, pokrenuti mrežu centara za istraživanje, obrazovanje i osposobljavanje u području
održivog upravljanja mineralnim sirovinama, te promovirati očuvanje zemljišta kroz rekultivaciju i praksu kontinuiranog
monitoringa ekoloških indikatora.
Donesena Strategija upravljanja mineralnim sirovinama FBiH FMERI
Ne (2020) Da
FZZG
PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitetu zraka
Nužno je unapređivati kvalitetu zraka smanjivanjem emisija, posebice u području transporta, preusmjeravanjem na adekvatne
izvore mehaničke i toplinske energije, povećanjem energetske učinkovitosti, ograničavanjem uvoza transportnih vozila koji
imaju velike emisije zagađujućih materija i promoviranjem transportnih sredstava na električni pogon. Potrebno je u cijelosti
ugraditi u domaće zakonodavstvo i poštovati EU direktive u području kvalitete zraka.
Nužno je pripremiti i implementirati Strategiju unapređenja kvalitete zraka i pripremiti studiju procjene utjecaja ra nijeg ulaska u
Emission Trading Scheme.
Spečifični mortalitet - smrtnost oboljelih od respiratornih oboljenja sa smrtnim ishodom,
ZZJZ 51,6 (2018) 40,0
na 100.000 stanovnika
MJERE
3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova
Nužno je stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva, jačati inspekcijski nadzor na svim razinama, osobito masovni h
zagađivača, te uzimati u obzir mjere za zaštitu zraka u urbanističko-građevinskim aktima, kada izvor emisija nije predmet
okolinske dozvole. Potrebno je razmotriti uvođenje modela IoT senzora (e-zrak) kako bi se omogućilo detaljno i kontinuirano
praćenje i prezentacija kvalitete zraka sukladno EU direktivi (National Emissions Ceilings Directive 1). Kada su u pitanju
industrijski zagađivači, potrebno je težiti implementaciji Direktive o industrijskim emisijama i aplikaciji "Najbolja dostupna
tehnika" (Best Available Techniques). Nužna je uspostava federalne mreže za automatski monitoring kvalitete zraka, izraditi
katastar zagađivača zraka, uvesti ovlaštene neovisne laboratorije ili osnovati referentne laboratorije za emisije u zrak za FBiH,
te uključivati se u europske mreže kao što su Forum on Air Quality Modelling (FAIRMODE) i mreža referentnih laboratorija za
kvalitetu zraka (Network of Air Quality Reference Laboratories - AQUILA). Pri tome je potrebno raditi na jačanju
institucionalne opremljenosti i kadrovske osposobljenosti za obavljanje različitih mjerenja, b ilo da se radi o mjerenjima emisija
iz pogona za sagorijevanje ili tehnoloških postrojenja, kao i kontroli kvalitete goriva i drugim mjerenjima (zrak, voda, tlo) , kako
bi se raspolagalo pouzdanim podacima o emisijama.
Nužno je kontinuirano pratiti realizaciju NERP-a i unapređivati i akreditirati sustav monitoringa lokalnih zagađenja i mjerenja
utjecaja zagađenja na zdravlje, uključujući mortalitet, te transparentno informirati javnost.
Potrebno je uvesti strože standarde kvalitete čvrstih goriva koja se koriste u kućanstvima kao kratkoročnu mjeru, dok je, kao
dugoročnu mjeru, nužno zabraniti trgovinu ugljenom za kućanstva u cilju povećanja korištenja biomase u toplinarstvu, te
kontrolirati gradnju u oblastima od značaja (parkovi, planine, izletišta, zračne b anje i sl.) i u oblastima kotlina (zbog slabog
protoka zraka). Uz to je nužno izraditi programe subvencioniranja najugroženijih kućanstava za prelazak sa sustava grijanja n a
ugljen na okolišno prihvatljive energente. K tomu je potrebno iskorištavati u cijelosti toplotnu energiju iz industrijskih
kapaciteta kroz projekte toplifikacije, osobito u regijama Tuzle, Lašve i doline Bosne, gdje je zagađenost iz ložišta velika.
U cilju smanjenja zagađenja zraka iz sustava daljinskog grijanja, potrebno je izraditi programe preusmjerenja postojećih sustava
daljinskog grijanja na ugljen i mazut na sustave koji koriste zemni plin, biomasu i geotermalnu energiju, kao i programe potp ore
uvođenju tehnologija dizalica topline u individualnim zgradama, osobito u urbanim sredinama s velikim zagađenjem zraka.
U cilju pripreme za integraciju smanjenja zagađenja zraka u planiranje razvoja EES kao i realizaciju procesa dekarbonizacije,
potrebno je uvesti sustav monitoringa emisija stakleničkih plinova (postojeća obveza prema Energe tskoj zajednici) i razmotriti
postupno uvođenje mehanizma plaćanja za prava za emisije stakleničkih plinova po ugledu na EU sustav trgovine emisijama -
ETS.2 Potrebno je plansko i postupno uvođenje mehanizma financiranja tranzicije. Sredstva koja se prikup e na ovaj način
uglavnom treba usmjeravati na potporu mjerama energetske učinkovitosti u socijalno ugroženim kućanstvima, kao i za
realizaciju programa pravične tranzicije.
Emisija CO2, t/stanovnik EDGAR* 7.831 (2018) (BiH) 6.000
Emisija GHG, Mt CO2 eq EDGAR* 30.824 (2015) (BiH) 24.000
Emisija CO2, Mt EDGAR* 27.436 (2018) (BiH) 22.000
1
2
Ova shema (EU ETS) predstavlja temeljni mehanizam procesa dekarbonizacije u EU i primjenjuje se u svim zemljama EU još od 2005. god. (trenutačno je u
primjeni treća etapa do 2020. god.).
Kvaliteta zraka u odnosu na granične vrijednosti (Prosječna
FMOIT n/d n/d
godišnja koncentracija polutanata)
* EDGAR- The Emissions Database for Global Atmospheric Research
3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na okoliš
U cilju smanjenja lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport, potrebno je transponirati odgovarajuće direktive EU za tečna
goriva, kao što je Odluka EU/EnZ o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tečnim gorivima, uvažavajući stupanj
ekonomskog razvoja BiH. Potrebno je zabraniti uvoz neučinkovitih transportnih vozila koja imaju velike emisije zagađujućih
materija, donijeti nedostajući zakonski okvir za područje biogoriva za promet, kojim treba urediti proizvodnju, trgovinu,
skladištenje i korištenje biogoriva u prometu, te donijeti program i plan za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u
prometu, sa jasno definiranim odgovornostima kod utvrđivanja i provedbe politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva
u prometu.
Nužno je kreirati adekvatne sheme poticaja nabave i uporabe električnih vozila (npr. oslobađanje od carina i odgovarajućih ta ksi
za zagađivanje okoline), uvesti cjenovne razrede okolišnih taksi za vozila s različitim razinama emisija i osigurati provedbu
propisa koji se odnose na emisije iz transporta u dijelu adekvatnog nadzora ispušnih plinova kod tehničkih pregleda.
Također, započinjanje procesa elektrifikacije transporta u planskome razdoblju 2021 - 2027. zahtijeva izradu studije e-
mobilnosti i planova izgradnje punionica električnih vozila. Potrebno je napraviti plan prelaska 80 % taksi vozila na ona s
hibridnim pogonom ili na električni pogon, te poticati nabavu takvih vozila (e-taksi). Isto tako, potrebno je raditi na
elektrifikaciji, revitalizaciji i proširenju željeziničke mreže kao održive alternative putnom transportu.
Potrebno je modernizirati vozne parkove javnih gradskih prijevoznih kompanija, uvodeći energetski učinkovita vozila s niskim
ili nultim emisijama, poticati razvoj urbanih ekozona, promovirati biciklizam, pješačenje i sl, poticati korištenje usluga ja vnog
gradskog prometa, osobito u gradskim sredinama s izraženim lokalnim zagađenjem iz transporta. Potrebno je razmotriti potpunu
elektrifikaciju javnog gradskog i međugradskog prijevoza, posebice u velikim urbanim centrima koji imaju izražen problem
zagađenosti, osobito u tuzlanskoj regiji i dolini Bosne kao najzagađenijim oblastima. Nužno je pripremiti i implementirati
planove održive urbane mobilnosti i mobilnih rješenja u gradovima, uz asistenciju EU. To podrazumijeva elektrifikaciju
gradskog prijevoza, uvođenje "Pametnih transportnih sustava" (ITS), adekvatno uvezivanje i povećanje dostupnosti
željezničkog i lokalnog javnog prijevoza i uvođenje tehničkih EU standarda za željeznički i autobusni saobaćaj (osobito
Europski željeznički prometni informacijski upravljački sustav - ERTMS), korištenje plina i ekonorme za privatna i javna
poduzeća koja obavljaju gradski i prigradski saobraćaj.
% registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina starosti u ukupnome broju
FZS 55,2 (2019) 35,0
% registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u ukupnome broju
FZS n/d n/d
PRIORITET 3.3. Povećati energetsku učinkovitost

Povećanje energetske učinkovitosti (EnE), osobito u segmentu potrošnje energije, ima najveći učinak na dekarbonizaciju
energetskog sektora, smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarskih subjekata.
Kod njezinog povećanja fokus treba staviti na: (I) poboljšanje energetskih karakteristika zgrada, osobito onih koje koriste
organizacije javnoga sektora, kao i na tehničku i financijsku potporu malim i srednjim poduzećima (MSP) i javnim komunalnim
poduzećima, (II) podupiranje provedbe energetskih audita i uvođenje sustava upravljanja energijom, uključujući i
implementaciju ISO 50001 standarda, (III) usvajanje modela kontinuiranog osiguranja sredstava za realizaciju planova EnE
uspostavom održivog namjenskog fonda, korištenjem mehanizma obligacijskih shema i sredstava iz proračuna, (IV) podupiranje
uspostave shema financiranja EnE iz privatnih sredstava, među ostalim, putem energetskih zadruga, javno -privatnog partnerstva
i kompanija za pružanje energetskih usluga (prema ESCO modelu) i (V) financiranje projekata EnE osnivanjem namjenske
kreditne linije Razvojne banke FBiH za projekte u MSP-ima i lokalnim zajednicama.
Primarna potrošnja energije, u mil. tona ekvivalentne nafte EUROSTAT (BiH)* 6,69 (2017) (BiH) 6,5
Normativna regulativa energetske učinkovitosti WEF** 71,4 (2019) (BiH) 80,0
% potrošnje obnovljive energije u odnosu na ukupnu potrošnju
WEF*** 40,8 (2019) (BiH) 60,0
energije
3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada
Na temelju NECP-a za BiH, potrebno je donijeti akcijske planove energetske učinkovitosti na svim razinama vlasti u FBiH za
razdoblje 2021 - 2027. Poseban fokus treba staviti na energetsku obnovu zgrada koje koristi javni sektor i uvođenje sustava za
upravljanje korištenjem energije u tim zgradama, uključujući i implementaciju ISO 50001 standarda. Potrebno je poduprijeti i
projekte EnE u građevinarstvu i industriji uvođenjem najnovijih standarda i normi. Vlada FBiH treba usvojiti model
kontinuiranog osiguranja sredstva za realizaciju planova energetske učinkovitosti uspostavom održivog fonda.
EnE treba poboljšavati korištenjem obligacijskih shema, sredstava iz proračuna kao i osnivanjem ECSO kompanija.
Obligacijske sheme energetske učinkovitosti propisuju da distributeri i/ili opskrbljivači energije (obvezne strane) moraju po stići
određene uštede na strani krajnjih kupaca (kućanstva, poslovni subjekti i sl.). Obvezne strane djelomič no ili u potpunosti
financiraju mjere energetske učinkovitosti kod krajnjih kupaca s ciljem postizanja ciljanih ušteda, a svoje troškove naknađuj u
kroz cijene energije.
Na razini lokalne samouprave, a po usvajanju NECP-a kojim će se definirati ciljevi za BiH/FBiH, treba usvojiti i implementirati
akcijske planove održivog energetskog i klimatskog razvoja. Zajedničkim naporima entiteta, županija i jedinica lokalne
samouprave potrebno je uspostaviti programe potpore/subvencioniranja individualnih projekata EnE građana i lokalnih
energetskih zadruga, uz osiguranje financiranja iz županijskih/općinskih proračuna.
Potrebno je aktivno promoviranje energetske učinkovitosti s ciljem jačanja svijesti da se dosljednom provedbom mjera EnE
otplaćuju investicije u ovaj segment kroz uštede u potrošnji energije.
Finalna potrošnja toplotne energije, TJ FZS 3.788 (2018) 5.000
Finalna potrošnja toplotne energije, po m2 zagrijavane površine FZS n/d n/d
3.3.2. Pružati potporu malim i srednjim poduzećima na poboljšanju energetske učinkovitosti i načela "zelene
ekonomije" i "ekologizacije"
Poboljšanje energetske učinkovitosti malih i srednjih poduzeća putem nabave učinkovitije opreme i/ili uvođenja sustava
energetskog menadžmenta i upravljanja energijom predstavlja i mogućnost povećanja produktivnosti. Potrebno je razviti
namjenske programe financijske i tehničke potpore financiranju EnE iz privatnih sredstava.
Nužno je formirati namjenske kreditno-jamstvene fondove za potporu projektima energetske učinkovitosti, EnM i proizvodnju
energije za vlastite potrebe (proizvođači-protrošači energije) u MSP-ima i lokalnim zajednicama. Kroz dodatne instalacije,
kogeneracijska postrojenja i prečišćivače u krugu kompanija, poduzetničkih zona, poslovnih inkubatora i sl, potrebno je
povećati iskoristivost energije kao i smanjiti emitiranje štetnih materija. Ovim se potiču kompanije da investiraju u mala
postrojenja, koja će im generirati energiju i smanjiti zagađenje. Neizravna korist je pojačan imidž održive kompanije i
smanjenje troškova.
Potrebno je stimuliranje energetskih audita u industriji, instaliranje alternativnih generatora energije, prečišćivača i
rekuperatora, daljnja edukacija energetskih menadžera koordinatora, energetskih menadžera i energetskih suradnika u
upravljanju energijom, te korištenje termalnih i rashladnih voda za toplifikaciju.
Također, u cilju osiguranja privatnih investicija, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke i poduprijeti uspostavu shema
financiranja energetske učinkovitosti korištenjem mehanizama energetskih zadruga, javno -privatnog partnerstva i uspostavom
kompamija za pružanje energetskih servisa (prema ESCO modelu).
Razvojna banka FBiH (RB) treba imati važnu ulogu u financiranju projekata energetske učinkovitosti. Po ugledu ne samo na
razvojne nego i na brojne komercijalne banke da plasmane usmjeravaju na "čiste tehnologije", i RB treba donijeti sličnu odluku.
Treba uvesti namjensku kreditnu liniju za MSP-ove i lokalne zajednice.
Posebice je potrebno subvencionirati provedbu energetskih audita i uvođenje standarda ISO 50001 i EMS 14001, aktivnosti
"ekologizacije" i "zelene ekonomije" i uporabu inovativnih čistih tehnologija u sektoru MSP-a sukladno konceptu održivoga
razvoja. Zakonima uspostavljenje obligacijske sheme u oba entiteta u BiH predstavljaju odličan mehanizam za poticanje
gospodarstva i sektora MSP-a.
Udjel MSP-a koji su implementirali mjere EE u odnosu na ukupan broj
FMRPO n/d n/d
MSP-a
Uspostavljen fond za potporu projektima energetske učinkovitosti FMERI, FMPU Ne (2020) Da
PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije

Nužno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH, prebacivanjem fokusa s termoelektrana (TE) na ugljen i izvoza
električne energije na razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora.
Posebice je važno otklanjati zapreke investiranju u sektor energije i uvoditi nove sheme i mehanizme poticanja OIE-a,
usklađene s EU regulativom, osobito poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju, pri čemu je potrebno provesti restrukturiranj e
rudnika ugljena i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija.
% proizvedene energije u termoelektranama u ukupnoj proizvodnji FZS
61,1 (2018) 51,5
električne energije
Pokazatelj energetske ovisnosti, % EUROSTAT (BiH)* 24,3 (2018) (BiH) 10,0
MJERE
3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima
U cilju osiguranja pouzdane dugoročne opskrbe potrebnim energentima (uključujući i izvanredne situacije), a osobito tijekom
realizacije procesa dekarbonizacije, nužno je razvijati i stalno pratiti pokazatelje sigurnosti opskrbe za sve energente i
poduzimati potrebne aktivnosti na povećanju optimalizacije zaliha i pravaca opskrbe, sukladno EU direktivi o sigurnosti
opskrbe električnom energijom i prirodnim plinom, te graditi odgovarajuću infrastrukturu. Stoga je potrebno izraditi program
dugoročnog osiguranja sigurnosti opskrbe električnom i toplotnom energijom, vodeći računa o postojećem portfoliju TE u
FBiH.
Nužno je da Parlament FBiH da suglasnost na Program prestrukturiranja elektroenerget skog sektora u FBiH i uraditi njegovu
implementaciju. Potrebno je provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prijenosa, distribucije i opskrbe
električnom energijom.
Potpuna implementacija Trećeg energetskog paketa zahtijeva formiranje burze električne energije u BiH sukladno preuzetim
obvezama BiH (ugovor o EnZ).
Sukladno EU direktivama, BiH mora uskladiti zakone i regulative kojima će osigurati kreiranje i održavanje obveznih rezervi
nafte i naftnih derivata. Donošenjem Zakona o naftnim derivatima u FBiH stvoreni su preduvjeti za ispunjavanje direktive
2009/119/EC. FBiH je uradila obnovu skladišnih kapaciteta na terminalu u Živinicama kapaciteta 5.700 m3
(prva etapa), a
provode se intenzivne aktivnosti na obnovi kapaciteta na drugim lokacijama.
Sigurnost opskrbe plinom od vitalnog je interesa za sve veće urbane sredine u kojima razina zagađenja zraka u zimskome
razdoblju značajno prelazi dozvoljene vrijednosti. Potrebno je intenzivno raditi na uspostavi zakonodavnog okvira za plin
sukladno Ugovoru o Energetskoj zajednici, koji će propisati potreban regulatorni nadzor i omogućiti širenje transportne i
distributivne plinske mreže u FBiH. Nužno je poduzimanje aktivnih mjera za sudjelovanje FBiH u regionalnim projektima kao
što je izgradnja projekta Južna interkonekcija BiH i HR, samostalno, ili kao dio IAP-a, s ciljem diverzifikacije izvora i pravaca
opskrbe, te liberalizacije tržišta i povećanja cjenovne konkurentnosti ovoga energenta na tržištu FBiH.
U procesu prestrukturiranja EES-a posebice se potencira potreba ažuriranja podataka o domaćim rezervama energenata (ugljena,
nafte, prirodnog plina i drugih značajnih mineralnih sirovina).
Broj ulaznih pravaca za opskrbu prirodnim plinom BH-Gas 1 (2020) 2
Duljina plinovodne mreže u FBiH, km BH-Gas 189 (2020) 250
Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 000 m3 FERK 153 (2018) 200
Rezerve naftnih derivata u mjesecima FMT n/d n/d
3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije

U FBiH najveći potencijal povećanja sudjelovanja OIE-a postoji u proizvodnji električne energije iz hidropotencijala, kao i
potencijala energije vjetra i sunca. Stoga je potrebno implementirati nalaze regionalne hidroenergets ke strategije, s fokusom na
održivo korištenje vodnih resursa, kao osnove za planiranje izgradnje hidroelektrana (HE), kao i elaborate za razvoj
vjetroelektrana (VE) i solarnih fotonaponskih elektrana (FNE).
Potrebno je uraditi izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva u području OIE-a, kojim bi se otklonile uočene zapreke u bržoj
implementaciji investicija u sektoru energije i uvele nove poticajne sheme. Za velike projekte potrebno je koristiti mehanizm e
aukcija i tendera. Za manje projekte (obično FNE), osobito je važno poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju (tzv. kategorija
proizvođači – protrošači ili prosumeri) ili proizvodnju organiziranu unutar lokalnih energetskih zadruga (tzv. kategorija
građanska energija). Stoga je potrebno usvojiti zakonske i podzakonske akte koji omogućavaju brži razvoj OIE-a i na taj način
poticati demokratizaciju energetskog sektora.
Potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u području energetske tranzicije (npr. za specija lizirane
tematike: integracija OIE-a i električnih vozila, energetska učinkovitost, upravljanje potrošnjom, tehnologije čistog ugljena i
proizvodnje prirodnog plina iz ugljena). Također, u cilju potpore kreiranju tržišta za istraživanja i poduzetništvo, potrebno je
poticati projekte digitalizacije i pametnih energetskih mreža (npr. pametnih distributivnih energetskih mreža, pametnih gradova
i sl.) kao i dati potporu kreiranju energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP -a u sektoru "čiste energije" u FBiH.
U području potpore istraživanjima i inovacijama potrebno je poduprijeti razvoj mreže odgovarajućih laboratorija na tehničkim
fakultetima u FBiH (budućih istraživačkih centara kompetencija), među ostalim, u cilju njihova osposobljavanja za sudjelovanj e
na međunarodnim istraživačkim i razvojnim projektima.
Klastere MSP-a u sektoru "čiste energije", kao buduće centre kompetencija za inovacije, treba razvijati u suradnji s
elektroprivrednim kompanijama i budućim istraživačkim centrima izvrsnosti. Potrebno je planirati sredstva za
financiranje/sufinanciranje pilot projekata u područjima pametnih energetskih mreža.
% obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji energije (BFPE) FERK 49,3 (2018) 55,0
3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija
Provedba Programa restrukturiranja rudnika ugljena, s ciljem povećanja njihove produktivnosti i povećanja konkurentnosti
termoenergetskog sektora u EPBiH, osobito na regionalnom tržištu, predstavlja aktivnost koja se treba realizirati s visokim
prioritetom, uključujući izradu i implementaciju akcijskog plana realizacije ovoga programa.
Proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije iz ugljena trebaju pratiti programi ekonomskog restrukturiranja rudarskih
regija (tzv. programi pravične tranzicije), koji će omogućiti ekonomsku budućnost ovakvih područja kao i pronalaženje
alternativnih zaposlenja za radnike koji u ovome procesu ostanu bez radnih mjesta. Pot rebno je postupno smanjivati broj
upisane djece u određene strukovne škole kako bi se izbjegli troškovi prekvalifikacije i stvaranja viška radne snage, a pri t ome
se bazirati na alternativna zanimanja i mogućnost zapošljavanja.
Pri tome je moguće koristiti fondove EU (npr. EU program Coal Regions in Transition) i potporu međunarodnih financijskih
institucija (npr. Svjetske banke). Izrada ovakvih programa, kao što su programi potpore radnicima u procesu prekvalifikacije,
novog zapošljavanja i mobilnosti, posebne mirovinske sheme za prijevremeno umirovljenje radnika u procesu realizacije
Programa prestrukturiranja rudnika ugljena, programi potpore razvoju novih poslovnih zona i poticaja razvoju poduzetništva i
poduzetničkog obrazovanja, zahtijevaju postizanje konsenzusa svih zainteresiranih aktera, tako da je, pored predstavnika
kompanija, u EES-e potrebno uključivanje predstavnika vlada (FBiH i županija), lokalnih samouprava, sindikata i organizacija
civilnoga društva.
Potrebno je izraditi programe sanacije iskorištenih rudarskih kopova kako bi se iskoristili za druge društveno-ekonomske namjene
(solarni parkovi, industrijske zone, tehnološki parkovi i sl).
Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom FMERI 626 (2018) 800
Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak), u KM po zaposlenom FMERI -5.866 (2018) 1.000
PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora
Brojne slabosti ometaju djelovanje poljoprivrede, koja čini kičmu ruralne ekonomije u FBiH, kao što su: snažan utjecaj
eksternih okolišnih čimbenika, nepostojanje izvjesnih tržišta, izloženost monopolima na tržištu inputa, nedostatak ekonomije
opsega, informacijska asimetrija glede kvalitete priozvoda, te nedostatak institucija i infrastrukture. To je dovelo do pojave
dualne ekonomije, tj. do toga da se ruralna ekonomija razvija po znatno nižoj stopi rasta nego urbana ekonomija unatoč tomu š to
izvjesni poljoprivredni sektori (prerada mlijeka, uzgoj ranog voća i povrća) imaju internacionalnu konkur entnu prednost kao i
niz nepoljoprivrednih ruralnih aktivnosti.
U cilju bržeg razvoja ruralnih područja nužno je: (I) povećanje produktivnosti i konkurentnosti malih farmi putem tehnoloških,
financijskih i cjenovnih poticaja, (II) stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih pretpostavki nužnih za razvoj ruralne
ekonomije i povećanje kvalitete života, (III) podupiranje uvođenja i razvoja ruralnih aktivnosti s visokom dodanom vrijednosti,
(IV) osiguranje održivosti i učinkovitosti prirodnih resursa nužnih za odvijanje ruralnih aktivnosti, (V) povećanje
komercijaliziranosti zemljišta, (VI) povećanje domaće tražnje za proizvodima ruralnih aktivnosti i (VII) zaštita zemljišta
primjenom odgovarajućih agropedoloških mjera u cilju povećanja konkurentnosti plasmana proizvoda na tržišta EU i postizanja
što većeg broja proizvoda s oznakom "bio" i "organic".
Stvaranje preduvjeta za razvoj novih gospodarskih aktivnosti u ruralnim i slabije razvijenim područjima podrazumijeva potporu
aktivnostima koje pridonose jačanju svijesti o važnosti gospodarskoga razvoja u ruralnim područjima, usvajanju načela
"multifunkcionalne poljoprivrede", pravnom reguliranju i rastu i razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova),
agroturizmu, diverzifikaciji i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti poput ruralnog turizma, te osnivanju i razvoju
nepoljoprivrednih MSP-a u ruralnim područjima, uz provedbu posebno stimulirajućih mjera za mlade i žene, što bi rezultiralo
većim godišnjim prihodima.
Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih poljoprivrednih proizvođača i/ili
FMPVŠ n/d n/d
poljoprivrednih proizvoda
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A -Poljoprivreda, šumarstvo i
FZS 4,3 (2018) 6,0
ribolov u BDP-u
% promjena dohotka ruralnog stanovništva FZS n/d n/d
3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima

Mjera promovira uravnoteženi ruralni teritorijalni razvoj, usmjeren na poboljšanje uvjeta života i rada ruralnog stanovništva i
unapređenje cjelokupne povezanosti i pristup infrastrukturi.
Potpora će se pružati kroz sufinanciranje, bespovratna sredstva (grantove) i kreditna sredstva za ulaganja u fizičku infrastr ukturu
u ruralnim oblastima (putna infrastruktura, postavljanje turističke signalizacije, parking, odmarališta, vidikovci, turistički info
centri, elektroopskrba, vodoopskrba, kanalizacija, radio, TV, internet, revitalizacija otvorenih/zatvorenih tržnica) i unapre đenje
dostupnosti usluga koje su potrebne ruralnom stanovništvu (npr. ambulante, sportske sekcije, plesne škole, glazbene sekcije,
besplatni udžbenici, obrok i prijevoz za učenike, vrtići itd.).
% stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika FZS 56,7 (2013) 58,0
% žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika FZS 55,4 (2013) 57,0
3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj

U okviru ove mjere potrebno je osnivati znanstveno-tehnološke parkove (NTP) u područjima poljoprivrede i prehrambane
industrije i na taj način povezati privatni sektor s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i
regionalnim razvojnim agencijama, s ciljem razvoja inovativnih tehnologija i metoda poslovnog upravljanja sukladno
potrebama i mogućnostima poljoprivrednog sektora. S tim u svezi, potrebno je unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju
znanja i tehnologija nastalih kao rezultat istraživanja i inovacija, poduprijeti programe obuke, vršnjačko učenje, savjetodavne
sesije i sheme razmjene znanja od farmera do farmera, te aktivno promovirati održivu proizvodnju visokokvalitetnih
poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti.
Nužno je razviti različite programe savjetovanja mladih poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gospodarstava,
mladih i žena koji se žele baviti turizmom i dr.
Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje temelj održivoga upravljanja poljoprivrednim sektorom. S tim u svezi, pr evashodno
treba napraviti kvalitetan popis poljoprivrede, svršiti proces definiranja statističkih regija prema NUTS klasifikaciji Europ ske
unije, te ubrzati uspostavu i primjenu suvremenih i tehnološki naprednih registara (FADN, LPIS, zemljišne knjige). Us vajanjem
i prilagodbom zakonskih okvira regulirat će se odnosi u domeni prometa, zakupa, nasljeđivanja zemljišta i oporezivanja
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Nužno je jačanje institucionalnih kapaciteta za učinkovito upravljanje zemljištem, kao
što je uspostava funkcionalnih sustava evidencije, registara i baza podataka (LPIS, zemljišne knjige, pedološke karte i dr.).
Nužno je fokus staviti na ubrzan rad na harmonizaciji veterinarskog, uzgojno-selekcijskog i fitosanitarnog zakonodavstva i
praksi s EU standardima, kako bi se podupro razvoj konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Isto tako, potrebno
je ojačati kapacitete mjerodavnih tijela i inspekcija za veterinarstvo i fitosanitarno područje, te unaprijediti sustav ident ifikacije i
nadzora kretanja životinja, sukladno ustavnim mjerodavnostima.
Broj osnovanih NTP-a u sektoru poljoprivrede FMVPŠ 0 1
Broj poljoprivrednih gospodarstava FMVPŠ 7.244 (2017) 10.000
% bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne
FZS 3,6 (2018) 5,0
djelatnosti u svezi s njima (Područje 01 KD BiH 2010) u BDP-u
3.5.3. Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno–prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
proizvođača
Sustav poticaja poljoprivredi treba unaprijediti u cilju osiguranja učinkovitije i pravednije raspodjele poticaja i prilagodb e
zahtjevima za očuvanje okoliša. Veći dio poticaja treba usmjeravati na strukturnu prilagodbu poljoprivrednih proizvo đača, s
naglaskom na razvoj konkurentnih podsektora poljoprivrede, kako bi se osigurala dugoročna produktivnost i opskrba domaće
potražnje. Poseban fokus poticaja treba usmjeriti na male i perspektivne farme i mlade poljoprivrednike, imajući u vidu njiho vu
veću fleksibilnost i prilagodbu novim znanjima i tehnologijama.
Potrebno je ojačati sanitarni nadzor u cijelom lancu proizvodnje hrane, poboljšati sljedivost (mogućnost praćenja nekog
proizvoda kroz etape proizvodnje, prerade i distribucije) i unaprijediti označavanje proizvoda (uključujući harmonizirani
elektronski sustav certifikacije), kako bi se osigurala sigurnost hrane. Također, nužno je poduprijeti i sufinancirati suradn ju
između znanstvene zajednice, obrazovnih tijela i proizvođača i prerađivača u agro-food sektoru kako bi se omogućila veća
produktivnost uz okolišnu prihvatljivost.
Potrebno je olakšati trgovinu poljoprivrednim proizvodima (uključujući prerađene poljoprivredne proizvode) sukladno
sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima EU, putem integriranog sustava upravljanja EU za službeni nadzor. Treba pomoći
integraciji u relevantne EU sustave (TRACES, RASFF, Europhyt, AAC) i surađivati u borbi protiv bolesti životinja i
antimikrobne rezistencije.
Dugoročna stabilnost raspoloživih financijskih izvora za potporu poljoprivredi, kao i jednakopravan i nesmetan pristup svih
potencijalnih korisnika financijskome tržištu, temeljni su preduvjeti rasta investicijske aktivnosti u sektoru poljoprivrede. U
okviru Razvojne banke potrebno je osigurati bolji pristup kreditnim sredstvima za poljoprivredne proizvođače.
U cilju povećanja otpornosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača, potrebno je uspostaviti adekvatan okvir za upravljanje
rizicima povezanim sa nestabilnošću proizvodnje i cijena izazvanih utjecajem prirodnih ili tržišnih uvjeta, te kreirati učinkovite
instrumente zaštite i interventnog djelovanja s ciljem osiguranja stabilnog dohotka poljoprivrednih proizvođača.
Potrebno je sustavom poticaja podupirati individualne poljoprivrednike u uspostavi održivih sustava za organsku proizvodnju,
navodnjavanje i odvodnju vode, te sustava zaštite od ekstremno niskih temperatura i mraza (sustavi zagrijavanja plastenika,
agrotekstil i sl.) baziranih na obnovljivim izvorima energije. Potrebno je poduzeti aktivnosti na stvaranju uvjeta za uspostavu
sustavnog navodnjavanja (unapređenje regulatornog okvira, izrada planova sustavnog navodnjavanja).
Pokrivenost uvoza izvozom, % (Područje KD-a A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) FZS 19,96 (2018) 40,00
Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića, % (Međunarodna klasifikacija ekonomske
FZS 20,54 (2018) 40,00
namjene proizvoda (BEC) Rev. 4)
PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize

Svako se društvo, pa tako i FBiH, susreće s prijetnjama, rizicima i nesrećama koje predstavljaju rizik za nju. Stoga je nužno
razvijati sposobnosti njihovog sprečavanja, zaštite, ublažavanja, reagiranja na njih i oporavljanja od njih. Zbog toga treba
donijeti odgovarajuće strategije kao i razviti planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama.

% izdvajanja sredstava iz proračuna po stanovniku za prevenciju i sanaciju šteta nastalih
FMF n/d n/d
prirodnim nesrećama
MJERE
3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
Na svim razinama vlasti u FBiH, boljom i neposrednijom suradnjom relevantnih institucija, potrebno je dalje razvijati sustav
praćenja i ranog upozoravanja, koji bi pravovremeno upozoravao na dolazak kriza. To podrazu mijeva uspostavu i razvoj baza
podataka, koje će, u definiranju politika, uključivati i kreiranje i prilagodbu odgovora u vremenu kriza. Potrebno je osigura ti
kontinuirano modeliranje kriza i procjene utjecaja na stanovništvo kao što su rodno osjetljivi, zdravstveni, fiskalni i
socioekonomski učinci.
U doba kriza nužno je da javno upravljanje krizama bude učinkovito, uz transparentan i neovisan nadzor nad utroškom
sredstava. Važno je osigurati da pomoć koja se dodjeljuje tvrtkama bude u funkciji povećanja p roduktivnosti i ispunjavanja širih
društvenih ciljeva.
Za bolju pripremljenost u slučaju kriza do kojih neminovno dolazi, nužno je usmjeravanje proizvodnih kapaciteta na
prevladavanje snažno rastućih nestašica opreme i usluga nužnih za učinkovit odgovor na krizu, kao i podupiranje tvrtki koje
nisu izravno uključene u svladavanje krize da bi se mogli i u doba krize proizvoditi ključni proizvodi i pružati usluge nužne za
učinkovit odgovor na krizu.
Nužno je osigurati dostatna sredstva stanovništvu da može kupiti ključne proizvode i usluge i utemeljiti financijski mehanizam
pomoći onima koji ne mogu otplatiti hipotekarne kredite i platiti druge obveze i tako ublažiti rizike s kojima se suočava
financijski sektor.
Pošto je nužno mijenjati namjene tvornicama u doba kriza, država treba uvjetovati potporu privatnim tvrtkama na temelju toga
proizvode li opremu od vitalnoga značaja (sukladno specifikaciji ustanovljenoj od medicinskih i drugih eksperata) i obavljaju li
plaćanje na temelju razboritih cijena. Kako bi se spriječilo lihvarstvo, medicinska i druga oprema mora biti nabavljana uz striktnu
kontrolu cijena.
Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim situacijama FMF Ne (2020) Da
Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u FBiH FUCZ 0 11
Brojni su prirodni (ekstremni vremenski događaji, šumski i poljski požari, seizmički događaji, epidemije i pandemije vezane z a
ljude, životinje i biljke, kosmički događaji poput pada kometa i meteora), tehnički (pad sustava, nebriga, nesretni događaji itd.) i
oružani rizici i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski nemiri, ratovi itd.) kojima je izložena (F)BiH.
Pod kritičnom tehničkom bazičnom infrastrukturom podrazumijeva se opskrba energijom, transport, opskra (pitkom) vodom i
odlaganje otpada, a pod infrastrukturom socio-ekonomskih usluga podrazumijeva se javno zdravlje, hrana za ljude i životinje,
usluge spašavanja, kontrola upravljanja nesrećama, financijske i osiguravajuće usluge, sredstva informiranja, kulturni objekti
(kulturno-historijsko nasljeđe) i dr.
Zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine pomoći će ne samo u obrani od terorističkih i drugih napada nego će i smanj iti
ranjivost na prirodne nesreće, organizirani kriminal i računarske napade.
Stoga je nužno donijeti planske dokumente "Zaštita kritične infrastrukture-koncept temeljne zaštite" i "Zaštita kritične
infrastrukture - upravljanje rizicima i krizama". Tim dokumentima bi se osigurao jedinstven pristup zaštiti infrastrukture,
provedbi i održavanju cjelovite i ažurne ocjene kritične infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH i provedba zaš tite
od vanjskih i unutarnjih prijetnji.
Pri osiguranju zaštite i funkcioniranja kritične infrastrukture nužno je osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na
razini BiH (i tim putem s internacionalnom zajednicom), tako i na razini FBiH (suradnja s županijama i općinama), te s
privatnim i civilnim sektorom.
U stalno mijenjajućim prijetnjama u kibernetskom okružju, (F)BiH treba imati fleksibilnu i dinamičnu strategiju kibernetičke i
sajber sigurnosti FBiH kako bi mogla odgovoriti na nove globalne prijetnje. Ova strategija treba osigurati sigurnost i otporn ost
infrastrukture i usluga (F)BiH. Praksa svih zemalja EU je da imaju strategiju kibernetičke sigurnosti pa ju, slijedeći svoj E U put,
treba donijeti i (F)BiH kako bi se odgovorilo na rizike koji imaju potencijal potkopati ekonomske i socijalne koristi
kibernetičkog prostora. Ta strategije treba biti odgovor na rizike, ali i osigurati partnerstvo javnog i privatnog sektora kao i
zajedničko korištenje informacija. U sklopu suradnje s privatnim sektorom, osobitu pozornost treba posvetiti operabilnosti
informacijske tehnologije i na računarima utemeljeno funkcioniranje infrastrukture.
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture-koncept temeljne zaštite" FUCZ Ne (2020) Da
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture- upravljanje rizicima i
FUCZ Ne (2020) Da
krizama"
Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti FBiH FMUP, FUP Ne (2020) Da
3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

Uspostava učinkovitog sustava zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća podrazumijeva poboljšanje infrastrukture,
posebice transportne i zemljišne (poljoprivredne) infrastrukture (sustavi ranog upozoravanja, protugradna zaštita, zaštita od
poplava i sl.), unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta, te uspostavu učinkovitoga sustava koordinacije na svim razinama
vlasti u cilju osiguranja većeg stupnja pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za potrebe spašavanja, sanacije i
obnove područja.
Potrebno je donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju prirodnih i drugih nesreća,
unaprijediti metodologije za procjenu šteta, kao i donijeti rodno osjetljive akcijske planove potpore stanovništvu u pogođeni m
oblastima.
Također, potrebno je unaprijediti razinu stručnosti u razumijevanju i upravljanju rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te
ulagati u razvoj i implementaciju preventivnih mjera ublažavanja ovih rizika. To podrazumijeva i periodičnu izradu Procjene
ugroženosti FBiH od prirodnih i drugih nesreća i sveobuhvatne mape rizika, izradu okvira za planiranje žurnog odgovora na
prirodne i druge nesreće, uključujući mapiranje sigurnih zona (lokacija i skloništa), izradu plana evakuacije, definiranje mj era
izravne asistencije ugroženim osobama i upravljanja ugroženom imovinom, detaljnu razradu prostornih planova ranjivih oblasti,
usvajanje i implementaciju sigurnosnih standarda, tehnologija i tehnika u građevinarstvu u cilju povećanja otpornosti objekat a
na prirodne nesreće, izradu sustava ranog upozoravanja, te informiranje i podizanje svijesti stanovništva o značaju preventivnih
mjera upravljanja rizicima, zaštite, spašavanja, sanacije i obnove.
Potrebno je donijeti i implementirati strategije smanjenja rizika od katastrofa na lokalnoj razini, koje bi bile koherentne sa
strategijom na razini FBiH.

% JLS-ova koji provode lokalne strategije/planove smanjenja rizika od
katastrofa sukladno državnoj ili entitetskoj strategiji/Programu za smanjenje FUCZ n/d Da
rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sustava za odgovor na krize u FBiH FUCZ Ne (2020) Da
STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, UČINKOVIT I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR

PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava
Vladavina prava je ključni aspekt ukupnoga razvoja jednog društva i osnovno mjerilo napretka društva u EU integracijama. Za
dostizanje većeg stupnja vladavine prava (postoji kad se svi dijelovi društva, prije svega, nositelji vlasti, u svom djelovan ju
rukovode isključivo zakonima) kao temelja za učinkovitu, transparentnu i odgovornu javnu upravu, nužno je povećati
učinkovitost pravosudnoga sustava, što se postiže povećavanjem i proširivanjem pristupa pravdi, posebice za ranjive skupine
društva, te slamanjem korupcije, kriminala i terorizma. Na toj osnovi će se jačati poduzetništvo i investiranje, striktnije će biti
poštovani ugovori i svojina, što za posljedicu ima razvoj privatnog i civilnog sektora, odnosno društva u cjelini. Kad postoji
monopolno pružanje usluga (diskrecijsko pravo odlučivanja tko će i koliko usluga dobiti i kad se ne traži da osobe koje donose
odluke snose odgovornost), kao i javno mnijenje koje podupire takve aktivnosti, postoji izražena korupcija u zemlji.
Stoga je nužno uvoditi konkurenciju u pružanje usluga, uvoditi automatska pravila djelovanja radi smanjivanja diskrecijskog
odlučivanja, utvrđivati odgovornost za koruptivne radnje i što je moguće više to činiti transparentno.
Napredak u slamanju korupcije traži dva temeljna preduvjeta: dobru organiziranost civilnoga društva i razvijeno okružje koje štiti
građanske slobode, posebice prijavitelje korupcije.
Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na 100.000 stanovnika za FBiH
Ombudsman 90 (2019) (BiH) 50
(Sarajevo, Mostar, Livno)
Indeks vladavine prava BiH WB -0,23 (2018) (BiH) 1,00
Punoljetni učinitelji kaznenih djela, ukupno FZS 12.114 (2019) 8.000
Punoljetni učinitelji kaznenih djela, žene FZS 1.326 (2019) 800
% neriješenih prijava od ukupnog broja prijava u tužiteljstvu FBiH VSTV 29,3 (2019) 20,0
Zastarjelost kaznenog gonjenja VSTV 29 (2019) 0
Neriješeni predmeti na dan 31.12. VSTV 13.036 (2019) 10.000
Povjerenje građana u pravni sustav i sudove, % OECD 30 (2018) (BiH) 50
MJERE
4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava
Kako bi se podupro ekonomski razvoj povećanjem investicija i drugih komercijalnih aktivnosti u zemlji, pravosudni sustav u
(F)BiH mora pokazati nepristrasnost, neovisnost, učinkovitost, djelotvornost i transparentnost u svom radu.
Učinkovito funkcioniranje pravosudnog sustava prevashodno se postiže kontinuiranom provedbom Strategije za reformu sektora
pravde u BiH, transparentnim i unaprijeđenim radom tijela za upravljanje sustavom pravde, kontinuiranom neovisnom ocjenom
rada sudaca i tužitelja, neovisnošću sudaca i tužitelja, odgovornošću, učinkovitošću i moralnim integritetom zaposlenih kako u
izvršnoj, tako i u sudskoj vlasti.
Brzo rješavanje sporova između poslovnih subjekata, učinkovita provedba stečajnih i likvidacijskih postupaka nad poslovnim
subjektima, te zaštita njihovih imovinskih prava, neki su od aspekata u kojima unapređenje pravosudnog sustava može
pridonijeti ekonomskom razvoju zemlje. Nužno je ubrzati edukaciju stečajnih sudaca i upravnika i omogućiti da jedan stečajni
upravnik vodi ograničen broj stečajnih postupaka, što će u znatnoj mjeri pridonijeti učinkovitijoj i bržoj provedbi postupaka .
Potrebno je osnaživanje i evaluacija rada i organizacije gospodarskih odjela pri sudovima radi utvrđivanja potreba i optimalne
organizacijsko-funkcionalne strukture. Nužno je izraditi analizu rada gospodarskih odjela sudova s ciljem sagledavanja
opravdanosti uvođenja i osnivanja gospodarskih sudova.
Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjit će se troškovi pravosudnog sustava kao preduvjet smanjenja troškova rada odvjetnika.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, na način da se njihova visina prilagodi standardu građana
FBiH, smanjit će se troškovi pravnih lica i građana.
% neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u sudovima
VSTV 10 (2019) (BiH) 5
FBiH
Broj neriješenih gospodarskih predmeta u sudovima VSTV 17.757 (2019) (BiH) 10.000
Neovisnost pravosuđa u BiH, rang WEF 133/141 (2019) (BiH) 80/141

Strateški, pravni, institucionalni okvir i okviri politika za zaštitu ljudskih prava trebaju biti u potpunosti provedeni. Por ed toga,
u (F)BiH je potrebno nastaviti usklađivanje zakonodavstva sa europskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir
u smislu uspostave harmoniziranog, učinkovitog i besplatnog sustava pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući
pristup pravdi.
To podrazumijeva uspostavu centara za pravnu pomoć tamo gdje nisu uspostavljeni i osigurati adekvatne ljudske, tehničke i
financijske resurse, uključujući dostupnost komunikacija i informacija, te pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama rodno
zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja u ratu u kaznenim i parničnim postupcima, kao i svim ostalim ranjivim kategorijama
stanovništva.
Potrebno je posvetiti osobitu pozornost osiguravanju odgovarajuće zaštite i potpore za svjedoke ratnih zločina i svjedoke u
drugim kaznenim predmetima, uključujući psihološku pomoć prije, tijekom i nakon kaznenih postupaka, kao i ojačati kapacitete
odjela za potporu svjedocima pri sudovima i tužiteljstvima, te sustavno i institucionalno zaštititi novinare od prijetnji i n asilja.
Također, potrebno je podizanje svijesti javnosti o tome kako pravosudni sustav u (F)BiH treba funkcionirati i kako se može
pristupiti informacijama.
Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana Ombudsman 3.218 (2019) (BiH) 1.000
Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu pomoć FMP 9/10 (2020) 10/10
Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu pravnu pomoć FMP n/d n/d
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu pravnu pomoć FMP n/d n/d
U okviru ove mjere potrebno je donijeti Strategiju borbe protiv korupcije.
S ciljem postizanja visokog stupnja sigurnosti, nužno je dodatno jačati suradnju i kapacitete sigurnosnih struktura u (F)BiH.
Borba protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki kriminal i terorizam, treba se intenzivirati uspostavo m
kvalitetnijih evidencija o istragama, kaznenim gonjenjima i osuđujućim presudama i zapljeni i oduzimanju imovine stečene
kaznenim djelom. Nužno je uspostaviti kontakt točku za relevantne pojavne oblike kriminala u svakom posebnom odjelu
tužiteljstva. Od mjerodavnih organa u FBiH se osobito očekuje da dalje jačaju i usklađuju pravni okvir s pravnom stečevinom
EU, osobito propise u području kibernetičkog kriminala, civilnog posjedovanja oružja, eksploziva za civilnu uporabu i prijevo za
opasnih materija.
Nužno je intenzivirati prevenciju, praćenje i sankcioniranje djela i govora mržnje pravovremenim djelovanjem mjerodavnih
institucija.
Potrebno je uspostaviti pravni okvir za tehnologije prepoznavanja lica i mrežu županijskih centara za obradu podataka koji bi
imali mogućnosti vještačke inteligencije za prepoznavanje i analizu lica, tablica vozila i drugih podataka, pri tom poštujući
Zakon o zaštiti osobnih podataka. Evidencije o istragama, kaznenim gonjenjima i osuđujućim presudama trebaju sadržavati
podatke o broju i spolu počinitelja i žrtava kaznenih djela, te podatke o dobi, invaliditetu, etničkoj pripadnosti, mjestu i
društveno-ekonomskom statusu i eventualno drugim relevantnim podacima.
Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma WB -0,39 (2018) (BiH) 1,00
Indeks prisutnosti terorizma WEF 99,9 (2019) (BiH) 100,0
4.1.4. Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe protiv korupcije

Izgradnja sustava prevencije korupcije podrazumijeva zakonodavnu uspostavu profesionalnog tijela za procjenu rizika od
korupcije, s ciljem pravovremene koordinacije borbe protiv korupcije i sustavnog razvoja prevencije korupcije. Koordinaciju j e
potrebno ojačati uspostavom sustava permanentnih kontakt točaka u institucijama s javnim ovlastima u FBiH za borbu protiv
korupcije, strukturiranih mehanizama suradnje i koordinacije, te uspostavom izravnih kanala komunikacije s ciljem razmjene
informacija i uzajamnog izvješćivanja između FBiH, županija, lokalnih organa uprave, organizacija civilnoga društva,
privatnoga sektora, akademske zajednice i medija. Također, treba osigurati koordinaciju i dati puni doprinos suradnji organa za
prevenciju korupcije i Agencije za prevenciju koorupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te donijeti sedmogodišnju
Strategiju borbe protiv korupcije u FBiH.
Normativni okvir je potrebno unaprijediti donošenjem normativnih akata usklađenih sa zakonodavstom EU iz područja zaštite
uzbunjivača, sukoba interesa, lobiranja, te jačanja proaktivnog načela pružanja informacija od građana.
Važna karika u lancu sustava borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene
kaznenim djelom i nakon toga upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom. U tom smi slu, nužno je jačati instituciju
koja je u FBiH mjerodavna za ovo područje, ali jačati i postojeći pravni okvir kroz izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva ,
koje će biti usklađeno sa propisima EU, te pozitivnim praksama drugih država.
U okviru procesa digitalizacije javne uprave i javnog sektora, potrebno je razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja
korupciji kroz uspostavu elektronskog registra rizika od korupcije i IT alata za procjenu rizika od korupcije u zakonodavstvu. Na
kraju, sustav treninga, edukacije i podizanja svijesti javnosti (osobito marginaliziranih skupina) o njihovim pravima, kao i o borbi
protiv korupcije treba biti usuglašen i prilagođen dinamičkom planu aktivnosti koji će se revidirati na godišnjoj osnovi.
Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) TI BiH 36 (2019) (BiH) 80
Odsustvo korupcije WJP 72/126 (2019) (BiH) 40/126
Kontrola korupcije WB -0,57 (2018) (BiH) 1,00
PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana

Nužno je istrajno i konzistentno mjeriti efektivnost i učinkovitost javne službe (benchmarking i ankete građana) i stavljati je u
službu građana na temelju njezinog reosnivanja i funkcionalnog ustroja, što se može postići preuzimanjem pravne stečev ine EU,
razvojem partnerskih odnosa s civilnim sektorom, digitaliziranošću i jačanjem statističke osnove. To će poslužiti, među ostal im,
i za bolje koncipiranje razvojnih i drugih politika kao i veću apsorpciju EU fondova.
Rang razvijenosti e-uprave MEASURE-BIH 105/193 (2018) (BiH) 80/193
% zadovoljstva korisnika javnih usluga u FBiH MEASURE-BIH 42 (2016) 80
MJERE
4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
Potrebno je izmijeniti pravni okvir kojim će se identificirati vodeća institucija odgovorna za kreiranje, predlaganje i
koordinaciju politike reforme javne uprave u FBiH, osobito imajući u vidu uspostavu standarda organizacije javne up rave,
politiku upravljanja i razvoja ljudskih resursa, politiku razvoja e-uprave, politiku i standarde pružanja javnih usluga i e-usluga.
Također, nužno je identificirati pitanja od značaja za funkcioniranje javne uprave u FBiH koja nisu obuhvaćena Strateš kim
okvirom za Reformu javne uprave u BiH, provesti analizu stanja i izazova, te razviti okvir modernizacije javne uprave u (F)Bi H.
U cilju učinkovite koordinacije, potrebno je uspostaviti zajedničke koordinacijske strukture federalnih organa i mehanizme
suradnje u kreiranju, provedbi i izvješćivanju o napretku u procesu reforme javne uprave i unapređenju javnih usluga, te
omogućiti sudjelovanje socio-ekonomskih partnera u kreiranju i praćenju reformskih mjera, uz kontinuiranu suradnju s drugim
razinama izvršne vlasti u BiH.
Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za reformu javne uprave u FBiH ZJU Ne (2020) Da
Donijeti okvir za modernizaciju uprave ZJU Ne (2020) Da
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnoga sektora
Predložena mjera podrazumijeva uspostavu racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave, koja će otkloniti nepotrebno
trošenje resursa.
Nužno je učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija na razini Federacije, županija i jedinica lokalne
samouprave sa informacijama o djelokrugu i organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Potrebno je
uraditi funkcionalnu analizu optimalnog broja zaposlenih u javnome sektoru na svim razinama vlasti u FBiH (širi javni sektor).
Također, potrebno je osigurati transparentnost organizacijskih struktura, opisa poslova i sistematizacije radnih mjesta organ a
javne uprave u cijeloj FBiH njihovim objavljivanjem na internetskim stranicama organa uprave.
Nužno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi, angažiranje na određeno vrijeme na pojedinim
projektima, umjesto zapošljavanja na neodređeno vrijeme (programsko budžetiranje), te uspostaviti okružje u javnoj upravi koje
podupire inovacije i potiče razvoj politika koje podupiru inovacije, unaprijediti postojeće regulative, promovirati značaj
inovacija u javnome sektoru, kao i jačanje suradnje sa fakultetima i privatnim sektorom.
Potrebno je poboljšati postojeće zakonodavstvo u smislu otvorenijeg, transparentnijeg i zapošljavanja utemeljenog na zaslugama
za visoke, srednje i stručne pozicije državnih službenika, poboljšati okvir kompetencija potrebnih za ova radna mjesta
povećanjem korištenja online alata za zapošljavanje i odabirom najbolje rangiranih kandidata. Nužno je osigurati procjene
kvalitete rada zaposlenika na temelju učinka i, sukladno tomu, uvesti nagrade ili sankcije, uspostaviti odgovornost za rad i
djelovanje, te uspostaviti kriterije i poticati i nagraditi inovativne ideje zaposlenika. Također, nužno je provoditi interne
premještaje sukladno postupku utemeljenom na zaslugama, institucionalnim potrebama za ljudskim resursima i pristanku
državnih službenika. Pri tome je potrebno ojačati kapacitete Agencije za državnu službu FBiH u cilju poboljšanja upravljanja
ljudskim potencijalima i kvalitete obuka.
Pravni okvir za pružanje javnih usluga treba uskladiti sa tehnološkim razvojem i omogućiti pružanje usluga različitim kanalim a
i uspostavom "one stop shop" modela, pojednostavljenjem procedura i racionalizacijom posebnih upravnih postupaka, te
uspostavom učinkovitijih mehanizama nadzora i zaštite prava i interesa korisnika u postupku pružanja javnih usluga. U tom
smislu, potrebno je i revidirati diskrecijske ovlasti organa uprave i regulatornih tijela.
Potrebno je poticati politiku proaktivne transparentnosti u pružanju javnih usluga javnim objavljivanjem procedura, uvjeta,
rokova postupanja i mehanizmima zaštite prava korisnika od pružatelja usluga, te potporom ciljanih javnih kampanja i suradnji
sa socio-ekonomskim partnerima.

% izdataka za bruto plaće i naknade u ukupnim rashodima (konsolidirano) FMF 8,1 (2018) 7,0
Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i upravnih organizacija ADS Ne (2020) Da
Provedena funkcionalna analiza javne uprave ADS Ne (2020) Da
4.2.3. Jačati sustav i koordinaciju izrade, implementacije i izvješćivanja o razvojnim politikama

Cilj mjere je da se kroz suradnju i sustav otvorene koordinacije multipliciraju učinci ulaganja sredstava u razvoj. U sklopu mjere
ojačat će se suradnja i koordinacija različitih razina vlasti, horizontalno i vertikalno, s mogućnošću kreiranja podvijeća za
različite sektore, uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu politiku, turizam i itd. u okviru Vijeća za razvojno planiranje
FBiH.
Shodno tomu, poduprijet će se razvoj lokalnih partnerstava kao i javno privatnog partnerstva među vladinim i nevladinim
strukturama s ciljem donošenja javnih razvojnih politika.
U cilju promidžbe i potpore suradnji i aktivnom sudjelovanju civilnog društva u izradi i provedbi javnih razvojnih politika,
potrebno je unaprijediti pravni okvir kojim će se jačati uloga civilnoga društva u procesu donošenja odluka, dizajnu i praćenju
reformskih procesa, uključujući bolju suradnju sa poslovnom zajednicom kroz promidžbu poduzetništva, socijalne inovacije i
kreiranje radnih mjesta. Nadalje, nužno je osigurati da se pravni okvir za javne konzultacij e poboljša i dosljedno primjenjuje u
praksi, te da se prijedlozi politika koji se predlažu provjeravaju u pogledu njihove usklađenosti sa standardima i zahtjevima za
konzultacijama.
Strateški okvir suradnje javnoga sektora i civilnoga društva potrebno je formalizirati sporazumom o suradnji, koji će uključiti
mehanizme praćenja i izvješćivanja o njegovoj provedbi, te jasno uspostaviti institucionalnu odgovornost za ovu suradnju na
razini Vlade FBiH i vlada županija. Kooperativnu mrežu potrebno je dalje jačati imenovanjem kontakt točaka u organima i
organizacijama uprave.
Raspodjela javnih sredstava organizacijama civilnoga društva nije u potpunosti transparentna niti sustavna, te je nužno
uspostaviti pravni okvir za transparentno financiranje organizacija civilnoga društva na temelju jasno utvrđenih kriterija i alata
za praćenje i evaluaciju.
Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH FZZPR Ne (2020) Da
Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno planiranje županija FZZPR 5/10 (2020) 10/10
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u županijama – zbirno UNDP/ILDP 73 (2019) 90
4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova

Potrebno je da FBiH ojača institucionalne i administrativne kapacitete u smislu programiranja, provedbe, monitoringa i
evaluacije sredstava EU.
Nužno je osigurati uvjete za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta financijske potpore IPA – sektorske
proračunske potpore, kroz dijalog sa drugim razinama vlasti, primarno sa RS. Osim toga, ovom će se mjerom dodatno
promovirati sve mogućnosti korištenja europskih fondova (IPA, Erasmus+, COSME i dr.) i uspostava decentraliziranog sustava
programiranja sredstava, što je najučinkovitiji način za veću i bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova.
Potrebno je poduprijeti domaća poduzeća kod pripreme projekata kako za EU fondove tako i za prijedloge rješenja za određene
društvene i tehničke izazove. Potrebno je pomoći domaća poduzeća za sudjelovanje u međ unarodnoj suradnji i na europskim
projektima, posebice istraživačko-tehnološkim (zajedno sa institutima). Poljoprivrednici, proizvođači hrane i turistički djelatnici
nisu dovoljno pripremljeni za pisanje projekata kojima bi se povukla sredstva iz predprist upnih fondova, te je potrebno
posebnim promotivnim aktivnostima povećati svijest poljoprivrednika, prerađivača, aktera u ruralnom razvoju i turističkih
djelatnika o mogućnostima dobijanja bespovratnih sredstava za poljoprivredu, proizvodnju hrane, ruralni razvoj i turizam.
Potrebno je dodatno jačati razvojne timove na razini županija i JLS-a za pisanje i implementaciju projekata IPA fondova
stalnom organizacijom treninga, kao i planirati sredstva za sufinanciranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju
problem sa osiguranjem sudjelovanja u financiranju.
Isto tako, s ciljem dobivanja sredstava iz EU fondova, nužno je osigurati brže rješavanje imovinsko -pravnih odnosa
(sufinanciranje legalizacije poljoprivrednih objekata, te postojećih i potencijalnih turističkih objekata).
Također, mjera će poduprijeti stvaranje revolving fonda/linija u Razvojnoj banci FBiH za financiranje projekata do momenta
refundacije sredstava iz EU fondova. Ovaj fond se može iskoristiti za sufinanciranje konzultantskih usluga u pripremi projekata,
poslovnih planova i adekvatno iskazivanje prihvatljivih troškova.
% primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) IPA III DEI n/d n/d
% primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) IPA II DEI 50 (2019) 100
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA III DEI n/d n/d
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA II DEI 30 (2019) 100

Daljnji razvoj statističkog sustava je nužan kako bi se buduće politike mogle kreirati na temelju činjenica i odgovarajućih
analiza. Potpuno harmonizirana statistika sa europskim statističkim sustavom (ESS) omogućava usporedbu, vrednovanje i
donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenoga života, što uključuje i razvoj
nedostajućih rodnih indikatora. Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje temelj projekcija i prognoza.
Potrebno je poboljšanje učinkovitosti statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa uporabom suvremenih tehnika,
tehnologija i korištenjem naprednih IT rješenja. Potrebno je intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih
sekundarnih izvora podataka, te razmotriti izradu plana uspostave registra stanovništva. Nužno je promovirati i jačati povjerenje
javnosti u statistiku, što će posljedično ojačati suradnju s davateljima i korisnicima podataka.
Nužno je promoviranje šire uporabe statističkih podataka među korisnicima, uz pojednostavljen pristup i pretraživanje
statističkih podataka i informacija. Izvješćivanje o kvaliteti je integralni dio politike osiguranja kvalitete u statističkim
institucijama. Nužno je obogaćivanje postojećih i kreiranje i dizajn novih diseminacijskih baza za statistička istraživanja.
Također je potrebna optimizacija procesa i zadataka u statističkom proizvodnom procesu. Reorganizacijom dosadašnjih
tradicionalnih načina prikupljanja i obrade statističkih podataka i uvođenjem novog cen traliziranog i korisnički prihvatljivog
sustava putem "stand-alone" i web aplikacija doći će se do učinkovite uporabe resursa (tehnički, ljudski i financijski).
Veoma je važno izraditi vlastiti sustav indikatora za praćenje ostvarivanja ciljeva definiranih u Strategiji po uzoru na europske
standarde.
Broj indikatora, ukupno FZS n/d n/d
Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU FZS n/d n/d
Broj rodnih indikatora FZS n/d n/d

Ova mjera predviđa uspostavu učinkovitog upravljačkog i organizacijskog okvira informatizacije i digitalizacije na razini
federalnih, županijskih i lokalnih organa uprave. Digitalnu transformaciju javne uprave treba raditi sukladno politikama i
strategiji razvoja informacijskog društva u BiH, što će omogućiti jednakomjeran i koordiniran razvoj e -uprave, usuglašen sa
pravcima i ciljevima Strateškog okvira za reformu javne uprave i standardima sigurnosti i zaštite podatak a. Na taj će način FBiH
pratiti trendove razvoja Digitalne agende EU.
Jedan od temeljnih načina reforme i modernizacije javne uprave je e-uprava. Na razini FBiH zato je potrebno donijeti Strategiju
razvoja e-uprave.
Na temelju iskustava zemalja koje su uspostavile e-upravu, prvi korak u stvaranju učinkovite i efektivne e-uprave treba biti
imenovanje centraliziranog tijela sa jakim mandatom, dostatnim resursima i blizinom donositeljima političkih odluka, koje će
upravljati i koordinirati cijelim procesom uvođenja e-uprave. Kako organi uprave imaju veliku razinu samostalnosti u nabavi
IKT infrastrukture, dizajnu i implementaciji IKT sustava, nužna je koordinacija ovih aktivnosti i donatorskih inicijativa, št o je
zadatak centraliziranog tijela.
U okviru ove mjere, potrebno je žurno usvojiti Zakon o elektronskom potpisu i izmijeniti Zakon o upravnom postupku jer
postojeći ne predviđa mogućnost elektronske komunikacije među strankama i organima uprave i implementacije e -usluga.
Javne usluge u FBiH su još uvijek organizirane na način koji je praktičniji za upravu, a ne prema potrebama korisnika usluga.
Interoperabilni registri su više izuzetak nego pravilo i javne usluge nisu organizirane po načelu "one stop shop" (sve usluge na
jednom mjestu), što je osnovni smisao e-uprave. Zbog toga je, u što je moguće kraćem roku, nužno uvezati postojeće izvorne
registre koji su definirani u okviru interoperabilnosti kako bi se omogućila integracija registara i pristup podacima i javno j
usluzi na jednom mjestu.1
Također, potrebno je uspostaviti sustav za mjerenje zadovoljstva korisnika uslugama.
Na razini institucija FBiH, potrebno je donijeti obvezujuća pravila i standarde, koji će se slijediti prilikom odabira i kori štenja
telekomunikacijskih linkova (LAN/WAN, VPN, routing i ostalih relevantnih protokola), kako bi se osigurale adekvatne
performanse mrežnih resursa, smanjili troškovi zakupa telekomunikacijskih linkova i osigurala uspostava interoperabilne mreže ,
koja će omogućiti funkcioniranje digitalne servisne infrastrukture za e-upravu po uzoru na TESTA network service, koji koriste
institucije u EU. Veoma je važno osigurati potpunu implementaciju Regionalnog roaming sporazuma.
Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na platformu za
FMPIK n/d n/d
interoperabilnost (GSB)
Prilagodljivost pravnoga okvira digitalnim poslovnim modelima WEF 2,4 (2019) (BiH) 6,0
E-sudjelovanje (e-participation) WEF 0,43 (2019) (BiH) 0,80
PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u području javnih financija

U cilju jačanja poreznoga morala, boljeg prikupljanja javnih prihoda i njihovog efektivnijeg i učinkovitijeg trošenja kroz ja vne
rashode, nužno je plaćanja državi shvatati kao ugovor između platiše (građani, pravna lica) koji se obvezuje plaćati i države koja
se, s druge strane, obvezuje efektivno i učinkovito proizvoditi javna dobra i dijeliti ih na pravičan način. Stoga je nužno š to više
uključivati javnost u razmatranje proračuna i angažirati neovisne stručnjake za ocjenu efektivnosti i učinkovitosti djelovanja
javnoga sektora, posebice u domeni poduzimanja javnih investicija i djelovanja javnih kompanija.
Bh. društvo sve više stari, što dodatno ugrožava funkcioniranje zdravstvenoga sektora i mirovinskih fondova.
% ukupne konsolidirane javne potrošnja u FBiH u BDP-u (bez sudjelovanja u FMF,
33,0 (2018) 30,0
financiranju institucija na razini BiH) FZS
% doprinosa u ukupnim poreznim prihodima od izravnih poreza u FBiH PU FBiH 44,9 (2018) 40,0
MJERE
4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim financijama
Putem fiskalnog koordinacijskog tijela nužno je inicirati izmjene zakona o proračunima u cilju poboljšanja transparentnosti
sektora javnih financija, osobito objavljivanjem "Proračuna za građane" na svim razinama vlasti u FBiH. Većom uključenosti
građana i organizacija civilnoga društva u proračunski proces, pridonosi se usmjeravanju Vlade ka većoj odgovornosti i
efektivnijem planiranju i izvršenju proračuna i olakšava monitoring izvršenja proračuna od javnosti. Nužno je nastaviti rad na
razvoju inicijative za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u svim etapama proračunskog procesa.
Ured za reviziju institucija u FBiH treba uvrstiti sve županije i značajan broj općina u godišnje planove za provedbu revizij a.
Također, potrebno je osigurati proračunsku neovisnost Ureda za reviziju institucija, te pravovremenu i sustavnu provedbu
preporuka iz revizorskih izvješća.
Nužno je uraditi izmjene i dopune zakona prema čestim podnesenim zahtjevima za tumačenje propisa kako bi se zakonska
materija učinila jasnijom, predvidljivijom i kako bi se rasteretili porezna uprava, ministarstva financija i drugi organi uprave.
Jačanjem funkcije proračunske inspekcije potrebno je osigurati veće poštivanje Zakona o proračunima i drugih zakona prilikom
trošenja proračunskih sredstava. Nužno je provoditi stalnu obuku poreznih organa i informiranje poreznih obveznika s ciljem
unapređenja fiskalne discipline u FBiH. Većom primjenom IT tehnologija u planiranju i trošenju javnih financijskih sredstava
može se unaprijediti učinkovitost sustava javnih financija. Potrebno je nastaviti razvoj sustava e-nabavki, te uspostaviti portal e-
ponuđači (jedinstveni elektronski registar poduzeća koja zadovoljavaju uvjete za prijavu na javne nabave), s ciljem smanjenja
troškova prikupljanja dokumentacije, te sastavljanja crne liste poduzeća koja ne izvršavaju svoje obveze.
Izrađen Proračun za građane na razini FBiH i županija FMF 2/11 (2019) 11/11
% negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih revizija u javnome
Ured za reviziju 17,1 (2018/19) 10,0
sektoru
Broj provedenih revizija Ured za reviziju 82 (2018/19) 160
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih investicija
Ovom mjerom se, usporedo s racionalizacijom tekućih rashoda i izdataka, osnažuje mobilizacija i bolje korištenje javnih
financijskih resursa i povećava produktivnost ekonomije.
Nužno je unaprijediti kvalitetu javnih financija boljim srednjoročnim planiranjem i rješavanjem neučinkovitosti u trošenju
sredstava.2 To podrazumijeva i potpuno uvođenje programskog budžetiranja, čime će se srednjoročno i godišnje planiranje
značajno unaprijediti jer će se omogućiti da se, kroz povezivanje strateških planova i dokumenata sa financij skim planovima i
resursima, unaprijed i adekvatno alociraju financijska sredstva nužna za njihovu implementaciju.
Budući da se u zemljama u tranziciji (pogotovo otvorenim ekonomijama kakva je BiH) fiskalnim stimulansom ne mogu postići
željeni učinci rasta domaće proizvodnje, nužno je ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u
1
U 2016. godini, Vlada FBiH je donijela Okvir interoperabilnosti, Dugoročni plan implementacije okvira interoperabilnosti i
imenovala Koordinacijsko tijelo za interoperabilnost FBiH.
U okviru donesenog okvira interoperabilnosti, na svakoj je razini vlasti FBiH uspostavljena platforma za interoperabilnost (GSB), koja je namijenjena
standardiziranoj razmjeni podataka unutar javne uprave. Međutim, kako korištenje GSB-a pri razmjeni podataka još uvijek nije obvezno, većina postojećih
digitalnih registara nije objavljena na GSB-u.
2
Pododbor za ekonomska i financijska pitanja i statistiku
relativnom smislu kao odnos prema BDP-u. Cilj je sudjelovanje javne potrošnje svesti na jednu trećinu BDP-a. Fiskalni prostor
koji se stvori racionalizacijom javne potrošnje treba upotrijebiti za javne investicije na temelju prethodno provedenih cost -
benefit analiza, koje će jasno pokazati gdje su najveći učinci ulaganja.
Moratorij na zapošljavanje u javnu upravu (ili mogućnost zapošljavanja uz odluku mjerodavne vlade) nužno je proširiti i na
javna poduzeća, vladine agencije, vanproračunske fondove i ustanove. Potrebno je osigurati da rast troškova plaća u javnome
sektoru proizlazi iz rasta produktivnosti i da plaće javnoga sektora budu usporedive s plaćama j avnih sektora komparabilnih
zemalja za istu razinu kompetencija i odgovornosti. Sustav plaća će biti potrebno ujednačiti unutar institucija koje se finan ciraju
iz javnih prihoda, bez obzira da li se radi o proračunskim korisnicima ili vanproračunskim fondo vima i agencijama.
Kako bi se racionalizirali rashodi, potrebno je osigurati usklađenost planiranja (strategije, trogodišnji i godišnji planovi rada) i
programiranja javnih sredstava (dokumenti okvirnih proračuna, godišnji proračuni i programi javnih inves ticija - PJI), uz
adekvatnu informatičku potporu i funkcionalnu uvezanost. Digitalizacijom procesa upravljanja i rada organa uprave treba
smanjiti izdatke za materijal i usluge.
Nadalje, potrebno je dopuniti normativni okvir za PJI sukladno preporukama revizije, te poboljšati efektivnost programa javnih
investicija jačanjem funkcije ocjenjivanja projekata i postavljanjem praga prolaznosti, kao i praćenjem i nadzorom
implementacije. Ocjenjivanje bankabilnosti projektnih prijedloga za javne investicije omoguć ava veću disperziju izvora za
financiranje. Također, u cilju kvalitetnije pripreme projektnih prijedloga, nužno je formiranje stručnih timova za potporu
pripremi projekata i apliciranja na pozive EU fondova. Za projekte koji se više puta ponavljaju obvezno je potrebno osigurati
evaluaciju utjecaja kako bi se osiguralo da uložena sredstva ostvaruju zacrtani cilj po prihvatljivim troškovima.
Potrebno je proširiti izvore financiranja PJI-a suradnjom sa Razvojnom bankom, te emisijom vrijednosnih papira pojedinih
javnih poduzeća za velike projekte, kao što su vjetroparkovi ili solarne elektrane. Evaluacijom učinaka zakonodavstva u
području javno-privatnog partnerstva može se optimizirati zakonska regulativa, otkloniti nedostaci sadašnjeg zakonskog okvira,
te povećati uključenost privatnoga sektora u planiranje i implementaciju javnih investicija.
Implementacija programskog budžetiranja FMF Ne (2020) Da
% utrošenih sredstava, implementacija PJI-a (povučena sredstva/utrošena sredstva) FMF 33,7 (2019) 80,0
4.3.3. Povećavati učinkovitost u naplati javnih prihoda

U cilju većeg poštivanja propisa, potrebno je osigurati da porezna uprava svojim procedurama ne uzrokuje veće trošenje resursa
poduzeća. Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se učinkovitost njihovoga rada i
smanjiti operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja troškova poštivanja poreznih propisa kod poreznih obveznika.
Podizanjem učinkovitosti u radu inspekcijskih organa, tužiteljstava i sudova povećat će se ubiranje zakonitih javnih prihoda.
Nužno je uraditi poreznu harmonizaciju u području izravnih poreza između entiteta i BD izbjegavajući štetnu po reznu
konkurenciju, ali paziti da se zdrava porezna konkurencija sačuva.
Aktivnosti koje je nužno provesti na povećanju javnih prihoda i smanjenju neformalne ekonomije su: normativne (jačanje
djelovanja institucija razvojem procedura u vidu pravilnika i sličnih pravnih akata), operativne (uvezivanje djelovanja
inspekcijskih službi na razini FBiH), edukacijske (jačanje kapaciteta inspekcijskih službi u FBiH, kao i svijesti potrošača o
važnosti legalnog rada), te zajedničke (koordinirano djelovanje inspekcijskih službi FBiH i RS i koordinirano djelovanje na
razini BiH suradnjom s UIO BiH, Centralnom bankom, Graničnom policijom i sl.)

Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) WB 411 (2019) 200
% javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na BDP PU FBiH 23,8 (2018) 20,0
4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u području javnih financija

Konverzijom akumuliranog deficita u javni dug može se stabilizirati razina neizmirenih obveza. Neizmirene obveze prisutne
pretežito na nižim razinama vlasti je potrebno sanirati na jedinstven i pravičan način sukladno međunarodnoj praksi, te se, z bog
značajnog iznosa tih obveza, proglašenje javnoga duga nameće kao jedina opcija. Nužno je poj ačati financijsku disciplinu
uvođenjem fiskalnih kazni/poticaja za (ne)pridržavanje fiskalnih propisa koji se tiču fiskalne odgovornosti kako bi se u kraj njem
slučaju spriječilo kreiranje novih deficita i destabilizacija sustava javnih financija.
Izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i Zakona o porezu na imovinu, postići će se horizontalna i vertikalna
raspodjela javnih prihoda, koja se temelji na stupovima derivacije i izravnanja, uzimajući u obzir fiskalni kapacitet i nadle žnosti.
U ministarstvima financija treba izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika za različite razine vlasti u FBiH na godišnjoj razini i
osigurati njihovu javnu dostupnost. U Federalnom ministarstvu financija nužno je pripremiti jedinstvenu metodologiju i
vremenske rokove za izradu matrica fiskalnih rizika. Izradu i objavljivanje matrice fiskalnih rizika u FBiH treba učiniti
obveznim kroz izmjenu relevantnih zakona.
Broj integriranih matrica fiskalnih rizika FMF 0/11 (2020) 11/11
% javnoga duga u odnosu na BDP FMF, FZS 25,7 (2018) 20,0
4.3.5. Osigurati održivost MIO sustava

FBiH se suočava s problemom starenja stanovništva, što se negativno odražava na korisnike mirovina. Analizom dugoročne
održivosti MIO sustava potrebno je razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu (sukladno trendu duljeg
prosječnog životnog vijeka) i revidirati postojeća prava povlaštenih kategorija stanovništva.
Kako bi se poticala dodatna štednja/ulaganja za mirovinsko doba i osigurala održivost, bitno je transformirati sustav MIO u
aktivnog sudionika na tržištu kapitala. Potrebno je raditi na stvaranju uvjeta za rast ulaganja (privatni, profesionalno upra vljani
mirovinski fondovi) namijenjenih korištenju u mirovinskoj dobi, primjenjivati modele za prognozu kretanja iznosa mirovina u
budućnosti i kroz informatizaciju MIO-a osigurati optimalan sustav mirovina.
Odnos umirovljenici/zaposleni FZS, MIO 1:1,27 (2019) 1:1,5
Odnos prosječna mirovina/prosječna plaća, % FZS, MIO 44,8 (2019) 50,0
Odnos medijana mirovine/medijana plaće, % FZZPR n/d n/d
4.3.6. Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju poduzeća s udjelom države u vlasništvu

Potrebne su detaljne dubinske analize poslovanja javnih poduzeća i na bazi jasnih kriterija, te identifikacijom strateških bitnih
sektora od interesa za FBiH/županiju, nužno je identificirati optimalan model upravljanja javnim poduzećima, te uvesti javno
dostupne registre javnih poduzeća sa pravovremenim podacima o zaposlenosti i neizmirenim potraživanjima i obvezama u
javnome sektoru.1
Postojeći način upravljanja poduzećima s većinskim državnim udjelom u kapitalu pokazao se nedjelotvornim. Najbolji način
vođenja i upravljanja javnim poduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su OECD-ove smjernice, koje su
izvedene i potpuno kompatibilne sa OECD-ovim načelima korporativnog upravljanja javnim poduzećima. Posebice je bitno
osigurati primjenu standarda koji će promovirati odgovornost za rezultate, ekonomičnost i transparentnost u poslovanju, te
provesti restrukturiranje dugova i dokapitalizaciju javnih poduzeća kao preduvjet za poslovanje na održivim temeljima.
Javna je poduzeća nužno distancirati od utjecaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uvjete i način rada kao i u
uspješnim kompanijama u privatnome sektoru. Potrebno je osigurati optimalan broj zaposlenih i moratorij na daljnje
zapošljavanje javno dostupnim registrom, koji će davati informacije o broju zaposlenih i temeljnim financijskim pokazateljima,
osigurati transparentnost u zapošljavanju i nabavama i pooštriti kaznene odredbe za zlouporabu položaja u odborima i
upravama.
Javna poduzeća koja ne pripadaju strateški važnim sektorima potrebno je privatizirati. Nakon redovitog sagledavanja rada
gospodarskih subjekata s udjelom države u vlasništvu i ocjene njihova poslovanja, na temelju benčmarkinga (usporedbom s
domaćim i inozemnim poduzećima istoga sektora) kojega će, po nalogu države, raditi neovisna stručna tijela, donosit će se
odluke o privatizaciji dijela ili cijelih javnih poduzeća. Pri tome treba imati u vidu da se objekti fizičke infrastrukture n e
privatiziraju nego iznajmljuju, dok se operatori infrastrukture mogu privatizirati kao i druga neinfrastrukturna poduzeća.
Ukupna dobit/gubitak poduzeća sa većinskim vlasništvom FBiH FIA n/d n/d
% privatiziranih poduzeća od plana APFBIH 43 (2019) 100
IV INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR

INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR
STRATEGIJE RAZVOJA FBiH 2021 - 2027.
Proračun Ostali izvori
Struktura Ukupno
Oznaka strateškog cilja, prioriteta i mjere institucije Naziv potencijalnog
financiranja (%) (mil. KM) (mil. KM)
(mil. KM) izvora
1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ 20,6% 515,5 206,9 308,6
1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije 2,9% 73,0 26,4 46,6
1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu 31,0 10,3 20,7
Ubrzati digitalnu transformaciju malih i
1.1.2. 2,2 0,2 2,0
srednjih poduzeća
Unapređivati digitalne vještine stanovništva,
1.1.3. osobito vještine usklađene sa potrebama tržišta 0,3 0,1 0,2
rada
Razvijati vještačku inteligenciju i njezinu
1.1.4. 7,5 5,1 2,4
primjenu
Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i
1.1.5. 32,0 10,7 21,3
kompanija u softverskoj djelatnosti
1.2. Podupirati transfer i razvoj tehnologija 11,8% 295,6 138,5 157,1
Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske
1.2.1. 155,1 71,7 83,4
aktivnosti
Podupirati povezivanje gospodarstva i
1.2.2. 140,5 66,8 73,7
znanstveno-istraživačkih institucija
Podupirati razvoj poslovnog privatnog
1.3. 3,9% 98,7 32,9 65,8
sektora
Olakšati i ubrzati proces ulaska u poslovnu
1.3.1. 31,2 10,4 20,8
Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog
1.3.2. 13,0 4,3 8,7
opterećenja rada
Podupirati razvoj poduzetništva kreativnog
1.3.3. 24,0 8,0 16,0
sektora
Podupirati razvoj poduzetništva turističkog
1.3.4. 30,3 10,1 20,2
sektora
Podupirati prostornu koncentraciju
1.3.5. 0,2 0,1 0,1
poduzetništva
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati financijski sustav 0,0 0,0 0,0
1
Analitičko izvješće EP
Podupirati izvoz i stvaranje proizvoda više
1.4. 1,9% 48,2 9,1 39,1
dodane vrijednosti
1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva 0,1 0,0 0,1
Podupirati primjenu međunarodnih standarda,
1.4.2. certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu 21,1 7,0 14,1
usklađenosti
Jačati internacionalizaciju i uključivanje u
1.4.3. 20,9 0,9 20,0
globalne lance vrijednosti
1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 6,1 1,1 5,0
PROSPERITETAN I
2. INKLUZIVAN DRUŠTVENI 31,9% 800,7 333,2 467,5
RAZVOJ
2.1. Unapređivati obrazovni sustav 7,3% 183,6 61,2 122,4
Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja,
2.1.1. 15,1 5,0 10,1
znanstvenoga rada i znanstvene baze
Poboljšavati kvalitetu predškolskog, osnovnog
2.1.2. i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i 81,5 27,2 54,3
Razviti funkcionalan sustav obrazovanja
2.1.3. 17,0 5,7 11,3
odraslih i cjeloživotnog učenja
Poticati obrazovne institucije na pružanje
2.1.4. 57,0 19,0 38,0
većeg stupnja znanja i prakse u području IKT-a
Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i
2.1.5. 13,0 4,3 8,7
studenata
2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenoga sustava 18,2% 455,8 217,6 238,2
Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakosti u
2.2.1. 2,5 0,8 1,7
zdravstvenim uslugama
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 1,0 0,3 0,7
Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava
2.2.3. 0,3 0,1 0,2
Unapređivanje djelovanja u kriznim
2.2.4. 50,0 15,7 34,3
javnozdravstvenim situacijama
Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga
2.2.5. sustava i unapređenje pravičnosti u 400,0 200,0 200,0
financiranju zdravstvene zaštite
Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački
2.2.6. 2,0 0,7 1,3
rad i biomedicinska istraživanja
Ublažiti trend demografskog starenja
2.3. stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i 3,8% 95,9 32,6 63,3
položaj mladih
2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu obitelji s djecom 45,5 15,8 29,7
Unapređivati reproduktivno zdravlje i područje
2.3.2. 9,1 3,0 6,1
ranog rasta i razvoja djeteta
2.3.3. Unapređivati stambenu politiku 10,0 3,3 6,7
Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu
2.3.4. 6,0 2,0 4,0
jednakopravnost u obitelji i društvu
Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje
2.3.5. 25,3 8,4 16,9
sportom
Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost,
2.4. 0,1% 1,5 0,5 1,0
osobito dugoročnu
Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i
2.4.1. 0,8 0,3 0,5
aktivnu politiku zapošljavanja
2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost
0,3 0,1 0,2
Jačati funkciju posredovanja javnih službi
2.4.3. 0,4 0,1 0,3
zapošljavanja
Smanjivati siromaštvo i
2.5. 2,5% 63,9 21,3 42,6
socijalnu isključenost
Poboljšati socijalnu uključenost
2.5.1. 0,5 0,2 0,3
marginaliziranih skupina
2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi 20,4 6,8 13,6
Unapređivati međusektorsku suradnju,
2.5.3. infrastrukturu i kompetencije pružatelja usluga 0,0 0,0 0,0
socijalne skrbi
Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu
2.5.4. 23,0 7,7 15,3
rada
Osigurati socijalne programe za smanjivanje
2.5.5. 20,0 6,7 13,3
energetskog siromaštva
RESURSNO UČINKOVIT I ODRŽIV
3. 43,3% 1.086,3 492,8 593,5
RAZVOJ
3.1. 32,2% 808,4 399,9 408,5
resursa
Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim
3.1.1. 0,0 0,0 0,0
promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
Unapređivati pravni i institucionalni okvir
3.1.2. regulacije okoliša i razvoj komunalne 0,0 0,0 0,0
infrastrukture
3.1.3. 0,7 0,2 0,5
resursa i biološku raznolikost biodiverziteta
3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa 742,7 371,3 371,4
Osiguravati održivo korištenje zemljišnog
3.1.5. 6,5 2,2 4,3
resursa
Osigurati održivo upravljanje i gospodarenje
3.1.6. 10,0 10,0 0,0
šumama i divljači
Unapređivati integralno upravljanje otpadom i
3.1.7. 48,5 16,2 32,3
sustav cirkularne ekonomije
Uspostaviti sustav održivog i odgovornog
3.1.8. istraživanja, eksploatacije i upravljanja
3.2. Unapređivati kvalitetu zraka 0,3% 7,5 2,5 5,0
Smanjivati emisiju zagađujućih materija i
3.2.1. 3,4 1,1 2,3
stakleničkih plinova
Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta
3.2.2. 4,1 1,4 2,7
na okoliš
3.3. Povećati energetsku učinkovitost 1,1% 27,0 10,3 16,7
3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada 10,0 3,3 6,7
Pružati potporu malim i srednjim poduzećima
3.3.2. na poboljšanju energetske učinkovitosti i 17,0 7,0 10,0
načela "zelene ekonomije" i "ekologizacije"
3.4. Započeti realizaciju
3,9% 97,3 31,4 65,9
3.4.1. Povećavati sigurnosti opskrbe energentima 55,0 19,0 36,0
Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u
3.4.2. 2,1 0,7 1,4
finalnoj potrošnji energije
Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i
3.4.3. strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih 40,2 11,7 28,5
regija
3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora 5,4% 135,1 45,0 90,1
Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost
3.5.1. 90,0 30,0 60,0
usluga u ruralnim oblastima
Uspostaviti funkcionalne kapacitete za
3.5.2. 20,1 6,7 13,4
poljoprivredu i ruralni razvoj
Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost
3.5.3. poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i 25,0 8,3 16,7
3.6. Povećati otpornost na krize 0,4% 11,0 3,7 7,3
3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama 10,0 3,3 6,7
Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične
3.6.2. 0,0 0,0 0,0
infrastrukture
Poboljšati funkcioniranje sustava zaštite i
3.6.3. 1,0 0,3 0,7
spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
TRANSPARENTAN, UČINKOVIT I
4. 4,2% 105,5 35,5 70,0
4.1. Unapređivati vladavinu prava 0,1% 3,4 3,4 0,0
4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava 0,6 0,6 0,0
4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 0,3 0,3 0,0
Unapređivati borbu protiv kriminala, govora
4.1.3. 2,0 2,0 0,0
mržnje i terorizma
Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe
4.1.4. 0,5 0,5 0,0
protiv korupcije
4.2. Staviti javnu upravu u službu građana 3,7% 92,5 22,5 70,0
Jačati političko i institucionalno vođenje i
4.2.1. koordinaciju reforme javne uprave i 0,0 0,0 0,0
ekonomskih reformi
Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu
4.2.2. 0,2 0,2 0,0
organizaciju javnog sektora
Jačati sustav i koordinaciju izrade,
4.2.3. implementacije i izvješćivanja o razvojnim 0,0 0,0 0,0
politikama
Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU
4.2.4. 6,0 1,0 5,0
fondova
Jačati statističku osnovu kao podlogu za
4.2.5. 10,0 5,0 5,0
utvrđivanje politika
4.2.6. Provesti digitalnu
76,3 16,3 60,0
transformaciju javne uprave
Unapređivati odgovornost u području
4.3. 0,4% 9,6 9,6 0,0
javnih financija
Unapređivati transparentnost u upravljanju
4.3.1. 0,0 0,0 0,0
javnim financijama
Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i
4.3.2. 5,5 5,5 0,0
opseg i učinkovitost javnih investicija
Povećavati učinkovitost u naplati javnih
4.3.3. 2,7 2,7 0,0
prihoda
Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u
4.3.4. 1,0 1,0 0,0
području javnih financija
4.3.5. Osigurati održivost MIO sustava 0,3 0,3 0,0
Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i
4.3.6. privatizaciju poduzeća s udjelom države u 0,1 0,1 0,0
vlasništvu
Ukupno iz strateškog dokumenta 100,0% 2.508,0 1.068,4 1.439,6
PREGLED PO IZVORIMA
Proračunska sredstva Kreditna sredstva Sredstva EU Ostale donacije
1.068,4 milijuna KM 724,8 milijuna KM 511,6 milijuna KM 203,2 milijuna KM
42,6 % 28,9 % 20,4 % 8,1 %
Napomena: Sredstva za financiranje strateškog dokumenta se temelje na projekcijama potrebnih, dostupnih i očekivanih
financijskih sredstava u momentu izrade strateškog dokumenta.
* Struktura sudjelovanja financiranja (u %) prioriteta i strateških ciljeva u ukupnome iznosu financiranja strateškog
dokumenta.
V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, MONITORINGA I IZVJEŠĆIVANJA
Evaluacija
Prema Uredbi o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/19), za sve
strateške dokumente u Federaciji BiH obvezne su:
- Ex-ante (prethodna evaluacija), koja se radi u etapi izrade strateških dokumenata prije njihovog usvajanja i
- Evaluacija u toku, koja se radi u pretposljednjoj godini implementacije strateških dokumenata.
Ex-ante evaluacija se radi s ciljem unapređenja kvalitete, relevantnosti i koherentnosti strateških dokumenata. Ex-ante evaluacija
Strategije je urađena u razdoblju kolovoz-prosinac 2020. godine (više o tome u Dodatku 1).
Evaluacija u toku se radi s ciljem utvrđivanja stupnja implementacije strateških dokumenata, te efektivnosti i učinkovitosti
planiranih mjera i rezultata prema zacrtanim ciljevima i očekivanjima, kao i sumiranja rezultata i osiguranja ulaznih elemena ta za
strateške dokumente za sljedeći planski ciklus.
Evaluacija u toku će se raditi u pretposljednjoj godini implementacije Strategije razvoja (2026. godine) i nju će, također,
provesti neovisni vanjski evaluator, dok će se evaluacija na sredini razdoblja implementacije raditi ukoliko se za njom ukaže
potreba.
Implementacija
Način izrade trogodišnjih i godišnjih planova rada propisan je u čl. 11. i 12. Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada,
monitoringu i izvješćivanju u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/19).
Implementacija Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021 - 2027. obavljat će se putem trogodišnjih i godišnjih
planova rada organa uprave na svim razinama vlasti u Federaciji BiH.
Prilikom izrade trogodišnjeg plana rada, organi uprave imaju obvezu preuzeti relevantne mjere iz Strategije razvoja za či ju
implementaciju su nadležni s pripadajućim indikatorima, kao i polazne i ciljne vrijednosti indikatora za svaku godinu trogodi šnjeg
razdoblja.
Mjere iz Strategije razvoja se unose kao programi u trogodišnjem planu rada, a svaki program u trogodišnjem pla nu rada utvrđuje
se i kao program u Dokumentu okvirnog proračuna (DOB-u) sa dodijeljenom šifrom. To znači da je mjera iz Strategije razvoja
jednaka programu u trogodišnjem planu rada i DOB-u.
Za svaki od utvrđenih programa (mjera) definiraju se aktivnosti/projekti, čija realizacija u trogodišnjem razdoblju pridonosi
ostvarenju mjere, prioriteta i strateškoga cilja iz Strategije razvoja.
U godišnji plan rada organi uprave svih razina vlasti preuzimaju odabrane programe iz trogodišnjeg plana rada. Godišnji plan rada
je implementacijski dokument s aktivnostima/projektima koji će se poduzimati na godišnjoj razini kako bi se realizirali progr ami
iz trogodišnjeg plana rada, te ostvarili mjere, prioriteti i strateški ciljevi iz strateškoga dokumenta.
Ako organ uprave bilo koje razine vlasti, pored trogodišnjih i godišnjih planova rada, radi i akcijske planove za implementaciju
strateških dokumenta, obveza je da se aktivnosti iz akcijskih planova evidentiraju u godišnjim planovima rada.
Pored godišnjeg programa rada koji radi svaki organ uprave pojedinačno na svim razinama vlasti, Federalni zavod za
programiranje razvoja radi godišnji program rada Vlade Federacije BiH, mjerodavna jedinica za planiranje razvoja na razini
županija radi godišnji program rada županija, a općinski tajnik radi godišnji program rada jedinice lokalne samouprave. Usvojeni
trogodišnji i godišnji programi rada objavljuju se na web stranici vlada i organa uprave na svim razinama vlasti.
Monitoring i izvješćivanje
Monitoring predstavlja sustavno i kontinuirano prikupljanje, analiziranje i korištenje podataka i indikatora radi mjerenja napretka
realizacije Strategije razvoja, u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera radi eventualnih korekcija i izvješćivanja o ostvaren im
rezultatima.
Za uspješnu provedbu monitoringa sve organizacijske jedinice u federalnom organu uprave, županijskom organu uprave, odnosno u
općinskom/gradskom organu uprave, trebaju uspostaviti i redovito ažurirati elektronske evidencije o implementaciji strategija kao i
indikatora ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz Strategije razvoja, te indikatora iz godišnjeg plana rada. Ove evidencije
su temelj za izradu izvješća o radu organa uprave na svim razinama vlasti i izradu Izvješća o razvoju.
Godišnje izvješće o radu priprema se s ciljem praćenja provedbe planiranih aktivnosti/projekata i ocjene doprinosa u ostvarenju
programa (mjera) organa i institucija na svim razinama vlasti.
U godišnjem izvješću o radu precizno se navodi jesu li i u kojoj mjeri urađene planirane aktivnosti iz godišnjih programa rada,
potom očekivani i ostvareni rezultati, planirana i utrošena sredstva za obavljanje aktivnosti i, za eventualno neobavljanje, razlog za
neobavljanje ili djelomično obavljanje.
Federalni zavod za razinu Federacije, mjerodavna institucija za planiranje i izvješćivanje za razinu županija i općinski tajnik za
jedinicu lokalne samouprave rade godišnje izvješće o radu Vlade Federacije, vlade županija, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Izvješće o razvoju je implementacijski dokument kojim se na godišnjoj razini sagledavaju stupanj implementacije, opći razvojni
trendovi kao i napredak u ostvarenju strateških ciljeva iz strateških dokumenata u Federaciji.
Izvješće o razvoju za Federalnu vladu radi Federalni zavod za programiranje razvoja, a izvješće o razvoju županija i jedinica
lokalne samouprave tijela mjerodavna za poslove razvojnoga planiranja na razinama županija i jedinica lokalne samouprave.
Zavod radi koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvješćivanja o realizaciji Strategije, što podrazumijeva aktivnu suradnju
sa svim institucijama nositeljima implementacije i monitoringa. Prema odredbama Zakona o razvojnom planiranju, organi uprave
sudjeluju u procesu izvješćivanja o realizaciji Strategije razvoja Federacije i drugih strateških dokumenata, što podrazumijeva
razvoj sustava monitoringa, izvješćivanja i implementacije unutar organa uprave za područja iz njihove nadležnosti, te suradnju sa
Zavodom u pripremi Izvješća o razvoja.
Vijeće Federacije je tijelo Vlade Federacije koje ima savjetodavnu ulogu u procesima implementacije, monitoringa, evaluacije i
izvješćivanja o realizaciji razvojnih prioriteta u FBiH. Ono razmatra godišnje Izvješće o razvoju FBiH, daje preporuke i tako
unapređuje implementaciju kao i kvalitetu samoga izvješća. Istu ulogu imaju i županijska vijeća za razvojne prioritete županija.
Nakon usvajanja na Vladi Federacije BiH, Izvješće o razvoju za Strategiju razvoja Federacije dostavlja se Parlamentu FBiH radi
informiranja.
Izvješće o razvoju se objavljuje na web stranici Zavoda.
VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA
SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA
Redni broj i oznaka NAZIV Indikatori i financijski izvori

Ubrzan ekonomski
1. Strateški cilj BDP po glavi stanovnika, KM 10.010 (2018) 19.755
razvoj
Stopa realnog rasta BDP-a, % 3,8 (2018) 7,0
Prosječan broj zaposlenih 531.483 (2019) 630.000
Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
206,9 308,6 515,5
% poduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama
63 (2018) (BiH) 75
Povećavati koje obavljaju eksterni dobavljači
1.1. Prioritet
digitaliziranost % poduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama 15 (2018) (BiH) 30
ekonomije koje obavljaju vlastiti zaposlenici
% poduzeća koja imaju ERP 24 (2019) (BiH) 50
26,4 46,6 73,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Širokopojasni internetski promet, mil. GB 323 (2019) 1.000
Utemeljiti javnu digitalnu Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da
1.1.1. Mjera
infrastrukturu
10,3 20,7 31,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Ubrzati digitalnu E-trgovina (mala poduzeća 10-49 radnika) 20 (2019) (BiH) 50
1.1.2. Mjera transformaciju malih i E-trgovina (srednja poduzeća 50-249 radnika) 22 (2019) (BiH) 50
srednjih poduzeća
0,2 2,0 2,2
Unapređivati digitalne Polazne vrijednosti
vještine stanovništva, indikatora
posebice vještine % razine temeljnih digitalnih vještina pojedinaca 16 (2019) (BiH) 50
usklađene s potrebama
% zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja
tržišta rada n/d n/d
zaposlenih

0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Razvijati vještačku Uspostavljen institut za VI (vještačku
Ne (2020) Da
inteligenciju i njezinu inteligenciju)
1.1.4. Mjera
primjenu Usvojena strategija VI (vještačke inteligencije)
Ne (2020) Da
FBiH
5,1 2,4 7,5
Polazne vrijednosti
indikatora
% godišnje promjene broja poduzeća u IT sektoru 10,7 (2019) 20,0
Poticati razvoj inovativnih % godišnje promjene broja zaposlenih u

digitalnih rješenja i 18,5 (2019) 30,0
1.1.5. Mjera poduzećima IT sektora
kompanija u softverskoj
djelatnosti % sudjelovanja bruto dodane vrijednosti IT
1,2 (2019) 4,0
sektora u BDP-u
10,7 21,3 32,0

% izdvajanja u područjima inženjerstva i
tehnologija od bruto izdataka za istraživanje i 29,22 (2018) 40,00
razvoj
1.2. Prioritet Podupirati transfer i 0,18 (2018) 1,85

razvoj tehnologija % bruto domaćih izdataka na istraživanje i razvoj
u BDP-u
74/131 (2020) (BiH) 50/131
Globalni indeks inovacija (GII), rang
138,5 157,1 295,6

Polazne vrijednosti
indikatora
% bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj
0,05 (2018) 0,90
u poslovnome sektoru u BDP-u
Podupirati istraživačko- 39,74 (2018) 60,00
1.2.1. Mjera razvojne i inovacijske % tehnološki inovativnih poduzeća
aktivnosti
71,7 83,4 155,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Prijava patenata za EPO prema prioritetnoj godini n/d n/d
Podupirati povezivanje Broj patenata, rezidenti 84 (2018) (BiH) 200

1.2.2. Mjera gospodarstva i znanstveno-
istraživačih institucija
66,8 73,7 140,5

Podupirati razvoj indikatora indikatora
1.3. Prioritet poslovnog privatnog Lakoća poslovanja, rang 90/190 (2019) (BiH) 70/190
sektora
Broj obrtnika na 1000 stanovnika 23,8 (2019) 40,0
27,8 (2019) 40,0

Broj pravnih lica na 1000 stanovnika
% udjela industrije srednje i visoke tehnologije u

17,79 (2018) 30,00
ukupnoj dodanoj vrijednosti u C - Prerađivačkoj
industriji
32,9 65,8 98,7
Polazne vrijednosti
indikatora
Olakšati i ubrzati proces
Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 184/190 (2019) (BiH) 100/190
1.3.1. Mjera ulaska u poslovnu
Financiranje malih i srednjih poduzeća, rang 106/141 (2019) (BiH) 70/141
10,4 20,8 31,2
Polazne vrijednosti
indikatora
31,3 (2019) 27,0

Rasteretiti gospodarstvo Porezni klin na minimalnu bruto plaću u FBiH, %
1.3.2. Mjera smanjenjem fiskalnog
opterećenja rada 38,3 (2019) 34,0
Porezni klin na prosječnu bruto plaću u FBiH, %
4,3 8,7 13,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj
Podupirati razvoj 472.190 (2018) 800.000
industriji, u 000 KM
1.3.3. Mjera poduzetništva kreativnog
sektora 16.355 (2019) 25.000
Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji
8,0 16,0 24,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
2,2 (2018) 2,5
usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u
Podupirati razvoj
BDP-u
1.3.4. Mjera poduzetništva turističkog
sektora n/d n/d
Prosječni izdaci po putovanju, KM
10,1 20,2 30,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na
181,5 (2019) 200,0
1.000 km2
Podupirati prostornu Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na
1.3.5. Mjera koncentraciju 23,3 (2019) 25,0
1.000 km2
poduzetništva
Promet putnika na zračnim lukama na 100.000 78.856 (2019) 100.000
stanovnika
0,1 0,1 0,2
Polazne vrijednosti
indikatora
% sudjelovanja pravnih lica u ukupno odobrenim
51,4 (2019) 60,0
kreditima
Diverzificirati i Promet na burzi u odnosu na kredite date pravnim
5,5 (2019) 10,0
1.3.6. Mjera unapređivati financijski licima, %
sustav Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti
1.360 (2019) 1.100
(koncentracija bankarskog tržišta)
0,0 0,0 0,0
Podupirati izvoz i indikatora indikatora
1.4. Prioritet
stvaranje proizvoda više % udjela zaposlenih u industrijskim područjima
dodane vrijednosti srednje visoke tehnološke intenzivnosti u ukupno 10,5 (2019) 20,0
zaposlenim u C - Prerađivačkoj industriji
% udjela zaposlenih u industrijskim područjima
visoke tehnološke intenzivnosti u ukupno 1,1 (2019) 5,0
zaposlenim u C - Prerađivačkoj industriji
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u FBiH,
35.242 (2018) 65.000
KM
% udjela izvoza visokotehnoloških područja u
2,07 (2018) 8,00
ukupnome izvozu C - Prerađivačke industrije
7.620 (2019) 11.000
Izvoz FBiH, mil. KM
9,1 39,1 48,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva,
8.376 (2018) (BiH) 20.000
(000 $)
Unapređivati zaštitu
1.4.1. Mjera Broj inspekcijskih kontrola od mjerodavnih
intelektualnog vlasništva n/d n/d
inspekcija u području zaštite intelektualnog
vlasništva
0,0 0,1 0,1

Polazne vrijednosti
indikatora
Podupirati primjenu
međunarodnih standarda,
1.4.2. Mjera certificiranje i akreditaciju
tijela za ocjenu
usklađenosti Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
7,0 14,1 21,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačati internacionalizaciju % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
1.4.3. Mjera i uključivanje u globalne Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza),
lance vrijednosti 66/218 (2019) (BiH) 50/218
rang
0,9 20,0 20,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj gospodarskih subjekata pokrenutih od
n/d n/d
dijaspore
Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i
Stimulirati povezivanje s Ne (2020) Da
1.4.4. Mjera znanstvenih radnika)
bh. dijasporom
Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz
FBiH koje ostvaruju poslovnu suradnju s bh. Ne (2020) Da
dijasporom
1,1 5,0 6,1
Polazne vrijednosti
Indikatori strateškog cilja Ciljne vrijednosti
indikatora*
indikatora**
Prosperitetan i Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, na 1.000
-1,8 (2019) 0,9
2. Strateški cilj inkluzivan društveni stanovnika
razvoj Prosječna neto plaća 928,0 (2019) 1.500,0
Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po stanovniku,
817,6 (2018) 1.000,0
KM
333,2 467,5 800,7
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i 9,3 (2019) 13,0

2.1. Prioritet Unapređivati obrazovni visokom školom, magisterijem i doktoratom u
sustav ukupnoj radnoj snazi - ukupno
% udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i 9,0 (2019) 13,0

visokom školom, magisterijem i doktoratom u
ukupnoj radnoj snazi - žene
% stipendija i ostalih grantova 1,14 (2018) 5,0

učenicima/studentima u odnosu na ukupna
proračunska izdvajanja za obrazovanje
61,2 122,4 183,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj sveučilišta iz FBiH koji su na međunarodnoj 1 (2020) 4

Unapređivati kvalitetu ljestvici rangirani ispod 1.500-tog mjesta
visokog obrazovanja,
2.1.1. Mjera
znanstvenog rada i Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 4,5 (2019/20) 8,0
znanstvene baze stanovnika, ukupno
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 2,9 (2019/20) 5,0
stanovnika, žene
5,0 10,1 15,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Rang BiH na PISA testiranju (Program za 62/79 (2018) (BiH) 40/79

međunarodno ocjenjivanje učenika)
% obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 14,8 (2018/19) 80
god), ukupno
Poboljšati kvalitetu % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 14,7 (2018/19) 80

predškolskog, osnovnog i god), djevojčice
srednjeg obrazovanja za % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje,
2.1.2. Mjera 0,09 (2018/19) 0,03
potrebe razvoja i osigurati ukupno
inkluzivno obrazovanje za % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje,
sve 0,07 (2018/19) 0,02
učenice
0,74 (2017/18) 0,3
ukupno
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, 0,58 (2017/18) 0,2

učenice
27,2 54,3 81,5
Polazne vrijednosti
indikatora
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovitog

obrazovanja, pohađale formalno i/ili neformalno
8,1 (2016/17) 20,0
obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana
anketiranja
Razviti funkcionalan
sustav obrazovanja
2.1.3. Mjera Broj certificiranih ustanova za obrazovanje n/d n/d
odraslih i cjeloživotnog
učenja odraslih
% poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu
34,8 (2020) 50,0
nastavu za učenike i studente
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za
19,8 (2020) 40,0
nezaposlene osobe (mentori, oprema...)
5,7 11,3 17,0
Polazne vrijednosti
indikatora
n/d n/d
Poticati obrazovne Broj nastavnih sati iz informatike, po učeniku
institucije na pružanje Broj računara koje koriste učenici, na 100 učenika
2.1.4. Mjera
većeg stupnja znanja i (ukupno osnovna + srednja)
5,7 (2018/19) 20,0
prakse u području IKT-а
19,0 38,0 57,0

Polazne vrijednosti
indikatora
Iznos proračunskih sredstava za financiranje

projekata talentiranih učenika osnovnih i srednjih n/d n/d
škola (županije + FBiH), KM
Poboljšati rad sa talentima

Iznos proračunskih sredstava iz proračuna FBiH
2.1.5. Mjera i standard učenika i 49.500 (2019) 500.000
za nagrađivanje najboljih učenika, KM
studenata
Iznos proračunskih sredstava iz županijskih

n/d n/d
proračuna za nagrađivanje najboljih učenika, KM
4,3 8,7 13,0

Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, 77,3 (2018) 80,0

ukupno
Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, 79,3 (2018) 81,0

žene
2.2. Prioritet Poboljšavati ishode
zdravstvenoga sustava 10,1 (2019) 9,0
Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, ukupno
9,8 (2019) 8,5

Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, žene
217,6 238,2 455,8
Polazne vrijednosti
indikatora
% stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim 89,9 (2018) 95,0

osiguranjem
Unaprijediti pristup i Broj liječnika opće, odnosno obiteljske medicine, 0,36 0,46
2.2.1. Mjera smanjiti nejednakosti u u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na 1.000
zdravstvenim uslugama stanovnika
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti 61 (2017) (BiH) 80

(UHC WHO)
0,8 1,7 2,5
Polazne vrijednosti
indikatora
bolesti cirkulatornog sustava sa smrtnim ishodom, 501,9 (2018) 400,0
Osnažiti potencijal
2.2.2. Mjera Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od
preventivne medicine
bolesti cirkulatornog sustava sa smrtnim ishodom, 269,1 (2018) 190,0
bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, 212,1 (2018) 150,0
bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, 89,0 (2018) 70,0
endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja
54,2 (2018) 40,0
sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika,
ukupno
endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja 21,3 (2018) 15,0
sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
0,3 0,7 1,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačati informatizaciju i Informatički uvezana primarna, sekundarna i
2/10 (2019) 7/10
2.2.3. Mjera digitalizaciju sustava tercijarna zdravstvena zaštita u županijama
zdravstvene zaštite Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređenje djelovanja u
kriznim Razvijeni planovi pripravnosti za
2.2.4. Mjera Ne (2020) Da
javnozdravstvenim javnozdravstvene prijetnje
situacijama Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
15,7 34,3 50,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0

Jačanje financijske
održivosti zdravstvenoga % tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u
sustava i unapređivanje 70,4 (2018) 72,0
2.2.5. Mjera ukupnim tekućim izdacima za zdravstvo
pravičnosti u financiranju Akumulirani gubitak zdravstvenoga sektora, mil.
zdravstvene zaštite 80,2 (2018) 0
KM
200,0 200,0 400,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Stvaranje okružja za
znanstveno-istraživački 2.096 (2018) 10.000
2.2.6. Mjera Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u
rad i biomedicinska
istraživanja medicinske i zdravstvene znanosti, 000 KM
0,7 1,3 2,0
Ublažiti trend indikatora indikatora
demografskog starenja Stopa promjene stanovništva -0,28 (2019) 0,25
2.3. Prioritet
stabilnost obitelji i Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) 111,9 (2019) 95,0
položaj mladih Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
32,6 63,3 95,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0
Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0
Poticati natalitet i zaštitu Uspostaviti fond za planiranje obitelji u FBiH Ne (2020) Da

2.3.1. Mjera
obitelji s djecom
Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u

11,1 (2019) 5,0
FBiH
15,8 29,7 45,5
Unapređivati Polazne vrijednosti

reproduktivno zdravlje i indikatora
područje ranog rasta i
razvoja djeteta Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih 9,3 (2019) 4,0
% djece s poteškoćama u razvoju uzrokovano

8,9 (2015) (BiH) 3,0
lošom prehranom
3,0 6,1 9,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike,
10 (2020) 30
mil. KM
Unapređivati stambenu
2.3.3. Mjera
politiku
Broj stambenih fondova u županijama 1/10 (2020) 10/10
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih
1.059 (2017) 500
Promovirati toleranciju, djela (iz područja brak, obitelj, mladi) -muškarci
nenasilje i rodnu Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih
2.3.4. Mjera 95 (2017) 45
jednakopravnost u obitelji djela (iz područja brak, obitelj, mladi) - žene
i društvu Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0
2,0 4,0 6,0
Polazne vrijednosti
indikatora
n/d n/d
treniranja vani u satima, (65+), ukupno
n/d n/d
Unaprijediti uvjete za treniranja vani u satima, (65+), žene
2.3.5. Mjera razvoj i bavljenje sportom
n/d n/d
treniranja vani u satima, (15-20), ukupno
n/d n/d
treniranja vani u satima, (15-20), žene
8,4 16,9 25,3
Stopa anketne nezaposlenosti, % 18,4 (2019) 14,0
Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno 60,9 (2019) 50,0

sposobnom stanovništvu, %
2.4. Prioritet Smanjivati neaktivnost i Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), 12,9 (2019) 9,5
nezaposlenost, osobito muški %
dugoročnu
Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), 18,0 (2019) 13,5
ženski %
0,5 1,0 1,5

Polazne vrijednosti
indikatora
Razvijati i provoditi Stopa aktivnosti, % 39,1 (2019) 50,0
učinkovitu aktivacijsku i
2.4.1. Mjera
aktivnu politiku Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0
zapošljavanja
n/d n/d
Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom
0,3 0,5 0,8
Polazne vrijednosti
indikatora
Stvarati uvjete za Udjel poslodavaca koji imaju problem s n/d n/d

2.4.2. Mjera dostupnost radne snage na popunjavanjem radnih mjesta
tržištu rada Broj zaposlenih stranaca 172 (2019) 1.000
0,1 0,2 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
% poslodavaca koji traže nove radnike putem 44,7 (2020) 70,0
biroa za zapošljavanje
Jačati funkciju Uspostavljen integrirani sustav za funkciju Ne (2020) Da
2.4.3. Mjera posredovanja javnih službi posredovanja
zapošljavanja
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na
ukupan broj evidentiranih na zavodima za 68,1 (2019) 30,0
zapošljavanje
0,1 0,3 0,4
Sudjelovanje socijalne skrbi u bruto domaćem
19,4 (2017) 15,0
proizvodu, %
2.5. Prioritet Smanjivati siromaštvo i 49,4 (2019) (BiH) 35,0
socijalnu isključenost Indeks socijalne isključenosti (HSEI)
Stopa siromaštva stanovništva, muški % 17,6 (2015) 13,0
Stopa siromaštva stanovništva, ženski % 16,6 (2015) 12,5
21,3 42,6 63,9
Polazne vrijednosti
indikatora
Ne (2020) Da
Poboljšati socijalnu Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH
2.5.1. Mjera uključenost
marginaliziranih skupina Provedena anketa o prihodima i uvjetima života Ne (2020) Da
(SILK)
0,2 0,3 0,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj uspostavljenih socijalnih registara u
0/10 10/10
županijama

n/d n/d

Podupirati bolju ciljanost n/d n/d
2.5.2. Mjera transfera po spolu, %
socijalne skrbi
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva
15,7 (2015) 12,0
muškarac, %
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva

17,0 13,0
žena, %
6,8 13,6 20,4
Polazne vrijednosti
Unapređivati Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
indikatora
međusektorsku suradnju,
Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku n/d n/d
2.5.3. Mjera infrastrukturu i
Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno
kompetencije pružatelja n/d n/d
na obukama
usluga socijalne skrbi
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Stopa nezaposlenosti među ranjivim skupinama,
21,7 (2019) 15,0
žene, %
39,0 (2019) 30,0
mladi (15-24), %
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, žene,
29,3 (2019) 40,0
%
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, mladi
35,0 (2019) 55,0
Poboljšati poziciju ranjivih (15-24), %
2.5.4. Mjera
skupina na tržištu rada % dugoročno nezaposlenih žena u ukupnome
79,3 (2019) 60,0
broju nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci)
% održivih gospodarskih subjekata nakon 3
n/d n/d
godine poslovanja koje su osnovali žene i mladi
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
1,31 (2019) 0
nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
0,93 (2019) 0
nezaposlenih žena na zavodima za zapošljavanje
7,7 15,3 23,0
Polazne vrijednosti
Osigurati socijalne indikatora
2.5.5. Mjera programe za smanjivanje Stopa energetskog siromaštva kućanstva n/d n/d
energetskog siromaštva Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
6,7 13,3 20,0

Resursno učinkovit i
3. Strateški cilj
održiv razvoj % bruto dodane vrijednosti industrije srednje i 2,51 (2018) 5,00
visoke tehnologije u BDP-u
492,8 593,5 1.086,3
Količine otpada iz proizvodnih djelatnosti, 439 (2018) 254
tona/mil. KM BDP-a
Unapređivati zaštitu i
3.1. Prioritet Količine opasnog otpada iz proizvodnih 0,41 (2018) 0,30
korištenje prirodnih
resursa djelatnosti, tona/mil. KM BDP-a
Količine prikupljenog komunalnog otpada,
284 (2018) 228
kg/stanovnik
Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 51.354 (2017) (BiH) 52.000
399,9 408,5 808,4
Polazne vrijednosti
Podizati svijest o zaštiti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
indikatora
okoliša, klimatskim
3.1.1. Mjera promjenama i nužnosti Stanje javne svijesti - provedba Arhuške n/d n/d
razvoja zelenih vještina konvencije
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati pravni i
institucionalni okvir Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa n/d n/d
3.1.2. Mjera
regulacije okoliša i razvoj zakonodavstvom EU
komunalne infrastrukture Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
Unapređivati zaštitu i indikatora
korištenje prirodnih Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000
3.1.3. Mjera
resursa i biološku Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,2 0,5 0,7
Polazne vrijednosti
Osiguravati održivo Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
3.1.4. Mjera indikatora
korištenje vodnih resursa
Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0
Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u
59,9 70,0
industriji,%
Broj priključaka na kanalizacijske sustave 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na
198 (2019) 100
100.000 stanovnika)
371,3 371,4 742,7
Polazne vrijednosti
indikatora
% zemljišta na kojemu je smanjena produktivnost
0,44 (2014) 0,25
(LPD)
Osiguravati održivo % zemljišta na kojemu su rani znakovi
0,53 (2014) 0,30
3.1.5. Mjera korištenje zemljišnog smanjenja produktivnosti (LPD)
resursa % zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom
15,73 (2014) 10,00
smanjenja produktivnosti (LPD)
2,2 4,3 6,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Ukupna posječena drvna masa, m3 2.552.625 (2018) 2.600.000
Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018) 3.000
% bruto dodane vrijednosti šumarstva (Područje
0,7 (2018) 1,0
KD-a 02 - Šumarstvo i sječa drva) u BDP-u
Osigurati održivo
3.1.6. Mjera upravljanje i gospodarenje 45 (2020) 47
šumama i divljači % udjela visokih šuma
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) 11,3 (2020) 11,7
Stupanj razvijenosti Informacijskog sustava
3 (2020) 15
šumarstva FBiH (broj izrađenih modula)
10,0 0,0 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% odloženog (netretiranog) komunalnog otpada
93,25 (2018) 60,00
Unapređivati integralno od ukupno prikupljenog
upravljanje otpadom i % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada
3.1.7. Mjera 0,14 (2018) 5,00
sustav cirkularne od ukupno prikupljenog
ekonomije Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana
157,5 (2017) (BiH) 300,0
vrijednost sektora kružne ekonomije, mil. €
16,2 32,3 48,5
Polazne vrijednosti
Uspostaviti sustav Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
indikatora
održivog i odgovornog
Donesena Strategija upravljanja mineralnim
3.1.8. Mjera istraživanja, eksploatacije i Ne (2020) Da
sirovinama FBiH
upravljanja mineralnim
sirovinama
3.2. Prioritet Unapređivati kvalitetu
respiratornih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 51,6 (2018) 40,0
zraka
100.000 stanovnika
2,5 5,0 7,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Smanjivati emisiju Emisija GHG-a, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (BiH) 24.000
3.2.1. Mjera zagađujućih materija i Emisija CO2, Mt 27.436 (2018) (BiH) 22.000
stakleničkih plinova Kvaliteta zraka u odnosu na granične vrijednosti
n/d n/d
(Prosječna godišnja koncentracija polutanata)
1,1 2,3 3,4
Polazne vrijednosti
Smanjivati negativan indikatora
3.2.2. Mjera utjecaj sektora transporta % registriranih cestovnih motornih vozila preko
na okoliš 15 godina starosti u ukupnome broju registriranih 55,2 (2019) 35,0
vozila
% registriranih cestovnih vozila na hibridni ili
električni pogon u ukupnome broju registriranih n/d n/d
vozila
1,4 2,7 4,1
Primarna potrošnja energije, u mil. tona
6,69 (2017) (BiH) 6,5
ekvivalentne nafte
3.3. Prioritet Povećati energetsku
Normativna regulativa energetske učinkovitosti 71,4 (2019) (BiH) 80,0
učinkovitost
% potrošnje obnovljive energije u odnosu na
40,8 (2019) (BiH) 60,0
ukupnu potrošnju energije
10,3 16,7 27,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000

Poboljšati energetsku
3.3.1. Mjera
učinkovitost zgrada
Finalna potrošnja toplotne energije, po m2 n/d n/d
zagrijavane površine
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Pružati potporu malim i
srednjim poduzećima na Udjel MSP-a koji su implemetirali mjere EE u n/d n/d
poboljšanju energetske odnosu na ukupan broj MSP-a
3.3.2. Mjera
učinkovitosti i načela
"zelene ekonomije" i Uspostavljen fond za potporu projektima Ne (2020) Da
"ekologizacije" energetske učinkovitosti
7,0 10,0 17,0
61,1 (2018) 51,5

% proizvedene energije u termoelektranama u
3.4. Prioritet Započeti realizaciju
ukupnoj proizvodnji električne energije
24,3 (2018) (BiH) 10,0
Pokazatelj energetske ovisnosti, %
31,4 65,9 97,3
Polazne vrijednosti
indikatora
1 (2020) 2
Broj ulaznih pravaca za opskrbu prirodnim plinom
Duljina plinovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250

Povećavati sigurnost
3.4.1. Mjera
opskrbe energentima
Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG- 153 (2018) 200
a, 000 m3
n/d n/d
Rezerve naftnih derivata u mjesecima
19,0 36,0 55,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Povećavati udjel
obnovljivih izvora energije % obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto 49,3 (2018) 55,0
3.4.2. Mjera
u finalnoj potrošnji finalnoj potrošnji energije (BFPE)
energije Proračun (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. KM)
0,7 1,4 2,1
Provesti restrukturiranje Polazne vrijednosti
rudnika ugljena i indikatora
3.4.3. Mjera
strukturnu transformaciju
626 (2018) 800
ekonomije rudarskih regija Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom
Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak), u KM -5.866 (2018) 1.000

po zaposlenom
11,7 28,5 40,2
Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih
poljoprivrednih proizvođača i/ili poljoprivrednih n/d n/d
3.5. Prioritet Poticati razvoj ruralnih proizvoda
prostora % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A
4,3 (2018) 6,0
- Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov u BDP-u
% promjena dohotka ruralnog stanovništva n/d n/d
45,0 90,1 135,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Razvijati ruralnu % stanovnika u ruralnim oblastima, od ukupnog
56,7 (2013) 58,0
infrastrukturu i dostupnost broja stanovnika
3.5.1. Mjera
usluga u ruralnim % žena u ruralnim oblastima, od ukupnog broja
55,4 (2013) 57,0
oblastima stanovnika
30,0 60,0 90,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Uspostaviti funkcionalne Broj poljoprivrednih gospodarstava 7.244 (2017) 10.000
3.5.2. Mjera kapacitete za poljoprivredu % bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske
i ruralni razvoj proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti u svezi s 3,6 (2018) 5,0
njima (Područje 01 KD BiH 2010) u BDP-u
6,7 13,4 20,1
Polazne vrijednosti
indikatora
Unaprijediti kvalitetu i
Pokrivenost uvoza izvozom (%) (Područje KD-a
konkurentnost 19,96 (2018) 40,00
A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov)
poljoprivredno-
3.5.3. Mjera Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića (%)
prehrambene proizvodnje i
(Međunarodna klasifikacija ekonomske namjene 20,54 (2018) 40,00
otpornost poljoprivrednih
proizvoda (BEC) Rev. 4)
proizvođača
8,3 16,7 25,0
% izdvajanja sredstava iz proračuna po stanovniku
3.6. Prioritet Povećati otpornost na
za prevenciju i sanaciju šteta nastalih prirodnim n/d n/d
krize
nesrećama
3,7 7,3 11,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Transparentan utrošak sredstava institucija u
Ne (2020) Da
kriznim situacijama
Unapređivati upravljanje
3.6.1. Mjera Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća
krizama 0 11
u FBiH
3,3 6,7 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture-
Ne (2020) Da
Osigurati zaštitu i koncept temeljne zaštite"
3.6.2. Mjera funkcioniranje kritične Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture-
Ne (2020) Da
infrastrukture upravljanje rizicima i krizama"
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
Poboljšati funkcioniranje indikatora
sustava zaštite i spašavanja % JLS-ova koji provode lokalne
3.6.3. Mjera
od prirodnih i drugih strategije/planove smanjenja rizika od katastrofa
n/d Da
nesreća sukladno državnoj ili entitetskoj
strategiji/Programu za smanjenje rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sustava za
Ne (2020) Da
odgovor na krize u FBiH
0,3 0,7 1,0
Transparentan, učinkovit Povjerenje građana u rad vlada, % 23 (2019) (BiH) 40
4. Strateški cilj
i odgovoran javni sektor Ocjena pružanja usluga javne administracije 1 (2019) (BiH) 3
35,5 70,0 105,5
Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na
100.000 stanovnika za FBiH (Sarajevo, Mostar, 90 (2019) (BiH) 50
Livno)
Indeks vladavine prava BiH -0,23 (2018) (BiH) 1,00
Punoljetni učinitelji kaznenih djela, ukupno 12.114 (2019) 8.000
4.1. Prioritet Unapređivati vladavinu
Punoljetni učinitelji kaznenih djela, žene 1.326 (2019) 800
prava
% neriješenih prijava od ukupnog broja prijava u
29,3 (2019) 20,0
tužiteljstvu FBiH
Zastarjelost kaznenog gonjenja 29 (2019) 0
Neriješeni predmeti na dan 31.12. 13.036 (2019) 10.000
Povjerenje građana u pravni sustav i sudove, % 30 (2018) (BiH) 50
3,4 0,0 3,4
Polazne vrijednosti
indikatora
% neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj
10 (2019) (BIH) 5
predmeta u sudovima FBiH
Povećavati učinkovitost
4.1.1. Mjera Broj neriješenih gospodarskih predmeta u
pravosudnog sustava 17.757 (2019) (BiH) 10.000
sudovima
Neovisnost pravosuđa u BiH, rang 133/141 (2019) (BiH) 80/141
0,6 0,0 0,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu
9/10 (2020) 10/10
pomoć
Jačati zaštitu ljudskih
4.1.2. Mjera Prosječan broj pruženih usluga po centru za
prava n/d n/d
besplatnu pravnu pomoć
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu
n/d n/d
pravnu pomoć
0,3 0,0 0,3
Polazne vrijednosti
indikatora
Unapređivati borbu protiv
Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma -0,39 (2018) (BiH) 1,00
4.1.3. Mjera kriminala, govora mržnje i
Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) (BiH) 100,0
terorizma
2,0 0,0 2,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) 36 (2019) (BiH) 80
Razvijati učinkovit sustav Odsustvo korupcije 72/126 (2019) (BiH) 40/126
4.1.4. Mjera prevencije i borbe protiv
korupcije Kontrola korupcije -0,57 (2018) (BiH) 1,00
0,5 0,0 0,5
Rang razvijenosti e-uprave 105/193 (2018) (BiH) 80/193
4.2. Prioritet Staviti javnu upravu u
% zadovoljstva korisnika javnih usluga u FBiH 42 (2016) 80
službu građana
22,5 70,0 92,5
Polazne vrijednosti
Jačati političko i indikatora
institucionalno vođenje i
4.2.1. Mjera
koordinaciju reforme javne
Ne (2020) Da
uprave i ekonomskih Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za
reformi reformu javne uprave u FBiH
Ne (2020) Da
Donijeti okvir za modernizaciju uprave
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
% izdataka za bruto plaće i naknade u ukupnim 8,1 (2018) 7,0

rashodima (konsolidirano)
Uspostaviti funkcionalnu i
4.2.2. Mjera racionalnu organizaciju
Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave Ne (2020) Da
javnog sektora
i upravnih organizacija
0,2 0,0 0,2
Polazne vrijednosti
indikatora
Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH Ne (2020) Da
Jačati sustav i koordinaciju
Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno
izrade, implementacije i 5/10 (2020) 10/10
4.2.3. Mjera planiranje županija
izvješćivanja o razvojnim
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje
politikama 73 (2019) 90
razvojem u županijama - zbirno
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
n/d n/d
(apsorpcija) IPA III
Osigurati preduvjete za 50 (2019) 100
(apsorpcija) IPA II
4.2.4. Mjera veću apsorpciju EU
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana
fondova n/d n/d
IPA III
% isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana
30 (2019) 100
IPA II
1,0 5,0 6,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Jačati statističku osnovu
4.2.5. Mjera Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU n/d n/d
kao podlogu za utvrđivanje
politika
5,0 5,0 10,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Godišnja promjena broja registara podataka koji n/d n/d

Provesti digitalnu su postavljeni na platformu za interoperabilnost
4.2.6. Mjera transformaciju javne (GSB)
uprave Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim
2,4 (2019) (BiH) 6,0
poslovnim modelima
E-sudjelovanje (e-participation) 0,43 (2019) (BiH) 0,80
16,3 60,0 76,3
% ukupne konsolidirane javne potrošnja u FBiH u
BDP-u (bez sudjelovanja u financiranju institucija 33,0 (2018) 30,0
4.3. Prioritet Unapređivati
na razini BiH)
odgovornost u području
% doprinosa u ukupnim poreznim prihodima od
javnih financija 44,9 (2018) 40,0
izravnih poreza u FBiH
9,6 0,0 9,6
Polazne vrijednosti
indikatora
Izrađen proračun za građane na razini FBiH i
Unapređivati 2/11 (2019) 11/11
županija
4.3.1. Mjera transparentnost u
% negativnih mišljenja u ukupnome broju
upravljanju javnim 17,1 (2018/19) 10,0
provedenih revizija u javnome sektoru
financijama
0,0 0,0 0,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Povećati učinak u trošenju
javnih sredstava i opseg i
4.3.2. Mjera % utrošenih sredstava, implementacija PJI
učinkovitost javnih 33,7 (2019) 80,0
(povučena sredstva/utrošena sredstva)
investicija
5,5 0,0 5,5
Polazne vrijednosti
indikatora
Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza
411 (2019) 200
Povećavati učinkovitost u (sati)
4.3.3. Mjera
naplati javnih prihoda % javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu
23,8 (2018) 20,0
na BDP
2,7 0,0 2,7
Polazne vrijednosti
indikatora
Unaprijediti fiskalnu
4.3.4. Mjera stabilnost i izravnanje u
području javnih financija
1,0 0,0 1,0
Polazne vrijednosti
indikatora
Odnos umirovljenici/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5
Osigurati održivost MIO
4.3.5. Mjera Odnos prosječna mirovina/prosječna plaća, % 44,8 (2019) 50,0
sustava
Odnos medijana mirovine/medijana plaće, % n/d n/d
0,3 0,0 0,3
Polazne vrijednosti
Poduprijeti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti
indikatora
transparentnost,
Ukupna dobit/gubitak poduzeća sa većinskim
restrukturiranje i n/d n/d
4.3.6. Mjera vlasništvom FBiH
privatizaciju poduzeća s
% privatiziranih poduzeća od plana 43 (2019) 100
udjelom države u
vlasništvu
0,1 0,0 0,1
DODATAK
DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna tijela
U procesu izrade Strategije, sukladno odluci Vlade FBiH, Zavod je osnovao radna i savjetodavna tijela koja su operativno
rukovodila i usmjeravala tok i proces izrade Strategije.
Kao radna tijela osnovani su Izvršni tim, 4 tematske skupine i 12 podskupina za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo osnovan
je Koordinacijaski odbor za izradu Strategije. Ukupno je imenovano 476 članova ovih tijela.
(i) Radna tijela
Izvršni tim za izradu Strategije
Zadatak Izvršnog tima za izradu Strategije bio je operativno rukovođenje procesom izrade i koordinacija izrade svih tehničkih
elemenata Strategije.
To je podrazumijevalo definiranje metodologije i analitičkih alata sukladno suvremenim pristupima održivom planiranju razvoja,
pripremu projektnih zadataka za angažman eksperata i upravljanje ekspertnom potporom, pripremne aktivnosti za prikupljanje
podataka, pripremu i organizaciju sastanaka i radionica za rad tematskih skupina i podskupina, pripremu tehničkih i stručnih
podloga za Koordinacijski odbor za izradu Strategije, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa, te osiguravanje kvalitete
procesa i rezultata u svim etapama izrade Strategije primjenom načela OMK, jednakopravnosti i transparentnosti.
Sastav tima činili su predstavnici Zavoda (ravnatelj, tajnik i dva pomoćnika ravnatelja), ravnatelj Ureda premijera Vlade FBiH i
ključni eksterni eksperti (vodeći ekspert-ekonomista i metodolog).
Kao radna tijela u procesu izrade Strategije, Zavod je odredio četiri tematske skupine i 12 tematskih podskupina i pozvao
mjerodavne institucije i druga tijela da imenuju svoje predstavnike.
Tematske skupine
Svrha uspostave tematskih skupina bila je:
- razmatranje i usuglašavanje ključnih razvojnih sektorskih i međusektorskih izazova i potencijala definiranih na temelju
inputa stručnih podskupina,
- usuglašavanje razvojnih ciljeva i
- odabir prioriteta.
Uspostavljene su četiri tematske skupine: Ekonomski razvoj, Društveni razvoj, Održivi razvoj i Dobra i inkluzivna uprava, koje su
se sastojale od pripadajućih tematskih podskupina (prikaz u Tablici 1).
Tematske skupine su imale zadatak da raspravljaju o stanju i definiraju stanje u području, utvrde moguće akceleratore i zapre ke
razvoju, fokusiraju pravce razvoja, sudjeluju u definiranju vizije razvoja FBiH, definiraju konačne strateške c iljeve i prioritete,
te rade na usuglašavanju mogućih kontradiktornosti među različitim podskupinama.
Tematske skupine su sačinjavali: članovi Koordinacijskog odbora za izradu Strategije, članovi Izvršnog tima za izradu
Strategije, eksperti, članovi tematskih podskupina, predstavnici federalnih ministarstava, Ureda premijera Vlade FBiH, županija,
jedinica lokalne samouprave (putem Saveza općina) i drugih vladinih i nevladinih institucija.
Tematske podskupine
Tematske podskupine su imale za cilj razmatranje i detektiranje ključnih problema, izazova i potencijala u podpodručjima i
predlaganje razvojnih rješenja kroz definiranje prijedloga strateških ciljeva, koji su, u konačnici, usuglašavani u okviru te matske
skupine, te su, na temelju tih strateških ciljeva, usuglašeni (ili definirani) prioriteti i mjere.
Eksperti za podpodručja su osiguravali inpute za izradu tematskih analiza, a tematske podskupine su razmatrale i validirale
analize, te definirale mjere.
Sastav podskupina su činili: koordinator podskupine, eksperti za podpodručje, službenici mjerodavnih državnih, federalnih,
županijskih i JLS institucija, predstavnici javnih poduzeća, poslovnoga sektora, akademske zajednice, gospodarskih komora,
udruga poslodavaca, sindikata i drugih nevladinih organizacija.
Ukupno je imenovano 12 podskupina za svako tematsko podpodručje:
- Konkurentnost i poslovna klima
- Industrijski razvoj, kreativna industrija i pametna specijalizacija
- Razvoj malih i srednjih poduzeća, poduzetništva i obrta
- Makroekonomska stabilnost i odgovorne javne financije
- Obrazovanje, znanost, razvoj ljudskih potencijala i tržište rada
- Poljoprivreda i proizvodnja hrane, ruralni razvoj i turizam
- Zdravlje i kvaliteta života
- Demografija i socijalne politike
- Korupcija, dobro upravljanje i javne usluge
- Transport i komunikacijska infrastruktura
- Energija i energetska učinkovitost i
- Okoliš, komunalna infrastruktura i upravljanje prirodnim resursima (vodoopskrba, otpad, šume, čist zrak).
Pomoć u izradi Strategije pružili su eksperti za pojedina područja i podpodručja. Izabrano je 30 domaćih eksperata sa fakulteta i
instituta u FBiH i jedan vanjski ekspert za pametnu specijalizaciju iz Češke.
Eksperti su bili zaduženi za vođenje rada u tematskim skupinama i podskupinama, tijekom kog se di skutiralo o
socioekonomskim temama, odnosno donosili zaključci koji su postali dio Strategije razvoja.
(ii) Savjetodavna tijela
Koordinacijski odbor za izradu Strategije
Zadatak Koordinacijskog odbora bio je osigurati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa izrade Strategije kako bi se
osiguralo harmonizirano sudjelovanje svih institucionalnih i socioekonomskih aktera.
Odbor je usmjeravao i nadzirao cjelokupan proces izrade Strategije, te razmatrao i usuglašavao ključne dijelove dokumenta.
U sastav odbora imenovani su predstavnici Ureda premijera Vlade FBiH, 11 federalnih ministarstava (službenici zaduženi za
strateško planiranje), Glavnog tajništva Vlade FBiH, rukovoditelji tijela mjerodavnih za poslove razvojnoga planiranja i
upravljanja razvojem u županijama (gdje nema ovih tijela premijeri županija su delegirali osobe za sudjelovanje u radu ovoga
tijela), predstavnici Saveza općina i gradova FBiH (u daljnjem tekstu: Savez općina), Gender centra FBiH, Federalnog zavoda
za statistiku, Udruga poslodavaca, Gospodarske komore FBiH i Zavoda.
Tablica 1: Prikaz ukupnog broja imenovanih članova

tematskih skupina (TG) i podskupina (TP)
1. EKONOMSKI 4. DOBRA I INKLUZIVNA
TG 2. DRUŠTVENI RAZVOJ 3. ODRŽIVI RAZVOJ
RAZVOJ UPRAVA
TP2. Industrijski razvoj, TP5. Obrazovanje, znanost, TP10. Transport i
TP1. Konkurentnost i poslovna
TP kreativna industrija i razvoj ljudskih potencijala i komunikacijska
klima
pametna specijalizacija tržište rada infrastruktura
TP3. Razvoj malih i TP4. Makroekonomska
TP11. Energija i energetska
TP srednjih poduzeća, TP7. Zdravlje i kvaliteta života stabilnost i odgovorne javne
učinkovitost
poduzetništva i obrta financije
TP6. Poljoprivreda i TP12. Okoliš, komunalna
TP8. Demografija i socijalne TP9. Korupcija, dobro
TP proizvodnja hrane, ruralni infrastruktura i upravljanje
politike upravljanje i javne usluge
razvoj i turizam prirodnim resursima
Broj članova TG-a 116 118 123 119
Ukupno 476
(iii) Proces izrade Strategije razvoja FBiH
Sukladno odluci Vlade FBiH, proces pripreme Strategije je otpočeo analizom postojećih strateških dokumenata svih razina
vlasti u BiH. U svrhu definiranja razvojnih prioriteta, prikupljeni su i analizirani svi dostupni važeći strateški dokumenti sa
razina BiH, FBiH, županija, sektorski planski dokumenati, strateške odrednice Europske unije, regionalni strateški dokumenti,
preporuke EU, Agenda UN-a o ciljevima održivoga razvoja 2030 itd.
Analiza koju je proveo Zavod u razdoblju siječanj - ožujak 2019. godine obuhvatila je više od 50 strateških dokumenata.
Rezultat tog rada je početna situacijska analiza socioekonomskog stanja po tematskim podpodručjima, koju su uradili službenic i
Zavoda po metodologiji definiranoj Uredbom o izradi strateških dokumenta.
Nakon izrade početne situacijske analize, odabrani eksperti za pojedina podpodručja su je usavršili i pripremili produbljenu
situacijsku i SWOT analizu u definiranim tematskim podpodručjima.
Potom su uslijedila dva kruga tematskih radionica u razdoblju listopad – studeni 2019. godine. Rezultati prvoga kruga radionica
korišteni su za provjeru i nadgradnju produbljene situacijske analize, te za izradu konačne situacijske i SWOT analize.
Urađeno je ukupno 12 situacijskih analiza proizašlih iz rada tematskih podskupina, a svaka od njih je imala okvirne mjere koje
mogu adresirati rješenje problema u socioekonomskom podpodručju. Pri tome su korišteni standardni alat SWOT -TOWS
matrica kao i indikatori za implementaciju predloženih mjera.
Na temelju okvirnih mjera, eksperti su, zajedno sa Izvršnim timom za izradu Strategije, predložili viziju, strateške ciljeve i
prioritete socioekonomskog razvoja, o kojima se raspravljalo na drugom krugu radionica organiziranih za rad temats kih
skupina.
Proces javnih konzultacija, kojim je omogućeno sudjelovanje šire zainteresirane javnosti u procesu izrade Strategije, odvijao se
kroz cijeli proces izrade putem organiziranih javnih događaja, a i putem online konzultacija. Prve javne konzultac ije održane su
prilikom definiranja vizije razvoja. Taj proces je vođen putem javnih rasprava o Agendi UN-a 2030 o ciljevima održivoga
razvoja, pri čemu su održavane javne konzultacije na teritoriju cijele FBiH.
O radnom dokumentu Strategije je diskutirano u ožujku 2020. godine na tri okrugla stola s predstavnicima javnog i civilnog
sektora u Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici (10. 3.).
Planiran je i okrugli stol u Livnu, kao i četiri radionice za tematske skupine Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni r azvoj (12. 3.),
Održivi razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna uprava (18. 3.), ali su, zbog pandemije izazvane COVIDOM -19, ovi događaji
otkazani i prešlo se na online rad.
U okviru online konzultacija pristigla su i obrađena ukupno 23 prijedloga za unapređenje teksta. Veliki broj prijedloga i
sugestija je uvršten u tekst Strategije.
Potom je urađena okvirna procjena potrebnih financijskih sredstava za implementaciju Strategije (indikativni financijski okvi r),
te polazne i ciljne vrijednosti indikatora kao temelja za praćenje implementacije Strategije.
Nakon online konzultacija, unaprijeđen je radni tekst Strategije, a planirane završne javne konzultacije su otkazane zbog
pandemije.
Na kraju procesa izrade Strategije provedena je ex-ante evaluacija sukladno Uredbi o evaluaciji strateških dokumenata. Uz
financijsku potporu njemačkog društva za međunarodnu suradnju GIZ, ex-ante evaluaciju Strategije je radio neovisni evaluator
CPA (Centar za javne politike i ekonomske analize) iz Zenice.
Glavni cilj evalucije je da se, na temelju neovisnog mišljenja, unaprijedi kvaliteta i implementabilnost dokumenta u smislu
unapređenja procesa i rezultata pripreme Strategije.
Temeljni zadaci evaluatora su bili:
- sagledati proces pripreme Strategije i izvući potrebne lekcije,
- unaprijediti kvalitetu dokumenta,
- osigurati procjenu relevantnosti razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera imajući u vidu
- SWOT i TOWS analizu, trenutačnu situaciju, te definirane strateške odrednice i ciljeve na razini BiH kao što su EU
put i SDG okvir za BiH,
- osigurati transparentnost i dodatnu odgovornost u pripremi dokumenta,
- unaprijediti koherentnost dokumenta, uključujući prioritete, mjere i aktivnosti, i njihovog odgovarajućeg okvira
indikatora,
- uraditi procjenu adekvatnosti financijskog indikativnog okvira.
Evaluacija je rađena u razdoblju rujan - prosinac 2020. godine. Na temelju dostavljenog evaluacijskog izvješća, Zavod je
prihvatio najveći broj sugestija i uradio korekcije dokumenta. Izvješće o evaluaciji se nalazi na web stranici Zavoda.
DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima
Strategija razvoja FBiH je nastala u razdoblju kada je u BiH započet proces implementacije ciljeva održivoga razvoja iz Agende
UN-a 2030 i izrade platforme pametne specijalizacije. Također, u ovome je razdoblju usuglašena i Reformska agenda 2 kao
nastavak socioekonomskih reformi koje su započete 2015. godine. U svibnju 2019. godine završen je Upitnik Europskog
povjerenstva i BiH su dostavljene preporuke za unapređenje u različitim područjima.
Svi nabrojani dokumenti su u potpunosti uključeni u Strategiju i vidljivi su u tekstu, što će biti veoma važno u narednome ra zdoblju
prilikom izvješćivanja o implementaciji.
Ciljevi održivoga razvoja su sadržani u prioritetima i mjerama Strategije navedenim u Tablici 2.
Tablica 2. Agenda i ciljevi održivoga razvoja UN-a 2030
PRIORITET MJERA SDG cilj
1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu 16
1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća 9
1.1. Povećavati
Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene sa potrebama
digitaliziranost ekonomije 1.1.3. 8
tržišta rada
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njezinu primjenu 9
1.2. Podupirati transfer i 1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 9
razvoj tehnologija 1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija 4,9
1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje 8
1.3.2. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 8
1.3 Podupirati razvoj
poslovnog privatnog sektora 1.3.4. Podupirati razvoj poduzetništva turističkog sektora 8
1.3.5. Podupirati prostornu koncentraciju poduzetništva 8
1.3.6. Diverzificirati i unapređivati financijski sustav 8
1.4. Podupirati izvoz i 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti 8
stvaranje proizvoda više
dodane vrijednosti 1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 8
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, znanstvenoga rada i znanstvene baze 4
sustav
Poboljšati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja
2.1.2. 4
i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve
2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja 4
Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u području
2.1.4. 4
IKT-a
2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata 4
2.2. Poboljšati ishode 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama 3
zdravstvenoga sustava
2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava zdravstvene zaštite 3
2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama 3
Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga sustava i unapređivanje pravičnosti u
2.2.5. 3
financiranju zdravstvene zaštite
2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja 3
2.3. Ublažiti trend 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i područje ranog rasta i razvoja djeteta 3
demografskog starenja
stanovništva, poboljšati 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu jednakopravnost u obitelji i društvu 3
stabilnost obitelji i položaj
2.3.5. Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje sportom 3
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost 2.4.1. Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja 8
i nezaposlenost, osobito
dugoročnu 2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada 8
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih skupina 1
socijalnu isključenost
2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi 1
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada 1,8
2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva 1,3,7,13
3.1. Unapređivati zaštitu i Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih
3.1.1. 13,15
korištenje prirodnih resursa vještina
Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne
3.1.2. 13,14,15
infrastrukture
3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta 15
3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa 14
3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa 15
3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gospodarenje šumama i divljači 15
3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sustav cirkularne ekonomije 6
Uspostaviti sustav održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja
3.1.8. 15
3.2. Unapređivati kvalitetu 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova 13
zraka
3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na okoliš 13
3.3. Povećati energetsku 3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada 12
učinkovitost
Pružati potporu malim i srednjim poduzećima na poboljšanju energetske učinkovitosti
3.3.2. 12
i načela "zelene ekonomije" i "ekologizacije"
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima 7
3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije 7
Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu transformaciju ekonomije
3.4.3. 7
rudarskih regija
3.5. Poticati razvoj ruralnih 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima 2
prostora
3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj 2
Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i
3.5.3. 2
3.6. Povećati otpornost na 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama 11
krize
3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture 9
3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća 11
4.1. Unapređivati vladavinu 4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava 16
prava
4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 16
4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma 16
4.1.4. Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe protiv korupcije 16
4.2. Staviti javnu upravu u Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i
4.2.1. 16
službu građana ekonomskih reformi
4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnoga sektora 16
Jačati sustav i koordinaciju izrade, implementacije i izvješćivanja o razvojnim
4.2.3. 16
politikama
4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 16
4.3. Unapređivati 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih investicija 16
odgovornost u području 4.3.3. Povećavati učinkovitost u naplati javnih prihoda 16
javnih financija 4.3.4. Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u području javnih financija 16
4.3.5. Osigurati održivost MIO sustava 16
Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju poduzeća s udjelom države
4.3.6. 16
u vlasništvu
Pametna specijalizacija je iznimno važan dio Strategije i zastupljena je u prioritetima i mjerama navedenim u Tablici 3. Izvod iz
Strategije sadržan u ovoj tablici predstavlja platformu pametne specijalizacije FBiH.
Tablica 3. Platforma pametne specijalizacije
PRIORITETI MJERA
1.1. Povećavati 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća
digitaliziranost ekonomije 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene s potrebama tržišta rada
1.2. Podupirati transfer i 1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
razvoj tehnologija 1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija
1.3. Podupirati razvoj
1.4. Podupirati izvoz i 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
dodane vrijednosti 1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, znanstvenoga rada i znanstvene baze
sustav Poboljšati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
2.1.2.
obrazovanje za sve
2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u području IKT-a
2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata
2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama
2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava zdravstvene zaštite
2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja
3.1. Unapređivati zaštitu i 3.1.1. Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
3.1.8. Uspostaviti sustav održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
3.2. Unapređivati kvalitetu 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova
zraka 3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na okoliš
3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada
učinkovitost
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima
energetske tranzicije 3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
4.2. Staviti javnu upravu u 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora
službu građana 4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova
Planirane aktivnosti Vlade FBiH u dokumentu Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019 - 2022. (Reformska agenda
2) su zastupljene u prioritetima i mjerama Strategije koji su prikazani u Tablici 4. U Reformskoj agendi 2 definirane su 4 ključne
mjere:
1. Održiv i ubrzan ekonomski rast, povećana konkurentnost gospodarstva i unapređenje poslovnog okružja,
2. Depolitizacija, veća održivost i učinkovitost javnih poduzeća,
3. Sveobuhvatna reforma i poboljšanje kvalitete zdravstvenoga sustava i
4. Politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim ranjivim kategorijama.
Tablica 4. Reformska agenda 2
PRIORITET MJERA Br. mjere iz RA2
1.1. Povećavati 1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu 4
digitaliziranost ekonomije 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća 4
Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene s
1.1.3. 4
potrebama tržišta rada
1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njezinu primjenu 4
Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj
1.1.5. 4
djelatnosti
1.2. Podupirati transfer i 1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 1
razvoj tehnologija 1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija 4
1.3. Podupirati razvoj 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje 1
poslovnog privatnog sektora 1.3.2. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 1
1.3.4. Podupirati razvoj poduzetništva turističkog sektora 1
1.4. Podupirati izvoz i Podupirati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela
stvaranje proizvoda više 1.4.2. za ocjenu usklađenosti 1
dodane vrijednosti
2.1. Unapređivati obrazovni Poboljšavati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za
2.1.2. 4
sustav potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve
2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja 4
Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u
2.1.4. 4
području IKT-a
2.2. Poboljšati ishode 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama 3
zdravstvenoga sustava 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3
Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga sustava i unapređivanje
2.2.5. 3
pravičnosti u financiranju zdravstvene zaštite
2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja 3
2.3. Ublažiti trend

2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu obitelji s djecom 4
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost i 2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada 4
nezaposlenost, posebice
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja 4
dugoročnu
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih skupina 4
socijalnu isključenost 2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi 4
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada 4
3.1. Unapređivati zaštitu i Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja
3.1.1. 3
korištenje prirodnih resursa zelenih vještina
3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada 3
učinkovitost
3.4. Započeti realizaciju 3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima 1
energetske tranzicije 3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije 3
Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu transformaciju ekonomije
3.4.3. 2
rudarskih regija
4.1. Unapređivati vladavinu
4.1.4. Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe protiv korupcije 2
prava
4.2. Staviti javnu upravu u 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora 2
službu građana 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 2
4.3. Unapređivati odgovornost Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih
4.3.2. 1
u području javnih financija investicija
4.3.3. Povećati učinkovitost u naplati javnih prihoda 1
Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju poduzeća s udjelom
4.3.6. 2
države u vlasništvu
U Tablicama 5. i 6. dat je pregled konzistentnosti Strategije sa preporukama iz mišljenja EP -a o zahtjevu BiH za članstvo u EU i
Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan.
Tablica 5. Preporuke Europskog povjerenstva
PRIORITET MJERA
1.1. Povećavati
digitaliziranost ekonomije
1.2. Podupirati transfer i
razvoj tehnologija
1.3 Podupirati razvoj 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje
poslovnog privatnog sektora 1.3.3. Podupirati razvoj poduzetništva kreativnog sektora
2.1. Unapređivati obrazovni 2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, znanstvenoga rada i znanstvene baze
sustav Poboljšati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
2.1.2.
obrazovanje za sve
2.2. Poboljšati ishode
3.1. Unapređivati zaštitu i 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
3.2. Unapređivati kvalitetu
3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova
zraka
prostora Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
3.5.3.
proizvođača
4.1. Unapređivati vladavinu 4.1.1. Povećati učinkovitost pravosudnog sustava
4.2. Staviti javnu upravu u 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
službu građana 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnoga sektora
4.2.3. Jačati sustav i koordinaciju izrade, implementacije i izvješćivanja o razvojnim politikama
4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova
4.3. Unapređivati odgovornost 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim financijama
u području javnih financija
4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih investicija
Tablica 6. Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan

PRIORITET MJERA
1.1. Povećavati 1.1.1. Utemeljiti javnu digitalnu infrastrukturu
digitaliziranost ekonomije 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene s potrebama tržišta rada
1.2. Podupirati transfer i 1.2.1. Podupirati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti
razvoj tehnologija 1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija
1.3 Podupirati razvoj
1.4. Podupirati izvoz i
dodane vrijednosti
2.1. Unapređivati obrazovni
2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u području IKT-a
sustav
2.2. Poboljšavati ishode 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava zdravstvene zaštite
zdravstvenoga sustava 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama
2.3. Ublažiti trend
stanovništva, poboljšati 2.3.5. Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje sportom
mladih
2.4. Smanjivati neaktivnost i
nezaposlenost, osobito 2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada
dugoročnu
2.5. Smanjivati siromaštvo i 2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi
socijalnu isključenost 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada
3.1. Unapređivati zaštitu i 3.1.1. Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
korištenje prirodnih resursa 3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta
3.2. Unapređivati kvalitetu 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova
zraka
3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na okoliš
3.3. Povećati energetsku Pružati potporu malim i srednjim poduzećima na poboljšanju energetske učinkovitosti i načela "zelene
3.3.2.
učinkovitost ekonomije" i "ekologizacije"
3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija
prostora Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih
3.5.3.
proizvođača
3.6. Povećati otpornost na
krize
4.1. Unapređivati vladavinu 4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava
4.2. Staviti javnu upravu u 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
službu građana 4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova
4.2.5. Jačati statistički temelj kao podlogu za utvrđivanje politika
4.3. Unapređivati odgovornost 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim financijama
u području javnih financija 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih investicija
4.3.6. Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju poduzeća s udjelom države u vlasništvu
DODATAK 3. Situacijska analiza

Globalni kontekst
COVID-19 je prouzročio krizu bez presedana u modernoj povijesti. Utječe na sve aspekte ljudskog života u svakom kutku
planeta. Svijet prolazi kroz jedno od najtransformativnijih razdoblja u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke
posljedice pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost,
blagostanje i javni dug.
zdraviji, jednakopravniji i prosperitetniji.
Uloga države se zbog pandemije povećava i prati je pad javnih prihoda i rast proračunskih defi cita. Za razliku od nekih ranijih
kriznih situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom
može trajati i cijelu dekadu.
Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost.
Ona, pak, smanjuje nejednakost i ekonomsku nesigurnost učinkovitije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i
socijalna agenda komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć gospodarstvu iz proračuna i
subvencioniranje investicija trebaju se zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama
tvrtki kako bi se omogućilo stvaranje radnih mjesta u što većoj mjeri.
Pandemija podupire shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni
dogovor. Za razvoj tvrtki nužno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata,
lak pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javna tijela, koja čine jednu stranu novog
društvenog dogovora. Te eksterne učinke poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na
taj način poštivati svoj dio dogovora.
Glavni tajnik UN-a António Guterres1 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drugačije
ekonomije:
"Sve što radimo tijekom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju jednakopravnijih, uključi vijih i održivijih
ekonomija i društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo. "
Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija
i urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija.
Pored pandemije korona virusa, Strategija se dizajnira pod utjecajem niza ograničenja, pri čemu se osobito ističu:
- Smanjenje, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna nejednakopravnost prihoda
stanovništva,
- Divergencija dohodaka BiH spram EU i zemalja višeg srednjeg dohotka,
- Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem,
- Slaba kvaliteta i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i
Neposredno nakon II svjetskog rata, fokus strateškog planiranja je bio na industrijalizaciji i rastu. Tijekom 1950 -tih godina
naglasak je stavljen na etape rasta, 1960-tih na strukturnu transformaciju, 1970-tih na teoriju ovisnosti, 1980-tih i 1990-tih na
'Washingtonski konsenzus". Od 2000-tih dominira pristup utemeljen na Milenijskim razvojnim ciljevima i njihovom sljedniku
Ciljevima održivoga razvoja.
Fokusiranje strategije razvoja FBiH 2021 - 2027. na ciljeve održivoga razvoja, tj. Agendu UN-a 2030, odvija se u okviru određenog
konteksta koji je pod utjecajem ključnih pokretača i ograničenja. Navodimo ih ovdje ukratko, s fokusom na trendove vezane za:
- Stanovništvo, migracije, obrazovanje i ljudski kapital,
- Ekonomski rast i zapošljavanje,
- Socijalnu skrb, koheziju, nejednakost, siromaštvo i ranjivost,
- Javni sektor, javne financije i javne kompanije i
- Upravu, vladavinu prava i ljudska prava.
1
Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-
Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta 1
i snažne emigracije. Broj stanovnika BiH iznosi 3,3 mil. 2019.
godine (Graf 1). UNDESA projekcija pokazuje da će broj stanovnika BiH pasti na čak 1,6 mil. do 2100. godine. 2
Graf 1: Stanovništvo BiH, 1950 – 2030. (u mil.) Graf 2: Dijaspora; BiH i komparatori, 1990 – 2017.
UNDESA podaci o stanovništvu, projekcije. (Projekcije UNDP izračuni, na temelju UNDESA podataka.
nakon 2015. su prosjeci za sve UNDESA scenarije).
Veličina bh. dijaspore iznosi 1,7 mil., od čega se 87,1 % odnosi na Europu, 10,1 % na Sjevernu Ameriku, 2,6 % na Oceaniju i
0,23 % na ostale dijelove svijeta. Stopa emigracije3 iznosi 49,5 % i po njoj je BiH ne samo vodeća u regiji (Graf 2) nego i
vodeća u Europi i među vodećim zemljama svijeta (Graf 3).
Graf 3: Europske zemlje s najvećom stopom emigracije, 2017. (udjel u stanovništvu)
Kosovo: procjena
Izvor: World Bank (2019) za stanovništvo, UNDESA (2017) za dijasporu
Na zemlje jugosfere (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija) otpada 0,87 mil. dijaspore (52,4 %), a na zemlje
izvan bivše Jugoslavije 0,79 mil. (47,6 %), pa se može govoriti o bh. dijaspori u užem (dijaspora u jugosferi) i širem smislu (u i
izvan jugosfere) (Tablica 1).
Tablica 5: Distribucija dijaspore i njezinih doznaka; BiH, 2017. (u %)
Zemlja Dijaspora Doznake
Hrvatska 23,8 28,0
Srbija 20,1 15,8
Njemačka 12,1 10,5
Austrija 10,3 9,6
SAD 7,6 8,6
Slovenija 6,3 7,3
Švicarska 3,6 3,8
Švedska 3,5 3,6
1
Žene u prosjeku rađaju 1,3 djece, značajno ispod 2,1 djece nužnih za očuvanje veličine stanovništva.
2
Za više informacija o metodologiji korištenoj za UNDESA brojke, vidjeti Trends in International Migrant Stock: The 2019 Revision (Documentation).
3
Udjel iseljenih osoba (emigranata) u ukupnome broju stanovnika
Australija 2,6 2,5
Kanada 2,5 2,0
Crna Gora 1,8 0,5
Danska 1,3 1,2
Norveška 0,9 0,9
Francuska 0,9 0,9
Italija 0,7 0,6
Ostale zemlje 2,3 4,2
Ukupno 100,0 99,8
Izvor: UNDESA, 2017. i World Bank (2019)
Iznimno snažna emigracija izaziva slabljenje ljudskog kapitala zbog odljeva najproduktivnijeg dijela radne snage i negativno
utječe na održivost socijalnih fondova. S druge strane, dijaspora (posebice u Njemačkoj, Austriji i SAD -u) može pridonijeti
ubrzanju ekonomskog razvoja zbog transfera znanja, vještina, tehnologija, institucija i vrijednosti, kao i doznakama, zahvaljujući
kojima se iznimno niska stopa domaće štednje (čak i negativna u razdoblju 1996 - 2015.) pretvara u nisku agregatnu štednju.
BiH ima prilično nisku razinu obrazovanja stanovništva. Po prosječnom broju godina formalnog školovanja (9,7 godina) u
lošijem je položaju i u odnosu na susjedne zemlje. Hrvatska i Srbija imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH (Graf 4), pa ti me
i bolji ljudski kapital (Graf 5).
Graf 4: Prosjek svršenih godina školovanja; BiH i Graf 5: Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke; BiH i
komparatori, 2018. komparatori, 2018.
Podaci Ureda UNDP-a za izvješćivanje o humanom Podaci Ureda UNDP-a za izvješćivanje o humanom razvoju
razvoju (posljednja godina). Obrada Svjetske banke. (posljednja godina). Obrada Svjetske banke.
Studija Lanceta iz 2016. godine svrstava BiH na 64. mjesto od 168 zemalja po ljudskom kapitalu (što predstavlja pad s 58. mje sta
u 1990. godini) i po ovom indeksu BiH ima nižu poziciju od susjednih zemalja: Hrvatska (32.), Srbija (46.), Crna Gora (48.) i
Sjeverna Makedonija (51.).
Izvješće Europskog povjerenstva iz svibnja 2019. (Analitičko izvješće o Bosni i Hercegovini) navodi da je potrebno posvetiti
osobitu pozornost "niskoj kvaliteti obrazovanja i nedostatnoj orijentaciji ka trenutačnim i budućim vještinama potrebnim na tržištu
rada".
Prema Programu internacionalne ocjene učenika (Programme for International Student Assessment, PISA) iz 2019. godine, koji
ocjenjuje stupanj u kojem učenici stječu znanje i vještine za postizanje pune participacije u društvu, BiH zauzima 62. mjesto od
79 zemalja, pri čemu su učenici BiH pokazali osobito slabe rezultate u prirodnim znanostima. 1
Razvidno je da se BiH suočava s velikim brojem izazova u području obrazovanja, počevši od predškolskog pa naviše. Tako
istraživanje iz 2017. godine navodi da 85 % djece uzrasta od tri do šest godina uopće nema pristup predškolskom obrazovanju, 2
dok je prosjek pristupa u zemljama OECD-a za isti uzrast 86,3 %. 3
1
2
Camović Dž. and Lejla Hodžić L, An analysis of preschool education in Bosnia and Herzegovina: Fairness and equal opportunities for all children, Sodobna
pedagogika/Journal of Contemporary Educational Studies.
3 https://www.oecd.org/els/soc/PF3_2_Enrolment_childcare_preschool.pdf
Prema OECD-u (2018), zemlje Jugoistočne Europe1
imaju u prosjeku ocjenu 2,5 za dimenziju obrazovanja i kompetencija, što
znači da reforma obrazovanja nije provedena.
Nakon uspješnoga razdoblja koje je prethodilo globalnoj recesiji, posebice u razdoblju 2004 - 2007, tijekom kojega je smanjen
jaz između dohodaka BiH i EU, kao i između BiH i zemalja višeg srednjeg dohotka, podaci MMF -a pokazuju da se jaz povećao
s globalnom finansijskom krizom u razdoblju 2008 - 2015. godina (Graf 6).
BiH mora povećati stopu rasta BDP-a po stanovniku na barem 7 % godišnje kako bi značajnije smanjila jaz u odnosu na EU i
zemlje visokog dohotka (Graf 6).
Graf 6: Ekonomska konvergencija; BiH, EU i zemlje
visokog dohotka, 1996 – 2018. (BDP pc)
Izvor: Izračun na temelju podatka Svjetske banke (2019)

Udjeli štednje i investicija u BDP-u i dalje su niži od udjela koji bilježe susjedne zemlje, zbog čega je BiH u nepovoljnijem
položaju glede pristupa kapitalu i tehnologijama potrebnim za ubrzanje produktivnosti, konkurentnosti i ekonomskog rasta.
Svega je trećina radno sposobnog stanovništva (i samo četvrtina radno sposobnih žena) BiH zaposlena, dok je stopa zaposlenosti
EU-28 za 2018. god. iznad 69 %.
Kreditni rejting BiH je procijenjen na B/stabilni izgledi (Standard & Poor's), što predstavlja najslabiji rejting od svih zemalja
regije.
BiH je "još uvijek u ranoj etapi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije i ostvarenja konkurentnosti na zajedničkom tržištu ",
kako navodi Mišljenje Europskog povjerenstva o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz svibnja 2019. godine (str. 10).
U apsolutnom siromaštvu 2 je bilo manje od 10 % stanovnika BiH u razdoblju 2001 - 2011. godina (Graf 7), mada se opaža blago
povećanje nakon globalne financijske krize iz 2008 - 2009. godine. Relativno siromaštvo 3 je bilo ispod 20 % tijekom 2001 - 2011.
godine, s blagim opadajućim trendom.
Graf 7: Stope siromaštva; BiH, 2001 – 2015. Graf 8: Rodne nejednakosti u prihodima;
BiH i komparatori
1
Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija
2
Mjereno kao PPP 5,50 USD dnevno, kako preporučuje Svjetska banka za zemlje višeg srednjeg dohotka.
3
Stanovništvo s dohotkom ispod 60 % od prosječnog dohotka, prema praksi Eurostata.
* Udjel stanovništva koji živi ispod PPP od 5,50 USD Procjene Ureda UNDP-a za izvješćivanje o humanom
dnevno. Podaci Svjetske banke. razvoju 2018. godina).
** Udjel stanovništva koji živi ispod 60 % od srednjeg
prihoda. Podaci Svjetske banke.
Iako je rodna jednakopravnost na naprednijoj razini u BiH nego kod drugih zemalja srednjeg dohotka, postoje značajni jazovi
koje treba uklanjati. Primjerice, prema UNDP-ovom Uredu za izvješćivanje o humanom razvoju, jaz između prosječnih prihoda
žena i muškaraca najveći je među svim zemljama regije (Graf 8).
Udjel BDP-a za socijalno osiguranje u BiH je visok, posebice za zdravstvo, i relativno se ne razlikuju od udjela pojedinih zemalja
članica EU, poput Slovenije i Hrvatske (Grafovi 9 i 10).
Graf 9: Udjel BDP-a za socijalu skrb; Graf 10: Obuhvat socijalne skrbi;
BiH i komparatori, posljednje godine BiH i komparatori, posljednje godine
UNDP izračuni, na temelju podataka ILO-a "Svjetsko izvješće o UNDP izračuni, na temelju podataka ILO-a (za
socijalnoj skrbi 2017 - 2019" i Ured UNDP-a za izvješćivanje o posljednje dostupne godine) "Svjetsko izvješće o
humanom razvoju. socijalnoj skrbi 2017 - 2019".
No, glede obuhvata građana socijalnim osiguranjem, BiH je u lošijem položaju. Podaci posljednjeg Svjetskog izvješća o socijalnoj
skrbi Međunarodne organizacije rada pokazuju da manje od 30 % građana BiH u dobi za odlazak u mirovinu prima starosnu
mirovinu i da svega 2 % nezaposlenih prima naknadu u slučaju nezaposlenosti.
Graf 11: "Starenje" radne snage (stvarno i projecirano); Graf 12: Zaposleni radnici u odnosu na (potencijalne)
BiH, 1985 – 2030. umirovljenike po starosnoj dobi;
BiH i komparatori, 2017.
UNDP izračuni, na temelju UNDESA podataka i projekcija o UNDP izračuni, na temelju podataka iz 2017.
stanovništvu (2017). Ureda UNDP-a za izvješćivanje o humanom razvoju.
Omjer potencijalnog broja radnika koji mogu uplaćivati doprinose (osobe u dobi od 15 do 64 godine) i potencijalnih primatelja
starosnih mirovina u BiH (osobe starije od 64 godine) iznosio je 12,5 1985. godine, ali je pao 2015. godine na 4,9. Demografs ke
projekcije UNDESA navode da će omjer pasti na 2,7 do 2030. te ispod 2 do 2050. god. (Graf 11).
Starenje stanovništva je uobičajeno u Europi, no, u BiH je njegov utjecaj na sustav socijalnog osiguranja uveliko povećan zbo g
iznimno niskih stopa zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni i stoga ne uplaćuju doprinose za
socijalno osiguranje. Stvarni omjer umirovljenika i radnika koji plaćaju doprinose fondovima socijalnog osiguranja 2017. godi ne
je bio 1,45 i najniži je u regiji (Graf 12).
Ovi trendovi su prijetnja fiskalnoj održivosti sustava socijalnog osiguranja. Bez bržeg ekonomskog rasta i formalnog zapošljavanja
nema povećanja doprinosa fondova socijalnog osiguranja.
BiH zaostaje za zemljama regije po većini indikatora javne uprave, uključujući i indikatore upravljanja Svjetske banke (Graf 13).
No, dok tijekom posljednjeg desetljeća indikatori pokazuju trend poboljšanja kod zemalja regije, to nije slučaj kod BiH.
Slično je stanje i s Indeksom percepcije korupcije Transparency Internationala, prema kojem se situacija u BiH u odnosu na
susjedne zemlje pogoršava od 2012. god. (Graf 14).
Kvaliteta, dostupnost i mogućnost pristupa uslugama javne uprave u BiH i dalje su nezadovoljavajući, posebice za najisključen ije
skupine stanovništva. 1 Anketa percepcije građana iz 2018. godine pokazuje da više od 60 % građana smatra da javna uprava loše
funkcionira i da su joj usluge niske kvalitete. Više od 80 % ispitanika se suočilo s korupcijom pri kontaktima s javnim
službenicima.
Graf 13: Indikator uprave; BiH i komparatori, 2005 - Graf 14: Indikator percepcije korupcije; BiH, 2012 -
2017. 2019.
Prosječni bodovi (na ljestvici od 100 bodova) za indikatore Bodovi (na ljestvici od 100 bodova, veći broj bodova
Svjetske banke za "djelotvornost vlade", "regulatornu ukazuje na manji stupanj korucije). Izvor: Transparency
kvalitetu ", "kontrolu korupcije ", "glas i odgovornost " i International.
"političku stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma".
Prema indikatorima vladavine prava Svjetske banke, BiH je najniže rangirana zemlja regije, prevashodno zbog neučinkovitih
vlasti i neslamanja korupcije (Graf 15).
1
Svjetska banka, Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic (2015).
Graf 15: Indikatori vladavine prava; BiH, 2008 – 2018.
Izvor: (Worldwide governance Indicators, WB 2018)

Prema istraživanju Konkurentnost u Jugoistočnoj Europi: Perspektive politika 2018 OECD-a, više od 80 % bh. građana smatra
da su vlasti neuspješne u borbi s korupcijom. To je i najviši postotak u usporedbi s ostalim zemljama regije. Također se ističe da
je proračun institucija za borbu protiv korupcije (kao postotak BDP-a) najniži u BiH i Albaniji.
Najčešća optužba u predmetima korupcije, koje prati OESS u BiH, je zlouporaba položaja i iznosi skoro polovicu ukupnog broja
predmeta.
Izvješće EU iz 2018. godine o pripremama BiH za pristupanje EU nalazi da je zemlja još uvijek u ranoj etapi reforme javne
uprave. SIGMA Izvješće o praćenju 2015 - 2017. godine navodi nedostatke u mehanizmima internog nadzora, javnih nabavki i
transparentnosti proračuna.
BiH zaostaje za drugim zemljama u regiji u razvoju informacijskog društva općenito, a osobito kada je riječ o spremnosti e-
uprave. Prema podacima UN-a, od ukupno 193 zemlje, BiH se nalazi na 105. mjestu po razvijenosti e-uprave i zauzima
posljednje mjesto u Europi.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednje mjesto u Europi. Štaviše, od tranzicijskih
zemalja Europe i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
BiH stoji iznimno loše zbog velikih barijera ulasku u poslovanje - osnivanja tvrtke (184. mjesto od 190 zemalja), dobijanja
građevinske dozvole (173. mjesto), te plaćanja poreznih obveza (141. mjesto).
jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Europe i Centralne Azije lošije rangirani od BiH. BiH je slabo konkurentna zbog
iznimno niske inovativne sposobnosti, tj. nedostatka prominentnih istraživačkih institucija, poglavito zbog neulaganja u
istraživanja i razvoj.
Federacija BiH
Prema Federalnom zavodu za statistiku, ukupan broj stanovnika FBiH sredinom 2019. godine iznosio je 2,19 mil. U razdoblju
2013 - 2019. broj stanovnika se smanjivao po prosječnoj stopi od 0,2 % (Graf 16).

Osnovne promjene u strukturi stanovništva ogledaju se u smanjenju nataliteta i udjela mlade populacije (u dobi od 0 do 14
godina), te starenju stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, indeks starenja FBiH je iznosio 79,9 % i bio je
dvostruko viši od granične vrijednosti.
Stiliziran profil kućanstva FBiH je pretežno ruralan (52,4 %), s prosječno 3,09 članova i s prosječno 1,71 djece. 1
Ljudski kapital u FBiH nije snažan zbog niskog obuhvata stanovništva obrazovanjem, slabe je kvalitete obrazovanja i
nerazvijenog uspostavljenog cjeloživotnog učenja.
Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završen om školom -
405.039). Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS - 98.249). Bez ikakvog obrazovanja je
bilo 82.724 stanovnika ili 4,4 % (broja žena bez ikakvog obrazovanja - 69.089).
Obrazovanje nije na zadovoljavajućoj razini, među ostalim, i zbog nedostatka opreme u obrazovnim institucijama. U Studiji
razvoja IT sektora u Županiji Sarajevo se navodi: "U osnovnom obrazovanju opremljenost škola informatičkom opremom je
neujednačena, čak ni svi kabineti informatike nemaju wi-fi konekciju. U srednjem obrazovanju informatička oprema koja se
koristi u nastavnom procesu je zastarjela s obzirom na to da postoje informatički kabineti s opremom starom više od 10 godina "
(Strik Consulting d.o.o. Sarajevo, 2017).
Prema Anketi o obrazovanju odraslih u FBiH iz 2017. godine, u formalnom i neformalnom obrazovanju osoba u dobi od 25 do
64 godine sudjelovalo je svega 8,1 % odraslih osoba (56,44 % muškarci i 43,56 % žene). No, unapređenje cjeloživotnog učenja
bi pomoglo ženama i muškarcima svih dobnih skupina da drže korak sa tehnološkim napretkom i drugim promjenama koje se
dešavaju usljed ubrzanog nestanka određenih poslova i stvaranja novih.
U Federaciji BiH u 2018. godini ostvaren je BDP u iznosu od 21.984 milijuna KM i nominalno je veći za 7 % u odnosu na
prethodnu godinu. Stopa realnoga rasta BDP-a iznosi 3,8 %. BDP po glavi stanovnika u 2018. godini iznosi 10.010 KM i u
razdoblju od 2014. do 2018. godine nominalno je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6 %. U odnosu na prosjek EU -28,
BDP po glavi stanovnika u FBiH, uz Albaniju, ima najnižu vrijednost, i u 2018. godini iznosi svega 16,5 % EU prosjeka.
Graf 17: BDP po stanovniku (EU-28 = 100), 2018. godina (lijevo); rast BDP-a (desno)
U 2019. godini, u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnoga BDP -
a iznosi 2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu.
1 http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/
Prosječan broj zaposlenih (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 žena), što je u odnosu
na 2018. godinu više za 11.683 ili 2.25 %. Stupanj zaposlenosti iznosio je 42 % (mjeren u odnosu na radno sposobno
stanovništvo prema metodologiji Eurostata – registrirana zaposlenost).
Graf 18: Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u FBiH 2013 - 2019. godina
Napomena: U 2017. godini došlo je do promjene metodologije utvrđivanja broja zaposlenih i prešlo se na podatke Porezne
uprave FBiH.
FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti 1 u okružju. Stopa zaposlenosti u FBiH je značajno manja od europskog prosjeka (69,3 %).
Od zemalja u široj regiji, Njemačka je imala najvišu stopu zaposlenosti (76,7 %), dok je od zemalja regija, najvišu stopu
zaposlenosti u 2019. godini imala Slovenija (71,8%).
Graf 19: Stopa zaposlenosti (15-64) u regiji, 2019. godina (%)
Izvor: (Eurostat,FZS 2020)
Stopa registrirane nezaposlenosti, mjerena kao odnos broja registriranih nezaposlenih osoba i radne snage (zaposleni +
nezaposleni), u FBiH u 2019. godini iznosi 37,1 %, što je za 2,1 pp niže u odnosu na 2018. godinu.
Stopa nezaposlenosti, prema metodologiji Ankete o radnoj snazi, je među najvišim u odnosu na zemlje regije i EU. U 2019.
godini ukupna stopa anketne nezaposlenosti u FBiH iznosi 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena j e bila 21,7 %) i znatno je viša u
odnosu na Srbiju (10,4 %), Crnu Goru (15,1 %), Hrvatsku (6,8 %) ili prosjek EU-28 (6,4 %).
1
Stopa zaposlenosti prosjeka EU-28 u 2019. godini iznosi 69,3 %, Bugarske 70,1 %, Rumunjske 65,4 %, Mađarske 70,1 % i Slovačke 68,4 %.
Graf 20: Stope nezaposlenosti FBiH, zemalja regije i EU-28 prema Anketi o radnoj snazi
Graf 21: Nezaposleni po godinama i spolu; FBiH, 2009 - 2019.
Izvor: (FZS); Obrada: (FZZPR)

Prema studiji Dijagnoza tržišta rada,1 nezaposlenost mladih u FBiH je ozbiljan problem, pa je i emigriranje razumljiva
posljedica. Prema tom istraživanju, značajan broj IK obrazovanih je 2013. godine emigrirao, a procijenjena šteta po tom osnovu
je minimalno 200 milijuna KM.
Posljedično, visoka je strukturna nezaposlenost u FBiH (4/5 nezaposlenih čeka posao dulje od godinu dana), čemu pridonose
slabe obrazovne institucije, kao i slabo obučeni pojedinici i tvrtke. Naime, nedostatno se uvažava da se proces učenja i stjecanja
znanja odvija na razini pojedinca, tvrtke i društva. 2
Prema procjeni Bit Alijanse, bh. IT sektor se trenutačno suočava s nedostatkom od oko 6.000 osoba, čime se propušta
mogućnost godišnjeg dohotka od oko 1,5 mlrd. KM, kao i smanjenje stope nezaposlenosti i zadržavanja značajnog broja mladih
u zemlji. Sadašnji sustav obrazovanja ne može zadovoljiti deficit u radnoj snazi IT sektora ni za 30 godina.
Dosadašnji razvoj IT industrije u BiH je rezultat inicijativa privatnih kompanija, uz potporu dijaspore, ali je daljnji razvo j kao i
ostvarenje punog potencijala nemoguć bez sustavne institucionalne potpore.
S druge strane, postoji izvjestan broj nezaposlenih mladih IK stručnjaka, što ukazuje na neusklađenost tržišta rada jer obrazovne
institucije nude znanja i vještina koje ne traže poslodavci.
U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stupnja prerade (sirovine i poluproizvodi). Prema međunarodnoj
klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda, industrijski materijali čine 47,3% ukupnog izvoza FBiH (Tablica 6).
Tablica 6: Izvoz prema ekonomskoj namjeni proizvoda; FBiH, 2014 – 2018. (u 000 KM)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Ukupno 5.778.906 6.148.081 6.259.782 7.257.136 7.912.225
Hrana i piće 249.518 367.351 361.325 389.962 358.170
Industrijski materijali 2.994.172 3.070.318 2.985.539 3.509.893 3.745.418
1
Halilbašić M,Domljan V. i Oruč N, Dijagnoza tržišta rada, Ekonomski institut Sarajevo, 2015, str. 55.
2
Goriva i maziva 388.516 395.013 441.369 507.030 672.679
Kapitalni proizvodi (osim prijevoznih
501.521 526.181 527.064 662.100 744.126
sredstava) dijelovi i pribor
Prijevozna sredstva, njihovi dijelovi i pribor 421.272 444.783 437.985 446.549 480.332
Proizvodi za široku potrošnju 1.132.239 1.210.400 1.336.608 1.548.873 1.707.629
Proizvodi, drugdje nespomenuti 91.668 134.035 169.892 192.729 203.871
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Struktura zaposlenosti industrije u 2018. god. sa stanovišta tehnološke intenzivnosti bila je: 58,0% u područjima niske
tehnološke intenzivnosti, 30,4% u srednje niskim, 10,5% u srednje visokim, te svega 1,1% u područjima visoke tehnološke
intenzivnosti.
Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuju da je stupanj razvoja tehnologije FBiH vrlo nizak. Razlozi su nepostojanje
istraživačko-razvojne i inovacijske (IRI) politike, niska ulaganja u istraživanja i razvoj (Graf 22) i mali broj istraživačkih
organizacija i istraživača. Jednostavno, niska razina tehnologije odražava nisku razinu razvijenosti istraživačko -razvojnog
sektora.
Graf 22: Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj po sektorima; FBiH, 2012 - 2018. (u 000 KM)
(Federalni zavod za statistiku, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019)
U 2018. godini ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila 38,9 mil. KM i bilježe nezn atan rast u odnosu na 2017. godinu. Bruto
izdaci su bili najveći u područjima prirodnih znanosti, inženjerstva i tehnologija (60,16%).
Graf 23: Bruto domaći izdaci na istraživanje i razvoj; BiH i FBiH, 2012 – 2018. (% BDP)
Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja
Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u FBiH kao udjel u BDP -u FBiH iznosili su 0,18% u 2018. godini i manji su u
odnosu na prethodnu godinu, kada su iznosili 0,19%.
Graf 24: Zaposleni na poslovima istraživanja i razvoja; FBiH, 2012 – 2018.
(Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020)
U 2018. godini bilo je ukupno 2.045 zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja, 1 što je u odnosu na 2012. godinu (826) više
za 147,6 %, dok je u odnosu na 2017. godinu manje za 539 zaposlenih. U 2018. godini ukupno je bilo 1.462 istraživača (557,45
istraživača - FTE na milijun stanovnika), što je za 1.243 više u odnosu na 2012. godinu (219), dok je u odnosu na 2017. godinu
manje za 334.
Površina zaštićenih oblasti FBiH u odnosu na površinu BiH iznosi 1,65 %. Prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti,
koju je BiH ratificirala 2002. godine, planirano je zaštititi 16 % oblasti.
Šume su iznimno važan prirodni resurs u FBiH, kojima je, osim šumskih požara, najveća prijetnja bespravna sječa. Kvaliteta
zemljišta i tla se narušava površinskim kopovima i eksploatacijom mineralnih ruda. Poljoprivredno zemljište se smanjuje zbog
nekontrolirane urbanizacije i odlaganja otpada na plodnom poljoprivrednom zemljištu. Erozija izazvana vodom je sve prisutniji
problem. U rijekama u regijama s razvijenijom industrijom postoje visoke koncentracije nitrata, dok su prisutna zagađenja
vodotoka naselja otpadnim vodama, azotom i fosforom u poljoprivredi i drugim specifičnim opasnim supstancama iz procjednih
voda deponija, zbog čega se mora provoditi prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda radi zaštite površinskih i pozemnih vod a.
U FBiH je posljednjih godina sve izraženiji problem zagađenosti zraka. Postojeći Registar postrojenja i zagađivača ne sadrži
potpune podatke o emisiji zagađenja, ne postoje precizne liste operatera postrojenja obveznih dostaviti podatke o emisiji
zagađujućih materija u zrak, ne postoje kriteriji za odabir metode mjerenja emisije zagađujućih materija u zrak u ovisnosti o
vrsti, tipu i kapacitetu postrojenja i nisu dostatno učinkovite kontrole mjerenja emisija zagađujućih materija u zrak.
Trend povećanja ukupnoga broja registriranih putničkih automobila i onih starijih od 15 godina značajno pridonosi povećanju
emisija CO2 pri vrlo niskoj ekološkoj normi emisija. U 2019. god. 57,4 % registriranih putničkih motornih vozila bilo je starije
od 15 godina, što negativno utječe ne samo na sigurnost prometa, nego i na okoliš, udaljavajući FBiH od propisanih standarda
EU o pitanju emisija štetnih ispušnih plinova (Tablica 3).
Tablica 7: Broj i starosna struktura putničkih motornih vozila; FBiH, 2012 – 2019.
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

do 2 god. 11.786 8.853 7.143 7.174 8.887 10.249 10.875 11.106
3-5 god. 25.086 22.127 22.998 21.419 17.739 16.394 18.6683 21.538
6-10 god. 83.303 80.043 73.105 69.123 69.643 66.696 60.652 64.748
11-15 god. 121.817 149.041 175.343 186.043 168.075 156.691 157.503 152.692
više od 15 god. 223.765 222.280 220.988 232.500 270.592 297.322 318.524 336.781
Udjel vozila starijih
preko 15 god. u
48,0% 46,1% 44,2% 45,0% 50,6% 54,3% 56,3% 57,4%
ukupnom broju
vozila
UKUPNO 465.757 482.344 499.577 516.259 534.936 547.352 566.237 586.865
Izvor: FZS
Radi smanjenja potrošnje fosilnih goriva i poboljšanja zaštite okoliša, ključno je povećanje korištenja energije iz obnovljivih
izvora. Emisija CO 2 po stanovniku u BiH u 2014. godini iznosila je 6,2 tone, dok je prosjek EU bio 6,4 tone. 2
Rudarstvo, koje je važan sastavni dio energetskog sektora, prouzokuje negativne učinke na okoliš jer se u većini rudnika
otpadne vode ne prečišćavaju.
1
Istraživači, stručni suradnici, tehničko osoblje, rukovodeće osoblje, ostalo osoblje.
Okolinski kapital slabi i zbog nerazvijenosti komunalne infrastrukture diljem FBiH, što utječe na stanje površinskih i
podzemnih voda, kao i javno zdravlje, te čini neučinkovitim vodoopskrbu i tretman otpadnih voda, tretman čvrstog otpada i
reciklažu, opskrbu toplotnom i električnom energijom, energetsku učinkovitosti objekata itd.
Redovito ispitivanje kvalitete vode prakticira se samo u velikim vodovodima (preko 40 % stanovništva se opskrbljuje iz
vodovoda koji ne obavljaju nikakvu kontrolu ispravnosti), a i u tim slučajevima provode se standardna ispitivanja ograničenog
broja parametara. Određeni broj javnih vodovoda u nekim razdobljima godine ne zadovoljava temeljne potrebe korisnika za
vodom, pa dolazi do redukcija isporuka. Gubici vode iznose 48.8 %. 1
Samo nekoliko općina u FBiH ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pa se one u pravilu ispuštaju izravno u vodne
tokove. Najviše otpadnih voda potječe iz kućanstava (67,9 %) (FZS, 2018).
Otpad je, općenito, jedan od najvećih problema okoliša u FBiH jer se odlaže na neadekvatan način i kao takav predstavlja rizik
za okoliš i zdravlje ljudi. Recikliranje se slabo prakticira. Gotovo sav komunalni otpad se odlaže na deponijama, pa je odlag anje
skoro jedini način zbrinjavanja komunalnog otpada. Zbog niske javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, postoje i
brojna nelegalna odlagališta. Zbog nedostatka adekvatnih postrojenja za obradu i odlaganje, otpad iz proizvodnih djelatnosti i
medicinski otpad često završavaju na postojećim općinskim odlagalištima otpada.
Energetsku učinkovitost treba povećavati zbog više razloga, a jedan iznimno važan je nužnost smanjenja negativnog utjecaja na
okoliš. FBiH ima velik potencijal za ostvarivanje ušteda u finalnoj potrošnji energije, osobito u sektoru zgradarstva, koje
sudjeluje s oko 58 % u finalnoj potrošnji energije.
Kroz načelo "prvo energetska učinkovitost", EU je potvrdila da je energetska učinkovitost europski najznačajniji izvor energije.
No, implementacija acquisa u području energije u BiH ne odvija se propisanom dinamikom. Mnogi rokovi su već istekli, pa je
Tajništvo Energetske zajednice EU pokrenulo postupke protiv BiH zbog povrede ugovornih obveza. Otvoreno je više
postupaka, a pokrenuti su prevashodno zbog izostanka transponiranja zahtjeva iz Trećeg energetskog p aketa i obavješćivanja
Energetske zajednice EU o poduzetim mjerama, neispunjavanja obveza iz Direktive 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti u
krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama, izostanka transponiranja i implementacije obveza koje se odnose na sm anjenje
emisije sumporovog dioksida pri sagorijevanju teških loživih ulja i tečnih naftnih goriva. 2
Tempo dekarbonizacije ekonomije FBiH je vrlo spor, iako se udjel kapaciteta postrojenja za proizvodnju električne energije iz
OIEiEK-a značajno povećava. U 2012. godini taj je udjel iznosio 1,0 %, a 2018. god. 4,9 %. Ako se ovome još dodaju i
hidroelektrane u sastavu EPBiH i EPHZHB, onda ukupni kapaciteti koji koriste OIE iznose 54,7 %.
U proizvodnji električne energije najviše je zastupljena proizvodnja iz termoelektrana (uglavnom sagorijevanjem ugljena), koja
čini, u prosjeku za razdoblje 2012 - 2018, oko 62,8 % ukupne proizvodnje. Proizvodnja iz hidroelektrana, u prosjeku za isto
razdoblje, čini oko 34,3 % proizvodnje, dok proizvodnja iz OIE u prosjeku iznosi 1,4 % ukupne proizvodnje.
Kao strategijski izazov za iduće razdoblje potrebno je definirati razvoj termo portfelja s obzirom na očekivani rast potrošnj e i
snižavanje sati rada pojedinih blokova. Ključni izazovi koji utječu na razvojna opredjeljenja termo sektora su: (i) stari termo
blokovi pri kraju životnoga vijeka, s niskom učinkovitošću i bez sustava za odsumporavanje i denitrifikaciju, zbog čega ne
zadovoljavaju ekološke standarde i (ii) neučinkovitost poslovanja rudnika ugljena.
Ne rade se nova istraživanja nalazišta ugljena, postojeća nalazišta su sve dublja, uvjeti za rad sve teži, prisutna je prekobrojnost
zaposlenih u rudnicima, ogroman je zaostatak otkrivke, veliki su akumulirani gubici, trome su i nefunkcionalne organizacije
rudnika, veliki je broj invalida rada, što sve opterećuje cijenu proizvodnje ugljena u uvjetima kada je cijena električne energije
sve niža.
U pogledu izgradnje hidroelektrana i drugih kapaciteta za OIE, potrebno je doći do objektivnih pokazatelja u pogledu kapacite ta
i izvodljivosti pojedinih projekata (uraditi Studiju hidroenergetskog korištenja vodotokova). Dodatno, stvaranje strateškog
okvira za veće iskorištavanje HE i ostalih OIE potencijala podrazumijeva i otklanjanje niza administrativnih i financijskih
barijera za ovakve projekte.
FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Europe i kada su u pitanju informacijsko komunikacijske tehnologije. U FBiH 72 %
kućanstava posjeduje internetski priključak, pa ne zaostaje mnogo za Crnom Gorom (74 %), ali je značajno ispod razine ostalih
zemalja okružja i prosjeka EU (90 %).
1
https://database.ibnet.org/country_profile?ctry=38&years=2018,2017,2016,2015,2014&type=report&ent=country&mult=true&table= true&chart=false& chart
Type=column&lang=en&exch=1
2
Koliko ovo odudara od globalnih trendova može se zaključiti na temelju toga da je na 25. Konferenciji o klimatskim promjenama UN-a (COP25), održanoj 2 -
13. 12. 2019, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel iznio ambiciju da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. god. Istodobno se na
COP-25 preko 500 kompanija javno obvezalo da će ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova i svesti ih na nulu do 2030. – 20 godina ranije u odnosu na cilj
postavljen Pariškim sporazumom na COP21.
Graf 25: Pokrivenost kućanstava internetskim priključkom, FBiH i komparatori, 2018 – 2019.
Izvor: FZS, EUROSTAT
U FBiH u 2019. godini bilo je registrirano 505.533 internetskih pretplatnika, od čega najveći broj pretplatnika xDSL pristupa i
kablovskog interneta (86,9 %), pri čemu se bilježi pozitivan trend povećanja zastupljenosti ovih tehnologija. Kad je u pitanj u
brzina prijenosa podataka, najveći broj pretplatnika pristupa brzinom većom od 10 Mbit/s.
Broj mobilnih korisnika na 100 stanovnika iznosi 106 % u 2019. godini. Operatori u zemljama okružja pružaju usluge mobilnog
interneta na mrežama 4. generacije. BiH zaostaje za zemljama regija po tom osnovu, kao i u implementaciji 4G+ tehnologije,
koja omogućava znatno veće brzine prijenosa informacija.
U FBiH nije usvojena strategija za razvoj e-vlade i ne postoji tijelo odgovorno za razvoj informatičkog društva. Jedan od
razloga za to je činjenica da se FBiH do sada oslanjala na državnu strategiju i tako se dovela u iznimno nepovoljan položaj.
Zakon o elektronskom potpisu, usvojen 2006. godine, još uvijek se ne primjenjuje. Nepostojanje elektronskog potpisa primorava
građane da pribavljaju potrebne dokumente na dosadašnji način, što značajno umanjuje učinkovi tost javnih usluga i povećava
troškove građana i poslovnih subjekata.
I pored velikog privatizacijskog vala državnih poduzeća u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća, od početka ovog stoljeća
raste svijest da je prisustvo države i državnih poduzeća u pojedinim industrijama potrebno, pa se javljaju procesi
renacionalizacije, posebice u mrežnim djelatnostima (vodoopskrba, kanalizacija i sl.). Poslije 2005. godine broj državnih
poduzeća na globalnoj razini se udvostručio. Industrije u kojima dominira prisustvo državnih poduzeća imaju status strateških
industrija.
Istraživanje Unapređenje dobrog upravljanja u javnim poduzećima u BiH TI ističe da su transparentnost organizacijske
strukture i informacije o poslovanju javnih kompanija na izrazito niskoj razini. Nadalje, planovi i dokumenti koji su dostupni ne
posjeduju nužnu kvalitetu koja bi omogućila uvid u uspješnost poslovanja, razinu ostvarenja ciljeva, te, na kraju, i ostvaren je
javnog interesa.
Ured za reviziju institucija u FBiH (2018) opisuje zapošljavanje u javnim kompanijama ovako: "… javna poduzeća su rijetko
objavljivala informacije o zapošljavanju, kako bi ih učinili dostupnim svim tražiteljima posla. Izostao je i odgovarajući nad zor
nad zapošljavanjem u javnim poduzećima, kao i posredovanje u zapošljavanju između osoba koje traže zaposlenje i javnih
poduzeća koja imaju potrebu za radnom snagom".1
Veće plaće u javnome sektoru nego u privatnome (što nema pokrića u produktivnosti), u kombinaciji s nepotpunim
informacijama o zapošljavanju u javnom sektoru, vode politički motiviranom zapošljavanju. U sektorima energije, transporta i
telekomunikacija dominiraju poduzeća u javnom vlasništvu koja imaju preveliki broj uposlenih i često ostvaruju gubitke, što
predstavlja bitne izvanredne fiskalne rizike, koji se trebaju rješavati unapređenjem korporativnog upravljanja, restrukturiranjem,
privatizacijom i/ili stečajevima/likvidacijom. Značajna fiskalna sredstva odlaze na subvencije poduzećima u državnom
vlasništvu, od kojih većina ostvaruje gubitke.
Posljedica lošeg načina upravljanja je neučinkovitost državnih poduzeća u FBiH, što ima izravne reperkusije na cjelokupnu
ekonomiju zemlje.
Imajući u vidu da (F)BiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnoteženje ekonomije, 2 ne iznenađuje da
FBiH ima vanjskotrgovinsku neravnotežu od 1996. godine. Udjel trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. godini iznosio je
vrtoglavih 23,2 % (Graf 26).
1
Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvješće revizije učinka transparentnosti zapošljavanja u javnim poduzećima FBiH, lipanj 2018.
2
Makroekonomske politike BiH su, prevashodno zbog režima valutnog odbora, svedene na neizravnu fiskalnu politiku
(neizravne poreze). Makroekonomske politike FBiH svedene su na izravnu fiskalnu politiku (izravne poreze).
Vlada FBiH ima i internu neravnotežu, kako pokazuju stope nezaposlenosti i fiskalni deficiti. Primjerice, proračun Vlade FBiH
je tijekom razdoblja 2012 - 2018. bio deficitaran.1
Veličina ukupnih tekućih rashoda proračuna Vlade FBiH je gotovo nepromijenjena tijekom razdoblja 2012 - 2018. godina.
Prosječna godišnja stopa rasta u tom razdoblju je iznosila 0,7 %.
U strukturi tekućih javnih rashoda, 2 koji su u 2018. godini iznosili 1,4 mlrd. KM, najveći udjel imaju tekući transferi (1,0 mlrd.
KM ili 72 %), a u sklopu njih, oni za MIO (252,8 mil. KM), invalidnine (281,6 mil. KM) i za neratne invalidnine (139,6 mil.
KM) (Graf 27).
Graf 27: Tekući rashodi proračuna Vlade; FBiH, 2013 - 2018. (u 000 KM)
Izvor: Federalno ministarstvo financija, 2019.

U razdoblju 2012 – 2017. god. postoji opadajući trend ulaganja u razvojne projekte. U posljednje četiri godine sredstva za ove
namjene dosezala su maksimalno 0,19 % BDP‐a, pa im je utjecaj na ekonomski rast bio veoma ograničen. U 2018. godini se
ovaj udjel povećao na skromnih 0,93 %.
Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (sve razine vlasti i fondovi) sudjeluje u BDP -u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako
ovom podatku dodamo i dio kojim FBiH financira institucije na razini BiH, ovaj postotak iznosi 40,9. Ilustracije radi,
sudjelovanje javne potrošnje u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje u EU, Rumunjskoj i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %.
Temeljita reforma financijskoga sektora, usmjerena na uvođenje novih instrumenata, mehanizama i institucija i IK sektora, te
resursi dijaspore3 mogu biti od ključnog značaja za akceleraciju stope ekonomskog rasta barem na razinu iz razdoblja 2004 - 2007.
1
Razlika prihoda i rashoda uključujući otplate dugova.
2
Plaće i naknade, doprinosi poslodavca, materijalni izdaci, tekući transferi, kamate i naknade.
3 Prema IMF-u, centralnoeuropske i istočnoeuropske zemlje mogu povećati BDP za 1.4 postotna poena ako privuku sredstva dijaspore (v. Mitra, P, 2016. Addition
by Subtraction: How Diasporas Can Boost Home-Country Growth.iMFdirect – The IMF Blog, May 18). Za BiH je moguće, imajući u vidu veličine dijaspore i
doznaka, to podići na dva postotna poena.
Posebice bi bilo važno provoditi digitalizaciju ekonomije i društva i podupirati integraciju većih i brzorastućih malih i srednjih
("gazela") poduzeća u globalne lance vrijednosti. Međutim, nepovoljno poslovno okružje i izostanak reformi ograničavaju
mogućnosti da se to postigne.
U FBiH izravni porezi više sudjeluju u financiranju javne potrošnje od neizravnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Budući da su
izravni porezi trošak gospodarskih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za
ekonomski rast.
U prihodima od izravnih poreza u FBiH najviše sudjeluju doprinosi (44,9 %), pri čemu je ovaj udjel najviši u Europi. Ilustracije
radi, udjel doprinosa u izravnim porezima u Slovačkoj iznosi 43,3 % (najviše u EU), u Češkoj 43,2 %, a prosjek EU je 31,4 %.
Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja stope siromaštva. Broj siromašnih kućanstava u
FBiH u 2015. godini je iznosio 16 % (po spolu nositelja kućanstava muški 15,7 %, ženski 17,0 %) i minimalno se smanjio u
odnosu na 2004. godinu, kada je iznosio 18,3 %, i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva stanovništva, po
Anketi o potrošnji u kućanstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i ženski 16,6 %).
Osigurati da nitko ne bude socijalno isključen podrazumijeva rješavanje nejednakosti između ruralnih i urbanih oblasti, te
nejednakosti između regija/županija.
Ruralna spram urbanih oblasti FBiH karakterizira veća nerazvijenost, veća depopulacija, brže starenje stanovništva, niža
obrazovanost, niža razina zaposlenosti, slabija fizička infrastruktura i vodoopskrba, slabiji pristup javnim uslugama i lošiji
socioekonomski uvjeti, što ih čini manje poželjnim za život. Primjerice, stope nezaposlenosti mogu biti i 40 % više nego u
glavnim urbanim centrima, plaće su niže 25 %, a procijenjeni BDP po stanovniku je manji od polovice iznosa u urbanim
sredinama.
Migracije s ruralnih prostora u urbana središta konstantne su već decenijama, a trenutačno stanje otežavaju i migracije u
inozemstvo. Ovi procesi u pojedinim oblastima čak i ugrožavaju korištenje resursa, dok općenito pridonose kroničnim
problemima poljoprivrede (glavnoj djelatnosti ruralnih oblasti): niskoj produktivnosti i sporom restrukturiranju sektora.
Neusklađen razvoj regija može se sagledati kroz stupanj razvijenosti županija (Graf 28). Velike diskrepance u razvijenosti
županija ometaju mogućnost provedbe uniformne ekonomske politike i iziskuju intenzivno korištenje politike regionalnoga
razvoja.
Graf 28: Razina razvijenosti županija; FBiH, 2019.
Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po županijama FBiH, 2019.

Prema gledištu Ureda za reviziju institucija u FBiH, 1 "financijska stabilnost Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko
osiguranje još uvijek nije osigurana, iako je za 2017. godinu iskazan višak prihoda nad rashodi ma u iznosu od 64.457.082 KM."
U razdoblju 2012 – 2019. godina, broj umirovljenika je rastao po prosječnoj stopi od 1,5 %. U 2019. godini odnos broja
zaposlenih i broja umirovljenika je bio 1,25:1. Odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika je u razdoblj u 2012 - 2019. bilježio
rast po prosječnoj stopi od 1,3 %. Rast prosječne mjesečne bruto plaće u ovome je razdoblju rastao po nižoj prosječnoj stopi
(1,3 %) u odnosu na rast prosječne mjesečne mirovine (2,2 %).
Koncem 2019. godine bilo je 424.009 umirovljenika, koji čine 19,36 % ukupnog stanovništva u FBiH. Tada je minimalnu
mirovinu od 371,77 KM, koja se isplaćuje po Zakonu o MIO, primilo 248.288 korisnika, a mirovine u rasponu od minimalne do
zajamčene mirovine, koja je u prosincu 2019. iznosila 465,87 KM, primilo je 52.813 umirovljenika. Ove dvije kategorije čine
71 % ukupnog broja umirovljenika.
Od 2020. godine Federalni zavod za mirovinsko-invalidsko osiguranje uvršten je kao proračunski korisnik u Proračun Vlade
Federacije BiH, čime je omogućeno obavljanje uplata i isplata mirovina kroz Jedinstveni račun trezora. Time će se osigurati
veća transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina.
Stupanj razvijenosti županija odražava se, među ostalim, i na obuhvat zdravstvenim osiguranj em, koji se kreće od 102,1 % u
Županiji Sarajevo do 57,3 % u Županiji 10. U Izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti (2017) se
navodi da "izazov za učinkovitu zdravstvenu zaštitu predstavlja izraženi teritorijalni, spolni i starosni disbalans zdravstvenih
1
Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvješće o financijskoj reviziji Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje za 2017. godinu, Sarajevo, lipanj
2018.
radnika u Federaciji BiH, koji ukazuje na potrebu strateškog pristupa u razvoju ljudskih resursa u zdravstvenome sektoru "
(Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2018, str. 5).
Ukupan akumulirani gubitak javnih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranja zaključno s 2015. godinom iznosio
je 298,2 mil. KM. Kako je u naredne četiri godine ostvarena dobit u javnome zdravstvu u ukupnom iznosu od 266 mil. KM
(2016. 34,6 mil. KM, 2017. 97,8 mil. KM, 2018. 85,6 mil. KM i 2019. godine 48,0 mil. KM), smanjen je akumulirani gubitak
zaključno sa 2019. godinom na iznos od 32,2 mil. KM.
Neučinkovitost javnih zdravstvenih ustanova pridonosi razvoju privatnih zdravstvenih ustanova i porastu financiranja zdravstv a
"iz džepa." Udjel privatnih zdravstvenih ustanova u izvorima financiranja zdravstvene zaštite u 2018. godini iznosio je 23,9 %,
dok su izdaci kućanstava "iz džepa" iznosili 29,1 % (Federalni zavod za statistiku, 2019).
Prostorni plan je temelj planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja sukladno planiranim
gospodarskim, društvenim i historijskim razvojem.
I pored toga što je Prostorni plan FBiH za razdoblje 2008 – 2028. godina usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH 2014.
godine, Dom naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još uvijek nema usvojen Prostorni plan i na snazi je
Prostorni plan BiH za razdoblje 1981 – 2000. godina.
Zbog toga nema suradnje i koordinacije u radu istih i različitih razina vlasti u FBiH, ili je ona otežana, u postupku odobravanja
projekata i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu zapreku izvršenju
kapitalnih infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja.
Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Europi i nalazi se na 90. mjestu
od 190 razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Europe i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran.
BiH se nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Europe i Centralne Azije
nekonkurentniji od BiH.
Tablica koja slijedi predstavlja rezultat svih SWOT Tablica po podpodručjima o kojim se raspravljalo na radionicama u procesu
izrade Strategije.
Tablica 8: SWOT analiza razvoja - integrirana
SNAGE SLABOSTI
- Povoljan geografski položaj i blizina EU tržišta - Trend usporenog rasta BDP-a u FBiH
- Prirodni resursi (vode, šume, rude) - Visok trgovinski deficit
- Stabilna valuta (KM) - Budžetski deficit (povećanje deficita u 2018. godini)
- Niska stopa inflacije - Nizak kreditni rejting zemlje
- Trend rasta izvoza (rast pokrivenosti uvoza izvozom) - Niska razina štednje
- Pad sudjelovanja trgovinskog deficita u BDP-u - Neučinkovito trošenje sredstava u javnome sektoru
- Likvidnost bankarskog sektora - Nedjelotvoran način upravljanja poduzećima s većinskim državnim
- Smanjenje javnog duga i pad sudjelovanja duga u BDP-u udjelom u kapitalu
- Pad sudjelovanja nekvalitetnih kredita - Nepostojanje strateškog okvira za razvoj digitalne ekonomije u FBiH
- Usvojen set zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju sustav uključujući i vještačku inteligenciju
upravljanja razvojem u FBiH (sustav koordinacije izrade, - Nedostatak digitalnih vještina u poslovnom, vladinom i nevladinom
implementacije i izvješćivanja o razvojnim politikama u FBiH) sektoru (elektronsko poslovanje, digitalni marketing, digitalni
- Tehnološki unaprijeđeno planiranje proračuna financijski menadžment itd.)
- Izvozno orijentiran, konkurentan i ubrzan rast IT sektora u FBiH - Neusklađen obrazovni sustav sa potrebama tržišta rada kao i
- Visokokvalificirana i iznadprosječno plaćena radna mjesta u IT globalnim tehnološkim inovacijama (hardware, software, digitalne
sektoru vještine)
- Institucionalna kapacitiranost FBiH za ulaganja u nabavu opreme i - Nekontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra kao i
tehničku infrastrukturu poduzeća u IT industriji (npr. Razvojna nedostatna uključenost gospodarstva u istraživačko-razvojne
banka FBiH) aktivnosti sveučilišta
- Potencijal Razvojne banke FBiH za transformaciju u tržišnu - Nedostatna ulaganja u razvoj IKT-a te znanstveno-istraživačke
instituciju (prikupljanje i plasiranje sredstava za razvoj, prakticiranje projekte
projektnih financija itd.) - Nedovršen i nepotpun zakonodavni i strateški okvir za elektronsko
- Potencijali za razvoj ruralnog, avanturističkog, gastronomskog poslovanje i elektronsku trgovinu
turizma - Nedostatno razvijena digitalna infrastruktura za razvoj IT sektora
- Postojanje uvjeta za razvoj različitih vidova turizma kao što su lovni, - Nepoticajna porezna politika za razvoj kompanija iz IT sektora
ribolovni, robinzonski, rekreativni, seoski, tematski - Nedostatna uključenost BiH u velike EU pilot projekte financirane iz
- Porast broja inozemnih turista radi liječenja programa za konkurentnost i inovacije
- Uvezanost i suradnja domaćih sveučilišta s znanstvenim udrugama - Nedostatak "prevoditeljske infrastrukture" koja osigurava transfer i
u bh. dijaspori (npr. BHAAS 1) razvoj tehnologija (fondovi i centri za istraživanja, razvoj i inovacije
- Usvojena zakonska regulativa za obrazovanje odraslih u FBiH u FBiH) županijama i jedinicama lokalne samouprave)
1
Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i znanosti
- Dostupnost infrastrukture i institucija za obrazovanje odraslih i - Nepostojanje zakonskog i strateškog okvira o inovacijama,
cjeloživotno učenje (dokvalifikacija, prekvalifikacija i priprema za istraživanju i razvoju, te koordinaciji u području inovacija i pametnoj
posao) specijalizaciji
- Veliki broj iznimno nadarenih i talentiranih mladih učenika/učenic a - Nepostojanje zakonskih rješenja o inovatorima
i studenata u osnovnim, srednjim i visokoškolskim ustanovama - Nedostatna zaštita intelektualnog vlasništva (provedba prava,
- Dostupnost infrastrukture za intenzivniju promidžbu inspekcije, policijska tijela, tužiteljstvo, sudovi i dr.)
reproduktivnog zdravlja (obrazovni sustav, zdravstvene ustanove i - Neadekvatna zakonska regulativa o financijskim institucijama,
dr.) financijskim mehanizmima i financijskim instrumentima
- Potencijal javnih službi zapošljavanja u posredovanju pri - Nedostatna znanja i vještine o funkcioniranju tržišta kapitala
zapošljavanju (financijska nepismenost)
- Metalni, drvni i tekstilni sektori su značajno razvijeni - Nepotpun i neadekvatan zakonski okvir za pokretanje i zatvaranje
- Potencijali korištenja otpada iz gospodarstva novih start-up poduzeća te poduzetničku infrastrukturu
- Usvajanje Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o Fondu za zaštitu - Fiskalno opterećenje rada
okoliša i energetsku učinkovitost - Visoka stopa doprinosa po osnovu rada
- Napredak u pogledu broja mjernih mjesta i postupnog porasta broja - Visok stupanj sive ekonomije
validnih mjerenja kvalitete zraka u FBiH - Veliki broj parafiskalnih nameta
- Potencijal za korištenje i održavanje potencijala zemljišnih resursa, - Nedostatna proračunska izdvajanja za razvoj poduzetništva u
s ciljem dugoročnog ispunjavanja njihovih gospodarskih funkcija kreativnom sektoru (kinematografija, institucije kulture i dr.)
- Značaj šumskog ekosustava kod ublažavanja posljedica klimatskih - Neharmoniziranost postojećih propisa iz domene prostornog
promjena, poboljšanja hidrologije vodotokova i zaštite planiranja i gradnje na svim razinama upravne vlasti
biodiverziteta od poplava i klizišta, smanjenja rizika od požara kao i - Administrativne, trgovinske i druge barijere i procedure za izvoz u
korištenja potencijala za diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti zemljama i na tržištima na kojima nastupaju i za koje su
(drvna industrija, lov, ribolov, branje šumskih plodova, turizam s zainteresirani gospodarstvenici iz FBiH
naglaskom na ruralni turizam) - Nedostatna produktivnost gospodarskog sektora kao i društva u
- Potencijal šumskih resursa za proizvodnju proizvoda visoke dodane cjelini
vrijednosti u domaćim kompanijama - Nedostatno razvijena poduzetnička infrastruktura na sveučilištima
- Trend rasta energetske obnove zgrada koje su u vlasništvu ili ih - Nedostatna pokrivenost i kapaciteti predškolskih obrazovnih
koriste organi uprave i javne institucije u FBiH (npr. škole, bolnice) institucija
- Poljoprivredni sektor u FBiH (prerada mlijeka, uzgoj ranog voća i - Nedostatno dostupne i razvijene usluge obrazovanja prema djeci s
povrća) ima internacionalnu konkurentnu prednost kao i niz posebnim potrebama, odraslim osobama s tjelesnim poteškoćama
nepoljoprivrednih ruralnih aktivnosti i drugim socijalnom ugroženim kategorijama
- Povoljni klimatski uvjeti za razvoj ekološke poljoprivredne - Visoka stopa nezaposlenosti mladih
proizvodnje (voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, - Ubrzan odlazak visokoobrazovanih mladih sa obiteljima iz FBiH
pčelarstvo, ovčarstvo, peradarstvo, povrtlarstvo, ljekovito bilje i dr.) - Nedostatan i nejednakomjeran obuhvat stanovništva zdravstvenim
- Prekogranična suradnja na polju poljoprivredne proizvodnje i osiguranjem i uslugama
ruralnog razvoja - Dugoročna financijska neodrživost zdravstvenoga sustava u FBiH
- Potencijal za razvoj hladnih lanaca vrijednosti u poljoprivredi - Zastarjelost tehnologije zdravstvene zaštite
- Dobri primjeri poduzetništva u kreativnom sektoru - Trend odlaska zdravstvenih radnika iz FBiH
(kinematografija, moda, obrti, glazba i sl.) - Nedostatna zdravstvena pismenost među stanovništvom FBiH
- Dugogodišnja tradicija proizvodnje i industrijska kultura - Nedostatna horizontalna i vertikalna koordinacija zdravstvenoga
- Konkurentna cijena rada u odnosu na okružje sustava u kriznim javno-zdravstvenim situacijama
- Zakonski uređen pravosudni sustav - Nizak stupanj nataliteta
- Uspostavljen regulatorni okvir za javne nabavke - Nepostojanje fonda za planiranje obitelji kao i optimalnih
- Dobra povezanost kontinentalne oblasti FBiH s pomorskim dijelom porodiljnih naknada za sve rodilje (zaposlene i nezaposlene)
- Obnova i izgradnja cestovne mreže - Neadekvatna populacijska politika
- Poticanje većeg udjela kombiniranog i multimodalnog prometa - Nedostatno razvijeni kapaciteti i usluge za rani rast i razvoj djece
- Zakonodavstvo u području prometa se intenzivno usklađuje - Rast cijena prodaje stanova i zakupnina
(horizontalno/vertikalno u FBiH i sa EU) - Nasilje u obitelji i društvu, govor mržnje, socijalna isključenost
- Postojanje značajnih domaćih resursa i ekspertize u izgradnji žrtava obiteljskog nasilja i dr.
transportne infrastrukture - Nedostatni kapaciteti socijalnih radnika u centrima za socijalni rad
- Sudjelovanje domaćih tvrtki na izgradnji infrastrukturnih domaćih i - Nepostojanje egzistencijalnog ili socijalnog minimuma koji bi
međunarodnih projekata mogao poslužiti kao referentni okvir za identificiranje osoba koje
- Politička potpora i odlučnost za razvoj održivog sektora transporta žive u siromaštvu
- Politička opredijeljenost za usvajanje novog Zakona o potpori - Nedostatak urbane infrastrukture za sport
obiteljima s djecom u Federaciji BiH treba osigurati približno - Nejednakomjerna i nedostatna zastupljenost bavljenja sportom na
jednake uvjete za zdrav i pravilan razvoj sve djece u FBiH području cijele FBiH
- Provedba aktivne politike zapošljavanja pruža potporu ciljnim - Primarni fokus aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja kroz
skupinama nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao teže subvencioniranje
zapošljive, a osobito mladim osobama i ženama - Trenutačno uređenje socijalne skrbi nije učinkovito u smanjenju
- Usvojen Zakon o hraniteljstvu u FBiH siromaštva
- Deinstitucionalizacija korisnika socijalne skrbi - Nepostojanje posebnih programa socijalne skrbi za izrazito ranjive
- Pad broja maloljetnih korisnika socijalne skrbi skupine (osobe sa invaliditetom, djeca u riziku i s razvojnim
- Pad broja maloljetnih korisnika socijalne skrbi ugroženih poteškoćama, starije osobe, obitelji s troje i više djece itd.)
obiteljskom situacijom - Nedostatna međusektorska suradnja, infrastruktura i kompetencije
- Pad broja korisnika invalidske mirovine pružatelja usluga socijalne skrbi
- Zakon o dragovoljnim mirovinskim fondovima u FBiH
- Politička opredijeljenost za usvajanje Zakona o organizacijama i - Rast energetskog siromaštva u FBiH
reprezentativnim organizacijama osoba sa invaliditetom i civilnih
žrtava rata - Neadekvatna kapacitiranost inspekcije zazaštitu okoliša
- Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u - Visok stupanj zagađenosti zraka, tla i voda u FBiH
FBiH za razdoblje 2016 – 2021. godina - Nedostatna uključenost zelenih vještina u nastavne planove i
- Strategija deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne programe u osnovnim i srednjim školama
skrbi u FBiH - Neusklađeno zakonodavstvo (horizontalno i vertikalno u FBiH kao i
- U sklopu Aktivne politike zapošljavanja, pruža se potpora ciljnim sa EU) u područjima okoliša, komunalne infrastrukture, buke,
skupinama nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao teže upravljanja otpadom i dr.
zapošljive, a osobito mladim osobama i ženama - Nepostojanje ekonomske cijene komunalnih usluga i adekvatnog
- Uravnotežen portfolijo elektrana (hidro/termo) sustava naplate koja će rezultirati povećanjem obuhvata
- Proizvodnja električne energije veća od domaće potrošnje – stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada
sigurnost opskrbe - Značajan broj nelegalnih odlagališta otpada
- Ostvaren napredak u implementaciji pravnog nasljeđa EU i - Neadekvatan sustav odvojenog skupljanja, reciklaže i ponovne
međunarodnih sporazuma - deregulacija i liberalizacija tržišta uporabe komunalnog otpada u FBiH
- Relativno velike količine slatke vode dobre kvalitete - Visoka emisija zagađujućih materija i stakleničkih plinova
- Ruralna područja u BiH cestovno povezana sa urbanim područjima - Negativan utjecaj sektora transporta na okoliš
- Nedostatna energetska učinkovitost MSP-a
- FBiH još uvijek nije započela stvaranje zaliha nafte i derivata nafte
- Nizak udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
- Niska produktivnost rudnika ugljena i slaba konkurentnost
termoenergetskog sektora EPBiH
- Nedostatna pokrivenost stanovništva javnim vodnim uslugama
(vodoopskrba, kanalizacija i prečišćavanje otpadnih voda)
- Veliki broj mjerodavnih organa za upravljanje vodama
- Nedostatno razvijena ruralna infrastruktura i dostupnost usluga u
ruralnim područjima
- Visok stupanj korupcije u društvu
- Nizak stupanj vladavine prava i nepovjerenje građana u pravosudni
sustav
- Neučinkovitost pravosudnog sustava
- Nedostatna i nejednakomjerna zaštita ljudskih prava
- Percepcija nezadovoljstva stanovništva i gospodarstva uslugama
javne uprave
- Nefunkcionalna i neracionalna organizacija javnog sektora
- Nedostatna transparentnost u upravljanju javnim financijama
- Nedostatna racionaliziranost tekućih javnih rashoda i nedostatan
opseg i učinkovitost javnih investicija
- Nedostatna učinkovitost u naplati javnih prihoda
- Dugoročna neodrživost MIO sustava
PRIJETNJE
PRILIKE
- Globalni rast digitalne ekonomije - Regionalna politička i sigurnosna nestabilnost koja utječe na
- Četvrta industrijska revolucija (robotika, vještačka inteligencija, 5G povlačenje inozemnih investitora
mreža, internet stvari (eng. IoT), pohrana podataka u oblaku (eng. - Kibernetički kriminal i prevare
cloud), genetika i bioinžinjering, analitika velike količine podataka - Zakonska regulativa u zemljama EU koja olakšava i potiče
(eng. big data) itd.) zaposlenje inozemnih radnika
- Rast globalne produktivnosti usljed transfera i razvoja tehnologija - Sigurnosni aspekt migracija (organizirani kriminal, pljačke,
- Suradnja gospodarstva, akademske zajednice i vlada (eng. triple narušavanje javnog reda i mira, trgovina ljudima, krijumčarenje
helix) u procesima pametne specijalizacije i inovacija (npr. ljudi i dr.)
osnivanje znanstveno-tehnoloških parkova) - Jačanje antiglobalističkih politika u svijetu
- Regionalne burzanske mreže - Utjecaj globalnih pandemija na zdravlje ljudi i pad globalnih
- Različiti štedni i investicijski modeli (privatni investicijski fondovi, ekonomija (COVID-19, SARS i dr.)
koncesije, inozemna ulaganja, javno-privatno partnerstvo, pristup - Posljedice klimatskih promjena na ljudsko zdravlje
kapitalu kroz trgovinu vrijednosnim papirima i derivatima, suradnja - Štetni prekogranični utjecaji na teritorij i stanovništvo BiH (npr.
s dijasporom, jamstveni fondovi, fondovi rizičnog kapitala, izgradnja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u
nebankovni kreditno-depozitni sustavi i kreditno-jamstveni fondovi susjednim zemljama)
(štedionice, štedno-kreditne zadruge, alternativni investicijski - Utjecaj poplava, seizmičkih događaja, kosmičkih događaja poput
fondovi i dr.) pada kometa i meteorita te šumskih požara na zdravlje, sigurnost i
- Globalni rast inovativnih start-up poduzeća ekonomiju
- Dobre prakse oporezivanja rada u zemljama EU-a i OECD-a - EU energetska politika dekarbonizacije
- Rast kreativne industrije i njezin udjel u ukupnoj ekonomiji - EU zakoni koji reguliraju kreiranje i održavanje obveznih rezervi
- Regionalni i globalni festivali kreativnih industrija nafte i naftnih derivata
- Rast globalne potrošnje u turističkom sektoru
- Uporaba digitalnih tehnologija u promidžbi turizma i turističkih - Globalni oružani rizici i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski
atrakcija nemiri i ratovi itd.)
- Integracija razvojnog koridora Vc u regionalnu i EU mrežu razvojnih - Balkanske rute trgovine narkoticima, ljudima i drugim nelegalnim
koridora proizvodima
- Primjena novih tehničko-tehnoloških rješenja u razvoju - Blokada EU fondova usljed neispunjavanja uvjeta u procesu EU
intermodalnog transporta integracija
- Međunarodni standardi, certifikati i akreditacijska tijela za ocjenu - Globalne devijacije u cijeni energenata (nafta, plin i dr.)
usklađenosti kvalitete izvoznih proizvoda - Pad stope nezaposlenosti u Eurozoni može prouzročiti dodatni
- Internacionalizacija i globalni lanci vrijednosti odlazak radno sposobnog stanovništva iz FBiH
- Blizina i veličina tržišta u zemljama okružja, Mediterana i EU za izvoz - Starenje stanovništva
proizvoda i usluga - Rast broja umirovljenika
- Popularnost i značaj ekonomske diplomacije u svijetu - Neadekvatna financijska potpora SME sektoru s viših razina vlasti
- Potencijal tvrtki bh. dijaspore za umrežavanje, institucionalna - Jačanje konkurencije u zemljama okružja
partnerstva, prijenos znanja i investiranje s domaćim poduzećima - Poslovna konkurencija iz zemalja EU
- Trend globalnog rasta emisija obveznica za dijasporu - Neprovedba ili nedostatna provedba konvencija i usvojenih
- Internacionalizacija visokog obrazovanja (nastava na engleskom dokumenata na razini države koji se odnose na sprečavanje i borbu
jeziku, razmjena akademskog osoblja i studenata sa sveučilištima iz protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
okružja i EU itd.) - Djelomična izloženost cijenama električne energije na otvorenom
- Globalna ekspanzija koncepta poduzetničkih i digitalnih sveučilišta tržištu (nesigurnost prihoda)
- Razvoj STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i - Nerazvijeno tržište energetske učinkovitosti
matematika) obrazovanja u svijetu
- Trend rasta promidžbe zdravog načina života u svijetu - Nemogućnost praćenja globalnih trendova u ispunjenju
međunarodnih obveza u području zaštite okoliša
- Nove tehnologije u zdravstvu i unapređenje znanstveno-
- Neizgrađenost vodne infrastukture i izostanak reforme pravnog i
istraživačkog rada i tehnologija u medicini regulatornog okvira vodnih usluga u FBiH
- Globalni trend rasta samozapošljavanja - Propusti u odobravanju, izgradnji i radu malih hidroelektrana
- Potencijal stranaca za zapošljavanje osobito u oblastima IT-a, - Porast oboljelih od nezaraznih bolesti (NCD)
medicine, inženjerstva i elektrotehnike
- Dostupnost velikog broja domaćih i međunarodnih fondova za - Izloženost cijenama plina na otvorenom tržištu i ovisnost o uvozu
poboljšanje pozicije ranjivih skupina na tržištu rada
- Dostupnost novih tehnologija za obradu otpada
- Globalni trend rasta cirkularne ekonomije
- Globalni ciljevi održivoga razvoja – UN Agenda 2030
- Rast zelenih radnih mjesta u svijetu
- Globalni trend rasta svijesti o zaštiti okoliša i zdravom načinu
življenja
- Međunarodni fondovi za projekte integralnog upravljanja vodama i
ispunjenje preuzetih obveza u ovome području (EU-a, SB-a, GEF-a,
UNDP-a, KFW-a, Švicarske, Švedske i dr.)
- Rast proizvodnje i potražnje za električnim prijevoznim sredstvima
- NECP za BiH, kojim će biti postavljeni ciljevi i definirane mjere
poticanja programa poboljšanja energetske učinkovitosti u
razdoblju od 2021. do 2030. godine
- Obligacijske sheme energetske učinkovitosti
- Trend rasta zelene ekonomije i ekologizacije u svijetu
- Tranzicija energetskog razvoja na razvoj obnovljivih izvora energije
- Implementacija trećeg energetskog paketa
- Dostupnost fondova EU (npr. EU program Coal Regions in
Transition) i međunarodnih financijskih institucija (npr. Svjetske
banke) za proces dekarbonizacije energetskog sektora
- Trend rasta agroturizma, ruralnog, avanturističkog i zdravstvenog
turizma
- Dostupnost velikog broja EU fondova za reformu javne uprave
- Europski statistički sustav (ESS), koji omogućava usporedbu,
vrednovanje i donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za
unapređenje pojedinih segmenata društvenog života
- Dostupnost suvremenih tehnika i tehnologija za modernizaciju
statističkih procesa
- Međunarodni centri za akreditaciju programa cjeloživotnog učenja
(EU)

Naziv mjere
Donijeti strateški i zakonski okvir u području digitalizacije i osigurati digitalnu infrastrukturu koja će omogućiti suv ereno
upravljanje vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu strategiju i standarde, te smanjenje pojedinačnih troško va
nabave hardvera i softvera. Osigurati održivo i konkurentno gospodarsko i društveno digitalno okružje.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Širokopojasni internetski promet, mil. GB 323 (2019) 1.000
Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da
Razvojni učinak i doprinos Osiguranje javne digitalne infrastrukture i dostupnosti relevatnih podataka istraživačko-razvojnim organizacijama,
mjere ostvarenju prioriteta fakultetima, te MSP-ima.
Indikativna financijska
Iznos: 31 mil. KM
Izvor: Proračun, ostali izvori
financiranja
Razdoblje implementacije
2021 - 2024.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Nositelji mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Glavno tajništvo Vlade FBiH
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, istraživačko-razvojne organizacije, obrazovne institucije, MSP

1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije
Prioritet
1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća

Naziv mjere
Opis mjere sa okvirnim Podizati konkurentnosti MSP-a uz koncept e-poslovanja i e-trgovine. Razvijati partnerstvo s logističkim kompanijama,
područjima djelovanja* financijskim institucijama i drugim potencijalnim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
E-trgovina (mikro poduzeća 1-9 radnika) n/d n/d
rezultata mjere
E-trgovina (mala poduzeća 10-49 radnika) 20 (2019) (BiH) 50
E-trgovina (srednja poduzeća 50-249 radnika) 22 (2019) (BiH) 50
Razvojni učinak i doprinos
Povećanje učinkovitosti poduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni način.
Iznos: 2,2 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo prometa i
Nositelji mjere
komunikacija, Razvojna banka
Ciljne skupine MSP

Prioritet
1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, osobito vještine usklađene s potrebama tržišta rada
Naziv mjere
Osigurati relevantne digitalne vještine kako bi stanovnici koristili javne usluge kao što su e-zdravstvo, e-uprava, digitalne
financije i imali brojne druge koristi od sudjelovanja u globalnom društvu znanja. Pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu
obavljati obuke kojim će nezaposleni steći digitalne vještine koje se traže na tržištu rada.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% razine temeljnih digitalnih vještina pojedinaca 16 (2019) (BiH) 50
rezultata mjere
% zaposlenih IKT- stručnjaka od ukupnog broja zaposlenih n/d n/d
Podizanje svijesti stanovništva o potrebi usvajanja digitalnih vještina i unapređenja znanja u IKT sektoru.
Iznos: 0,3 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostave instituta za VI u FBiH)
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, poslodavci
Prioritet

Naziv mjere
Razvijati inovativna rješenja u području vještačke inteligencije putem Instituta i platforme za VI koja bi bila dostupna
akademskoj zajednici, znanstveno-istraživačkim institucijama, znanstveno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i
gospodarstvu.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) Ne (2020) Da
Usvojena srategija VI (vještačke inteligencije) FBiH Ne (2020) Da
Povećanje inovativnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave i gospodarstva.
Iznos: 7,5 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostave instituta za VI u FBiH)
Ciljne skupine Znanstveno-istraživačke institucije, istraživači, akademska zajednica, gospodarstvo i javni sektor

Prioritet

Naziv mjere
Opis mjere sa okvirnim Promovirati i stimulirati istraživanja i inovacije u IKT industriji poticajnom poreznom politikom za kompanije iz IT sektora i
područjima djelovanja* povoljnim kreditiranjem putem Razvojne banke, te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% godišnje promjene broja poduzeća u IT sektoru 10,7 (2019) 20,0
rezultata mjere
% godišnje promjene broja zaposlenih u poduzećima IT sektora 18,5 (2019) 30,0
% sudjelovanja bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-u 1,2 (2019) 4,0
Razvojni učinak i doprinos Osiguranje rasta i razvoja IT poduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji. Pozicioniranje IT sektora kao
mjere ostvarenju prioriteta najperspektivnijeg i najbrže rastućeg sektora u FBiH.
Iznos: 32 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo
Nositelji mjere
financija, Razvojna banka
Ciljne skupine Kompanije u softverskoj industriji

Prioritet 1.2. Podupirati transfer i razvoj tehnologija
Naziv mjere
Osigurati adekvatnu financijsku potporu inovacijskim i R&D aktivnostima kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH.
Opis mjere sa okvirnim Osnažiti razvoj JPP-a u područjima istraživanja, razvoja i novog industrijskog dizajna, te stimulirati osnivanje razvojnih
područjima djelovanja* centara i instituta u gospodarstvu, skupa sa akademskom zajednicom. Osigurati adekvatnu logističku i financijsku potporu i
pristup kapitalu za nove tehnologije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnome
0,05 (2018) 0,90
rezultata mjere sektoru u BDP-u
% tehnološki inovativnih poduzeća 39,74 (2018) 60,00
Razvojni učinak i doprinos Povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaćeg gospodarstva, što utječe na povećanje kvalitete i vrijednosti proizvoda i
mjere ostvarenju prioriteta smanjenje troškova proizvodnje.
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno
Nositelji mjere
ministarstvo financija, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Gospodarska komora, Udruga poslodavaca
Ciljne skupine Gospodarski sektor, akademska zajednica

1.2. Podupirati transfer i razvoj tehnologija
Prioritet
1.2.2. Podupirati povezivanje gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija

Naziv mjere
Omogućiti poduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-
Opis mjere sa okvirnim razvojnim institucijama razvijati nove proizvode i tehnologije, ali i skupa sudjelovati u projektima EU. Pravno regulirati st atus
područjima djelovanja* inovatora i kadrovski osnaživati/osnivati znanstveno-tehnološke parkove kao rezultat zajedničke suradnje ili pojedinačnih
investicija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Prijava patenata za EPO prema prioritetnoj godini n/d n/d
Broj patenata, rezidenti 84 (2018) (BiH) 200
Razvojni učinak i doprinos Stvaranje ambijenta koji potiče suradnju gospodarstva i istraživačke zajednice, te uključivanje gospodarstva, sveučilišta,
mjere ostvarenju prioriteta zavoda, ministarstava i znanstvenih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije.
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo
Nositelji mjere
razvoja, poduzetništva i obrta, Gospodarska komora
Ciljne skupine Gospodarski sektor, sveučilišta, znanstveni instituti

Prioritet 1.3. Podupirati razvoj poslovnog privatnog sektora
Naziv mjere

Ukloniti zapreke ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kao i zapreke obavljanju poduzetničke aktivnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 184/190 (2019) (BiH) 100/190
Financiranje malih i srednjih poduzeća, rang 106/141 (2019) (BiH) 70/141
Rast broja gospodarskih subjekata, što pridonosi rastu zaposlenosti i ekonomskom rastu.
Iznos: 31,2 mil. KM
financiranja
2021 - 2023.
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta za obrte, a Federalno ministarstvo energije, rudarst va i industrije za
koordinaciju
gospodarska društva
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno
Nositelji mjere ministarstvo financija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Razvojna banka, gospodarske komore, Udruga
poslodavaca, Federalno ministarstvo pravde, FERK, elektroprivrede, županijske vlade, općinski sudovi, JLS
Ciljne skupine Gospodarski sektor

1.3. Podupirati razvoj poslovnog privatnog sektora
Prioritet
1.3.2. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada

Naziv mjere
Rasteretiti privređivanje smanjenjem stopa doprinosa po osnovu rada, a javne prihode kompenzirati učinkovitijim
prikupljanjem poreza, te porezima građana i drugim porezima koji ne opterećuju gospodarsku aktivnost. Kontinuirano raditi
na smanjivanju parafiskalnih nameta i njihovom eventualnom ukidanju, kao dio šire reforme na svim razinama vlasti u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Porezni klin na minimalnu bruto plaću u FBiH, % 31,3 (2019) 27,0
Porezni klin na prosječnu bruto plaću u FBiH, % 38,3 (2019) 34,0
Razvojni učinak i doprinos Rasterećenje gospodarstva na održiv način na bazi neutralnog načela kako bi se izbjegli poremećaji u javnoj potrošnji, što
mjere ostvarenju prioriteta pridonosi poreznoj konkurentnosti, a time i ukupnoj konkurentnosti gospodarskih subjekata.
Iznos: 13 mil. KM
financiranja
2021 - 2022.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo financija
Nositelji mjere Federalno ministarstvo financija, Porezna uprava FBiH, ESV
Ciljne skupine Gospodarski sektor, zaposlenici

Naziv mjere
Kroz projekte potpore i porezne olakšice poduprijeti razvoj kreativnog sektora. Osigurati adekvatna financijska sredstva,
prostor, opremu i radionice za obrazovne institucije koje se bave kreativnim sektorom, te osigurati njihovo povezivanje s
poslovnim sektorom.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj industriji, u 000 KM 472.190 (2018) 800.000
Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji 16.355 (2019) 25.000
Razvoj kreativnog sektora pridonijet će ekonomskom rastu.
Iznos: 24 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo okoliš a i
Nositelji mjere turizma, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije, dizajn centar (nakon njegova osnivanja)
Ciljne skupine Gospodarski sektor, kreativna industrija, obrazovne institucije

Naziv mjere
Opis mjere sa okvirnim Razvijati projekte povećanja prihoda od turizma, povećavanja broja dolazaka/noćenja i projekte aktiviranja novih turističkih
područjima djelovanja* proizvoda veće dodane vrijednosti. Osigurati potporu u promidžbi i opremi turističkih atrakcija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti
Indikatori za praćenje pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i 2,2 (2018) 2,5
rezultata mjere ugostiteljstvo) u BDP-u
n/d
Prosječni izdaci po putovanju, KM n/d
Unaprijeđeni uvjeti za razvoj turizma.
Iznos: 30,3 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, turističke zajednice, Federalno
Nositelji mjere
ministarstvo kulture i sporta, Razvojna banka, gospodarske komore
Ciljne skupine Turistički i ugostiteljski sektor, poduzetnici, stanovništvo FBiH

Naziv mjere
Olakšati i ubrzati proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske dokumentacije i koncentracije poduzetništva
u poduzetničkim zonama i uz razvojne koridore. Uvoditi i razvijati razvojne koridore i intermodalni transport uz primjenu
novih tehničko-tehnoloških rješenja
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000 km2 181,5 (2019) 200,0
rezultata mjere
Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000 km2 23,3 (2019) 25,0
Promet putnika na zračnim lukama na 100.000 stanovnika 78.856 (2019) 100.000
Razvojni učinak i doprinos Povećanje broja poslovnih subjekata i broja zaposlenih u poduzetničkim zonama i uz razvojne koridore i povećanje
mjere ostvarenju prioriteta učinkovitosti njihova poslovanja.
Iznos: 0,2 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, gospodarske komore,
Nositelji mjere
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Naziv mjere
Opis mjere sa okvirnim Osigurati veću konkurenciju na financijskom tržištu uvođenjem nebankarskih depozitnih financijskih institucija kao što su
područjima djelovanja* štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% sudjelovanja pravnih lica u ukupno odobrenim kreditima 51,4 (2019) 60,0
Promet na burzi u odnosu na kredite date pravnim licima, % 5,5 (2019) 10,0
rezultata mjere
1.360 (2019) 1.100
tržišta)
Povećanje domaće štednje, kreditiranja gospodarskih subjekata i smanjivanje kamatne stope na kredite gospodarskom sektoru.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo financija
Nositelji mjere Federalno ministarstvo financija, Razvojna banka, Agencija za bankarstvo FBiH

Prioritet 1.4. Podupirati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti
Naziv mjere 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva
Opis mjere sa okvirnim Kreirati registar gospodarskih subjekata od povjerenja koji poštuju intelektualno vlasništvo. Osigurati jačanje inspekcije i
područjima djelovanja* drugih institucija mjerodavnih za provedbu prava intelektualnog vlasništva.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva, (000 $) 8.376 (2018) (BiH) 20.000
rezultata mjere
Broj inspekcijskiih kontrola od mjerodavnih inspekcija u području
n/d n/d
zaštite intelektualnog vlasništva
Povećanje stupnja provedbe prava intelektualnog vlasništva.
Iznos: 0,1 mil. KM
Izvor: Ostali izvori
financiranja
2021 – 2027.
mjere
koordinaciju Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo trgovine, Federalno
Nositelji mjere
ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo pravde
Ciljne skupine Gospodarski sektor, autori, inovatori, potrošači

Naziv mjere 1.4.2. Podupirati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti
Opis mjere sa okvirnim Podupirati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti s međunarodnim standarima i poduprijeti njihovu
područjima djelovanja* akreditaciju.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere
Razvojni učinak i doprinos Osigurati zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani
mjere ostvarenju prioriteta gospodarstvenici iz FBiH. Osigurati bolju zaštitu i sigurnost potrošača.
Iznos: 21,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Gospodarska komora, Federalno
Nositelji mjere ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Ciljne skupine Gospodarski sektor, potrošači

Naziv mjere 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti
Opis mjere sa okvirnim Mapirati postojeće lance vrijednosti i pružati im potporu utemeljenu na znanju, kako bi se lakše integrirali u regionalne i
područjima djelovanja* globalne lance vrijednosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550
Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), rang 66/218 (2019) (BiH) 50/218
Veći izvoz robe i usluga i doprinos smanjenju trgovinskog deficita.
Iznos: 20,9 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Gos podarska
Nositelji mjere
komora FBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Razvojna banka

Naziv mjere 1.4.4. Stimulirati povezivanje sa bh. dijasporom
U okviru postojeće poduzetničke infrastrukture pružati snažnu potporu osnivanju i radu kompanija dijaspore. Osigurati lakše
financiranje razvojnih projekata osnivanjem investicijskog fonda privatnim sredstvima dijaspore, kojim će upravljati
predstavnici dijaspore.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj gospodarskih subjekata pokrenutih od dijaspore n/d n/d
rezultata mjere Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i znanstvenih radnika) Ne (2020) Da
Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz FBiH koje ostvaruju
Ne (2020) Da
poslovnu suradnju s bh. dijasporom
Uvođenje novih tehnologija, rast konkurentnosti domaćeg gospodarstva i smanjenje odljeva radne snage.
Iznos: 6,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Gospodarska komora FBiH
Gospodarska komora FBiH, Razvojna banka FBiH, Federalno ministarstvo financija,
Nositelji mjere
Vijeće za inozemne investicije FBiH
Ciljne skupine Bh. dijaspora, gospodarski sektor

Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sustav
Naziv mjere 2.1.1. Unapređivati kvalitetu visokog obrazovanja, znanstvenoga rada i znanstvene baze
Omogućiti unapređenje studijskih programa usklađivanjem broja i profila studijskih programa s društvenim i gospodarskim
Opis mjere sa okvirnim potrebama i prilagodbom sadržaja studijskih programa sa jasno definiranim ishodima učenja, te osigurati povezanost tržišta
područjima djelovanja* rada i visokog obrazovanja. Poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja i jačati integriranje u europski i svjetski
visokoobrazovni prostor.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj sveučilišta iz FBiH koji su na međunarodnoj ljestvici rangirani
1 (2020) 4
rezultata mjere ispod 1.500-tog mjesta
Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 stanovnika, ukupno 4,5 (2019/20) 8,0
Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 stanovnika, žene 2,9 (2019/20) 5,0
Povećanje fleksibilnosti obrazovnog sustava u prilagodbi potrebama tržišta rada.
Iznos: 15,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Županijska ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i znanost
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo razvoja,
Nositelji mjere
poduzetništva i obrta, Udruga poslodavaca, sveučilišta, instituti
Ciljne skupine Znanstveno-istraživačke institucije, visokoobrazovne institucije, studenti, nastavni kadar, gospodarski sektor

2.1.2. Poboljšati kvalitetu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno
Naziv mjere
obrazovanje za sve
Kroz obveznu suradnju s gospodarstvom, usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada i razvijati dualno obrazovanje i
dokvalifikaciju nastavnoga kadra. Povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem, pri čemu je potrebno osobitu pozornost
posvetiti djeci s posebnim obrazovnim potrebama, djeci bez roditeljske skrbi i djeci iz romskih obitelji.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno ocjenjivanje
62/79 (2018) (BiH) 40/79
učenika)
Indikatori za praćenje % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 god), ukupno 14,8 (2018/19) 80
rezultata mjere % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 god), djevojčice 14,7 (2018/19) 80
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, ukupno 0,09 (2018/19) 0,03
% učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, učenice 0,07 (2018/19) 0,02
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, ukupno 0,74 (2017/18) 0,3
% učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, učenice 0,58 (2017/18) 0,2
Razvojni učinak i doprinos Unapređenje kvalitete predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, usklađivanje različitih dokumenata obrazovne politike,
mjere ostvarenju prioriteta povećanje opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture.
Iznos: 81,5 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, udruga poslodavaca, gospodarske
Nositelji mjere
komore, pedagoški zavodi, centri za socijalni rad
Ciljne skupine Gospodarski sektor, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, nastavni kadar

Naziv mjere 2.1.3. Razviti funkcionalan sustav obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja
Osigurati značajniju potporu ustanovama za obuku odraslih i njihovu certifikaciju. Poduprijeti pristup cjeloživotnom učenju i
vještinama, kako za poduzetnike, tako i za one koji planiraju osnovati poduzeće. Osmisliti i intenzivirati nove obuke za
prekvalifikaciju u IT/STEM sektor i stimulirati izdvajanja za neformalno obrazovanje
Strateški projekti
Indikatori
% osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovitog obrazovanja,
pohađale formalno i/ili neformalno obrazovanje u prethodnih 12 8,1 (2016/17) 20,0
mjeseci od dana anketiranja, po spolu
Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih n/d n/d
% poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu nastavu za učenike i
34,8 (2020) 50,0
studente
% poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe
19,8 (2020) 40,0
(mentori, oprema...)
Povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja, obrazovanja i priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina.
Iznos: 17 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, udruga poslodavaca, gospodarske komo re
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stupnja znanja i prakse u području IKT-a
Kontinuirano usavršavati znanje i rad nastavnika, osobito nastavnika informatike, kako bi se postigao odgovarajući standard u
Opis mjere sa okvirnim posjedovanju digitalnih vještina učenika. Unaprijediti informatičko-komunikacijsku infrastrukturu u obrazovnim
područjima djelovanja* institucijama, uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture. Osigurati suradnju obrazovnog sustava i kompanija u
IKT sektoru.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere
Broj računara koje koriste učenici, na 100 učenika
5,7 (2018/19) 20,0
Unapređenje digitalnih vještina i veći stupanj znanja i prakse učenika u IT sektoru.
Iznos: 57 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo prometa i
Nositelji mjere
komunikacija, obrazovne institucije
Ciljne skupine Učenici, studenti, obrazovne institucije, istraživačke institucije, gospodarski sektor

Naziv mjere 2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata
Osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda. Omogućiti promoviranje i sufinanciranje stipendiranja talentiranih
srednjoškolaca i studenata, sufinanciranje sajmova zapošljavanja, specijalizacija i projekata u i izvan BiH, te uspostaviti
digitalnu platformu e-student za praćenje dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Iznos proračunskih sredstava za financiranje projekata talentiranih
n/d n/d
Indikatori za praćenje učenika osnovih i srednjih škola (županije + FBiH), KM
rezultata mjere Iznos proračunskih sredstava iz proračuna FBiH za nagrađivanje
49.500 (2019) 500.000
najboljih učenika, KM
Iznos proračunskih sredstava iz županijskih proračuna za nagrađivanje
n/d n/d
najboljih učenika, KM
Razvojni učinak i doprinos Osiguranje boljih uvjeta školovanja talenata posebno kreiranim programima koji omogućavaju identifikaciju, motivaciju i
mjere ostvarenju prioriteta njihov razvoj u različitim područjima.
Iznos: 13 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, obrazovne institucije, udruga
Nositelji mjere
poslodavaca
Ciljne skupine Učenici, studenti, gospodarski sektor
Prioritet 2.2. Poboljšati ishode zdravstvenoga sustava
Naziv mjere 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama
Osigurati povećanje raspoloživosti resursa u zdravstvu kroz programe jednakomjerne distribucije kadrova u svim regijama
FBiH, sukladno ustavnoj podjeli nadležnosti u području zdravstva, što uključuje i jednakomjernu distribuciju kadrova u
urbanim i ruralnim sredinama, te povećati obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem. Omogućiti bolju funkcionalnu
povezanost i koordinaciju između županijskih i federalne razine vlasti, te jačati koordinaciju između pojedinih "podsustava" u
zdravstvenome sustavu i povećavati komplementarnost razina zdravstvene zaštite.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim osiguranjem 89,9 (2018) 95,0
Indikatori za praćenje Broj liječnika opće, odnosno obiteljske medicine u primarnoj
rezultata mjere 0,36 0,46
zdravstvenoj zaštiti na 1.000 stanovnika
61 (2017) (BiH)
Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC WHO) 80
Razvojni učinak i doprinos Poboljšanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, osobito tzv. rizičnih skupina, i smanjenje nejednakosti zdravstvenih
mjere ostvarenju prioriteta usluga na razini županija.
Iznos: 2,5 mil. KM
Izvor: Proračun, sredstva doprinosa, programi EU, sektor civilnog društva
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, fondovi zdravstvenog
Nositelji mjere
osiguranja, Federalno ministarstvo financija, županijska ministarstva financija
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove

Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenoga sustava
Naziv mjere 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine
Osmisliti i provesti programe promidžbe zdravlja, prevencije bolesti i promidžbe zdravih stilova života.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog
501,9 (2018) 400,0
sustava sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog
269,1 (2018) 190,0
sustava sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme
212,1 (2018) 150,0
Indikatori za praćenje sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno
rezultata mjere Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme
89,0 (2018) 70,0
sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene
metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, 54,2 (2018) 40,0
ukupno
metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, 21,3 (2018) 15,0
žene
mjere ostvarenju prioriteta Jačanje svijesti građana o potrebi prevencije bolesti i zdravih stilova života.
Iznos: 1 mil. KM
Izvor: Proračun, sektor civilnog društva
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja, županijska
Nositelji mjere ministarstva obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i
Hercegovine
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, mediji

Naziv mjere 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sustava zdravstvene zaštite
Omogućiti digitalnu transformaciju sustava zdravstvene zaštite, s korištenjem jedinstvenih standardiziranih protokola.
Osigurati preduvjete za povezanost, adekvatnu i pravovremenu razmjenu informacija na svim razinama zdravstvenog sektora.
Omogućiti analizu velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće informacijske sustave u zdravstvu.
Strateški projekti
Indikatori
Informatički uvezana primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena
2/10 (2019) 7/10
zaštita u županijama
Ostvarenje preciznog uvida u zdravstvene trendove, te omogućavanje brzog i adekvatnog odlučivanja u ovome području.
Iznos: 0,3 mil. KM
financiranja
2021 – 2027.
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, zavodi zdravstvenog osiguranja i zavodi za javno
Nositelji mjere
zdravstvo

Naziv mjere 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama
Jačati vertikalne i horizontalne komunikacije u kriznim javnozdravstvenim situacijama preko zajedničke platforme, koja
Opis mjere sa okvirnim automatizmom pokreće relevantne čimbenike. Podupirati razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika,
područjima djelovanja* uključujući rizike zbog sigurnosti hrane, te unapređivati kapacitete za nadzor, dijagnosticiranje i izvješćivanje o zdravstve nim
rizicima.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene prijetnje Ne (2020) Da
Razvojni učinak i doprinos Unaprijeđen sustav zdravstva koji omogućava brzo otkrivanje i reagiranje na javnozdravstvene rizike, te prevenciju i
mjere ostvarenju prioriteta komunikaciju sa širom zajednicom o opasnostima za zdravlje.
Iznos: 50 mil. KM
Izvor: Proračun, donacije
financiranja
2021 – 2027.
mjere
koordinaciju Federalni zavod za javno zdravstvo
Federalni zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo zdravstva, županijska
ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna uprava civilne zaštite,
Nositelji mjere
županijske i općinske službe civilne zaštite, ministarstva unutarnjih poslova – uprave policije, Federalna uprava za
inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

2.2.5. Jačanje financijske održivosti zdravstvenoga sustava i unapređivanje pravičnosti u financiranju zdravstvene
Naziv mjere
zaštite
Izvršiti konsolidaciju i prestruktuiranje zdravstvenoga sustava. Osigurati racionalnu potrošnju i upravljanje resursima i
Opis mjere sa okvirnim troškovima i javno-privatna partnerstva u sektoru zdravstva. Nužno je izvršiti procjenu potrebnih sredstava za konsolidaciju i
područjima djelovanja* redizajniranje sadržaja Fonda solidarnosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0

rezultata mjere
70,4 (2018) 72,0
Akumulirani gubitak zdravstvenoga sektora, mil. KM 80,2 (2018) 0,0
Konsolidiran i financijski održiv zdravstveni sustav u FBiH.
Iznos: 400 mil. KM
Izvor: proračuni, kreditna sredstva
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranje FBiH,
Nositelji mjere Federalni zavod za javno zdravstvo, fondovi zdravstvenog osiguranja, županijski zavodi za javno zdravstvo, Federalno
ministarstvo financija
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije

Prioritet 2.2. Poboljšati ishode zdravstvenoga sustava
Naziv mjere 2.2.6. Stvaranje okružja za znanstveno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja
Osigurati dostupnost novih načina liječenja i medicinskih proizvoda poboljšanjem upravljanja poslovnim procesima u
Opis mjere sa okvirnim zdravstvenome sektoru i razvijanjem novih zdravstvenih tehnologija. Osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i
područjima djelovanja* akademskim institucijama. Poticati istraživanja u područjima poput biomedicinskih, kliničkih, javnog zdravstva, zdravstvenih
sustava, promidžbe zdravlja, prirodnih proizvoda, cjepiva itd.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u medicinske i zdravstvene
2.096 (2018) 10.000
znanosti, 000 KM
Razvojni učinak i doprinos Proširenje baze znanja koja popupire donošenje politika, razvoj inovativnih tehnologija i pristup složenim javnozdravstvenim i
mjere ostvarenju prioriteta medicinsko-kliničkim problemima.
Iznos: 2 mil. KM
Izvor: proračuni, donacije
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti,
Nositelji mjere
županijska ministarstva obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo
Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije, obrazovne institucije, istraživačke institucije, civilni sektor,
Ciljne skupine
gospodarski sektor

Prioritet 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost obitelji i položaj mladih
Naziv mjere 2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu obitelji s djecom
Osigurati optimalne porodiljne naknade za sve rodilje u FBiH i pri tome ujednačavati porodiljne naknade za zaposlene i
nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu. Osigurati kreiranje
programa i jačanje kadra za populacijsku edukaciju.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0
rezultata mjere Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0
Uspostaviti fond za planiranje obitelji u FBiH Ne (2020) Da
Rast broja stanovnika u FBiH i doprinos stabilnosti obitelji i boljem položaju mladih.
Iznos: 45,5 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad,
Nositelji mjere
sindikati, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo financija, udruga poslodavaca
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, poslodavci, obrazovne institucije

Naziv mjere 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i područje ranog rasta i razvoja djeteta
Promovirati važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima. Jačati kapacitet zdravstvenih ustanova i resursa koji će
omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovome području, ali i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga vezanih za planiranje
obitelji, prije i tijekom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci u dobi do tri, odnosno šest godina.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih 9,3 (2019) 4,0
% djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog lošom prehranom 8,9 (2015) (BiH) 3,0
Razvojni učinak i doprinos Unapređenje usluga u području ranog rasta i razvoja, kako u sektoru zdravstva, tako i drugim sektorima društva, u smislu
mjere ostvarenju prioriteta holističkog pristupa pružanja usluga vezanih za rani rast i razvoj, kao i doprinos povećanju populacije.
Iznos: 9,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo zdravstva, županijska ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo rada i
Nositelji mjere socijalne politike, županijska ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, sindikati, Federalno ministar stvo
obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja i znanosti
Ciljne skupine Stanovništo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije
Naziv mjere 2.3.3. Unapređivati stambenu politiku
Opis mjere sa okvirnim Potporom stambenim fondovima i suradnjom sa bankama, olakšati rješavanje stambenog pitanja za bračne parove koji prvi put
područjima djelovanja* rješavaju stambeno pitanje, kao i ranjive skupine koje imaju probleme sa rješavanjem stambenog pitanja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike, mil. KM 10 (2020) 30
Broj stambenih fondova u županijama 1/10 (2020) 10/10
Razvojni učinak i doprinos Olakšano rješenje stambenih problema mladih, smanjenje zapreka za ostanak mladih ljudi u zemlji, stupanje u brak i
mjere ostvarenju prioriteta osnivanje, odnosno proširenje obitelji.
Iznos: 10 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, zavodi
Nositelji mjere za gradnju, Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, županijska ministarstva prostornog
uređenja, jedinice lokalne samouprave
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH

Naziv mjere 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu jednakopravnost u obitelji i društvu
Prevenirati nasilno rješavanje problema, te poduprijeti projekte tolerancije i kulture dijaloga. Osnaživati institucije koje se
Opis mjere sa okvirnim bave prevencijom i liječenjem od ovisnosti kako bi hospitalizirali i izdvojili nasilnika iz obitelji kao i jačati proračunsko
područjima djelovanja* planiranje za provedbu zaštitnih mjera. Poduprijeti aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i supružnicima kao i osigura ti
adekvatnu brigu i šansu za obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih djela (iz područja
1.059 (2017) 500
Indikatori za praćenje brak, obitelj, mladi) - muškarci
rezultata mjere Poznate osobe prijavljene kao učinitelji kaznenih djela (iz područja
95 (2017) 45
brak, obitelj, mladi) - žene
Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0
Smanjenje rizika od socijalne isključenosti žrtava obiteljskog i vršnjačkog nasilja, osobito za rodno senzibilne kategorije
društva kao što su žene i djeca žrtve obiteljskog nasilja, žene u riziku od siromaštva i socijalne isključenos ti, žene s
invaliditetom itd.
Iznos: 6 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad,
Nositelji mjere Gender centar, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo
pravde, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, civilni sektor, javne i privatne zdravstvene ustanove koje se bave prevencijom i liječenjem od ovisnosti

Naziv mjere 2.3.5. Unaprijediti uvjete za razvoj i bavljenje sportom
Osigurati stalnu promidžbu bavljenja sportom cjelokupne populacije. Unaprijediti stručni rad za profesionalno i rekreacijsko
bavljenje sportom, kao i osigurati poticaje za postignute rezultate na međunarodnim natjecanjima. Izvršiti digitalizaciju sporta
na federalnoj razini i omogućiti izgradnju novih i održavanje postojećih objekata sporta i rekreacije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u
n/d n/d
satima, (65+), ukupno
satima, (65+), žene
n/d n/d
satima, (15-20), ukupno
n/d n/d
satima, (15-20), žene
Unapređenje uvjeta za jednakomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele FBiH.
Iznos: 25,3 mil. KM
financiranja
2021 - 2025.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo kulture i sporta
Federalno ministarstvo kulture i sporta, mjerodavna županijska ministarstva za kulturu i sport, Federalno ministarstvo
Nositelji mjere
zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, sportski kolektivi, civilni sektor

Prioritet 2.4. Smanjiti neaktivnost i nezaposlenost, osobito dugoročnu
Naziv mjere 2.4.1. Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja
Poduzimati neovisne evaluacije učinaka koje bi pokazale koji su projekti djelotvorni i troškovno efektivni. Osigurati okvir z a
veće uključivanje privatnoga sektora u pružanje tržišnih usluga čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja rada JSZZ -
a.
Staviti fokus aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti strukturnih mjera (obuke i
samozapošljavanje) i veće podupiranje ranjivih skupina.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0
rezultata mjere
Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom n/d n/d
Smanjenje nezaposlenosti na održiv način.
Iznos: 0,8 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalni zavod za zapošljavanje
Federalni zavod za zapošljavanje, županijske službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike,
Nositelji mjere županijska ministarstva mjerodavna za rad i socijalnu politiku, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa
invaliditetom, udruga poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva obrazovanja
Ciljne skupine Nezaposleni, gospodarski sektor, obrazovne institucije

Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, osobito dugoročnu
Naziv mjere 2.4.2. Stvarati uvjete za dostupnost radne snage na tržištu rada
Osigurati uvjete za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova i nezaposlenih programima prekvalifikacije na
deficitarna zanimanja, dualno obrazovanje, umrežavanje i promidžbu industrija sa deficitarnom radnom snagom, kao i
unapređenjem pravnog okvira za volontiranje i samozapošljavanje.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Udjel poslodavaca koji imaju problem s popunjavanjem radnih mjesta n/d n/d
Sukladno zahtjevima gospodarstva, radna snaga dostupna na tržištu rada.
Iznos: 0,3 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za rad i socijalnu politiku, Federalni
zavod za zapošljavanje, županijske službe za zapošljavanje, udruga poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i
Nositelji mjere znanosti, županijska ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo
raseljenih osoba i izbjeglica, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudars tva
i industrije, gospodarske komore
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor, obrazovne institucije

Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, osobito dugoročnu
Naziv mjere 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja
Unaprijediti znanje i vještine zaposlenih u JSZZ-u i evidencije nezaposlenih sukladno zahtjevima poslodavaca.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za zapošljavanje 44,7 (2020) 70,0
rezultata mjere Uspostavljen integrirani sustav za funkciju posredovanja Ne (2020) Da
% korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj zaposlenih
68,1 (2019) 30,0
evidentiranih na zavodima za zapošljavanje
Smanjenje nezaposlenosti.
Iznos: 0,4 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalni zavod za zapošljavanje
koordinaciju
Federalni zavod za zapošljavanje, županijske službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo rada i s ocijalne politike,
Nositelji mjere županijska ministarstva mjerodavna za rad i socijalnu politiku, udruga poslodavaca, zavodi za zdravstveno osiguranje,
Porezna uprava FBiH
Ciljne skupine Nezaposleni, javne službe za zapošljavanje

Naziv mjere 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih skupina
Donijeti posebne politike i programe ciljane za skupine stanovništva koje su socijalno isključene ili se nalaze u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti. Osigurati adekvatnije pristupanje problemu socijalne isključenosti kroz stalno razvijanje
javne svijesti o značaju socijalnog uključivanja.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH Ne (2020) Da
Provedena anketa o prihodima i uvjetima života (SILK) Ne (2020) Da
Razvojni učinak i doprinos Lakše praćenje socijalne isključenosti i kvalitetnije donošenje politika koje su ciljane za marginalizirane skupine stanovniš tva,
mjere ostvarenju prioriteta uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Iznos: 0,5 mil. KM
financiranja
2021 - 2023.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za socijalnu politiku, Federalno
Nositelji mjere ministarstvo obrazovanja i znanosti, županijska ministarstva mjerodavna za obrazovanje, Federalno ministarstvo zdravstva,
županijska ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, službe za zapošljavanje, centri za socijalni rad
Ciljne skupine Marginalizirane skupine stanovništva

Naziv mjere 2.5.2. Podupirati bolju ciljanost socijalne skrbi
Uspostaviti socijalne karte i registre koji će osigurati informaciju o stanju i potrebama društva. Osigurati različite socijalne
Opis mjere sa okvirnim servise u lokalnim zajednicama i pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na pravičan, fer i jednak način.
područjima djelovanja* Unaprijediti sustav novčanih davanja i bolje ih usmjeriti prema siromašnima, kao i osigurati materijalna izdvajanja za skupine
u riziku od siromaštva.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Broj uspostavljenih socijalnih registara u županijama 0/10 10/10
Indikatori za praćenje n/d n/d
rezultata mjere
n/d n/d
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva muškarac, % 15,7 12,0
Stopa siromaštva kućanstava, nositelj kućanstva žena, % 16,0 (2015) 13,0
Razvojni učinak i doprinos Socijalna davanja na temelju stvarnih potreba, što može stabilizirati ukupna izdvajanja i potencijalno povećati naknade
mjere ostvarenju prioriteta postojećim korisnicima iz istih financijskih sredstava, uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
Iznos: 20,4 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za socijalnu politiku, centri za socijal ni
Nositelji mjere rad, javne i privatne zdravstvene ustanove, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti,
županijska ministarstva mjerodavna za obrazovanja
Ciljne skupine Korisnici socijalne skrbi, skupine u riziku od siromaštva

Naziv mjere 2.5.3. Unapređivati međusektorsku suradnju, infrastrukturu i kompetencije pružatelja usluga socijalne skrbi
Uspostaviti sustav koordinacije između pružatelja socijalnih usluga i izgraditi resurse za pružanje odgovarajućih usluga
potpore u zajednici. Osigurati profesionalnu edukaciju i usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom skrbi. Povećati
kapacitete socijalnih radnika u centrima za socijalni rad.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku n/d n/d
Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na obukama n/d n/d
Razvojni učinak i doprinos Jačanje intersektorske i profesionalne suradnje u formulaciji, planiranju, implementaciji, koordinaciji provedbe, monitoringu,
mjere ostvarenju prioriteta evaluaciji i izvješćivanju u različitim područjima socijalne politike, s ciljem smanjenja socijalne isključenosti.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za rad i socijalnu politiku, centri za
Nositelji mjere
socijalni rad, vlade županija, jedinice lokalne samouprave
Ciljne skupine Pružatelji usluga socijalne skrbi, jedinice lokalne samouprave

Naziv mjere 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih skupina na tržištu rada
Omogućiti posebne programe za ove skupine (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez
roditeljske skrbi koji napuštaju javnu skrb, Romi i sl.), te promovirati poduzetništvo formalnim obrazovanjem i cjeloživotnim
učenjem i potporom.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Stopa nezaposlenosti među ranjivim skupinama, žene, % 21,7 (2019) 15,0
39,0 (2019) 30,0
mladi (15-24), %
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, žene, % 29,3 (2019) 40,0
Stopa aktivnosti među ranjivim skupinama, mladi (15-24), % 35,0 (2019) 55,0
% dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih žena
(preko 12 mjeseci)
% održivih gospodarskih subjekata nakon 3 godine poslovanja koje su
n/d n/d
osnovali žene i mladi
% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih na
1,31 (2019) 0
% žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena na
0,93 (2019) 0
Razvoj socijalnog poduzetništva kao modela koji istodobno pridonosi zapošljavanju i potpori ugroženim skupinama.
Iznos: 23 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za rad, socijalnu politiku i obrazovanje ,
Nositelji mjere javne službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba sa invaliditetom, udruga poslodavaca, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo financija
Pripadnici ranjivih društvenih skupina (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljske skrbi
Ciljne skupine
koji napuštaju javnu skrb, Romi i sl.), poslodavci

Naziv mjere 2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjenje energetskog siromaštva
Identificirati energetski siromašna kućanstva ili kategorije stanovništva koje su u riziku od energetskog siromaštva i osmisl iti i
provoditi programe socijalne skrbi ugroženih kupaca električne energije. Osigurati veću razinu informiranja lokalnih aktera o
ciljevima i planovima energetske tranzicije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Stopa energetskog siromaštva kućanstva n/d n/d
Osiguranje financijski pristupačne i pouzdane opskrbe energijom i smanjenje energetskog siromaštva.
Iznos: 20 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, županijska ministarstva mjerodavna za rad i socijalnu politiku, Federalno
Nositelji mjere ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije, jedinice lokalne samouprave, FERK
Ciljne skupine Siromašna kućanstva
Veza sa strateškim ciljem 3. RESURSNO UČINKOVIT I ODRŽIV RAZVOJ

Naziv mjere 3.1.1. Podizati svjest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i nužnosti razvoja zelenih vještina
Identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i ranjivosti koji nastaju kao posljedica nebrige za okoliš.
Poticati i stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od civilnog društva
i gospodarskih subjekata.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Stanje javne svijesti - provedba Arhuske konvencije n/d n/d
Svijest građana o zaštiti okoliša na višoj razini.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021- 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš, Fond za zaštitu okoliša, Federalno
Nositelji mjere
ministarstvo obrazovanja i znanosti, obrazovne institucije, Federalni hidrometeorološki zavod
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, obrazovne institucije, gospodarski sektor

Naziv mjere 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture
Unaprijediti pravni okvir zaštite okoliša i dobijanja okolišnih dozvola sukladno EU zakonodavstvu. Poduprijeti institucionalno
jačanje sektora okoliša u FBiH. Osigurati uspostavu unutarsektorske i međusektorske suradnje resornih ministarstava svih
razina vlasti. Unaprijediti komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna poduzeća.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU n/d n/d
Razvojni učinak i doprinos Pravni okvir zaštite okoliša usklađen sa EU standardima i unaprijeđena komunalna infrastruktura u svim njezinim
mjere ostvarenju prioriteta segmentima.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš i turizam, Fond za zaštitu okoliša,
Nositelji mjere
Federalni zavod za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod, jedinice lokalne samouprave

3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku
Naziv mjere
Opis mjere sa okvirnim Povećati površine zaštićenih područja i osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima. Podizati opću svijest o
područjima djelovanja* vrijednostima biološke raznolikosti i koracima koji se mogu poduzeti da se ona očuva i održivo koristi.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
rezultata mjere
Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000
Jačanje opće koristi od biološke raznolikosti i ekosustavnih servisa.
Iznos: 0,7 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš i turizam, županijski zavodi za zaštitu
Nositelji mjere
prirode, Fond za zaštitu okoliša, Federalni zavod za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod

Naziv mjere 3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa
Osigurati održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda.
Omogućiti daljnju edukaciju proizvođača u smislu zaštite kvalitete vode, odnosno korištenja praksi i tehnologija koje u
najmanjoj mogućoj mjeri imaju negativan utjecaj na kvalitetu podzemnih voda.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0
rezultata mjere Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u industriji,% 59,9 70,0
Broj priključaka na kanalizacijske sustave 241.662 350.000
Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na 100.000 stanovnika) 198 (2019) 100
Razvojni učinak i doprinos Jačanje nadzora ispuštanja otpadnih voda u vodotoke, smanjenje zagađenja urbanih/sanitarnih otpadnih voda, te smanjenje
mjere ostvarenju prioriteta emisije štetnih i toksičnih materija koje stvaraju pojedini industrijski zagađivači.
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, županijska ministarstva mjerodavna za vode, Federalni fond
Nositelji mjere za zaštitu okoliša, Agencija za vodno podučje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, jedinice lokalne
samouprave, Federalna uprava civilne zaštite, županijske i općinske službe civilne zaštite

Naziv mjere 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa
Opis mjere sa okvirnim Izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i jačati intersektorsku suradnju. Ojačati institucije u FBiH koje se b ave
područjima djelovanja* sustavnim nadzorom, praćenjem stanja i kvalitete zemljišta, koje će redovito izvješćivati i predlagati mjere za unapređenje.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% zemljišta na kojemu je smanjena produktivnost (LPD) 0,44 (2014) 0,25
% zemljišta na kojemu su rani znakovi smanjenja produktivnosti
(LPD)
% zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom smanjenja
15,73 (2014) 10,00
produktivnosti (LPD)
Razvojni učinak i doprinos Racionalnije korištenje i zaštita zemljišta, te povećana svijest čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao
mjere ostvarenju prioriteta neobnovljivog resursa.
Iznos: 6,5 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš i obrazovanje, Federalno ministarstvo
Nositelji mjere poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalni zavod za agropedologiju, Federalna uprava za civilnu zaštitu, Federalni
agromediteranski zavod

Naziv mjere 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gospodarenje šumama i divljači
Zakonski urediti područje šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gospodarenje šumskim resursima. Osigurati
usmjeravanje šumskih resursa u proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti u domaćim kompanijama. Poticati ulaganja
u opremu za iskorištavanje šuma (strojevi, alati i uređaji za sječu, privlačenje, izvlačenje i iznošenje šumskih drvnih
sortimenata), opremu za proizvodnju šumske biomase, za šumsko-uzgojne radove, opremu za zaštitu šuma od požara, biljnih
bolesti i štetočina, opremu za sjemensko-rasadničku proizvodnju, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladištenje
šumskih drvnih sortimenata, ulaganje u lovni i turizam u šumarstvu, jačanje informatizacije i digitalizacije poslovnih proces a
u šumarstvu i dr.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere 2.600.000
Ukupna posječena drvna masa, m3 2.552.625 (2018)
3.000
Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018)
% bruto dodane vrijednosti šumarstva (Područje KD-a 02 - Šumarstvo
0,7 (2018) 1,0
i sječa drva) u BDP-u
47
% udjela visokih šuma 45 (2020)
Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) 11,7
11,3 (2020)
Stupanj razvijenosti Informacijskog sustava šumarstva FBiH (broj
3 (2020) 15
izrađenih modula)
Razvojni učinak i doprinos Ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poboljšanje hidrologije vodotokova i zaštita biodiverziteta od poplava i klizišta,
mjere ostvarenju prioriteta smanjenje rizika od požara kao i korištenje potencijala za diverzifikaciju ekonomskih ruralnih aktivnosti.
Iznos: 10 mil. KM
Izvor: Proračun FBiH, proračuni županija
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, županijski organi mjerodavni za šumarstvo i lovstvo,
Nositelji mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, gospodarske komore, udruga
poslodavaca, Federalno ministarstvo trgovine
Ciljne skupine Gospodarski sektor, drvna industrija

Naziv mjere 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sustav cirkularne ekonomije
Omogućiti održivo upravljanje otpadom uz uvođenje ekonomske cijene usluga i adekvatnog sustava naplate. Unaprijediti
Opis mjere sa okvirnim sustav odvojenog skupljanja, reciklaže i ponovne uporabe komunalnog otpada u cijeloj FBiH. Okončati odlaganja otpada na
područjima djelovanja* nesanitarnim deponijama. Dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela "zagađivač plaća" i "korisnik plaća". Osigurati reviziju
postojećih i uvođenje novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada za odlaganje otpada.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% odloženog (netretiranog) komunalnog otpada od ukupno
93,25 (2018) 60,00
Indikatori za praćenje prikupljenog
rezultata mjere % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od ukupno
0,14 (2018) 5,00
prikupljenog
157,5 (2017) (BiH) 300,0
ekonomije, mil. €
Razvojni učinak i doprinos Povećanje obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, te jačanje stručnih kapaciteta u sektoru
mjere ostvarenju prioriteta okoliša u FBiH.
Iznos: 48,5 mil. KM
financiranja
2021- 2027.
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš i/ili komunalno gospodarstvo,
Nositelji mjere
Federalni zavod za statistiku, Fond za zaštitu okoliša Federacije, jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, industrija, poljoprivreda
Naziv mjere 3.1.8. Uspostaviti sustav održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama
Osigurati stabilnu i održivu opskrbu energetskih i industrijskih kapaciteta Federacije BiH mineralnim sirovinama (energetskim ,
metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvarati uvjete za njihov razvoj
donošenjem programa provedbe temeljnih i primijenjenih geoloških istraživanja, programa potpore uvođenju novih tehnologija,
uvođenja načela cirkularne ekonomije u području mineralnih sirovina, te razvoja znanstveno-istraživačkih institucija u području
mineralnih sirovina.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Donesena Strategija upravljanja mineralnim
Ne (2020) Da (2022)
sirovinama FBiH
Razvojni učinak i Razvoj industrije bazirane na mineralnim sirovinama, povećanje sigurnosti opskrbe energentima i drugim mineralnim
doprinos mjere ostvarenju sirovinama, povećanje učinkovitosti eksploatacije i uporabe mineralnih sirovina, smanjenje negativnog utjecaja rudarstva na
prioriteta okoliš.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2023.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni zavod za geologiju, Federalno ministarstvo prostornog
Nositelji mjere
uređenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, mjerodavna županijska ministarstva
Ciljne skupine Industrija, energetski sektor

Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitetu zraka
Naziv mjere 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih plinova
Stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva i jačati inspekcijski nadzor na svim razinama, osobito masovnih
zagađivača. Osigurati programe subvencioniranja najugroženijih kućanstava za prelazak sa sustava grijanja na ugljen na
okolišno prihvatljive energente.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Emisija GHG, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (BiH) 24.000
rezultata mjere
Emisija CO2, Mt 27.436 (2018) (BiH) 22.000
Kvaliteta zraka u odnosu na granične vrijednosti (Prosječna godišnja
n/d n/d
Smanjenje zagađenja zraka iz sustava daljinskog grijanja.
Iznos: 3,4 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš, jedinice lokalne samouprave,
Nositelji mjere Federalni fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod ,
Federalni zavod za statistiku
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor

Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitetu zraka
Naziv mjere 3.2.2. Smanjivati negativan utjecaj sektora transporta na okoliš
Opis mjere sa okvirnim Osigurati adekvatne sheme poticaja nabave i uporabe električnih vozila, te modernizirati vozne parkove javnih gradskih
područjima djelovanja* prijevoznih kompanija. Razmotriti potpunu elektrifikaciju javnog gradskog i međugradskog prijevoza.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina starosti u
55,2 (2019) 35,0
rezultata mjere ukupnome broju registriranih vozila
% registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u
n/d n/d
ukupnome broju registriranih vozila
Smanjenje lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport.
Iznos: 4,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, županijska ministarstva mjerodavna za promet, Federalno ministarstvo okoliša
Nositelji mjere i turizma, županijska ministarstva mjerodavna za okoliš, jedinice lokalne samouprave, Federalni fond za zaštitu okoliša,
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, javne gradske prijevozne kompanije

Prioritet 3.3. Povećati energetsku učinkovitost
Naziv mjere 3.3.1. Poboljšati energetsku učinkovitost zgrada
Uspostaviti programe potpore/subvencioniranja individualnih projekata EnE poslovnih subjekata, stambenih jedinica građana i
lokalnih energetskih zadruga, uz osiguranje financiranja iz županijskih/općinskih proračuna. Osigurati promoviranje
energetske učinkovitosti s ciljem jačanja svijesti o potrebi EnE.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000
Finalna potrošnja toplotne energije po m2 zagrijavane površine n/d n/d
Poboljšanje EnE.
Iznos: 10 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Federalno ministarstvo prostornog uređenja, županijska ministarstva mjerodavna za prostorno uređenje, jedinice lokalne
Nositelji mjere
samouprave, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Prioritet 3.3. Povećati energetsku učinkovitost
3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energijske
Naziv mjere
efikasnosti i principa "zelene ekonomije" i "ekologizacije"
Razviti namjenske programe financijske i tehničke potpore financiranju energetske učinkovitosti iz javnih i privatnih sredsta va.
Povećati iskoristivost energije kao i smanjiti emitiranje štetnih materija. Osigurati privatne investicije stvaranjem zakonskih
pretpostavki i uspostavom shema financiranja energetske učinkovitosti.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Udjel MSP-a koji su implemetirali mjere EE u odnosu na ukupan broj
MSP-a
Uspostavljen fond za potporu projektima energetske učinkovitosti Ne (2020) Da
mjere ostvarenju Poboljšanje energetske učinkovitosti malih i srednjih poduzeća predstavlja i mogućnost povećanja produktivnosti.
prioriteta
Iznos: 17 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, županijska ministarstva mjerodavna za MSP, Federalno ministarstvo
Nositelji mjere
prostornog uređenja, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Ciljne skupine MSP

Naziv mjere 3.4.1. Povećavati sigurnost opskrbe energentima
Provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prijenosa, distribucije i opskrbe energentima. Raditi na širenju
Opis mjere sa okvirnim transportne i distributivne plinske mreže u FBiH. Poduzimati aktivne mjere za sudjelovanje FBiH u regionalnim projektima
područjima djelovanja* (plinovod IAP) s ciljem diverzifikacije izvora i pravaca opskrbe, te povećanja cjenovne konkurentnosti ovog energenta na
tržištu FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Broj ulaznih pravaca za opskrbu prirodnim plinom 1 (2020) 2
rezultata mjere Duljina plinovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250
Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 000 m3 153 (2018) 200
mjere ostvarenju Osiguranje pouzdane dugoročne opskrbe potrebnim energentima, a osobito tijekom realizacije procesa dekarbonizacije.
prioriteta
Iznos: 55 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, FERK, Federalno ministarstvo trgovine, Federalni zavod za geologiju,
Nositelji mjere Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i šumarstva, Federalno ministartsvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor, energetski sektor

Naziv mjere 3.4.2. Povećavati udjel obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije
Uspostaviti institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u području energetske tranzicije. Poticati projekte digitalizac ije i
pametnih energetskih mreža i dati potporu kreiranju energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP-a u sektoru "čiste energije"
i obnovljivih izvora energije u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji
49,3 (2018) 70,0
energije (BFPE)
Povećanje sudjelovanja OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH.
Iznos: 2,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša,
Nositelji mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo
obrazovanja i znanosti, FERK, mjerodavna županijska ministarstva
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor, energetski sektor, MSP, obrazovne institucije

3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika ugljena i strukturnu transformaciju
Naziv mjere
ekonomije rudarskih regija
Poduprijeti proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije. Osigurati programe ekonomskog restrukturiranja rudarskih
regija, koji će omogućiti ekonomsku budućnost ovih područja kao i pronalaženje alternativnih zaposlenja za radnike koji u
ovome procesu ostanu bez radnih mjesta.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom 626 (2018) 800
Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak) u KM po zaposlenom) -5.866 (2018) 1.000
Povećanje produktivnosti rudnika ugljena i konkurentnosti termoenergetskog sektora u EPBiH.
Iznos: 40,2 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo
razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo financija, javne službe za
Nositelji mjere
zapošljavanje, županijske vlade, mjerodavna županijska ministarstva, jedinice lokalne samouprave, sindikati, civilni sektor,
udruga poslodavaca
Ciljne skupine Zaposleni u rudarskom sektoru, gospodarski sektor, rudnici, energetski sektor

Naziv mjere 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima
Opis mjere sa okvirnim Osigurati potporu kroz sufinanciranje, bespovratna sredstva i kreditna sredstva za ulaganja u fizičku infrastrukturu u ruralnim
područjima djelovanja* područjima. Unaprijediti dostupnost usluga koje su potrebne ruralnom stanovništvu.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere % stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika 56,7 (2013) 58,0
% žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja stanovnika 55,4 (2013) 57,0
Uravnotežen ruralni teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uvjeta života i rada ruralnog stanovništva.
Iznos: 90 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno
ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i
Nositelji mjere izbjeglica, Federalni zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture
i sporta, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo zdravstva, mjerodavna županijska ministarstva
iz područja energetike, rudarstva i obrazovanja, jedinice lokalne samouprave, udruge poslodavaca
Ciljne skupine Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, gospodarski sektor, civilni sektor

Naziv mjere 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj
Unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju znanja i tehnologija nastalih kao rezultat istraživanja i inovacija i
promovirati održivu proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti. Razviti različite
programe savjetovanja mladih poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gospodarstava, mladih koji se žele baviti
turizmom i dr. Osigurati povezivanje privatnoga sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te
lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Broj poljoprivrednih gospodarstava 7.244 (2017) 10.000
rezultata mjere
% bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i
uslužnih djelatnosti u svezi s njima (Područje 01 KD BiH 2010) u 3,6 (2018) 5,0
ukupnom BDP-u
Razvojni učinak i doprinos Unapređenje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i razvoj inovativnih tehnologija sukladno potrebama i
mjere ostvarenju prioriteta mogućnostima poljoprivrednog sektora.
Iznos: 20,1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno
ministarstvo prostornog uređenja, Federalni zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta,
Nositelji mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose, Federalna uprava
za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, mjerodavna županijska ministarstva, jedinice
lokalne samouprave
Ciljne skupine Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, ruralna gospodarstva i poduzetnici

3.5.3. Unaprijediti kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene
Naziv mjere
proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača
Opis mjere sa okvirnim Osigurati učinkovitiju i pravedniju raspodjelu poticaja i osigurati financiranje i povećanje održivosti poljoprivrednih
područjima djelovanja* proizvođača. Podupirati individualne poljoprivrednike u uspostavi održivih sustava za navodnjavanje i odvodnju vode .
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje Pokrivenost uvoza izvozom (%) (Područje KD-a A - Poljoprivreda,
19,96 (2018) 40,00
rezultata mjere šumarstvo i ribolov)
Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića (%) (Međunarodna
20,54 (2018) 40,00
klasifikacija ekonomske namjene proizvoda (BEC) Rev.4)
Razvojni učinak i doprinos Rast dugoročne produktivnost i bolja opskrba domaće potražnje. Povećanje otpornosti i održivost poljoprivrednih
mjere ostvarenju prioriteta proizvođača.
Iznos: 25 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka,
Nositelji mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, mjerodavna
županijska ministarstva, jedinice lokalne samouprave
Ciljne skupine Poljoprivredno-prehrambena industrija, poljoprivredni proizvođači

Naziv mjere 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama
Osigurati učinkovito javno upravljanje krizama, uz transparentan i neovisan nadzor nad utroškom sredstava. Osigurati
Opis mjere sa okvirnim dostatna sredstva stanovništvu kako bi kupilo ključne proizvode i usluge, te utemeljiti financijski mehanizam pomoći onima
područjima djelovanja* koji ne mogu izmiriti svoje obveze, što će ublažiti rizike s kojima se suočavaju građani i financijski sektor. Usmjeriti
proizvodne kapacitete na prevladavanje nestašica opreme i usluga nužnih za učinkovit odgovor na krizu.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim situacijama Ne (2020) Da
Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u FBiH 0 11
Razvojni učinak i doprinos Osiguranje neometane proizvodnje ključnih proizvoda i pružanje usluga nužnih za učinkovit odgovor na krizu. Osigurati
mjere ostvarenju prioriteta stabilnost financijskog sustava u uvjetima kriza.
Iznos: 10 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju implementacije Vlada FBiH
mjere
Vlada FBiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine, Federalna uprava za
inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo financija, Agencija za bankarstvo FBiH, mjerodavna županijska ministarstva,
Nositelji mjere
jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna direkcija robnih
zaliha
Ciljne skupine Gospodarski sektor, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture
Osigurati jedinstven sustav zaštite i održavanja infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH, te zaštite od vanjski h i
unutarnjih prijetnji. Osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na razini BiH, tako i na razini FBiH, te s privatnim i
civilnim sektorom kako bi, u uvjetima kriza, ključna infrastruktura bila funkcionalna.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture-koncept temeljne
Indikatori za praćenje Ne (2020) Da
zaštite"
rezultata mjere
Donijeti dokument "Zaštita kritične infrastrukture- upravljanje
Ne (2020) Da
rizicima i krizama"
Razvojni učinak i doprinos Unaprijeđena zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine u uvjetima kriza i smanjenje ranjivosti na prirodne nesreće,
mjere ostvarenju prioriteta organizirani kriminal i računarske napade.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalna uprava civilne zaštite, županijske i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prometa i
komunikacija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo kulture i
Nositelji mjere sporta, Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Federalno ministarstvo
trgovine, Federalna uprava za inspekcijske poslove, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo financija, Agencija za
bankarstvo FBiH, Agencija za nadzor osiguranja FBiH, mjerodavna županijska ministarstva, jedinice lokalne samouprave,
mediji

Naziv mjere 3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
Donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju prirodnih i drugih nesreća.
Unaprijediti razinu stručnosti u razumijevanju i upravljanju rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te ula gati u razvoj i
implementaciju preventivnih mjera ublažavanja ovih rizika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% JLS-a koji provode lokalne strategije/planove smanjenja rizika od
katastrofa sukladno državnoj ili entitetskoj strategiji/Programu za n/d Da
rezultata mjere
smanjenje rizika
Izrađena analiza stanja spremnosti sustava za odgovor na krize u
Ne (2020) Da
FBiH
Razvojni učinak i doprinos Osiguranje većeg stupnja pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za potrebe spašavanja, sanacije i obnove
mjere ostvarenju prioriteta područja u uvjetima kriza.
Iznos: 1 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalna uprava civilne zaštite, županijske i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
Nositelji mjere industrije, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo
zdravstva, Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, zavodi za javno
zdravstvo, Federalno ministarstvo financija, mjerodavna županijska ministarstva, jedinice lokalne samouprave, mediji
Veza sa strateškim ciljem 4. TRANSPARENTAN, UČINKOVIT I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR

Naziv mjere 4.1.1. Povećavati učinkovitost pravosudnog sustava
Osigurati edukaciju stečajnih sudaca i upravnika. Evaluirati i osnaživati rad i organizaciju gospodarskih odjela pri sudovima
radi utvrđivanja potreba i optimalne organizacijsko-funkcionalne strukture. Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjiti
troškove pravosudnog sustava.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje % neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta u
10 (2019) (BIH) 5
rezultata mjere sudovima FBiH
Broj neriješenih gospodarskih predmeta u sudovima 17.757 (2019) (BiH) 10.000
Neovisnost pravosuđa u BiH, rang 133/141 (2019) (BiH) 80/141
Doprinos ekonomskom razvoju, učinkovitosti, djelotvornosti i transparentnosti u radu pravosudnog sustava (F)BiH.
Iznos: 0,6 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
2021 - 2025.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo pravde, mjerodavna županijska ministarstva, Centar za edukaciju sudaca i tužitelja u Federaciji BiH,
Nositelji mjere
sudovi, tužiteljstva

Naziv mjere 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava
Usklađivati zakonodavstvo sa europskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir u smislu uspostave
Opis mjere sa okvirnim harmoniziranog, učinkovitog i besplatnog sustava pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući pristup pravdi.
područjima djelovanja* Ojačati kapacitete odjela za potporu svjedocima pri sudovima i tužiteljstvima. Podizati svijest javnosti o tome kako
pravosudni sustav u (F)BiH treba funkcionirati i kako se može pristupiti informacijama.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu pomoć 9/10 (2020) 10/10
rezultata mjere
Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu pravnu
n/d n/d
pomoć
Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu pravnu pomoć n/d n/d
Unapređenje zaštite ljudskih prava.
Iznos: 0,3 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo pravde, centri za pružanje pravne pomoći, sudovi, tužiteljstva

Naziv mjere 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma
Opis mjere sa okvirnim Ojačati i poduprijeti borbu protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki kriminal i terorizam. Intenzivir ati
područjima djelovanja* prevenciju, praćenje i sankcioniranje govora mržnje pravovremenim djelovanjem mjerodavnih institucija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
rezultata mjere Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma -0,39 (2018) (BiH) 1,00
Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) 100,0
Razvojni učinak i doprinos Jačanjem suradnje i kapaciteta sigurnosnih struktura u (F)BiH pridonijet će se postizanju visokog stupnja sigurnosti
mjere ostvarenju prioriteta građana.
Iznos: 2 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, mjerodavna
Nositelji mjere
županijska ministarstva, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, sudovi, tužiteljstva

Naziv mjere 4.1.4. Razvijati učinkovit sustav prevencije i borbe protiv korupcije
Osigurati koordinaciju i dati puni doprinos suradnji organa za prevenciju korupcije i Agencije za prevenciju korupcije i
koordinaciju borbe protiv korupcije. Unaprijediti normativni okvir. Razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja
korupciji u okviru procesa digitalizacije javne uprave i javnog sektora.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) 36 (2019) (BiH) 80
rezultata mjere
Odsustvo korupcije 72/126 (2019) (BiH) 40/126
Kontrola korupcije -0,57 (2018) (BiH) 1,00
Bolja koordinacija borbe protiv korupcije i unapređenje prevencije korupcije.
Iznos: 0,5 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
2021 - 2027.
mjere
mjere
Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalna agencija za upravljanje
Nositelji mjere oduzetom imovinom, Agencija za državnu službu FBiH, Ured Vlade Federacije BiH za borbu protiv korupcije, mjerodavna
županijska i općinska tijela za borbu protiv korupcije
Ciljne skupine Javni i gospodarski sektor, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi
Uspostaviti zajedničke koordinacijske strukture federalnih organa i mehanizme suradnje u kreiranju, provedbi i
Opis mjere sa okvirnim izvješćivanju o napretku u procesu reforme javne uprave i unapređenju javnih usluga. Omogućiti sudjelovanje socio-
područjima djelovanja* ekonomskih partnera u kreiraju i praćenju ekonomskih reformskih mjera, uz kontinuiranu suradnju s drugim razinama
izvršne vlasti u BiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za reformu javne
rezultata mjere Ne (2020) Da
uprave u FBiH
Donijeti okvir za modernizaciju uprave Ne (2020) Da
Uspostava standarda organizacije javne uprave, razvoja ljudskih resursa i e-uprave.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2025.
mjere
mjere
Nositelji mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu službu FBiH
Ciljne skupine Javna uprava

Naziv mjere 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora
Učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija u Federaciji, županijama i jedinicama lokalne
Opis mjere sa okvirnim samouprave sa informacijama o djelokrugu i organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Promovirati
područjima djelovanja* projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi i poticati politiku proaktivne transparentnosti u pružanju javnih
usluga. Osigurati inovativno okružje i poticati inovativne ideje zaposlenika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% izdataka za bruto plaće i naknade u ukupnim rashodima
Indikatori za praćenje 8,1 (2018) 7,0
(konsolidirano)
rezultata mjere
Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i upravnih
Ne (2020) Da
organizacija
Uspostava racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje resursa.
Iznos: 0,2 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
2021 - 2024.
mjere
mjere
Nositelji mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu službu FBiH
Ciljne skupine Javni sektor

Naziv mjere 4.2.3. Jačati sustav i koordinaciju izrade, implementacije i izvješćivanja o razvojnim politikama
Ojačati suradnju i koordinaciju različitih razina vlasti, horizontalno i vertikalno, kreiranjem podvijeća za različite sektor e,
Opis mjere sa okvirnim uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu politiku i turizam u okviru Vijeća za razvojno planiranje FBiH. Poduprijeti
područjima djelovanja* razvoj lokalnih partnerstava kao i javno privatnog partnerstva između vladinih i nevladinih struktura s ciljem donošenja
javnih razvojnih politika.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH Ne (2020) Da
mjere Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno planiranje županija 5/10 (2020) 10/10
Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u županijama
73 (2019) 90
- zbirno
Multipliciranje učinaka ulaganja sredstava u razvoj kroz suradnju i sustav otvorene koordinacije.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju implementacije Federalni zavod za programiranje razvoja
mjere
Nositelji mjere Vlada FBiH, Ured premijera FBiH, županijske vlade
Ciljne skupine Javna uprava

Naziv mjere 4.2.4. Osigurati preduvjete za veću apsorpciju EU fondova
Promovirati sve mogućnosti korištenja europskih fondova (IPA, Erasmus, COSME i dr.). Poduprijeti domaća poduzeća
kod pripreme projekata kako za EU fondove tako i za prijedloge rješenja za određene društvene i tehničke izazove.
Dodatno jačati razvojne timove na razini županija i JLS-a za kreiranje i implementaciju projekata IPA fondova
kontinuiranim treninzima, kao i planirati sredstva za sufinanciranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju
problem sa osiguranjem sudjelovanja u financiranju.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
% primljenih EU sredstava u odnosu na
n/d n/d
dostupna (apsorpcija) IPA III
Indikatori za praćenje rezultata % primljenih EU sredstava u odnosu na
50 (2019) 100
mjere dostupna (apsorpcija) IPA II
n/d n/d
alocirana IPA III
30 (2019) 100
alocirana IPA II
Osiguranje uvjeta za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta financijske potpore IPA.
Iznos: 6 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju implementacije Ured Vlade Federacije BiH za europske integracije
mjere
Ured Vlade Federacije BiH za europske integracije, institucije javne uprave na svim razinama, Razvojna banka, razvojne
Nositelji mjere
agencije
Ciljne skupine Javna uprava, gospodarski sektor, stanovništvo FBiH

Naziv mjere 4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika
Poboljšati učinkovitost statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa, uporabom suvremenih tehnika, tehnologija i
Opis mjere sa okvirnim korištenjem naprednih IT rješenja. Omogućiti intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih sekundarnih
područjima djelovanja* izvora podataka. Promovirati širu uporabu statističkih podataka među korisnicima, uz osiguranje kvalitetne statistike,
pojednostavljen pristup i pretraživanje statističkih podataka i informacija.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere
Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU n/d n/d
Razvoj statističkog sustava koji omogućava da se buduće politike kreiraju na temelju činjenica i odgovarajućih analiza.
Potpuno harmonizirana statistika sa europskim statističkim sustavom (ESS) omogućava usporedbu, vrednovanje i
donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života.
Iznos: 10 mil. KM
financiranja
2021 - 2027.
mjere
koordinaciju implementacije Federalni zavod za statistiku
mjere
Federalni zavod za statistiku, institucije javne uprave na svim razinama, gospodarske komore, Financijsko -informatička
Nositelji mjere
agencija, udruga poslodavaca, sudovi
Ciljne skupine Stanovništvo FBiH, gospodarski sektor, javna uprava

Naziv mjere 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave
Uspostaviti e-upravu na svim razinama vlasti u FBiH. Imenovati centralizirano tijelo za upravljanje i koordinaciju procesa
e-uprave. Donijeti Zakon o elektronskom potpisu i izmjeni Zakona o upravnom postupku. Donijeti obvezujuća pravila i
standarde koji će se slijediti prilikom odabira i korištenja telekomunikacijskih linkova.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na
n/d n/d
mjere platformu za interoperabilnost (GSB)
Prilagodba pravnoga okvira digitalnim poslovnim modelima 2,4 (2019) (BiH 6,0
E-sudjelovanje (e-participation) 0,43 (2019) (BiH) 0,80
Efikasna i učinkovita e-uprava sa što manje troškova za građane i poslovne subjekte.
Iznos: 76,3 mil. KM
financiranja
2021 - 2025.
mjere
mjere
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, institucije
Nositelji mjere
javne uprave na svim razinama, Financijsko-informatička agencija, sudovi
Ciljne skupine Javna uprava, gospodarski sektor, stanovništvo FBiH

Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u području javnih financija
Naziv mjere 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim financijama
Osigurati pravovremenu i sustavnu provedbu preporuka iz revizorskih izvješća. Osigurati veće poštivanje Zakona o
proračunima i drugih zakona prilikom trošenja proračunskih sredstava. Provoditi stalnu obuku poreznih organa i
informiranje poreznih obveznika s ciljem unapređenja fiskalne discipline u FBiH.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Indikatori za praćenje rezultata Izrađen Proračun za građane na razini FBiH i županija 2/11 (2019) 11/11
mjere % negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih revizija u
17,1 (2018/19) 10,0
javnome sektoru
Unapređenje učinkovitosti sustava javnih financija u planiranju i trošenju javnih financijskih sredstava.
Iznos: 0
Izvor: -
financiranja
2021 - 2023.
mjere
koordinaciju implementacije Federalno ministarstvo financija
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo financija, županijska ministarstva financija, službe za financije jedinica lokalne samouprave
Ciljne skupine Stanovništvo BiH, gospodarski sektor, javna uprava
Naziv mjere 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i opseg i učinkovitost javnih investicija
Ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u relativnom smislu kao odnos prema BDP -u.
Osigurati da rast troškova plaća u javnome sektoru proizlazi iz rasta produktivnosti i da plaće javnoga sektora budu
usporedive s plaćama javnih sektora komparabilnih zemalja za istu razinu kompetencija i odgovornosti.
Racionalizacijom javne potrošnje, stvorena sredstva koristiti za javne investicije. Poboljšati efektivnost programa javnih
investicija boljom ocjenom projekata i postavljanjem praga prolaznosti, kao i praćenjem i nadzorom implementacije.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere
% utrošenih sredstava, implementacija PJI (povučena
33,7 (2019) 80,0
Mobilizacija javnih financijskih resursa i rast ekonomije povećanim javnim investicijama.
Iznos: 5,5 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
Razdoblje implementacije mjere 2021 - 2023.
mjere
Federalno ministarstvo financija, županijska ministarstva financija, službe za financije jedinica lokalne samouprave,
Nositelji mjere
institucije javne uprave na svim razinama, Razvojna banka FBiH, javna poduzeća

Naziv mjere 4.3.3. Povećavati učinkovitost u naplati javnih prihoda
Osigurati veće poštivanja propisa, te optimiziranje procedura, što uzrokuje smanjenje trošenja resursa poduzeća.
Podizati učinkovitost rada inspekcijskih organa, tužiteljstava i sudova kako bi se povećalo ubiranje zakonitih javnih
prihoda.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) 411 (2019) 200
% javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na BDP 23,8 (2018) 20,0
Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se učinkovitost njihova rada i
smanjiti operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja troškova poštivanja poreznih propisa kod poreznih obveznika i
bolje naplate javnih prihoda.
Iznos: 2,7 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
mjere
Federalno ministarstvo financija, Porezna uprava FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, mjerodavna
Nositelji mjere
županijska ministarstva, jedinice lokalne samouprave, udruge poslodavaca, tužiteljstva, sudovi

Naziv mjere 4.3.4. Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u području javnih financija
Osigurati horizontalnu i vertikalnu raspodjelu javnih prihoda, koja se temelji na stupovima derivacije i izravnanja,
Opis mjere sa okvirnim uzimajući u obzir fiskalni kapacitet i nadležnosti. U ministarstvima financija izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika
područjima djelovanja* za različite razine vlasti u FBiH i osigurati njihovu javnu dostupnost. Stabilizirati razinu neizmirenih obveza
konverzijom akumuliranog deficita u javni dug.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere

Razvojni učinak i doprinos mjere
Jačanje financijske discipline i doprinos stabilnosti financijskoga sustava
Iznos: 1 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
mjere
Federalno ministarstvo financija, županijska ministarstva financija, službe za financije jedinica lokalne samouprave,
Nositelji mjere
javna poduzeća, izvanproračunski fondovi
Ciljne skupine Javna uprava, javna poduzeća, izvanproračunski fondovi

Naziv mjere 4.3.5. Osigurati održivost MIO sustava
Opis mjere sa okvirnim Razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Osigurati optimalan iznos mirovina sukladno
područjima djelovanja* mogućnostima gospodarstva.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
Odnos umirovljenici/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5
mjere
Odnos prosječna mirovina/prosječna plaća, % 44,8 (2019) 50,0
Odnos medijana mirovine/medijana plaće, % n/d n/d
Doprinos stabilnom sustavu MIO-a.
Iznos: 0,3 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo financija, Federalni zavod MIO, SASE, Povjerenstvo za vrijednosne papire FBiH

Naziv mjere 4.3.6. Poduprijeti transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju poduzeća s udjelom države u vlasništvu
Osigurati primjenu OECD korporativnih načela upravljanja javnim poduzećima. Distancirati javna poduzeća od utjecaja
političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uvjete i način rada kao i u uspješnim kompanijama u p rivatnome
sektoru.
Strateški projekti
Polazne Ciljne
Indikatori
mjere Ukupna dobit/gubitak poduzeća sa većinskim vlasništvom FBiH n/d n/d
% privatiziranih poduzeća od plana 43 (2019) 100
Optimalan model upravljanja javnim poduzećima koji pridonosi ukupnom ekonomskom rastu.
Iznos: 0,1 mil. KM
Izvor: Proračun
financiranja
mjere
Nositelji mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, vlade županija, agencije za privatizaciju
Ciljne skupine Poduzeća sa udjelom države u vlasništvu
На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације На основу члана 16. Закона о развојном планирању и
Босне и Херцеговине, доносим управљању развојем у Федерацији Босне и Херцеговине
("Службене новине Федерације БиХ", 32/17), члана 152.
УКАЗ Пословника Представничког дома Парламента Федерације
О ПРОГЛАШЕЊУ ОДЛУКЕ О УСВАЈАЊУ Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ",
СТРАТЕГИЈЕ РАЗВОЈА ФЕДЕРАЦИЈЕ бр. 69/07 и 2/08) и члана 143. Пословника о раду Дома
БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 2021.-2027. народа Парламента Федерације Босне и Херцеговине
Проглашава се Одлука о усвајању Стратегије развоја ("Службене новине Федерације БиХ"; бр. 27/03 и 21/09),
Федерације Босне и Херцеговине 2021.-2027., коју је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине је, на сједници
Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома одржаној 27.04.2021. године и на
Представничког дома од 27.04.2021. године и на сједници сједници Дома народа одржаној 12.04.2022. године, донио
Дома народа од 12.04.2022. године.
ОДЛУКУ
Број 01-02-1-247-01/22 О УСВАЈАЊУ СТРАТЕГИЈЕ РАЗВОЈА
19. маја 2022. године Предсједник ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 2021.-2027.
Сарајево Маринко Чавара, с. р.
I
Овом одлуком усваја се Стратегија развоја Федерације
Босне и Херцеговине 2021.-2027.
II
Саставни дио ове одлуке чини Стратегија развоја
Федерације Босне и Херцеговине 2021.-2027.
III ПРИОРИТЕТ 1.4 Подржавати извоз и стварање
Ова одлука ступа на снагу наредног дана од дана производа више додане вриједности
објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". 1.4.1 Унапређивати заштиту интелектуалног власништва
ПФ БиХ број 01-02-803/21 1.4.2 Подржавати примјену међународних стандарда,
12. априла 2022. године сертификовање и акредитацију тијела за оцјену
Сарајево усаглашености
1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне
Предсједавајући Предсједавајући ланце вриједности
Дома народа Представничког дома 1.4.4 Стимулисати повезивање с бх. дијаспором
Парламента Федерације Парламента Федерације СТРАТЕШКИ ЦИЉ 2. ПРОСПЕРИТЕТАН И
БиХ БиХ ИНКЛУЗИВАН ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ
Томислав Мартиновић, с. р. Мирсад Заимовић, с. р. ПРИОРИТЕТ 2.1 Унапређивати образовни систем
2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног
СТРАТЕГИЈА РАЗВОЈА рада и научне базе
ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 2.1.2 Побољшавати квалитет предшколског, основног и
2021. - 2027. средњег образовања за потребе развоја и обезбиједити
инклузивно образовање за све
2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и
САДРЖАЈ цјеложивотног учења
Увод
2.1.4 Потицати образовне институције на пружање већег
Методологија израде Стратегије и радна тијела
степена знања и праксе у области ИКТ
Усклађеност с другим релевантним документима
2.1.5 Побољшавати рад с талентима и стандард ученика и
I. АКЦЕЛЕРАТОРИ КОЈИ ДОНОСЕ НАЈВЕЋИ студената
РАЗВОЈНИ ЕФЕКАТ ФБИХ
ПРИОРИТЕТ 2.2 Побољшавати исходе здравственог
Акцелератор 1: Иновације и дигитализација
система
Акцелератор 2: Отварање и развој предузећа
2.2.1 Унапређивати приступ и смањивати неједнакост у
Акцелератор 3: Финансијски систем и јавне финансије
здравственим услугама
II. СТРАТЕШКА ПЛАТФОРМА 2.2.2 Оснажити потенцијал превентивне медицине
Извод из ситуационе анализе
2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система
Визија развоја Федерације Босне и Херцеговине
здравствене заштите
III. СТРАТЕШКИ ЦИЉЕВИ 2.2.4 Унапређивати дјеловања у кризним јавноздравственим
1. Убрзан економски развој
ситуацијама
2. Просперитетан и инклузиван друштвени развој
2.2.5 Јачати финансијске одрживости здравственог система и
3. Ресурсно ефикасан и одржив развој
унапређивати правичност у финансирању здравствене
4. Транспарентан, ефикасан и одговоран јавни сектор
заштите
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 1. УБРЗАН ЕКОНОМСКИ РАЗВОЈ 2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и
ПРИОРИТЕТ 1.1 Повећавати дигитализованост биомедицинска истраживања
економије
ПРИОРИТЕТ 2.3 Ублажити тренд демографског старења
1.1.1 Успоставити јавну дигиталну инфраструктуру
становништва, побољшати стабилност породица и
1.1.2 Убрзати дигиталну трансформацију малих и средњих
положај младих
предузећа
2.3.1 Потицати наталитет и заштиту породица с дјецом
1.1.3 Унапређивати дигиталне вјештине становништва,
2.3.2 Унапређивати репродуктивно здравље и област раног
посебно вјештине усклађене с потребама тржишта рада
раста и развоја дјетета
1.1.4 Развијати вјештачку интелигенцију и њену примјену
2.3.3 Унапређивати стамбену политику
1.1.5 Потицати развој иновативних дигиталних рјешења и
2.3.4 Промовисати толеранцију, ненасиље и родну
компанија у софтверској дјелатности
равноправност у породици и друштву
ПРИОРИТЕТ 1.2 Подржавати трансфер и развој 2.3.5 Унаприједити услове за развој и бављење спортом
технологија
ПРИОРИТЕТ 2.4 Смањивати неактивност и
1.2.1 Подржавати истраживачко-развојне и иновационе
незапосленост, нарочито дугорочну
активности
2.4.1 Развијати и спроводити ефикасну активациону и
1.2.2 Подржавати повезивање привреде и научно-
активну политику запошљавања
истраживачких институција
2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту
ПРИОРИТЕТ 1.3 Подржавати развој приватног сектора рада
1.3.1 Олакшати и убрзати процесе уласка у пословну
2.4.3 Јачати функцију посредовања јавних служби
активност и изласка из ње
запошљавања
1.3.2 Растеретити привреду смањењем фискалног
ПРИОРИТЕТ 2.5 Смањивати сиромаштво и социјалну
оптерећења рада
искљученост
1.3.3 Подржавати развој предузетништва креативног сектора
2.5.1 Побољшати социјалну укљученост маргинализованих
1.3.4 Подржавати развој предузетништва туристичког
група
сектора
2.5.2 Подржавати бољу циљаност социјалне заштите
1.3.5 Подржавати просторну концентрацију предузетништва
2.5.3 Унапређивати међусекторску сарадњу, инфраструктуру
1.3.6 Диверзификовати и унапређивати финансијски систем
и компетенције пружалаца услуга социјалне заштите
2.5.4 Побољшавати позицију рањивих група на тржишту 4.1.3 Унапређивати борбу против криминала, говора мржње
рада и тероризма
2.5.5 Обезбиједити социјалне програме за смањивање 4.1.4 Развијати ефикасан систем превенције и борбе против
енергетског сиромаштва корупције
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 3. РЕСУРСНО ЕФИКАСАН И ПРИОРИТЕТ 4.2 Ставити јавну управу у службу грађана
ОДРЖИВ РАЗВОЈ 4.2.1 Јачати политичко и институционално вођење и
ПРИОРИТЕТ 3.1 Унапређивати заштиту и коришћење координацију реформе јавне управе и економских реформи
природних ресурса 4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију
3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, јавног сектора
климатским промјенама и неопходности развоја зелених 4.2.3 Јачати систем и координацију израде, имплементације
вјештина и извјештавања о развојним политикама
3.1.2 Унапређивати правни и институционални оквир 4.2.4 Обезбиједити предуслове за већу апсорпцију ЕУ
регулације животне средине и развој комуналне фондова
инфраструктуре 4.2.5 Јачати статистичку основу као подлогу за утврђивање
3.1.3 Унапређивати заштиту и коришћење природних политика
ресурса и биолошку разноликост биодиверзитета 4.2.6 Спровести дигиталну трансформацију јавне управе
3.1.4 Обезбјеђивати одрживо коришћење водних ресурса ПРИОРИТЕТ 4.3 Унапређивати одговорност у области
3.1.5 Обезбјеђивати одрживо коришћење земљишног јавних финансија
ресурса 4.3.1 Унапређивати транспарентност у управљању јавним
3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење финансијама
шумама и дивљачи 4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и
3.1.7 Унапређивати интегрално управљање отпадом и систем ефикасност јавних инвестиција
циркуларне економије 4.3.3 Повећавати ефикасност у наплати јавних прихода
3.1.8 Успоставити систем одрживог и одговорног 4.3.4 Унапређивати фискалну стабилност и изравнање у
истраживања, експлоатације и управљања минералним области јавних финансија
сировинама 4.3.5 Обезбиједити одрживост ПИО система
ПРИОРИТЕТ 3.2 Унапређивати квалитет ваздуха 4.3.6 Подржати транспарентност, реструктурирање и
3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова приватизацију предузећа с удјелом државе у власништву
стаклене баште IV. ИНДИКАТИВНИ ФИНАНСИЈСКИ ОКВИР
3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на V. ОКВИР ЕВАЛУАЦИЈЕ, ИМПЛЕМЕНТАЦИЈЕ,
животну средину МОНИТОРИНГА И ИЗВЈЕШТАВАЊА
ПРИОРИТЕТ 3.3 Повећати енергетску ефикасност VI. САЖЕТИ ПРЕГЛЕД СТРАТЕШКОГ ДОКУМЕНТА
3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда ДОДАТАК
3.3.2 Пружати подршку малим и средњим предузећима на ДОДАТАК 1. Методологија израде Стратегије и радна
побољшању енергетске ефикасности и принципа "зелене тијела
економије" и "екологизације" ДОДАТАК 2. Усклађеност с другим релевантним
ПРИОРИТЕТ 3.4 Започети реализацију енергетске документима
транзиције ДОДАТАК 3. Ситуациона анализа
3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима ДОДАТАК 4. Резултат SWОТ радионица
3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у ДОДАТАК 5. Детаљан преглед мјера
финалној потрошњи енергије
3.4.3 Спровести реструктурирање рудника угља и ЛИСТА СКРАЋЕНИЦА
структурну трансформацију економије рударских региона Агенција за државну службу
АДС
ПРИОРИТЕТ 3.5 Потицати развој руралних простора Федерације БиХ
3.5.1 Развијати руралну инфраструктуру и доступност услуга Агенција за приватизацију у
у руралним подручјима АПФБИХ
Федерацији БиХ
3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за БиХ Босна и Херцеговина
пољопривреду и рурални развој Босанскохерцеговачко-америчка
3.5.3 Унаприједити квалитет и конкурентност академија умјетности и науке (енг.
пољопривредно-прехрамбене производње, и отпорност BHAAAS
Bosnian-Herzegovinian American
пољопривредних произвођача Academy of Arts and Sciences)
ПРИОРИТЕТ 3.6 Повећати отпорност на кризе Привредно друштво за производњу и
3.6.1 Унапређивати управљање кризама БХ-Гас
транспорт гаса БХ-Гас д.о.о. Сарајево
3.6.2 Обезбиједити заштиту и функционисање критичне БД Брчко Дистрикт
инфраструктуре БДП Бруто домаћи производ
3.6.3 Побољшати функционисање система заштите и Академска и истраживачка мрежа
спашавања од природних и других несрећа BiHARNET БиХ (енг. Academic and Research
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 4. ТРАНСПАРЕНТАН, Network of BiH)
ЕФИКАСАН И ОДГОВОРАН ЈАВНИ СЕКТОР Дирекција за европске интеграције
ПРИОРИТЕТ 4.1 Унапређивати владавину права ДЕИ
БиХ
4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система
Дирекција за економско планирање
4.1.2 Јачати заштиту људских права ДЕП
БиХ
ДОБ Документ оквирног буџета Федерално министарство рада и
ФМРСП
Доходак по глави становника (per социјалне политике
Доходак p.c.
capita) ФМТ Федерално министарство трговине
Државни завод за статистику Федерално министарство
ДЗС ФМУП
Републике Хрватске унутрашњих послова
База података о емисијама потребна за ФМЗ Федерално министарство здравства
глобална истраживања атмосфере ФНЕ Фотонапонска електрана
EDGAR
(енг. Emissions Database for Global ФУЦЗ Федерална управа цивилне заштите
Atmospheric Research) ФУП Федерална управа полиције
ЕЕС Електроенергетски систем ФЗС Федерални завод за статистику
ЕК Европска комисија Федерална управа за инспекцијске
ЕнЕ Енергетска ефикасност ФУЗИП
послове
ЕнМ Енергетски менаџмент ФЗЗА Федерални завод за агропедологију
ЕнЗ Енергетска заједница ФЗЗГ Федерални завод за геологију
ЕП Електропривреда ФЗЗЈЗ Федерални завод за јавно здравство
Европски завод за патенте (енг. Федерални завод здравственог
EPO ФЗЗОИР
European Patent Office) осигурања и реосигурања
Софтвер за управљање предузећима Федерални завод за програмирање
ЕRP ФЗЗПР
(енг. Enterprise Resource Planning) развоја
ЕСС Европски статистички систем ФЗЗЗ Федерални завод за запошљавање
ЕСВ Економско-социјално вијеће ФБиХ Глобални фонд за заштиту животне
ЕУ Европска унија (28 земаља чланица) GEF средине (енг. Global Environment
Систем трговине емисијама ЕУ (енг. Fund)
ЕU ЕTS
EU Emissions Trading System) Гендер
Гендер центар Федерације БиХ
ЕУ Инструмент предприступне центар
ЕU IPA помоћи (енг. Instrument for Pre- GHG Емисија гасова стаклене баште (енг.
accession Asssistance) емисија greenhouse gases)
Статистичка канцеларија Европске ХЕ Хидроелектрана
EUROSTAT уније (енг. Statistical Office of the Међународни фонд за пољопривредни
European Union) IFAD развој (енг. International Fund for
Систем пољопривредних Agricultural Development)
FADN књиговодствених података (енг. Farm Пројекат интегрисаног локалног
Accountancy Data Network) ILDP развоја (енг. Integrated Local
Организација за прехрану и Development Project)
FAO пољопривреду (енг. Food and Информационо-комуникациона
ИТ/ИК/ИКТ
Agriculture Organisation) технологија
Академска и истраживачка мрежа ЈЛС Јединице локалне самоуправе
FARNET Федерације БиХ (енг. Academic and ЈПП Јавно-приватно партнерство
Research Network of FBiH) Њемачка развојна банка (њем.
Агенција за банкарство Федерације KFW
ФБА Kreditanstalt fur Wiederaufbau)
БиХ КМ Конвертибилна марка
ФБиХ Федерација Босне и Херцеговине Локална мрежа (енг. Local Area
Регулаторна комисија за енергију у LAN/WLAN
ФЕРК Network)/локална бежична мрежа
Федерацији БиХ Систем идентификације земљишних
ФИА Финансијско-информатичка агенција LPIS парцела (енг. Land Parcel Identification
Федерално министарство енергије, System)
ФМЕРИ
рударства и индустрије Пројекат подршке мониторингу и
Федерално министарство MEASURE
ФМФ евалуацији у БиХ (енг. Monitoring and
финансија/финанција BiH
Evaluation Support Activity in BiH)
Федерално министарство околиша и ММФ Међународни монетарни фонд
ФМОИТ
туризма МОН СТАТ Управа за статистику Црне Горе
Федерално министарство промета и МСП Мала и средња предузећа
ФМПИК
комуникација Незаразне болести (енг.
Федерално министарство просторног NCD
ФМПУ Noncommunicable Diseases)
уређења Национални енергетски и климатски
Федерално министарство NECP план (енг. National Energy and Climate
ФМПВШ пољопривреде, водопривреде и Plan)
шумарства Национални план смањења емисија
Федерално министарство развоја, NERP
ФМРПО (енг. National Emission Reduction Plan)
подузетништва и обрта НТП Научно-технолошки паркови
Организација за економску сарадњу и Платформа за рангирање институција
ОЕCD развој (енг. Organisation for Economic Webometrics високог образовања (енг. Webometrics
Cooperation and Development) Ranking of World Universities)
Обновљиви извори енергије и Свјетски економски форум (енг.
ОИЕиЕК WЕF
ефикасна когенерација World Economic Forum)
Институција омбудсмена/омбудсмана Свјетска здравствена организација
Омбудсмен WHО
за људска права БиХ (енг. World Health Organization)
ОМК Отворени метод координације Свјетска организација за
П/ГК ФБиХ Привредна/господарска комора ФБиХ интелектуално власништво (енг.
WIPO
Пензијско/мировинско и инвалидско World Intellectual Property
ПИО/МИО
осигурање Organization)
Међународни програм процјене знања Свјетски пројекат правде (енг. World
WЈP
PISA ученика (енг. Programme for Justice Project)
International Student Assessment) ЗЈУ Завод за јавну управу
ПЈИ Програм јавних инвестиција Завод за јавно здравство Федерације
ЗЗЈЗ
ПУ ФБиХ Порезна управа Федерације БиХ БиХ
РБ Развојна банка
Истраживање и развој (енг. Research ПОЈМОВИ
R&D and Development) (ИРИ: истраживање, Активност представља конкретан начин на који се изводи
развој и иновације) мјера.
РС Република Српска Acquis Communautaire - законодавство ЕУ, правно
Завод за статистику Републике насљеђе/стечевина Заједнице.
РЗС COSME - програм намијењен малим и средњим предузетни-
Српске
САД Сједињене Америчке Државе цима који настоји повећати конкурентност европских
Сарајевска берза-бурза вриједносних компанија, смањити незапосленост, створити потицајну
САСЕ предузетничку околину и развој предузетништва.
папира д.д. Сарајево
СБ (WB) Свјетска банка (енг. World Bank) Cost-benefit анализа је анализа трошкова и користи, уз си-
стемски приступ процјени предности и слабости за одређи-
Стратешка процјена утицаја на
животну средину (енгл. The Strategic вање најбољих опција које доприносе ефектима и уштедама.
SEA
Environmental Assessment) EMS 14001 - систем управљања заштитом животне средине
посвећен контролисању ризика од загађења животне средине.
Снаге (енг. Strenghts), слабости (енг.
SWOT/ Еrasmus+ - програм ЕУ-а којим се подупиру образовање,
Weakness), прилике (енг.
TOWS оспособљавање, млади и спорт у Европи.
Opportunities), пријетње (енг. Threats)
ESCO модел је назив за модел услуга на тржишту
ТЕ Термоелектрана
енергије (енг. Energy Service Company); представља
Европска телекомуникациона мрежа енергетска рјешења и у свијету је препознатљив као назив за
TESTA
администрација (енг. Trans European предузеће које планира, спроводи и финансира пројекте из
network
Services for Telematics between подручја енергетске ефикасности.
service
Administrations) ЕU IPA је јединствени финансијски инструмент Европске
ТI енг. Transparency International уније успостављен за финансијску помоћ државама у
Управа за индиректно опорезивање њиховим настојањима да постану чланице ЕУ.
УИО БиХ
БиХ Индикатор служи као квалитативни и квантитативни пока-
УН Уједињене нације (енг. United Nations) затељ нивоа остварења планираних промјена које се остварују
Одјел за економска и социјална кроз реализацију мјера, односно приоритета и циљева.
UNDESA питања УН (UN Department for Индикативни финансијски оквир представља оквирни
Economics and Social Affairs) преглед потребних финансијских средстава за реализацију
Развојни програм Уједињених нација стратегије развоја.
UNDP (енг. United Nations Development ISO 50001 стандард - добровољни међународни стандард
Program) који је развила Међународна организација за стандардизацију
Међународни дјечији фонд УН-а (енг. система за управљање енергијом.
UNICEF United Nations International Children's Једнаке могућности су принцип дефинисан Повељом о
Fund) основним правима Европске уније, која утврђује недискрими-
Уред за Уред за ревизију институција у нацију, равноправност мушкараца и жена, права на културне,
ревизију Федерацији БиХ вјерске и језичке различитости свих грађана те права дјетета,
ВЕ Вјетроелектрана старијих лица и инвалида.
ВИ/УИ Вјештачка/умјетна интелигенција Kontroling - средство за побољшање пословања, оптимизо-
Виртуелна приватна мрежа (енг. вање пословних процеса, капацитета и ресурса, те рационали-
VPN зацију трошкова предузећа. Управљање посматра кроз три
Virtual Private Network)
ВСТС Високи судски и тужилачки савјет неодвојиве ставке: јасну стратегију, план дугорочне одржи-
Мрежа широког подручја (енг. Wide вости и процјену ризика с којима се предузеће у пословању
WАN сусреће.
Area Network)
Мјера дефинише потребно дјеловање на препознати проблем Стратешко фокусирање је усмјеравање развојних праваца
на неком ужем подручју да би се постигла жељена позитивна на потенцијале који су развојно најперспективнији и
промјена. Из мјере произлазе кључне активности којима ће се проблеме који су најкритичнији, обезбјеђујући да се
произвести реализација развојних приоритета и циљева расположиви ресурси искористе на најефикаснији начин.
развоја. УН Агенда 2030. и Циљеви одрживог развоја - Програм
Научно-технолошки парк стимулише и управља протоком одрживог развоја до 2030. године, који садржи 17 циљева
знања и технологија између универзитета, истраживачко-раз- одрживог развоја усмјерених на искорјењивање сиромаштва,
војних институција, МСП/компанија и тржишта. Олакшава борбу против неравноправности и неправде и рјешавање
креирање и раст на иновацијама заснованих компанија. питања климатских промјена до 2030. године. Циљеви
NUTS класификација - номенклатура просторних јединица одрживог развоја представљају надградњу Миленијумских
за статистику (енг. Nomenclature of Territorial Units for развојних циљева.
Statistics) је статистичка класификација која служи за Управљање развојем је претварање развојних циљева и
прикупљање, обраду, анализу и публиковање статистичких приоритета у конкретне активности с јасним финансијским
просторних података на нивоу Европске уније. NUTS ефектом и институционалним одговорностима, њихова
класификација представља алат који се примјењује за потребе реализација, те мониторинг и евалуација резултата.
спроведбе појединих ЕУ политика, а посебно кохезионе Вертикална и хоризонтална координација институција је
политике која користи NUTS класификацију како би утврдила координација одговорности и процеса између надлежних
прихватљивост појединих подручја за добивање финансијске институција на различитим нивоима власти у Федерацији, као
подршке из фондова кохезионе политике. и усклађивање стратешких докумената на различитим
Отворени метод координације у развојном планирању и нивоима власти у Федерацији према заједничким развојним
управљању развојем у Федерацији представља, на основу циљевима.
консултација са широм професионалном и заинтересованом Визија развоја је слика будућности, односно заједничка
јавности и усаглашавања свих нивоа власти, дефинисање и перспектива актера о томе какву заједницу желе изградити у
спровођење заједничких циљева и избор заједничких дугорочном периоду.
индикатора за праћење реализације циљева. Вјештачка (умјетна) интелигенција (АI - енг. artificial
Паметна специјализација - дефинисање територијалног inteligence) подручје рачунарске науке које се бави развојем
капитала и потенцијала сваке земље и регије, наглашавање интелигентних алата (машина, апарата, апликација) који
конкурентних предности као и умрежавање учесника и реагују и уче као људи.
ресурса око визије будућности засноване на изврсности. Циљ УВОД
је потакнути иновације ради постизања економског раста и У складу с одредбама Закона о развојном планирању и упра-
просперитета омогућавајући државама/регијама да се вљању развојем у Федерацији Босне и Херцеговине (у даљем
фокусирају на своје предности. тексту: Закон)1, Влада Федерације Босне и Херцеговине до-
Приоритет означава кључна поља и смјерове дјеловања нијела је Одлуку о изради Стратегије развоја Федерације Бос-
потребне за постизање стратешког циља у оквиру стратегије не и Херцеговине 2021.-2027.2 (у даљем тексту: Стратегија).
развоја. Према наведеном Закону, Стратегија је интегрисани, мулти-
R&D активности – (енг. research and development) скуп секторски стратешки документ Федерације Босне и Херце-
истраживачко-развојних активности повезаних с настанком говине (у даљем тексту: ФБиХ) који дефинише јавне полити-
иновација, било у приватном, било у државном сектору. ке и усмјерава социоекономски развој територије ФБиХ.
Search Engine Optimization - Оптимизација веб-странице за Стратегија је основ за израду Програма рада Владе ФБиХ за
интернет тражилице састоји се од низа активности усмјерен- мандатни период, Годишњег програма рада Владе ФБиХ,
их према подизању посјећености страница. То се остварује Програма јавних инвестиција (ПЈИ), трогодишњих и
кроз побољшање мјеста на резултатима претраживања за годишњих планова рада федералних министарстава и
циљане кључне ријечи. институција, Документа оквирног буџета (ДОБ) и годишњег
Ситуациона анализа приказује тренутно стање у свим буџета. Стратегија је подлога за усклађивање и израду
подручјима развоја, кључне позитивне и негативне трендове, секторских стратегија, стратегија развоја кантона и јединица
могућности и ресурсе, односно идентификује кључна стра- локалне самоуправе, односно то је основна платформа социо-
тешка питања. Основа је за креирање стратешке платформе. економског развоја ФБиХ.
Стратешка платформа је основ стратегије развоја којим се Поред координације и усаглашавања развојних приоритета и
усмјерава дугорочни развој територије за коју се ради политика у ФБиХ, Стратегија истовремено одражава приори-
стратешки развојни документ. Стратешка платформа, на бази тете Босне и Херцеговине (у даљем тексту: БиХ) утврђене у
свеобухватне ситуационе анализе, идентификује стратешке процесу европских интеграција (Економски инвестициони
фокусе, визију, стратешке циљеве и приоритете развоја за план за Западни Балкан, Зелена агенда за западни Балкан3, ЕУ
дати плански период. дигитална стратегија4), као и глобално прихваћене Циљеве
Стратешки циљ представља оно што се жели постићи у одрживог развоја5.
датом планском периоду, односно обухвата област унутар Процес припреме Стратегије се одвијао у складу с одредбама
које је неопходно дјеловати. Закона, али су се истовремено користила и искуства у
припреми других стратешких докумената у БиХ, као и једног
1 "Службене новине Федерације БиХ", 32/17. 5 Стратегија развоја ФБиХ је усаглашена с Оквиром за
2 "Службене новине Федерације БиХ", 74/18. имплементацију Циљева одрживог развоја у БиХ који је у процесу
3 Green Agenda for the Western Balkan, https://eur-lex.europa.eu/legal- израде. Оквир за имплементацију Циљева одрживог развоја је
content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52020SC0223&qid=1602391200506 стратешки документ који се израђује на партиципаторан начин,
4 COMMUNICATION on Shaping Europe's digital future COM/2020/67 поставља шире развојне правце БиХ и служи као платформа за
final остваривање Циљева одрживог развоја.
броја земаља ЕУ и окружења. У процесу израде Стратегије У процесу израде Стратегије формирана су радна и савје-
користили су се принципи планирања утврђени Законом од тодавна тијела која су усмјеравала динамику и процес израде
којих посебно издвајамо: отворени метод координације у Стратегије. Као радна тијела формирани су: Извршни тим, 4
Федерацији (ОМК), вертикална и хоризонтална координација тематске групе и 12 подгрупа за израду Стратегије, а као са-
надлежних институција у процесима развојног планирања и вјетодавно тијело формиран је Координациони одбор за изра-
управљања развојем у ФБиХ и усклађености развојних ду Стратегије. Укупно је именовано 476 чланова ових тијела.
приоритета, равноправност полова и једнаке могућности за Процес израде Стратегије почео је анализом свих стратешких
све грађане ФБиХ и партнерство, јавност и транспарентност у докумената који су били доступни (европски, регионални,
процесу развојног планирања. државни, федерални, кантонални).
Процес израде Стратегије координирао је Федерални завод за Урађена је почетна ситуациона анализа, те продубљена
програмирање развоја (у даљем тексту: Завод). Путем радних ситуациона анализа са SWOT матрицом. Потом су услиједила
тијела и других координационих и партиципаторних два круга тематских радионица у периоду октобар – новембар
механизама обезбиједило се учешће институција с нивоа БиХ 2019. године. Након првог круга радионица усаглашена је
и ФБиХ, кантона, јединица локалне самоуправе, пословне коначна ситуациона и SWОT анализа.
заједнице, невладиног сектора, академске заједнице, те Током другог круга радионица се расправљало о приједло-
осталих социо-економских актера и заинтересованих страна. зима визије, стратешких циљева, приоритета и мјера. Затим су
Стратегија у потпуности уважава постојеће уставно уређење, у марту 2020. године одржана три округла стола с представни-
надлежности и капацитете институција укључених у развојни цима јавног и цивилног сектора, у Тузли (3. 3.), Мостару (9.
процес у цијелој Федерацији. 3.) и Зеници (10. 3.). Планирани округли сто у Ливну, као и
Стратегија је припремљена уз техничку подршку Пројекта четири радионице везане за тематске групе Економски развој
интегрисаног локалног развоја (ILDP), који представља (17. 3.), Друштвени развој (12. 3.), Одрживи развој (19. 3.) и
заједнички пројекат Владе Швајцарске и Развојног програма Добра и инклузивна управа (18. 3.) су отказани због пандемије
УН у БиХ (UNDP). Подршку интегрисању Циљева одрживог изазване вирусом COVID-19. Умјесто ових радионица, рад је
развоја у процес израде Стратегије пружила је Влада настављен путем онлајн консултација. У дискусијама током
Краљевине Шведске. Подршку у припреми анализе стања и радионица и округлих столова је учествовало око 1200
дефинисању мјера у области паметне специјализације учесника са свих нивоа власти у БиХ, чланова владиног и
пружила је Влада Републике Чешке у оквиру партнерства с невладиног сектора, те академске и пословне заједнице, док
UNDP-ом за Циљеве одрживог развоја. су медији извјештавали о свим догађајима.
Додатну подршку припреми Стратегије је пружио њемачки У току израде Стратегије континуирано су вођене консулта-
GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit/ ције са свим учесницима процеса, с тим да је након избијања
Њемачка организација за међународну сарадњу), који у име пандемије фокус стављен на онлајн консултације.
влада Њемачке и Уједињеног Краљевства спроводи "Програм На крају процеса, екстерни евалуатор Центар за јавне
јачања јавних институција у БиХ" у области транспарентно- политике и економске анализе (ЦПА) из Зенице је урадио ex-
сти процеса израде и праћења имплементације документа, као ante евалуцију Стратегије. Сврха евалуције је да се, на основу
и спровођења ex-ante евалуације. независног мишљења, унаприједи квалитет и имплемента-
Садржај Стратегије развоја, као и налази приказани у њој, не билност документа у смислу унапређења процеса и резултата
одражавају неопходно ставове Владе Швајцарске, Владе Кра- припреме Стратегије. У свом извјештају евалуатор је дао
љевине Шведске, Владе Републике Чешке, Владе Њемачке, препоруке и адресирао недостатке нацрта Стратегије које су,
Владе Уједињеног Краљевства, GIZ-а, нити UNDP-а. највећим дијелом, прихваћене.
Методологија израде Стратегије и радна тијела Више о методологији, начину израде и евалуацији Стратегије
Уредбом о изради стратешких докумената дефинисана је може се сазнати у додатку бр. 1.
методологија којом су прописани кораци у процесу израде и
садржај стратешких докумената.
Усклађеност с другим релевантним документима
Процес израде Стратегије су обиљежила два кључна догађаја. Први је започињање имплементације Циљева одрживог развоја
из УН Агенде 2030, а други је завршетак Упитника Европске комисије и препоруке за БиХ које су произишле из Упитника.
У међувремену је усаглашен документ Заједничке социоекономске реформе за период 2019.-2022. (Реформска агенда 2) као
краткорочни сет реформских политика на нивоу БиХ, а Европска комисија је препоручила свим земљама ЕУ и земљама
кандидатима за прикључење да припреме стратегије паметне сецијализације.
Стратегија развоја ФБиХ, као кровни, усмјеравајући документ, обухватила је све те документе, што је видљиво у тексту и што
ће бити веома важно у наредном периоду приликом извјештавања о имплементацији свих обавеза које произлазе из наведених
докумената.
Табела 1. Преглед повезаности са Стратегијом
Заједничке
Циљеви ЕУ препоруке и
Паметна социоекономске
Приоритети одрживог Економски и
специјализација реформе за период
развоја инвестициони план
2019.-2022.
Повећавати дигитализованост економије X X X X
Подржавати трансфер и развој технологија X X X X
Подржавати развој пословног приватног
X X X X
сектора
Подржавати извоз и стварање производа
X X X X
више додане вриједности
Унапређивати образовни систем X X X X
Побољшавати исходе здравственог система X X X X
Ублажити тренд демографског старења
становништва, побољшати стабилност X X X
породице и положај младих
Смањивати неактивност и незапосленост,
X X X
нарочито дугорочну
Смањивати сиромаштво и социјалну
X X X
Унапређивати заштиту и коришћење
X X X
природних ресурса
Унапређивати квалитет ваздуха X X X
Повећати енергетску ефикасност X X X X
Започети реализацију енергетске транзиције X X X X
Потицати развој руралних простора
X X
Повећати отпорност на кризе X X
Унапређивати владавину права X X X X
Ставити јавну управу у службу грађана X X X X
Унапређивати одговорност у области јавних
X X
финансија X
Детаљнији преглед повезаности мјера с наведеним документима се налази у додатку бр. 3.
I. АКЦЕЛЕРАТОРИ КОЈИ ДОНОСЕ НАЈВЕЋИ РАЗВОЈНИ ЕФЕКАТ ФБИХ
У процесу израде Стратегије дефинисанa су 4 стратешка циља, 18 приоритета и 78 мјера. Чињеница је да све мјере које се
налазе у овом документу немају исту снагу и приоритет у имплементацији, а ФБиХ нема довољно ресурса да све мјере
имплементира истовремено и у пуном обиму. Због тога смо у овом поглављу издвојили кључне мјере које значајно убрзавају
економски развој и доприносе расту запослености и продуктивности, што представља најважније резултате реализације овог
документа.
Те мјере смо назвали "офанзивне мјере" а груписали смо их у 3 акцелератора развоја. Услов за издвајање мјера у овом дијелу
је да постоје релевантне процјене утицаја у БиХ или у свијету према којим оне значајно доприносе расту БДП-а и броја
запослених, те да дају ефекте на краћи и средњи рок. Практично, акцелераторима се означавају најзначајније мјере за
економски раст, као предуслов за значајнији развој и других сегмената друштва (пензиони систем, здравство, социјална
заштита итд.).
Разлог за издвајање офанзивних мјера је сазнање да за економију ФБиХ нису прихватљиве стопе раста БДП-а ниже од 6 до
7% годишње, а за тако нешто је неопходно имати стопу раста продуктивности од минимално 3 до 5% годишње. У
послијератном периоду ФБиХ је само 2006. (5,5%) и 2008. године (5,3%) била близу циљане стопе раста БДП-а од 6 до 7%.
Када би се одржала стопа раста од 7%, за десет година ФБиХ би достигла доходак p.c. у износу од око 10.000 $ чиме би
премашила актуелни доходак p.c. Румуније. С друге стране, двоцифрена стопа раста од око 10% за седам година обезбјеђује
достизање дохотка p.c. од око 12.120 $, колики је актуелни праг за улазак у клуб земаља с високим дохотком, односно колики
је актуелни доходак p.c. Хрватске.
Према процјенама Извршног тима за израду Стратегије, пуна имплементација мјера из овог поглавља доноси раст БДП-а у
проценту од 9,2 до 13,7% на годишњем нивоу.
У наставку је дат приказ кључних акцелератора и припадајућих мјера из Стратегије који дају значајан допринос расту
продуктивности и социо-економском развоју.
Акцелератор 1: Иновације и дигитализација
Подаци су нови економски ресурс у стварању благостања земље. Управљање подацима је од стратешког значаја за њихово
трансформисање у дигиталну интелигенцију. Тешко је развијати било који ланац вриједности ако није развијена способност
прикупљања, складиштења, анализовања и трансформисања података.
Дигитални подаци су од основног значаја за развој дигиталних технологија као што су анализовање података, умјетна
интелигенција, блокчејн, интернет ствари, рачунарство у облаку и све услуге базиране на интернету. Моделе пословања
засноване на подацима не уводе само дигиталне платформе него и водеће компаније разних сектора.
Током задњих неколико година испољава се велики продор умјетне интелигенције (УИ) у оспособљавању компјутера да уче,
доносе одлуке и рјешавају проблеме без човјекове интервенције.
УИ је посебно важна за привреду 4.0. технологије, подупире тај процес (интернет ствари, 5Г, рачунарство у облаку, аналитика
великих количина података, паметни сензори, 3D printing и роботика) и трансформисаће привреду у јединствен кибер-
физички систем у којем ће дигиталне технологије, интернет и производња бити уједињени у обављању задатака.
УИ доприноси економском расту путем повећања продуктивности рада, ширења иновација, помагања стварању нових
производа и услуга, тржишта и дјелатности, повећања тражње клијената и нових извора прихода.
Према the McKinsey Global Institute, око 70% компанија на глобалном нивоу ће користити барем једну врсту УИ до 2030., док
ће око половине компанија користити пун спектар УИ. Према процјенама WЕF-а, роботи ће довести до гашења 85 милиона
радних мјеста на глобалном нивоу у наредних 5 година чему ће значајно допринијети и пандемија.
ИТ сектор у ФБиХ, с половином ресурса (актива по запосленом износи 49% од просјека привреде), остварује скоро шест пута
већи профит (560%) од просјека привреде.
Дугорочно, нема раста конкурентности без раста продуктивности, а нема, нити може бити раста продуктивности без
технолошко-иновационог развоја.
Због тога је неопходно подржати истраживачко-развојне и иновационе активности, како у приватном тако и у јавном сектору.
Потребно је стварање амбијента који омогућује и потиче сарадњу привреде и истраживачке заједнице, те укључивање
привреде, универзитета, завода, министарстава и научних института у заједничке пројекте и процесе паметне
специјализације. Изузетно је важно омогућити предузећима приступ и коришћење истраживачко-развојне инфраструктуре, те
да кроз стратешко партнерство са истраживачко-развојним институцијама развијају нове производе и технологије, али и
заједно учествују у пројектима ЕУ.
Табела 2. Преглед офанзивних мјера и њиховог доприноса расту БДП-а
Допринос расту
Акцелератор Назив офанзивне мјере Број мјере Стр.
БДП-а
Развијати вјештачку интелигенцију и њену примјену 1.1.4 21 1,2%
Иновације и дигитализација Подржавати истраживачко-развојне и иновационе
1.2.1 23
активности 1,5-2%*
Подржавати повезивање привреде и научно-
1.2.2 23
истраживачких институција
Спровести дигиталну трансформацију јавне управе 4.2.6 82 1%
*Збирна процјена за мјере 1.2.1 и 1.2.2.
Акцелератор 2: Отварање и развој предузећа
За раст запослености кључни фактор је отварање нових и развој постојећих компанија. То је могуће остварити кроз неколико
мјера које су дефинисане у Стратегији. Најефикасније су активирање потенцијала дијаспоре, растерећење привреде и
реструктурирање предузећа у државном власништву.
У конципирању политика према дијаспори, ФБиХ се треба фокусирати на отклањање препрека и стварање прилика за
повезивање с дијаспором. У случају вођења такве индиректне политике дијаспоре, доћи ће до ситуације у којој су сви на
добитку, како показује табела 4.
Табела 3. Троструко добитна политика дијаспоре
Емигранти Земља имиграције ФБиХ
Боља зарада Повећање радне снаге Повећање прилива личних дознака
Стицање знања, искустава и личних
Повећање прилика за стицање знања и
познанстава, што повећава људски и социјални Повећање људског капитала
вјештина
капитал и запошљивост
Добробит интегрисања у друштво земље Повећање динамике и разноврсности
Повећање прилива инвестиција
имиграције предузетништва и иноваторства
Повећање обима спољне трговине и
Перспектива за породицу Повећање обима спољне трговине
инвестиција
Обезбјеђење конкурентних чланова својих Прилив дознака за финансирање дефицита
Прилика за бављење предузетништвом
глобалних ланаца вриједности текућег рачуна
Извор: Извршни тим
Како је економија БиХ најмање конкурентна у Европи, само значајно растерећење привреде доноси раст пореске
конкурентности, а тиме и раст укупне конкурентности привреде. С циљем ублажавања посљедица глобалне финансијске
кризе, у периоду од 2008. до 2013. године 16 земаља ЕУ и 11 земаља ОЕCD-а је растеретило привреду фискалном
девалвацијом, односно смањењем директних (обавезе по основу рада) и повећањем индиректних пореза.
Јавна предузећа су један од мотора развоја сваке привреде. На њих се гранају МСП-ови и на тај начин она доприносе расту
броја приватних фирми, као и опстанку постојећих.
С обзиром на то да се постојећи начин управљања предузећима с већинским државним капиталом показао недјелотворним,
јавна предузећа је неопходно реструктурирати, дистанцирати их од утицаја политичких партија на власти и обезбиједити им
идентичне услове и начин пословања као у успјешним компанијама у приватном сектору.
Реструктурирање и промјену начина управљања јавним предузећима треба спроводити слиједећи искуства земаља које су то
урадиле на успјешан начин. Најбољи начин вођења и управљања јавним предузећима који се данас примјењује у развијеним
земљама су OECD-ове смјернице које су изведене и потпуно компатибилне с ОЕCD-овим принципима корпоративног
управљања јавним предузећима.
Акцелератор Назив офанзивне мјере Број мјере Стр. Допринос расту БДП-а
Растеретити привреду смањењем фискалног
1.3.2 26 2-4%
Отварање и развој оптерећења рада
предузећа Стимулисати повезивање с бх. дијаспором 1.4.4 33 0,5-1%
Подржати транспарентност, реструктурирање и
приватизацију предузећа с удјелом државе у 4.3.6 87 1-1,5%
власништву
Акцелератор 3: Финансијски систем и јавне финансије
Нема високих стопа економског раста ни раста продуктивости и смањивања незапослености без високих стопа штедње и
инвестиција. Данас у ФБиХ имамо финансијски систем заснован на монополној позицији банака, који тек у задње три године
успијева генерисати позитивну стопу домаће штедње и који не може у цијелости одговорити захтјевима неразвијене привреде
каква је наша.
Стога је неопходно увести нове финансијске институције (штедионице, штедно-кредитне задруге и сл.), механизме (пројектне
финансије и сл.) и инструменте (комерцијалне обвезнице и сл.) ради мобилизирања штедње и покретања цијелог спектра
инвестиционих пројеката.
Несумњиво је да треба даље развијати банкарски систем, али је неопходно банке изложити и конкуренцији.
Као финансијска институција, штедионица је стара преко 300 година. Јавила се у Енглеској још 1697. године, а од 18. вијека
снажно се развија у Европи. Савремене штедионице красе 3R (retail–малопродаја; regional–регионално и responsible–
одговорно). Баве се банкарством на мало и од банака се разликују по томе што се усмјеравају на локална и регионална
тржишта и служе првенствено грађанима и ММСП (микро, мала и средња предузећа).
Према подацима земаља у којима дјелују штедионице, чланица ESRB-а (the European Savings and Retail Banking Group), једног
од тројице Европљана опслужују штедионице, које запошљавају трећину радне снаге банкарског система Европе и држе
скоро петину активе банкарског система.
Од земаља регионалних и економских компаратора (мале земље средње и југоисточне Европе), штедионице постоје у
Албанији, Бугарској, Румунији, Чешкој, Словачкој, Мађарској и Аустрији.
Оне би могле стећи 20-30% кредитног тржишта, као у случају земаља економских компаратора, односно имати тржишни
удио од барем пет милијарди КМ.
Штедно-кредитне задруге могуће је сусрести у 110 земаља свијета на шест континената (25 афричких, 21 азијска, 19
карипских, 14 европских, 15 латино-америчких, 2 сјеверно-америчке и 14 океанских земаља). Могуће их је сусрести од
Буркине Фасо и Уганде, преко Албаније и Холандије, до Канаде и САД-а. Од земаља регије штедно-кредитне задруге имају
Хрватска, С. Македонија, Румунија, Албанија и Молдова.
Иако их је почела развијати отоманска Турска још 60-их година 19. вијека, те наставила развијати Аустро-Угарска и обје
Југославије, данас штедно-кредитних задруга нема у ФБиХ.
Акцелератор Назив офанзивне мјере Број мјере Стр. Допринос расту БДП-а
Диверзификовати и унапређивати финансијски систем 1.3.6 29 1,5-2%
Финансијски систем и Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и
4.3.2 84 0,5-1%
јавне финансије ефикасност јавних инвестиција
II. СТРАТЕШКА ПЛАТФОРМА
Извод из ситуационе анализе
COVID-19 је проузроковао кризу без преседана у модерној историји. Утиче на све аспекте људског живота у сваком кутку
планете. Свијет пролази кроз један од најтрансформативнијих периода у посљедњих 75 година. Социјалне, економске и
политичке посљедице пандемије су тек почеле да се осјећају. Оне ће оставити озбиљне дугорочне посљедице по економски
раст, запосленост, благостање и јавни дуг.
Трагедија не мора и неће бити једина заоставштина пандемије. То је и прилика за економско и социјално преуређење свијета -
да постане здравији, равноправнији и просперитетнији.
Улога државе се због пандемије повећава јер је прати пад јавних прихода и раст буџетских дефицита. За разлику од неких
ранијих кризних ситуација када је за излазак из кризе било потребно релативно кратко вријеме, опоравак од кризе изазване
пандемијом може трајати и цијелу декаду.
Бржи економски раст тражи доступност нових технологија и раширеност производних прилика, које значе и прилику за већу
запосленост. Оне пак смањују неједнакост и економску несигурност ефикасније него фискална политика. Стога су економски
раст и социјална агенда комплементарни у правом смислу те ријечи. Политике центриране на фискалну помоћ привреди и
субвенционисање инвестиција требају се замијенити политикама пружања пословних услуга скројених према специфичним
потребама фирми, како би се омогућило стварање радних мјеста у што већој мјери.
Пандемија подупире схватања да су економска несигурност и неједнакост структурни проблеми. Стога је потребан нови
друштвени договор. За развој фирми неопходно је обезбиједити вјешту радну снагу, добру инфраструктуру, расположивост
добављача и коопераната, лак приступ технологији и заштиту власништва и уговора. Већину тих елемената пружају јавни
органи који чине једну страну новог друштвеног договора. Те екстерне ефекте пословни сектор мора интернализовати кроз
иновирање, инвестирање и запошљавање, и на тај начин поштивати свој дио договора.
Генерални секретар УН-а António Guterres1 наглашава да опоравак од кризе изазване COVID-19 мора довести до другачије
економије:
"Све што радимо током и послије кризе мора имати снажан нагласак на изградњу равноправнијих, укључивијих и одрживијих
економија и друштава отпорнијих на пандемије, климатске промјене и бројне друге глобалне изазове с којима се суочавамо."
Неће бити лако вратити друштво у колико-толико стабилну социјалну равнотежу у добу оштрих политичких и етно-
националних поларизација и урушавања институционалног капацитета доношењем важних политичких одлука изван
институција.
Поред пандемије изазване коронавирусом, Стратегија се дизајнира под утицајем низа ограничења, при чему се посебно
истичу:
- смањење прихода становништва, старење, незапосленост, неактивност, емигрирање, ниска образованост и родна
неравноправност;
- дивергенција дохотка БиХ спрам ЕУ и земаља вишег средњег дохотка;
- низак обухват социјалним осигурањем;
- слаб квалитет и корумпираност јавне управе и слаба владавина права и
- слаб пословни амбијент, ниска продуктивност и ниска конкурентност.
Према UNDESA (Одјел за економска и социјална питања Уједињених нација), процјењује се да ће број становника БиХ пасти
са 3,3 милиона у 2019. на 1,6 милиона до 2100. године. Становништво БиХ се смањује и стари због ниске стопе фертилитета и
снажне емиграције.
Средином 2019. године број становника ФБиХ износио је 2,19 милиона и у периоду 2013.-2019. смањивао се по просјечној
стопи од 0,2% (Граф 1).
1
Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-
Граф 1: Становништво и његова полна структура; ФБиХ, 1991.-2019.
1.115.081
Žene 1.131.227
1.381.966
1.075.017 2019.
Muškarci 1.087.993
1.376.450
2013.
2.190.098
Ukupno 2.219.220 1991.
2.758.416
Извор: (ФЗС, 2018) Обрада: (Федерални завод за програмирање развоја, 2020)

Од 1.862.272 становника старија од 15 година, средњу школу је завршило 952.320 или 51,1% њих (број жена са завршеном
средњом школом износи 405.039). Високошколско образовање је имало 188.110 становника (броја жена са ВСС износи
98.249). Без икаквог образовања је било 82.724 становника или 4,4% њих (број жена без икаквог образовања износи 69.089).
У 2018. години БДП ФБиХ је износио 22 млрд КМ, стопа његовог реалног раста 3,8%, док је БДП p.c. износио 10.010 КМ. У
односу на просјек ЕУ-28, БДП p.c. ФБиХ је износио свега 16,5% ЕУ просјека (Граф 2).
Граф 2: БДП p.c. (ЕУ-28 = 100), 2018. год, (лијево); раст БДП-а (десно)
Извор: EUROSTAT, ФЗС

У 2019. години, у ФБиХ је остварен БДП у износу од 23.130,7 милиона КМ и номинално је виши за 5,2% (стопа раста реалног
БДП-а износи 2,6%) у односу на претходну годину.
ФБиХ не користи инструменте политике усмјерене на екстерно уравнотежавање економије1, па има спољнотрговинску
неравнотежу од 1996. године. Удио трговинског дефицита у БДП-у ФБиХ у 2019. год. износио је 23,2%.
Граф 3: Спољнотрговинска размјена ФБиХ, 2012.-2019. (у 000 КМ)
Извор: Федерални завод за статистику, 2020; Обрада: Федерални завод за програмирање развоја
У структури извоза индустрије ФБиХ доминирају производи нижег степена прераде. Према међународној класификацији
економске намјене производа, индустријски материјали чине 47,3% укупног извоза ФБиХ.
1
Макроекономске политике БиХ су, првенствено због режима валутног одбора, сведене на индиректну фискалну политику (индиректне порезе), а у
ФБиХ су сведене на директну фискалну политику (директне порезе).
Просјечан број запослених1 (регистрована запосленост) у ФБиХ у 2019. години износио је 531.483 (222.516 незапослених
жена), док је просјечан број незапослених (регистрована незапосленост) износио 313.570 (181.955 незапослених жена), (Граф
4).
Граф 4: Број запослених и незапослених; ФБиХ, 2013.-2019.
Извор: (Федерални завод за статистику, 2019)

Према Анкети о радној снази, ФБиХ има најнижу стопу запослености у окружењу у висини од 42,0% (стопа запослености
жена износи 30,9%) и значајно је нижа од европског просјека (69,2%).
Граф 5: Стопа запослености (15-64) у региону, 2019. година (%)
100
71,8 76,7
80 69,2
62,1 60,7 56
60 54,7
42,0
40
20
0
Извор: (EUROSTAT, ФЗС 2020.)

Такође, према Анкети о радној снази, стопа незапослености ФБиХ је међу највишим у односу на земље региона и ЕУ (Граф
6). У 2019. години стопа незапослености је износила 18,4% (стопа незапослености жена - 21,7%), док је ЕУ-28 просјек
износио 6,4%.
Граф 6: Стопе незапослености ФБиХ, земаља регије и ЕУ-28, према Анкети о радној снази
Извор: EUROSTAT, ФЗС, РЗС, ДЗС, MONSTAT
1
Подаци о укупном броју запослених лица у ФБиХ су подаци ФЗС-а на основу података Порезне управе ФБиХ. У 2017. години дошло је до промјене
методологије утврђивања броја запослених и, умјесто анкете из образаца РАД, прешло се на податке Пореске управе ФБиХ.
Велике разлике у развијености кантона (Граф 7) ометају спровођење униформне економске политике ФБиХ и изискују
интензивно коришћење политика регионалног развоја.
Граф 7: Ниво развијености кантона 2019. у односу на просјек ФБиХ
Извор: ФЗЗПР. Макроекономски показатељи по кантонима, ФБиХ, 2019.

Структура запослености у индустрији у 2018. години, са становишта технолошке интензивности, била је: 58,0% у областима
ниске технолошке интензивности, 30,4% у средње ниским, 10,5% у средње високим, те свега 1,1% у областима високе
технолошке интензивности.
Структура запослености и извоза показују да је развој технологије врло низак. Разлог томе су непостојање истраживачко-
развојних и иновационих (ИРИ) политика, ниска улагања у истраживања и развој, те мали број истраживачких организација и
истраживача. У 2018. години улагања у истраживање и развој су износила свега 38,9 милиона КМ, односно 0,18% БДП-а.
БиХ (самим тим и ФБиХ) има низак ниво образовања становништва. Према просјечном броју година формалног образовања
(9,7), у неповољнијем је положају од Хрватске и Србије које у просјеку имају 1,7 година образовања више од БиХ.
ФБиХ заостаје у односу на земље регије и Европе и када су у питању информационо-комуникационе технологије. У ФБиХ
72% домаћинстава посједује интернет прикључак, што је значајно испод нивоа земаља окружења и просјека ЕУ (90%).
Старење становништва је уобичајено у Европи, међутим у БиХ је његов утицај на систем социјалног осигурања увећан због
ниских стопа запослености. Двије трећине потенцијалних радника нису формално запослене па ни у позицији уплаћивати
социјалне доприносе, што негативно утиче на финансијску одрживост здравственог и пензијско-инвалидског система.
Према показатељима квалитета јавне управе Свјетске банке и перцепцији корупције ТI, (Ф)БиХ најлошије стоји од свих
земаља регије.
С обзиром на то да се стопа запослености слабо повећава, нема осјетнијег смањења ни стопе сиромаштва. Удио броја
сиромашних домаћинстава у ФБиХ 2015. године износио је 16% (према полу носилаца домаћинства - мушки 15,7%, женски
17,0%), минимално се смањио у односу на 2004. годину када је износио 18,3% и 2007. годину када је износио 16,3%. Стопа
сиромаштва становништва према Анкети о потрошњи у домаћинствима из 2015. године у ФБиХ је износила 17,1% (према
полу, мушки 17,6% и женски 16,6%).
Укупна консолидована јавна потрошња у ФБиХ (сви нивои власти и фондови) учествује у БДП-у са 38,0% у 2018. години.
Ако овом податку додамо и дио којим ФБиХ финансира институције на нивоу БиХ, тај проценат износи 40,9%. Илустрације
ради, учешће јавне потрошње у БДП-у у двије најнеразвијеније земље ЕУ, Румунији и Бугарској, износи 35,2% и 36,5%.
У ФБиХ директни порези више учествују у финансирању јавне потрошње од индиректних пореза за око 3 пп БДП-а. Пошто
су директни порези трошак привредних субјеката, то сасвим јасно и прецизно говори о дестимулативном пословном
амбијенту за економски раст.
Просторни план је основ планирања у економији, и он одређује дугорочне циљеве и мјере просторног развоја у складу с
планираним привредним, друштвеним и историјским развојем.
И поред тога што је Представнички дом Парламента ФБиХ 2014. године усвојио Просторни план ФБиХ за период 2008.-2028.
године, Дом народа Парламента ФБиХ га није прихватио. То значи да ФБиХ још увијек нема усвојен Просторни план и на
снази је Просторни план БиХ за период 1981.-2000. године.
Због тога нема сарадње и координације у раду истих и различитих нивоа власти у ФБиХ, или су исте отежане у поступку
одобравања пројеката и издавања дозвола за изградњу у оквиру истог или различитих сектора, што представља озбиљну
препреку извршењу капиталних инфраструктурних пројеката и могућности развоја.
Према Лакоћи пословања Свјетске банке за 2020. годину, БиХ заузима посљедњу позицију у Европи и налази се на 90. мјесту
од 190 разматраних земаља. Од транзиционих земаља Европе и Централне Азије једино је Таџикистан лошије рангиран.
Од појединачних индикатора, БиХ најлошије стоји у Лакоћи почетка пословања (184. мјесто), добивању грађевинских
дозвола (173. мјесто) и висини пореских оптерећења (141. мјесто).
Према Извјештају о глобалној конкурентности (Global Competitiveness Report) за 2019. годину Свјетског економског форума,
БиХ се налази на 92. мјесту од 141 разматране земље. Једино су Таџикистан и Киргистан од земаља Европе и Централне Азије
неконкурентнији од БиХ.
Визија развоја Федерације Босне и Херцеговине
Федерација БиХ је просперитетан животни простор, заснован на владавини права, социјално праведан с једнаким
могућностима за све, у којем се његује богатство различитости.
Базиран је на друштву знања и иновацијама, ефикасном и одрживом коришћењу природних и других ресурса, уз очување
животне средине и приступачно јавно здравство, а све у функцији постизања уравнотеженог и високог квалитета живота.
III. СТРАТЕШКИ ЦИЉЕВИ

1. Убрзан економски развој
Убрзан економски раст се заснива на повећању продуктивности и запослености. То ће свим дијеловима економије и друштва
омогућити реализацију развојних потенцијала, испољавање иновативности и креативности, као и отварање квалификованих и
висококвалификованих адекватно плаћених радних мјеста, уз очување животне средине и смањење неједнакости, отклањање
дискриминације и родне неравноправности у друштву.
Паметан раст је иновацијама вођен, заснован на компаративним предностима регија/кантона, материјализован претварањем
иновативних идеја у производе и услуге већег технолошког садржаја, уз постизање економије обима. То обезбјеђује повећање
интернационалне конкурентности, укључивање у глобалне ланце вриједности, заузимање глобалних ниша, повећање извоза и
смањење јаза у дохотку и животном стандарду регија у односу на земље високог дохотка.
Убрзан развој ће бити креативан, тј. потицаће коришћење напредних технологија у производњи и потрошњи културних и
креативних производа. И обратно, користиће креативност у производњи технологије. Тим креативним развојем обезбјеђиваће
се јачи и бржи прелаз с традиционалног, опипљивог и физичког у модерно, виртуелно и неопипљиво.
Паметан раст подразумијева стриктну примјену правних и економских закона у свим сферама друштвеног живота, паметно
управљање природним ресурсима уз коришћење чисте енергије и већу отпорност на природне и друге катастрофе. Такође,
подразумијева и уклањање родних диспаритета, стварање једнаких могућности за све, уклањање дубоких секторских и
регионалних дисбаланса као и дисбаланса руралних и урбаних подручја, односно подразумијева боље интегрисање сектора,
регија и генерација.
Снажан развој приватног сектора ће се заснивати на јачању квалитета и квантитета предузетништва, те јачању приступа
капиталу. Повољно пословно окружење захтијева смањивање баријера уласку и изласку из пословне активности, као и
присвајање резултата пословне активности у складу с доприносом предузетничког фактора.
Коначно ће се сузбити монополна позиција банака као кредитно-депозитних институција увођењем финансијских
институција, инструмената и механизама усмјерених на додатно привлачење приватног капитала и штедње као основа
увећавајућих агрегатних инвестиција без којих нема убрзаног економског раста.
Индикатор Извор Полазна вриједност Циљна вриједност
БДП по глави становника, КМ ФЗС 10.010 (2018) 19.755
Стопа реалног раста БДП-а, % ФЗС 3,8 (2018) 7,0
Просјечан број запослених ФЗС 531.483 (2019) 630.000
2. Просперитетан и инклузиван друштвени развој

Инклузиван друштвени развој је развој који јача повјерење у друштву, личну и економску безбједност и динамичност,
праведнију расподјелу дохотка, бољу социјалну и политичку кохезију (посебно укључивањем маргинализованих група), бољи
приступ одгоју, образовању, обуци и науци, боље прилике за стицање знања, вјештина и компетенција потребних за 21. вијек,
те добро ментално и јавно здравље.
Образовање и здравље имају кључну улогу у развоју људског капитала, неопходног за убрзан економски развој. Међутим,
они су не само важни инпути (јер доприносе повећању продуктивности и производње) него и важни аутпути јер директно
утичу на људско благостање.
Здравље и образовање се неће поправљати аутоматски, с убразним растом и повећањем дохотка. Неопходна је активна
политика за достизање оптималне величине инвестиција у образовање и здравство, која при томе посебно пази да не долази
до дисторзија и јачања друштвених неједнакости.
Поштен и професионалан рад изгубио је примат међу друштвеним вриједностима и престао бити основни стуб производње у
односу на "сналажење" које је усмјерено на редистрибуцију дохотка и имовине. То је довело до губљења прилика, слабљења
настанка и развоја средње грађанске класе, деиндустријализације, депопулације и неједнакости.
Стога је неопходна морална обнова друштва, адекватно креирање и спровођење активне и активационе политике
запошљавања, реформа порезног система усмјерена на јачање улоге индиректних пореза и прогресивна фискална политика.
Због промјена у величини и добној структури становништва, неопходно је даље оснаживати разне старосне групе и
промовисати могућност повећања дужине радног вијека.
Стопа природног прираштаја становништва, на 1.000 становника ФЗС -1,8 (2019) 0,9
Просјечна нето плата ФЗС 928,0 (2019) 1.500,0
Издвајања за здравствену заштиту по становнику, КМ ФЗС 817,6 (2018) 1.000,0
3. Ресурсно ефикасан и одржив развој
Климатске промјене су дугорочна пријетња одрживости планете, док су на кратак и средњи рок пријетња животу,
снабдијевању водом, пољопривреди, шумским екосистемима и стаништима у многим земљама. Недовољно уважавање
климатских промјена и њихових штетних ефеката, појачано локалном деградацијом животне средине, резултује сагледавањем
раста на основу погрешних индикатора благостања и прогреса.
Стога (Ф)БиХ, као глобално одговоран политички ентитет, у средиште своје развојне стратегије ставља еколошки и социјално
прихватљиву производњу и потрошњу, као и циркуларну економију, смањујући при томе субвенционисање проблематичних
сектора и истовремено спречавајући адекватном регулативом екстернализацију трошкова.
Посебна пажња ће бити посвећена ревитализацији девастираних шумских подручја, јер је то од кључног значаја за очување
квалитета ваздуха и водних ресурса. То ће резултовати смањењем ризика од поплава и ерозије земљишта.
У очувању квалитета ваздуха, посебно у урбаним срединама, еколошки одржив развој даје предност очувању и потицању
успоставе зелених површина у градовима, еколошки прихватљивој градњи, осигурању мобилности грађана кроз еколошки
прихватљиве моделе, коришћењу нових технологија за смањење и контролу емисија из промета и ложишта, а све уз ојачану
координацију и интерсекторску сарадњу сектора за заштиту животне средине и здравства, те оних сектора чије активности
утичу на квалитет ваздуха као што су транспорт, индустрија и енергетика.
У наредном периоду потребно је посебан акценат ставити на обезбјеђење потребних количина воде одговарајућег квалитета
(уз одрживо коришћење вода у свим намјенама), узимајући при томе у обзир дугорочну заштиту расположивих водних
ресурса, првенствено кроз обнову и изградњу водне инфраструктуре за водоснабдијевање, те прикупљање и пречишћавање
отпадних вода. Потребно је повећавати обухват јавног водоснабдијевања и побољшавати га, одржавати добро стање
површинских и подземних вода, као и смањивати ризик од екстремних хидролошких појава.
Посебна пажња ће се посветити усклађивању модела управљања отпадом, с принципима савременог управљања отпадом и
циљевима Европске уније у смислу смањења количина отпада за одлагање, те повећања количина отпада за рециклажу,
поновно коришћење, те енергетско искоришћење, на тај начин да се минимизује ризик по животну средину и здравље људи.
У фокус ће се ставити рециклажна индустрија као покретач развоја система управљања отпадом, а путем циркуларне
економије ствараће се нова зелена радна мјеста.
Неопходно је промијенити парадигму енергетског развоја ФБиХ, пребацивањем фокуса с термоелектрана на угаљ и извоза
електричне енергије на развој обновљивих извора енергије, односно започети декарбонизацију енергетског сектора.
Такође је неопходно повећавати енергетску ефикасност, посебно у сегменту потрошње енергије, јер то има највећи ефекат на
декарбонизацију енергетског сектора, на смањење трошкова енергије, као и на повећање продуктивности и конкурентности
привредних субјеката.
Како бисмо обезбиједили што је могуће више властите хране и бржи развој руралних подручја, неопходно је ојачати
отпорност пољопривредних произвођача.
С циљем унапређења способности спречавања, заштите, ублажавања посљедица и опоравка од глобалних и регионалних
криза, неопходно је донијети одговарајуће стратегије и планове за управљање кризама, ризицима и несрећама.
% бруто додане вриједности индустрије средње и
ФЗЗПР 2,51 (2018) 5,00
високе технологије у БДП-у
4. Транспарентан, ефикасан и одговоран јавни сектор

Како би се омогућио убрзан друштвени и економски развој уз истовремено постизање еколошке одрживости, потребне су
ефикасне, транспарентне, инклузивне и респонзивне јавне институције, засноване на владавини права и примјерене
потребама земље вишег средњег дохотка, у функцији грађана, пословних субјеката и других друштвених и економских
актера.
Јавне институције морају имати развијен систем координације и бити оријентисане према иновацијама, које се огледају у
увођењу и примјени нових, посебно дигитализованих технологија и услуга, као и ефикасном управљању јавним ресурсима.
Један од кључних фактора који утиче на пословну и другу климу земље је владавина права. Постизање владавине права
подразумијева смањивање тзв. институционалне презасићености1 и уједначену примјену прописа на свим административним
нивоима, уз прецизно прописану надлежност и улогу сваке од јавних институција, независно екстерно и интерно редовно
мјерење учинака јавних институција и ефикасну борбу против корупције.
Смањивање корупције ће се постизати смањивањем (гдје је то друштвено оправдано и у складу с праксама европских
транзиционих економија) монополне моћи јавних институција путем увођења приватних институција као и укидањем
дуалног карактера економије, односно изједначавањем статуса јавног и приватног сектора. Смањивање корупције ће се
постизати и сужавањем дискреционог одлучивања јавних службеника, пооштравањем политичке контроле над њиховим
радом и препознавањем добре и лоше праксе дјеловања јавних институција и јавних службеника, уз широку подршку јавног
мнијења, укључујући и дјеловање независних медија.
Повјерење грађана у рад влада, % ОЕCD 23 (2019) (БиХ) 40
Оцјена пружања услуга јавне администрације ОЕCD 1 (2019) (БиХ) 3
1
Институционална презасићеност: велики број прописа који су међусобно неусклађени, а појашњење њихове примјене даје велики број различитих
органа.
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 1. УБРЗАН ЕКОНОМСКИ РАЗВОЈ

ПРИОРИТЕТ 1.1 Повећавати дигитализованост економије
Дигитализација тј. интелигентно повезивање људи, процеса, података и ствари је кључна за одржавање продуктивности и
конкурентности економије, развој иновација и стварање радних мјеста. Она треба да обезбиједи грађанима лични развој,
слободу, сигурност избора, те учешће у друштву независно од пола, доба или занимања. Такође, она преображава начин на
који економија дјелује и обезбјеђује основ за постизање дугорочног раста. Поред тога што држава мора да обезбиједи
дигиталну инфраструктуру, она мора да обезбиједи и образовање јавности тј. унаприједи дигиталне вјештине становништва и
охрабри фирме да користе нове технологије. Нове технологије треба да обезбиједе интерес грађана, отворено, демократско
друштво и тржиште које осигурава неометан приступ компанијама за такмичење под једнаким условима уз поштивање права
потрошача. Неопходно је укључивати се у иницијативе попут SELFIE1, Digital Education Hackathon, EU Code Week и pan-
European податковну мрежу за истраживање и едукацију (GEANT мрежа). Посебно је важно слиједити ЕУ стандарде о
дигиталној безбједности (cybersecurity) и ЕУ алате и препоруке за безбједносне ризике везане за 5Г мрежу.
% предузећа с успостављеним ИКТ функцијама које обављају

EUROSTAT (БиХ) 63 (2018) (БиХ) 76
екстерни добављачи
% предузећа с успостављеним ИКТ функцијама које обављају
EUROSTAT (БиХ) 15 (2018) (БиХ) 30
властити запосленици
% предузећа која имају ЕRP (Интеграција унутрашњих процеса) EUROSTAT (БиХ) 24 (2019) (БиХ) 50
МЈЕРЕ
ФБиХ ће обезбиједити јавну дигиталну инфраструктуру и доступност релевантних података истраживачко-развојним
организацијама, факултетима, те МСП-овима који не могу обезбиједити те ресурсе, водећи при томе рачуна о интегритету и
безбједности података.
Потребно је обезбиједити улагања у гигабитну повезаност унутар и изван ФБиХ, смањити трошкове приступа
широкопојасном интернету, те припремити планове за 5Г и 6Г мрежу, слиједити политику радиофреквенционог спектра ЕУ,
те обезбиједити 5Г коридоре на транспортним мрежама за повезану и аутоматизовану мобилност (до 2027.). У том смислу,
потребно је донијети стратешки оквир за развој дигиталне економије ФБиХ, који ће, између осталог, установити на који је
начин неопходно оптимално поставити свеобухватну платформу која ће обезбиједити како ФБиХ, кантонима и општинама,
тако и јавним и приватним компанијама, те образовним, истраживачким и другим институцијама, адекватније вршење
њихових функција, на основу информација чије ће прикупљање, чување, заштиту и дистрибуирање обезбиједити држава. У
ту сврху потребно је обезбиједити интероперабилност влада у ФБиХ ради осигуравања координације и заједничких стандарда
за безбједан проток података и услуга јавног сектора, како унутар тако и изван ФБИХ. Такође, треба подржати учешће у
програму ISA22 и промовисати употребу отворених стандарда развијених у програму Connecting Europe Facility (CEF). То
подразумијева и успостављање центра за похрану података у облаку (Cloud computing centar FBiH) који би омогућио суверено
управљање властитим подацима, дигитализацију јавне управе уз јасну стратегију и стандарде, те смањење трошкова набавке
хардвера и софтвера који су потребни за појединачне институције.
Ова мјера подразумијева и доношење адекватног законског оквира за безбједан ултра брзи приступ широкопојасном
интернету, управљање подацима, као и промовисање безбједног дигиталног идентитета на нивоу БиХ/ФБиХ, усклађеног са
законодавством ЕУ. Од круцијалне важности је "мапирати ИКТ мрежу" те израдити и имплементирати акциони план развоја
ултра брзе широкопојасне инфраструктуре с универзалним приступом на цијелој територији ФБиХ, како би се обезбиједило
одрживо и конкурентно привредно и друштвено дигитално окружење. То подразумијева увођење технологија нове генерације
брзог и ултра брзог интернета, коришћење широког радиофреквентног спектра за развој мобилних комуникација (потпуна
имплементација 4Г и успостава 5Г+ окружења), те развој интероперабилних апликација.
Широкопојасни интернет саобраћај, мил. GB ФЗС 323 (2019) 1.000
Успостављен Cloud computing centar ФЗЗПР Не (2020) Да
1.1.2 Убрзати дигиталну трансформацију малих и средњих предузећа

Потребно је донијети програм подршке дигитализацији пословања малих и средњих предузећа, како би се повећала
ефикасност и побољшало корисничко искуство купаца и корисника производа и услуга предузећа којa пословање обављају на
уобичајени, традиционални начин.
То подразумијева да се доврши законодавни и стратешки оквир за е-трговину, укључујући куповину робе и услуга онлајн,
јефтинију доставу робе, заштиту онлајн права потрошача, промоцију и подршку прекограничне продаје, развијање
формалних механизама за потицање малих и средњих предузећа на прихватање е-трговине, омогућавање приступа веб-
порталима и страницама е-трговине, развој властитих онлајн трговина кроз признате платформе (типа Salesforce), те подршку
иновативним start-up компанијама.
1 SELFIE (Self-reflection on Effective Learning by Fostering the use of Innovative Educational technologies) је бесплатан алат који помаже школама да
процијене своју позицију у дигиталном добу.
2
Програм подршке развоју додатних рјешења за прекограничну и међусекторску сарадњу администрација, бизниса и грађана.
Такође, потребно је развијати партнерства с логистичким компанијама (курирским службама, поштанским услугама),
партнерства с финансијским институцијама, другим потенцијалним партнерима у ланцу стварања вриједности (нпр. телеком
оператерима, локалним и глобалним payment gateway-има и сл.), те на крају развијати заједницу практичара и тренера у овој
области.
У оквиру ове мјере потребно је донијети акциони план дигиталне едукације менаџмента МСП-ова и њихових радника уз
задовољавање заједничких ЕУ стандарда о заштити података и сајбер безбједности. Едукација треба да убиједи МСП-ове да
ће подићи своју конкурентност уколико прихвате концепт е-пословања и е-трговине, обезбиједи да запослени добију знања о
начину увођења овог концепта у њихове фирме и пружи консултантску помоћ при избору ИТ опреме и софтверских рјешења.
Такође, фокус треба да буде на подршци у дијељењу знања у различитим областима као што су SEO (Search Engine
Optimization), copywriting вјештине, дигитални маркетинг, дигитални финансијски менаџмент (признавање употребе
постојећих дигиталних алата за финансијски менаџмент) и сл.
Овај процес треба да прати субвенционисање и повољно кредитирање Развојне банке за улагања у развој е-трговине и е-
пословања.
Е-трговина (микро предузећа 1-9 радника) ФИА н/д н/д
Е-трговина (мала предузећа 10-49 радника) EUROSTAT (БиХ)* 20 (2019) (БиХ) 50
Е-трговина (средња предузећа 50-249 радника) EUROSTAT (БиХ)* 22 (2019) (БиХ) 50
1.1.3 Унапређивати дигиталне вјештине становништва, посебно вјештине усклађене с потребама тржишта рада
Да би грађани користили јавне услуге као што су е-здравство, е-управа, дигиталне финансије и имали бројне друге користи од
учешћа у глобалном друштву знања, морају имати релевантне дигиталне вјештине. Због тога је неопходно организовати
програме обуке које полазници могу себи да приуште. Поред младих и незапослених, програми обуке требају укључити и
осјетљиве категорије као што су старији, мање образовани, сиромашни, лица с инвалидитетом, жене из руралних подручја
итд.
Потребно је обезбиједити буџетска средства како би обуке биле бесплатне или субвенционисане пореским подстицајима или
би, у случају запошљавања након обуке, трошкови могли бити отплаћени из плата новозапослених.
Ради повећања дигиталне писмености и компетенција на свим образовним нивоима потребно је што хитније урадити акционе
планове за дигитално образовање и обуке које треба да имплементирају акредитовани предавачи који ће пратити развој ИКТ
сектора и усавршавати своје знање, како би потребе послодаваца и грађана за дигиталним вјештинама биле задовољене у
највећој могућој мјери.
Паралелно с програмима обука, потребно је спроводити кампање које ће подићи свијест грађана о потреби усвајања
дигиталних вјештина, као и обезбиједити њихово учешће у одлучивању и процесима дигиталне трансформације.
Заводи за запошљавање требају стално пратити потребе послодаваца и у том смислу спроводити програме обука којим ће
незапослени стећи дигиталне вјештине које се траже на тржишту рада.
На основу сагледаних потреба привредника, заводи за запошљавање ће спроводити програме преквалификације и
доквалификације.
У сарадњи с послодавцима, заводи за запошљавање могу учествовати у финансирању трошкова обука које се спроводе код
самих послодаваца за њихове потребе. На тај начин, у радном односу би били задржани радници који су већ у радном односу
код тих послодаваца, а не посједују одговарајућа знања и вјештине или је та знања потребно унаприједити.
Такође, потребно је уредити законодавни оквир како би се уредила порезна питања која се јављају усљед дигитализације
друштва и привреде.

% нивоа основних дигиталних вјештина појединаца EUROSTAT (БиХ)* 16 (2019) (БиХ) 50
% запослених ИКТ-стручњака од укупног броја запослених EUROSTAT (БиХ)** н/д н/д
Дигиталне вјештине становништва WB 3,70 (2019) (БиХ) 5,00
ФБиХ ће, хватајући корак с ЕУ, донијети стратегију развоја умјетне интелигенције1, те потом ту стратегију примијенити у
привреди.
Кад је подршка развоју вјештачке интелигенције (ВИ) у питању, први задатак је одредити области у којима постоји изразити
потенцијал иновативне примјене ВИ. Приликом избора области треба водити рачуна о потенцијалу података који су на
располагању, развоју предузећа ИТ сектора која послују на домаћем тржишту, привлачењу страних инвестиција у ИТ сектор,
значају привредне гране и ефектима уколико је област примјене везана за традиционалне привредне гране, те приоритетима
који не морају имати директан економски ефекат као што су здравство, безбједност, правосуђе, јавне услуге итд.
Посебан допринос ВИ везан је за јавну управу и процес анализе великих количина података који настају дигитализацијом
јавне управе. Циљ је повећање ефикасности, економичности и транспарентности рада јавне управе.
Као добра пракса у другим земљама показало се оснивање института за ВИ. Задатак института би био да прати развој ВИ и да
се бави истраживањима која се односе на примјену ВИ у различитим областима, с мултидисциплинарним приступом, уз
1
Европска комисија је 7. 12. 2018. год. објавила комуникацију Координирани план о умјетној интелигенцији (COM(2018) 795 final) у којој се наводи:
"Све државе чланице потичу се да до средине 2019. донесу ... националне стратегије или програме за умјетну интелигенцију или да у друге релевантне
стратегије или програме укључе димензије умјетне интелигенције и у ту сврху одреде нивое улагања и проведбене мјере".
сарадњу с научно-истраживачким институцијама и истраживачима (унутар и ван БиХ), привредом и јавним сектором.
Институт би био основан и примарно финансиран из федералног буџета, али и додатно подржан од стране привреде, ЕУ
фондова и међународних институција.
Овом мјером неопходно је успоставити и платформу за вјештачку интелигенцију на нивоу ФБиХ коју би чинио
најсавременији рачунарски систем високих перформанси, заједно са софтверском платформом за ВИ. Ова платформа би била
доступна академској заједници, научно-истраживачким институцијама, научно-технолошким парковима, јавној управи и
привреди, а њен циљ је развој иновативних рјешења у области ВИ.

Успостављен институт за ВИ (вјештачку интелигенцију) ФМПИК Не (2020) Да
Усвојена стратегија ВИ (вјештачке интелигенције) ФБиХ ФМПИК Не (2020) Да
1.1.5 Потицати развој иновативних дигиталних рјешења и компанија у софтверској дјелатности

ИТ сектор биљежи значајан извоз, са својим производима и услугама не заостаје за конкуренцијом из развијених земаља,
генерише висококвалификована и натпросјечно плаћена радна мјеста и континуирано инвестира у нове технологије и нове
производне јединице. У том смислу неопходно је донијети законски оквир о подстицају развоја стратешких дјелатности, при
чему ИТ сектор треба позиционирати као најперспективнији и најбрже растући сектор у ФБиХ, као и обезбиједити неопходну
физичку инфраструктуру.
Потребно је промовисати и стимулисати улагања у истраживање и развој у ИКТ сектору, како би се развила технолошка
основа за спровођење четврте индустријске револуције, развијало друштво и економија ФБиХ у свим аспектима, те
омогућила лакша ЕУ интеграција. С тим у вези потребно је донијети програм истраживања и развоја ИКТ сектора,
укључујући и област вјештачке интелигенције, којим би се указало на ефекте и могућности финансијске подршке
истраживањима и иновацијама у ИКТ индустрији. На основу стратешких опредјељења неопходно је прописати посебне
услове за успоставу регионалних производних и истраживачких центара у ФБиХ за велике компаније у ИТ сектору.
Под повољним условима, путем Развојне банке, потребно је кредитирати набавку опреме и техничке инфраструктуре за
развој компанија у ИТ индустрији. Како би се обезбиједио раст и развој ИТ предузетништва и start-up компанија у
софтверској индустрији, неопходно је осигурати потицајну пореску политику за компаније из ИТ сектора, те промовисати ИТ
занимања као занимања будућности. Одговарајуће политике пореских потицаја би олакшале инвеститорима да се одлуче на
инвестирање у дигитализацију властитих пословних или технолошких процеса, или да подрже развој и јачање заједничких
институционалних облика (образовне и истраживачке установе, иновативни центри, итд.) у оквиру којих се истражују,
развијају, тестирају и имплементирају рјешења дигиталне трансформације.
Значајне потицаје је могуће остварити кроз укључивање БиХ у велике ЕУ пилот-пројекте, финансиране из програма за
конкурентност и иновације. Такође, потребно је донијети одговарајуће одлуке о ослобађању од накнада за привремено
коришћење радиофреквенционог спектра за све пројекте које реализују домаће научно-истраживачке установе у циљу обуке,
тестирања и извођења научно-истраживачких пројеката из области ИКТ-а у ФБиХ.
% годишње промјене броја предузећа у ИТ сектору* ФЗС 10,7 (2019) 20,0
% годишње промјене броја запослених у предузећима ИТ сектора ФЗС 18,5 (2019) 30,0
% учешће бруто додане вриједности ИТ сектора у БДП-у ФЗС 1,2 (2018) 4,0
* ИТ сектор – предузећа која по КД БиХ послују у областима 62 - Рачунарско програмирање, савјетовање и дјелатности у вези
с њима и 63 - Информационе услужне дјелатности
ПРИОРИТЕТ 1.2 Подржавати трансфер и развој технологија
У склопу спровођења политике раста продуктивности, ФБиХ ће подржати формирање Фонда за развој технологија,
истраживања и иновација, формирање кантоналних научно-технолошких паркова и повезивање с европским предузетничким
и научно-истраживачким мрежама, како би се успоставила адекватна "преводилачка инфраструктура" која обезбјеђује
трансфер и развој технологија.
Посебно је важно дјеловати на успостави научно-технолошких паркова кроз партнерство јавног, приватног и цивилног
(академског) сектора, који би преко истраживачко-развојне компоненте и компоненте обуке доприносили већем броју
производа више додане вриједности, повећању продуктивности и конкурентности, те снажнијем извозу. Они би помогли
смањивању јаза у идејама (шта и како производити) и јаза у технологијама (коју технику производње користити) у односу на
земље високог дохотка.
% издвајања у области инжињерства и технологија од бруто издатака за истраживање и
ФЗС 29,22 (2018) 40,00
развој
% бруто домаћих издатака на истраживање и развој у БДП-у ФЗС 0,18 (2018) 1,85
Глобални индекс иновација (ГИИ), ранг WIPO 74/131 (2020) (БиХ) 50/131
МЈЕРЕ
1.2.1 Подржавати истраживачко-развојне и иновационе активности
Неопходно је успоставити Федерални фонд за развој технологија, истраживања и иновација који ће обезбиједити адекватну
финансијску подршку иновационим и R&D активностима, како у приватном тако и у јавном сектору ФБиХ.
Такође, потребно је доношење законског и стратешког оквира о иновацијама, истраживању и развоју, координацији у области
иновација и паметној специјализацији, што би, поред осталог, оснажило развој ЈПП-а у обастима истраживања, развоја и
новог индустријског дизајна и стимулисало оснивање развојних центара и института у привреди, у сарадњи с академском
заједницом.
Потребно је обезбиједити адекватну логистичку и финансијску подршку и приступ капиталу за нове технологије, посебно
технологије за развој нових производа и услуга које ће повећати продуктивност, повећати квалитет или смањити трошак
производње с циљем повећања вриједности производа и услуга и продубљивања ланаца вриједности кроз подршку
комерцијализацији иновација и стручно савјетовање високотехнолошких предузетника. Трошкови истраживања и развоја,
укључујући дизајн, требају бити препознати као расход у већем износу (200%) од стварног износа. Прије свега, потребно је
урадити мапирање капацитета за истраживање, развој и иновације у научно-истраживачком и пословном сектору. Такође,
неопходно је подржати повезивање високошколских установа у иницијативе попут HEInnovate1 како би се направио преглед
њиховог иновативног потенцијала, те придруживање Horizon Europe - европском програму за истраживање и иновације.
Потребна је успостава статистике и механизма за праћење и евалуацију подршке усвајању нових технологија и иновационе
политике с јасно дефинисаним оквиром за мониторинг и надлежном институцијом. У том смислу, потребно је побољшати
доступност података и омогућити аналитику велике количине података који се генеришу кроз постојеће и нове информационе
системе, као и побољшати свеукупно статистичко извјештавање и увести статистику према половима у области истраживања
и иновација.

% бруто домаћих издатака за истраживање и развој у пословном сектору у БДП-у ФЗС 0,05 (2018) 0,90
% технолошки иновативних предузећа ФЗС 39,74 (2018) 60,00
Донесен Закон о иновацијама ФЗЗПР Не (2020) Да
1.2.2 Подржавати повезивање привреде и научно-истраживачких институција

Потребно је стварање амбијента који омогућава и потиче сарадњу привреде и истраживачке заједнице, те укључивање
привреде, универзитета, завода, министарстава и научних института у заједничке пројекте и процесе паметне
специјализације. Изузетно је важно омогућити предузећима приступ и коришћење истраживачко-развојне инфраструктуре, те
да кроз стратешко партнерство с истраживачко-развојним институцијама развијају нове производе и технологије, али и
заједно учествују у пројектима ЕУ.
Привреда у правилу има недовољне капацитете за истраживање и развој. Зато треба правно регулисати статус иноватора
(доношењем законског рјешења о иноваторима), кадровски оснаживати/оснивати научно-истраживачке центре као резултат
заједничке сарадње или појединачних инвестиција, укључујући докторанте на специфичним пројектима везаним за
индустрију, суфинансирати (заједно с привредом) израду докторских дисертација и израду патентних пријава за индустрију и
привреду уопштено, те повећавати број студената на техничким факултетима. Неопходно је подржати, у сарадњи с
институтима, струковном и академском заједницом, оснивање струковних удружења, издавање научних часописа, одржавање
конференција о индустријској технологији, напредним материјалима, хемијској технологији, биотехнологији, биомедицини,
дизајну, енергији и животној средини итд.
На нивоу кантона (регија), неопходно је оснивати научно-технолошке паркове (НТП) који би били специјализовани за
истраживања, образовање за истраживања и стручну обуку радне снаге предузећа с потенцијалом да постану интернационални
лидери у појединим нишама економије у којима одређена регија/кантон ФБиХ већ има снажну или потенцијално снажну
интернационалну конкурентност. НТП је потребно увезивати са ЕУ институтом за иновације и технологију (European Institute
of Innovation & Technology Knowledge Innovation Communities (EIT KICs).
НТП би се формирао као 'joint venture' универзитета (приватних и јавних) и фирми односне регије предвођених лидером или
полом развоја регије, при чему би кантоналне владе требале помоћи развој НТП-ова коришћењем субвенција2. Потребно је
основати барем један НТП у области пољопривреде и прехрамбене индустрије повезивањем приватног сектора с
пољопривредним факултетима, школама, институтима, заводима, те локалним и регионалним развојним агенцијама.
У оквиру НТП-ова би требало развијати и усавршавати "преводилачку инфраструктуру" која обезбјеђује брз и ефикасан
"превод" резултата истраживачко-развојних активности у комерцијалне производе3 за постојећа истраживања у свијету.

Пријава патента за ЕPO према приоритетној години* ФЗС н/д н/д
Број патената, резиденти WB 84 (2018) (БиХ) 200
ПРИОРИТЕТ 1.3 Подржавати развој приватног сектора
Ради осигурања реалокације ресурса и реструктурирања фирми неопходно је обезбиједити мобилност рада и капитала из
дјелатности и фирми у којима се остварује нижа додана вриједност у оне у којима се остварује виша додана вриједност. Ради
1
HEInnovate је алат за процјену квалитета образовања високошколских установа како би се истражио иновативни потенцијал.
2
Овај приступ је коришћен у случају многих истраживачких центара земаља чланица OECD-а, при чему се субвенционисање користило током неколико
година по оснивању. У области иновација, улога НТП-ова је кључна.
НТП-ови би могли допринијети привлачењу инвестиција у регију, посебно иностраних директних инвестиција идентификовањем инвестиционих
прилика, те пружањем услуга за задовољење стратешких потреба (иностраних) фирми-инвеститора (развој вјештина, побољшање способности фирми
из ланца понуде и сл.).
3
Земље се утркују која ће боље развити и усавршити 'преводилачку инфраструктуру'. Низ земаља је развио врло успјешну инфраструктуру овог типа.
Нијемци имају Fraunhofer Gesellschaft, највећу у Европи, Тајван има ITRI, Јужна Кореја ETRI, Низоземци TNO, Британци катапулт центре итд. У складу
с тим, (Ф)БиХ би могла развити "преводилачку инфраструктуру" у оквиру научно-технолошких паркова.
тога је неопходно уклањати баријере уласку у пословну активност и изласку из ње, како би се повећао број предузетника
(нарочито жена и младих), тј. оних који тестирају пословне идеје, као и повећавати стопе инвестиција.
Без високих стопа штедње и инвестиција није могуће постизати високе стопе економског раста. Стога је потребно ажурирати
постојеће и донијети нове законе о финансијским институцијама, те увести нове механизме и инструменте како би се
повећала финансијска лепеза мобилизирања штедње и њеног пласмана кроз инвестиције.
Код ажурирања постојећих закона посебно се имају у виду закони о банкама, концесијама, страним улагањима и јавно-
приватном партнерству, док се увођење нових механизама и инструмената односи на увођење пројектних финансија и
вриједносних папира.
Географску локацију (Ф)БиХ као моста између Европе и Медитерана треба искористити за привлачење иностраних
директних инвестиција и средстава бх. дијаспоре за што треба учинити пословни амбијент привлачним, прије свега лакоћом
коришћења финансијских механизама и инструмената, те давањем порезних олакшица и смањивањем терета порезних и
непорезних давања.
Бољи регионални кредитни рејтинг за ФБиХ потенцијално може додатно смањити системски ризик и утицати на повољније
услове финансирања бизниса у ФБиХ, раст инвестиција и запослености.
Лакоћа пословања, ранг WB 90/190 (2019) (БиХ) 70/190
Број обртника на 1000 становника ФЗС 23,8 (2019) 40,0
Број правних лица на 1000 становника ФЗС 27,8 (2019) 40,0
% удјела индустрије средње и високе технологије у укупној доданој
ФЗС, ФЗЗПР 17,79 (2018) 30,00
вриједности у подручју C - Прерађивачка индустрија
МЈЕРЕ
1.3.1 Олакшати и убрзати процесе уласка у пословну активност и изласка из ње
Потребно је уклонити препреке уласку у пословну активност дограђивањем законских прописа усмјерених на смањивање
трошкова, процедура и времена обављања тих активности (онлајн и једношалтерски систем регистрације пословних субјеката
и издавања грађевинских дозвола, електро-енергетских сагласности и сл.), као и препреке обављању предузетничке
активности и изласку из ње.
Циљ је стимулисати улазак у предузетништво, финансијски га подржати, отклонити "казне" и страхове за неуспјех, помоћи у
отклањању административних препрека итд. Потребно је обезбиједити финансијске ресурсе (грант средства за start-up МСП-
ове, ваучер шеме, повољни микрокредити, ко-инвестирање, гаранције итд.), као и стручну подршку кроз менторство, те
помоћ при повезивању и умрежавању с другим предузећима, али и другим актерима на тржишту.
Неопходно је умрежавање свих релевантних учесника као што су федерална управна тијела, обртничка и привредна комора,
научноистраживачке институције, надлежна министарства, те други субјекти и институције чија је задаћа и интерес јачање
предузетничких капацитета ради обезбјеђења размјене знања и добре праксе, доступности информација о могућностима
финансирања предузетничких пројеката, те других информација које придоносе успјешнијем пословању.
Неопходно је донијети нормативни оквир о предузетничкој инфраструктури који ће прецизно прописати институције
подршке предузетницима1.

Покретање пословне активности, ранг WB 184/190 (2019) (БиХ) 100/190
Финансирање малих и средњих предузећа, ранг WЕF 106/141 (2019) (БиХ) 70/141
1.3.2 Растеретити привреду смањењем фискалног оптерећења рада

Јачање трошковне конкурентности би значајно унаприједило укупну конкурентност компанија. Стога је потребно
растеретити привређивање смањењем пореског оптерећења рада, посебно за раднике с ниским примањима те смањити
дестимулацију рада како би се подржала формална запосленост2, а јавне приходе компензовати бољим прикупљањем пореза,
те порезима грађана и другим порезима који не оптерећују привредну активност. Како је економија БиХ најмање конкурентна
у Европи, само значајно растерећење привреде доноси раст пореске конкурентности, а тиме и раст укупне конкурентности
привреде.
Растерећење привреде треба радити на одржив начин на бази неутралног принципа како би се избјегли поремећаји у јавној
потрошњи.
При томе би измјене Закона о порезу на доходак и Закона о доприносима допринијеле проширењу порезне основице на
неопорезиве накнаде, уз смањење стопа опорезивања рада по угледу на начин опорезивања рада у земљама ЕУ и ОЕCD-а.
Поред привредног раста, раста запослености и јавних прихода, растерећење привреде доноси и раст извоза, смањење сиве
економије, смањење сиромаштва и већу финансијску одрживост јавних фондова и буџета.
Као један од битних проблема привреде ФБиХ, истичу се непорезна давања, односно парафискални намети (различите врсте
накнада које су наметнуле институције јавног сектора). Неопходно је континуирано ажурирати регистар тих намета, затим
радити на њиховом смањивању и евентуалном укидању, као дио шире реформе на свим нивоима власти у ФБиХ.
1
У парламентарној процедури је Закон о подузетничкој инфраструктури у ФБиХ који прописује сљедеће институције подршке предузетништву:
предузетничке зоне, развојне агенције, предузетнички центри, пословни инкубатори, предузетнички акцелератори, пословни паркови, научно-
технолошки паркови, центри компетенција и кластери. Према Информацији о стању подузетничке инфраструктуре у ФБиХ Федералног министарства
развоја, подузетништва и обрта из фебруара 2020. године, на територији ФБиХ егзистирају: 122 предузетничке зоне (18 их није активно), 14 развојних
агенција, 15 предузетничких центара, 13 пословних инкубатора, један предузетнички акцелератор, један пословни парк, пет научно-технолошких
паркова (још један је у оснивању) и седам кластера (три су неактивна).
2
Аналитички извјештај ЕК, Извјештај о БиХ.
Порезни клин на минималну бруто плату у ФБиХ,% ФЗС, ФЗЗПР 31,3 (2019) 27,0
Порезни клин на просјечну бруто плату у ФБиХ,% ФЗС, ФЗЗПР 38,3 (2019) 34,0

Системски, кроз пројекте подршке и пореске олакшице, потребно је подржати развој креативног сектора, а посебно
архитектуру, занате, туризам, филм, телевизију, видео, издавачку дјелатност, музеје, галерије, библиотеке, музичку, сценску и
визуелну умјетност, дизајн, брендирање и примјену информационо-комуникационих технологија у овим дјелатностима.
Потребно је подржати пројекте израде промотивних филмова за индустрије, кластере и компаније, те дистрибуцију и
промоцију различитим видовима комуникације (интернет, ТВ итд).
Неопходно је обезбиједити адекватна финансијска средства, простор, опрему и радионице за образовне институције које се
баве креативним сектором, обезбиједити њихово повезивање с пословним сектором, те с привредом суфинансирати средства
за наступе студената на одговарајућим домаћим и међународним сајмовима. Неопходно је предузети активности како би се
повећао број дипломаната у области креативне индустрије, посебно индустријског дизајна. Потребно је спроводити едукацију
слабије запошљивих категорија за рад у секторима креативне и ИТ индустрије, те у том смислу посебно потицати рањиве
групе као што су: незапослене жене, жене с инвалидитетом, жене жртве насиља, жене Ромкиње итд.
Потребно је промовисати вриједности и важност развоја новог дизајна за индустрију и бизнисе кроз омогућавање
компанијама тестирања нових пракси и развоја производа више додане вриједности. У складу с тим неопходно је стално
усвајање нових технологија и јачање људских ресурса. Ова мјера подразумијева оснивање и подршку у раду дизајн-центра,
који би обезбиједио окружење за даљи развој бх. индустријског дизајна.
Неопходно је, такође, урадити мапирање расположивих и потенцијалних ресурса креативне индустрије ради стицања увида у
стање сектора, обезбиједити сарадњу привреде с домаћим институцијама знања у контексту дизајна, развоја финалних
производа, обезбиједити ослобађање од пореза на доходак до три запослена и пореза на добит за три године пословања start-
up-ова у креативној индустрији, ИТ и индустријском дизајну, те обезбиједити оснивање НТП-ова за креативну индустрију.
Такође, потребно је обезбиједити већа финансијска издвајања за суфинансирање кинематографије и формирање
кинематографске инфраструктуре, с циљем промоције бх. друштва.
Бруто додана вриједност у креативној и културној индустрији, у 000 КМ ФЗС 472.190 (2018) 800.000
Број запослених у креативној и културној индустрији ФЗС 16.355 (2019) 25.000
1.3.4 Подржавати развој предузетништва туристичког сектора

Ова мјера треба обезбиједити развој иновираних, специјализованих и уобичајених туристичких производа као и активирање
нових туристичких производа веће додане вриједности. То изискује повећање квалитета смјештајних капацитета и
укључивање што већег броја локалних предузетника и њихових производа/услуга у дестинацијски ланац вриједности, што
обезбјеђује тржишну диференцијацију засновану на локалном и аутентичном. Такође, потребно је размотрити преусмјерење
постојећих туристичких заједница у ФБиХ у тзв. дестинацијске менаџмент организације, што може значајно допринијети
успостављању дестинацијског турзима и ланца вриједности.
Потребно је радити на системском и континуираном подизању свијести становништва у руралним крајевима (едукативним
предавањима и стручним радионицама) о могућностима и важности бављења туризмом, очувању традиционалних и
аутохтоних производа, аутентичне природне и културне баштине.
Ради што адекватнијег развоја малог и средњег, али и великог туристичког предузетништва (нпр. претварањем
соба/апартмана у домаћинствима у мале породичне хотеле, ревитализацијом традицијских кућа у напуштеним
селима/засеоцима неразвијених подручја, изградњом смјештајних објеката намијењених тржиштима посебних интереса,
изградњом тематских садржаја туристичке понуде, убрзавањем раста планинских и других туристички неразвијених
подручја), неопходно је успоставити систем подршке путем повољних кредита Развојне банке ФБиХ, обезбиједити едукацију
и подржати удруживање предузетника да би се постигла уређенија, тематизованија и садржајнија понуда на нивоу
дестинација, ланаца вриједности и кластера, с посебним нагласком на подршку предузетништву у руралним срединама.
За развој туристичке понуде неопходна су улагања, заштита и одржавање културно-историјске баштине и њено уклапање у
развојне токове на локалном и регионалном нивоу. Потребно је анимирати све нивое власти како би се предузеле активности
на јачем и дугорочнијем рјешавању питања истраживања и заштите културног и историјског материјалног и нематеријалног
насљеђа, као и јасном дефинисању имаоца права ресурса, права и обавеза имаоца права ресурса с циљем одрживог
управљања културним насљеђем. Неопходно је координирати рад свих надлежних институција на рјешавању питања
управљања културним ресурсима.
С циљем модернизације и унапређења постојећих објеката за медицинске и рехабилитационе третмане и њихове
трансформације у препознате дестинације здравственог туризма, неопходно је донијети стратешки план развоја здравственог
туризма у области рехабилитације, стоматологије и естетске хирургије у ФБиХ с примјеном и јачањем међународних
стандарда квалитета медицинских услуга.
С циљем развоја планинског и других облика туризма у природи, у оквиру туристичке понуде неопходно је унапређење и
изградња потребне инфраструктуре (планинске стазе, локални и шумски путеви, соларне паметне клупе, одморишта,
туристички инфопанели, видиковци, заклони и сл.). Уз то је потребно и опремање туристичких атракција прикладним
објектима туристичке понуде (израда интернет страница, онлајн презентација, храна и пиће, трговине/сувенири, понуда
специфичних услуга – адреналински/забавни садржаји, најам реквизита/опреме, водичи/инструктори и изградња едукативних
и интерактивних стаза/учионица, организација стручних предавања и изложби, школа у природи, и сл.).
Такође, подршка у оквиру ове мјере ће бити усмјерена на унапређење и интеграцију система туристичког информисања,
укључујући веб-апликације, мрежу тзв. смеђе туристичке сигнализације, како би се повећала активност туриста током
боравка на дестинацији и тиме индуковала додатна потрошња.
% бруто додане вриједности подручја дјелатности I - Дјелатности пружања смјештаја
ФЗС 2,2 (2018) 2,5
те припреме и послуживања хране (хотелијерство и угоститељство) у БДП-у
Просјечни издаци по путовању*, КМ ФЗС н/д н/д
% годишње промјене броја ноћења ФЗС 13,6 (2019) 15,0
Потребно је подржати просторну концентрацију предузетништва ради повећања ефикасности пословних субјеката јер она
омогућава специјализованост добављача, концентрацију вјештина и трансфер знања.
ФБиХ, заједно с кантонима и општинама, треба да користи поред уопштено примјењиваних иницијатива просторног развоја
(кластери, предузетничке зоне, технолошки паркови, ланци вриједности и сл.) и развојне коридоре.
Стога је потребно унаприједити и хармонизовати постојеће прописе из домена просторног планирања и грађења на свим
нивоима власти, те усвојити одговарајуће просторне планове, како би се олакшао и убрзао процес доношења и вертикалног
усклађивања просторно-планске документације која служи као подлога за добивање сагласности и дозвола за грађење.
Поред тога, неопходно је извршити и одређена прилагођавања прописа из области имовинско-правних односа како би се
убрзао процес рјешавања и увођења у посјед за грађење.
ФБиХ, кантони и општине могу, на примјер у случају коридора Vc, иницирати трансформацију транспортног коридора Vc у
развојни коридор Vc. Без таквих иницијатива не само да ће се пропуштати развојне шансе, него ће доћи у питање и
сервисирање иностраних дугова којим се финансира изградња аутопута коридора Vc. Поред коридора Vc постоје и други
коридори, нпр. Бихаћ-Карловац, Неум-Дубровник, Посушје-Имотски и Горажде-Котроман-Коридор 11 који се могу
финансирати средствима ЕУ за прекограничну сарадњу. Покретање изградње наведених коридора (и свих других) мора да
буде у складу с налазима студија изводљивости и исплативости, које су урадиле независне институције.
Посебну пажњу треба посветити увођењу и развоју интермодалног транспорта уз примјену нових техничко-технолошких
рјешења, ИКТ-а и коришћење "коридорског" приступа за увођење других магистралних инфраструктурних компоненти
(топловоди, оптика која не служи транспорту и сл.) и донијети правни оквир за спровођење интелигентног транспортног
система на основним мрежама у Босни и Херцеговини. На подручју ФБиХ одређени потенцијали постоје у Мостару (цеста-
жељезница/"РоЛа"), у Сарајеву (цеста-жељезница и цеста-авио) и Тузли (цеста-жељезница-авио), те веза копна и луке Плоче
према Луци Брчко жељезницом виа Вареш која има потенцијал и за опцију водног транспорта у интермодалном концепту
цеста-жељезница-ријека, као и море-жељезница-ријека. Сви ти потенцијали би функционисали на принципу рада терминала,
односно копнених лука и омогућили би повољнији и еколошки прихватљив транспорт.
Густина мреже цестовне инфраструктуре, км на 1.000 км2 ФЗС 181,5 (2019) 200,0
Густина мреже жељезничке инфраструктуре, км на 1.000 км2 ФЗС 23,3 (2019) 25,0
Промет путника на аеродромима на 100.000 становника ФЗС 78.856 (2019) 100.000

У кредитно-депозитном систему ФБиХ банке имају правни монопол јер нико осим њих не може прикупљати депозите и
одобравати кредите, што је неуобичајено и за земље с нетржишном, а камоли за земље с тржишном економијом. Овако
доминантна улога банака спречава појаву конкуренције, ефикаснији трансфер слободних новчаних средстава и даљи развој
привреде.
Да би ФБиХ достигла компараторе (земље с вишим средњим дохотком), потребно је повећати домаћу штедњу на минимално
25-30% БДП-а и смањити каматне стопе на кредите привредном сектору. То није могуће без веће конкуренције и зато је
неопходно увођење небанкарских депозитних финансијских институција као што су штедионице, штедно-кредитне задруге и
сл. За разлику од банака, које би биле националне институције (дјеловале на нивоу БиХ), штедионице би биле регионалне
институције које би служиле потребама градова и микро, малих и средњих предузећа. Оне би могле стећи 20-30% кредитног
тржишта као у земљама компараторима, док би штедно-кредитне задруге биле локалног карактера1.
Развојну банку ФБиХ треба организовати као тржишну институцију у смислу прикупљања средстава (емисијама
вриједносних папира) и пласирања средстава. Њу такође треба оспособити да користи економске, социјалне и еколошке
критеријуме, поред постојећих финансијских, као и да практикује пројектне финансије. Развојна банка треба дати пуни
допринос одржавању стабилности финансијског и реалног сектора, посебно у кризним ситуацијама и бити промотор домаћих
инвестиционих могућности, привлачења страног капитала и заједничких улагања са страним инвеститорима, укључујући и
међународне финансијске институције. Потребно је обезбиједити независну евалуацију пројеката Развојне банке ФБиХ, како
би се, у што је могуће већој мјери, утицало да допринесу развоју. Даљи развој финансијског система подразумијева
формирање гарантног фонда и фонда ризичног капитала у оквиру Развојне банке ФБиХ, којим би се подржали МСП-ови с
потенцијалом раста, као и предузетништво жена и младих. Посебно је важно обезбјеђење кредитног суфинансирања у
процесу повлачења ЕУ средстава посвећеног иновацијама и зеленом расту.
1
Штедно-кредитне задруге постоје у 110 земаља на шест континената (25 афричких, 21 азијска, 19 карипских, 14 европских, 15 латино-америчких, 2
сјеверноамеричке и 14 океанских земаља). Могуће их је сусрести од Буркине Фасо и Уганде, преко Албаније и Холандије до Канаде и САД-а. Иако их
је почела развијати отоманска Турска још 60-их година 19. вијека, те наставили развијати Аустро-Угарска и обје Југославије, данас штедно-кредитних
задруга нема у ФБиХ.
Доношење закона и одговарајућих подзаконских аката о мултилатералној компензацији ће значајно утицати на побољшање
ликвидности правних лица у пословном сектору и утицати на смањење активних каматних стопа.
Тежиште треба ставити на даљни развој тржишта капитала, што претпоставља даље усклађивање с ЕУ легислативом.
Тржиште капитала ће бити потпомогнуто развојем платних услуга које ће омогућити самостално учешће пружалаца
дигиталних платних услуга у платном систему и развојем дигитализације платног промета и платних система.
Институционални инвеститори (нпр. ПИО) могу да динамизују тржиште капитала па је потребно створити услове за
етаблирање приватних инвестиционих фондова које ће надзирати држава. Улагањем у структуриране финансијске
инструменте (покривене обвезнице) неопходно је олакшати развој тржишта дуга и власничког капитала као алтернативе
финансирању од стране банака.
Обука у кантонима и општинама, те других заинтересованих (јавних и приватних предузећа) о функционисању тржишта
капитала, може довести до већег коришћења финансијских инструмената и смањења јавног дуга.

% учешћа правних лица у укупно одобреним кредитима FBA 51,4 (2019) 60,0
Промет на берзи у односу на кредите дате правним лицима, % FBA, САСЕ, ФЗЗПР 5,5 (2019) 10,0
Hirschmann-Herfindahlov индекс - кредити (концентрација банкарског
FBA 1.360 (2019) 1.100
тржишта)
Каматни спред (активна - пасивна каматна стопа) ФБА н/д н/д
ПРИОРИТЕТ 1.4 Подржавати извоз и стварање производа више додане вриједности

(Ф)БиХ има малу и тиме неопходно отворену економију, па се неминовно сучељава са све већом конкурентношћу
хиперглобализованих економија. Стога је, слиједећи стратешке трговинске политике и политике паметне специјализације,
неопходно идентификовати лидере развоја регија око којих се гроздају или би се могле гроздати мање компаније и тако
формирати ланац вриједности/кластер/сектор или пол развоја, чију би одрживост надлежне кантоналне и федералне власти
могле подржати кроз своје политике ланаца вриједности.
% удјела запослених у индустријским областима средње високе технолошке
ФЗС, ФЗЗПР 10,5 (2019) 20,0
интензивности у укупно запосленим у подручју C - Прерађивачкa индустријa
% удио запослених у индустријским областима високе технолошке
ФЗС, ФЗЗПР 1,1 (2019) 5,0
интензивности у укупно запосленим у подручју Ц - Прерађивачкој индустрији
Бруто додана вриједност по запосленом у ФБиХ, КМ ФЗС, ФЗЗПР 35.242 (2018) 65.000
% удјела извоза високотехнолошких области у укупном извозу у подручју C -
ФЗС, ФЗЗПР 2,07 (2018) 8,00
Прерађивачкa индустријa
Извоз ФБиХ, мил. КМ ФЗС 7.620 (2019) 11.000
МЈЕРЕ
1.4.1 Унапређивати заштиту интелектуалног власништва
У области права интелектуалног власништва неопходно је повећати степен спровођења права, односно јачати инспекције и
друге институције надлежне за спровођење права интелектуалног власништва за које су надлежна различита тијела на свим
нивоима власти (тржишна инспекција, царина, полицијска тијела, тужилаштво, судови итд.), у складу с одговарајућим
међународним политикама и праксама. Потребно је радити на успостављању дијалога између инспекција и привредних
друштава и креирати тзв. регистар привредних субјеката од повјерења.
У циљу унапређења интелектуалног власништва у ФБиХ неопходно је спровести кампању подизања свијести о значају
интелектуалног власништва, те популаризације интелектуалног власништва уопште. Посебно је важно повећати системски
ангажман на јачању свијести о значају интелектуалног власништва код циљаних група друштва као што су потрошачи,
привредни субјекти (првенствено мала и средња предузећа), млади, свеучилишта и слично, како би се остварио напредак у
погледу бољег разумијевања интелектуалног власништва и потакле циљане групе на стварање и коришћење интелектуалног
власништва као генератора привредног развоја ФБиХ.
Измјенама Закона о порезу на добит, сва улагања у заштиту интелектуалног власништва, посебно заштиту жига, брендирања
и индустријског дизајна, требају бити призната као расход у двоструком износу од стварног. Приходи остварени по основу
права интелектуалне својине остварене у ФБиХ се требају опорезивати по умањеној стопи.

Накнаде за употребу интелектуалног власништва, (000 $) WB 8.376 (2018) (БиХ) 20.000
Број инспекцијских контрола од стране надлежних инспекција у области
ФУЗИП н/д н/д
заштите интелектуалног власништва
1.4.2 Подржавати примјену међународних стандарда, сертификовање и акредитацију тијела за оцјену усаглашености
Циљ ове мјере је подржати задовољавање критеријума за извоз у земље и на тржишта на којима наступају и за које су
заинтересовани привредници из ФБиХ, како у ЕУ тако и изван.
Овом мјером могуће је подржавати тијела за сертификовање и друга тијела за оцјену усаглашености с међународним
стандардима и подржати њихову акредитацију, подржати примјену међународних стандарда водећи се потребама тржишта и
привреде ФБиХ, те радити на промоцији примјене и испуњавања захтјева међународних стандарда.
Такође, потребно је подржати акредитацију лабораторија, инспекцијских тијела као и њихову добровољну акредитацију
уколико то не захтијева законска регулатива. Једна од перманентних активности у оквиру подршке везане за ову мјеру мора
бити информисање, подстицање и мотивација приватног сектора на увођење и унапређење стандарда квалитета и
безбједности индустријских производа и хране, кроз обуке и подстицаје оваквим врстама инвестиција, посебно за мале
капацитете прераде како би се обезбиједила боља заштита и сигурност потрошача, те допринијело уклањању техничких
препрека кретању производа, процеса и услуга у и изван БиХ.
Апликације за заштитне знакове, укупно WB 3.778 (2018) (БиХ) 6.000
Пријављивања заштитног знака - бренда, ранг WIPO 104/146 (2019) (БиХ) 70/146
Пријављивања дизајнерских рјешења, ранг WIPO 78/116 (2019) (БиХ) 50/116
1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне ланце вриједности
Неопходно је подржавати паметну специјализацију регија (кантона) на основу њихове компаративне предности и могућности
постизања економије обима, те стога треба мапирати постојеће ланце вриједности ФБиХ са становишта величине додане
вриједности извоза.
Потребно је дефинисати стратешке привредне области које ће подржати паметну специјализацију (Закон о подстицању
развоја стратешких привредних области у Федерацији БиХ) уз уважавање одређених критеријума за стратешке области као
што су: оријентисаност на извоз, техничка опремљеност рада, технолошки садржај производа, улагања у истраживања и
развој, бројност и специјализованост истраживачко-развојног кадра, натпросјечно плаћена радна мјеста, везивање других
индустријских грана, инвестиције и развој нових технологија, важност индустрије у кризним ситуацијама и сл.
Развијеније регије могу да играју кључну улогу у пружању подршке ланцима вриједности заснованим на знању, како би се ти
ланци лакше интегрисали у регионалне и глобалне ланце вриједности. Нарочито је битна подршка аутомобилској индустрији
да се припреми за нове трендове (електрична и аутономна возила и сл.) и успостави регионалне ланце вриједности у зеленој и
кружној економији. То укључује посебно градове/регије који су сједишта барем једног универзитета, попут Мостара,
Сарајева, Травника, Тузле и Зенице. Како би се остварила интернационализација и укључивање у ланце вриједности потребно
је радити на путном, жељезничком, енергетском, податковном јачању кључних инфраструктурних веза с регионом Западног
Балкана, а посебно са свим главним градовима (Загреб, Београд, Подгорица, Приштина, Скопље, Тирана).
У склопу тога неопходно је покренути иницијативу према Министарству иностраних послова за јачање функције економске
дипломатије у амбасадама БиХ, или путем комора и удружења послодаваца и на друге начине обезбиједити бољу
информисаност привредних субјеката о тржишним условима, захтјевима и преференцијама потрошача на извозним
тржиштима, при чему посебно треба имати у виду бројност и распрострањеност дијаспоре.
% удјела извоза БиХ у укупном свјетском извозу WB 0,0492 (2018) (БиХ) 0,0550
Извоз високе технологије (% од укупног извоза), ранг WB 66/218 (2019) (БиХ) 50/218
1.4.4 Стимулисати повезивање с бх. дијаспором

У глобализованом свијету дијаспора постаје све значајнији развојни фактор. Да бисмо адекватно искористили потенцијале
дијаспоре, потребно је израдити и стално ажурирати базу података дијаспоре.
У оквиру ове мјере ће се повезивати кључне компоненте јавног и приватног сектора с експертизама које јој недостају, а које
би могла обезбиједити дијаспора, и на тај начин компензовати одлив едуковане радне снаге. То подразумијева рад на
повезивању домаћих компанија с истраживачима и компанијама дијаспоре, промоцију и подршку развоју ланаца вриједности
у ФБиХ и повећање степена њихове глобализације на основу поспјешивања трансфера знања, вјештина, технологија и
инвестиција у ФБиХ.1
Као подршку сарадњи домаћих и компанија дијаспоре, као и оснивању фирми од стране дијаспоре у ФБиХ, потребно је
обезбиједити линију повољног кредитирања у оквиру Развојне банке ФБиХ.
У оквиру постојеће предузетничке инфраструктуре (предузетничке зоне и потпорне институције – развојне агенције,
предузетнички центри, пословни инкубатори, предузетнички акцелератори, научно-технолошки паркови) потребно је
пружати снажну подршку оснивању и раду компанија дијаспоре.
Како би се обезбиједило лакше финансирање развојних пројеката, од изузетног значаја би било формирање инвестиционог
фонда приватним средствима дијаспоре којим ће управљати представници дијаспоре.
Примјери многих земаља показују да се развој може значајно поспјешити издавањем обвезница за дијаспору2 којима би се
финансирали најважнији развојни пројекти ФБиХ (нпр. електропривреде ФБиХ би могле да емитују обвезнице усмјерене на
обновљиве изворе енергије).
Број привредних субјеката које је покренула дијаспора П/ГК ФБиХ н/д н/д
Успостављена база бх. дијаспоре (компанија и научних радника) П/ГК ФБиХ Не (2020) Да
Успостављена кредитна линија за компаније из ФБиХ које остварују
Развојна банка Не (2020) Да
пословну сарадњу с бх. дијаспором
1
Примјер Чилеа је релевантан за БиХ. Чиле је основао ChileGlobal - the Talent Network for Innovation, који промовише и поспјешује развој кључних
економских кластера у Чилеу јачајући њихове везе с Чилеанцима (и другима) у иностранству који раде на увођењу иновативних технологија у Чиле.
Чилеанци у дијаспори посвећују своје вријеме, искуство, контакте, знање и вјештине да помогну глобализовати чилеанске компаније. Посебно је
интересантан примјер индијске дијаспоре у области информационих технологија. Индијски инжењери и предузетници у Silicon Valley помогли су
Индији да постане глобални технолошки хаб, што би могло да буде од користи за основане ИК центре у Сарајеву.
2
Низ земаља, на примјер Израел, Индија, Етиопија и Кенија, емитовао је обвезнице за дијаспору. Свјетска банка је основала посебан тим који се бави
овом врстом обвезница и који може помоћи ФБиХ да емитује ове обвезнице.
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 2. ПРОСПЕРИТЕТАН И ИНКЛУЗИВАН ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ
ПРИОРИТЕТ 2.1 Унапређивати образовни систем
Неопходно је високо образовање знатно више заснивати на научно-истраживачком раду који ће бити од ширег друштвеног
значаја, повезивати образовне и привредне институције посебно кроз научно-технолошке паркове, повећавати обухват
образовањем, спровести цјеловиту курикуларну реформу предшколског, основног и средњег образовања, побољшавати рад с
талентима, дјецом с развојним потешкоћама, дјецом без родитељског старања и оном из социјално угрожених група,
побољшавати образовну инфраструктуру, ојачати педагошке заводе, формално-правно регулисати образовање одраслих,
повећавати приступ интернационалним базама података и опремљеност образовних институција, посебно информатичку.
Потребно је реформисати финансирање високог образовања постепено пребацујући фокус с финансирања институција на
финансирање студената, уз настојање да се што више повећа дигитални коефицијент друштва, односно допринос образовања
повећању продуктивности његових чланова и друштва у цјелини.
% удјела радно способног становништва с вишом и високом школом,
ФЗС 9,3 (2019) 13,0
магистеријумом и докторатом у укупној радној снази - укупно
% удјела радно способног становништва с вишом и високом школом,
ФЗС 9,0 (2019) 13,0
магистеријумом и докторатом у укупној радној снази - жене
% стипендија и осталих грантова ученицима/студентима у односу на укупна
ФЗС 1,14 (2018) 5,0
буџетска издвајања за образовање
МЈЕРЕ
2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног рада и научне базе
Фокус мјере је на унапређењу студијских програма кроз усклађивање броја и профила студијских програма с друштвеним и
привредним потребама, прилагођавању садржаја студијских програма с јасно дефинисаним исходима учења и обезбјеђење
повезаности тржишта рада и високог образовања. Потребно је обезбиједити флексибилност образовног система у
прилагођавању потребама тржишта рада кроз флексибилност у понуди предмета и стално праћење потреба за радном снагом.
Неопходно је размотрити могућност промјене модела финансирања студија и факултета на тај начин да се фокус стави на
студентске кредите које би давале владе да би обезбиједиле задржавање дипломаната у земљи.
Потребно је значајно повећати улагања у континуиран развој и образовање наставног кадра, обезбиједити квалитетну
кадровску структуру универзитета, те радити на укључивању привреде у истраживачко-развојне активности универзитета.
Поред тога, потребно је обезбиједити приступ истраживачкој инфраструктури, укључујући и приступ релевантним домаћим и
међународним базама података, потицати развој научно-истраживачког рада, подржавати научно-истраживачке пројекте у
којима учествују универзитети из ФБиХ, те оснивање института и центара за напредне технологије при факултетима и
финансирање годишњег образовног самита за бх. дијаспору и домаће истраживаче.
Потребно је хитно преузимање оснивачких права за BiHARNET или успоставити FARNET и неопходне конекције, те
подржати издавање домаћих научних часописа и објављивање стручних текстова у иностраним часописима.
Поред ових активности неопходно је додатно потакнути научно-истраживачки рад кроз промоцију и систем награђивања.
Такође, важно је обезбиједити подршку формирању предузетничке инфраструктуре на високошколским установама,
промовисати концепт тзв. "предузетничког универзитета", академске иновативне пројекте, висококвалитетне научне
публикације, већу мобилност академског и истраживачког особља, те подршку пројектима који повезују научно-
истраживачке и високообразовне институције с европским научно-истраживачким центрима и универзитетима.
Такође, неопходна је потпуна интеграција унутар универзитета уз обезбјеђење мобилности студената између појединих
универзитета. У кантонима ФБиХ постоји расцјепканост јавних високообразовних институција које су често дефицитарне с
опремом и људским потенцијалом, те заостају за свјетским образовним стандардима. У условима пандемије потребно је
обезбиједити сву неопходну инфраструктуру и материјално-техничке претпоставке за рад и наставу на даљину у
високошколским установама.
Потребно је што више потицати интернационализацију високог образовања увођењем предмета и програма на енглеском
језику, што би подигло квалитет и међународну препознатљивост универзитета и утицало на привлачење страних студената,
професора и дијаспоре, те јаче интегрисање у европски и свјетски високообразовни простор, као и увођење међународних
студентских и професорских ISIC картица.
Неопходно је подржати привлачење наставника/експерата из дијаспоре у форми гостујућих наставника/експерата на
образовним институцијама у земљи, повезивање домаћих институција с институцијама у којима ради дијаспора, привлачење
ученика у образовни систем на љетне школе, те креирање базе података академске дијаспоре како би се поспјешило
умрежавање и сарадња.
Број универзитета из ФБиХ који су на међународној љествици рангирани боље
од 1.500-тог мјеста
Укупан број дипломираних (20-29) на 1.000 становника, укупно ФЗС 4,5 (2019/20) 8,0
Укупан број дипломираних (20-29) на 1.000 становника, жене ФЗС 2,9 (2019/20) 5,0
2.1.2 Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе развоја и обезбиједити
Квалитет основног и средњег образовања потребно је значајно унаприједити спровођењем цјеловите курикуларне реформе,
усклађивањем различитих докумената образовне политике, повећањем опремљености и доступности образовне
инфраструктуре, обезбјеђујући потребну подршку за свако дијете у одгојно-образовном процесу на свим нивоима власти,
укључујући дјецу која су маргинализована по неком основу.
Потребно је развијање цјеловитог система вредновања, оцјењивања и извјештавања о исходима учења, развијање дигиталних
образовних садржаја, развијање алата и метода коришћења ИКТ-а у учењу и поучавању, те обезбјеђење проходности ученика.
У потрази за одговорима на савремене потребе одгојно-образовне праксе, неопходно је јачати капацитете и улогу педагошких
завода на унапређивању, праћењу и вредновању квалитета одгоја и образовања у ФБиХ.
Непосреднијом сарадњом с привредом треба усклађивати уписне политике с потребама тржишта рада, повећавајући удио
практичних знања и вјештина, успоставити дуални систем образовања и доквалификацију наставног кадра ради усклађености
образовања с потребама тржишта рада. Потребно је значајно повећати улагања у континуиран развој и образовање наставног
кадра да би боље задовољио потребе за образовањем у дигиталном добу.
Неопходно је увођење SТЕM1 едукације у основне школе у раној фази школовања и специјализованих SТЕM одјељења у
средње школе, те адекватних обука за наставни кадар. У условима пандемије неопходно је унаприједити постојећу
инфраструктуру и створити материјално-техничке претпоставке за одржавање квалитетне онлајн наставе како би ученици
добили неопходно знање за наставак школовања.
У циљу што већег обухвата образовањем, неопходно је увести обавезно средњошколско образовање за што је потребно
поступно обезбјеђивати средства.
Такође је важно значајно повећати обухват дјеце предшколским образовањем кроз потпуну ваучеризацију предшколског
система у ФБиХ, при чему би требало изједначити приватни и јавни секор у овој области. То би такође потакло развијање
адекватне мреже установа предшколског васпитања на начин обезбјеђивања капацитета и доступности према локалним
потребама, увођење центара за боравак дјеце у оквиру предузећа, установа и организација, креирање услуга и сервиса
(сервиси за одвођење и довођење дјеце из школе, пружање услуге родитељима и старатељима - хранитељима у вођењу
домаћинстава итд.) и е-медицинско савјетовање.
То би омогућило укључивање лица из локалних заједница (незапослених, пензионерки, жена с ниским примањима,
волонтерки и сл.) за помоћ у кући око дјеце и старих лица, чиме би се ускладила обавеза подизања дјеце и професионалног
ангажмана родитеља, те обезбиједила додатна примања за наведене категорије.
Потребно је омогућити укључење дјеце незапослених родитеља, дјеце из ромских породица, дјеце из хранитељских породица
и других облика породичне бриге у предшколски систем путем додатних ваучера и бесплатног/субвенционисаног система
продуженог боравка за ученике до четвртог разреда основне школе с циљем да родитељи/хранитељи/старатељи лакше
пролазе обуке и траже посао. За потребе чувања дјеце код куће потребни су програми са садржајем свакодневног рада с
дјецом и исхране, те радионице и механизми за рјешавање проблема, као стручни водич за лица која чувају дјецу, али и за
саме родитеље. Посебну пажњу потребно је посветити дјеци с посебним образовним потребама (инклузивна настава), те
њиховим родитељима/хранитељима/старатељима обезбиједити посебну подршку у процесу студирања, тражења посла и рада.
За родитеље који студирају потребно је обезбиједити правни оквир за студирање уз рад и/или дуже студирање без повећања
цијене, доплатак за родитеље студенте, ваучере за обданиште и подршку за становање за студенте парове с дјецом и
самохране родитеље - студенте, једнократну помоћ приликом трудноће и порода итд.
Ранг БиХ на PISA тестирању (Програм за међународно оцјењивање ученика) OECD PISA 62/79 (2018) (БиХ) 40/79
% обухвата предшколским образовањем (0-6 год.), укупно ФЗС 14,8 (2018/19) 80
% обухвата предшколским образовањем (0-6 год.), дјевојчице ФЗС 14,7 (2018/19) 80
% ученика који су прекинули основно образовање, укупно ФЗС 0,09 (2018/19) 0,03
% ученика који су прекинули основно образовање, ученице ФЗС 0,07 (2018/19) 0,02
% ученика који су прекинули средње образовање, укупно ФЗС 0,69 (2017/18) 0,3
% ученика који су прекинули средње образовање, ученице ФЗС 0,54 (2017/18) 0,2
2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и цјеложивотног учења

Ова мјера подразумијева повећање укључености у процесе цјеложивотног учења и образовања, затим унапређивање и
проширење учења, оспособљавање и усавршавање кроз рад, побољшање организованости, финансирања и управљања
процесима образовања одраслих, те развијање процеса и система признавања неформално стечених знања и вјештина. Оно
што посебно треба је значајнија подршка установама за обуку одраслих и њихова сертификација, као и доношење законом
признатих програма образовања одраслих. Ти програми би били усмјерени на пружање услуга доквалификације,
преквалификације и припреме за посао.
Програмима подршке предузетничкој инфраструктури потребно је направити потпуни редизајн подршке развоју
предузетништва и мањим предузећима и подржати приступ цјеложивотном учењу и вјештинама, како за предузетнике, тако и
за оне који планирају основати предузеће.
Посебно је потребно осмислити и интензивирати нове обуке за преквалификацију у ИТ/SТЕM сектор, стимулисати издвајања
за неформално образовање и обезбиједити пореске олакшице за трошкове образовања радника и промоцију програма учења
уз рад, те стажирања. Унутар образовног система потребно је подржати и акредитацију и повезивање с акредитованим
центрима цјеложивотног учења у развијеним земљама. Обука и образовање запослених треба да добију повећан коефицијент
као порезни одбитак.
% лица (25-64 године) која су, након редовног образовања, похађала формално
ФЗС 8,1 (2016/17) 20,0
и/или неформално образовање у претходних 12 мјесеци од дана анкетирања
1
STEM едукација обухвата 4 дисциплине (природне науке, информатику, инжењерство и математику) које захваљујући интердисциплинарном приступу
имају значајну примјену у пракси.
Надлежна кантонална
Број сертификованих установа за образовање одраслих н/д н/д
министарства
% послодаваца који су спремни понудити практичну наставу за ученике и
ФЗЗЗ 34,8 (2020) 50,0
студенте
% послодаваца који су спремни пружити обуку за незапослена лица (ментори,
ФЗЗЗ 19,8 (2020) 40,0
опрема...)
2.1.4 Потицати образовне институције на пружање већег степена знања и праксе у области ИКТ
Промјене у образовном систему и заокрет према новим технологијама су од изузетне важности за развој друштва и економије
ФБиХ. Дигитална знања имају пресудан значај за иновације, раст, конкурентност, запосленост и др.
Због тога је неопходно подстицати школе и универзитете на већи степен знања и праксе у ИТ области као и постепено
увођење основа програмирања на све факултете. Ради успостављања баланса развоја средњих и напредних стручних вјештина
с личним и друштвеним потребама, ове вјештине треба да буду дио школских планова и програма наставе и учења од
основног до високошколског образовања. Како би се постигао одговарајући стандард у посједовању дигиталних вјештина
ученика, потребно је континуирано усавршавати знање и рад наставника, посебно наставника информатике. Потребно је
креирати програме стручног усавршавања и повећања компетенција наставног особља у области ИКТ.
У образовним институцијама, укључујући и предшколске установе и институције културе, потребно је унаприједити
централну комуникациону инфраструктуру, изградити локалну бежичну комуникациону инфраструктуру (WLAN) и
обезбиједити дигиталну опрему неопходну за учење и стицање знања. Имплементацији ове мјере ће допринијети и менторски
рад с наставницима и младим талентима у области природних наука и информатике.
У овом процесу потребно је обезбиједити сарадњу образовног система и компанија у овом сектору. Посебан фокус треба
ставити на интерактивно образовање и увођење интерактивних дигиталних садржаја с адекватним веб-платформама у
реализацији наставе у основним и средњим школама и SТЕM концепт образовања од основне школе до факултета.

Надлежна кантонална
Број наставних сати из информатике, по ученику н/д н/д
Број рачунара које користе ученици, на 100 ученика (укупно
ФЗС 5,7 (2018/19) 20,0
основна + средња)
2.1.5 Побољшавати рад с талентима и стандард ученика и студената

Образовне институције треба да идентификују таленте и обезбиједе њихов даљи развој посебно креираним програмима који
ће омогућити идентификацију, мотивацију и њихов развој у различитим областима.
У случају да су талентована лица с инвалидитетом и/или припадају сиромашним/маргинализованим категоријама
становништва или су дјеца без родитељског старања, потребна је посебна подршка државе.
Неопходно је обезбиједити средства за побољшање студентског стандарда (модерни универзитетски кампуси, доступне
квалитетне лабораторије, базе података, библиотеке, спортски терени, достојан студентски смјештај и др.). Поред домаћих
извора, у ову сврху могуће је и коришћење међународних фондова и програма (размјена студената, међународни програми
сарадње универзитета, програми усавршавања наставног кадра и сл.).
Потребно је промовисање и суфинансирање стипендирања талентованих средњошколаца, студената и сајмова запошљавања,
као и суфинансирање специјализација, студирања, пројеката у и изван БиХ. Неопходно је успоставити дигиталну платформу
е-студент за праћење доступности статуса, анализу и запошљавање студената и успоставити грант шему којом ће се
подржавати талентовани ученици и студенти.
Тиме се настоји што више успорити одлазак високообразованих младих људи у које је друштво уложило значајна средства.
Износ буџетских средстава за финансирање пројеката талентованих ученика Надлежна министарства у
н/д н/д
основних и средњих школа (кантони + ФБиХ), КМ ФБиХ
Износ буџетских средстава из буџета ФБиХ за награђивање најбољих Надлежна министарства у
49.500 (2019) 500.000
ученика, КМ ФБиХ
Износ буџетских средстава из кантоналних буџета за награђивање најбољих Надлежна кантонална
н/д н/д
ученика, КМ министарства
ПРИОРИТЕТ 2.2 Побољшавати исходе здравственог система

Потребно је промовисати право здравствене заштите за све грађане ФБиХ, повећати покривеност здравственим осигурањем,
примјењивати цјеложивотно учење о здрављу, здравом животном стилу и здравим изборима, штитити репродуктивно
здравље младих, континуирано обезбјеђивати и побољшавати квалитет здравствених услуга, територијално равномјерније
пружати здравствене услуге и јачати вертикалну и хоризонталну координираност и спремност, посебно у кризним
јавноздравственим ситуацијама, што ће се обезбиједити адекватнијим финансирањем услуга за побољшање јавног здравља
као и далеко бољим економисањем алоцираних средстава.

Очекивано трајање живота при рођењу, година, укупно ФЗС 77,3 (2018) 80,0
Очекивано трајање живота при рођењу, година, жене ФЗС 79,3 (2018) 81,0
Стопа морталитета, на 1.000 становника, укупно ФЗС 10,1 (2019) 9,0
Стопа морталитета, на 1.000 становника, жене ФЗС 9,8 (2019) 8,5
МЈЕРЕ
2.2.1 Унапређивати приступ и смањивати неједнакост у здравственим услугама
Мјера ће се спровести повећањем расположивости ресурса у здравству програмима равномјерне дистрибуције кадрова у свим
регијама ФБиХ, у складу с уставним надлежностима у области здравства, што укључује и равномјерну дистрибуцију кадрова
у урбаним и руралним срединама. Такође, доступност здравствених услуга ће се повећати адекватним планирањем потребних
специјализација у свим регијама ФБиХ, укључујући равномјерно урбане и руралне средине. За реализацију наведене мјере ће
такође бити неопходно обезбиједити и додатна буџетска и ванбуџетска средства за равномјерну покривеност здравствене
инфраструктуре у руралним и урбаним срединама у ФБиХ. Надлежни нивои власти ће обезбиједити повећање степена
доступности услуга и једнакости у приступу здравственим услугама, есенцијалним лијековима и ортопедским помагалима на
простору цијеле ФБиХ.
Потребно је обезбиједити ефективну расположивост ресурса у здравственом сектору бољом функционалном повезаности и
координацијом између кантоналног и федералног нивоа власти, те јачати координацију између појединих "подсистема" у
здравственом сектору и повећавати комплементарност нивоа здравствене заштите.
Посебно је важно успоставити комплементарност, компатибилност и конкурентност између јавног и приватног сектора
досљедном примјеном постојећег законодавног оквира који изједначава приватни и јавни сектор, те континуираним
измјенама и допунама постојеће регулативе како би се унапређивала комплементарност и конкурентност јавног и приватног
сектора у здравству.
Потребно је предузети активности за повећање покривености здравственим осигурањем, нарочито ризичних група,
повећањем обима услуга из средстава фонда солидарности у смислу увођења превентивних програма, што ће на крају довести
до равномјерне територијалне доступности здравствених услуга, односно међукантоналне сарадње у ширењу доступности
одређених здравствених услуга и сл. При томе је потребно извршити анализу и утврдити категорије становништва које немају
здравствено осигурање.
Неопходно је промовисати право здравствене заштите за све грађане ФБиХ, те увести механизме заштите права, не само
пацијената, него и здравствених радника. Паралелно с тим, неопходно је јачати одговорност пацијената у смислу бриге о
властитом здрављу и обавезама у придржавању упута љекара.

% становништва обухваћеног здравственим осигурањем ФЗЗОИР 89,9 (2018) 95,0
Индекс универзалне здравствене покривености (UHC WHO) WHО 61 (2017) (БиХ) 80
Број доктора опште, односно породичне медицине у примарној здравственој
ФЗЈЗ 0,36 0,46
заштити, на 1.000 становника
2.2.2 Оснажити потенцијал превентивне медицине

Унапређење здравља и квалитета живота подразумијева имплементацију концепта новог јавног здравства кроз
интерсекторски приступ благостању друштва, здраве јавне политике и увођење концепта цјеложивотног учења о здрављу,
здравом животном стилу и здравим изборима.
Програми промоције здравља, превенције болести и унапређења квалитета живота имају за циљ да укључе и оснаже
појединце и заједницу у прављењу одабира здравог понашања и изврше промјене које смањују ризик од раног развоја
хроничних обољења и других болести. Посебна пажња у области превенције и промоције здравља треба да се усмјери на
дјецу и омладину како би се превенирао развој нездравих стилова живота и како би се млади стимулисали за прихватање
здравих стилова живота. У циљу потпунијег и квалитетнијег одговора на потребе становништва, неопходно је да се
унаприједе родно осјетљиви програми који су усмјерени на унапређење здравствене превенције и заштите, посебно рањивих
група.
Мјера ће стимулисати развој и сарадњу корисничких удружења и невладних организација с циљем боље комуникације
усмјерене на унапређивање и побољшање здравствене писмености и здравственог статуса појединца и цијеле популације кроз
дизајнирање и sпровођење промотивних кампања за промјене у животном стилу, унапређење квалитета живота, здраво
старење, као и подизање свијести о утицају на здравље и значају чисте животне средине и квалитетног водоснабдијевања.
Упоредо с тим, јачаће се здравствена писменост кроз развој и имплементацију одрживих курикулума за школске предмете
(основне и средње школе) - здравствена едукација, едукација и обуке везане за комуникације о здрављу (медији за мале групе,
радио, телевизија, новине, блогови, поруке, размјена видео-клипова, поруке преко мобилних телефона и форуми на
интернету, промоција здравих стилова живота, здравствена едукација од стране здравствених стручњака, итд.).
Дизајнирање и имплементација систематских и свеобухватних превентивних програма, с посебним освртом на рано
откривање и превенцију масовних незаразних болести (кардиоваскуларне болести, дијабетес, малигне болести, ментално
здравље, орално здравље) представљају неопходност у савременим системима здравствене заштите. Ти програми треба да
буду равномјерно спровођени у цијелој ФБиХ и финансирани на јединствен начин.
Кључно мултисекторско питање је афирмација концепта здравог старења. Увијек се говори о трошку лијечења треће
генерације, али ако се тој генерацији обезбиједи покретљивост, она може да буде ресурс, па је потребно даље отварати центре
за здраво старење гдје припадници треће генерације могу да бораве и гдје може да се створи ефикасна међугенерацијска
солидарност.
Специфични морталитет - смртност обољелих од болести циркулаторног система са смртним
ЗЗЈЗ 501,9 (2018) 400,0
исходом, на 100.000 становника, укупно
Специфични морталитет - смртност обољелих од болести циркулаторног система са смртним
ЗЗЈЗ 269,1 (2018) 190,0
исходом, на 100.000 становника, жене
Спечифични морталитет - смртност обољелих од болести малигне неоплазме са смртним
ЗЗЈЗ 212,1 (2018) 150,0
Спечифични морталитет - смртност обољелих од болести малигне неоплазме са смртним
ЗЗЈЗ 89,0 (2018) 70,0
Специфични морталитет - смртност обољелих од ендокринолошких болести и метаболичких
ЗЗЈЗ 54,2 (2018) 40,0
обољења са смртним исходом, на 100.000 становника, укупно
Специфични морталитет - смртност обољелих од ендокринолошких болести и метаболичких
ЗЗЈЗ 21,3 (2018) 15,0
обољења са смртним исходом, на 100.000 становника, жене
2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система здравствене заштите

Неопходна је дигитална трансформација система здравствене заштите коришћењем јединствених стандардизованих
протокола на основу заједничког европског формата, како би се грађанима омогућио безбједан приступ здравственим
подацима и њихова размјена у (Ф)БиХ, а послије и у ЕУ. Као основни предуслов за повезаност, адекватну и благовремену
размјену информација, неопходно је постојање база података на свим нивоима здравственог сектора, подржаних
одговарајућом информатичком и информационом структуром и увезаних у један систем. То подразумијева вертикалну и
хоризонталну размјену података и информација свих учесника у здравственом сектору. Стога је важна израда и усвајање
Програма интегралног здравствено-информационог система и е-здравља (e-health), као и унапређење система мониторинга и
евалуације у смислу бољег праћења учинка здравственог сектора с фокусом на јавно здравље и финансирање здравствене
заштите.
Потребно је омогућити анализу велике количине података који се генеришу постојећим информационим системима у
здравству, како би се остварили нови увиди у здравствене трендове, те омогућило адекватно стратешко одлучивање у овој
области. У те активности потребно је укључити одговарајуће универзитетске установе и истраживачке центре.
Информатички увезана примарна, секундарна и терцијарна здравствена заштита у кантонима ФМЗ 2/10 (2019) 7/10
2.2.4 Унапређивати дјеловање у кризним јавноздравственим ситуацијама

Способност реаговања на јавноздравствене ризике захтијева систем који омогућава брзо откривање, реаговање, превенцију и
комуникацију са широм заједницом о опасностима по здравље. Неопходно је јачање вертикалне и хоризонталне комуникације
у кризним јавноздравственим ситуацијама формирањем мулисекторских штабова, као и преко заједничке платформе, која
аутоматизмом покреће релевантне факторе. Кризне јавноздравствене ситуације су условљене транзиционим процесима у
свијету, као што су снажна епидемиолошка транзиција (промјена образаца оболијевања), пандемије и појаве нових заразних
обољења (нови вируси), мигрантска криза, елементаре непогоде (поплаве, земљотреси, пожари) итд.
Мјера ће подржати развој јединствених планова приправности с различитим сценаријумима јавноздравствених пријетњи,
развој и континуирано унапређење система за прикупљање података као основ за доношење одлука, унапређење
превентивних мјера и усвајање интегративног и кооперативног приступа различитих сектора и нивоа власти укључених у
управљање, објављивање доступних информација, издавање јавних упозорења, те планирање и реализацију интервенција
усмјерених на смањење изложености здравственим ризицима и минимизовање здравствених ризика.
Потребно је створити предуслове за брз и ефикасан одговор у кризним ситуацијама, створити систем јавног узбуњивања и
брзе реакције као одговор на кризу која утиче на здравље становништва. То подразумијева дефинисање кризних планова,
мапирање и планирање ресурса, те спровођење континураних едукација и вјежби у смислу подизања спремности за брзи
одговор.
Такође, мјера подржава развијање процедура за процјену еколошких здравствених ризика, укључујући ризике због
безбједности хране, те унапређивање лабораторијских капацитета за надзор, дијагностиковање и извјештавање о
здравственим ризицима. Поред федералног штаба и сваки кантон треба да има мултисекторски штаб заштите за кризне
ситуације.
Индикатор Извор Полазна Циљна вриједност
вриједност
Развијени планови приправности за јавно здравствене пријетње ФМЗ, ЗЗЈЗ Не (2020) Да
2.2.5 Јачати финансијску одрживост здравственог система и унапређивати правичност у финансирању здравствене
заштите
Ова мјера подразумијева спровођење консолидације и преструктурирање здравственог система. То значи да је потребно да се
изврши финансијска, организациона и стратешка консолидација, те предузму мјере санације болница које генеришу губитке.
С тим у вези, неопходно је да се евалуира рационалност организације здравствених установа у јавном сектору, с циљем
смањења високих фиксних трошкова сувишних капацитета, посебно у болницама.
При томе, важну улогу има увођење kontroling-a и јачање система финансијског управљања и унутрашњих финансијских
контрола, односно интерне ревизије. Такође, потребно је јачати механизме савјесног управљања здравственим системом, што
укључује рационалну потрошњу и управљање ресурсима и трошковима кроз обезбјеђење бољег менаџмента у здравственим
установама, као и коришћење и ширење модела јавно-приватног партнерства у здравству на основу добрих пракси.
Такође, у јавном здравственом сектору потребно је континуирано уједначавати листе лијекова по кантонима с циљем
обезбјеђења доступности квалитетним, сигурним, провјереним и економичним лијековима, те размотрити могућност
заједничке набавке есенцијалних лијекова ради рационализације трошкова набавки.
С друге стране, потребно је предузимати активности на јачању финансијске дисциплине у сфери наплате доприноса
здравственог осигурања, повећању обухвата здравственим осигурањем, квантификацији и имплементацији основног пакета
здравствених права, те проналажењу додатних извора за његово једнакомјерно финансирање у свим кантонима. Неопходно је
извршити процјену потреба за финансијском консолидацијом и редизајнирањем садржаја федералног фонда солидарности.
Финансирање здравства мора да постане чвршће повезано с мјерљивим показатељима успјешности рада, што се може
постићи одговарајућим моделима уговарања здравствених услуга који ће утицати и на механизам плаћања здравствених
радника с циљем креирања мотивационих механизама за бољи рад.
Здравствена потрошња као % БДП-а ФЗС 8,2 (2018) 10,0
% текућих јавних издатака за здравство у ФБиХ у укупним текућим издацима за
ФЗС 70,4 (2018) 72,0
здравство
Акумулисани губитак здравственог сектора, мил. КМ ФЗЗОИР, ФЗЗПР 80,2 (2018) 0
2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и биомедицинска истраживања

Биомедицинска истраживања су потребна како би се проширила база знања која подржава доношење политика, развој
иновативних технологија и приступ сложеним јавноздравственим и медицинско-клиничким проблемима, као и да би се
обезбиједила примјена робусних метода реализације, праћења и оцјене у циљу постизања дјелотворних исхода.
Ова мјера има за циљ да подржи примијењена биомедицинска истражива како би се обезбиједила доступност нових начина
лијечења и медицинских производа, побољша управљање пословним процесима у здравственом сектору и развије систем
управљања и одржавања здравствених технологија.
Потребно је оснажити партнерства с истраживачким центрима и академским институцијама како би се спроводиле
благовремене студије које подржавају доношење одлука на свим нивоима власти у здравству. Потребно је потицати
истраживања у областима попут биомедицинских и клиничких, јавног здравства, здравствених система, промоције здравља,
природних производа, вакцина итд. Такође, потребно је подржати пројекте патентирања и примјене истраживачких налаза.
Неопходно је снажније инвестирање у иновативне и креативне програме кроз међународну сарадњу и учествовање у
здравственим програмима ЕУ. Ова мјера подржава континуирану едукацију истраживачког кадра и њихово награђивање у
циљу задржавања постојећег и развоја новог кадра.
Бруто домаћи издаци у истраживање и развој у медицинске и здравствене науке, у 000
ФЗС 2.096 (2018) 10.000
КМ
ПРИОРИТЕТ 2.3 Ублажити тренд демографског старења становништва, побољшати стабилност породице и положај
младих
Пружање финансијске и стамбене подршке, те усклађивање породиљства с радним и другим обавезама, пружало би
безбједност и потицало на рађање и раст становништва, док би развијање толеранције и културе дијалога допринијело
стабилности породице. Посебна пажња треба да се посвети рањивим породицама, чему може знатно допринијети јачање
институција и капацитета на локалном нивоу.
Стопа промјене становништва ФЗС -0,28 (2019) 0,25
Индекс старости (однос 60+ и 0-19) ФЗС, ФЗЗПР 111,9 (2019) 95,0
МЈЕРЕ
2.3.1 Потицати наталитет и заштиту породица с дјецом
Пружање финансијске и друге подршке породицама које планирају рађање дјеце пружило би безбједност и подстакло њихову
одлуку на рађање. Подршка у виду једнократних помоћи (за обезбјеђење реалне надокнаде основних трошкова за
новорођенче), редовних родитељских и дјечијих додатака, те порезних олакшица на издвајања за дјецу, олакшала би
подизање дјеце и формирање здравије породице.
За остваривање тих активности потребно је и оснивање фонда за планирање породице и обезбјеђење оптималне породиљске
накнаде за све породиље и при томе уједначавати породиљске накнаде за запослене и незапослене мајке, узимајући у обзир
различите основе за остваривање права на породиљску накнаду. То подразумијева да држава преузме све обавезе које су
везане за трудноћу и породиљско одсуство које су тренутно на терету послодаваца, затим давање олакшица послодавцима
који имају запослене мајке с дјецом до 16 година, а посебно с дјецом до 7 година, дефинисање дужине минималног обавезног
породиљског одсуства, увођење флексибилности у радним односима (уговоре на одређено третирати на исти начин као и
уговоре на неодређено вријеме с позиције права на накнаду за вријеме трудноће, породиљског одсуства и одсуства с рада због
његе дјетета, те флексибилности у радном времену), коришћење одсуства у више наврата (парцијално), евентуално
продужење одсуства и у складу с тим умањење мјесечне накнаде, промовисање могућности коришћења одсуства ради његе
дјетета за очеве и сл.
Неопходно је радити на периодичној обуци и стручном усавршавању (о примјени законодавства и пружању информација
корисницима), успостави механизма за праћење, евалуацију и извјештавање о стању у области заштите породице с дјецом, те
успоставити и одржавати централну базу података о корисницима у ФБиХ.
Успјешна популациона политика тражи дјеловање у локалној управи успоставом организације и тијела за породицу, дјецу,
младе, као и издвајање средстава из буџета за подстицаје рађања, запошљавања младих и праћење конкретних индикатора
квалитетнијег живота различитих категорија становништва. Поред тога, потребно је на нивоу Федерације БиХ донијети
интегрисани стратешки документ за младе, те дефинисати федерално министарство које ће у свом називу садржавати ријеч "и
млади".1
Неопходно је донијети и гаранцију за младе, као активациону шему у складу с Гаранцијом за младе ЕУ којом ће се
обезбиједити да сви млади добију квалитетну понуду запослења, наставка школовања или приправничког стажа у року од 4
мјесеца након завршетка школовања.
Креирање програма и јачање кадра за популациону едукацију омогућило би подизање свијести о значају питања популације и
дугорочно дало позитивне ефекте на репродукцију становништва. У том смислу потребно је подржати активности
укључивања садржаја популационе политике у образовне програме, укључивања родитеља у учење о здравом одрастању и
толеранцији, те укључивања тема из популационе политике у медијске садржаје.

Стопа укупног фертилитета ФЗС 1,25 (2018) 2,0
Стопа наталитета, на 1.000 становника ФЗС 8,2 (2019) 10,0
Успоставити Фонд за планирање породице у ФБиХ ФМРСП Не Да
Матернална смртност, на 100.000 живорођених у ФБиХ ЗЗЈЗ 11,1 (2019) 5,0
2.3.2 Унапређивати репродуктивно здравље и област раног раста и развоја дјетета
Биолошка способност родитеља за репродукцију од изузетног је значаја за свако друштво. У условима продуженог периода
сексуалне активности, прије реализовања родитељства, повећани су ризици од сексуално преносивих обољења и нарушавања
репродуктивног здравља.
Стога је неопходно промовисање важности репродуктивног здравља међу младима, прије свега кроз систем образовања, као и
спровођење активности које доприносе смањењу сексуално преносивих болести. То подразумијева јачање капацитета
здравствених установа и ресурса који ће омогућити континуирано савјетовање у овој области, али и повећање квалитета
здравствених услуга везаних за планирање породице, прије и током трудноће, те услуга новорођеним бебама до 12 мјесеци,
као и дјеци до три односно шест година старости. Такође, како би се обезбиједило здраво материнство, потребно је
изједначити заштиту трудница и породиља на територији ФБиХ.
Свако улагање у здрав почетак живота и рано препознавање одступања од нормалне трудноће, посебно здравствених
индикација унутар прве три године живота дјетета, од непроцјењиве је важности за даљи раст и развој дјетета и постизање
његовог пуног потенцијала. Стога је један од приоритета континуирано унапређивање услуга у области раног раста и развоја,
како у сектору здравства, тако и у другим секторима друштва, у смислу холистичког приступа пружања услуга везаних за
рани раст и развој. Када је сектор здравства у питању, то подразумијева јачање педијатријске дјелатности, посебно на
примарном нивоу здравствене заштите, као и субспецијалистичких педијатријских дисциплина на вишим нивоима
здравствене заштите, те развој центара за рани раст и развој при домовима здравља у сарадњи с другим организацијама и
установама у Федерацији БиХ које су акредитоване за пружање ових услуга. У том смислу наставиће се с континуираним
унапређивањем квалитета здравствене услуге, даљим ширењем болница пријатеља беба и дјеце, промовисањем дојења,
здраве исхране за дјецу, важности програма имунизације и његове свеобухватније реализације.
Смртност дојенчади, на 1.000 живорођених ФЗС 9,3 (2019) 4,0
% дјеце с потешкоћама у развоју узроковано лошом прехраном UNICEF, ДЕП 8,9 (2015) (БиХ) 3,0
2.3.3 Унапређивати стамбену политику

Висока цијена станова и закупнина, уз високу стопу незапослености младих, представља озбиљну препреку за останак младих
људи у земљи, ступање у брак и формирање односно проширење породице. Доношењем програма субвенционисања и
пружања подстицаја у сфери стамбене политике, ова мјера ће допринијети олакшаном рјешавању стамбеног питања за брачне
парове који први пут рјешавају стамбено питање.
У том смислу потребно је донијети посебне програме за осигуравање стамбених кредита (и кредита за индивидуалну
стамбену изградњу), пружање порезних олакшица приликом куповине или изградње стана, давање препорука локалним
заједницама за обезбјеђивање станова за издавање по повољним условима и условима непрофитног закупа смјештаја младих
брачних парова који студирају и породица с више дјеце.
Предност у додјели станова у закуп би требали да имају брачни парови с лошијим материјалним статусом (имовински
цензус), лица с инвалидитетом, самохрани родитељи, као и млади без родитељског старања којима престаје право на јавну
бригу, родитељи дјеце с инвалидитетом, лица из маргинализованих категорија становништва, жртве насиља, итд.
ФБиХ ће овом мјером обезбиједити подршку кроз сарадњу с банкама и/или кроз подршку стамбеним фондовима. Надаље, ова
мјера подразумијева и подршку за рањиве групе (расељена лица, породице у стању социјалне потребе итд.) које такође имају
проблеме с рјешавањем стамбеног питања.
Издвајање за субвенционисање стамбене политике, мил. КМ Влада ФБиХ 10 (2020) 30
Број стамбених фондова у кантонима Надлежна
кантонална 1/10 (2020) 10/10
1
У складу са Законом о младима ФБиХ, члан 21. став 2, потребно је планирати да министарство које је надлежно за питања младих у ФБИХ у свом
називу има и ријеч "и млади". Закон о младима у члану 11. став 2. наглашава да "сви нивои власти у ФБиХ имају обавезе дефинирања, усвајања и
провођења стратегија према младима".
2.3.4 Промовисати толеранцију, ненасиље и родну равноправност у породици и друштву
У друштву је потребно превенирати насилно рјешавање проблема, те подржати пројекте толеранције и културе дијалога.
Потребно је у образовне програме увести теме о превенцији насиља и факторима који могу да утичу на насиље у породици и
друштву. Законски оквир који спречава насиље у друштву и породици је потребно развијати уз оштрије казне и обавезан
психосоцијални третман починиоца насиља и жртве. Посебну пажњу је потребно посветити спречавању и санкционисању
говора мржње. Потребан је снажнији ангажман свих правосудних институција против говора мржње у свим појавним
облицима.
Неопходно је развијати и специфичне програме и квалитетне услуге у сврху смањења ризика од социјалне искључености
жртава породичног и вршњачког насиља, посебно за родно сензибилне категорије друштва као што су жене и дјеца жртве
породичног насиља, жене у ризику од сиромаштва и социјалне искључености, жене с инвалидитетом итд.
Такође је потребно подржати активности на спречавању насиља над дјецом и супружницима, као и обезбиједити адекватну
бригу и шансу за образовање дјеци без једног или оба родитеља.
Те активности подразумијевају јачање и промоцију породице као градивног елемента друштва, суочавање с изазовима
заједничког живота, спровођење кампање јачања међупартнерских односа и комуникације с дјецом, смањење ризика одвајања
дјеце од породица итд.
Позната лица пријављена као учиниоци кривичних дјела (из области брака, породице,
ФЗС 1.059 (2017) 500
младежи) -мушкарци
Позната лица пријављена као учиниоци кривичних дјела (из области брака, породице,
ФЗС 95 (2017) 45
младежи) - жене
Социјалне институције и родни индекс - SIGI* ОЕCD 21,8 (2019) (БиХ) 15,0
% разведених у односу на закључене бракове ФЗС 13,6 (2019) 10,0
2.3.5 Унаприједити услове за развој и бављење спортом
Спорт је, као дио културе, једна од неправедно запостављених области у ФБиХ. Спорт је везан за широк распон политика,
производа и услуга који се тичу различитих вриједносних ланаца који се међусобно прожимају.
Уз такмичарске спортске активности, дефиниција спорта данас у потпуности укључује моторичке и тјелесне активности, које
не само да потичу пораст спортских активности него промовишу здравље, усвајање здравих животних навика и спречавање
појаве хроничних болести код становништва, као што су претилост, дијабетес типа 2, кардиоваскуларна обољења, менталне
болести итд.
Да би то постигли потребна је стална промоција бављења спортом цјелокупне популације, посебно дјеце у школама од
најраније доби, укључивање у спортске и рекреативне активности лица с инвалидитетом и лица треће доби.
Неопходно је обезбиједити услове за равномјерну заступљеност бављења спортом на подручју цијеле ФБиХ, те израдити
планове изградње, обнове, реконструкције и одржавања спортских објеката и простора за рекреацију, укључујући и
купалишта на природним водотоцима, као битне претпоставке за успјешно бављење спортом.
Поред наведеног, неопходно је обезбиједити одговарајући стручни кадар, унаприједити стручни рад за професионално и
рекреативно бављење спортом, као и обезбиједити потицаје за стимулисање резултата на међународним такмичењима.
За праћење актуелних прилика у свим сегментима спорта и рекреације, неопходно је извршити дигитализацију спорта на
федералном нивоу, што подразумијева успоставу јединствене базе података из свих расположивих извора укључујући и
спортске клубове. Таква база података је претпоставка за квалитетно доношење одлука у области спорта на свим нивоима
власти у ФБиХ.

Приватна потрошња на спорт ФЗС н/д н/д
Вријеме проведено у спортским и активностима тренирања вани у сатима, (65+),
ФЗС н/д н/д
укупно*
Вријеме проведено у спортским и активностима тренирања вани у сатима, (65+),
ФЗС н/д н/д
жене**
Вријеме проведено у спортским и активностима тренирања вани у сатима, (15-
ФЗС н/д н/д
20), укупно**
Вријеме проведено у спортским и активностима тренирања вани у сатима, (15-
ФЗС н/д н/д
20), жене**
ПРИОРИТЕТ 2.4 Смањивати неактивност и незапосленост, нарочито дугорочну
Неопходно је у политици запошљавања ставити фокус на неактивне и незапослене користећи активационе и активне
политике којима се повећава радна снага, а тиме и запосленост. При томе пажњу треба посветити рањивим групама које у
тржишним условима не могу да буду лако укључене у радну снагу и запосленост, те интегрисању имиграционе политике у
политику запослености.
Неопходно је јачати улогу и функције јавних служби запошљавања с нагласком на развој механизама обезбјеђивања
квалитета, адекватан мониторинг политика и програма с циљем провјере учинака и исплативости пројеката, унапређење
знања и вјештина запосленика ЈСЗЗ (посебно савјетодаваца), унапређење система евиденција незапослених и контроле
утрошених средстава на име потицаја запошљавању и накнада за незапосленост.
Стопа анкетне незапослености, % ФЗС 18,4 (2019) 14,0
Број неактивних лица у укупном радно способном становништву, % ФЗС 60,9 (2019) 50,0
Стопа дугорочне незапослености (12 мјесеци +), мушки % ФЗС 12,9 (2019) 9,5
Стопа дугорочне незапослености (12 мјесеци +), женски % ФЗС 18,0 (2019) 13,5
МЈЕРЕ
2.4.1 Развијати и спроводити ефикасну активациону и активну политику запошљавања
Активационе и активне мјере запошљавања треба конципирати уз уску сарадњу са заинтересованим странама (неактивни,
незапослени, послодавци, образовне институције и сл.), редовно посјећивати предузећа, те отварати нове канале
комуникације.
Неопходна је промјена фокуса активационих и активних мјера запошљавања у правцу веће заступљености структурних мјера
као што је обука или припрема за рад, нарочито кроз веће подупирање рањивих група.
Неопходно је стандардизовати систем мониторинга и евалуације политика запошљавања, те предузимати независне
евалуације учинака које би показале који су пројекти дјелотворни и трошковно ефективни. Федерални завод за запошљавање
и кантоналне службе за запошљавање треба да имају успостављен систем мониторинга и план евалуације. Сваки програм
треба да има адекватан мониторинг и предвиђен буџет за процјену учинака. Мониторинг систем треба да буде јавно доступан
на веб-страници као и извјештаји о процјени учинака.
У оквиру ове мјере, у заводима за запошљавање је неопходно обезбиједити средства за брзу обуку за познатог послодавца
који је исказао интерес за одређеним профилом радне снаге.
Потребно је укључити кориснике новчаних накнада у мјере активних политика запошљавања у циљу брже интеграције у
тржиште рада и скраћења времена коришћења накнада.
Исто тако, мјерама активног запошљавања неопходно је промовисати и у већем омјеру обезбиједити и средства за
самозапошљавање. Коначно, потребно је обезбиједити и оквир за веће укључивање приватног сектора у мјере политика
запошљавања (обука, посредовање, евалуација и сл.), чије дјеловање треба да буде интегрални дио унапређења дјеловања
ЈСЗЗ.
Унутар неактиве популације посебно мјесто припада младим "обесхрабреним". Стога је неопходно да ЈСЗЗ посебну пажњу
посвети ефективној активационој политици. Поред младих, потребно се такође фокусирати на неактивне жене (посебно
недовољно образоване, жене изнад 50 година старости и оне у руралним срединама), дугорочно незапослене, лица с
отежаним приступом тржишту рада, младе који напуштају јавну бригу и друге категорије "обесхрабрених" лица.
Стопа активности, % ФЗС 39,1 (2019) 50,0
Стопа запослености (15+), % ФЗС 31,9 (2019) 45,0
Трошкови активних мјера по новозапосленом ФЗЗЗ н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, мушки ФЗЗЗ н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, женски ФЗЗЗ н/д н/д
2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту рада

Негативни миграциони токови који се у највећој мјери рефлектују у великом проценту одласка младих и цијелих породица из
државе, узрокују недостатак адекватне радне снаге на тржишту рада у ФБиХ. Као одговор на наведени проблем, неопходно је
континуирано стварати услове за задржавање и јачање капацитета постојећих кадрова, уз привлачење релевантних страних
држављана на домаће тржиште рада. Наведено је могуће постићи пружањем подршке програмима преквалификације за
дефицитарна занимања, унапређењем правне регулативе у кантонима за дуално образовање младих с фокусом на практичном
раду, развојем предузетничких вјештина, измјенама правне регулативе за волонтирање, јавном промоцијом успјешних
научника, експерата, занатлија, љекара и др., подршком програмима умрежавања и промоције индустрија с дефицитарном
радном снагом, регулисањем правног оквира за самозапошљавање уз јасно дефинисање пореских олакшица за наведену
категорију запослених итд. Такође, потребно је унаприједити радно законодавство у правцу омогућавања стручног
оспособљавања и припреме за рад за незапослена лица без обзира на ниво образовања.
С друге стране, потребно је дефинисати и имиграциону политику која би обезбиједила компетентну радну снагу (примарно у
секторима ИТ, медицини, инжењерству и сл.), како за сезонске, тако и за годишње и вишегодишње запошљавање у
индустријама гдје недостаје адекватна радна снага. Ова мјера подржава и доношење Закона о повратку који гарантује право
на повратак свима који имају бх. поријекло, као и љетне школе и програме привлачења дијаспоре у циљу упознавања и
очувања веза с домовином. Такође је потребно финансирати промоцију простора ФБиХ за висококвалификовану и
дефицитарну радну снагу с фокусом на промоцији релевантних образовних установа с циљем привлачења страних студената.
Мјера треба да иницира стратешки и законодавни оквир који би омогућавао покретање пословања страним предузетницима у
предузетничким зонама и пословним парковима, с добивањем права на стални боравак у земљи након што технолошки парк
оцијени пословну идеју и понуди смјештај за покретање бизниса у технолошком парку. Такође је, унапређењем транспортних
услуга, потребно обезбиједити дневну мобилност радне снаге унутар земље.
Удио послодаваца који имају проблем с попуњавањем радних мјеста ФЗЗЗ н/д н/д
Број запослених странаца ФЗЗЗ 172 (2019) 1.000
2.4.3 Јачати функцију посредовања јавних служби запошљавања

Потребно је радити на унапређењу знања и вјештина запослених (посебно савјетодаваца) у ФЗЗЗ, као и унапређењу система
евиденција незапослених усклађених са захтјевима послодаваца.
Неопходно је на евиденцијама јавних служби за запошљавање одвојити незапосленa лица од лица без запослења која не траже
активно посао. Оптимално би било измјештање администрирања и финансирања здравственог осигурања незапослених лица
из јавних служби за запошљавање. У структури регистрованих незапослених лица потребно је идентификовати оне на које ће
савјетодавни рад имати највећи ефекат, даље радити на развоју процедура за рад (ходограм процеса) у ФЗЗЗ које ће
укључивати све законски дефинисане активности: информисање, савјетовање и посредовање, успоставу директне сарадње и
размјену потребних података (е-управа) између завода/служби и других органа управе како би се смањио административни
притисак на бирое.
Потребно је успоставити интегрални систем информатичке подршке за функцију посредовања и увезати систем с порезном
управом како би се обезбиједила прецизна евиденција о преласку радне снаге из незапослених у запослене и обратно.
Неопходно је и обезбиједити брзо остваривање права која проистичу из статуса незапослености.
% послодаваца који траже нове раднике путем бироа за запошљавање ФЗЗЗ 44,7 (2020) 70,0
Успостављен интегрисани систем за функцију посредовања ФЗЗЗ Не (2020) Да
% корисника здравствене заштите у односу на укупан број евидентираних на
ФЗЗЗ 68,1 (2019) 30,0
заводима за запошљавање
ПРИОРИТЕТ 2.5 Смањивати сиромаштво и социјалну искљученост

Доношење нових закона о социјалном осигурању и социјалном раду, развој социјалних карата и регистара, праћење
смјерница за усклађивање извјештавања о социјалним индикаторима с праксом ЕУ, боље таргетирање породица и лица у
потреби, трансформација установа социјалне заштите и боља едукованост стручног особља, знатно би допринијело
побољшању социјалне заштите и смањењу сиромаштва, посебно оног енергетског.
Смањење сиромаштва и социјалне искључености треба вршити кроз укључивање рањивих група у тржиште рада, посебно
инвалидних лица и младих који напуштају јавну бригу, уклањањем баријера њиховом укључивању у предузетништво,
посебно социјално, и запошљавање и самозапошљавање, што се може постићи активнијом сарадњом јавног, приватног и
цивилног сектора, те активнијим дјеловањем на локалном нивоу.

Учешће социјалне заштите у бруто домаћем производу, % ФЗС 19,4 (2017) 15,0
Индекс социјалне искључености (HSEI) ФЗС 49,4 (2019) (БиХ) 35,0
Стопа сиромаштва становништва, мушки % ФЗС 17,6 (2015) 13,0
Стопа сиромаштва становништва, женски % ФЗС 16,6 (2015) 12,5
МЈЕРЕ
2.5.1 Побољшати социјалну укљученост маргинализованих група
С обзиром на хетерогеност маргинализованих и рањивих група, при чему свака од њих има специфичне проблеме и потребе,
у наредном периоду је неопходно донијети свеобухватни стратешки документ (Стратегија социјалне укључености) који би
садржавао посебне политике и програме циљане за групе становништва које су социјално искључене или се налазе у ризику
од сиромаштва и социјалне искључености. Такав документ би садржавао и специфичне мјере социјалне заштите, укључујући
и мјере у области образовања, становања, здравства, као и породичне политике циљане на маргинализоване групе
становништва.
Како би се што адекватније приступило проблему социјалне искључености, неопходно је стално развијати јавну свијест о
значају социјалног укључивања, те реалним проблемима које одређене појединце или групе становништва потискују на руб
друштва и спречавају их у њиховим настојањима да живе пристојним животом уз пуно учествовање у друштву.
Ради лакшег праћења социјалне искључености и квалитетнијег доношења политика које су циљане на маргинализоване групе
становништва, потребно је унаприједити статистичку основу за праћење индикатора социјалне укључености, хармонизовати
постојеће индикаторе и статистичке показатеље, те развити нове индикаторе за праћење социјалне укључености.
Донесена Стратегија социјалне укључености ФБиХ ФМРСП Не (2020) Да
Спроведена анкета о приходима и условима живота (SILC) ФЗС Не (2020) Да

Актуелно уређење социјалне заштите слабо допире до популације којој највише треба, те није ефикасно у смањењу
сиромаштва. Потребно је побољшати циљане социјалне трансфере на основу стварних потреба. Побољшање циљаних
социјалних давања може да стабилизује укупна издвајања и потенцијално повећа накнаде постојећим корисницима из истих
финансијских средстава.
Основни предуслов за квалитетно доношење политика у овој области је развој социјалних карата и регистара који ће
обезбиједити информацију о стању и потребама друштва. На основу тих информација потребно је континуирано праћење
стања у области социјалне заштите и спровођење периодичних истраживања о утицају, релевантности, ефективности,
ефикасности и одрживости мјера заштите.
У циљу раног откривања и ране интервенције, неопходно је развити одговарајући систем и регистре за прикупљање података
о дјеци и одраслима у стању ризика од сиромаштва и социјалне искључености (дјеце без родитељског старања, дјеце
незапослених родитеља, дјеце чији су родитељи лица с инвалидитетом или лица у пеналним установама, дјеце разведених
родитеља, дјеце из једнородитељских породица, дјеце с инвалидитетом, одраслих с инвалидитетом и старијих лица). С тим у
вези, потребно је донијети смјернице за усклађивање извјештавања о социјалним индикаторима с праксом ЕУ.
Неопходно је подржати доношење закона о социјалним услугама и закона о дјелатности социјалног рада како би се ова област
додатно уредила, те се омогућило увођење различитих социјалних сервиса у локалним заједницама као што су дневни центри,
помоћ и њега у кући, мобилни тимови, психо-социјална подршка породицама, оснаживање хранитељских породица, подршка
дјеци без родитељског старања и сл.
Социјалне политике и законодавство требају омогућити олакшан приступ социјалним услугама и накнадама социјалне
сигурности на правичан, фер и једнак начин и морају имати улогу у сузбијању сиромаштва и социјалне искључености.
Потребно је унаприједити систем новчаних давања и усмјерити их према сиромашнима, као и обезбиједити материјална
издвајања за групе у ризику од сиромаштва (старија лица, породице с дјецом, породице с дјецом с инвалидитетом, дјеца која
су били корисници институционалног смјештаја, а требају се осамосталити).
Број успостављених социјалних регистара у кантонима ФМРСП 0/10 10/10
Стопа ризика од сиромаштва прије социјалних трансфера према полу, %* ФЗС н/д н/д
Стопа ризика од сиромаштва након социјалних трансфера по сполу, %** ФЗС н/д н/д
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац домаћинства мушкарац, % ФЗС 15,7 (2015) 12,0
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац домаћинства жена, % ФЗС 17,0 (2015) 13,0
2.5.3 Унапређивати међусекторску сарадњу, инфраструктуру и компетенције пружалаца услуга социјалне заштите
Овом мјером жели се допринијети развоју институционалних механизама који ће омогућити јачање интерсекторске и
професионалне сарадње у формулацији, планирању, имплементацији, координацији спровођења, мониторингу, евалуацији и
извјештавању у различитим подручјима социјалне политике.
Потребно је дефинисати мрежу социјалних услуга и пружалаца социјалних услуга, успоставити систем координације између
пружалаца социјалних услуга, извршити трансформацију институционалних облика збрињавања дјеце и одраслих лица (дјеце
без родитељског старања и лица с психосоцијалним тешкоћама и других лица) и изградити ресурсе за пружање одговарајућих
услуга подршке у заједници. Такође, потребно је извршити анализу капацитета запослених који раде у установама и другим
облицима породичне бриге према врстама, дужини и броју пружених услуга корисницима на цјелодневној основи и по
потреби ојачати ове капацитете и извршити едукацију професионалаца за нови концепт социјалних услуга.
Такође, овом мјером се стимулише професионална едукација и усмјерење стручног кадра који се бави социјалном заштитом,
посебно едуковање стручног кадра који ради на пословима бриге о дјеци без родитељског старања, дјеци с тешкоћама у
развоју, лицима с инвалидитетом, старијим лицима, лицима у ризику од сиромаштва и социјалне искључености и другим
рањивим групама. То подразумијева едукације, цјеложивотно учење и сл.
Поред тога, потребно је повећати капацитете социјалних радника у центрима за социјални рад што би могло да буде од
великог значаја за унапређење ефикасности сектора социјалне сигурности, што се може постићи, између осталог и
делегирањем административних послова другим општинским службама (на примјер, служби за административно-правне
послове), као и сарадњом с другим организацијама и установама које пружају алтернативне облике породичне бриге као и
социјалне услуге у склопу јачања капацитета, како би се социјални радници и други стручни запосленици могли фокусирати
на своју изворну надлежност и функцију. Смањење броја предмета радника у центрима за социјални рад могло би да
унаприједи квалитет њиховог рада са странкама и дугорочну ефикасност сектора социјалне сигурности.
Просјечан број предмета по социјалном раднику ФМРСП н/д н/д
Просјечно вријеме социјалних радника проведено на обукама ФМРСП н/д н/д
2.5.4 Побољшавати позицију рањивих група на тржишту рада

Актуелно тржиште рада у ФБиХ карактеришу негативни трендови и високе стопе радно неактивних и незапослених,
нарочито међу припадницима рањивих друштвених група (дуготрајно незапослени, лица с инвалидитетом, жене, млади,
млади без родитељског старања који напуштају јавну бригу, Роми и сл.).
Неопходно је обезбиједити израду програма запошљавања рањивих група, програма социјалног предузетништва, програма
грантова за формално и неформално образовање припадника рањивих категорија, програма којим се врши оснаживање
рањивих група за запошљавање и потицање потенцијалних послодаваца на запошљавање и/или самозапошљавање теже
запошљивих група, програма формализације запошљавања (регистрације пољопривредних газдинстава и помоћ у вођењу
истих и сл.) и обезбиједити континуирани мониторинг и повремене процјене утицаја мјера и пројеката који се спроводе.
Мјером треба ублажити проблем недовољне заступљености жена и младих у предузетништву, те указати на изазове и
могућности које им се нуде. Потребно је креирати посебне програме за те групе те промовисати предузетништво кроз
формално образовање и цјеложивотно учење и подршку женама предузетницама за укључивање у женске европске
предузетничке мреже.
Важан покретач за формално запошљавање рањивих категорија је и подршка развоју социјалног предузетништва као модела
који истовремено доприноси запошљавању и подршци угроженим групама. У склопу ове мјере неопходно је
институционално и законодавно уредити област социјалног предузетништва, како би се омогућило и олакшало оснивање и
функционисање социјалних предузећа, омогућио једноставнији приступ изворима финансирања (основати центар за развој
социјалног предузетништва или фонд за развој социјалног предузетништва који би могао да обезбиједи основни покретачки
капитал за развој социјалних предузећа), додатно потицао пословни сектор да се активније укључује у програме социјалног
запошљавања (суфинансирање програма социјалног предузетништва пружањем менторских услуга), дале порезне олакшице
за социјална предузећа која реинвестирају свој профит у активности које доприносе развоју заједнице, односно водила
пореска политика која ће бити погодна за развој концепта и активности социјалног предузетништва.
Такође, потребно је креирати програме обуке запослених у државној управи везане за социјално предузетништво и радити на
активностима промоције социјалног предузетништва у јавности (и путем медија) како би се овај појам и концепт боље
разумјели, развијати инфраструктуру, међусекторску сарадњу и умрежавање социјалних предузетника.
Стопа незапослености међу рањивим групама, жене, % ФЗС 21,7 (2019) 15,0
Стопа незапослености међу рањивим групама, млади (15-24), % ФЗС 39,0 (2019) 30,0
Стопа активности међу рањивим групама, жене, % ФЗС 29,3 (2019) 40,0
Стопа активности међу рањивим групама, млади (15-24), % ФЗС 35,0 (2019) 55,0
% дугорочно незапослених жена у укупном броју незапослених жена (преко 12
ФЗС 79,3 (2019) 60,0
мјесеци)
% одрживих привредних субјеката након 3 године пословања које су основали жене и
ФЗС н/д н/д
млади
% лица с инвалидитетом у односу на укупан број незапослених на заводима за
ФЗЗЗ 1,31 (2019) 0
запошљавање
% жена с инвалидитетом у односу на укупан број незапослених жена на заводима за
ФЗЗЗ 0,93 (2019) 0
2.5.5 Обезбиједити социјалне програме за смањивање енергетског сиромаштва

Да би се обезбиједило минимално, финансијски приступачно и поуздано снабдијевање енергијом тј. да "нико није
запостављен" у овој области, треба планирати и спроводити програме социјалне заштите угрожених купаца примјеном
концепта смањења енергетског сиромаштва, што, између осталог, подразумијева и подршку за побољшање енергетске
ефикасности, те разматрање, израду и имплементацију социјалног акционог плана у области енергетике у ФБиХ.
У циљу смањења енергетског сиромаштва, потребно је, прије свега, идентификовати енергетски сиромашна домаћинства или
категорије становништва које су у ризику од енергетског сиромаштва, утврдити која су лица њиме погођена и који су његови
узроци, повећати дио финансијских средстава у буџетима из којих би се вршило суфинансирање, креирати програме и
пројекте енергетске ефикасности (утопљавање зграда и објеката за живот угрожених категорија становништва, уградња
термоизолационих фасада, замјена столарије, замјена неефикасног система гријања и сл.), те континуирано пружати
савјетодавне услуге у области енергетског сектора.
Програми заштите угрожених категорија купаца су најефикаснији када су у њих укључене локалне заједнице. Због тога је
потребно подићи ниво информисања локалних актера о циљевима и плановима енергетске транзиције. Приликом спровођења
мјера енергетске ефикасности приоритет треба да буде на објектима јавне инфраструктуре - школама, болницама и
социјалним установама, чиме се обезбјеђује да социјално угрожене групе имају директне користи од мјера енергетске
транзиције.
Стопа енергетског сиромаштва домаћинства ФЗС н/д н/д
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 3. РЕСУРСНО ЕФИКАСАН И ОДРЖИВ РАЗВОЈ

ПРИОРИТЕТ 3.1 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса
Ради бољег прилагођавања климатским промјенама, заштите простора, земљишта, вода, шума као и био и гео-разноврсности,
адекватнијег третирања отпада, те доприноса унапређењу јавног здравља, потребно је повећавати свијест о неопходности
заштите и очувања животне средине, спроводити мониторинг стања животне средине и природних ресурса, јачати
институције и кадрове који се баве животном средином, природом и културним насљеђем, усаглашавати законодавство у
области животне средине са законодавством ЕУ, дефинисати права и обавезе власника ресурса у управљању животном
средином и природним насљеђем, унаприједити економске инструменте поштивањем принципа "загађивач плаћа" и
"корисник плаћа", обезбиједити усклађеност интереса заштите животне средине и интереса економског развоја у складу с
принципима одрживог развоја и другим принципима еколошког права и спроводити системска геолошка истраживања.
Такође, потребно је развијати статистичку основу у овој области развојем релевантних показатеља.
Количине отпада из производних дјелатности, тона/мил. КМ БДП-а ФЗС 439 (2018) 254
Количине опасног отпада из производних дјелатности, тона/мил. КМ БДП-а ФЗС 0,41 (2018) 0,30
Количине прикупљеног комуналног отпада, кг / по становнику ФЗС 284 (2018) 228
Обновљиви извори свјеже воде, мил. м3 EUROSTAT
51.354 (2017) (БиХ) 52.000
(БИХ)*
МЈЕРЕ
3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности развоја зелених вјештина
Да би се подигла свијест грађана о заштити животне средине, потребно је идентификовати, пратити и стално објављивати
информације о ризицима и рањивости који настају као посљедица небриге за животну средину, што ће резултовати већим
напорима за интегрисање политика климатских промјена у све привредне секторе, као што су енергетика, транспорт и
пољопривреда.
Неопходно је интензивније ширење информација и знања заснованих на чињеницама о проблематици заштите животне
средине и климатских промјена, и у склопу тога важно је посебно стимулисати заједничке пројекте образовних институција и
компанија које раде на озелењавању свог пословања.
Потребно је потицати и стимулисати заједничке пројекте подизања свијести о заштити животне средине и развоја зелених
радних мјеста од стране цивилног друштва и привредних субјеката, те организовати кампање и стимулисати дебату о
политикама у овој области, по угледу на постојеће иницијативе (Климатска дипломатска седмица и сл.).
У циљу подизања свијести о заштити животне средине и развоја зелених вјештина потребно је модернизовати наставне
планове и програме основних и средњих школа у складу с претходно дефинисаним програмом еко-школа, како би се
континуирано спроводиле активности везане за заштиту животне средине које би биле инкорпорисане у све сегменте одгојно-
образовног рада школа, користећи подршку ЕУ доступних инцијатива.

Стање јавне свијести - спровођење Архуске конвенције* FMOIT н/д н/д
3.1.2 Унапређивати правни и институционални оквир регулације животне средине и развој комуналне
инфраструктуре
Потребно је вршити даље усаглашавање законодавства у области животне средине са законодавством ЕУ, као и вертикално и
хоризонтално усклађивање у Федерацији БиХ, посебно код доношења нових прописа. При томе, посебну пажњу треба
посветити доношењу прописа у областима у којима недостају (одређене врсте отпада, корисници животне средине,
шумарство, заштита природе). На нивоу ентитета треба обезбиједити досљедно спровођење усвојених прописа, као и
преузетих међународних обавеза БиХ као државе. Важно је омогућити уграђивање ЕУ одредби у погледу зелене јавне
набавке у Закон о јавној набавци.
Такође је потребно унаприједити правни оквир заштите од буке, управљања отпадом и добивања еколошких дозвола у складу
с ЕУ законодавством, те успоставити процес спровођења процјена утицаја на животну средину, стратегија, планова и
програма потпуним транспонирањем SEA директиве ЕУ у домаће законодавство. Неопходно је унаприједити процес издавања
управних аката који се односе на процјену утицаја на животну средину за неизграђена постројења и издавања еколошких
дозвола и водних аката. Потребно је јачање институционалних капацитета надлежних органа за еколошки прихватљиво
планирање политика и пројеката, мониторинг и борбу против прекршаја у овој области. Неопходно је успоставити правни
оквир и стандард квалитета институција које спроводе процјене утицаја на животну средину.
Ова мјера ће подржати институционално јачање сектора за заштиту животне средине у ФБиХ, као и успоставу
унутарсекторске и међусекторске сарадње ресорних министарстава свих нивоа власти путем секторских развојних вијећа.
Потребно је ојачати капацитете и учинити ефикаснијим рад органа инспекцијског надзора, те убрзати рјешавање судских
поступака који се тичу заштите животне средине и рада тужилаштава када су у питању кривични поступци у области заштите
животне средине.
Потребно је ревидирати начин распоређивања, односно коришћења средстава Фонда за заштиту околиша.
Неопходно је дефинисање пројеката од јавног значаја за ФБиХ, те дјелимично усмјеравање средстава прикупљених путем
Фонда за заштиту околиша у приоритетне пројекте.
Потребно је унапређивати комуналну инфраструктуру и реструктурирати комунална предузећа у свим сегментима како би
обезбиједили одрживост и доступност квалитетног водоснабдијевања, одговарајућу одводњу отпадних вода, управљање
отпадом, локалну саобраћајну инфраструктуру, "приуштивост" комуналних услуга, водећи рачуна о њиховој економској
цијени. Потребно је обезбиједити увођење накнада за водне услуге које ће покривати трошкове изградње и одржавања
изграђене инфраструктуре, те модернизацију правног и институционалног оквира пружања водних услуга, што је предуслов
за постепено постизање њихове одрживости.
Стопа усклађености законодавства у области животне средине са законодавством ЕУ FMOIT н/д н/д
3.1.3 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса и биолошку разноликост биодиверзитета

Потребно је побољшати статус биолошке разноликости очувањем екосистема, врста и генетичке разноликости, те јачати
опште користи од биолошке разноликости и екосистемских сервиса при чему је потребно направити инвентуру екосистема и
типова станишта и идентификовати угрожене врсте. Од кључне је важности укључивање мјера очувања природе и
биодиверзитета у политике других ресора (пољопривреда, шумарство, енергетика, транспорт и сл.) и усаглашавање политика
са ЕУ стратегијом биодиверзитета 2030 и ЕУ стратегијом шумарства. У том смислу би требало развити Акциони план
биодиверзитета и учествовати у регионалним иницијативама и размјени знања са ЕУ истраживачким центрима, те потицати
узгој и очување аутохтоних биљака и животиња, и њихову заштиту као дио природног насљеђа. Потребно је олакшати
заштићеним подручјима да се прикључе (peer) секторским организацијама у ЕУ (Паркови Динарида, PAN Parks и сл).
Такође, треба унаприједити и постојеће базе података и истраживања у области биодиверзитета, повећати површине
заштићених подручја и обезбиједити одрживо управљање заштићеним подручјима. Важно је минимизовати ризик по људско
здравље, биодиверзитет, природно и градитељско насљеђе, те обезбиједити и унаприједити одрживи систем управљања и
рационалног коришћења простора. Мјера доприноси и подизању опште свијести, посебно локалне заједнице, о вриједностима
биолошке разноликости и корацима који се могу предузети да се иста очува и одрживо користи. Битно је смањити директне
притиске на биолошку разноликост и промовисати одрживу употребу природних ресурса у индустрији и пољопривреди
(успостава система мониторинга пестицида, фертилизатора и плодности тла, развијати органску производњу и сл.).
Неопходно је елиминисати потицаје и субвенције који су штетни за биолошку разноликост, те утицати на скривене узроке
губитка биолошке разноликости позиционирањем биолошке разноликости у одговарајуће политике.
ž Извор Полазна вриједност Циљна вриједност
Површина заштићених подручја, хектар FMOIT 103.380 (2018) 120.000
3.1.4 Обезбјеђивати одрживо коришћење водних ресурса
У погледу заштите вода, треба постићи и одржавати добро стање површинских и подземних вода ради заштите акватичне
флоре и фауне и потреба корисника вода, тако да је неопходно наставити с израдом планова управљања водама за водна
подручја ријеке Саве и Јадранског мора. У циљу смањења ризика при екстремним хидролошким појавама неопходно је
спровести мјере за повећање степена заштите од поплава, израдити мапе опасности и мапе ризика од поплава и донијети
планове управљања поплавним ризиком, спровести мјере за смањење ерозије, успоставити програме и мјере прилагођавања
климатским промјенама и борбе против суша. Неопходно је јачање контроле испуштања отпадних вода у водотоке и
спроводити активности на смањењу терета загађења од урбаних/санитарних отпадних вода, те смањењу емисије штетних и
токсичних материја које стварају поједини индустријски загађивачи. Потребно је субвенционисати изградњу колектора за
отпадне воде с пречишћивачима и на тај начин допринијети и бољој конкурентности пољопривреде. Такође, потребно је
успоставити катастар свих хидроелектрана, енергана и малих постројења с одређеним подацима (снагом, водозахватом итд.),
те обезбиједити да сви корисници вода за технолошке потребе и производњу енергије морају имати уговор о концесији и
плаћати одговарајућу накнаду за коришћење водних ресурса.
Све активности руралног развоја не смију да доводе до погоршања стања квантитета и квалитета вода. Инвестирања у објекте
и опрему треба да допринесу испуњавању захтјева Оквирне директиве о водама ЕУ и свих њених "кћерки директива" (нпр.
нитратне директиве), односно смањењу загађења вода. Те активности се, прије свега, односе на изградњу приватних и јавних
система наводњавања за потребе пољопривреде и производње хране, али и развој инфраструктуре за водоснабдијевање и
канализације у руралним подручјима, ради побољшања животних услова становништва и нивоа услуга у туризму.
Истовремено, активности фокусиране на опште услуге ће омогућити даљу едукацију како савјетодаваца, тако и произвођача,
у смислу заштите квалитета воде, односно коришћења пракси и технологија које у најмањој могућој мјери имају негативан
утицај на квалитет подземних вода, као и креирање типских рјешења везаних за испуњавање захтјева директива ЕУ
(управљање стајским гнојивом и сл.). На крају, потребно је обезбиједити проактивну улогу ФМПВШ усмјерену према
осталим надлежним министарствима и институцијама, али и заинтересованим донаторима и интернационалним програмима
помоћи (посебно оним од ЕУ, FAO, СБ, IFAD и сл.) ради обезбјеђења додатних средстава за пројекте интегралног управљања
водама и испуњење преузетих обавеза у тој области. Тим пројектима треба постићи одрживо коришћење и заштиту водних
ресурса за потребе јавног водоснабдијевања становништва и све друге намјене и дјелатности у складу са секторским
планским документима, плановима апроксимације са ЕУ легислативом у области вода и плановима општег економског и
друштвеног развоја ФБиХ.
Коефицијент губитка воде, % ФЗС 56,9 50,0
Коефицијент пречишћавања отпадних вода у индустрије,% ФЗС 59,9 70,0
Број прикључака на канализационе системе ФЗС 241.662 350.000
Болести преносиве храном и водом (обољелих на 100.000 становника) ЗЗЈЗ 198 (2019) 100
3.1.5 Обезбјеђивати одрживо коришћење земљишног ресурса

Ресурс земљишта је међу најважнијим природним ресурсима и његова примарна функција је производња хране и сировина.
Земљиште је ограничени ресурс и начин коришћења и промјене у коришћењу земљишта су главни покретачи промјена у
животној средини.
У циљу заштите и рекултивације девастираног земљишта потребно је изградити и оснажити регулаторно институционални
оквир и јачати интерсекторску сарадњу која треба да допринесе рационалнијем коришћењу и заштити земљишта. У том
смислу, потребно је донијети оквирни закон о заштити земљишта, те ојачати институције у ФБиХ које се баве систематским
надзором, праћењем стања и квалитета земљишта, извјештавањем и предлагањем мјера за унапређење тог закона.
Како би се лакше пратиле промјене на девастацији и заштити земљишта, неопходно је унаприједити земљишни
информациони систем с релевантним индикаторима.
Такође, потребно је заштиту земљишта укључити у све политике на нижим нивоима, у складу с уставним надлежностима и
подржати истраживачке пројекте који су усмјерени на анализу и препоруке заштите и рекултивације девастираног земљишта.
У складу с тим, неопходно је израдити програм за рекултивацију деградираног земљишта у ФБиХ.
Неопходно је даље улагање у деминирање загађених површина, при чему се посебна пажња треба посветити деминирању
заштићених подручја, као и ремедијацији и рекултивацији с циљем враћања функције деградираног земљишта.
У оквиру ове мјере неопходно је радити на повећању свијести читаве заједнице на потреби очувања и заштите земљишта као
необновљивог ресурса.
% земљишта на којем је смањена продуктивност (LPD) ФЗЗА* 0,44 (2014) 0,25
% земљишта на којем су рани знакови смањења продуктивности (LPD)** ФЗЗА* 0,53 (2014) 0,30
% земљишта које је стабилно, али под притиском смањења продуктивности (LPD) ФЗЗА* 15,73 (2014) 10,00
* Подаке је израчунао ЕУ - Ispra Joint Research Center на основу података CORINE Land Cover (CLC) који су настали
сателитским снимањем подручја Европе. Федерални агропедолошки завод има мандат да се бави тим подацима.
** Land Productivity Dinamics - кретање продуктивности земљишта
3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење шумама и дивљачи
Потребно је на нивоу ФБиХ законски уредити област шумарства како би се обезбиједило одрживо управљање и господарење
шумским ресурсима као неопходног предуслова за очување шумских екосистема, допринијело ублажавању посљедица
климатских промјена, побољшала хидрологија водотока, заштитио биодиверзитет, смањио ризик од пожара, као и искористио
потенцијал за диверзификацију економских руралних активности. Неопходно је обезбиједити усмјеравање шумских ресурса у
производњу производа високе додане вриједности у домаћим компанијама.
Поред смањења емисија загађујућих материја и гасова стаклене баште те јачања ЕнЕ и ОИЕ, циљеви декарбонизације се могу
постићи и повећањем "понора" GHG емисија, нпр. кроз реализацију програма организованог пошумљавања и подизање
енергетских насада брзорастућих врста дрвећа за производњу биомасе, чиме се омогућава повећање учешћа биомасе у
енергетском билансу ОИЕ (нпр. у когенеративним електроенергетским постројењима). Господарење шумама унутар
заштићених подручја природе и водозаштитних зона потребно је ускладити с прописима о њиховом проглашењу.
Такође, у циљу повећања броја дивљачи и очувања њихових станишта, потребно је створити услове за побољшање
управљања и господарења ловиштима, односно ускладити законску регулативу у области ловства са ЕУ законодавством и
међународним документима.
Овом мјером потребно је потицати улагања у опрему за искоришћавање шума (машине, алати и уређаји за сјечу, привлачење,
извлачење и изношење шумских дрвних сортимената), опрему за производњу шумске биомасе, опрему за шумско-узгојне
радове, опрему за заштиту шума од пожара, биљних болести и штеточина, изградњу шумске транспортне инфраструктуре,
складиштење шумских дрвних сортимената, опрему за сјеменско-расадничку производњу, у ловни и туризам у шумарству,
јачање информатизације и дигитализације пословних процеса у шумарству и др.
Укупна посјечена дрвна маса, м3 ФЗС 2.552.625 (2018) 2.600.000
Вјештачко пошумљавање, ха ФЗС 1.439 (2018) 3.000
% бруто додане вриједности шумарства (Област КД-а 02 - Шумарство и сјеча дрвета) у
ФЗС 0,7 (2018) 1,0
БДП-у
% удјела високих шума ФМПВШ 45 (2020) 47
Отвореност шума шумским путевима (м/ха) ФМПВШ 11,3 (2020) 11,7
Степен развијености Информационог система шумарства ФБиХ (број израђених
ФМПВШ 3 (2020) 15
модула)
3.1.7 Унапређивати интегрално управљање отпадом и систем циркуларне економије

Мјера подржава одрживо управљање отпадом уз увођење економске цијене комуналних услуга која ће резултовати
повећањем обухвата становништва организованим прикупљањем и одвозом отпада, као и увођење циркуларне економије у
систем управљања отпадом и коришћење иновативних технологија.
То подразумијева значајно унапређење система одвојеног сакупљања, рециклаже и поновне употребе комуналног отпада у
цијелој ФБиХ, елиминисање и санирање нелегалних одлагалишта отпада, те изградњу регионалних санитарних депонија и
регионалних центара за управљање отпадом. Такође, посебну пажњу треба обратити на отпад из специфичних токова, опасни
отпад као и управљање отпадом у пољопривреди, шумарству, индустрији и грађевинарству. Потребно је обезбиједити
ефикасно одвајање отпада (папир, метал, пластика, стакло и биоотпад), уз економске потицаје за смањивање генерисања
отпада и шеме додатног плаћања за генерисање.
Циљ је престанак одлагања отпада на несанитарне општинске депоније, минимизовати количину отпада која се одлаже на
постојеће санитарне депоније, те повећати број санитарних депонија, повећати количину отпада који се рециклира, поново
користи и енергетски искоришћава. Такође, неопходно је подржати и активности на смањењу отпада у руралним, шумским и
обалним подручјима (уз путеве и ријеке), те на подручју (Ф)БиХ стратешки предиспонирати трајну забрану одлагања
нуклеарног и биолошки опасног отпада из увоза.
Врло важно је успостављање информационог система управљања отпадом путем којег ће се прикупљати подаци о врстама,
количинама и кретању отпада који ће бити основ за доношење планских докумената.
Потребно је досљедно и свеобухватно примијенити принципе "загађивач плаћа" и "корисник плаћа", што значи да плаћају
они који директно онечишћују животну средину и они који се директно користе природним ресурсима (проширење увођења
накнада за посебне категорије отпада, евентуална ревизија постојећих накнада, увођење накнада за одлагање, ревизија
накнаде која се плаћа при регистрацији моторних возила и сл.).
Потребно је спровести анализе ефикасности и економичности постојећег система управљања отпадом (комунални, посебне
категорије и све друге врсте отпада), те предложити економски и еколошки одрживе системе управљања отпадом. Нарочито
је важно радити на моделу циркуларне економије у којем се ресурси одржавају колико год је дуго могуће уз минималну
производњу отпада.
Неопходно је дефинисање пројеката од јавног значаја за ФБиХ, те у том смислу усмјеравање средстава прикупљених путем
Фонда за заштиту околиша у приоритетне пројекте.
Економски инструменти требају да представљају додатни разлог за активности привредних субјеката на смањењу загађивања,
те увођењу нових технологија.
Мјера подржава јачање стручних капацитета у сектору заштите животне средине (инспекцијски органи, доносиоци политика),
те ревизију постојећих и увођење нових прописа којима ће се регулисати питање накнада и усклађивање постојећих прописа с
ЕУ легислативом.
% одложеног (нетретираног) комуналног отпада од укупно прикупљеног ФЗЗПР 93,25 (2018) 60,00
% прерађеног (рециклираног) комуналног отпада од укупно прикупљеног ФЗЗПР 0,14 (2018) 5,00
Приватна улагања, послови и бруто додана вриједност сектора кружне економије*,
EUROSTAT (БиХ) 157,5 (2017) (БиХ) 300,0
мил. €
* Private investments, jobs and gross value added related to circular economy sectors (EUROSTAT CEI_CIE010)
3.1.8 Успоставити систем одрживог и одговорног истраживања, експлоатације и управљања минералним сировинама
У циљу обезбјеђења стабилног и одрживог снабдијевања енергетских и индустријских капацитета минералним сировинама
(енергетским, металичним, неметаличним, ријетким, термалним и минералним подземним водама и др.), те стварања услова
за њихов развој, потребно је на савременим, економским, објективним и научно заснованим принципима наставити
активности у циљу дефинисања минералног потенцијала ФБиХ, доношењем и имплементацијом Стратегије управљања
минералним сировинама ФБиХ, која ће, између осталог, дефинисати програме спровођења основних и примијењених
геолошких истраживања минералних сировина примјеном савремене проспекције и истраживања тла, стијена и минералних
сировина и утврђивања резерви минералних сировина, на основу чијих резултата би се израдиле интерактивне геолошке мапе
природних богатстава (руде, гас, нафта, минерали и сл.) широког спектра примјене.
При томе, неопходно је континуирано унапређивати базу података и знања о минералним сировинама с информацијама о
токовима и систему динамичког моделовања примарних и секундарних сировина, што даје снажну подршку основним и
примијењеним геолошким истраживањима металичних и неметаличних минералних ресурса и ресурса фосилних горива.
Неопходно је успоставити квалитетан систем мониторинга минерално-сировинске базе ФБиХ, израдом катастра лежишта и
појава минералних сировина који обезбјеђује инвентаризацију минералног богатства, ефикасан менаџмент, односно надзор и
управљање минерално-сировинским комплексом.
Такође, потребно је постојећи законски оквир ускладити с европским директивама из области рударства и геолошких
истраживања, просторног планирања, те области заштите радне и животне средине, и извршити његову хоризонталну и
вертикалну хармонизацију на свим нивоима власти у ФБиХ. Потребно је донијети програме подршке увођењу савремених
технологија у циљу обезбјеђења услова за повећану ефикасност у експлоатацији и коришћењу минералних сировина и
спречавању настанка отпада, донијети програме промоције рециклирања и поновне употребе минералних сировина,
успоставити систем контроле прихватљивог нивоа ризика негативних утицаја рударског сектора на животну средину,
покренути мрежу центара за истраживање, образовање и оспособљавање у подручју одрживог управљања минералним
сировинама, те промовисати очување земљишта кроз рекултивацију и праксу континуираног мониторинга еколошких
индикатора.
Донесена Стратегија управљања минералним сировинама ФБиХ ФМЕРИ
Не (2020) Да
ФЗЗГ
ПРИОРИТЕТ 3.2 Унапређивати квалитет ваздуха

Неопходно је унапређивати квалитет ваздуха смањивањем емисија, посебно у области транспорта, преусмјеравањем на
адекватне изворе механичке и топлотне енергије, повећањем енергетске ефикасности, ограничавањем увоза транспортних
возила која имају велике емисије загађујућих материја и промовисањем транспортних средстава на електрични погон.
Потребно је у цијелости уградити у домаће законодавство и поштовати ЕУ директиве у области квалитета ваздуха.
Неопходно је припремити и имплементирати Стратегију унапређења квалитета ваздуха и припремити студију процјене
утицаја ранијег уласка у Emission Trading Scheme.
Спечифични морталитет - смртност обољелих од респираторних обољења са
ЗЗЈЗ 51,6 (2018) 40,0
смртним исходом, на 100.000 становника
МЈЕРЕ
3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште
Неопходно је стимулисати коришћење еколошки прихватљивијег горива, јачати инспекцијски надзор на свим нивоима,
посебно масовних загађивача, те узимати у обзир мјере за заштиту ваздуха у урбанистичко-грађевинским актима када извор
емисија није предмет еколошке дозволе. Потребно је размотрити увођење модела IoT сензора (е-ваздух) како би се омогућило
детаљно и континуирано праћење и презентација квалитета ваздуха у складу с ЕУ директивом (National Emissions Ceilings
Directive1). Када су у питању индустријски загађивачи, потребно је тежити имплементацији Директиве о индустријским
емисијама и апликацији "Најбоља доступна техника" (Best Available Techniques). Неопходно је успостављање федералне
мреже за аутоматски мониторинг квалитета ваздуха, израдити катастар загађивача ваздуха, увести овлашћене независне
лабораторије или формирати референтне лабораторије за емисије у ваздух за ФБиХ, те укључивати се у европске мреже као
што су Forum on Air Quality Modelling (FAIRMODE) и мрежа референтних лабораторија за квалитет ваздуха (Network of Air
Quality Reference Laboratories - AQUILA). При томе је потребно радити на јачању институционалне опремљености и кадровске
оспособљености за обављање различитих мјерења, било да се ради о мјерењима емисија из погона за сагоријевање или
технолошких постројења, као и контроли квалитета горива и другим мјерењима (ваздух, вода, тло), како би се располагало
поузданим подацима о емисијама.
Неопходно је континуирано пратити реализацију NERP-а и унапређивати и акредитовати систем мониторинга локалних
загађења и мјерења утицаја загађења на здравље, укључујући морталитет, те транспарентно информисати јавност.
Потребно је увести строже стандарде квалитета чврстих горива која се користе у домаћинствима као краткорочну мјеру, док
је, као дугорочну мјеру, неопходно забранити трговину угљем за домаћинства у циљу повећања коришћења биомасе у
топлинарству, те контролисати градњу на подручјима од значаја (паркови, планине, излетишта, зрачне бање и сл.) и у
подручјима котлина (због слабог протока ваздуха). Уз то је неопходно израдити програме субвенционисања најугроженијих
домаћинстава за прелазак са система гријања на угаљ на еколошки прихватљиве енергенте. Поред тога потребно је
1
искоришћавати у цијелости топлотну енергију из индустријских капацитета кроз пројекте топлификације, посебно у регијама
Тузле, Лашве и долине Босне гдје је загађеност из ложишта велика.
У циљу смањења загађења ваздуха из система даљинског гријања, потребно је израдити програме преусмјерења постојећих
система даљинског гријања на угаљ и мазут на системе који користе земни гас, биомасу и геотермалну енергију, као и
програме подршке увођењу технологија дизалица топлоте у индивидуалним зградама, посебно у урбаним срединама с
великим загађењем ваздуха.
У циљу припреме за интеграцију смањења загађења ваздуха у планирање развоја ЕЕС-а као и реализацију процеса
декарбонизације, потребно је увести систем мониторинга емисија гасова стаклене баште (постојећа обавеза према Енергетској
заједници) и размотрити постепено увођење механизма плаћања за права за емисије гасова стаклене баште по угледу на ЕУ
систем трговине емисијама - ЕТS.1 Потребно је планско и постепено увођење механизма финансирања транзиције. Средства
која се прикупе на тај начин углавном треба усмјеравати на подршку мјерама енергетске ефикасности у социјално угроженим
домаћинствима, као и за реализацију програма правичне транзиције.
Емисија CО2, т/становник EDGAR* 7.831 (2018) (БиХ) 6.000
Емисија GHG, Mt CO2 eq EDGAR* 30.824 (2015) (БиХ) 24.000
Емисија CО2, Mt EDGAR* 27.436 (2018) (БиХ) 22.000
Квалитет ваздуха у односу на граничне вриједности (Просјечна годишња
FMOIT н/д н/д
концентрација полутаната)
* EDGAR - The Emissions Database for Global Atmospheric Research
3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на животну средину
У циљу смањења локалног загађења које проузрокује транспорт, потребно је транспоновати одговарајуће директиве ЕУ за
течна горива, као што је Одлука ЕУ/ЕнЗ о смањењу садржаја сумпора у одређеним течним горивима, уважавајући степен
економског развоја БиХ. Потребно је забранити увоз неефикасних транспортних возила која имају велике емисије загађујућих
материја, донијети недостајући законски оквир за област биогорива у саобраћају којим треба да се уреди производња,
трговина, складиштење и коришћење биогорива у саобраћају, те донијети програм и план за потицање производње и
коришћења биогорива у саобраћају, с јасно дефинисаним одговорностима код утврђивања и спровођења политике потицања
производње и коришћења биогорива у саобраћају.
Неопходно је креирати адекватне шеме потицаја набавке и употребе електричних возила (нпр. ослобађање од царина и
одговарајућих такси за загађивање животне средине), увести цјеновне разреде еколошких такси за возила с различитим
нивоима емисија и обезбиједити спровођење прописа који се односе на емисије из транспорта у дијелу адекватне контроле
издувних гасова код техничких прегледа.
Такође, започињање процеса електрификације транспорта у планском периоду 2021.-2027. захтијева израду студије е-
мобилности и планова изградње пунионица електричних возила. Потребно је направити план преласка 80% такси возила на
она с хибридним погоном или на електрични погон, те потицати набавку таквих возила (е-такси). Исто тако, потребно је
радити на електрификацији, ревитализацији и проширењу жељезничке мреже као одрживе алтернативе путном транспорту.
Потребно је модернизовати возне паркове јавних градских превозних компанија, уводећи енергетски ефикасна возила с
ниским или нултим емисијама, потицати развој урбаних еко-зона, промовисати бициклизам, пјешачење и сл., потицати
коришћење услуга јавног градског саобраћаја, нарочито у градским срединама с израженим локалним загађењем из
транспорта. Потребно је размотрити потпуну електрификацију јавног градског и међуградског превоза, посебно у великим
урбаним центрима који имају изражен проблем загађености, нарочито у тузланском региону и долини Босне као
најзагађенијим областима. Неопходно је припремити и имплементирати планове одрживе урбане мобилности и мобилних
рјешења у градовима, уз асистенцију ЕУ. То подразумијева електрификацију градског превоза, увођење "Паметних
транспортних система" (ITS), адекватно увезивање и повећање доступности жељезничког и локалног јавног превоза и
увођење техничких ЕУ стандарда за жељезнички и аутобуски саобраћај (посебно Европски жељезнички саобраћајни
информациони управљачки систем - ERTMS), коришћење гаса и еко-норме за приватна и јавна предузећа која обављају
градски и приградски саобраћај.
% регистрованих друмских моторних возила преко 15 година старости у укупном броју
ФЗС 55,2 (2019) 35,0
регистрованих возила
% регистрованих друмских возила на хибридни или електрични погон у укупном броју
ФЗС н/д н/д
ПРИОРИТЕТ 3.3 Повећати енергетску ефикасност

Повећање енергетске ефикасности (ЕнЕ), посебно у сегменту потрошње енергије, има највећи ефекат на декарбонизацију
енергетског сектора, смањење трошкова енергије, као и на повећање продуктивности и конкурентности привредних
субјеката. Код њеног повећања фокус треба ставити на: (I) побољшање енергетских карактеристика зграда, посебно оних које
користе организације јавног сектора, као и на техничку и финансијску подршку малим и средњим предузећима (МСП) и
јавним комуналним предузећима, (II) подржавање спровођења енергетских аудита и увођење система управљања енергијом,
укључујући и имплементацију стандарда ISO 50001, (III) усвајање модела континуираног обезбјеђења средстава за
реализацију планова ЕнЕ успоставом одрживог намјенског фонда, коришћењем механизма облигационих шема и средстава
1
Ова шема (EU ETS) представља основни механизам процеса декарбонизације у ЕУ и примјењује се у свим земљама ЕУ још од 2005. год. (тренутно је
у примјени трећа фаза до 2020. год.).
из буџета, (IV) подржавање успостављања шема финансирања ЕнЕ из приватних средстава, између осталог путем
енергетских задруга, јавно-приватног партнерства и компанија за пружање енергетских услуга (према ESCO моделу) и (V)
финансирање пројеката ЕнЕ формирањем намјенске кредитне линије Развојне банке ФБиХ за пројекте у МСП-има и
локалним заједницама.
Примарна потрошња енергије, у мил. тона еквивалентне нафте EUROSTAT
6,69 (2017) (БиХ) 6,5
(БиХ)*
Нормативна регулатива енергетске ефикасности WЕF** 71,4 (2019) (БиХ) 80,0
% потрошње обновљиве енергије у односу на укупну потрошњу енергије WЕF*** 40,8 (2019) (БиХ) 60,0
3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда
На основу NECP-а за БиХ потребно је донијети акционе планове енергетске ефикасности на свим нивоима власти у ФБиХ за
период 2021.-2027. Посебан фокус треба ставити на енергетску обнову зграда које користи јавни сектор и увођење система за
управљање коришћењем енергије у тим зградама, укључујући и имплементацију стандарда ISO 50001. Потребно је подржати
и пројекте ЕнЕ у грађевинарству и индустрији увођењем најновијих стандарда и норми. Влада ФБиХ треба усвојити модел
континуираног обезбјеђења средстава за реализацију планова енергетске ефикасности успоставом одрживог фонда.
ЕнЕ треба побољшавати коришћењем облигационих шема, средстава из буџета као и формирањем ESCO компанија.
Облигационе шеме енергетске ефикасности прописују да дистрибутери и/или снабдјевачи енергије (обавезне стране) морају
да постигну одређене уштеде на страни крајњих купаца (домаћинства, пословни субјекти и сл.). Обавезне стране дјелимично
или у потпуности финансирају мјере енергетске ефикасности код крајњих купаца с циљем постизања циљаних уштеда, а своје
трошкове надокнађују кроз цијене енергије.
На нивоу локалне самоуправе, а по усвајању NECP-а којим ће се дефинисати циљеви за БиХ/ФБиХ, треба усвојити и
имплементирати акционе планове одрживог енергетског и климатског развоја. Заједничким напорима ентитета, кантона и
јединица локалне самоуправе потребно је успоставити програме подршке/субвенционисања индивидуалних пројеката ЕнЕ
грађана и локалних енергетских задруга, уз обезбјеђење финансирања из кантоналних/општинских буџета.
Потребно је активно промовисање енергетске ефикасности с циљем јачања свијести да се досљедним спровођењем мјера ЕнЕ
отплаћују инвестиције у овај сегмент кроз уштеде у потрошњи енергије.
Финална потрошња топлотне енергије, ТЈ ФЗС 3.788 (2018) 5.000
Финална потрошња топлотне енергије, по м2 загријаване површине ФЗС н/д н/д
3.3.2 Пружати подршку малим и средњим предузећима на побољшању енергетске ефикасности и принципа "зелене
економије" и "екологизације"
Побољшање енергетске ефикасности малих и средњих предузећа путем набавке ефикасније опреме и/или увођења система
енергетског менаџмента и управљања енергијом представља и могућност повећања продуктивности. Потребно је развити
намјенске програме финансијске и техничке подршке финансирању ЕнЕ из приватних средстава.
Неопходно је формирати намјенске кредитно-гарантне фондове за подршку пројектима енергетске ефикасности, ЕнМ и
производњу енергије за властите потребе (произвођачи-протрошачи енергије) у МСП-има и локалним заједницама. Кроз
додатне инсталације, когенерацијска постројења и пречишћиваче у кругу компанија, предузетничких зона, пословних
инкубатора и сл. потребно је повећати искористивост енергије као и смањити емитовање штетних материја. Тиме се потичу
компаније да инвестирају у мала постројења која ће им генерисати енергију и смањити загађење. Индиректна корист је
појачан имиџ одрживе компаније и смањење трошкова.
Потребно је стимулисање енергетских аудита у индустрији, инсталирање алтернативних генератора енергије, пречишћивача и
рекуператора, даља едукација енергетских менаџера координатора, енергетских менаџера и енергетских сарадника у
управљању енергијом, те коришћење термалних и расхладних вода за топлификацију.
Такође, у циљу обезбјеђења приватних инвестиција, потребно је створити законске претпоставке и подржати успостављање
шема финансирања енергетске ефикасности коришћењем механизама енергетских задруга, јавно-приватног партнерства и
успостављањем компанија за пружање енергетских сервиса (према ESCO моделу).
Развојна банка ФБиХ (РБ) треба да има важну улогу у финансирању пројеката енергетске ефикасности. По угледу не само на
развојне него и на бројне комерцијалне банке да пласмане усмјеравају на "чисте технологије", и РБ треба да донесе сличну
одлуку. Треба увести намјенску кредитну линију за МСП-ове и локалне заједнице.
Посебно је потребно субвенционисати спровођење енергетских аудита и увођење стандарда ISO 50001 и EMS 14001,
активности "екологизације" и "зелене економије" и употребу иновативних чистих технологија у сектору МСП-а у складу с
концептом одрживог развоја. Законима успостављене облигационе шеме у оба ентитета у БиХ представљају одличан
механизам за потицање привреде и сектора МСП-а.
Удио МСП-ова који су имплементирали мјере ЕЕ у односу на укупан број МСП-
ФМРПО н/д н/д
ова
Успостављен Фонд за подршку пројектима енергетске ефикасности ФМЕРИ, ФМПУ Не (2020) Да
ПРИОРИТЕТ 3.4 Започети реализацију енергетске транзиције
Неопходно је промијенити парадигму енергетског развоја ФБиХ, пребацивањем фокуса с термоелектрана (ТЕ) на угаљ и
извоза електричне енергије на развој обновљивих извора енергије (ОИЕ), односно започети декарбонизацију енергетског
сектора.
Посебно је важно отклањати препреке инвестирању у сектор енергије и уводити нове шеме и механизме подстицања ОИЕ,
усклађене с ЕУ регулативом, нарочито потицати производњу за властиту потрошњу, при чему је потребно спровести
реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије рударских региона.

% произведене енергије у термоелектранама у укупној производњи електричне ФЗС
61,1 (2018) 51,5
енергије
Показатељ енергетске зависности, % EUROSTAT (БиХ)* 24,3 (2018) (БиХ) 10,0
МЈЕРЕ
3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима
У циљу обезбјеђења поузданог дугорочног снабдијевања потребним енергентима (укључујући и ванредне ситуације), а
нарочито током реализације процеса декарбонизације, неопходно је развијати и стално пратити показатеље безбједности
снабдијевања за све енергенте и предузимати потребне активности на повећању оптимализације залиха и праваца
снабдијевања, у складу с ЕУ директивом о безбједности снабдијевања електричном енергијом и природним гасом, те градити
одговарајућу инфраструктуру. Стога је потребно израдити програм дугорочног обезбјеђења сигурности снабдијевања
електричном и топлотном енергијом водећи рачуна о постојећем портфолију ТЕ у ФБиХ.
Неопходно је да Парламент ФБиХ да сагласност на Програм преструктурирања електроенергетског сектора у ФБиХ и изврши
његову имплементацију. Потребно је спровести функционално раздвајање производње, трговине, преноса, дистрибуције и
снабдијевања електричном енергијом.
Потпуна имплементација Трећег енергетског пакета захтијева формирање берзе електричне енергије у БиХ у складу с
преузетим обавезама БиХ (уговор о ЕнЗ).
У складу с ЕУ директивама, БиХ мора да усклади законе и регулативе којима ће обезбиједити креирање и одржавање
обавезних резерви нафте и нафтних деривата. Доношењем Закона о нафтним дериватима у ФБиХ створени су предуслови за
испуњавање директиве 2009/119/ЕC. ФБиХ је извршила обнову складишних капацитета на терминалу у Живиницама
капацитета 5.700 м3 (прва фаза), а спроводе се интензивне активности на обнови капацитета на другим локацијама.
Безбједност снабдијевања гасом је од виталног интереса за све веће урбане средине у којима ниво загађења ваздуха у зимском
периоду значајно прелази дозвољене вриједности. Потребно је интензивно радити на успостављању законодавног оквира за
гас у складу с Уговором о Енергетској заједници који ће прописати потребан регулаторни надзор и омогућити ширење
транспортне и дистрибутивне гасне мреже у ФБиХ. Неопходно је предузимање активних мјера за учешће ФБиХ у
регионалним пројектима као што је изградња пројекта Јужна интерконекција БиХ и ХР, самостално, или као дио IAP-а, с
циљем диверзификације извора и праваца снабдијевања, те либерализације тржишта и повећања цјеновне конкурентности
овог енергента на тржишту ФБиХ.
У процесу преструктурирања ЕЕС-а посебно се потенцира потреба ажурирања података о домаћим резервама енергената
(угља, нафте, природног гаса и других значајних минералних сировина).
Број улазних праваца за снабдијевање природним гасом БХ-Гас 1 (2020) 2
Дужина гасоводне мреже у ФБиХ, км БХ-Гас 189 (2020) 250
Капацитети за складиштења нафтних деривата и LPG-a, 000 м3 ФЕРК 153 (2018) 200
Резерве нафтних деривата у мјесецима ФМТ н/д н/д
3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи енергије

У ФБиХ највећи потенцијал повећања учешћа ОИЕ постоји у производњи електричне енергије из хидропотенцијала, као и
потенцијала енергије вјетра и сунца. Стога је потребно имплементирати налазе регионалне хидроенергетске стратегије с
фокусом на одрживо коришћење водних ресурса, као основе за планирање изградње хидроелектрана (ХЕ), као и елаборате за
развој вјетроелектрана (ВЕ) и соларних фотонапонских електрана (ФНЕ).
Потребно је извршити измјене и допуне постојећег законодавства у области ОИЕ којим би се отклониле уочене препреке у
бржој имплементацији инвестиција у сектору енергије и увеле нове потицајне шеме. За велике пројекте потребно је
користити механизме аукција и тендера. За мање пројекте (обично ФНЕ) посебно је важно потицати производњу за властиту
потрошњу (тзв. категорија произвођачи – потрошачи или prosumeri) или производњу организовану унутар локалних
енергетских задруга (тзв. категорија грађанска енергија). Стога је потребно усвојити законске и подзаконске акте који
омогућавају бржи развој ОИЕ и на тај начин потицати демократизацију енергетског сектора.
Потребно је успоставити и институционални оквир за истраживање и иновације у области енергетске транзиције (нпр. за
специјализоване тематике: интеграција ОИЕ и електричних возила, енергетска ефикасност, управљање потрошњом,
технологије чистог угља и производње природног гаса из угља). Такође, у циљу подршке креирању тржишта за истраживања
и предузетништво, потребно је потицати пројекте дигитализације и паметних енергетских мрежа (нпр. паметних
дистрибутивних енергетских мрежа, паметних градова и сл.) као и дати подршку креирању енергетских ланаца вриједности и
кластера МСП-oва у сектору "чисте енергије" у ФБиХ.
У области подршке истраживањима и иновацијама потребно је подржати развој мреже одговарајућих лабораторија на
техничким факултетима у ФБиХ (будућих истраживачких центара компетенција), између осталог, у циљу њиховог
оспособљавања за учешће на међународним истраживачким и развојним пројектима.
Кластере МСП-ова у сектору "чисте енергије", као будуће центре компетенција за иновације, треба развијати у сарадњи с
електропривредним компанијама и будућим истраживачким центрима изврсности. Потребно је планирати средства за
финансирање/суфинансирање пилот-пројеката у областима паметних енергетских мрежа.

% обновљивих извора енергије (ОИЕ) у бруто финалној потрошњи енергије (БФПЕ) ФЕРК 49,3 (2018) 55,0
3.4.3 Спровести реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије рударских региона
Спровођење Програма реструктурирања рудника угља, с циљем повећања њихове продуктивности и повећања
конкурентности термоенергетског сектора у ЕПБиХ, посебно на регионалном тржишту, представља активност коју треба
реализовати с високим приоритетом, укључујући израду и имплементацију акционог плана реализације овог Програма.
Процес декарбонизације производње електричне енергије из угља треба да прате програми економског реструктурирања
рударских региона (тзв. програми правичне транзиције) који ће омогућити економску будућност оваквих подручја као и
проналажење алтернативних запослења за раднике који у овом процесу остану без радних мјеста. Потребно је постепено
смањивати број уписане дјеце у одређене струковне школе како би се избјегли трошкови преквалификације и стварања вишка
радне снаге, а при томе се базирати на алтернативна занимања и могућност запошљавања.
При томе је могуће користити фондове ЕУ (нпр. ЕУ програм Coal Regions in Transition) и подршку међународних
финансијских институција (нпр. Свјетске банке). Израда таквих програма, као што су програми подршке радницима у
процесу преквалификације, новог запошљавања и мобилности, посебне пензионе шеме за пријевремено пензионисање
радника у процесу реализације Програма преструктурирања рудника угља, програми подршке развоју нових пословних зона
и потицаја развоју предузетништва и предузетничког образовања, захтијевају постизање консензуса свих заинтересованих
актера, тако да је, поред представника компанија у ЕЕС-е, потребно укључивање представника влада (ФБиХ и кантона),
локалних самоуправа, синдиката и организација цивилног друштва.
Потребно је израдити програме санације искоришћених рударских копова како би се исти искористили за друге друштвено-
економске намјене (соларне паркове, индустријске зоне, технолошке паркове и сл).
Продуктивност рада рудника, тона по запосленом ФМЕРИ 626 (2018) 800
Продуктивност рудника, нето добит (губитак), у КМ по запосленом ФМЕРИ -5.866 (2018) 1.000
ПРИОРИТЕТ 3.5 Потицати развој руралних простора
Бројне слабости ометају дјеловање пољопривреде која чини кичму руралне економије у ФБиХ, као што су: снажан утицај
екстерних еколошких фактора, непостојање извјесних тржишта, изложеност монополима на тржишту инпута, недостатак
економије обима, информациона асиметрија у погледу квалитета приозвода, те недостатак институција и инфраструктуре. То
је довело до појаве дуалне економије тј. до тога да се рурална економија развија по знатно нижој стопи раста него урбана
економија упркос томе што извјесни пољопривредни сектори (прерада млијека, узгој раног воћа и поврћа) имају
интернационалну конкурентну предност као и низ непољопривредних руралних активности.
У циљу бржег развоја руралних подручја неопходно је: (I) повећање продуктивности и конкурентности малих фарми путем
технолошких, финансијских и цјеновних потицаја, (II) стварање институционалних и инфраструктурних претпоставки
неопходних за развој руралне економије и повећање квалитета живота, (III) подржавање увођења и развоја руралних
активности с високом доданом вриједности, (IV) обезбјеђење одрживости и ефикасности природних ресурса неопходних за
одвијање руралних активности, (V) повећање комерцијализованости земљишта, (VI) повећање домаће тражње за производима
руралних активности и (VII) заштита земљишта примјеном одговарајућих агропедолошких мјера у циљу повећања
конкурентности пласмана производа на тржишта ЕУ и постизања што већег броја производа с ознаком "bio" и "оrganic".
Стварање предуслова за развој нових привредних активности у руралним и слабије развијеним подручјима подразумијева
подршку активностима које доприносе јачању свијести о важности привредног развоја у руралним подручјима, усвајању
принципа "мултифункционалне пољопривреде", правном регулисању и расту и развоју породичних пољопривредних
газдинстава (ОПГ-ова), агротуризму, диверзификацији и развоју непољопривредних дјелатности попут руралног туризма, те
оснивању и развоју непољопривредних МСП-ова у руралним подручјима, уз спровођење посебно стимулишућих мјера за
младе и жене, што би резултовало већим годишњим приходима.
Број сертификованих еколошких и/или органиских пољопривредних произвођача и/или
ФМПВШ н/д н/д
пољопривредних производа
% бруто додане вриједности подручја дјелатности А - Пољопривреда, шумарство и
ФЗС 4,3 (2018) 6,0
рибарство у БДП-у
% промјена дохотка руралног становништва ФЗС н/д н/д
3.5.1 Развијати руралну инфраструктуру и доступност услуга у руралним подручјима

Мјера промовише уравнотежени рурални територијални развој усмјерен на побољшање услова живота и рада руралног
становништва и унапређење цјелокупне повезаности и приступ инфраструктури.
Подршка ће се пружати кроз суфинансирање, бесповратна средства (грантове) и кредитна средства за улагања у физичку
инфраструктуру у руралним подручјима (путна инфраструктура, постављање туристичке сигнализације, паркинг,
одмаралишта, видиковци, туристички инфо-центри, електроснабдијевање, водоснабдијевање, канализација, радио, ТВ,
Интернет, ревитализација отворених/затворених тржница) и унапређење доступности услуга које су потребне руралном
становништву (нпр. амбуланте, спортске секције, плесне школе, музичке секције, бесплатни уџбеници, оброк и превоз за
ученике, вртићи итд.).

% становника у руралним подручјима, од укупног броја становника ФЗС 56,7 (2013) 58,0
% жена у руралним подручјима, од укупног броја становника ФЗС 55,4 (2013) 57,0
3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за пољопривреду и рурални развој

У оквиру ове мјере потребно је оснивати научно-технолошке паркове (НТП) у области пољопривреде и прехрамбене
индустрије и на тај начин повезати приватни сектор с пољопривредним факултетима, школама, институтима, заводима, те
локалним и регионалним развојним агенцијама, с циљем развоја иновативних технологија и метода пословног управљања у
складу с потребама и могућностима пољопривредног сектора. С тим у вези, потребно је унаприједити савјетодавне службе за
дисеминацију знања и технологија насталих као резултат истраживања и иновација, подржати програме обуке, вршњачко
учење, савјетодавне сесије и шеме размјене знања од фармера до фармера, те активно промовисати одрживу производњу
висококвалитетних пољопривредних производа веће додане вриједности.
Неопходно је развити различите програме савјетовања младих пољопривредника, шумопосједника, пољопривредних
газдинстава, младих и жена који се желе бавити туризмом и др.
Располагање квалитетним подацима постаје основ одрживог управљања пољопривредним сектором. С тим у вези,
првенствено треба направити квалитетан попис пољопривредних газдинстава, завршити процес дефинисања статистичких
регија према NUTS класификацији Европске уније, те убрзати успоставу и примјену савремених и технолошки напредних
регистара (FADN, LPIS, земљишне књиге). Усвајањем и прилагођавањем законских оквира регулисаће се односи у домену
промета, закупа, насљеђивања земљишта и опорезивања необрађеног пољопривредног земљишта. Неопходно је јачање
институционалних капацитета за ефикасно управљање земљиштем, као што је успостављање функционалних система
евиденције, регистара и база података (LPIS, земљишне књиге, педолошке карте и др.).
Неопходно је фокус ставити на убрзан рад на хармонизацији ветеринарског, узгојно-селекционог и фитосанитарног
законодавства и пракси с ЕУ стандардима, како би се подржао развој конкурентности пољопривредно-прехрамбених
производа. Исто тако, потребно је ојачати капацитете надлежних тијела и инспекција за ветеринарство и фитосанитарну
област, те унаприједити систем идентификације и контроле кретања животиња, у складу с уставним надлежностима.
Број основаних НТП-ова у сектору пољопривреде ФМВПШ 0 1
Број пољопривредних газдинстава ФМВПШ 7.244 (2017) 10.000
% бруто додане вриједности биљне и сточарске производње, ловства и услужних
ФЗС 3,6 (2018) 5,0
дјелатности у вези с њима (Област 01 КД-а БиХ 2010) у БДП-у
3.5.3 Унаприједити квалитет и конкурентност пољопривредно-прехрамбене производње, и отпорност

пољопривредних произвођача
Систем потицаја пољопривреди треба унаприједити у циљу обезбјеђења ефикасније и праведније расподјеле потицаја и
прилагођавања захтјевима за очување животне средине. Већи дио потицаја треба усмјеравати на структурно прилагођавање
пољопривредних произвођача с нагласком на развој конкурентних подсектора пољопривреде, како би се обезбиједила
дугорочна продуктивност и снабдјевеност домаће потражње. Посебан фокус потицаја треба усмјерити на мале и
перспективне фарме и младе пољопривреднике, имајући у виду њихову већу флексибилност и прилагодљивост новим
знањима и технологијама.
Потребно је ојачати санитарну контролу у цијелом ланцу производње хране, побољшати сљедивост (могућност праћења
неког производа кроз фазе производње, прераде и дистрибуције) и унаприједити означавање производа (укључујући
хармонизовани електронски систем сертификације), како би се обезбиједила сигурност хране. Такође, неопходно је подржати
и суфинансирати сарадњу између научне заједнице, образовних тијела и произвођача и прерађивача у agro-food сектору како
би се омогућила већа продуктивност уз еколошку прихватљивост.
Потребно је олакшати трговину пољопривредним производима (укључујући прерађене пољопривредне производе) у складу
са санитарним и фитосанитарним захтјевима ЕУ, путем интегрисаног система управљања ЕУ за службену контролу. Треба
помоћи интеграцији у релевантне ЕУ системе (TRACES, RASFF, Europhyt, AAC) и сарађивати у борби против болести
животиња и антимикробне резистенције.
Дугорочна стабилност расположивих финансијских извора за подршку пољопривреди, као и равноправан и несметан приступ
свих потенцијалних корисника финансијском тржишту, основни су предуслови раста инвестиционе активности у сектору
пољопривреде. У оквиру Развојне банке потребно је обезбиједити бољи приступ кредитним средствима за пољопривредне
произвођаче.
У циљу повећања отпорности и одрживости пољопривредних произвођача, потребно је успоставити адекватан оквир за
управљање ризицима повезаним с нестабилношћу производње и цијена изазваних утицајем природних или тржишних услова,
те креирати ефикасне инструменте заштите и интервентног дјеловања с циљем обезбјеђења стабилног дохотка
пољопривредних произвођача.
Потребно је системом потицаја подржавати индивидуалне пољопривреднике у успостављању одрживих система за органску
производњу, наводњавање и одводњу воде, те система заштите од екстремно ниских температура и мраза (системи
загријавања пластеника, агротекстил и сл.) базираних на обновљивим изворима енергије. Потребно је предузети активности
на стварању услова за успоставу системског наводњавања (унапређење регулаторног оквира, израда планова системског
наводњавања).

Покривеност увоза извозом, % (Подручје КД-а А - Пољопривреда, шумарство и
ФЗС 19,96 (2018) 40,00
рибарство)
Покривеност увоза извозом хране и пића, % (Међународна класификација
ФЗС 20,54 (2018) 40,00
економске намјене производа - BEC Rev.4)
ПРИОРИТЕТ 3.6 Повећати отпорност на кризе

Свако друштво па тако и ФБиХ се сусреће с пријетњама, ризицима и несрећама које представљају ризик по њу. Стога је
неопходно развијати способности њиховог спречавања, заштите, ублажавања, реаговања на њих и опорављања од њих. Због
тога треба донијети одговарајуће стратегије као и развити планове за управљање кризама, ризицима и несрећама.

% издвајања средстава из буџета по становнику за превенцију и санацију штета
ФМФ н/д н/д
насталих природним несрећама
МЈЕРЕ
3.6.1 Унапређивати управљање кризама
На свим нивоима власти у ФБиХ, бољом и непосреднијом сарадњом релевантних институција, потребно је даље развијати
систем праћења и раног упозоравања који би благовремено упозоравао на долазак криза. То подразумијева успостављање и
развој база података које ће, у дефинисању политика, укључивати и креирање и прилагођавање одговора у времену криза.
Потребно је обезбиједити континуирано моделовање криза и процјене утицаја на становништво као што су родно осјетљиви,
здравствени, фискални и социоекономски ефекти.
У доба криза неопходно је да јавно управљање кризама буде ефикасно, уз транспарентан и независан надзор над утрошком
средстава. Важно је обезбиједити да помоћ која се додјељује фирмама буде у функцији повећања продуктивности и
испуњавања ширих друштвених циљева.
За бољу припремљеност у случају криза до којих неминовно долази, неопходно је усмјеравање производних капацитета на
превладавање снажно растућих несташица опреме и услуга неопходних за ефикасан одговор на кризу, као и подржавање
фирми које нису директно укључене у савладавање кризе да би моглe и у доба кризе производити кључне производе и
пружати услуге неопходне за ефикасан одговор на кризу.
Неопходно је обезбиједити довољна средства становништву да може купити кључне производе и услуге и успоставити
финансијски механизам помоћи онима који не могу да отплате хипотекарне кредите и плате друге обавезе и тако ублажити
ризике с којима се суочава финансијски сектор.
Пошто је неопходно мијењати намјене фабрика у доба криза, држава треба да условљава подршку приватним фирмама на
основу тога да ли производе опрему од виталног значаја (у складу са спецификацијом коју су установили медицински и
други експерти) и врши плаћање на основу разборитих цијена. Да би се спријечило лихварство, медицинска и друга
опрема мора да буде набављана уз стриктну контролу цијена.

Транспарентан утрошак средстава институција у кризним ситуацијама ФМФ Не (2020) Да
Број планова заштите од природних и других несрећа у ФБиХ ФУЦЗ 0 11
3.6.2 Обезбиједити заштиту и функционисање критичне инфраструктуре

Бројни су природни (екстремни временски догађаји, шумски и пољски пожари, сеизмички догађаји, епидемије и пандемије
везане за људе, животиње и биљке, космички догађаји попут пада комета и метеора), технички (пад система, небрига,
несретни догађаји итд.) и оружани ризици и пријетње (тероризам, саботажа, грађански немири, ратови итд.) којима је
изложена (Ф)БиХ.
Под критичном техничком базичном инфраструктуром подразумијева се опскрба енергијом, транспорт, опскра (питком)
водом и одлагање отпада, а под инфраструктуром социо-економских услуга подразумијева се јавно здравље, храна за људе и
животиње, услуге спашавања, контрола управљања несрећама, финансијске и осигуравајуће услуге, средства информисања,
културни објекти (културно-историјско насљеђе) и др.
Заштита критичне инфраструктуре и кључне имовине помоћи ће не само у одбрани од терористичких и других напада него ће
и смањити рањивост на природне несреће, организовани криминал и рачунарске нападе.
Стога је неопходно донијети планске документе "Заштита критичне инфраструктуре - концепт основне заштите" и "Заштита
критичне инфраструктуре - управљање ризицима и кризама". Тим документима би се обезбиједио јединствен приступ
заштити инфраструктуре, спровођењу и одржавању цјеловите и ажурне оцјене критичне инфраструктуре и кључних
постројења и објеката ФБиХ и спровођење заштите од спољних и унутрашњих пријетњи.
При осигурању заштите и функционисања критичне инфраструктуре неопходно је обезбиједити партнерство с другим
институцијама, како на нивоу БиХ (и тим путем с интернационалном заједницом), тако и на нивоу ФБиХ (сарадња с
кантонима и општинама), те с приватним и цивилним сектором.
У стално мијењајућим пријетњама у кибернетском окружењу, (Ф)БиХ треба да има флексибилну и динамичну стратегију
кибернетичке и сајбер безбједности да би могла одговорити на нове глобалне пријетње. Та стратегија треба да обезбиједи
сигурност и отпорност инфраструктуре и услуга (Ф)БиХ. Пракса свих земаља ЕУ је да имају стратегију кибернетичке
безбједности па је, слиједећи свој ЕУ пут, треба донијети и (Ф)БиХ да би се одговорило на ризике који имају потенцијал
поткопати економске и социјалне користи кибернетичког простора. Та стратегије треба да буде одговор на ризике, али и да
обезбиједи партнерство јавног и приватног сектора као и заједничко коришћење информација. У склопу сарадње с приватним
сектором посебну пажњу треба посветити операбилности информационе технологије и на рачунарима засновано
функционисање инфраструктуре.
Донесен документ "Заштита критичне инфраструктуре - концепт основне
ФУЦЗ Не (2020) Да
заштите"
Донесен документ "Заштита критичне инфраструктуре - управљање ризицима
ФУЦЗ Не (2020) Да
и кризама"
Израђена Стратегија кибернетичке безбједности ФБиХ ФМУП, ФУП Не (2020) Да
3.6.3 Побољшати функционисање система заштите и спашавања од природних и других несрећа

Успостава ефикасног система заштите и спашавања од природних и других несрећа подразумијева побољшање
инфраструктуре, посебно транспортне и земљишне (пољопривредне) инфраструктуре (системи раног упозоравања,
противградна заштита, заштита од поплава и сл.), унапређење техничких и људских капацитета, те успоставу ефикасног
система координације на свим нивоима власти у циљу обезбјеђења већег степена приправности и могућности брзог и
ефективног одговора за потребе спашавања, санације и обнове подручја.
Потребно је донијети и унапређивати прописе о процедурама и поступцима који се примјењују у случају природних и других
несрећа, унаприједити методологије за процјену штета, као и донијети родно осјетљиве акционе планове подршке
становништву у погођеним подручјима.
Такође, потребно је унаприједити ниво стручности у разумијевању и управљању ризицима од природних и других несрећа, те
улагати у развој и имплементацију превентивних мјера ублажавања тих ризика. То подразумијева и периодичну израду
Процјене угрожености ФБиХ од природних и других несрећа и свеобухватне мапе ризика, израду оквира за планирање хитног
одговора на природне и друге несреће, укључујући мапирање безбједних зона (локација и склоништа), израду плана
евакуације, дефинисање мјера директне асистенције угроженим лицима и управљања угроженом имовином, детаљну разраду
просторних планова рањивих подручја, усвајање и имплементацију безбједносних стандарда, технологија и техника у
грађевинарству у циљу повећања отпорности објеката на природне несреће, израду система раног упозоравања, те
информисање и подизање свијести становништва о значају превентивних мјера управљања ризицима, заштите, спашавања,
санације и обнове.
Потребно је донијети и имплементирати стратегије смањења ризика од катастрофа на локалном нивоу које би биле
кохерентне са стратегијом на нивоу ФБиХ.

% ЈЛС које спроводе локалне стратегије/планове смањења ризика од
катастрофа у складу с државном или ентитетском стратегијом/Програмом за ФУЦЗ н/д Да
смањење ризика
Израђена анализа стања спремности система за одговор на кризе у ФБиХ ФУЦЗ Не (2020) Да
СТРАТЕШКИ ЦИЉ 4. ТРАНСПАРЕНТАН, ЕФИКАСАН И ОДГОВОРАН ЈАВНИ СЕКТОР

ПРИОРИТЕТ 4.1 Унапређивати владавину права
Владавина права је кључни аспект укупног развоја једног друштва и основно мјерило напретка друштва у ЕУ интеграцијама.
За достизање већег степена владавине права (постоји кад се сви дијелови друштва, прије свега носиоци власти, у свом
дјеловању руководе искључиво законима) као основа за ефикасну, транспарентну и одговорну јавну управу неопходно је
повећати ефикасност правосудног система, што се постиже повећавањем и проширивањем приступа правди, посебно за
рањиве групе друштва, те сламањем корупције, криминала и тероризма. На том основу ће се јачати предузетништво и
инвестирање, стриктније ће бити поштовани уговори и својина што за посљедицу има развој приватног и цивилног сектора,
односно друштва у цјелини. Кад постоји монополно пружање услуга (дискреционо право одлучивања ко ће и колико услуга
добити и кад се не тражи да лица која доносе одлуке сносе одговорност), као и јавно мнијење које подржава такве активности,
постоји изражена корупција у земљи.
Стога је неопходно уводити конкуренцију у пружање услуга, уводити аутоматска правила дјеловања ради смањивања
дискреционог одлучивања, утврђивати одговорност за коруптивне радње и што је могуће више то чинити транспарентно.
Напредак у сламању корупције тражи два основна предуслова: добру организованост цивилног друштва и развијено
окружење које штити грађанске слободе, посебно пријавиоце корупције.
Број запримљених предмета омбудсмена на 100.000 становника за ФБиХ
Омбудсмен 90 (2019) (БиХ) 50
(Сарајево, Мостар, Ливно)
Индекс владавине права БиХ WB -0,23 (2018) (БиХ) 1,00
Пунољетни учиниоци кривичних дјела, укупно ФЗС 12.114 (2019) 8.000
Пунољетни учиниоци кривичних дјела, жене ФЗС 1.326 (2019) 800
% неријешених пријава од укупног броја пријава у Тужилаштву ФБиХ ВСТС 29,3 (2019) 20,0
Застарјелост кривичног гоњења ВСТС 29 (2019) 0
Неријешени предмети на дан 31. 12. ВСТС 13.036 (2019) 10.000
Повјерење грађана у правни систем и судове, % ОЕCD 30 (2018) (БиХ) 50
МЈЕРЕ
4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система
Како би се подржао економски развој повећањем инвестиција и других комерцијалних активности у земљи, правосудни
систем у (Ф)БиХ мора да покаже непристрасност, независност, ефикасност, дјелотворност и транспарентност у свом раду.
Ефикасно функционисање правосудног система првенствено се постиже континуираним спровођењем Стратегије за реформу
сектора правде у БиХ, транспарентним и унапријеђеним радом тијела за управљање системом правде, континуираном
независном оцјеном рада судија и тужилаца, независношћу судија и тужилаца, одговорношћу, ефикасношћу и моралним
интегритетом запослених, како у извршној, тако и у судској власти.
Брзо рјешавање спорова између пословних субјеката, ефикасно спровођење стечајних и ликвидационих поступака над
пословним субјектима, те заштита њихових имовинских права, неки су од аспеката у којима унапређење правосудног система
може да допринесе економском развоју земље. Неопходно је убрзати едукацију стечајних судија и управника и омогућити да
један стечајни управник води ограничен број стечајних поступака, што ће у знатној мјери допринијети ефикаснијем и бржем
спровођењу поступака.
Потребно је оснаживање и евалуација рада и организације привредних одјељења при судовима ради утврђивања потреба и
оптималне организационо-функционалне структуре. Неопходно је израдити анализу рада привредних одјељења судова с
циљем сагледавања оправданости увођења и оснивања привредних судова.
Дигитализацијом рада у правосуђу смањиће се трошкови правосудног система као предуслов смањења трошкова рада
адвоката. Измјеном Тарифе о наградама и накнади трошкова за рад адвоката, на тај начин да се њихова висина прилагоди
стандарду грађана ФБиХ, смањиће се трошкови правних лица и грађана.
% неријешених предмета у односу на укупан број предмета у судовима ФБиХ ВСТС 10 (2019) (БиХ) 5
Број неријешених привредних предмета у судовима ВСТС 17.757 (2019) (БиХ) 10.000
Независност правосуђа у БиХ, ранг WЕF 133/141 (2019) (БиХ) 80/141
4.1.2 Јачати заштиту људских права

Стратешки, правни, институционални оквир и оквири политика за заштиту људских права требају да буду у потпуности
спроведени. Поред тога, у (Ф)БиХ је потребно наставити усклађивање законодавства с европским стандардима, те
заокружити правни и институционални оквир у смислу успоставе хармонизованог, ефикасног и бесплатног система правне
помоћи који треба да обезбиједи недискриминишући приступ правди.
То подразумијева успостављање центара за правну помоћ тамо гдје нису успостављени и обезбјеђење адекватних људских,
техничких и финансијских ресурса, укључујући доступност комуникација и информација, те пружање бесплатне правне
помоћи жртвама родно заснованог насиља и сексуалног насиља у рату у кривичним и парничним поступцима, као и свим
осталим рањивим категоријама становништва.
Потребно је посветити посебну пажњу обезбјеђивању одговарајуће заштите и подршке за свједоке ратних злочина и свједоке
у другим кривичним предметима, укључујући психолошку помоћ прије, током и након кривичних поступака, као и ојачати
капацитете одјела за подршку свједоцима при судовима и тужилаштвима, те системски и институционално заштитити
новинаре од пријетњи и насиља.
Такође потребно је подизање свијести јавности о томе како правосудни систем у (Ф)БиХ треба да функционише и како се
може приступити информацијама.
Број запримљених жалби институцији омбудсмена Омбудсмен 3.218 (2019) (БиХ) 1.000
Број успостављених центара за бесплатну правну помоћ ФМП 9/10 (2020) 10/10
Просјечан број пружених услуга по центру за бесплатну правну помоћ ФМП н/д н/д
Просјечан број запослених по центру за бесплатну правну помоћ ФМП н/д н/д
4.1.3 Унапређивати борбу против криминала, говора мржње и тероризма

У оквиру ове мјере потребно је донијети Стратегију борбе против корупције.
С циљем постизања високог степена безбједности, неопходно је додатно јачати сарадњу и капацитете безбједносних
структура у (Ф)БиХ. Борба против различитих облика криминала, укључујући високотехнолошки криминал и тероризам,
треба се интензивирати успоставом квалитетнијих евиденција о истрагама, кривичним гоњењима и осуђујућим пресудама и
запљени и одузимању имовине стечене кривичним дјелом. Неопходно је успоставити контакт тачку за релевантне појавне
облике криминала у сваком посебном одјелу тужилаштава. Од надлежних органа у ФБиХ се посебно очекује да даље јачају и
усклађују правни оквир с правном стечевином ЕУ, посебно прописе у области кибернетичког криминала, цивилног
посједовања оружја, експлозива за цивилну употребу и превоза опасних материја.
Неопходно је интензивирати превенцију, праћење и санкционисање дјела и говора мржње благовременим дјеловањем
надлежних институција.
Потребно је успоставити правни оквир за технологије препознавања лица и мрежу кантоналних центара за обраду података
који би имали могућности вјештачке интелигенције за препознавање и анализу лица, таблица возила и других података,
притом поштујући Закон о заштити личних података. Евиденције о истрагама, кривичним гоњењима и осуђујућим пресудама
треба да садржавају податке о броју и полу починилаца и жртава кривичних дјела, те податке о доби, инвалидитету, етничкој
припадности, мјесту и друштвено-економском статусу и евентуално друге релевантне податке.
Политичка стабилност и одсуство насиља/тероризма WB -0,39 (2018) (БиХ) 1,00
Индекс присутности тероризма WЕF 99,9 (2019) (БиХ) 100,0
4.1.4 Развијати ефикасан систем превенције и борбе против корупције

Изградња система превенције корупције подразумијева законодавну успоставу професионалног тијела за процјену ризика од
корупције, с циљем благовремене координације борбе против корупције и системског развоја превенције корупције.
Координацију је потребно ојачати успоставом система перманентних контакт тачака у институцијама с јавним овлашћењима
у ФБиХ за борбу против корупције, структурираних механизама сарадње и координације, те успоставом директних канала
комуникације с циљем размјене информација и узајамног извјештавања између ФБиХ, кантона, локалних органа управе,
организација цивилног друштва, приватног сектора, академске заједнице и медија. Такође, треба обезбиједити координацију и
дати пуни допринос сарадњи органа за превенцију корупције и Агенције за превенцију коорупције и координацију борбе
против корупције, те донијети седмогодишњу Стратегију борбе против корупције у ФБиХ.
Нормативни оквир је потребно унаприједити доношењем нормативних аката усклађених са законодавстом ЕУ из области
заштите узбуњивача, сукоба интереса, лобирања, те јачања проактивног принципа пружања информација од стране грађана.
Важна карика у ланцу система борбе против корупције и организованог криминала је одузимање имовинске користи стечене
кривичним дјелом, и након тога управљање привремено и трајно одузетом имовином. У том смислу неопходно је јачати
институцију која је у ФБиХ надлежна за ову област, али јачати и постојећи правни оквир кроз измјене и допуне постојећег
законодавства, које ће бити усклађено с прописима ЕУ, те позитивним праксама других држава.
У оквиру процеса дигитализације јавне управе и јавног сектора, потребно је развијати механизме и инструменте
супротстављања корупцији кроз успоставу електронског регистра ризика од корупције и ИТ алата за процјену ризика од
корупције у законодавству. На крају, систем тренинга, едукације и подизања свијести јавности (посебно маргинализованих
група) о њиховим правима, као и о борби против корупције треба да буде усаглашен и прилагођен динамичком плану
активности који ће се ревидирати на годишњој основи.
Промјена индекса перцепције корупције (CPI) ТИ БиХ 36 (2019) (БиХ) 80
Одсуство корупције WЈP 72/126 (2019) (БиХ) 40/126
Контрола корупције WB -0,57 (2018) (БиХ) 1,00
ПРИОРИТЕТ 4.2 Ставити јавну управу у службу грађана

Неопходно је истрајно и конзистентно мјерити ефективност и ефикасност јавне службе (benchmarking и анкете грађана) и
стављати је у службу грађана на основу њеног реформисања и функционалног уређења, што се може постићи преузимањем
правне стечевине ЕУ, развојем партнерских односа с цивилним сектором, дигитализованошћу и јачањем статистичке основе.
То ће послужити, између осталог, и за боље конципирање развојних и других политика као и већу апсорпцију ЕУ фондова.
Ранг развијености е-управе MEASURE BiH 105/193 (2018) (БиХ) 80/193
% задовољства корисника јавних услуга у ФБиХ MEASURE BiH 42 (2016) 80
МЈЕРЕ
4.2.1 Јачати политичко и институционално вођење и координацију реформе јавне управе и економских реформи
Потребно је измијенити правни оквир којим ће се идентификовати водећа институција одговорна за креирање, предлагање и
координацију политике реформе јавне управе у ФБиХ, нарочито имајући у виду успоставу стандарда организације јавне
управе, политику управљања и развоја људских ресурса, политику развоја е-управе, политику и стандарде пружања јавних
услуга и е-услуга.
Такође, неопходно је идентификовати питања од значаја за функционисање јавне управе у ФБиХ која нису обухваћена
Стратешким оквиром за Реформу јавне управе у БиХ, спровести анализу стања и изазова, те развити оквир модернизације
јавне управе у (Ф)БиХ.
У циљу ефикасне координације, потребно је успоставити заједничке координационе структуре федералних органа и
механизме сарадње у креирању, спровођењу и извјештавању о напретку у процесу реформе јавне управе и унапређењу јавних
услуга, те омогућити учествовање социо-економских партнера у креирању и праћењу реформских мјера, уз континуирану
сарадњу с другим нивоима извршне власти у БиХ.
Успостављена функционално водећа институција за реформу јавне управе у ФБиХ ЗЈУ Не (2020) Да
Донесен оквир за модернизацију управе ЗЈУ Не (2020) Да
4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора

Предложена мјера подразумијева успоставу рационалне и функционалне организације јавне управе која ће отклонити
непотребно трошење ресурса.
Неопходно је учинити функционалним регистре органа управе и управних организација на нивоу Федерације, кантона и
јединица локалне самоуправе с информацијама о дјелокругу и организацији, те броју систематизованих и попуњених радних
мјеста. Потребно је урадити функционалну анализу оптималног броја запослених у јавном сектору на свим нивоима власти у
ФБиХ (шири јавни сектор). Такође, потребно је обезбиједити транспарентност организационих структура, описа послова и
систематизације радних мјеста органа јавне управе у цијелој ФБиХ, њиховим објављивањем на веб-страницама органа
управе.
Неопходно је промовисати пројектно-оријентисано остваривање циљева у јавној управи, ангажовање на одређено вријеме на
појединим пројектима умјесто запошљавања на неодређено вријеме (програмско буџетирање), те успоставити окружење у
јавној управи које подржава иновације и подстиче развој политика које подржавају иновације, унаприједити постојеће
регулативе, промовисати значај иновација у јавном сектору, као и јачање сарадње с факултетима и приватним сектором.
Потребно је побољшати постојеће законодавство у смислу отворенијег, транспарентнијег и запошљавања заснованог на
заслугама за високе, средње и стручне позиције државних службеника, побољшати оквир компетенција потребних за та радна
мјеста, повећањем коришћења онлајн алата за запошљавање и одабиром најбоље рангираних кандидата. Неопходно је
обезбиједити процјене квалитета рада запосленика на основу учинка и у складу с тим увести награде или санкције,
успоставити одговорност за рад и дјеловање, те успоставити критеријуме и подстицати и наградити иновативне идеје
запосленика. Такође, неопходно је спроводити интерне премјештаје у складу с поступком заснованим на заслугама,
институционалним потребама за људским ресурсима и пристанку државних службеника. При томе је потребно ојачати
капацитете Агенције за државну службу ФБиХ у циљу побољшања управљања људским потенцијалима и квалитета обука.
Правни оквир за пружање јавних услуга треба ускладити с технолошким развојем и омогућити пружање услуга различитим
каналима и успоставом "one stop shop" модела, поједностављењем процедура и рационализацијом посебних управних
поступака, те успоставом ефикаснијих механизама контроле и заштите права и интереса корисника у поступку пружања
јавних услуга. У том смислу потребно је и ревидирати дискрециона овлашћења органа управе и регулаторних тијела.
Потребно је подстицати политику проактивне транспарентности у пружању јавних услуга јавним објављивањем процедура,
услова, рокова поступања и механизмима заштите права корисника од стране пружаоца услуга, те подршком циљаних јавних
кампања и сарадњи са социо-економским партнерима.
% издатака за бруто плате и накнаде у укупним расходима (консолидовано) ФМФ 8,1 (2018) 7,0
Успостављен функционалан регистар органа управе и управних организација АДС Не (2020) Да
Спроведена функционална анализа јавне управе АДС Не (2020) Да
4.2.3 Јачати систем и координацију израде, имплементације и извјештавања о развојним политикама

Циљ мјере је да се кроз сарадњу и систем отворене координације мултипликују ефекти улагања средстава у развој. У склопу
мјере ојачаће се сарадња и координација различитих нивоа власти, хоризонтално и вертикално с могућношћу креирања
подвијећа за различите секторе укључујући индустрију, пољопривреду, социјалну политику, туризам итд. у оквиру Вијећа за
развојно планирање ФбиХ.
Сходно томе, подржаће се развој локалних партнерстава као и јавно-приватног партнерства између владиних и невладиних
структура с циљем доношења јавних развојних политика.
У циљу промоције и подршке сарадњи и активном учествовању цивилног друштва у изради и спровођењу јавних развојних
политика потребно је унаприједити правни оквир којим ће се јачати улога цивилног друштва у процесу доношења одлука,
дизајну и праћењу реформских процеса, укључујући бољу сарадњу с пословном заједницом кроз промоцију предузетништва,
социјалне иновације и креирање радних мјеста. Надаље, неопходно је обезбиједити да се правни оквир за јавне консултације
побољша и досљедно примјењује у пракси, те да се приједлози политика провјеравају у погледу њихове усклађености са
стандардима и захтјевима за консултацијама.
Стратешки оквир сарадње јавног сектора и цивилног друштва потребно је формализовати споразумом о сарадњи који ће
укључити механизме праћења и извјештавања о његовом спровођењу, те јасно успоставити институционалну одговорност за
ову сарадњу на нивоу Владе ФБиХ и влада кантона. Кооперативну мрежу потребно је даље јачати именовањем контакт
тачака у органима и организацијама управе.
Расподјела јавних средстава организацијама цивилног друштва није у потпуности транспарентна нити систематична, те је
неопходно успоставити правни оквир за транспарентно финансирање организација цивилног друштва на основу јасно
утврђених критеријума и алата за праћење и евалуацију.
Успостављено Вијеће за развојно планирање ФБиХ ФЗЗПР Не (2020) Да
Успостављено функционално вијеће за развојно планирање кантона ФЗЗПР 5/10 (2020) 10/10
Индекс капацитета за планирање и управљање развојем у кантонима – збирно UNDP/ILDP 73 (2019) 90
4.2.4 Обезбиједити предуслове за већу апсорпцију ЕУ фондова

Потребно је да ФБиХ ојача институционалне и административне капацитете у смислу програмирања, спровођења,
мониторинга и евалуације средстава ЕУ.
Неопходно је обезбиједити услове за коришћење доступног а неискоришћеног инструмента финансијске подршке IPA –
секторске буџетске подршке, кроз дијалог с другим нивоима власти, примарно са РС. Осим тога, овом мјером ће се додатно
промовисати све могућности коришћења европских фондова (IPA, Erasmus+, COSME и др.) и успостава децентрализованог
система програмирања средстава, што је најефикаснији начин за већу и бржу апсорпцију средстава из ЕУ фондова.
Потребно је подржати домаћа предузећа код припреме пројеката, како за ЕУ фондове тако и за приједлоге рјешења за
одређене друштвене и техничке изазове. Потребно је помоћи домаћа предузећа за учешће у међународној сарадњи и на
европским пројектима, посебно истраживачко-технолошким (заједно с институтима). Пољопривредници, произвођачи хране
и туристички радници нису довољно припремљени за писање пројеката којима би се повукла средства из претприступних
фондова, те је потребно посебним промотивним активностима повећати свијест пољопривредника, прерађивача, актера у
руралном развоју и туристичких радника о могућностима добивања бесповратних средстава за пољопривреду, производњу
хране, рурални развој и туризам.
Потребно је додатно јачати развојне тимове на нивоу кантона и ЈЛС за писање и имплементацију пројеката IPA фондова
сталном организацијом тренинга, као и планирати средства за суфинансирање IPA пројеката у неразвијеним општинама које
имају проблем с обезбјеђењем учешћа у финансирању.
Исто тако, с циљем добивања средстава из ЕУ фондова, неопходно је обезбиједити брже рјешавање имовинско-правних
односа (суфинансирање легализације пољопривредних објеката, те постојећих и потенцијалних туристичких објеката).
Такође, мјера ће подржати стварање револвинг фонда/линија у Развојној банци ФБиХ за финансирање пројеката до момента
рефундације средстава из ЕУ фондова. Овај фонд се може искористити за суфинансирање консултантских услуга у припреми
пројеката, пословних планова и адекватно исказивање прихватљивих трошкова.
% примљених ЕУ средстава у односу на доступна (апсорпција) IPA III ДЕИ н/д н/д
% примљених ЕУ средстава у односу на доступна (апсорпција) IPA II ДЕИ 50 (2019) 100
% исплаћених ЕУ средстава у односу на алоцирана IPA III ДЕИ н/д н/д
% исплаћених ЕУ средстава у односу на алоцирана IPA II ДЕИ 30 (2019) 100
4.2.5 Јачати статистичку основу као подлогу за утврђивање политика

Даљи развој статистичког система је неопходан како би се будуће политике могле креирати на основу чињеница и
одговарајућих анализа. Потпуно хармонизована статистика с европским статистичким системом (ЕСС) омогућава поређење,
вредновање и доношење ваљаних одлука о мјерама потребним за унапређење појединих сегмената друштвеног живота, што
укључује и развој недостајућих родних индикатора. Располагање квалитетним подацима постаје основ пројекција и прогноза.
Потребно је побољшање ефикасности статистике ФБиХ модернизацијом статистичких процеса, употребом савремених
техника, технологија и коришћењем напредних ИТ рјешења. Потребно је интензивније коришћење административних,
судских и других секундарних извора података, те размотрити израду плана успостављања регистра становништва.
Неопходно је промовисати и јачати повјерење јавности у статистику, што ће посљедично ојачати сарадњу с даваоцима и
корисницима података.
Неопходно је промовисање шире употребе статистичких података међу корисницима, уз поједностављен приступ и
претраживање статистичких података и информација. Извјештавање о квалитету је интегрални дио политике обезбјеђења
квалитета у статистичким институцијама. Неопходно је обогаћивање постојећих и креирање и дизајн нових дисеминационих
база за статистичка истраживања.
Такође је потребна оптимизација процеса и задатака у статистичком производном процесу. Реорганизацијом досадашњих
традиционалних начина прикупљања и обраде статистичких података и увођењем новог централизованог и кориснички
прихватљивог система путем "stand-alone" и веб-апликација доћи ће се до ефикасне употребе ресурса (техничких, људских и
финансијских).
Веома је важно израдити властити систем индикатора за праћење остваривања циљева дефинисаних у Стратегији по узору на
европске стандарде.

Број индикатора, укупно ФЗС н/д н/д
Број статистичких показатеља хармонизованих са ЕУ ФЗС н/д н/д
Број родних индикатора ФЗС н/д н/д
4.2.6 Спровести дигиталну трансформацију јавне управе

Ова мјера предвиђа успоставу ефективног управљачког и организационог оквира информатизације и дигитализације на нивоу
федералних, кантоналних и локалних органа управе. Дигиталну трансформацију јавне управе треба радити у складу с
политикама и стратегијом развоја информационог друштва у БиХ, што ће омогућити равномјеран и координиран развој е-
управе, усаглашен с правцима и циљевима Стратешког оквира за реформу јавне управе и стандардима безбједности и заштите
података. На тај начин ће ФБиХ пратити трендове развоја Дигиталне агенде ЕУ.
Један од основних начина реформе и модернизације јавне управе је е-управа. Зато је потребно на нивоу ФБиХ донијети
Стратегију развоја е-управе.
На основу искустава земаља које су успоставиле е-управу, први корак у стварању ефикасне и ефективне е-управе треба да
буде именовање централизованог тијела с јаким мандатом, довољним ресурсима и близином доносиоцима политичких
одлука, које ће управљати и координирати цијелим процесом увођења е-управе. Како органи управе имају велики ниво
самосталности у набавци ИКТ инфраструктуре, дизајну и имплементацији ИКТ система, неопходна је координација ових
активности и донаторских иницијатива, што је задатак централизованог тијела.
У оквиру ове мјере потребно је хитно усвојити Закон о електронском потпису и измијенити Закон о управном поступку јер
постојећи не предвиђа могућност електронске комуникације између странака и органа управе, и имплементације е-услуга.
Јавне услуге у ФБиХ су још увијек организоване на начин који је практичнији за управу, а не према потребама корисника
услуга. Интероперабилни регистри су више изузетак него правило и јавне услуге нису организоване по принципу "one stop
shop" (све услуге на једном мјесту), што је основни смисао е-управе. Због тога је, у што је могуће краћем року, неопходно
увезати постојеће изворне регистре који су дефинисани у оквиру интероперабилности како би се омогућила интеграција
регистара и приступ подацима и јавној услузи на једном мјесту.1
1
У 2016. години Влада ФБиХ је донијела Оквир интероперабилности, Дугорочни план имплементације оквира интероперабилности и именовала
Координационо тијело за интероперабилност ФБиХ.
Такође, потребно је успоставити систем за мјерење задовољства корисника услугама.
На нивоу институција ФБиХ потребно је донијети обавезујућа правила и стандарде који ће се слиједити приликом избора и
коришћења телекомуникационих линкова (LAN/WAN, VPN, routing и осталих релевантних протокола) како би се обезбиједиле
адекватне перформансе мрежних ресурса, смањили трошкови закупа телекомуникационих линкова и обезбиједила успостава
интероперабилне мреже која ће омогућити функционисање дигиталне сервисне инфраструктуре за е-управу по узору на
TESTA network service који користе институције у ЕУ. Веома је важно обезбиједити потпуну имплементацију Регионалног
споразума о ромингу.

Годишња промјена броја регистара података који су постављени на платформу за
ФМПИК н/д н/д
интероперабилност (GSB)
Прилагодљивост правног оквира дигиталним пословним моделима WЕF 2,4 (2019) (БиХ) 6,0
Е-учешће (е-participation) WЕF 0,43 (2019) (БиХ) 0,80
ПРИОРИТЕТ 4.3 Унапређивати одговорност у области јавних финансија

У циљу јачања порезног морала, бољег прикупљања јавних прихода и њиховог ефективнијег и ефикаснијег трошења кроз
јавне расходе, неопходно је плаћања држави схватати као уговор између платише (грађана, правних лица) који се обавезује
плаћати, и државе која се, с друге стране, обавезује ефективно и ефикасно производити јавна добра и дијелити их на правичан
начин. Стога је неопходно што више укључивати јавност у разматрање буџета и ангажовати независне стручњаке за оцјену
ефективности и ефикасности дјеловања јавног сектора, посебно у домену предузимања јавних инвестиција и дјеловања јавних
компанија.
Бх. друштво све више стари, што додатно угрожава функционисање здравственог сектора и пензијских фондова.
% укупне консолидоване јавне потрошње у ФБиХ у БДП-у (без учешћа у
ФМФ, ФЗС 33,0 (2018) 30,0
финансирању институција на нивоу БиХ)
% доприноса у укупним пореским приходима од директних пореза у ФБиХ ПУ ФБиХ 44,9 (2018) 40,0
МЈЕРЕ
4.3.1 Унапређивати транспарентност у управљању јавним финансијама
Путем фискалног координационог тијела неопходно је иницирати измјене закона о буџетима у циљу побољшања
транспарентности сектора јавних финансија, посебно објављивањем "Буџета за грађане" на свим нивоима власти у ФБиХ.
Већом укључености грађана и организација цивилног друштва у буџетски процес доприноси се усмјеравању Владе ка већој
одговорности и ефективнијем планирању и извршењу буџета и олакшава се мониторинг извршења буџета од стране јавности.
Неопходно је наставити рад на развоју иницијативе за увођење родно одговорног буџетирања у свим фазама буџетског
процеса.
Уред за ревизију институција у ФБиХ треба да уврсти све кантоне и значајан број општина у годишње планове за спровођење
ревизија. Такође, потребно је обезбиједити буџетску независност Уреда за ревизију институција, те благовремено и
систематско спровођење препорука из ревизорских извјештаја.
Неопходно је извршити измјене и допуне закона према честим поднесеним захтјевима за тумачење прописа како би се
законска материја учинила јаснијом, предвидљивијом и како би се растеретили порезна управа, министарства финансија и
други органи управе.
Јачањем функције буџетске инспекције потребно је обезбиједити веће поштивање Закона о буџетима и других закона
приликом трошења буџетских средстава. Неопходно је спроводити сталну обуку порезних органа и информисање порезних
обвезника с циљем унапређења фискалне дисциплине у ФБиХ. Већом примјеном ИТ технологија у планирању и трошењу
јавних финансијских средстава може се унаприједити ефикасност система јавних финансија. Потребно је наставити развој
система е-набавки, те успоставити портал е-понуђачи (јединствени електронски регистар предузећа која задовољавају услове
за пријаву на јавне набавке), с циљем смањења трошкова прикупљања документације, те састављања црне листе предузећа
која не извршавају своје обавезе.
Израђен Буџет за грађане на нивоу ФБиХ и кантона ФМФ 2/11 (2019) 11/11
% негативних мишљења у укупном броју спроведених ревизија у јавном сектору Уред за ревизију 17,1 (2018/19) 10,0
Број спроведених ревизија Уред за ревизију 82 (2018/19) 160
4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних инвестиција
Овом мјером се, упоредо с рационализацијом текућих расхода и издатака, оснажује мобилизација и боље коришћење јавних
финансијских ресурса и повећава продуктивност економије.
Неопходно је унаприједити квалитет јавних финансија бољим средњорочним планирањем и рјешавањем неефикасности у
трошењу средстава.1 То подразумијева и потпуно увођење програмског буџетирања чиме ће се средњорочно и годишње
планирање значајно унаприједити јер ће се омогућити да се, кроз повезивање стратешких планова и докумената с
У склопу донесеног оквира интероперабилности, на сваком нивоу власти ФБиХ је успостављена платформа за интероперабилност (GSB) која је
намијењена стандардизованој размјени података унутар јавне управе. Међутим, како коришћење GSB-а при размјени података још увијек није обавезно,
већина постојећих дигиталних регистара није објављена на GSB-у.
1
Пододбор за економска и финансијска питања и статистику
финансијским плановима и ресурсима, унапријед и адекватно алоцирају финансијска средства неопходна за њихову
имплементацију.
С обзиром на то да се у земљама у транзицији (поготово отвореним економијама каква је БиХ) фискалним стимулансом не
могу постићи жељени ефекти раста домаће производње, неопходно је ограничити текућу јавну потрошњу у апсолутном
износу и смањивати је у релативном смислу као однос према БДП-у. Циљ је учешће јавне потрошње свести на једну трећину
БДП-а. Фискални простор који се створи рационализацијом јавне потрошње треба употријебити за јавне инвестиције на
основу претходно спроведених cost-benefit анализа које ће јасно показати гдје су највећи ефекти улагања.
Мораторијум на запошљавање у јавну управу (или могућност запошљавања уз одлуку надлежне владе) неопходно је
проширити и на јавна предузећа, владине агенције, ванбуџетске фондове и установе. Потребно је обезбиједити да раст
трошкова плата у јавном сектору произлази из раста продуктивности и да плате јавног сектора буду упоредиве с платама
јавних сектора компарабилних земаља за исти ниво компетенција и одговорности. Систем плата ће бити потребно уједначити
унутар институција које се финансирају из јавних прихода, без обзира да ли се ради о буџетским корисницима или
ванбуџетским фондовима и агенцијама.
Како би се рационализовали расходи, потребно је обезбиједити усклађеност планирања (стратегија, трогодишњих и
годишњих планова рада) и програмирања јавних средстава (докумената оквирних буџета, годишњих буџета и програма
јавних инвестиција - ПЈИ), уз адекватну информатичку подршку и функционалну увезаност. Дигитализацијом процеса
управљања и рада органа управе треба смањити издатке за материјал и услуге.
Надаље, потребно је допунити нормативни оквир за ПЈИ у складу с препорукама ревизије, те побољшати ефективност
програма јавних инвестиција јачањем функције оцјењивања пројеката и постављањем прага пролазности, као и праћењем и
контролом имплементације. Оцјењивање банкабилности пројектних приједлога за јавне инвестиције омогућава већу
дисперзију извора за финансирање. Такође, у циљу квалитетније припреме пројектних приједлога неопходно је формирање
стручних тимова за подршку припреми пројеката и аплицирања на позиве ЕУ фондова. За пројекте који се више пута
понављају обавезно је обезбиједити евалуацију утицаја како би се осигурало да уложена средства остварују зацртани циљ по
прихватљивим трошковима.
Потребно је проширити изворе финансирања ПЈИ сарадњом с Развојном банком, те емисијом вриједносних папира појединих
јавних предузећа за велике пројекте, као што су вјетро-паркови или соларне електране. Евалуацијом ефеката законодавства у
области јавно-приватног партнерства може се оптимизовати законска регулатива, отклонити недостаци садашњег законског
оквира, те повећати укљученост приватног сектора у планирање и имплементацију јавних инвестиција.
Имплементација програмског буџетирања ФМФ Не (2020) Да
% утрошених средстава, имплементација ПЈИ (повучена средства/утрошена средства) ФМФ 33,7 (2019) 80,0
4.3.3 Повећавати ефикасност у наплати јавних прихода

У циљу већег поштивања прописа, потребно је обезбиједити да порезна управа својим процедурама не узрокује веће
трошење ресурса предузећа. Опремањем и модернизацијом пореских и инспекцијских управа и органа повећаће се
ефикасност њиховог рада и смањити оперативни трошкови, што ће довести до смањења трошкова поштивања пореских
прописа код пореских обвезника.
Подизањем ефикасности у раду инспекцијских органа, тужилаштава и судова повећаће се убирање законитих јавних прихода.
Неопходно је извршити пореску хармонизацију у области директних пореза између ентитета и БД избјегавајући штетну
пореску конкуренцију, али пазити да се здрава порезна конкуренција сачува.
Активности које је неопходно спровести на повећању јавних прихода и смањењу неформалне економије су: нормативне
(јачање дјеловања институција развојем процедура у виду правилника и сличних правних аката), оперативне (увезивање
дјеловања инспекцијских служби на нивоу ФБиХ), едукационе (јачање капацитета инспекцијских служби у ФБиХ, као и
свијести потрошача о важности легалног рада), те заједничке (координирано дјеловање инспекцијских служби ФБиХ и РС и
координирано дјеловање на нивоу БиХ сарадњом с УИО БиХ, Централном банком, Граничном полицијом и сл.)

Годишње вријеме потребно за плаћање пореза (сати) WB 411 (2019) 200
% јавних прихода од пореза и доприноса у односу на БДП ПУ ФБиХ 23,8 (2018) 20,0
4.3.4 Унапређивати фискалну стабилност и изравнање у области јавних финансија

Конверзијом акумулисаног дефицита у јавни дуг може се стабилизовати ниво неизмирених обавеза. Неизмирене обавезе
присутне претежно на нижим нивоима власти је потребно санирати на јединствен и правичан начин у складу с међународном
праксом, те се, због значајног износа тих обавеза, проглашење јавног дуга намеће као једина опција. Неопходно је појачати
финансијску дисциплину увођењем фискалних казни/потицаја за (не)придржавање фискалних прописа који се тичу фискалне
одговорности како би се у крајњем случају спријечило креирање нових дефицита и дестабилизација система јавних
финансија.
Измјенама Закона о припадности јавних прихода у ФБиХ и Закона о порезу на имовину постићи ће се хоризонтална и
вертикална расподјела јавних прихода која се заснива на стубовима деривације и изравнања, узимајући у обзир фискални
капацитет и надлежности.
У министарствима финансија треба израдити интегрисане матрице фискалних ризика за различите нивое власти у ФБиХ на
годишњем нивоу и обезбиједити њихову јавну доступност. У Федералном министарству финансија неопходно је припремити
јединствену методологију и временске рокове за израду матрица фискалних ризика. Израду и објављивање матрице
фискалних ризика у ФБиХ треба учинити обавезном кроз измјену релевантних закона.
Број интегрисаних матрица фискалних ризика ФМФ 0/11 (2020) 11/11
% јавног дуга у односу на БДП ФМФ, ФЗС 25,7 (2018) 20,0
4.3.5 Обезбиједити одрживост ПИО система

ФБиХ се суочава с проблемом старења становништва, што се негативно одражава на кориснике пензија. Анализом дугорочне
одрживости ПИО система потребно је размотрити подизање старосне границе за одлазак у пензију (у складу с трендом дужег
просјечног животног вијека) и ревидирати постојећа права повлашћених категорија становништва.
Како би се потицала додатна штедња/улагања за пензијско доба и обезбиједила одрживост, битно је трансформисати систем
ПИО у активног учесника на тржишту капитала. Потребно је радити на стварању услова за раст улагања (приватни,
професионално управљани пензиони фондови) намијењених коришћењу у пензионој доби, примјењивати моделе за прогнозу
кретања износа пензија у будућности и кроз информатизацију ПИО-а, обезбиједити оптималан систем пензија.
Однос пензионери/запослени ФЗС, ПИО/МИО 1:1,27 (2019) 1:1,5
Однос просјечна пензија/просјечна плата, % ФЗС, ПИО/МИО 44,8 (2019) 50,0
Однос медијана пензије/медијана плате, % ФЗЗПР н/д н/д
4.3.6 Подржати транспарентност, реструктурирање и приватизацију предузећа с удјелом државе у власништву

Потребне су детаљне дубинске анализе пословања јавних предузећа, и на бази јасних критеријума, те идентификацијом
стратешких битних сектора од интереса за ФБиХ/кантон, неопходно је идентификовати оптималан модел управљања јавним
предузећима, те увести јавно доступне регистре јавних предузећа с благовременим подацима о запослености и неизмиреним
потраживањима и обавезама у јавном сектору.1
Постојећи начин управљања предузећима с већинским државним удјелом у капиталу показао се недјелотворним. Најбољи
начин вођења и управљања јавним предузећима који се данас примјењује у развијеним земљама су ОЕCD-ове смјернице које
су изведене и потпуно компатибилне с ОЕCD-овим принципима корпоративног управљања јавним предузећима. Посебно је
битно обезбиједити примјену стандарда који ће промовисати одговорност за резултате, економичност и транспарентност у
пословању, те спровести реструктурирање дугова и докапитализацију јавних предузећа као предуслов за пословање на
одрживим основама.
Јавна предузећа је неопходно дистанцирати од утицаја политичких партија на власти и обезбиједити им идентичне услове и
начин рада као и у успјешним компанијама у приватном сектору. Потребно је обезбиједити оптималан број запослених и
мораторијумом на даље запошљавање, јавно доступним регистром који ће давати информације о броју запослених и
основним финансијским показатељима, обезбиједити транспарентност у запошљавању и набавкама и пооштрити кривичне
одредбе за злоупотребу положаја у одборима и управама.
Јавна предузећа која не припадају стратешки важним секторима потребно је приватизовати. Након редовног сагледавања рада
привредних субјеката с удјелом државе у власништву и оцјене њиховог пословања, на основу benchmarking-a (успоредбом с
домаћим и иностраним предузећима истог сектора) којег ће, по налогу државе, радити независна стручна тијела, доносиће се
одлуке о приватизацији дијела или цијелих јавних предузећа. При томе треба имати у виду да се објекти физичке
инфраструктуре не приватизују него изнајмљују, док се оператори инфраструктуре могу приватизовати као и друга
неинфраструктурна предузећа.
Укупна добит/губитак предузећа с већинским власништвом ФБиХ ФИА н/д н/д
% приватизованих предузећа од плана АПФБИХ 43 (2019) 100
IV. ИНДИКАТИВНИ ФИНАНСИЈСКИ ОКВИР

ИНДИКАТИВНИ ФИНАНСИЈСКИ ОКВИР
СТРАТЕГИЈЕ РАЗВОЈА ФБиХ 2021.-2027.
Буџет Остали извори
Структура Укупно
Ознака стратешког циља, приоритета и мјере институције Назив потенцијалног
финансирања (%) (мил. КМ) (мил. КМ)
(мил. КМ) извора
1. УБРЗАН ЕКОНОМСКИ РАЗВОЈ 20,6% 515,5 206,9 308,6
Повећавати дигитализованост
1.1 2,9% 73,0 26,4 46,6
економије
Успоставити јавну дигиталну
1.1.1 31,0 10,3 20,7
инфраструктуру
Убрзати дигиталну трансформацију
1.1.2 2,2 0,2 2,0
малих и средњих предузећа
Унапређивати дигиталне вјештине
1.1.3 становништва, посебно вјештине 0,3 0,1 0,2
усклађене с потребама тржишта рада
Развијати вјештачку интелигенцију и
1.1.4 7,5 5,1 2,4
њену примјену
Потицати развој иновативних
1.1.5 дигиталних рјешења и компанија у 32,0 10,7 21,3
софтверској дјелатности
1
Аналитички извјештај ЕК
Подржавати трансфер и развој
1.2 11,8% 295,6 138,5 157,1
технологија
Подржавати истраживачко-развојне и
1.2.1 155,1 71,7 83,4
иновационе активности
Подржавати повезивање привреде и
1.2.2 140,5 66,8 73,7
научно-истраживачких институција
Подржавати развој приватног
1.3 3,9% 98,7 32,9 65,8
сектора
Олакшати и убрзати процес уласка у
1.3.1 31,2 10,4 20,8
пословну активност и изласка из ње
Растеретити привреду смањењем
1.3.2 13,0 4,3 8,7
фискалног оптерећења рада
Подржавати развој предузетништва
1.3.3 24,0 8,0 16,0
креативног сектора
Подржавати развој предузетништва
1.3.4 30,3 10,1 20,2
туристичког сектора
Подржавати просторну концентрацију
1.3.5 0,2 0,1 0,1
предузетништва
Диверзификовати и унапређивати
1.3.6 0,0 0,0 0,0
финансијски систем
Подржавати извоз и стварање
1.4 1,9% 48,2 9,1 39,1
производа више додане вриједности
Унапређивати заштиту интелектуалног
1.4.1 0,1 0,0 0,1
власништва
Подржавати примјену међународних
стандарда, сертификовање и
1.4.2 21,1 7,0 14,1
акредитацију тијела за оцјену
усаглашености
Јачати интернационализацију и
1.4.3 укључивање у глобалне ланце 20,9 0,9 20,0
вриједности
Стимулисати повезивање с бх.
1.4.4 6,1 1,1 5,0
дијаспором
2. ПРОСПЕРИТЕТАН И ИНКЛУЗИВАН
31,9% 800,7 333,2 467,5
ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ
2.1 Унапређивати образовни систем 7,3% 183,6 61,2 122,4
Унапређивати квалитет високог
2.1.1 15,1 5,0 10,1
образовања, научног рада и научне базе
Побољшавати квалитет предшколског,
основног и средњег образовања за
2.1.2 81,5 27,2 54,3
потребе развоја и обезбиједити
Развити функционалан систем
2.1.3 образовања одраслих и цјеложивотног 17,0 5,7 11,3
учења
Потицати образовне институције на
2.1.4 пружање већег степена знања и праксе 57,0 19,0 38,0
у области ИКТ
Побољшати рад с талентима и стандард
2.1.5 13,0 4,3 8,7
ученика и студената
Побољшавати исходе здравственог
2.2 18,2% 455,8 217,6 238,2
система
Унаприједити приступ и смањити
2.2.1 2,5 0,8 1,7
неједнакости у здравственим услугама
Оснажити потенцијал превентивне
2.2.2 1,0 0,3 0,7
медицине
Јачати информатизацију и
2.2.3 дигитализацију система здравствене 0,3 0,1 0,2
заштите
Унапређивати дјеловање у кризним
2.2.4 50,0 15,7 34,3
јавноздравственим ситуацијама
Јачати финансијске одрживости
здравственог система и унапређивати
2.2.5 400,0 200,0 200,0
правичности у финансирању
Стварати окружење за научно-
2.2.6 истраживачки рад и биомедицинска 2,0 0,7 1,3
истраживања
Ублажити тренд демографског
старења становништва, побољшати
2.3 3,8% 95,9 32,6 63,3
стабилност породице и положај
младих
Потицати наталитет и заштиту
2.3.1 45,5 15,8 29,7
породица с дјецом
Унапређивати репродуктивно здравље
2.3.2 9,1 3,0 6,1
и област раног раста и развоја дјетета
2.3.3 Унапређивати стамбену политику 10,0 3,3 6,7
Промовисати толеранцију, ненасиље и
2.3.4 родну равноправност у породици и 6,0 2,0 4,0
друштву
Унаприједити услове за развој и
2.3.5 25,3 8,4 16,9
бављење спортом
Смањивати неактивност и
2.4 0,1% 1,5 0,5 1,0
незапосленост, нарочито дугорочну
Развијати и спроводити ефикасну
2.4.1 активациону и активну политику 0,8 0,3 0,5
запошљавања
2.4.2 Стварати услове за доступност радне
0,3 0,1 0,2
снаге на тржишту рада
Јачати функцију посредовања јавних
2.4.3 0,4 0,1 0,3
служби запошљавања
Смањивати сиромаштво и социјалну
2.5 2,5% 63,9 21,3 42,6
Побољшати социјалну укљученост
2.5.1 0,5 0,2 0,3
маргинализованих група
Подржавати бољу циљаност социјалне
2.5.2 20,4 6,8 13,6
заштите
Унапређивати међусекторску сарадњу,
2.5.3 инфраструктуру и компетенције 0,0 0,0 0,0
пружалаца услуга социјалне заштите
Побољшати позицију рањивих група на
2.5.4 23,0 7,7 15,3
тржишту рада
Обезбиједити социјалне програме за
2.5.5 20,0 6,7 13,3
смањивање енергетског сиромаштва
РЕСУРСНО ЕФИКАСАН И
3. 43,3% 1.086,3 492,8 593,5
ОДРЖИВ РАЗВОЈ
3.1 32,2% 808,4 399,9 408,5
природних ресурса
Подизати свијест о заштити животне
3.1.1 средине, климатским промјенама и 0,0 0,0 0,0
неопходности развоја зелених вјештина
Унапређивати правни и
институционални оквир регулације
3.1.2 0,0 0,0 0,0
животне средине и развој комуналне
3.1.3 природних ресурса и биолошку 0,7 0,2 0,5
разноликост биодиверзитета
Обезбјеђивати одрживо коришћење
3.1.4 742,7 371,3 371,4
водних ресурса
Обезбјеђивати одрживо коришћење
3.1.5 6,5 2,2 4,3
земљишног ресурса
Обезбиједити одрживо управљање и
3.1.6 10,0 10,0 0,0
господарење шумама и дивљачи
Унапређивати интегрално управљање
3.1.7 отпадом и систем циркуларне 48,5 16,2 32,3
економије
Успоставити систем одрживог и
одговорног истраживања,
3.1.8
експлоатације и управљања
минералним сировинама
3.2 Унапређивати квалитет ваздуха 0,3% 7,5 2,5 5,0
Смањивати емисију загађујућих
3.2.1 3,4 1,1 2,3
материја и гасова стаклене баште
Смањивати негативан утицај сектора
3.2.2 4,1 1,4 2,7
транспорта на животну средину
3.3 Повећати енергетску ефикасност 1,1% 27,0 10,3 16,7
Побољшати енергетску ефикасност
3.3.1 10,0 3,3 6,7
зграда
Пружати подршку малим и средњим
предузећима на побољшању енергетске
3.3.2 17,0 7,0 10,0
ефикасности и принципа "зелене
3.4 Започети реализацију
3,9% 97,3 31,4 65,9
енергетске транзиције
Повећавати безбједност снабдијевања
3.4.1 55,0 19,0 36,0
енергентима
Повећавати удио обновљивих извора
3.4.2 2,1 0,7 1,4
енергије у финалној потрошњи енергије
Спровести реструктурирање рудника
3.4.3 угља и структурну трансформацију 40,2 11,7 28,5
економије рударских региона
3.5 Потицати развој руралних простора 5,4% 135,1 45,0 90,1
Развијати руралну инфраструктуру и
3.5.1 доступност услуга у руралним 90,0 30,0 60,0
подручјима
Успоставити функционалне капацитете
3.5.2 20,1 6,7 13,4
за пољопривреду и рурални развој
Унаприједити квалитет и
конкурентност пољопривредно-
3.5.3 25,0 8,3 16,7
прехрамбене производње, и отпорност
3.6 Повећати отпорност на кризе 0,4% 11,0 3,7 7,3
3.6.1 Унапређивати управљање кризама 10,0 3,3 6,7
Обезбиједити заштиту и
3.6.2 функционисање критичне 0,0 0,0 0,0
Побољшати функционисање система
3.6.3 заштите и спашавања од природних и 1,0 0,3 0,7
других несрећа
ТРАНСПАРЕНТАН, ЕФИКАСАН И
4. 4,2% 105,5 35,5 70,0
ОДГОВОРАН ЈАВНИ СЕКТОР
4.1 Унапређивати владавину права 0,1% 3,4 3,4 0,0
Повећавати ефикасност правосудног
4.1.1 0,6 0,6 0,0
система
4.1.2 Јачати заштиту људских права 0,3 0,3 0,0
Унапређивати борбу против
4.1.3 2,0 2,0 0,0
криминала, говора мржње и тероризма
Развијати ефикасан систем превенције
4.1.4 0,5 0,5 0,0
и борбе против корупције
Ставити јавну управу у службу
4.2 3,7% 92,5 22,5 70,0
грађана
Јачати политичко и институционално
4.2.1 вођење и координацију реформе јавне 0,0 0,0 0,0
управе и економских реформи
Успоставити функционалну и
4.2.2 рационалну организацију јавног 0,2 0,2 0,0
сектора
Јачати систем и координацију израде,
4.2.3 имплементације и извјештавања о 0,0 0,0 0,0
развојним политикама
Обезбиједити предуслове за већу
4.2.4 6,0 1,0 5,0
апсорпцију ЕУ фондова
Јачати статистичку основу као подлогу
4.2.5 10,0 5,0 5,0
за утврђивање политика
4.2.6 Спровести дигиталну
76,3 16,3 60,0
трансформацију јавне управе
Унапређивати одговорност у области
4.3 0,4% 9,6 9,6 0,0
јавних финансија
Унапређивати транспарентност у
4.3.1 0,0 0,0 0,0
управљању јавним финансијама
Повећати учинак у трошењу јавних
4.3.2 средстава и обим и ефикасност јавних 5,5 5,5 0,0
инвестиција
Повећавати ефикасност у наплати
4.3.3 2,7 2,7 0,0
јавних прихода
Унаприједити фискалну стабилност и
4.3.4 1,0 1,0 0,0
изравнање у области јавних финансија
4.3.5 Обезбиједити одрживост ПИО система 0,3 0,3 0,0
Подржати транспарентност,
реструктурирање и приватизацију
4.3.6 0,1 0,1 0,0
предузећа с удјелом државе у
власништву
Укупно из стратешког документа 100,0% 2.508,0 1.068,4 1.439,6
ПРЕГЛЕД ПО ИЗВОРИМА
Буџетска средства Кредитна средства Средства ЕУ Остале донације
1.068,4 милиона КМ 724,8 милиона КМ 511,6 милиона КМ 203,2 милиона КМ
42,6% 28,9% 20,4% 8,1%
Напомена: Средства за финансирање стратешког документа се заснивају на пројекцијама потребних, доступних и очекиваних
финансијских средстава у моменту израде стратешког документа.
* Структура учешћа финансирања (у %) приоритета и стратешких циљева у укупном износу финансирања стратешког
документа.
V. ОКВИР ЕВАЛУАЦИЈЕ, ИМПЛЕМЕНТАЦИЈЕ, МОНИТОРИНГА И ИЗВЈЕШТАВАЊА

Евалуација
Према Уредби о евалуацији стратешких докумената у Федерацији БиХ ("Службене новине Федерације БиХ", број: 74/19), за
све стратешке документе у Федерацији БиХ обавезне су:
- ex-ante (претходна евалуација) која се ради у фази израде стратешких докумената, прије њиховог усвајања и
- eвалуација у току која се ради у предзадњој години имплементације стратешких докумената.
Ex-ante евалуација се ради с циљем унапређења квалитета, релевантности и кохерентности стратешких докумената. Ex-
ante евалуација Стратегије је урађена у периоду август-децембар 2020. године (више о томе у Додатку 1).
Евалуација у току се ради с циљем утврђивања степена имплементације стратешких докумената, те ефективности и
ефикасности планираних мјера и резултата према зацртаним циљевима и очекивањима, као и сумирања резултата и обезбјеђења
улазних елемената за стратешке документе за сљедећи плански циклус.
Евалуација у току ће се радити у предзадњој години имплементације Стратегије развоја (2026. године) и њу ће такође
спровести независни спољни евалуатор, док ће се евалуација на средини периода имплементације радити уколико се за истом
укаже потреба.
Имплементација
Начин израде трогодишњих и годишњих планова рада прописан је у чл. 11. и 12. Уредбе о трогодишњем и годишњем
планирању рада, мониторингу и извјештавању у Федерацији БиХ ("Службене новине Федерације БиХ", број: 74/19).
Имплементација Стратегије развоја Федерације Босне и Херцеговине 2021.-2027. вршиће се путем трогодишњих и годишњих
планова рада органа управе на свим нивоима власти у Федерацији БиХ.
Приликом израде трогодишњег плана рада, органи управе имају обавезу да преузму релевантне мјере из Стратегије развоја за
чију имплементацију су надлежни с припадајућим индикаторима, као и полазне и циљне вриједности индикатора за сваку
годину трогодишњег периода.
Мјере из Стратегије развоја се уносе као програми у трогодишњи план рада, а сваки програм у трогодишњем плану рада
утврђује се и као програм у Документу оквирног буџета (ДОБ-у) с додијељеном шифром. То значи да је мјера из Стратегије
развоја једнака програму у трогодишњем плану рада и ДОБ-у.
За сваки од утврђених програма (мјера) дефинишу се активности/пројекти чија реализација у трогодишњем периоду доприноси
остварењу мјере, приоритета и стратешког циља из Стратегије развоја.
У годишњем плану рада органи управе свих нивоа власти преузимају одабране програме из трогодишњег плана рада. Годишњи
план рада је имплементациони документ с активностима/пројектима који ће се предузимати на годишњем нивоу како би се
реализовали програми из трогодишњег плана рада, те оствариле мјере, приоритети и стратешки циљеви из стратешког
документа.
Ако орган управе било којег нивоа власти, поред трогодишњих и годишњих планова рада, ради и акционе планове за
имплементацију стратешких докумената, обавеза је да се активности из акционих планова евидентирају у годишњим плановима
рада.
Поред годишњег програма рада који ради сваки орган управе појединачно на свим нивоима власти, Федерални завод за
програмирање развоја ради годишњи програм рада Владе Федерације БиХ, надлежна јединица за планирање развоја на нивоу
кантона ради годишњи програм рада кантона, а општински секретар ради годишњи програм рада јединице локалне самоуправе.
Усвојени трогодишњи и годишњи програми рада објављују се на веб-страници влада и органа управе на свим нивоима власти.
Мониторинг и извјештавање
Мониторинг представља систематично и континуирано прикупљање, анализовање и коришћење података и индикатора ради
мјерења напретка реализације Стратегије развоја, у сврху предузимања одговарајућих мјера ради евентуалних корекција и
извјештавања о оствареним резултатима.
За успјешно спровођење мониторинга све организационе јединице у федералном органу управе, кантоналном органу управе,
односно у општинском/градском органу управе требају да успоставе и редовно ажурирају електронске евиденције о
имплементацији стратегија као и индикатора остварења стратешких циљева, приоритета и мјера из Стратегије развоја, те
индикатора из годишњег плана рада. Ове евиденције су основ за израду извјештаја о раду органа управе на свим нивоима власти
и израду Извјештаја о развоју.
Годишњи извјештај о раду припрема се с циљем праћења спровођења планираних активности/пројеката и оцјене доприноса у
остваривању програма (мјера) органа и институција на свим нивоима власти.
У годишњем извјештају о раду прецизно се наводи да ли су и у којој мјери извршене планиране активности из годишњих
програма рада, затим очекивани и остварени резултати, планирана и утрошена средства за извршење активности, и за
евентуално неизвршење, разлог за неизвршење или дјелимично извршење.
Федерални завод за ниво Федерације, надлежна институција за планирање и извјештавање за ниво кантона и општински
секретар за јединицу локалне самоуправе раде годишњи извјештај о раду Владе Федерације, владе кантона, односно јединице
локалне самоуправе.
Извјештај о развоју је имплементациони документ којим се на годишњем нивоу сагледавају степен имплементације, општи
развојни трендови као и напредак у остварењу стратешких циљева из стратешких докумената у Федерацији.
Извјештај о развоју за Федералну владу ради Федерални завод за програмирање развоја, а извјештаје о развоју кантона и
јединица локалне самоуправе тијела надлежна за послове развојног планирања на нивоима кантона и јединица локалне
самоуправе.
Завод врши координацију процеса мониторинга, евалуације и извјештавања о реализацији Стратегије, што подразумијева
активну сарадњу са свим институцијама носиоцима имплементације и мониторинга. Према одредбама Закона о развојном
планирању, органи управе учествују у процесу извјештавања о реализацији Стратегије развоја Федерације и других стратешких
докумената, што подразумијева развој система мониторинга, извјештавања и имплементације унутар органа управе за области
из њихове надлежности, те сарадњу са Заводом у припреми Извјештаја о развоју.
Вијеће Федерације је тијело Владе Федерације које има савјетодавну улогу у процесима имплементације, мониторинга,
евалуације и извјештавања о реализацији развојних приоритета у ФБиХ. Он разматра годишњи Извјештај о развоју ФБиХ, даје
препоруке и тако унапређује имплементацију као и квалитет самог извјештаја. Исту улогу имају и кантонална вијећа за развојне
приоритете кантона.
Након усвајања на Влади Федерације БиХ, Извјештај о развоју за Стратегију развоја Федерације доставља се Парламенту ФБиХ
ради информисања.
Извјештај о развоју се објављује на веб-страници Завода.
VI. САЖЕТИ ПРЕГЛЕД СТРАТЕШКОГ ДОКУМЕНТА

САЖЕТИ ПРЕГЛЕД СТРАТЕШКОГ ДОКУМЕНТА
Редни број и ознака НАЗИВ Индикатори и финансијски извори
Циљне
Полазне вриједности
Индикатори стратешког циља вриједности
индикатора*
индикатора**
1. Стратешки циљ Убрзан економски развој БДП по глави становника, КМ 10.010 (2018) 19.755
Стопа реалног раста БДП-а, % 3,8 (2018) 7,0
Просјечан број запослених 531.483 (2019) 630.000
Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
206,9 308,6 515,5
Циљне
Индикатори приоритета вриједности
индикатора
% предузећа с успостављеним ИКТ функцијама
Повећавати 63 (2018) (БиХ) 75
1.1 Приоритет које обављају екстерни добављачи
дигитализованост % предузећа с успостављеним ИКТ функцијама 15 (2018) (БиХ) 30
економије
које обављају властити запосленици
% предузећа која имају ЕRP 24 (2019) (БиХ) 50
26,4 46,6 73,0
Индикатори мјере Циљне вриједности
Успоставити јавну Широкопојасни интернет саобраћај, мил. GB 323 (2019) 1.000
1.1.1 Мјера дигиталну
Успостављен Cloud computing центар Не (2020) Да
инфраструктуру
10,3 20,7 31,0
Убрзати дигиталну Е-трговина (мала предузећа 10-49 радника) 20 (2019) (БиХ) 50
1.1.2 Мјера трансформацију малих и
Е-трговина (средња предузећа 50-249 радника) 22 (2019) (БиХ) 50
средњих предузећа
0,2 2,0 2,2
Унапређивати дигиталне % нивоа основних дигиталних вјештина
16 (2019) (БиХ) 50
вјештине становништва, појединаца
1.1.3 Мјера посебно вјештине % запослених ИКТ стручњака од укупног броја
н/д н/д
усклађене с потребама запослених
тржишта рада Дигиталне вјештине становништва 3,70 (2019) (БиХ) 5,00
0,1 0,2 0,3
Развијати вјештачку Успостављен институт за ВИ (вјештачку
Не (2020) Да
интелигенцију и њену интелигенцију)
1.1.4 Мјера
примјену Усвојена стратегија ВИ (вјештачке
Не (2020) Да
интелигенције) ФБиХ
5,1 2,4 7,5
% годишње промјене броја предузећа у ИТ
Потицати развој сектору
10,7 (2019) 20,0
иновативних дигиталних
1.1.5 Мјера % годишње промјене броја запослених у
рјешења и компанија у 18,5 (2019) 30,0
предузећима ИТ сектора
софтверској дјелатности
% учешћa бруто додане вриједности ИТ сектора у
1,2 (2019) 4,0
БДП-у
10,7 21,3 32,0
Циљне
% издвајања у области инжињерства и
технологија од бруто издатака за истраживање и 29,22 (2018) 40,00
1.2 Приоритет Подржавати трансфер и развој
развој технологија % бруто домаћих издатака на истраживање и
0,18 (2018) 1,85
развоја у БДП-у
Глобални индекс иновација (ГИИ), ранг 74/131 (2020) (БиХ) 50/131
138,5 157,1 295,6
% бруто домаћих издатака за истраживање и
Подржавати 0,05 (2018) 0,90
развој у пословном сектору у БДП-у
1.2.1 Мјера истраживачко-развојне и % технолошки иновативних предузећа 39,74 (2018) 60,00
иновационе активности
Донесен Закон о иновацијама Не (2020) Да
71,7 83,4 155,1
Подржавати повезивање Пријава патената за ЕPО према приоритетној н/д н/д
1.2.2 Мјера привреде и научно- години
истраживачих институција Број патената, резиденти 84 (2018) (БиХ) 200
66,8 73,7 140,5
Циљне
Лакоћа пословања, ранг 90/190 (2019) (БиХ) 70/190
Број обртника на 1000 становника 23,8 (2019) 40,0
Подржавати развој
1.3 Приоритет Број правних лица на 1000 становника 27,8 (2019) 40,0
приватног сектора
% удјела индустрије средње и високе технологије
у укупној доданој вриједности у подручју C - 17,79 (2018) 30,00
Прерађивачкa индустријa
32,9 65,8 98,7
Олакшати и убрзати Покретање пословне активности, ранг 184/190 (2019) (БиХ) 100/190
1.3.1 Мјера процес уласка у пословну
Финансирање малих и средњих предузећа, ранг 106/141 (2019) (БиХ) 70/141
активност и изласка из ње
10,4 20,8 31,2
Порезни клин на минималну бруто плату у ФБиХ,
Растеретити привреду %
31,3 (2019) 27,0
1.3.2 Мјера смањењем фискалног
Порезни клин на просјечну бруто плату у ФБиХ,
оптерећења рада 38,3 (2019) 34,0
%
4,3 8,7 13,0
Бруто додана вриједност у креативној и културној
Подржавати развој индустрији, у 000 КМ
472.190 (2018) 800.000
1.3.3 Мјера предузетништва
Број запослених у креативној и културној
креативног сектора 16.355 (2019) 25.000
индустрији
8,0 16,0 24,0
% бруто додане вриједности подручја дјелатности
I - Дјелатности пружања смјештаја те припреме и
Подржавати развој послуживања хране (хотелијерство и
2,2 (2018) 2,5
1.3.4 Мјера предузетништва угоститељство) у БДП-у
туристичког сектора
Просјечни издаци по путовању, КМ н/д н/д
% годишње промјене броја ноћења 13,6 (2019) 15,0
10,1 20,2 30,3
Подржавати просторну индикатора
1.3.5 Мјера
концентрацију Густина мреже друмске инфраструктуре, км на
181,5 (2019) 200,0
предузетништва 1.000 км2
Густина мреже жељезничке инфраструктуре, км
23,3 (2019) 25,0
на 1.000 км2
Промет путника на аеродромима на 100.000
78.856 (2019) 100.000
становника
0,1 0,1 0,2
% учешћа правних лица у укупно одобреним
51,4 (2019) 60,0
кредитима
Диверзификовати и Промет на берзи у односу на кредите дате
5,5 (2019) 10,0
1.3.6 Мјера унапређивати финансијски правним лицима, %
систем Hirschmann-Herfindahlov индекс - кредити
1.360 (2019) 1.100
(концентрација банкарског тржишта)
Каматни спред (активна - пасивна каматна стопа) н/д н/д
0,0 0,0 0,0
Циљне
% удјела запослених у индустријским областима
средње високе технолошке интензивности у
10,5 (2019) 20,0
укупно запосленим у подручју C - Прерађивачкa
индустријa
% удјела запослених у индустријским областима
Подржавати извоз и високе технолошке интензивности у укупно
1.4. Приоритет 1,1 (2019) 5,0
стварање производа запосленим у подручју C - Прерађивачкa
више додане вриједности индустријa
Бруто додана вриједност по запосленом у ФБиХ,
35.242 (2018) 65.000
КМ
% удјела извоза високотехнолошких области у
укупном извозу у подручју C - Прерађивачкa 2,07 (2018) 8,00
индустријa
Извоз ФБиХ, мил. КМ 7.620 (2019) 11.000
9,1 39,1 48,2
Накнаде за употребу интелектуалног власништва,
8.376 (2018) (БиХ) 20.000
Унапређивати заштиту (000 $)
1.4.1. Мјера интелектуалног Број инспекцијских контрола од стране
власништва надлежних инспекција у области заштите н/д н/д
интелектуалног власништва
0,0 0,1 0,1
Подржавати примјену индикатора
међународних стандарда, Апликације за заштитне знакове, укупно 3.778 (2018) (БиХ) 6.000
1.4.2. Мјера сертификовање и Пријављивања заштитног знака - бренда, ранг 104/146 (2019) (БиХ) 70/146
акредитацију тијела за Пријављивања дизајнерских рјешења, ранг 78/116 (2019) (БиХ) 50/116
оцјену усаглашености Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
7,0 14,1 21,1
Јачати % удјела извоза БиХ у укупном свјетском извозу 0,0492 (2018) (БиХ) 0,0550
интернационализацију и
1.4.3. Мјера Извоз високе технологије (% од укупног извоза),
укључивање у глобалне 66/218 (2019) (БиХ) 50/218
ранг
ланце вриједности
0,9 20,0 20,9
Број привредних субјеката које је покренула
н/д н/д
дијаспора
Успостављена база бх. дијаспоре (компанија и
Стимулисати повезивање с Не (2020) Да
1.4.4. Мјера научних радника)
бх. дијаспором
Успостављена кредитна линија за компаније из
ФБиХ које остварују пословну сарадњу с бх. Не (2020) Да
дијаспором
1,1 5,0 6,1
ПРОСПЕРИТЕТАН И
Полазне вриједности Циљне
2. Стратешки циљ ИНКЛУЗИВАН Индикатори стратешког циља
индикатора* вриједности
ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ
Стопа природног прираштаја становништва, на
-1,8 (2019) 0,9
1.000 становника
Просјечна нето плата 928,0 (2019) 1.500,0
Издвајања за здравствену заштиту по становнику,
817,6 (2018) 1.000,0
КМ
333,2 467,5 800,7
Циљне
% удјела радно способног становништва с вишом
и високом школом, магистеријумом и докторатом 9,3 (2019) 13,0
у укупној радној снази - укупно
2.1 Приоритет Унапређивати образовни % удјела радно способног становништва с вишом
систем и високом школом, магистеријумом и докторатом 9,0 (2019) 13,0
у укупној радној снази - жене
% стипендија и осталих грантова
ученицима/студентима у односу на укупна 1,14 (2018) 5,0
буџетска издвајања за образовање
61,2 122,4 183,6
Број универзитета из ФБиХ који су на
међународној љествици рангирани испод 1.500- 1 (2020) 4
Унапређивати квалитет тог мјеста
2.1.1 Мјера високог образовања, Укупан број дипломираних (20-29) на 1.000
4,5 (2019/20) 8,0
научног рада и научне базе становника, укупно
Укупан број дипломираних (20-29) на 1.000
2,9 (2019/20) 5,0
становника, жене
5,0 10,1 15,1
Ранг БиХ на PISA тестирању (Програм за
62/79 (2018) (БиХ) 40/79
међународно оцјењивање ученика)
% обухвата предшколским образовањем (0-6
14,8 (2018/19) 80
год.), укупно
Побољшавати квалитет % обухвата предшколским образовањем (0-6
14,7 (2018/19) 80
предшколског, основног и год.), дјевојчице
средњег образовања за % ученика који су прекинули основно
2.1.2 Мјера 0,09 (2018/19) 0,03
потребе развоја и образовање, укупно
обезбиједити инклузивно % ученика који су прекинули основно
0,07 (2018/19) 0,02
образовање за све образовање, ученице
% ученика који су прекинули средње образовање,
0,74 (2017/18) 0,3
укупно
% ученика који су прекинули средње образовање,
0,58 (2017/18) 0,2
ученице
27,2 54,3 81,5
% лица (25-64 године) која су, након редовног
образовања, похађала формално и/или
8,1 (2016/17) 20,0
неформално образовање у претходних 12 мјесеци
Развити функционалан од дана анкетирања
систем образовања Број сертификованих установа за образовање
2.1.3 Мјера н/д н/д
одраслих и цјеложивотног одраслих
учења % послодаваца који су спремни понудити
34,8 (2020) 50,0
практичну наставу за ученике и студенте
% послодаваца који су спремни пружити обуку за
19,8 (2020) 40,0
незапослена лица (ментори, опрема...)
5,7 11,3 17,0
Потицати образовне Број наставних сати из информатике, по ученику н/д н/д
институције на пружање
2.1.4 Мјера Број рачунара које користе ученици, на 100
већег степена знања и 5,7 (2018/19) 20,0
ученика (укупно основна + средња)
праксе у области ИКТ
19,0 38,0 57,0
Побољшати рад с индикатора
2.1.5 Мјера талентима и стандард Износ буџетских средстава за финансирање
ученика и студената пројеката талентованих ученика основних и н/д н/д
средњих школа (кантони + ФБиХ), КМ
Износ буџетских средстава из буџета ФБиХ за
49.500 (2019) 500.000
награђивање најбољих ученика, КМ
Износ буџетских средстава из кантоналних буџета
н/д н/д
за награђивање најбољих ученика, КМ
4,3 8,7 13,0
Циљне
Очекивано трајање живота при рођењу, година,
77,3 (2018) 80,0
укупно
2.2 Приоритет Побољшавати исходе Очекивано трајање живота при рођењу, година,
здравственог система жене
79,3 (2018) 81,0
Стопа морталитета, на 1.000 становника, укупно 10,1 (2019) 9,0
Стопа морталитета, на 1.000 становника, жене 9,8 (2019) 8,5
217,6 238,2 455,8
% становништва обухваћеног здравственим
89,9 (2018) 95,0
осигурањем
Унаприједити приступ и Број доктора опште, односно породичне
2.2.1 Мјера смањити неједнакости у медицине у примарној здравственој заштити на 0,36 0,46
здравственим услугама 1.000 становника
Индекс универзалне здравствене покривености
61 (2017) (БиХ) 80
(UHC WHO)
0,8 1,7 2,5
Специфични морталитет - смртност обољелих од
болести циркулаторног система са смртним 501,9 (2018) 400,0
болести циркулаторног система са смртним 269,1 (2018) 190,0
болести малигне неоплазме са смртним исходом, 212,1 (2018) 150,0
на 100.000 становника, укупно
Оснажити потенцијал Специфични морталитет - смртност обољелих од
2.2.2 Мјера
превентивне медицине болести малигне неоплазме са смртним исходом, 89,0 (2018) 70,0
на 100.000 становника, жене
ендокринолошких болести и метаболичких
54,2 (2018) 40,0
обољења са смртним исходом, на 100.000
становника, укупно
ендокринолошких болести и метаболичких
21,3 (2018) 15,0
обољења са смртним исходом, на 100.000
0,3 0,7 1,0
Јачати информатизацију и Информатички увезана примарна, секундарна и
2.2.3 Мјера дигитализацију система терцијарна здравствена заштита у кантонима
2/10 (2019) 7/10
0,1 0,2 0,3
Унаприједити дјеловање у индикатора
кризним Развијени планови приправности за
2.2.4 Мјера Не (2020) Да
јавноздравственим јавноздравствене пријетње
ситуацијама Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
15,7 34,3 50,0
Јачати финансијску Здравствена потрошња као % БДП-а 8,2 (2018) 10,0
одрживост здравственог % текућих јавних издатака за здравство у ФБиХ у
система и унапређивати укупним текућим издацима за здравство
70,4 (2018) 72,0
2.2.5 Мјера
правичност у
Акумулисани губитак здравственог сектора, мил.
финансирању здравствене 80,2 (2018) 0
КМ
заштите
200,0 200,0 400,0
Стварати окружење за Полазне вриједности
2.2.6 Мјера Индикатори мјере Циљне вриједности
научно-истраживачки рад индикатора
и биомедицинска Бруто домаћи издаци у истраживање и развој у
2.096 (2018) 10.000
истраживања медицинске и здравствене науке, 000 КМ
0,7 1,3 2,0
Циљне
Ублажити тренд Полазне вриједности
демографског старења индикатора
2.3 Приоритет становништва, Стопа промјене становништва -0,28 (2019) 0,25
побољшати стабилност
Индекс старости (однос 60+ и 0-19) 111,9 (2019) 95,0
породице и положај
младих
32,6 63,3 95,9
Стопа укупног фертилитета 1,25 (2018) 2,0
Стопа наталитета, на 1.000 становника 8,2 (2019) 10,0
Потицати наталитет и
Успоставити фонд за планирање породице у
2.3.1 Мјера заштиту породица с Не (2020) Да
ФБиХ
дјецом
Матернална смртност, на 100.000 живорођених у
11,1 (2019) 5,0
ФБиХ
15,8 29,7 45,5
Унапређивати Смртност дојенчади, на 1.000 живорођених 9,3 (2019) 4,0
репродуктивно здравље и
2.3.2 Мјера % дјеце с потешкоћама у развоју узрокованим
област раног раста и 8,9 (2015) (БиХ) 3,0
лошом прехраном
развоја дјетета
3,0 6,1 9,1
Издвајање за субвенционисање стамбене
Унапређивати стамбену политике, мил. КМ
10 (2020) 30
2.3.3 Мјера
политику
Број стамбених фондова у кантонима 1/10 (2020) 10/10
3,3 6,7 10,0
Позната лица пријављена као учиниоци
кривичних дјела (из области брака, породице, 1.059 (2017) 500
Промовисати толеранцију, младежи) - мушкарци
ненасиље и родну Позната лица пријављена као учиниоци
2.3.4 Мјера кривичних дјела (из области брака, породице,
равноправност у породици 95 (2017) 45
и друштву младежи) - жене
Социјалне институције и родни индекс - SIGI 21,8 (2019) (БиХ) 15,0
% разведених у односу на закључене бракове 13,6 (2019) 10,0
2,0 4,0 6,0
Приватна потрошња на спорт н/д н/д
Вријеме проведено у спортским и активностима
н/д н/д
тренирања вани у сатима, (65+), укупно
Унаприједити услове за Вријеме проведено у спортским и активностима
н/д н/д
2.3.5 Мјера развој и бављење спортом тренирања вани у сатима, (65+), жене
н/д н/д
тренирања вани у сатима, (15-20), укупно
н/д н/д
тренирања вани у сатима, (15-20), жене
8,4 16,9 25,3
Циљне
Стопа анкетне незапослености, % 18,4 (2019) 14,0
Број неактивних лица у укупном радно способном
60,9 (2019) 50,0
2.4 Приоритет Смањивати неактивност становништву, %
и незапосленост, Стопа дугорочне незапослености (12 мјесеци +),
12,9 (2019) 9,5
нарочито дугорочну мушки %
Стопа дугорочне незапослености (12 мјесеци +),
18,0 (2019) 13,5
женски %
0,5 1,0 1,5
Развијати и спроводити Индикатори мјере Циљне вриједности
2.4.1 Мјера индикатора
ефикасну активациону и
Стопа активности, % 39,1 (2019) 50,0
активну политику Стопа запослености (15+), % 31,9 (2019) 45,0
запошљавања Трошкови активних мјера по новозапосленом н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, мушки н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, женски н/д н/д
0,3 0,5 0,8
Стварати услове за Удио послодаваца који имају проблем с
н/д н/д
2.4.2 Мјера доступност радне снаге на попуњавањем радних мјеста
тржишту рада Број запослених странаца 172 (2019) 1.000
0,1 0,2 0,3
% послодаваца који траже нове раднике путем
44,7 (2020) 70,0
бироа за запошљавање
Јачати функцију Успостављен интегрисани систем за функцију
Не (2020) Да
2.4.3 Мјера посредовања јавних посредовања
служби запошљавања % корисника здравствене заштите у односу на
укупан број евидентираних на заводима за 68,1 (2019) 30,0
0,1 0,3 0,4
Циљне
Учешће социјалне заштите у бруто домаћем
19,4 (2017) 15,0
2.5 Приоритет Смањивати сиромаштво производу, %
и социјалну искљученост Индекс социјалне искључености (HSEI) 49,4 (2019) (БиХ) 35,0
Стопа сиромаштва становништва, мушки % 17,6 (2015) 13,0
Стопа сиромаштва становништва, женски % 16,6 (2015) 12,5
21,3 42,6 63,9
Донесена Стратегија социјалне укључености
Побољшати социјалну Не (2020) Да
ФБиХ
2.5.1 Мјера укљученост
Спроведена анкета о приходима и условима
маргинализованих група Не (2020) Да
живота (SILC)
0,2 0,3 0,5
Полазне вриједности Циљне
Индикатори мјере
индикатора вриједности
Број успостављених социјалних регистара у
0/10 10/10
кантонима
Стопа ризика од сиромаштва прије социјалних
н/д н/д
трансфера према полу, %
Подржавати бољу циљаност Стопа ризика од сиромаштва након социјалних
социјалне заштите трансфера према полу, %
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац
15,7 (2015) 12,0
домаћинства мушкарац, %
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац
17,0 13,0
домаћинства жена, %
6,8 13,6 20,4
Унапређивати индикатора
међусекторску сарадњу, Просјечан број предмета по социјалном раднику н/д н/д
2.5.3 Мјера инфраструктуру и Просјечно вријеме социјалних радника проведено
н/д н/д
компетенције пружалаца на обукама
услуга социјалне заштите Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
0,0 0,0 0,0
Стопа незапослености међу рањивим групама,
21,7 (2019) 15,0
жене, %
Побољшати позицију млади (15-24), %
39,0 (2019) 30,0
2.5.4 Мјера рањивих група на
Стопа активности међу рањивим групама, жене,
тржишту рада 29,3 (2019) 40,0
%
Стопа активности међу рањивим групама, млади
35,0 (2019) 55,0
(15-24), %
% дугорочно незапослених жена у укупном броју
79,3 (2019) 60,0
незапослених жена (преко 12 мјесеци)
% одрживих привредних субјеката након 3 године
н/д н/д
пословања које су основали жене и млади
% лица с инвалидитетом у односу на укупан број
1,31 (2019) 0
незапослених на заводима за запошљавање
% жена с инвалидитетом у односу на укупан број
0,93 (2019) 0
незапослених жена на заводима за запошљавање
7,7 15,3 23,0
Обезбиједити социјалне индикатора
2.5.5 Мјера програме за смањивање Стопа енергетског сиромаштва домаћинства н/д н/д
енергетског сиромаштва Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
6,7 13,3 20,0
Циљне
индикатора*
РЕСУРСНО индикатора**
3. Стратешки циљ ЕФИКАСАН И
ОДРЖИВ РАЗВОЈ % бруто додане вриједности индустрије средње и
2,51 (2018) 5,00
високе технологије у БДП-у
492,8 593,5 1.086,3
Циљне
Количине отпада из производних дјелатности,
439 (2018) 254
тона/мил. КМ БДП-а
Унапређивати заштиту и Количине опасног отпада из производних
3.1 Приоритет
коришћење природних дјелатности, тона/мил. КМ БДП-а
0,41 (2018) 0,30
ресурса
Количине прикупљеног комуналног отпада,
284 (2018) 228
кг/становник
Обновљиви извори свјеже воде, мил. м3 51.354 (2017) (БиХ) 52.000
399,9 408,5 808,4
Подизати свијест о Полазне вриједности
заштити животне средине, индикатора
климатским промјенама и Стање јавне свијести - спровођење Архушке
неопходности развоја конвенције
зелених вјештина Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
0,0 0,0 0,0
Унапређивати правни и Полазне вриједности
институционални оквир индикатора
регулације животне Стопа усклађености законодавства у области
средине и развој животне средине са законодавством ЕУ
комуналне Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
инфраструктуре 0,0 0,0 0,0
Унапређивати заштиту и Полазне вриједности
коришћење природних индикатора
3.1.3 Мјера ресурса и биолошку Површина заштићених подручја, хектар 103.380 (2018) 120.000
разноликост Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
биодиверзитета 0,2 0,5 0,7
Коефицијент губитка воде, % 56,9 50,0
Коефицијент пречишћавања отпадних вода у
Обезбјеђивати одрживо индустрији,%
59,9 70,0
3.1.4 Мјера коришћење водних
Број прикључака на канализационе системе 241.662 350.000
ресурса
Болести преносиве храном и водом (обољелих на
198 (2019) 100
100.000 становника)
371,3 371,4 742,7
% земљишта на којем је смањена продуктивност
0,44 (2014) 0,25
(LPD)
Обезбјеђивати одрживо
% земљишта на којем су рани знакови смањења
3.1.5 Мјера коришћење земљишног 0,53 (2014) 0,30
продуктивности (LPD)
ресурса
% земљишта које је стабилно, али под притиском
15,73 (2014) 10,00
смањења продуктивности (LPD)
2,2 4,3 6,5
Обезбиједити одрживо Индикатори мјере Циљне вриједности
3.1.6 Мјера управљање и господарење
Укупна посјечена дрвна маса, м3 2.552.625 (2018) 2.600.000
шумама и дивљачи
Вјештачко пошумљавање, ха 1.439 (2018) 3.000
% бруто додане вриједности шумарства (Област
0,7 (2018) 1,0
КД-а 02 - Шумарство и сјеча дрвета) у БДП-у
% удјела високих шума 45 (2020) 47
Отвореност шума шумским путевима (м/ха) 11,3 (2020) 11,7
Степен развијености Информационог система
3 (2020) 15
шумарства ФБиХ (број израђених модула)
10,0 0,0 10,0
% одложеног (нетретираног) комуналног отпада
93,25 (2018) 60,00
Унапређивати интегрално од укупно прикупљеног
управљање отпадом и % прерађеног (рециклираног) комуналног отпада
3.1.7 Мјера од укупно прикупљеног
0,14 (2018) 5,00
систем циркуларне
економије Приватна улагања, послови и бруто додана
157,5 (2017) (БиХ) 300,0
вриједност сектора кружне економије, мил. €
16,2 32,3 48,5
Успоставити систем Полазне вриједности Циљне
Индикатори мјере
одрживог и одговорног индикатора вриједности
истраживања, Донесена Стратегија управљања минералним
3.1.8 Мјера Не (2020) Да
експлоатације и сировинама ФБиХ
управљања минералним Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
сировинама
Циљне
3.2 Приоритет Унапређивати квалитет Спечифични морталитет - смртност обољелих од
ваздуха респираторних обољења са смртним исходом, на 51,6 (2018) 40,0
100.000 становника
2,5 5,0 7,5
Емисија CО2, т/становник 7.831 (2018) (БиХ) 6.000
Емисија GHG,
30.824 (2015) (БиХ) 24.000
Смањивати емисију Mt CO2 eq
3.2.1 Мјера загађујућих материја и Емисија CО2, Mt 27.436 (2018) (БиХ) 22.000
гасова стаклене баште Квалитет ваздуха у односу на граничне
вриједности (Просјечна годишња концентрација н/д н/д
полутаната)
1,1 2,3 3,4
% регистрованих друмских моторних возила
преко 15 година старости у укупном броју 55,2 (2019) 35,0
Смањивати негативан регистрованих возила
3.2.2 Мјера утицај сектора транспорта
% регистрованих друмских возила на хибридни
на животну средину
или електрични погон у укупном броју н/д н/д
1,4 2,7 4,1
Циљне
Примарна потрошња енергије, у мил. тона
6,69 (2017) (БиХ) 6,5
3.3 Приоритет Повећати енергетску еквивалентне нафте
ефикасност Нормативна регулатива енергетске ефикасности 71,4 (2019) (БиХ) 80,0
% потрошње обновљиве енергије у односу на
40,8 (2019) (БиХ) 60,0
укупну потрошњу енергије
10,3 16,7 27,0
Финална потрошња топлотне енергије, ТЈ 3.788 (2018) 5.000
Побољшати енергетску
3.3.1 Мјера Финална потрошња топлотне енергије, по м2
ефикасност зграда н/д н/д
загријаване површине
3,3 6,7 10,0
Пружати подршку малим Полазне вриједности
и средњим предузећима на индикатора
3.3.2 Мјера
побољшању енергетске Удио МСП-ова који су имплементирали мјере ЕЕ
н/д н/д
ефикасности и принципа у односу на укупан број МСП-ова
"зелене економије" и Успостављен Фонд за подршку пројектима
Не (2020) Да
"екологизације" енергетске ефикасности
7,0 10,0 17,0
Циљне
3.4 Приоритет Започети реализацију % произведене енергије у термоелектранама у
61,1 (2018) 51,5
енергетске транзиције укупној производњи електричне енергије
Показатељ енергетске зависности, % 24,3 (2018) (БиХ) 10,0
31,4 65,9 97,3
Број улазних праваца за снабдијевање природним
1 (2020) 2
гасом
Повећавати безбједност Дужина гасоводне мреже у ФБиХ, км 189 (2020) 250
3.4.1 Мјера
снабдијевања енергентима Капацитети за складиштења нафтних деривата и
153 (2018) 200
LPG-a, 000 м3
Резерве нафтних деривата у мјесецима н/д н/д
19,0 36,0 55,0
Повећавати удио индикатора
обновљивих извора % обновљивих извора енергије (ОИЕ) у бруто
3.4.2 Мјера финалној потрошњи енергије (БФПЕ)
49,3 (2018) 55,0
енергије у финалној
потрошњи енергије Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
0,7 1,4 2,1
Спровести индикатора
реструктурирање рудника Продуктивност рада рудника, тона по запосленом 626 (2018) 800
3.4.3 Мјера угља и структурну Продуктивност рудника, нето добит (губитак), у
-5.866 (2018) 1.000
трансформацију економије КМ по запосленом
рударских региона Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
11,7 28,5 40,2
Циљне
Број сертификованих еколошких и/или органских
пољопривредних произвођача и/или н/д н/д
3.5 Приоритет Потицати развој пољопривредних производа
руралних простора % бруто додане вриједности подручја дјелатности
А -Пољопривреда, шумарство и рибарство у БДП- 4,3 (2018) 6,0
у
% промјена дохотка руралног становништва н/д н/д
45,0 90,1 135,1
Развијати руралну % становника у руралним подручјима, од укупног
56,7 (2013) 58,0
инфраструктуру и броја становника
3.5.1 Мјера
доступност услуга у % жена у руралним подручјима, од укупног броја
55,4 (2013) 57,0
руралним подручјима становника
30,0 60,0 90,0
Број основаних НТП-ова у сектору пољопривреде н/д н/д
Успоставити
Број пољопривредних газдинстава 7.244 (2017) 10.000
функционалне капацитете
3.5.2 Мјера % бруто додане вриједности биљне и сточарске
за пољопривреду и
производње, ловства и услужних дјелатности у 3,6 (2018) 5,0
рурални развој
вези с њима (област 01 КД-а БиХ 2010) у БДП-у
6,7 13,4 20,1
Унаприједити квалитет и индикатора
конкурентност Покривеност увоза извозом (%) (Подручје КД-а А
19,96 (2018) 40,00
пољопривредно- - Пољопривреда, шумарство и рибарство)
3.5.3 Мјера прехрамбене производње, Покривеност увоза извозом хране и пића (%)
и отпорност (Међународна класификација економске намјене 20,54 (2018) 40,00
пољопривредних производа - BEC Rev. 4)
произвођача Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
8,3 16,7 25,0
Циљне
3.6 Приоритет Повећати отпорност на % издвајања средстава из буџета по становнику за
кризе превенцију и санацију штета насталих природним н/д н/д
несрећама
3,7 7,3 11,0
Транспарентан утрошак средстава институција у
Не (2020) Да
Унапређивати управљање кризним ситуацијама
3.6.1 Мјера
кризама Број планова заштите од природних и других
0 11
несрећа у ФБиХ
3,3 6,7 10,0
Донесен документ "Заштита критичне
Не (2020) Да
инфраструктуре - концепт основне заштите"
Обезбиједити заштиту и Донесен документ "Заштита критичне
3.6.2 Мјера функционисање критичне инфраструктуре - управљање ризицима и Не (2020) Да
инфраструктуре кризама"
Израђена Стратегија кибернетичке безбједности
Не (2020) Да
ФБиХ
0,0 0,0 0,0
% ЈЛС које спроводе локалне стратегије/планове
Побољшати смањења ризика од катастрофа у складу с
функционисање система н/д Да
државном или ентитетском
3.6.3 Мјера заштите и спашавања од стратегијом/Програмом за смањење ризика
природних и других
Израђена Анализа стања спремности система за
несрећа Не (2020) Да
одговор на кризе у ФБиХ
0,3 0,7 1,0
Циљне
ТРАНСПАРЕНТАН, индикатора*
ЕФИКАСАН И
4. Стратешки циљ
ОДГОВОРАН ЈАВНИ Повјерење грађана у рад влада, % 23 (2019) (БиХ) 40
СЕКТОР
Оцјена пружања услуга јавне администрације 1 (2019) (БиХ) 3
35,5 70,0 105,5
Циљне
Број запримљених предмета омбудсмена на
100.000 становника за ФБиХ (Сарајево, Мостар, 90 (2019) (БиХ) 50
Ливно)
Индекс владавине права БиХ -0,23 (2018) (БиХ) 1,00
4.1 Приоритет Унапређивати Пунољетни учиниоци кривичних дјела, укупно 12.114 (2019) 8.000
владавину права Пунољетни учиниоци кривичних дјела, жене 1.326 (2019) 800
% неријешених пријава од укупног броја пријава
29,3 (2019) 20,0
у Тужилаштву ФБиХ
Застарјелост кривичног гоњења 29 (2019) 0
Неријешени предмети на дан 31. 12. 13.036 (2019) 10.000
Повјерење грађана у правни систем и судове, % 30 (2018) (БиХ) 50
3,4 0,0 3,4
% неријешених предмета у односу на укупан број
10 (2019) (БИХ) 5
предмета у судовима ФБиХ
Повећавати ефикасност
4.1.1 Мјера Број неријешених привредних предмета у
правосудног система 17.757 (2019) (БиХ) 10.000
судовима
Независност правосуђа у БиХ, ранг 133/141 (2019) (БиХ) 80/141
0,6 0,0 0,6
Јачати заштиту људских индикатора
4.1.2 Мјера
права Број запримљених жалби институцији
3.218 (2019) (БиХ) 1.000
омбудсмена
Број успостављених центара за бесплатну правну
9/10 (2020) 10/10
помоћ
Просјечан број пружених услуга по центру за
н/д н/д
бесплатну правну помоћ
Просјечан број запослених по центру за
н/д н/д
бесплатну правну помоћ
0,3 0,0 0,3
Унапређивати борбу Политичка стабилност и одсуство
-0,39 (2018) (БиХ) 1,00
4.1.3 Мјера против криминала, говора насиља/тероризма
мржње и тероризма Индекс присутности тероризма 99,9 (2019) (БиХ) 100,0
2,0 0,0 2,0
Развијати ефикасан систем Промјена индекса перцепције корупције (CPI) 36 (2019) (БиХ) 80
4.1.4 Мјера превенције и борбе против Одсуство корупције 72/126 (2019) (БиХ) 40/126
корупције Контрола корупције -0,57 (2018) (БиХ) 1,00
0,5 0,0 0,5
Циљне
4.2 Приоритет Ставити јавну управу у Ранг развијености е-управе 105/193 (2018) (БиХ) 80/193
службу грађана
% задовољства корисника јавних услуга у ФБиХ 42 (2016) 80
22,5 70,0 92,5
Јачати политичко и Успостављена функционално водећа институција
институционално вођење и Не (2020) Да
4.2.1 Мјера за реформу јавне управе у ФБиХ
координацију реформе
Донесен оквир за модернизацију управе Не (2020) Да
јавне управе и економских
реформи Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
0,0 0,0 0,0
% издатака за бруто плате и накнаде у укупним
Успоставити расходима (консолидовано)
8,1 (2018) 7,0
функционалну и
4.2.2 Мјера Успостављен функционалан регистар органа
рационалну организацију Не (2020) Да
управе и управних организација
јавног сектора
Спроведена функционална анализа Не (2020) Да
0,2 0,0 0,2
Успостављено Вијеће за развојно планирање
Јачати систем и Не (2020) Да
ФБиХ
координацију израде, Успостављено функционално вијеће за развојно
4.2.3 Мјера имплементације и планирање кантона
5/10 (2020) 10/10
извјештавања о развојним
Индекс капацитета за планирање и управљање
политикама 73 (2019) 90
развојем у кантонима - збирно
0,0 0,0 0,0
% примљених ЕУ средстава у односу на доступна
н/д н/д
(апсорпција) IPA III
% примљених ЕУ средстава у односу на доступна
Обезбиједити предуслове (апсорпција) IPA II
50 (2019) 100
4.2.4 Мјера за већу апсорпцију ЕУ
% исплаћених ЕУ средстава у односу на
фондова н/д н/д
алоцирана IPA III
30 (2019) 100
алоцирана IPA II
1,0 5,0 6,0
Број индикатора, укупно н/д н/д
Јачати статистичку основу Број статистичких показатеља хармонизованих са
као подлогу за утврђивање ЕУ
политика Број родних индикатора н/д н/д
5,0 5,0 10,0
Годишња промјена броја регистара података који
су постављени на платформу за н/д н/д
Спровести дигиталну интероперабилност (GSB)
4.2.6 Мјера трансформацију јавне
Прилагодљивост правног оквира дигиталним
управе 2,4 (2019) (БиХ) 6,0
пословним моделима
Е-учешће (е-participation) 0,43 (2019) (БиХ) 0,80
16,3 60,0 76,3
Циљне
% укупне консолидоване јавне потрошњe у ФБиХ
4.3 Приоритет Унапређивати у БДП-у (без учешћа у финансирању институција 33,0 (2018) 30,0
одговорност у области на нивоу БиХ)
јавних финансија % доприноса у укупним пореским приходима од
44,9 (2018) 40,0
директних пореза у ФБиХ
9,6 0,0 9,6
Израђен буџет за грађане на нивоу ФБиХ и
2/11 (2019) 11/11
Унапређивати кантона
4.3.1 Мјера транспарентност у % негативних мишљења у укупном броју
17,1 (2018/19) 10,0
управљању јавним спроведених ревизија у јавном сектору
финансијама Број спроведених ревизија 82 (2018/19) 160
0,0 0,0 0,0
Повећати учинак у Имплементација програмског буџетирања Не (2020) Да
трошењу јавних средстава
4.3.2 Мјера % утрошених средстава, имплементација ПЈИ
и обим и ефикасност 33,7 (2019) 80,0
(повучена средства/утрошена средства)
јавних инвестиција
5,5 0,0 5,5
Годишње вријеме потребно за плаћање пореза
411 (2019) 200
Повећавати ефикасност у (сати)
4.3.3 Мјера
наплати јавних прихода % јавних прихода од пореза и доприноса у односу
23,8 (2018) 20,0
на БДП
2,7 0,0 2,7
Унаприједити фискалну Број интегрисаних матрица фискалних ризика 0/11 (2020) 11/11
4.3.4 Мјера стабилност и изравнање у
% јавног дуга у односу на БДП 25,7 (2018) 20,0
области јавних финансија
1,0 0,0 1,0
Однос пензионери/запослени 1:1,27 (2019) 1:1,5
Обезбиједити одрживост
4.3.5 Мјера Однос просјечна пензија/просјечна плата, % 44,8 (2019) 50,0
ПИО система
Однос медијана пензије/медијана плате, % н/д н/д
0,3 0,0 0,3
Подржати Индикатори мјере Циљне вриједности
транспарентност, Укупна добит/губитак предузећа с већинским
реструктурирање и н/д н/д
4.3.6 Мјера власништвом ФБиХ
приватизацију предузећа с
% приватизованих предузећа од планираног 43 (2019) 100
удјелом државе у
власништву Буџет (мил. КМ) Остали извори (мил. КМ) Укупно (мил. КМ)
0,1 0,0 0,1
ДОДАТАК
ДОДАТАК 1. Методологија израде Стратегије и радна тијела

У процесу израде Стратегије, у складу с одлуком Владе ФБиХ, Завод је формирао радна и савјетодавна тијела која су
оперативно руководила и усмјеравала ток и процес израде Стратегије.
Као радна тијела формирани су: Извршни тим, 4 тематске групе и 12 подгрупа за израду Стратегије, а као савјетодавно тијело
формиран је Координациони одбор за израду Стратегије. Укупно је именовано 476 чланова ових тијела.
(i) Радна тијела
Извршни тим за израду Стратегије
Задатак Извршног тима за израду Стратегије био је оперативно руковођење процесом израде и координација израде свих
техничких елемената Стратегије.
То је подразумијевало дефинисање методологије и аналитичких алата у складу са савременим приступима одрживом
планирању развоја, припрему пројектних задатака за ангажман експерата и управљање експертском подршком, припремне
активности за прикупљање података, припрему и организацију састанака и радионица за рад тематских група и подгрупа,
припрему техничких и стручних подлога за Координациони одбор за израду Стратегије, вертикалну и хоризонталну
координацију процеса, те обезбјеђивање квалитета процеса и резултата у свим фазама израде Стратегије примјеном принципа
ОМК, равноправности и транспарентности.
Састав тима чинили су представници Завода (директор, секретар и два помоћника директора), директор Уреда премијера Владе
ФБиХ и кључни екстерни експерти (водећи експерт-економиста и методолог).
Као радна тијела у процесу израде Стратегије, Завод је одредио четири тематске групе и 12 тематских подгрупа, и позвао
надлежне институције и друга тијела да именују своје представнике.
Тематске групе
Сврха успоставе тематских група била је:
- разматрање и усаглашавање кључних развојних секторских и међусекторских изазова и потенцијала дефинисаних
на основу инпута стручних подгрупа,
- усаглашавање развојних циљева и
- одабир приоритета.
Успостављене су четири тематске групе: Економски развој, Друштвени развој, Одрживи развој и Добра и инклузивна управа,
које су се састојале од припадајућих тематских подгрупа (приказ у Табели 1).
Тематске групе су имале задатак да расправљају о стању у области и дефинишу га, утврде могуће акцелераторе и препреке
развоја, фокусирају правце развоја, учествују у дефинисању визије развоја ФБиХ, дефинишу коначне стратешке циљеве и
приоритете, те раде на усаглашавању могућих контрадикторности између различитих подгрупа.
Тематске групе су сачињавали: чланови Координационог одбора за израду Стратегије, чланови Извршног тима за израду
Стратегије, експерти, чланови тематских подгрупа, представници федералних министарстава, Уреда премијера Владе ФБиХ,
кантона, јединица локалне самоуправе (путем Савеза општина) и других владиних и невладиних институција.
Тематске подгрупе
Тематске подгрупе су имале за циљ да разматрају и детектују кључне проблеме, изазове и потенцијале у подобластима и
предлажу развојна рјешења кроз дефинисање приједлога стратешких циљева који су у коначници усаглашавани у оквиру
тематске групе, те су, на основу тих стратешких циљева, усаглашени (или дефинисани) приоритети и мјере.
Експерти за подобласти су обезбјеђивали инпуте за израду тематских анализа, а тематске подгрупе су разматрале и
валидовале анализе, те дефинисале мјере.
Састав подгрупа су чинили: координатор подгрупе, експерти за подобласт, службеници надлежних државних, федералних,
кантоналних и институција ЈЛС, представници јавних предузећа, пословног сектора, академске заједнице, привредних
комора, удружења послодаваца, синдиката и других невладиних организација.
Укупно је именовано 12 подгрупа за сваку тематску подобласт:
- Конкурентност и пословна клима
- Индустријски развој, креативна индустрија и паметна специјализација
- Развој малих и средњих предузећа, предузетништва и обрта
- Макроекономска стабилност и одговорне јавне финансије
- Образовање, наука, развој људских потенцијала и тржиште рада
- Пољопривреда и производња хране, рурални развој и туризам
- Здравље и квалитет живота
- Демографија и социјалне политике
- Корупција, добро управљање и јавне услуге
- Транспорт и комуникациона инфраструктура
- Енергија и енергетска ефикасност и
- Животна средина, комунална инфраструктура и управљање природним ресурсима (водоснадбијевање, отпад, шуме,
чист ваздух).
Помоћ у изради Стратегије пружили су експерти за поједине области и подобласти. Изабрано је 30 домаћих експерата с
факултета и института у ФБиХ и један спољни експерт за паметну специјализацију из Чешке.
Експерти су били задужени за вођење рада у тематским групама и подгрупама током којег се дискутовало о социо-
економским темама, односно доносили закључци који су постали дио Стратегије развоја.
(ii) Савјетодавна тијела
Координациони одбор за израду Стратегије
Задатак Координационог одбора био је обезбиједити вертикалну и хоризонталну координацију процеса израде Стратегије
како би се осигурало хармонизовано учешће свих институционалних и социо-економских актера.
Одбор је усмјеравао и надзирао цјелокупан процес израде Стратегије, те разматрао и усаглашавао кључне дијелове
документа.
У састав одбора именовани су представници Уреда премијера Владе ФБиХ, 11 федералних министарстава (службеници
задужени за стратешко планирање), Генералног секретаријата Владе ФБиХ, руководиоци тијела надлежних за послове
развојног планирања и управљања развојем у кантонима (гдје нема ових тијела премијери кантона су делегирали лица за
учешће у раду овог тијела), представници Савеза општина и градова ФБиХ (у даљем тексту: Савез општина), Гендер центра
ФБиХ, Федералног завода за статистику, Удружења послодаваца, Привредне коморе ФБиХ и Завода.
Табела 1: Приказ укупног броја именованих чланова
тематских група (ТГ) и подгрупа (ТП)
4. ДОБРА И
ТГ 1. ЕКОНОМСКИ РАЗВОЈ 2. ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ 3. ОДРЖИВИ РАЗВОЈ
ИНКЛУЗИВНА УПРАВА
ТП2. Индустријски развој, ТП5. Образовање, наука, развој ТП10. Транспорт и
ТП1. Конкурентност и
ТП креативна индустрија и паметна људских потенцијала и тржиште комуникациона
пословна клима
специјализација рада инфраструктура
Број чланова ТП 37 43 33 40
ТП3. Развој малих и средњих ТП4. Макроекономска
ТП11. Енергија и енергетска
ТП предузећа, предузетништва и ТП7. Здравље и квалитет живота стабилност и одговорне јавне
ефикасност
обрта финансије
ТП12. Животна средина,
ТП6. Пољопривреда и
ТП8. Демографија и социјалне комунална инфраструктура и ТП9. Корупција, добро
ТП производња хране, рурални
политике управљање природним управљање и јавне услуге
развој и туризам
ресурсима
Број чланова ТГ 116 118 123 119
Укупно 476
(iii) Процес израде Стратегије развоја ФБиХ

У складу с одлуком Владе ФБиХ, процес припреме Стратегије је отпочео анализом постојећих стратешких докумената свих
нивоа власти у БиХ. У сврху дефинисања развојних приоритета, прикупљени су и анализовани сви доступни важећи стратешки
документи с нивоа БиХ, ФБиХ, кантона, секторски плански документи, стратешке одреднице Европске уније, регионални
стратешки документи, препоруке ЕУ, Агенда УН-а о циљевима одрживог развоја 2030. итд.
Анализа коју је спровео Завод у периоду јануар - март 2019. године обухватила је више од 50 стратешких докумената. Резултат
тог рада је почетна ситуациона анализа социо-економског стања по тематским подобластима коју су урадили службеници
Завода по методологији дефинисаној Уредбом о изради стратешких докумената.
Након израде почетне ситуационе анализе, одабрани експерти за поједине подобласти су је усавршили и припремили
продубљену ситуациону и SWОТ анализу у дефинисаним тематским подобластима.
Потом су услиједила два круга тематских радионица у периоду октобар – новембар 2019. године. Резултати првог круга
радионица коришћени су за провјеру и надоградњу продубљене ситуационе анализе, те за израду коначне ситуационе и SWОТ
анализе.
Урађено је укупно 12 ситуационих анализа произашлих из рада тематских подгрупа, а свака од њих је имала оквирне мјере које
могу да адресирају рјешење проблема у социо-економској подобласти. При томе су коришћени стандардни алат SWOT-TOWS
матрица као и индикатори за имплементацију предложених мјера.
На основу оквирних мјера, експерти су, заједно с Извршним тимом за израду Стратегије, предложили визију, стратешке циљеве
и приоритете социо-економског развоја, о којима се расправљало на другом кругу радионица организованих за рад тематских
група.
Процес јавних консултација, којим је омогућено учешће шире заинтересоване јавности у изради Стратегије, одвијао се кроз
цијели процес израде путем организованих јавних догађаја, а и путем онлајн консултација. Прве јавне консултације одржане
су приликом дефинисања визије развоја. Тај процес је вођен путем јавних расправа о Агенди УН 2030 о циљевима одрживог
развоја, при чему су одржаване јавне консултације на територији цијеле ФБиХ.
O адном документу Стратегије је дискутовано у марту 2020. године на три округла стола с представницима јавног и цивилног
сектора у Тузли (3. 3.), Мостару (9. 3.) и Зеници (10. 3.).
Планиран је и округли сто у Ливну, као и четири радионице за тематске групе Економски развој (17. 3.), Друштвени развој (12.
3.), Одрживи развој (19. 3.) и Добра и инклузивна управа (18. 3.), али су, због пандемије изазване вирусом COVID-19, ови
догађаји отказани и прешло се на онлајн рад.
У оквиру онлајн консултација пристигла су и обрађена укупно 23 приједлога за унапређење текста. Велики број приједлога и
сугестија је уврштен у текст Стратегије.
Затим је урађена оквирна процјена потребних финансијских средстава за имплементацију Стратегије (индикативни финасијски
оквир), те полазне и циљане вриједности индикатора као основа за праћење имплементације Стратегије.
Након онлајн консултација, унапријеђен је радни текст Стратегије, а планиране завршне јавне консултације су отказане због
пандемије.
На крају процеса израде Стратегије спроведена је еx-ante евалуација у складу с Уредбом о евалуацији стратешких докумената.
Уз финансијску подршку Њемачког друштва за међународну сарадњу (GIZ), еx-ante евалуацију Стратегије је радио независни
евалуатор ЦПА (Центар за јавне политике и економске анализе) из Зенице.
Главни циљ евалуције је да се, на основу независног мишљења, унаприједи квалитет и имплементабилност документа у смислу
унапређења процеса и резултата припреме Стратегије.
Основни задаци евалуатора су били:
- да се сагледа процес припреме Стратегије и извуку потребне лекције,
- да се унаприједи квалитет документа,
- да се обезбиједи процјена релевантности развојних циљева, приоритета и мјера имајући у виду
SWОТ и ТОWS анализу, тренутну ситуацију, те дефинисане стратешке одреднице и циљеве на нивоу БиХ као што су
ЕУ пут и SDG оквир за БиХ,
- да се обезбиједи транспарентност и додатна одговорност у припреми документа,
- да се унаприједи кохерентност документа, укључујући приоритете, мјере и активности, и њиховог одговарајућег
оквира индикатора,
- да се изврши процјена адекватности финансијског индикативног оквира.
Евалуација је рађена у периоду септембар - децембар 2020. године. На основу достављеног евалуационог извјештаја, Завод је
прихватио највећи број сугестија и извршио корекције документа. Извјештај о евалуацији се налази на веб-страници Завода.
ДОДАТАК 2. Усклађеност с другим релевантним документима

Стратегија развоја ФБиХ је настала у периоду када је у БиХ започет процес имплементације Циљева одрживог развоја из Агенде
УН 2030. и израде платформе паметне специјализације. Такође, у том периоду је усаглашена и Реформска агенда 2 као наставак
социоекономских реформи које су започете 2015. године. У мају 2019. године завршен је Упитник Европске комисије и БиХ су
достављене препоруке за унапређење у различитим областима.
Сви набројани документи су у потпуности укључени у Стратегију и видљиви су у тексту, што ће бити веома важно у наредном
периоду приликом извјештавања о имплементацији.
Циљеви одрживог развоја су садржани у приоритетима и мјерама Стратегије наведеним у Табели 2.
Табела 2. Агенда и Циљеви одрживог развоја УН-а 2030.
ПРИОРИТЕТ МЈЕРА SDG циљ
1.1.1 Успоставити јавну дигиталну инфраструктуру 16
1.1.2 Убрзати дигиталну трансформацију малих и средњих предузећа 9
1.1 Повећавати
Унапређивати дигиталне вјештине становништва, посебно вјештине усклађене с
дигитализованост 1.1.3 8
потребама тржишта рада
економије
1.1.4 Развијати вјештачку интелигенцију и њену примјену 9
Потицати развој иновативних дигиталних рјешења и компанија у софтверској
1.1.5 9
дјелатности
1.2 Подржавати трансфер и 1.2.1 Подржавати истраживачко-развојне и иновационе активности 9
развој технологија
1.2.2 Подржавати повезивање привреде и научно-истраживачких институција 4,9
1.3.1 Олакшати и убрзати процесе уласка у пословну активност и изласка из ње 8
1.3 Подржавати развој 1.3.2 Растеретити привреду смањењем фискалног оптерећења рада 8
приватног сектора 1.3.4 Подржавати развој предузетништва туристичког сектора 8
1.3.5 Подржавати просторну концентрацију предузетништва 8
1.3.6 Диверзификовати и унапређивати финансијски систем 8
1.4 Подржавати извоз и 1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне ланце вриједности 8
стварање производа више
додане вриједности 1.4.4 Стимулисати повезивање с бх. дијаспором 8
2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног рада и научне базе 4

Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе
2.1.2 4
2.1 Унапређивати развоја и обезбиједити инклузивно образовање за све
образовни систем 2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и цјеложивотног учења 4
Потицати образовне институције на пружање већег степена знања и праксе у области
2.1.4 4
ИКТ
2.1.5 Побољшати рад с талентима и стандард ученика и студената 4
2.2.1 Унаприједити приступ и смањити неједнакост у здравственим услугама 3
2.2.2 Оснажити потенцијал превентивне медицине 3
2.2 Побољшавати исходе 2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система здравствене заштите 3
здравственог система 2.2.4 Унапређивати дјеловања у кризним јавноздравственим ситуацијама 3
Јачати финансијске одрживости здравственог система и унапређивати правичности у
2.2.5 3
финансирању здравствене заштите
2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и биомедицинска истраживања 3
2.3 Ублажити тренд
демографског старења 2.3.2 Унапређивати репродуктивно здравље и област раног раста и развоја дјетета 3
становништва, побољшати
стабилност породице и 2.3.4 Промовисати толеранцију, ненасиље и родну равноправност у породици и друштву 3
2.3.5 Унаприједити услове за развој и бављење спортом 3
2.4 Смањивати неактивност 2.4.1 Развијати и спроводити ефикасну активациону и активну политику запошљавања 8
и незапосленост, нарочито
дугорочну 2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту рада 8
2.5 Смањивати сиромаштво 2.5.1 Побољшати социјалну укљученост маргинализованих група 1

и социјалну искљученост 2.5.2 Подржавати бољу циљаност социјалне заштите 1
2.5.4 Побољшати позицију рањивих група на тржишту рада 1,8
2.5.5 Обезбиједити социјалне програме за смањивање енергетског сиромаштва 1,3,7,13

3.1 Унапређивати заштиту Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности
3.1.1 13,15
и коришћење природних развоја зелених вјештина
ресурса Унапређивати правни и институционални оквир регулације животне средине и развој
3.1.2 13,14,15
комуналне инфраструктуре
Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса и биолошку разноликост
3.1.3 15
биодиверзитета
3.1.4 Обезбјеђивати одрживо коришћење водних ресурса 14
3.1.5 Обезбјеђивати одрживо коришћење земљишног ресурса 15
3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење шумама и дивљачи 15
3.1.7 Унапређивати интегрално управљање отпадом и систем циркуларне економије 6
Успоставити систем одрживог и одговорног истраживања, експлоатације и управљања
3.1.8 15
минералним сировинама
3.2 Унапређивати квалитет 3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште 13
ваздуха
3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на животну средину 13
3.3 Повећати енергетску 3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда 12
ефикасност Пружати подршку малим и средњим предузећима на побољшању енергетске
3.3.2 12
ефикасности и принципа "зелене економије" и "екологизације"
3.4 Започети реализацију 3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима 7
енергетске транзиције 3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи енергије 7
Спровести реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије
3.4.3 7
рударских региона
3.5 Потицати развој 3.5.1 Развијати руралну инфраструктуру и доступност услуга у руралним подручјима 2
руралних простора 3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за пољопривреду и рурални развој 2
Унаприједити квалитет и конкурентност пољопривредно-прехрамбене производње, и

3.5.3 2
отпорност пољопривредних произвођача
3.6 Повећати отпорност на 3.6.1 Унапређивати управљање кризама 11

кризе 3.6.2 Обезбиједити заштиту и функционисање критичне инфраструктуре 9
Побољшати функционисање система заштите и спашавања од природних и других
3.6.3 11
несрећа
4.1 Унапређивати 4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система 16
владавину права 4.1.2 Јачати заштиту људских права 16
4.1.3 Унапређивати борбу против криминала, говора мржње и тероризма 16
4.1.4 Развијати ефикасан систем превенције и борбе против корупције 16
4.2 Ставити јавну управу у Јачати политичко и институционално вођење и координацију реформе јавне управе и
4.2.1 16
службу грађана економских реформи
4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора 16
Јачати систем и координацију израде, имплементације и извјештавања о развојним
4.2.3 16
политикама
4.2.6 Спровести дигиталну трансформацију јавне управе 16
4.3 Унапређивати 4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних инвестиција 16
одговорност у области 4.3.3 Повећавати ефикасност у наплати јавних прихода 16
јавних финансија 4.3.4 Унаприједити фискалну стабилност и изравнање у области јавних финансија 16
4.3.5 Обезбиједити одрживост ПИО система 16
Подржати транспарентност, реструктурирање и приватизацију предузећа с удјелом
4.3.6 16
државе у власништву
Паметна специјализација је изузетно важан дио Стратегије и заступљена је у приоритетима и мјерама наведеним у Табели 3.
Извод из Стратегије садржан у овој табели представља платформу паметне специјализације ФБиХ.
Табела 3. Платформа паметне специјализације
ПРИОРИТЕТИ МЈЕРА
дигитализованост
економије
1.2 Подржавати трансфер и
1.3 Подржавати развој
1.4 Подржавати извоз и 1.4.1 Унапређивати заштиту интелектуалног власништва
стварање производа више 1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне ланце вриједности
додане вриједности 1.4.4 Стимулисати повезивање с бх. дијаспором
2.1 Унапређивати 2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног рада и научне базе
образовни систем Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе развоја и обезбиједити
2.1.2
2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и цјеложивотног учења
2.1.5 Побољшати рад с талентима и стандард ученика и студената
2.2.1 Унаприједити приступ и смањити неједнакост у здравственим услугама
2.2 Побољшавати исходе
2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система здравствене заштите
здравственог система
2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и биомедицинска истраживања
3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности развоја зелених вјештина
3.1 Унапређивати заштиту 3.1.2 Унапређивати правни и институционални оквир регулације животне средине и развој комуналне инфраструктуре
и коришћење природних 3.1.3 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса и биолошку разноликост биодиверзитета
ресурса 3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење шумама и дивљачи
3.1.8 Успоставити систем одрживог и одговорног истраживања, експлоатације и управљања минералним сировинама
3.2 Унапређивати квалитет 3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште
ваздуха 3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на животну средину
3.3 Повећати енергетску
3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда
3.4 Започети реализацију 3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима
енергетске транзиције 3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи енергије
4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора
4.2 Ставити јавну управу у
Планиране активности Владе ФБиХ у документу Заједничке социоекономске реформе за период 2019.- 2022. (Реформска агенда
2) су заступљене у приоритетима и мјерама Стратегије који су приказани у Табели 4. У Реформској агенди 2 дефинисане су 4
кључне мјере:
1. Одржив и убрзан економски раст, повећана конкурентност привреде и унапређење пословног окружења,
2. Деполитизација, већа одрживост и ефикасност јавних предузећа,
3. Свеобухватна реформа и побољшање квалитета здравственог система и
4. Политике које пружају прилике младима, женама и осталим рањивим категоријама.
Табела 4. Реформска агенда 2
ПРИОРИТЕТ МЈЕРА Бр. мјере из РА2
1.1 Повећавати 1.1.1 Успоставити јавну дигиталну инфраструктуру 4
дигитализованост економије 1.1.2 Убрзати дигиталну трансформацију малих и средњих предузећа 4
Унапређивати дигиталне вјештине становништва, посебно вјештине усклађене с
1.1.3 4
потребама тржишта рада
1.1.4 Развијати вјештачку интелигенцију и њену примјену 4
Потицати развој иновативних дигиталних рјешења и компанија у софтверској
1.1.5 4
дјелатности
1.2 Подржавати трансфер и 1.2.1 Подржавати истраживачко-развојне и иновационе активности 1
1.2.2 Подржавати повезивање привреде и научно-истраживачких институција 4
1.3 Подржавати развој 1.3.1 Олакшати и убрзати процесе уласка у пословну активност и изласка из ње 1
приватног сектора 1.3.2 Растеретити привреду смањењем фискалног оптерећења рада 1
1.3.4 Подржавати развој предузетништва туристичког сектора 1
1.4 Подржавати извоз и Подржавати примјену међународних стандарда, сертификовање и акредитацију
стварање производа више 1.4.2 тијела за оцјену усаглашености 1
додане вриједности
2.1 Унапређивати образовни Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе
2.1.2 4
систем развоја и обезбиједити инклузивно образовање за све
2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и цјеложивотног учења 4
Потицати образовне институције на пружање већег степена знања и праксе у
2.1.4 4
области ИКТ
2.2 Побољшавати исходе 2.2.1 Унаприједити приступ и смањити неједнакост у здравственим услугама 3
здравственог система 2.2.2 Оснажити потенцијал превентивне медицине 3
Јачати финансијску одрживост здравственог система и унапређивати правичност у
2.2.5 3
финансирању здравствене заштите
2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и биомедицинска истраживања 3
демографског старења
становништва, побољшати 2.3.1 Потицати наталитет и заштиту породица с дјецом 4
стабилност породице и
2.4 Смањивати неактивност и 2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту рада 4
незапосленост, нарочито
дугорочну 2.4.3 Јачати функцију посредовања јавних служби запошљавања 4
2.5 Смањивати сиромаштво и 2.5.1 Побољшати социјалну укљученост маргинализованих група 4

социјалну искљученост 2.5.2 Подржавати бољу циљаност социјалне заштите 4
2.5.4 Побољшати позицију рањивих група на тржишту рада 4
3.1 Унапређивати заштиту и
Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и
коришћење природних 3.1.1 3
неопходности развоја зелених вјештина
ресурса
3.3 Повећати енергетску
3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда 3
3.4 Започети реализацију 3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима 1
енергетске транзиције 3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи енергије 3
Спровести реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије
3.4.3 2
рударских региона
4.1 Унапређивати владавину
4.1.4 Развијати ефикасан систем превенције и борбе против корупције 2
права
4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора 2
4.2 Ставити јавну управу у
4.2.6 Спровести дигиталну трансформацију јавне управе 2
4.3 Унапређивати Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних
4.3.2 1
одговорност у области јавних инвестиција
финансија 4.3.3 Повећавати ефикасност у наплати јавних прихода 1
Подржати транспарентност, реструктурирање и приватизацију предузећа с удјелом
4.3.6 2
државе у власништву
У табелама 5. и 6. дат је преглед конзистентности Стратегије с препорукама из Мишљења ЕК о захтјеву БиХ за чланство у ЕУ
и Економског и инвестиционог плана за Западни Балкан.
Табела 5. Препоруке Европске комисије
ПРИОРИТЕТ МЈЕРА
дигитализованост економије
1.2 Подржавати трансфер и
1.3 Подржавати развој 1.3.1 Олакшати и убрзати процесе уласка у пословну активност и изласка из ње
2.1 Унапређивати образовни 2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног рада и научне базе
систем Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе развоја и обезбиједити
2.1.2
2.2 Побољшавати исходе
2.2.4 Унапређивати дјеловање у кризним јавноздравственим ситуацијама
здравственог система
3.1 Унапређивати заштиту и 3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности развоја зелених вјештина
коришћење природних
3.1.2 Унапређивати правни и институционални оквир регулације животне средине и развој комуналне инфраструктуре
ресурса
3.2 Унапређивати квалитет
3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште
ваздуха
3.5 Потицати развој 3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за пољопривреду и рурални развој
руралних простора Унаприједити квалитет и конкурентност пољопривредно-прехрамбене производње, и отпорност
3.5.3
4.1 Унапређивати владавину 4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система
права 4.1.2 Јачати заштиту људских права
4.2 Ставити јавну управу у 4.2.1 Јачати политичко и институционално вођење и координацију реформе јавне управе и економских реформи
службу грађана 4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора
4.2.3 Јачати систем и координацију израде, имплементације и извјештавања о развојним политикама
4.3 Унапређивати 4.3.1 Унапређивати транспарентност у управљању јавним финансијама
одговорност у области јавних
финансија 4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних инвестиција
Табела 6. Економски и инвестициони план за Западни Балкан

ПРИОРИТЕТ МЈЕРА
1.1 Повећавати 1.1.1 Успоставити јавну дигиталну инфраструктуру
дигитализованост економије 1.1.2 Убрзати дигиталну трансформацију малих и средњих предузећа
1.2 Подржавати трансфер и 1.2.1 Подржавати истраживачко-развојне и иновационе активности
развој технологија 1.2.2 Подржавати повезивање привреде и научно-истраживачких институција
1.3 Подржавати развој
1.4 Подржавати извоз и
стварање производа више 1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне ланце вриједности
додане вриједности
2.1 Унапрјеђивати образовни
систем
2.2 Побољшавати исходе 2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система здравствене заштите
здравственог система 2.2.4 Унапређивати дјеловање у кризним јавноздравственим ситуацијама
демографског старења
становништва, побољшати 2.3.5 Унаприједити услове за развој и бављење спортом
стабилност породице и
2.4 Смањивати неактивност
и незапосленост, нарочито 2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту рада
дугорочну
2.5 Смањивати сиромаштво и
2.5.4 Побољшати позицију рањивих група на тржишту рада
социјалну искљученост
3.1 Унапређивати заштиту и 3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности развоја зелених вјештина
коришћење природних 3.1.3 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса и биолошку разноликост биодиверзитета
ресурса 3.1.4 Обезбјеђивати одрживо коришћење водних ресурса
3.1.5 Обезбјеђивати одрживо коришћење земљишног ресурса
3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење шумама и дивљачи
3.2 Унапређивати квалитет 3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште
ваздуха 3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на животну средину
3.3 Повећати енергетску Пружати подршку малим и средњим предузећима на побољшању енергетске ефикасности и принципа "зелене
3.3.2
ефикасност економије" и "екологизације"
3.4.3 Спровести реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије рударских региона
3.5 Потицати развој 3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за пољопривреду и рурални развој
руралних простора Унаприједити квалитет и конкурентност пољопривредно- прехрамбене производње, и отпорност
3.5.3
3.6 Повећати отпорност на
3.6.2 Обезбиједити заштиту и функционисање критичне инфраструктуре
кризе
4.1 Унапређивати владавину 4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система
права 4.1.2 Јачати заштиту људских права
4.2 Ставити јавну управу у 4.2.1 Јачати политичко и институционално вођење и координацију реформе јавне управе и економских реформи
службу грађана 4.2.4 Обезбиједити предуслове за већу апсорпцију ЕУ фондова
4.2.5 Јачати статистичку основу као подлогу за утврђивање политика
4.3 Унапређивати 4.3.1 Унапређивати транспарентност у управљању јавним финансијама
одговорност у области јавних 4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних инвестиција
финансија 4.3.6 Подржати транспарентност, реструктурирање и приватизацију предузећа с удјелом државе у власништву
ДОДАТАК 3. Ситуациона анализа

Глобални контекст
COVID-19 је проузроковао кризу без преседана у модерној историји. Утиче на све аспекте људског живота у сваком кутку
планете. Свијет пролази кроз један од најтрансформативнијих периода у посљедњих 75 година. Социјалне, економске и
политичке посљедице пандемије су тек почеле да се осјећају. Оне ће оставити озбиљне дугорочне посљедице по економски
раст, запосленост, благостање и јавни дуг.
Трагедија не мора и неће бити једина заоставштина пандемије. То је и прилика за економско и социјално преуређење свијета -
да постане здравији, равноправнији и просперитетнији.
Улога државе се због пандемије повећава и прати је пад јавних прихода и раст буџетских дефицита. За разлику од неких
ранијих кризних ситуација када је за излазак из кризе било потребно релативно кратко вријеме, опоравак од кризе изазване
пандемијом може да траје и цијелу декаду.
Бржи економски раст тражи доступност нових технологија и раширеност производних прилика, које значе и прилику за већу
запосленост. Она пак смањују неједнакост и економску несигурност ефикасније него фискална политика. Стога су економски
раст и социјална агенда комплементарни у правом смислу те ријечи. Политике центриране на фискалну помоћ привреди из
буџета и субвенционисање инвестиција требају се замијенити политикама пружања пословних услуга скројених према
специфичним потребама фирми како би се омогућило стварање радних мјеста у што већој мјери.
Пандемија подупире схватања да су економска несигурност и неједнакост структурни проблеми. Стога је потребан нови
друштвени договор. За развој фирми неопходно је обезбиједити вјешту радну снагу, добру инфраструктуру, расположивост
добављача и коопераната, лак приступ технологији и заштиту власништва и уговора. Већину тих елемената пружају јавна
тијела, која чине једну страну новог друштвеног договора. Те екстерне ефекте пословни сектор мора да интернализује кроз
иновирање, инвестирање и запошљавање, и на тај начин поштује свој дио договора.
Генерални секретар УН-а, António Guterres1 наглашава да опоравак од кризе изазване COVID-19 мора да доведе до другачије
економије:
"Све што радимо током и послије кризе мора да има снажан нагласак на изградњи равноправнијих, укључивијих и
одрживијих економија и друштава отпорнијих на пандемије, климатске промјене и бројне друге глобалне изазове с којима се
суочавамо."
Неће бити лако вратити друштво у колико-толико стабилну социјалну равнотежу у добу оштрих политичких и етно-
националних поларизација и урушавања институционалног капацитета доношењем важних политичких одлука изван
институција.
Поред пандемије изазване коронавирусом, Стратегија се дизајнира под утицајем низа ограничења, при чему се посебно
истичу:
1 Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-
- Смањење, старење, незапосленост, неактивност, емигрирање, ниска образованост и родна неравноправност прихода
становништва,
- Дивергенција доходака БиХ спрам ЕУ и земаља вишег средњег дохотка,
- Низак обухват социјалним осигурањем,
- Слаб квалитет и корумпираност јавне управе и слаба владавина права и
- Слаб пословни амбијент, ниска продуктивност и ниска конкурентност.
Непосредно након II. свјетског рата, фокус стратешког планирања је био на индустријализацији и расту. Тoком 1950-тих
година нагласак је стављен на етапе раста, 1960-тих на структурну трансформацију, 1970-тих на теорију зависности, 1980-тих
и 1990-тих на 'Вашингтонски консензус'. Од 2000-тих доминира приступ заснован на Миленијумским развојним циљевима и
њиховом слиједнику Циљевима одрживог развоја.
Фокусирање Стратегије развоја ФБиХ 2021.-2027. на Циљеве одрживог развоја, тј. Агенду УН 2030, одвија се у оквиру
одређеног контекста који је под утицајем кључних покретача и ограничења. Наводимо их овдје укратко с фокусом на трендове
везане за:
- становништво, миграције, образовање и људски капитал,
- економски раст и запошљавање,
- социјалну заштиту, кохезију, неједнакост, сиромаштво и рањивост,
- јавни сектор, јавне финансије и јавне компаније и
- управу, владавину права и људска права.
Становништво БиХ се смањује и стари због ниске стопе фертилитета1 и снажне емиграције. Број становника БиХ износио је
3,3 мил. 2019. године (Граф 1). UNDESA пројекција показује да ће број становника БиХ пасти на чак 1,6 мил. до 2100. године.2
Граф 1: Становништво БиХ, 1950.-2030. Граф 2: Дијаспора; БиХ и компаратори, 1990.-2017.

(у мил.)
BiH Albania
4,5 50% N. Macedonia Montenegro
4,0 40%
30%
3,5
20%
3,0
10%
2,5
0%
1990 1995 2000 2005 2010 2015 2017
UNDESA подаци о становништву, пројекције. (Пројекције UNDP-ови израчуни, на основу UNDESA података.
након 2015. су просјеци за све UNDESA сценаријум).
Величина бх. дијаспоре износи 1,7 мил., од чега се 87,1% односи на Европу, 10,1% на Сјеверну Америку, 2,6% на Океанију и
0,23% на остале дијелове свијета. Стопа емиграције3 износи 49,5% и по њој је БиХ не само водећа у регији (Граф 2) него и
водећа у Европи и међу водећим земљама свијета (Граф 3).
1
Жене у просјеку рађају 1,3 дјеце, значајно испод 2,1 дијете неопходно за очување величине становништва.
2
За више информација о методологији коришћеној за UNDESA бројке, видјети Trends in International Migrant Stock: The 2019 Revision (Documentation).
3
Удио исељених лица (емиграната) у укупном броју становника
Граф 3: Европске земље с највећом стопом емиграције, 2017. (удио у становништву)
0,495
0,400 0,395
0,274 0,257
BiH Albanija Kosovo* Moldova Sjeverna

Makedonija
Косово: процјена
Извор: World Bank (2019) за становништво, UNDESA (2017.) за дијаспору
На земље југосфере (Словенија, Хрватска, Србија, Црна Гора и Македонија) отпада 0,87 мил. дијаспоре (52,4%), а на земље
изван бивше Југославије 0,79 мил. (47,6%), па се може говорити о бх. дијаспори у ужем (дијаспора у југосфери) и ширем
смислу (у и ван југосфере) (Табела 1).
Табела 5: Дистрибуција дијаспоре и њених дознака; БиХ, 2017. (у %)
Земља Дијаспора Дознаке
Хрватска 23,8 28,0
Србија 20,1 15,8
Њемачка 12,1 10,5
Аустрија 10,3 9,6
САД 7,6 8,6
Словенија 6,3 7,3
Швајцарска 3,6 3,8
Шведска 3,5 3,6
Аустралија 2,6 2,5
Канада 2,5 2,0
Црна Гора 1,8 0,5
Данска 1,3 1,2
Норвешка 0,9 0,9
Француска 0,9 0,9
Италија 0,7 0,6
Остале земље 2,3 4,2
Укупно 100,0 99,8
Извор: UNDESA, 2017. и World Bank (2019.)
Изузетно снажна емиграција изазива слабљење људског капитала због одлива најпродуктивнијег дијела радне снаге и
негативно утиче на одрживост социјалних фондова. С друге стране, дијаспора (посебно у Њемачкој, Аустрији и САД-у) може
да допринесе убрзању економског развоја због трансфера знања, вјештина, технологија, институција и вриједности, као и
дознакама, захваљујући којима се изузетно ниска стопа домаће штедње (чак и негативна у периоду 1996.-2015.) претвара у
ниску агрегатну штедњу.
БиХ има прилично низак ниво образовања становништва. По просјечном броју година формалног школовања (9,7 година) у
лошијем је положају и у односу на сусједне земље. Хрватска и Србија имају 1,7 година образовања више од БиХ (Граф 4), па
тиме и бољи људски капитал (Граф 5).
Граф 4: Просјек завршених година школовања; БиХ и Граф 5: Индекс људског капитала Свјетске банке;
компаратори, 2018. БиХ и компаратори, 2018.
0,79
12,3 0,76
0,72
11,4 11,4 11,2
0,62 0,62 0,62
10,1
9,7 9,7 0,53
Подаци UNDP-ове канцеларије за извјештавање о

Подаци UNDP-ове канцеларије за извјештавање о хуманом
хуманом развоју (посљедња година). Обрада Свјетске
развоју (посљедња година). Обрада Свјетске банке.
банке.
Lancet-ова студија из 2016. године сврстава БиХ на 64. мјесто од 168 земаља по људском капиталу (што представља пад с 58.
мјеста у 1990. години) и по овом индексу БиХ има нижу позицију од сусједних земаља: Хрватска (32.), Србија (46.), Црна Гора
(48.) и Сјеверна Македонија (51.).
Извјештај Европске комисије из маја 2019. (Аналитички извјештај о Босни и Херцеговини) наводи да је потребно посветити
посебну пажњу "ниској квалитети образовања и недовољној оријентацији ка тренутним и будућим вјештинама потребним на
тржишту рада".
Према Програму интернационалне оцјене ученика (Programme for International Student Assessment, PISA) из 2019. године, који
оцјењује степен у којем ученици стичу знање и вјештине за постизање пуне партиципације у друштву, БиХ заузима 62. мјесто
од 79 земаља, при чему су ученици БиХ показали посебно слабе резултате у природним наукама.1
Јасно је да се БиХ суочава с великим бројем изазова у области образовања, почевши од предшколског па навише. Тако
истраживање из 2017. године наводи да 85% дјеце узраста од три до шест година уопште нема приступ предшколском
образовању2, док је просјек приступа у земљама ОЕCD-а за исти узраст 86,3%.3
Према ОЕCD-у (2018.), земље Југоисточне Европе4 имају у просјеку оцјену 2,5 за димензију образовања и компетенција, што
значи да реформа образовања није спроведена.
Након успјешног периода који је претходио глобалној рецесији, посебно 2004.-2007., током којег је смањен јаз између доходака
БиХ и ЕУ, као и између БиХ и земаља вишег средњег дохотка, подаци ММФ-а показују да се јаз повећао с глобалном
финансијском кризом у периоду 2008.-2015. године (Граф 6).
БиХ мора да повећа стопу раста БДП-а по становнику на барем 7% годишње да би значајније смањила јаз у односу на ЕУ и
земље високог дохотка (Граф 6).
1
2
Camović Dž. and Lejla Hodžić L, An analysis of preschool education in Bosnia and Herzegovina: Fairness and equal
opportunities for all children, Sodobna pedagogika/Journal of Contemporary Educational Studies.
3 https://www.oecd.org/els/soc/PF3_2_Enrolment_childcare_preschool.pdf
4
Албанија, Босна и Херцеговина, Сјеверна Македонија, Косово, Црна Гора и Србија
Граф 6: Економска конвергенција; БиХ, ЕУ и земље високог дохотка, 1996.-2018. (БДП p.c.)
50000
40000
30000
20000
10000
2002
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
BiH EU Zemlje visokog dohotka
Извор: Израчун на основу податка Свјетске банке (2019.).

Удјели штедње и инвестиција у БДП-у и даље су нижи од удјела којег биљеже сусједне земље, због чега је БиХ у неповољнијем
положају у погледу приступа капиталу и технологијама потребним за убрзање продуктивности, конкурентности и економског
раста.
Свега трећина радно способног становништва (и само четвртина радно способних жена) БиХ је запослена, док је стопа
запослености ЕУ-28 за 2018. год. изнад 69%.
Кредитни рејтинг БиХ је процијењен на Б/стабилни изгледи (Standard & Poor's), што представља најслабији рејтинг од свих
земаља регије.
БиХ је "још увијек у раној фази успоставе функционалне тржишне економије и остварења конкурентности на заједничком
тржишту", како наводи Мишљење Европске комисије о захтјеву БиХ за чланство у ЕУ из маја 2019. године (стр. 10).
У апсолутном сиромаштву1 је било мање од 10% становника БиХ у периоду 2001.-2011. године (Граф 7), мада се опажа благо
повећање након глобалне финансијске кризе из 2008.-2009. године. Релативно сиромаштво2 је било испод 20% током 2001.-
2011. године, с благим опадајућим трендом.
Граф 7: Стопе сиромаштва; БиХ, 2001.-2015. Граф 8: Родне неједнакости у приходима; БиХ и
компаратори
20%
deficit prosječnog BND žena (u poređenju sa
muškarcima)
0%
15%
Absolute poverty rate*
-10%
Relative poverty rate**
10% -20%
-30%
-30% -28%
-30%
5% -40% -34%
-42%
-50%
-51%
0% -60%
2001 2004 2007 2011 2015
* Удио становништва који живи испод PPP од 5,50 Процјене UNDP-ове канцеларије за извјештавање о
USD дневно. Подаци Свјетске банке. хуманом развоју (2018. година).
** Удио становништва који живи испод 60% од
средњег прихода. Подаци Свјетске банке.
Иако је родна равноправност на напреднијем нивоу у БиХ него код других земаља средњег дохотка, постоје значајни јазови
које треба уклањати. На примјер, према UNDP-овој канцеларији за извјештавање о хуманом развоју, јаз између просјечних
прихода жена и мушкараца највећи је међу свим земљама регије (Граф 8).
Удио БДП-а за социјално осигурање у БиХ је висок, посебно за здравство, и релативно се не разликује од удјела појединих
земаља чланица ЕУ, попут Словеније и Хрватске (Графови 9 и 10).
1
Мјерено као PPP 5,50 USD дневно, како препоручује Свјетска банка за земље вишег средњег дохотка.
2
Становништво с дохотком испод 60% од просјечног дохотка, према пракси EUROSTAT-a.
Граф 9: Удио БДП-а за социјалну заштиту; БиХ и Граф 10: Обухват социјалне заштите;
компаратори, посљедње године БиХ и компаратори, посљедње године
UNDP-ови израчуни, на основу података ILO-а "Свјетски UNDP-ови израчуни, на основу података ILO-а (за
извјештај о социјалној заштити 2017.-2019.", и UNDP-ове посљедње доступне године) "Свјетски извјештај о
канцеларије за извјештавање о хуманом развоју. социјалној заштити 2017.-2019.".
Међутим, у погледу обухвата грађана социјалним осигурањем БиХ је у лошијем положају. Подаци посљедњег Свјетског
извјештаја о социјалној заштити Међународне организације рада показују да мање од 30% грађана БиХ у доби за одлазак у
пензију прима старосну пензију и да свега 2% незапослених прима накнаду у случају незапослености.
Граф 11: "Старење" радне снаге (стварно и Граф 12: Запослени радници у односу на
пројецирано); БиХ, 1985.-2030. (потенцијалне) пензионере по старосној доби; БиХ и
компаратори, 2017.
14 2,54
Omjer stvarno zaposlenih radnika i
Omjer potencijalnih radnika (15-64 starosna dob) i potencijalnih umirovljenika (65 i
12 potencijalnih umirovljenika (65 i stariji)
10
1,85 1,81 1,78 1,75
8
1,52
1,45
6
UNDP-ови израчуни, на основу UNDESA података и UNDP-ови израчуни, на основу података из 2017. UNDP-
пројекција о становништву (2017.). ове канцеларије за извјештавање о хуманом развоју.
Омјер потенцијалног броја радника који могу да уплаћују доприносе (лица старости од 15 до 64 године) и потенцијалних
прималаца старосних пензија у БиХ (лица старија од 64 године) износио је 12,5 1985. год., али је пао 2015. године на 4,9.
Демографске пројекције UNDESA-е наводе да ће омјер пасти на 2,7 до 2030. те испод 2 до 2050. год. (Граф 11).
Старење становништва је уобичајено у Европи, међутим у БиХ је његов утицај на систем социјалног осигурања увелико повећан
због изузетно ниских стопа запослености. Двије трећине потенцијалних радника нису формално запослене и стога не уплаћују
доприносе за социјално осигурање. Стварни омјер пензионера и радника који плаћају доприносе фондовима социјалног
осигурања 2017. године је био 1,45 и најнижи је у регији (Граф 12).
Ти трендови су пријетња фискалној одрживости система социјалног осигурања. Без бржег економског раста и формалног
запошљавања нема повећања доприноса фондова социјалног осигурања.
БиХ заостаје за земљама регије по већини индикатора јавне управе, укључујући и индикаторе управљања Свјетске банке (Граф
13). Међутим, док током посљедње деценије индикатори показују тренд побољшања код земаља регије, то није случај код БиХ.
Слично је стање и с Индексом перцепције корупције Transparency International-а, према којем се ситуација у БиХ у односу на
сусједне земље погоршава од 2012. год. (Граф 14).
Квалитет, доступност и могућност приступа услугама јавне управе у БиХ и даље су незадовољавајући, посебно за
најискљученије групе становништва.1 Анкета перцепције грађана из 2018. године показује да више од 60% грађана сматра да
јавна управа лоше функционише и да су јој услуге ниског квалитета. Више од 80% испитаника се суочило с корупцијом при
контактима с јавним службеницима.
Граф 13: Индикатор управе; Граф 14: Индикатор перцепције корупције; БиХ,
БиХ и компаратори, 2005.-2017. 2012.-2019.
70
BiH Croatia Serbia Montenegro
Croatia
Montenegro
60 55
50
50
45
40
40
30 35
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
Просјечни бодови (на скали од 100 бодова) за индикаторе Бодови (на скали од 100 бодова, већи број бодова указује
Свјетске банке за "дјелотворност владе", "регулаторни на мањи степен корупције. Извор: Transparency
квалитет", "контролу корупције", "глас и одговорност", и International.
"политичку стабилност и непостојање насиља/тероризма".
Према индикаторима владавине права Свјетске банке, БиХ је најниже рангирана земља регије, првенствено због неефикасних
власти и несламања корупције (Граф 15).
Граф 15: Индикатори владавине права; БиХ, 2008.-2018.
Извор: (Worldwide governance Indicators, WB, 2018)
1 Свјетска банка, Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic (2015).
Према истраживању OECD-a Конкурентност у Југоисточној Европи: Перспективе политика 2018., више од 80% бх. грађана
сматра да су власти неуспјешне у борби с корупцијом. То је и највиши постотак у поређењу с осталим земљама регије. Такође
се истиче да је буџет институција за борбу против корупције (као процент БДП-а) најнижи у БиХ и Албанији.
Најчешћа оптужба у предметима корупције, које прати OSCE у БиХ, јесте злоупотреба положаја и износи скоро половину
укупног броја предмета.
Извјештај ЕУ из 2018. године о припремама БиХ за приступање ЕУ налази да је земља још увијек у раној фази реформе јавне
управе. SIGMA Извјештај о праћењу 2015.-2017. године наводи недостатке у механизмима интерне контроле, јавних набавки и
транспарентности буџета.
БиХ заостаје за другим земљама у региону у развоју информационог друштва уопштено, а посебно када је ријеч о спремности
е-управе. Према подацима УН-а, од укупно 193 земље, БиХ се налази на 105. мјесту по развијености е-управе и заузима
посљедње мјесто у Европи.
Према Лакоћи пословања Свјетске банке за 2020. годину, БиХ заузима посљедње мјесто у Европи. Штавише, од
транзиционих земаља Европе и Централне Азије једино је Таџикистан лошије рангиран.
БиХ стоји изузетно лоше због великих баријера уласку у пословање - оснивања фирме (184. мјесто од 190 земаља), добивања
грађевинске дозволе (173. мјесто), те плаћања порезних обвеза (141. мјесто).
једино су Таџикистан и Киргистан од земаља Европе и Централне Азије лошије рангирани од БиХ. БиХ је слабо конкурентна
због изузетно ниске иновативне способности тј. недостатка проминентних истраживачких институција, посебно због
неулагања у истраживања и развој.
Федерација БиХ
Према Федералном заводу за статистику, укупан број становника ФБиХ средином 2019. године износио је 2,19 мил. У
периоду 2013.-2019. број становника се смањивао по просјечној стопи од 0,2% (Граф 16).
Граф 26: Становништво и његова полна структура; ФБиХ, 1991.-2019.
1.115.081
Žene 1.131.227
1.381.966
1.075.017
Muškarci 1.087.993 2019.
1.376.450
2013.
2.190.098 1991.
Ukupno 2.219.220
2.758.416
Извор: (ФЗС, 2018.) Обрада: (Федерални завод за програмирање развоја, 2020.)
Основне промјене у структури становништва огледају се у смањењу наталитета и удјела младе популације (старости 0-14
година), те старењу становништва. Према попису становништва из 2013. године, индекс старења ФБиХ је износио 79,9% и
био је двоструко виши од граничне вриједности.
Стилизован профил домаћинства ФБиХ је претежно руралан (52,4%), с просјечно 3,09 чланова и с просјечно 1,71 дијете1.
Људски капитал у ФБиХ није снажан због ниског обухвата становништва образовањем, слабог је квалитета образовања и
неразвијеног успостављеног цјеложивотног учења.
Од 1.862.272 становника старија од 15 година, средњу школу је завршило 952.320 или 51,1% њих (број жена са завршеном
школом - 405.039). Високошколско образовање је имало 188.110 становника (број жена са ВСС - 98.249). Без икаквог
образовања је било 82.724 становника или 4,4% (броја жена без икаквог образовања - 69.089).
Образовање није на задовољавајућем нивоу, између осталог, и због недостатка опреме у образовним институцијама. У
Студији развоја ИТ сектора у Кантону Сарајево се наводи: "У основном образовању опремљеност школа информатичком
опремом је неуједначена, чак ни сви кабинети информатике немају wi-fi конекцију. У средњем образовању информатичка
опрема која се користи у наставном процесу је застарјела с обзиром на то да постоје информатички кабинети с опремом
старом више од 10 година" (Strik Consulting д.o.o. Сарајево, 2017).
Према Анкети о образовању одраслих у ФБиХ из 2017. године, у формалном и неформалном образовању лица старих од 25
до 64 године учествовало је свега 8,1% одраслих лица (56,44% мушки и 43,56% жене). Међутим, унапређење цјеложивотног
учења би помогло женама и мушкарцима свих добних група да држе корак с технолошким напретком и другим промјенама
које се дешавају усљед убрзаног нестанка одређених послова и стварања нових.
1
http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/
У Федерацији БиХ у 2018. години остварен је БДП у износу од 21.984 милиона КМ и номинално је већи за 7% у односу на
претходну годину. Стопа реалног раста БДП-а износи 3,8%. БДП по глави становника у 2018. години износио је 10.010 КМ, и
у периоду од 2014. до 2018. године номинално је растао по просјечној годишњој стопи од 5,6%. У односу на просјек ЕУ-28,
БДП по глави становника у ФБиХ, уз Албанију, има најнижу вриједност, и у 2018. години износио је свега 16,5% ЕУ просјека.
Граф 17: БДП по становнику (ЕУ-28 = 100), 2018. година (лијево); раст БДП-а (десно)
Извор: ЕUROSTAT, ФЗС
У 2019. години, у ФБиХ је остварен БДП у износу од 23.130,7 мил. КМ и номинално је виши за 5,2% (стопа раста реалног
БДП-а износи 2,6%) у односу на претходну годину.
Просјечан број запослених (регистрована запосленост) у ФБиХ у 2019. години износио је 531.483 (222.516 жена), што је у
односу на 2018. годину више за 11.683 или 2,25%. Степен запослености износио је 42% (мјерен у односу на радно способно
становништво према методологији ЕUROSTAT-a – регистрована запосленост).
Граф 18: Кретање броја запослених и незапослених у ФБиХ 2013.-2019. године
Извор: (Федерални завод за статистику, 2019.)
Напомена: У 2017. години дошло је до промјене методологије утврђивања броја запослених и прешло се на податке
Пореске управе ФБиХ.
ФБиХ има најнижу стопу запослености1 у окружењу. Стопа запослености у ФБиХ је значајно мања од европског просјека
(69,3%). Од земаља у ширем региону, Њемачка је имала највишу стопу запослености (76,7)%, док је од земаља региона
највишу стопу запослености у 2019. години имала Словенија (71,8)%.
1
Стопа запослености просјека ЕУ-28 у 2019. години износила је 69,3%, Бугарске 70,1%, Румуније 65,4%, Мађарске 70,1% и Словачке 68,4%.
Граф 19: Стопа запослености (15-64) у региону, 2019. година (%)
90
80 76,7
71,8
69,2
70 62,1
60,7 56
60 54,7
50
42,0
40
30
20
10
0
Slovenija EU 28 Njemačka Hrvatska Srbija Sjeverna Crna Gora Federacija
Makedonija BiH
Извор: (ЕUROSTAT, ФЗС 2020.)
Стопа регистроване незапослености, мјерена као однос броја регистрованих незапослених лица и радне снаге (запослени +
незапослени), у ФБиХ у 2019. години износила је 37,1%, што је за 2,1 пп ниже у односу на 2018. годину.
Стопа незапослености, према методологији Анкете о радној снази, међу највишим је у односу на земље региона и ЕУ. У 2019.
години укупна стопа анкетне незапослености у ФБиХ износила је 18,4% (стопа незапослености жена је била 21,7%), и била је
знатно виша у односу на Србију (10,4%), Црну Гору (15,1%), Хрватску (6,8%) или просјек ЕУ-28 (6,4%).
Граф 20: Стопе незапослености ФБиХ, земаља регије и ЕУ-28, према Анкети о радној снази
Извор: ЕUROSTAT, ФЗС, РЗС, ДЗС, МОNSTAT

Граф 21: Незапослени по годинама и полу; ФБиХ, 2009.-2019.
Извор: (ФЗС); Обрада: (ФЗЗПР)

Према студији Дијагноза тржишта рада1, незапосленост младих у ФБиХ је озбиљан проблем, па је и емигрирање разумљива
посљедица. Према том истраживању, значајан број ИК образованих је 2013. године емигрирао, а процијењена штета по том
основу је минимално 200 милиона КМ.
Посљедично, висока је структурна незапосленост у ФБиХ (4/5 незапослених чека посао дуже од годину дана), чему
доприносе слабе образовне институције, као и слабо учећи појединци и фирме. Наиме, недовољно се уважава да се процес
учења и стицања знања одвија на нивоу појединца, фирме и друштва2.
Према процјени Бит Алијансе, бх. ИТ сектор се тренутно суочава с недостатком од око 6.000 лица, чиме се пропушта
могућност годишњег дохотка од око 1,5 млрд КМ, као и смањење стопе незапослености и задржавања значајног броја младих
у земљи. Садашњи систем образовања не може да задовољи дефицит у радној снази ИТ сектора ни за 30 година.
Досадашњи развој ИТ индустрије у БиХ је резултат иницијатива приватних компанија уз подршку дијаспоре, али је даљи
развој, као и остварење пуног потенцијала, немогућ без системске институционалне подршке.
С друге стране, постоји извјестан број незапослених младих ИК стручњака, што указује на неусклађеност тржишта рада јер
образовне институције нуде знања и вјештинe које не траже послодавци.
У структури извоза индустрије ФБиХ доминирају производи нижег степена прераде (сировине и полупроизводи). Према
међународној класификацији економске намјене производа, индустријски материјали чине 47,3% укупног извоза ФБиХ
(Табела 6).
Табела 6: Извоз према економској намјени производа; ФБиХ, 2014.-2018. (у 000 КМ)
2014 2015 2016 2017 2018
Укупно 5.778.906 6.148.081 6.259.782 7.257.136 7.912.225
Храна и пиће 249.518 367.351 361.325 389.962 358.170
Индустријски материјали 2.994.172 3.070.318 2.985.539 3.509.893 3.745.418
Горива и мазива 388.516 395.013 441.369 507.030 672.679
Капитални производи (осим превозних
501.521 526.181 527.064 662.100 744.126
средстава) дијелови и прибор
Превозна средства, њихови дијелови и прибор 421.272 444.783 437.985 446.549 480.332
Производи за широку потрошњу 1.132.239 1.210.400 1.336.608 1.548.873 1.707.629
Производи, другдје неспоменути 91.668 134.035 169.892 192.729 203.871
Извор: Федерални завод за статистику
Структура запослености индустрије у 2018. год. са становишта технолошке интензивности била је: 58,0% у областима ниске
технолошке интензивности, 30,4% у средње ниским, 10,5% у средње високим, те свега 1,1% у областима високе технолошке
интензивности.
Структура запослености и извоза показујe да је степен развоја технологије ФБиХ врло низак. Разлози за то су непостојање
истраживачко-развојне и иновационе (ИРИ) политике, ниска улагања у истраживања и развој (Граф 22) и мали број
истраживачких организација и истраживача. Једноставно, низак ниво технологије одражава низак ниво развијености
истраживачко-развојног сектора.
1
Халилбашић М., Домљан В. и Оруч Н., Дијагноза тржишта рада, Економски институт Сарајево, 2015., стр. 55.
2
Халилбашић М., Домљан В. и Оруч Н., Дијагноза тржишта рада, Економски институт Сарајево, 2015., стр. 60.
Граф 22: Бруто домаћи издаци за истраживање и развој по секторима; ФБиХ, 2012.-2018. (у 000 КМ)
(Федерални завод за статистику, 2018.) Обрада: Федерални завод за програмирање развоја, 2019.
У 2018. години улагања у истраживање и развој су износила 38,9 мил. КМ и биљеже незнатан раст у односу на 2017. годину.
Бруто издаци су били највећи у областима природних наука, инжињерства и технологија (60,16%).
Граф 23: Бруто домаћи издаци за истраживање и развој; БиХ и ФБИХ, 2012.-2018. (% БДП)
Извор: (Федерални завод за статистику, 2019.) Обрада: Федерални завод за програмирање развоја
Бруто домаћи издаци за истраживање и развој у ФБиХ као удио у БДП-у ФБиХ износили су 0,18% у 2018. години и мањи су у
односу на претходну годину, када су износили 0,19%.
Граф 24: Запослени на пословима истраживања и развоја; ФБиХ, 2012.-2018.
(Федерални завод за статистику, 2019.) Обрада: Федерални завод за програмирање развоја, 2020.)
У 2018. години је било 2.045 укупно запослених на пословима истраживања и развоја,1 што је у односу на 2012. годину (826)
више за 147,6%, док је у односу на 2017. годину мање за 539 запослених. У 2018. години укупно је било 1.462 истраживача
1
Истраживачи, стручни сарадници, техничко особље, руководеће особље, остало особље.
(557,45 истраживача - FTE на милион становника), што је за 1.243 више у односу на 2012. годину (219), док је у односу на
2017. годину мање за 334.
Површина заштићених подручја ФБиХ у односу на површину БиХ износи 1,65%. Према циљевима Конвенције о биолошкој
разноврсности, коју је БиХ ратификовала 2002. године, планирано је заштитити 16% подручја.
Шуме су изузетно важан природни ресурс у ФБиХ којима је, осим шумских пожара, највећа пријетња бесправна сјеча.
Квалитет земљишта и тла се нарушава површинским коповима и експлоатацијом минералних руда. Пољопривредно
земљиште се смањује због неконтролисане урбанизације и одлагања отпада на плодном пољопривредном земљишту. Ерозија
изазвана водом је све присутнији проблем. У ријекама у регијама с развијенијом индустријом постоје високе концентрације
нитрата, док су присутна загађења водотока насеља отпадним водама, азотом и фосфором у пољопривреди, и другим
специфичним опасним супстанцама из процједних вода депонија, због чега се мора спроводити прикупљање и пречишћавање
отпадних вода ради заштите површинских и подземних вода.
У ФБиХ је посљедњих година све израженији проблем загађености ваздуха. Постојећи Регистар постројења и загађивача не
садржи потпуне податке о емисији загађења, не постоје прецизне листе оператера постројења обавезних да доставе податке о
емисији загађујућих материја у ваздух, не постоје критеријуми за одабир методе мјерења емисије загађујућих материја у
ваздух у зависности од врсте, типа и капацитета постројења, и нису довољно ефикасне контроле мјерења емисија загађујућих
материја у ваздух.
Тренд повећања укупног броја регистрованих путничких аутомобила и оних старијих од 15 година значајно доприноси
повећању емисија CО2 при врло ниској еколошкој норми емисија. У 2019. год. 57,4% регистрованих путничких моторних
возила било је старије од 15 година, што негативно утиче не само на безбједност саобраћаја, него и на животну средину,
удаљавајући ФБиХ од прописаних стандарда ЕУ када је у питању емисија штетних издувних гасова (Табела 3).
Табела 7: Број и старосна структура путничких моторних возила; ФБиХ, 2012.-2019.
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

до 2 год. 11.786 8.853 7.143 7.174 8.887 10.249 10.875 11.106
3-5 год. 25.086 22.127 22.998 21.419 17.739 16.394 18.6683 21.538
6-10 год. 83.303 80.043 73.105 69.123 69.643 66.696 60.652 64.748
11-15 год. 121.817 149.041 175.343 186.043 168.075 156.691 157.503 152.692
више од 15 год. 223.765 222.280 220.988 232.500 270.592 297.322 318.524 336.781
Удио возила
старијих преко 15
48,0% 46,1% 44,2% 45,0% 50,6% 54,3% 56,3% 57,4%
год. у укупном
броју возила
УКУПНО 465.757 482.344 499.577 516.259 534.936 547.352 566.237 586.865
Извор: ФЗС
Ради смањења потрошње фосилних горива и побољшања заштите животне средине, кључно је повећање коришћења енергије
из обновљивих извора. Емисија CО2 по становнику у БиХ у 2014. години износила је 6,2 тоне, док је просјек ЕУ био 6,4 тоне.1
Рударство, које је важан саставни дио енергетског сектора, проузрокује негативне ефекте на животну средину јер се у већини
рудника отпадне воде не пречишћавају.
Природни капитал слаби и због неразвијености комуналне инфраструктуре широм ФБиХ, што утиче на стање површинских и
подземних вода, као и јавно здравље, те чини неефикасним водоснабдијевање и третман отпадних вода, третман чврстог
отпада и рециклажу, опскрбу топлотном и електричном енергијом, енергетску ефикасност објеката итд.
Редовно испитивање квалитета воде практикује се само у великим водоводима (преко 40% становништва се снабдијева из
водовода који не врше никакву контролу исправности), а и у тим случајевима спроводе се стандардна испитивања
ограниченог броја параметара. Одређени број јавних водовода у неким периодима године не задовољава основне потребе
корисника за водом, па долази до редукција испорука. Губици воде износе 48,8%.2
Само неколико општина у ФБиХ има постројења за пречишћавање отпадних вода, па се оне у правилу испуштају директно у
водне токове. Највише отпадних вода потиче из домаћинстава (67,9%), (ФЗС, 2018.).
Отпад је уопштено један од највећих проблема животне средине у ФБиХ јер се одлаже на неадекватан начин и као такав
представља ризик по животну средину и здравље људи. Рециклирање се слабо практикује. Готово сав комунални отпад се
одлаже на депоније, па је одлагање скоро једини начин збрињавања комуналног отпада. Због ниске јавне свијести о
адекватном управљању отпадом, постоје и бројна нелегална одлагалишта. Због недостатка адекватних постројења за обраду и
одлагање, отпад из производних дјелатности и медицински отпад често завршавају на постојећим општинским
одлагалиштима отпада.
Енергетску ефикасност треба повећавати због више разлога, а један изузетно важан је неопходност смањења негативног
утицаја на животну средину. ФБиХ има велики потенцијал за остваривање уштеда у финалној потрошњи енергије, нарочито у
сектору зградарства које учествује с око 58% у финалној потрошњи енергије.
Кроз принцип "прво енергетска ефикасност", ЕУ је потврдила да је енергетска ефикасност европски најзначајнији извор
енергије. Међутим, имплементација аcquis-а у области енергије у БиХ не одвија се прописаном динамиком. Многи рокови су
2https://database.ib-net.org/country_profile?ctry=38&years=2018,2017,2016,2015,2014&type=report&ent=country&
mult=true&table=true&chart=false&chartType=column&lang=en&exch=1
већ истекли, па је Секретаријат Енергетске заједнице ЕУ покренуо поступке против БиХ због повреде уговорних обавеза.
Отворено је више поступака, а покренути су првенствено због изостанка транспоновања захтјева из Трећег енергетског пакета
и обавјештавања Енергетске заједнице ЕУ о предузетим мјерама, неиспуњавања обавеза из Директиве 2006/32/ЕЗ о
енергетској ефикасности у крајњој потрошњи и енергетским услугама, изостанка транспоновања и имплементације обавеза
које се односе на смањење емисије сумпор-диоксида при сагоријевању тешких ложивих уља и течних нафтних горива1.
Темпо декарбонизације економије ФБиХ је врло спор, иако се удио капацитета постројења за производњу електричне
енергије из ОИЕиЕК значајно повећава. У 2012. години тај је удио износио 1,0%, а 2018. год. 4,9%. Ако се томе још додају и
хидроелектране у саставу ЕПБиХ и ЕП ХЗХБ, онда укупни капацитети који користе ОИЕ износе 54,7%.
У производњи електричне енергије највише је заступљена производња из термоелектрана (углавном сагоријевањем угља),
која чини, у просјеку за период 2012.-2018., око 62,8% укупне производње. Производња из хидроелектрана, у просјеку за исти
период, чини око 34,3% производње, док производња из ОИЕ у просјеку износи 1,4% укупне производње.
Као стратегијски изазов за идући период потребно је дефинисати развој термо-портфолија с обзиром на очекивани раст
потрошње и снижавање сати рада појединих блокова. Кључни изазови који утичу на развојна опредјељења термо-сектора су:
(i) стари термо-блокови при крају животног вијека, с ниском ефикасношћу и без система за одсумпоравање и
денитрификацију, због чега не задовољавају еколошке стандарде и (ii) неефикасност пословања рудника угља.
Не врше се нова истраживања налазишта угља, постојећа налазишта су све дубља, услови за рад све тежи, присутна је
прекобројност запослених у рудницима, огроман је заостатак откривке, велики су акумулисани губици, троме су и
нефункционалне организације рудника, велики је број инвалида рада, што све оптерећује цијену производње угља у условима
када је цијена електричне енергије све нижа.
У погледу изградње хидроелектрана и других капацитета за ОИЕ, потребно је доћи до објективних показатеља у погледу
капацитета и изводљивости појединих пројеката (урадити Студију хидроенергетског коришћења водотока). Додатно,
стварање стратешког оквира за веће искоришћавање ХЕ и осталих ОИЕ потенцијала подразумијева и отклањање низа
административних и финансијских баријера за такве пројекте.
ФБиХ заостаје у односу на земље регије и Европе и када су у питању информационо-комуникационе технологије. У ФБиХ
72% домаћинстава посједује интернет прикључак, па не заостаје много за Црном Гором (74%), али је значајно испод нивоа
осталих земаља окружења и просјека ЕУ (90%).
Граф 25: Покривеност домаћинстава интернет прикључком, ФБиХ и компаратори, 2018.-2019.
Извор: ФЗС, ЕUROSTAT
У ФБиХ у 2019. години било је регистровано 505.533 интернет претплатника, од чега је највећи број претплатника xDSL
приступа и кабловског интернета (86,9%), при чему се биљежи позитиван тренд повећања заступљености ових технологија.
Кад је у питању брзина преноса података, највећи број претплатника приступа брзином већом од 10 Mbit/s.
Број мобилних корисника на 100 становника износио је 106% у 2019. години. Оператори у земљама окружења пружају услуге
мобилног интернета на мрежама 4. генерације. БиХ заостаје за земљама региона по том основу, као и у имплементацији 4Г+
технологије која омогућава знатно веће брзине преноса информација.
У ФБиХ није усвојена стратегија за развој е-владе и не постоји тијело одговорно за развој информатичког друштва. Један од
разлога за то је чињеница да се ФБиХ до сада ослањала на државну стратегију и тако се довела у изузетно неповољан
положај.
1
Колико ово одудара од глобалних трендова може се закључити на основу тога да је на 25. Конференцији о климатским промјенама УН-а (COP25),
одржаној 2-13. 12. 2019., предсједник Европског савјета Charles Michel изнио амбицију да Европа постане први климатски неутралан континент до 2050.
год. Истовремено се на COP25 преко 500 компанија јавно обавезало да ће убрзати смањење емисија гасова стаклене баште и свести их на нулу до 2030
– 20 година раније у односу на циљ постављен Паришким споразуом на COP21.
Закон о електронском потпису, усвојен 2006. године, још увијек се не примјењује. Непостојање електронског потписа
приморава грађане да прибављају потребне документе на досадашњи начин, што значајно умањује ефикасност јавних услуга
и повећава трошкове грађана и пословних субјеката.
И поред великог приватизационог таласа државних предузећа у 80-им и 90-им годинама прошлог вијека, од почетка овог
вијека нараста свијест да је присуство државе и државних предузећа у појединим индустријама потребно, па се јављају
процеси ренационализације, посебно у мрежним дјелатностима (водоснабдијевање, канализација и сл.). Послије 2005. године
број државних предузећа на глобалном нивоу се удвостручио. Индустрије у којима доминира присуство државних предузећа
имају статус стратешких индустрија.
Истраживање Transparency International-a Унапређење доброг управљања у јавним предузећима у БиХ истиче да су
транспарентност организационе структуре и информације о пословању јавних компанија на изразито ниском нивоу. Надаље,
планови и документи који су доступни не посједују неопходан квалитет који би омогућио увид у успјешност пословања, ниво
остварења циљева, те на крају и остваривање јавног интереса.
Уред за ревизију институција у ФБиХ (2018.) описује запошљавање у јавним компанијама на сљедећи начин: "… јавна
предузећа су ријетко објављивала информације о запошљавању, како би их учинили доступним свим тражиоцима посла.
Изостао је и одговарајући надзор над запошљавањем у јавним предузећима, као и посредовање у запошљавању између особа
које траже запослење и јавних предузећа која имају потребу за радном снагом."1
Веће плате у јавном сектору него у приватном (што нема покрића у продуктивности) у комбинацији с непотпуним
информацијама о запошљавању у јавном сектору, воде политички мотивисаном запошљавању. У секторима енергије,
транспорта и телекомуникација доминирају предузећа у јавном власништву која имају превелики број запослених и често
остварују губитке, што представља битне ванредне фискалне ризике који се требају рјешавати унапређењем корпоративног
управљања, реструктурирањем, приватизацијом и/или стечајевима/ликвидацијом. Значајна фискална средства одлазе на
субвенције предузећима у државном власништву од којих већина остварује губитке.
Посљедица лошег начина управљања је неефикасност државних предузећа у ФБиХ, што има директне реперкусије на
цјелокупну економију земље.
Имајући у виду да (Ф)БиХ не користи инструменте политике усмјерене на екстерно уравнотежавање економије2, не
изненађује да ФБиХ има спољнотрговинску неравнотежу од 1996. године. Удио трговинског дефицита у БДП-у ФБиХ у 2019.
години износио је вртоглавих 23,2% (Граф 26).
Граф 26: Спољнотрговинска размјена ФБиХ, 2012.-2019. (у 000 КМ)
Извор: Федерални завод за статистику, 2020.; Обрада: Федерални завод за програмирање развоја
Влада ФБиХ има и интерну неравнотежу, како показују стопе незапослености и фискални дефицити. На примјер, буџет Владе
ФБиХ је током периода 2012.-2018. био дефицитаран.3
Величина укупних текућих расхода буџета Владе ФБиХ је готово непромијењена током периода 2012.-2018. године.
Просјечна годишња стопа раста у том периоду је износила 0,7%.
У структури текућих јавних расхода,4 који су у 2018. години износили 1,4 млрд КМ, највећи удио имају текући трансфери (1,0
млрд КМ или 72%), а у склопу њих они за ПИО/МИО (252,8 мил. КМ), инвалиднине (281,6 мил. КМ) и за нератне
инвалиднине (139,6 мил. КМ), (Граф 27).
1
Уред за ревизију институција у ФБиХ, Извјештај ревизије учинка транспарентности запошљавања у јавним предузећима ФБиХ, јуни 2018.
2
Макроекономске политике БиХ су, првенствено због режима валутног одбора, сведене на индиректну фискалну политику (индиректне порезе).
Макроекономске политике ФБиХ сведене су на директну фискалну политику (директне порезе).
3
Разлика прихода и расхода укључујући отплате дугова.
4
Плате и накнаде, доприноси послодавца, материјални издаци, текући трансфери, камате и накнаде.
Граф 27: Текући расходи буџета Владе; ФБиХ, 2013.-2018., (у 000 КМ)
78589,9 78600 83.963 99.527 97.852 96.263
1014945,4 1015000 967.453 967.810 992.870 1.003.861
24497,4 24500 21.879 21.533 21.378 21.467

203.300 207.000 203.467 199.174 198.077 199.162
2013 2014 2015 2016 2017 2018
Plate i naknade Doprinosi poslodavca Materijal i usluge

Tekući transferi Kamate i naknade
Извор: Федерално министарство финансија, 2019.

У периоду 2012.-2017. год. постоји опадајући тренд улагања у развојне пројекте. У посљедње четири године средства за ове
намјене досезала су максимално 0,19% БДП‐а, па им је утицај на економски раст био веома ограничен. У 2018. години се овај
удио повећао на скромних 0,93%.
Укупна консолидована јавна потрошња у ФБиХ (сви нивои власти и фондови) учествује у БДП-у са 38,0% у 2018. години.
Ако овом податку додамо и дио којим ФБиХ финансира институције на нивоу БиХ, овај проценат износи 40,9%. Илустрације
ради, учешће јавне потрошње у БДП-у у двије најнеразвијеније земље у ЕУ, Румунији и Бугарској, износи 35,2% и 36,5%.
Темељита реформа финансијског сектора, усмјерена на увођење нових инструмената, механизама и институција, и ИК сектора,
те ресурси дијаспоре1 могу да буду од кључног значаја за акцелерацију стопе економског раста барем на ниво из периода 2004.-
2007. Посебно би било важно спроводити дигитализацију економије и друштва, и подржавати интеграцију већих и
брзорастућих малих и средњих ("газела") предузећа у глобалне ланце вриједности. Међутим, неповољно пословно окружење и
изостанак реформи ограничавају могућности да се то постигне.
У ФБиХ директни порези више учествују у финансирању јавне потрошње од индиректних пореза за око 3 пп БДП-а. Пошто
су директни порези трошак привредних субјеката, то сасвим јасно и прецизно говори о дестимулативном пословном
амбијенту за економски раст.
У приходима од директних пореза у ФБиХ, највише учествују доприноси (44,9%), при чему је овај удио највиши у Европи.
Илустрације ради, удио доприноса у директним порезима у Словачкој износи 43,3% (највише у ЕУ), у Чешкој 43,2%, а
просјек ЕУ је 31,4%.
С обзиром на то да се стопа запослености слабо повећава, нема осјетнијег смањења стопе сиромаштва. Број сиромашних
домаћинстава у ФБиХ у 2015. години је износио 16% (према полу носилаца домаћинстава, мушки 15,7%, женски 17,0%) и
минимално се смањио у односу на 2004. годину када је износио 18,3% и 2007. годину када је износио 16,3%. Стопа
сиромаштва становништва, по Анкети о потрошњи у домаћинствима из 2015. године, у ФБиХ је износила 17,1% (према полу,
мушки 17,6% и женски 16,6%).
Обезбиједити да нико не буде социјално искључен подразумијева рјешавање неједнакости између руралних и урбаних
подручја, те неједнакости између регија/кантона.
Рурална спрам урбаних подручја ФБиХ карактеризује већа неразвијеност, већа депопулација, брже старење становништва,
нижа образованост, нижи ниво запослености, слабија физичка инфраструктура и водоснабдијевање, слабији приступ јавним
услугама и лошији социоекономски услови, што их чини мање пожељним за живот. На примјер, стопе незапослености могу
да буду и 40% више него у главним урбаним центрима, плате су ниже 25%, а процијењени БДП по становнику је мањи од
половине износа у урбаним срединама.
Миграције с руралних простора у урбана средишта константне су већ деценијама, а тренутно стање отежавају и миграције у
иностранство. Ти процеси у појединим подручјима чак и угрожавају коришћење ресурса, док генерално доприносе
хроничним проблемима пољопривреде (главној дјелатности руралних подручја): ниској продуктивности и спором
реструктурирању сектора.
Неусклађен развој регија може се сагледати кроз степен развијености кантона (Граф 28). Велике дискрепанце у развијености
кантона ометају могућност спровођења униформне економске политике и изискују интензивно коришћење политике
регионалног развоја.
1
Према IMF-у централноевропске и источноевропске земље могу да повећају БДП за 1,4 процентна поена ако привуку средства дијаспоре (в. Mitra, P.,
2016. Addition by Subtraction: How Diasporas Can Boost Home-Country Growth. iMFdirect – The IMF Blog, May 18). За БиХ је могуће, имајући у виду
величину дијаспоре и дознака, то подићи на два процентна поена.
Граф 28: Ниво развијености кантона; ФБиХ, 2019.
Извор: ФЗЗПР. Макроекономски показатељи по кантонима ФБиХ 2019.

Према гледишту Уреда за ревизију институција у ФБиХ1, "финансијска стабилност Федералног завода за
мировинско/пензијско и инвалидско осигурање још увијек није осигурана, иако је за 2017. годину исказан вишак прихода над
расходима у износу 64.457.082 КМ".
У периоду 2012.-2019. године број пензионера је растао по просјечној стопи од 1,5%. У 2019. години однос броја запослених
и броја пензионера је био 1,25:1. Однос броја запослених и броја пензионера је у периоду 2012.-2019. биљежио раст по
просјечној стопи од 1,3%. Раст просјечне мјесечне бруто плате у овом периоду је растао по нижој просјечној стопи (1,3%) у
односу на раст просјечне мјесечне пензије (2,2%).
Крајем 2019. године било је 424.009 пензионера, који чине 19,36% укупног становништва у ФБиХ. Тада је минималну пензију
од 371,77 КМ, која се исплаћује по Закону о ПИО, примило 248.288 корисника, а пензије у распону од минималне до
загарантоване пензије, која је у децембру 2019. износила 465,87 КМ, примило је 52.813 пензионера. Те двије категорије чине
71% укупног броја пензионера.
Од 2020. године Федерални завод за пензијско-инвалидско осигурање уврштен је као буџетски корисник у Буџет Владе
Федерације БиХ, чиме је омогућено извршавање уплата и исплата пензија кроз Јединствени рачун трезора. Тиме ће се
обезбиједити већа транспарентност у трошењу јавних средстава и стабилност исплате пензија.
Степен развијености кантона одражава се, између осталог, и на обухват здравственим осигурањем који се креће од 102,1% у
Кантону Сарајево до 57,3% у Кантону 10. У Извјештају о здравственом стању становништва и здравственој заштити
(2017) се наводи да "изазов за ефикасну здравствену заштиту представља изражени територијални, сполни и старосни
дисбаланс здравствених радника у Федерацији БиХ, који указује на потребу стратешког приступа у развоју људских ресурса у
здравственом сектору" (Завод за јавно здравство ФБиХ, 2018., стр. 5).
Укупан акумулисани губитак јавних здравствених установа и завода здравственог осигурања закључно с 2015. годином
износио је 298,2 мил. КМ. Како је у наредне четири године остварена добит у јавном здравству у укупном износу од 266 мил.
КМ (2016. 34,6 мил. КМ, 2017. 97,8 мил. КМ, 2018. 85,6 мил. КМ и 2019. године 48,0 мил. КМ), смањен је акумулисани
губитак закључно са 2019. годином на износ од 32,2 мил. КМ.
Неефикасност јавних здраствених установа доприноси развоју приватних здравствених установа и порасту финансирања
здравства "из џепа." Удио приватних здравствених установа у изворима финансирања здравствене заштите у 2018. години
износио је 23,9%, док су издаци домаћинстава "из џепа" износили 29,1% (Федерални завод за статистику, 2019.).
Просторни план је основ планирања у економији, и он одређује дугорочне циљеве и мјере просторног развоја у складу с
планираним привредним, друштвеним и историјским развојем.
И поред тога што је Представнички дом Парламента ФБиХ 2014. године усвојио Просторни план ФБиХ за период 2008.-2028.
године, Дом народа Парламента ФБиХ га није прихватио. То значи да ФБиХ још увијек нема усвојен Просторни план и на
снази је Просторни план БиХ за период 1981.-2000. године.
Због тога нема сарадње и координације у раду истих и различитих нивоа власти у ФБиХ, или су исте отежане, у поступку
одобравања пројеката и издавања дозвола за изградњу у оквиру истог или различитих сектора, што представља озбиљну
препреку извршењу капиталних инфраструктурних пројеката и могућности развоја.
Према Лакоћи пословања Свјетске банке за 2020. годину, БиХ заузима посљедњу позицију у Европи и налази се на 90. мјесту
од 190 разматраних земаља. Од транзиционих земаља Европе и Централне Азије једино је Таџикистан лошије рангиран.
Од појединачних индикатора, БиХ најлошије стоји у Лакоћи почетка пословања (184. мјесто), добивању грађевинских
дозвола (173. мјесто) и висини пореских оптерећења (141. мјесто).
БиХ се налази на 92. мјесту од 141 разматране земље. Једино су Таџикистан и Киргистан од земаља Европе и Централне Азије
неконкурентнији од БиХ.
1
Уред за ревизију институција у ФБиХ, Извјештај о финансијској ревизији Федералног завода за мировинско и инвалидско осигурање/Федералног
завода за пензијско и инвалидско осигурање за 2017. годину, Сарајево, јуни 2018.
ДОДАТАК 4. Резултат SWОТ радионица
Табела која слиједи представља резултат свих SWОТ табела по подобластима о којим се расправљало на радионицама у
процесу израде Стратегије.
Табела 8: SWОТ анализа развоја - интегрисана
СНАГЕ СЛАБОСТИ
- Повољан географски положај и близина ЕУ тржишта - Тренд успореног раста БДП-а у ФБиХ
- Природни ресурси (воде, шуме, руде) - Висок трговински дефицит
- Стабилна валута (КМ) - Буџетски дефицит (повећање дефицита у 2018. години)
- Ниска стопа инфлације - Низак кредитни рејтинг земље
- Тренд раста извоза (раст покривености увоза извозом) - Низак ниво штедње
- Пад учешћа трговинског дефицита у БДП-у - Неефикасно трошење средстава у јавном сектору
- Ликвидност банкарског сектора - Недјелотворан начин управљања предузећима с већинским
- Смањење јавног дуга и пад учешћа дуга у БДП-у државним удјелом у капиталу
- Пад учешћа неквалитетних кредита - Непостојање стратешког оквира за развој дигиталне економије у
- Усвојен сет законских и подзаконских аката који регулишу систем ФБиХ укључујући и вјештачку интелигенцију
управљања развојем у ФБиХ (систем координације израде, - Недостатак дигиталних вјештина у пословном, владином и
имплементације и извјештавања о развојним политикама у ФБиХ) невладином сектору (електронско пословање, дигитални
- Технолошки унапријеђено планирање буџета маркетинг, дигитални финансијски менаџмент итд.)
- Извозно оријентисан, конкурентан и убрзан раст ИТ сектора у - Неусклађен образовни систем с потребама тржишта рада као и
ФБиХ глобалним технолошким иновацијама (хардвер, софтвер,
- Висококвалификована и натпросјечно плаћена радна мјеста у ИТ дигиталне вјештине)
сектору - Неконтинуиран развој и образовање наставног кадра као и
- Институционална капацитираност ФБиХ за улагања у набавку недовољна укљученост привреде у истраживачко-развојне
опреме и техничку инфраструктуру предузећа у ИТ индустрији активности универзитета
(нпр. Развојна банка ФБиХ) - Недовољна улагања у развој ИКТ, те научно-истраживачке
- Потенцијал Развојне банке ФБиХ за трансформацију у тржишну пројекте
институцију (прикупљање и пласирање средстава за развој, - Недовршен и непотпун законодавни и стратешки оквир за
практиковање пројектних финансија, итд.) електронско пословање и електронску трговину
- Потенцијали за развој руралног, авантуристичког, гастрономског - Недовољно развијена дигитална инфраструктура за развој ИТ
туризма сектора
- Постојање услова за развој различитих видова туризма као што су - Непотицајна пореска политика за развој компанија из ИТ сектора
ловни, риболовни, робинзонски, рекреативни, сеоски, тематски - Недовољна укљученост БиХ у велике ЕУ пилот-пројекте
- Раст броја страних туриста ради лијечења финансиране из програма за конкурентност и иновације
- Увезаност и сарадња домаћих универзитета с научним - Недостатак "преводилачке инфраструктуре" која обезбјеђује
удружењима у бх. дијаспори (нпр. BHAAAS1) трансфер и развој технологија (фондови и центри за истраживања,
- Усвојена законска регулатива за образовање одраслих у ФБиХ развој и иновације у ФБиХ, кантонима и јединицама локалне
- Доступност инфраструктуре и институција за образовање одраслих самоуправе)
и цјеложивотно учење (доквалификација, преквалификација и - Непостојање законског и стратешког оквира о иновацијама,
припрема за посао) истраживању и развоју, те координацији у области иновација и
- Велики број изузетно надарених и талентованих младих паметној специјализацији
ученика/ученица и студената у основним, средњим и - Непостојање законских рјешења о иноваторима
високошколским установама - Недовољна заштита интелектуалног власништва (спровођење
- Доступност инфраструктуре за интензивнију промоцију права, инспекције, полицијска тијела, тужилаштво, судови и др.)
репродуктивног здравља (образовни систем, здравствене установе - Неадекватна законска регулатива о финансијским институцијама,
и др.) финансијским механизмима и финансијским инструментима
- Потенцијал јавних служби запошљавања у посредовању при - Недовољна знања и вјештине о функционисању тржишта капитала
запошљавању (финансијска неписменост)
- Метални, дрвни и текстилни сектори су значајно развијени - Непотпун и неадекватан законски оквир за покретање и затварање
- Потенцијали коришћења отпада из привреде нових start-up предузећа те предузетничку инфраструктуру
- Усвајање Закона о заштити околиша и Закона о Фонду за заштиту - Фискално оптерећење рада
околиша и енергетску ефикасност - Висока стопа доприноса по основу рада
- Напредак у погледу броја мјерних мјеста и постепеног пораста - Висок степен сиве економије
броја валидних мјерења квалитета ваздуха у ФБиХ - Велики број парафискалних намета
- Потенцијал за коришћење и одржавање потенцијала земљишних - Недовољна буџетска издвајања за развој предузетништва у
ресурса, с циљем дугорочног испуњавања њихових привредних креативном сектору (кинематографија, институције културе и др.)
функција - Нехармонизованост постојећих прописа из домена просторног
- Значај шумског екосистема код ублажавања посљедица планирања и грађења на свим нивоима управне власти
климатских промјена, побољшања хидрологије водотока и заштите - Административне, трговинске и друге баријере и процедуре за
биодиверзитета од поплава и клизишта, смањења ризика од пожара извоз у земље и на тржишта на којима наступају и за које су
као и коришћења потенцијала за диверзификацију економских заинтересовани привредници из ФБиХ
активности (дрвна индустрија, лов, риболов, брање шумских - Недовољна продуктивност привредног сектора као и друштва у
плодова, туризам с нагласком на рурални туризам) цјелини
- Потенцијал шумских ресурса за производњу производа високе - Недовољно развијена предузетничка инфраструктура на
додане вриједности у домаћим компанијама универзитетима
- Тренд раста енергетске обнове зграда које су у власништву или их - Недовољна покривеност и капацитети предшколских образовних
користе органи управе и јавне институције у ФБиХ (нпр. школе, институција
болнице) - Недовољно доступне и развијене услуге образовања према дјеци с
- Пољопривредни сектор у ФБиХ (прерада млијека, узгој раног воћа посебним потребама, одраслим лицима с тјелесним потешкоћама и
и поврћа) има интернационалну конкурентну предност као и низ другим социјално угроженим категоријама
непољопривредних руралних активности - Висока стопа незапослености младих
- Повољни климатски услови за развој еколошке пољопривредне - Убрзан одлазак високообразованих младих с породицама из ФБиХ
производње (воћарство, виноградарство, маслинарство, рибарство, - Недовољан и неравномјеран обухват становништва здравственим
пчеларство, овчарство, перадарство, повртларство, љековито биље осигурањем и услугама
и др.)
1
Босанскохерцеговачко-америчка академија умјетности и наука
- Прекогранична сарадња на пољу пољопривредне производње и - Дугорочна финансијска неодрживост здравственог система у
руралног развоја ФБиХ
- Потенцијал за развој хладних ланаца вриједности у пољопривреди - Застарјелост технологије здравствене заштите
- Добри примјери предузетништва у креативном сектору - Тренд одласка здравствених радника из ФБиХ
(кинематографија, мода, занати, музика и сл.) - Недовољна здравствена писменост међу становништвом ФБиХ
- Дугогодишња традиција производње и индустријска култура - Недовољна хоризонтална и вертикална координација здравственог
- Конкурентна цијена рада у односу на окружење система у кризним јавно-здравственим ситуацијама
- Законски уређен правосудни систем - Низак степен наталитета
- Успостављен регулаторни оквир за јавне набавке - Непостојање фонда за планирање породице као и оптималних
- Добра повезаност континенталног подручја ФБиХ с поморским породиљских накнада за све породиље (запослене и незапослене)
дијелом - Неадекватна популациона политика
- Обнова и изградња друмске мреже - Недовољно развијени капацитети и услуге за рани раст и развој
- Потицање већег удјела комбинованог и мултимодалног саобраћаја дјеце
- Законодавство у области саобраћаја се интензивно усклађује - Раст цијена продаје станова и закупнина
(хоризонтално/вертикално у ФБиХ и са ЕУ) - Насиље у породици и друштву, говор мржње, социјална
- Постојање значајних домаћих ресурса и експертизе у изградњи искљученост жртава породичног насиља и др.
транспортне инфраструктуре - Недовољни капацитети социјалних радника у центрима за
- Учествовање домаћих фирми на изградњи инфраструктурних социјални рад
домаћих и међународних пројеката - Непостојање егзистенцијалног или социјалног минимума који би
- Политичка подршка и одлучност за развој одрживог сектора могао да послужи као референтни оквир за идентификовање лица
транспорта која живе у сиромаштву
- Политичка опредијељеност за усвајање новог Закона о подршци - Недостатак урбане инфраструктуре за спорт
породицама с дјецом у Федерацији БиХ треба да обезбиједи - Неравномјерна и недовољна заступљеност бављења спортом на
приближно једнаке услове за здрав и правилан развој све дјеце у подручју цијеле ФБиХ
ФБиХ - Примарни фокус активационих и активних мјера запошљавања
- Спровођење активне политике запошљавања пружа подршку кроз субвенционисање
циљним групама незапослених лица које су утврђене као теже - Тренутно уређење социјалне заштите није ефикасно у смањењу
запошљиве, а посебно младим лицима и женама сиромаштва
- Усвојен Закон о хранитељству у ФБиХ - Непостојање посебних програма социјалне заштите за изразито
- Деинституционализација корисника социјалне заштите рањиве групе (лица с инвалидитетом, дјеца у ризику и с развојним
- Пад броја малољетних корисника социјалне заштите потешкоћама, старија лица, породице с троје и више дјеце итд.)
- Пад броја малољетних корисника социјалне заштите угрожених - Недовољна међусекторска сарадња, инфраструктура и
породичном ситуацијом компетенције пружалаца услуга социјалне заштите
- Пад броја корисника инвалидске пензије - Раст енергетског сиромаштва у ФБиХ
- Закон о добровољним пензионим фондовима у ФБиХ - Неадекватна капацитираност инспекције за заштиту животне
- Политичка опредијељеност за усвајање Закона о организацијама и средине
репрезентативним организацијама лица с инвалидитетом и - Висок степен загађености ваздуха, тла и вода у ФБиХ
цивилних жртава рата - Недовољна укљученост зелених вјештина у наставне планове и
- Стратегија за унапређење права и положаја особа с инвалидитетом програме у основним и средњим школама
у ФБиХ за период 2016.-2021. година - Неусклађено законодавство (хоризонтално и вертикално у ФБиХ
- Стратегија деинституционализације и трансформације установа као и с ЕУ) у области животне средине, комуналне
социјалне заштите у ФБиХ инфраструктуре, буке, управљања отпадом и др.
- У склопу Активне политике запошљавања, пружа се подршка - Непостојање економске цијене комуналних услуга и адекватног
циљним групама незапослених лица које су утврђене као теже система наплате који ће резултовати повећањем обухвата
запошљиве, а посебно младим лицима и женама становништва организованим прикупљањем и одвозом отпада
- Уравнотежен портфолио електрана (хидро/термо) - Значајан број нелегалних одлагалишта отпада
- Производња електричне енергије већа од домаће потрошње – - Неадекватан систем одвојеног сакупљања, рециклаже и поновне
безбједност снабдијевања употребе комуналног отпада у ФБиХ
- Остварен напредак у имплементацији правног насљеђа ЕУ и - Висока емисија загађујућих материја и гасова стаклене баште
међународних споразума - дерегулација и либерализација тржишта - Негативан утицај сектора транспорта на животну средину
- Релативно велике количине слатке воде доброг квалитета - Недовољна енергетска ефикасност МСП-ова
- Рурална подручја у БиХ цестовно повезана с урбаним подручјима - ФБиХ још увијек није започела стварање залиха нафте и деривата
нафте
- Низак удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи
енергије
- Ниска продуктивност рудника угља и слаба конкурентност
термоенергетског сектора ЕПБиХ
- Недовољна покривеност становништва јавним водним услугама
(водоснабдијевање, канализација и пречишћавање отпадних вода)
- Велики број надлежних органа за управљање водама
- Недовољно развијена рурална инфраструктура и доступност услуга
у руралним подручјима
- Висок степен корупције у друштву
- Низак степен владавине права и неповјерење грађана у правосудни
систем
- Неефикасност правосудног система
- Недовољна и неравномјерна заштита људских права
- Перцепција незадовољства становништва и привреде услугама
јавне управе
- Нефункционална и нерационална организација јавног сектора
- Недовољна транспарентност у управљању јавним финансијама
- Недовољна рационализованост текућих јавних расхода и
недовољан обим и ефикасност јавних инвестиција
- Недовољна ефикасност у наплати јавних прихода
- Дугорочна неодрживост ПИО система
ПРИЈЕТЊЕ
ПРИЛИКЕ
- Глобални раст дигиталне економије - Регионална политичка и безбједносна нестабилност која утиче на
- Четврта индустријска револуција (роботика, вјештачка повлачење страних инвеститора
интелигенција, 5Г мрежа, интернет ствари (енг. IoT), похрана - Кибернетички криминал и преваре
података у облаку (енг. cloud), генетика и биоинжињеринг, - Законска регулатива у земљама ЕУ која олакшава и потиче
аналитика велике количине података (енг. big data) итд.) запослење страних радника
- Раст глобалне продуктивности усљед трансфера и развоја - Безбједносни аспект миграција (организовани криминал, пљачке,
технологија нарушавање јавног реда и мира, трговина људима, кријумчарење
- Сарадња привреде, академске заједнице и влада (енг. triple helix) у људи и др.)
процесима паметне специјализације и иновација (нпр. оснивање - Јачање антиглобалистичких политика у свијету
научно-технолошких паркова) - Утицај глобалних пандемија на здравље људи и пад глобалних
- Регионалне берзанске мреже економија (COVID-19, SARS и др.)
- Различити штедни и инвестициони модели (приватни - Посљедице климатских промјена по људско здравље
инвестициони фондови, концесије, страна улагања, јавно-приватно - Штетни прекогранични утицаји на териториј и становништво БиХ
партнерство, приступ капиталу кроз трговину вриједносним (нпр. изградња одлагалишта радиоактивног и нуклеарног отпада у
папирима и дериватима, сарадња с дијаспором, гарантни фондови, сусједним земљама)
фондови ризичног капитала, не-банковни кредитно-депозитни - Утицај поплава, сеизмичких догађаја, космичких догађаја попут
системи и кредитно-гарантни фондови - штедионице, штедно- пада комета и метеорита те шумских пожара на здравље,
кредитне задруге, алтернативни инвестициони фондови и др.) безбједност и економију
- Глобални раст иновативних start-up предузећа - ЕУ енергетска политика декарбонизације
- Добре праксе опорезивања рада у земљама ЕУ и ОЕCD-а - ЕУ закони који регулишу креирање и одржавање обавезних
- Раст креативне индустрије и њен удио у укупној економији резерви нафте и нафтних деривата
- Регионални и глобални фестивали креативних индустрија - Глобални оружани ризици и пријетње (тероризам, саботажа,
- Раст глобалне потрошње у туристичком сектору грађански немири и ратови итд.)
- Употреба дигиталних технологија у промоцији туризма и - Балканске руте трговине наркотицима, људима и другим
туристичких атракција нелегалним производима
- Интеграција развојног коридора Vc у регионалну и ЕУ мрежу - Блокада ЕУ фондова усљед неиспуњавања услова у процесу ЕУ
развојних коридора интеграција
- Примјена нових техничко-технолошких рјешења у развоју - Глобалне девијације у цијени енергената (нафта, гас и др.)
интермодалног транспорта - Пад стопе незапослености у Еврозони може да проузрокује
- Међународни стандарди, сертификати и акредитациона тијела за додатни одлазак радно способног становништва из ФБиХ
оцјену усаглашености квалитета извозних производа - Старење становништва
- Интернационализација и глобални ланци вриједности - Раст броја пензионера
- Близина и величина тржишта у земљама окружења, Медитерана и - Неадекватна финансијска подршка SMЕ сектору с виших нивоа
ЕУ за извоз производа и услуга власти;
- Популарност и значај економске дипломатије у свијету - Јачање конкуренције у земљама окружења
- Потенцијал фирми бх. дијаспоре за умрежавање, институционална - Пословна конкуренција из земаља ЕУ
партнерства, пренос знања и инвестирање с домаћим предузећима - Неспровођење или недовољно спровођење конвенција и усвојених
- Тренд глобалног раста емисија обвезница за дијаспору докумената на нивоу државе који се односе на спречавање и борбу
- Интернационализација високог образовања (настава на енглеском против насиља над женама и насиља у породици
језику, размјена академског особља и студената с универзитетима - Дјелимична изложеност цијенама електричне енергије на
из окружења и ЕУ итд.) отвореном тржишту (несигурност прихода)
- Глобална експанзија концепта предузетничких и дигиталних - Неразвијено тржиште енергетске ефикасности
универзитета - Немогућност праћења глобалних трендова у испуњењу
- Развој STEAM (наука, технологија, инжињерство, умјетност и међународних обавеза у области заштите животне средине
математика) образовања у свијету - Неизграђеност водне инфрастуктуре и изостанак реформе правног
- Тренд раста промоције здравог начина живота у свијету и регулаторног оквира водних услуга у ФБиХ
- Нове технологије у здравству и унапређење научно-истраживачког - Пропусти у одобравању, изградњи и раду малих хидроелектрана
рада и технологија у медицини - Пораст обољелих од незаразних болести (NCD)
- Глобални тренд раста самозапошљавања - Изложеност цијенама гаса на отвореном тржишту и зависност од
- Потенцијал странаца за запошљавање посебно у областима ИТ-а, увоза
медицине, инжињерства и електротехнике
- Доступност великог броја домаћих и међународних фондова за
побољшање позиције рањивих група на тржишту рада
- Доступност нових технологија за обраду отпада
- Глобални тренд раста циркуларне економије
- Глобални циљеви одрживог развоја – УН Агенда 2030
- Раст зелених радних мјеста у свијету
- Глобални тренд раста свијести о заштити животне средине и
здравом начину живљења
- Међународни фондови за пројекте интегралног управљања водама
и испуњење преузетих обавеза у овој области (ЕУ, СБ, GEF-а,
UNDP-а,KFW-а, Швајцарске, Шведске и др.)
- Раст производње и потражње за електричним превозним
средствима
- NECP за БиХ, којим ће бити постављени циљеви и дефинисане
мјере подстицања програма побољшања енергетске ефикасности у
периоду од 2021. до 2030. године
- Облигационе шеме енергетске ефикасности
- Тренд раста зелене економије и екологизације у свијету
- Транзиција енергетског развоја на развој обновљивих извора
енергије
- Имплементација трећег енергетског пакета
- Доступност фондова ЕУ (нпр. ЕУ програм Coal Regions in
Transition) и међународних финансијских институција (нпр.
Свјетске банке) за процес декарбонизације енергетског сектора
- Тренд раста агротуризма, руралног, авантуристичког и
здравственог туризма
- Доступност великог броја ЕУ фондова за реформу јавне управе
- Европски статистички систем (ЕСС) који омогућава поређење,
вредновање и доношење ваљаних одлука о мјерама потребним за
унапређење појединих сегмената друштвеног живота
- Доступност савремених техника и технологија за модернизацију
статистичких процеса
- Међународни центри за акредитацију програма цјеложивотног
учења (ЕУ)
ДОДАТАК 5. Детаљан преглед мјера

Веза са стратешким циљем 1. УБРЗАН ЕКОНОМСКИ РАЗВОЈ
Приоритет 1.1 Повећавати дигитализованост економије
Назив мјере
Донијети стратешки и законски оквир у области дигитализације и обезбиједити дигиталну инфраструктуру која ће омогућити
Опис мјере с оквирним суверено управљање властитим подацима, дигитализацију јавне управе уз јасну стратегију и стандарде, те смањење
подручјима дјеловања* појединачних трошкова набавке хардвера и софтвера. Обезбиједити одрживо и конкурентно привредно и друштвено
дигитално окружење.
Стратешки пројекти
Полазне Циљне
Индикатори
Индикатори за праћење вриједности** вриједности***
резултата мјере Широкопојасни интернет саобраћај, мил. GB 323 (2019) 1.000
Успостављен Cloud computing центар Не (2020) Да
Развојни ефекат и
Обезбјеђење јавне дигиталне инфраструктуре и доступности релеватних података истраживачко-развојним организацијама,
допринос мјере остварењу
факултетима, те МСП-овима.
приоритета
Индикативна финансијска
Износ: 31 мил. КМ
конструкција с изворима
Извор: Буџет, остали извори
финансирања
Период имплементације
2021.-2024.
мјере
Институција одговорна за
координацију Федерално министарство промета и комуникација
имплементације мјере
Носиоци мјере Федерално министарство промета и комуникација, Генерални секретаријат Владе ФБиХ
Циљне групе Становништво ФБиХ, истраживачко-развојне организације, образовне институције, МСП

1.1 Повећавати дигитализованост економије
Приоритет

Опис мјере с оквирним Подизати конкурентности МСП-ова уз концепт е-пословања и е-трговине. Развијати партнерство с логистичким компанијама,
подручјима дјеловања* финансијским институцијама и другим потенцијалним партнерима у ланцу стварања вриједности.
вриједности** вриједности***
Индикатори за праћење
Е-трговина (микро предузећа 1-9 радника) н/д н/д
резултата мјере
Е-трговина (мала предузећа 10-49 радника) 20 (2019) (БиХ) 50
Е-трговина (средња предузећа 50-249 радника) 22 (2019) (БиХ) 50
допринос мјере остварењу Повећање ефикасности предузећа који пословање обављају на уобичајени, традиционални начин.
Износ: 2,2 мил. КМ
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство трговине, Федерално министарство
Носиоци мјере
промета и комуникација, Развојна банка
Циљне групе МСП

Приоритет
Обезбиједити релевантне дигиталне вјештине како би становници користили јавне услуге као што су е-здравство, е-управа,
Опис мјере с оквирним
дигиталне финансије и имали бројне друге користи од учешћа у глобалном друштву знања. Пратити потребе послодаваца и у
подручјима дјеловања*
том смислу вршити обуке којим ће незапослени стећи дигиталне вјештине које се траже на тржишту рада.
резултата мјере % нивоа основних дигиталних вјештина појединаца 16 (2019) (БиХ) 50
% запослених ИКТ стручњака од укупног броја запослених н/д н/д
Дигиталне вјештине становништва 3,70 (2019) (БиХ) 5,00
допринос мјере остварењу Подизање свијести становништва о потреби усвајања дигиталних вјештина и унапређења знања у ИКТ сектору.
2021.-2027.
мјере
Носиоци мјере Федерално министарство промета и комуникација (до успостављања Института за ВИ у ФБиХ)
Циљне групе Становништво ФБиХ, послодавци

Приоритет

Опис мјере с оквирним Развијати иновативна рјешења у области вјештачке интелигенције путем Института и платформе за ВИ која би била доступна
подручјима дјеловања* академској заједници, научно-истраживачким институцијама, научно-технолошким парковима, јавној управи и привреди.
резултата мјере Успостављен Институт за ВИ (вјештачку интелигенцију) Не (2020) Да
Усвојена Сратегија ВИ (вјештачке интелигенције) ФБиХ Не (2020) Да
допринос мјере остварењу Повећање иновативности, ефикасности, економичности и транспарентности рада јавне управе и привреде.
2021.-2027.
мјере
Носиоци мјере Федерално министарство промета и комуникација (до успостављања Института за ВИ у ФБиХ)
Циљне групе Научно-истраживачке институције, истраживачи, академска заједница, привреда и јавни сектор

Приоритет

Опис мјере с оквирним Промовисати и стимулисати истраживања и иновације у ИКТ индустрији потицајном пореском политиком за компаније из
подручјима дјеловања* ИТ сектора и повољним кредитирањем путем Развојне банке, те промовисати ИТ занимања као занимања будућности.
% годишње промјене броја предузећа у ИТ сектору 10,7 (2019) 20,0
% годишње промјене броја запослених у предузећима ИТ сектора 18,5 (2019) 30,0
% учешћа бруто додане вриједности ИТ сектора у БДП-у 1,2 (2019) 4,0
Обезбјеђење раста и развоја ИТ предузетништва и start-up компанија у софтверској индустрији. Позиционирање ИТ сектора
као најперспективнијег и најбрже растућег сектора у ФБиХ.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство промета и комуникација, Федерално
министарство финансија, Развојна банка
Циљне групе Компаније у софтверској индустрији

Приоритет 1.2 Подржавати трансфер и развој технологија
Опис мјере с оквирним Обезбиједити адекватну финансијску подршку иновационим и R&D активностима, како у приватном тако и у јавном сектору
подручјима дјеловања* ФБиХ. Оснажити развој ЈПП-а у областима истраживања, развоја и новог индустријског дизајна, те стимулисати оснивање
развојних центара и института у привреди, заједно с академском заједницом. Обезбиједити адекватну логистичку и
финансијску подршку и приступ капиталу за нове технологије.
Индикатори за праћење % бруто домаћих издатака за истраживање и развој у пословном
0,05 (2018) 0,90
резултата мјере сектору у БДП-у
% технолошки иновативних предузећа 39,74 (2018) 60,00
Донесен Закон о иновацијама Не (2020) Да
Повећање продуктивности и конкурентности домаће привреде, што утиче на повећање квалитета и вриједности производа, и
смањење трошкова производње.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство енергије, рударства и индустрије
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта,
Носиоци мјере Федерално министарство финансија, Федерално министарство образовања и науке, Привредна комора, Удружење
послодаваца
Циљне групе Привредни сектор, академска заједница

1.2 Подржавати трансфер и развој технологија
Приоритет

Омогућити предузећима приступ и коришћење истраживачко-развојне инфраструктуре, те кроз стратешко партнерство с

Опис мјере с оквирним истраживачко-развојним институцијама развијати нове производе и технологије, али и заједно учествовати у пројектима ЕУ.
подручјима дјеловања* Правно регулисати статус иноватора и кадровски оснаживати/оснивати научно-технолошке паркове као резултат заједничке
сарадње или појединачних инвестиција.
резултата мјере Пријава патената за ЕPО према приоритетној години н/д н/д
Број патената, резиденти 84 (2018) (БиХ) 200
Стварање амбијента који потиче сарадњу привреде и истраживачке заједнице, те укључивање привреде, универзитета, завода,
министарстава и научних института у заједничке пројекте и процесе паметне специјализације.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство образовања и науке, Федерално
министарство развоја, подузетништва и обрта, Привредна комора
Циљне групе Привредни сектор, универзитети, научни институти

Приоритет 1.3 Подржавати развој приватног сектора

Уклонити препреке уласку у пословну активност и изласку из ње, као и препреке обављању предузетничке активности.
резултата мјере Покретање пословне активности, ранг 184/190 (2019) (БиХ) 100/190
Финансирање малих и средњих предузећа, ранг 106/141 (2019) (БиХ) 70/141
допринос мјере остварењу Раст броја привредних субјеката што доприноси расту запослености и економском расту.
2021.-2023.
мјере
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта за обрте, а Федерално министарство енергије, рударства и
координацију
индустрије за привредна друштва
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије,
Носиоци мјере Федерално министарство финансија, Федерално министарство просторног уређења, Развојна банка, привредне коморе,
Удружење послодаваца, Федерално министарство правде, ФЕРК, електропривреде, кантоналне владе, општински судови, ЈЛС
Циљне групе Привредни сектор

1.3 Подржавати развој приватног сектора
Приоритет
1.3.2 Растеретити привреду смањењем фискалног оптерећења рада

Растеретити привређивање смањењем стопа доприноса по основу рада, а јавне приходе компензовати ефикаснијим
прикупљањем пореза, те порезима грађана и другим порезима који не оптерећују привредну активност. Континуирано радити
на смањивању парафискалних намета и евентуалном укидању истих, као дио шире реформе на свим нивоима власти у ФБиХ.
резултата мјере Порезни клин на минималну бруто плату у ФБиХ, % 31,3 (2019) 27,0
Порезни клин на просјечну бруто плату у ФБиХ, % 38,3 (2019) 34,0
Растерећење привреде на одржив начин на бази неутралног принципа како би се избјегли поремећаји у јавној потрошњи, што
доприноси пореској конкурентности а тиме и укупној конкурентности привредних субјеката.
2021.-2022.
мјере
координацију Федерално министарство финансија
Носиоци мјере Федерално министарство финансија, Порезна управа ФБиХ, ЕСВ
Циљне групе Привредни сектор, запосленици

Кроз пројекте подршке и пореске олакшице подржати развој креативног сектора. Обезбиједити адекватна финансијска
средства, простор, опрему и радионице за образовне институције које се баве креативним сектором, те обезбиједити њихово
повезивање с пословним сектором.
Бруто додана вриједност у креативној и културној индустрији, у 000
резултата мјере 472.190 (2018) 800.000
КМ
Број запослених у креативној и културној индустрији 16.355 (2019) 25.000
допринос мјере остварењу Развој кретивног сектора ће допринијети економском расту.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство културе и спорта, Федерално
Носиоци мјере министарство околиша и туризма, Федерално министарство образовања и науке, Федерално министарство финансија,
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, дизајн центар (након његовог оснивања)
Циљне групе Привредни сектор, креативна индустрија, образовне институције

Опис мјере с оквирним Развијати пројекте повећања прихода од туризма, повећавања броја долазака/ноћења и пројекте активирања нових
подручјима дјеловања* туристичких производа веће додане вриједности. Обезбиједити подршку у промоцији и опремању туристичких атракција.
% бруто додане вриједности подручја дјелатности I - Дјелатности
Индикатори за праћење пружања смјештаја те припреме и послуживања хране 2,2 (2018) 2,5
резултата мјере (хотелијерство и угоститељство) у БДП-у
н/д
Просјечни издаци по путовању, КМ н/д
% годишњe промјенe броја ноћења 13,6 (2019) 15,0
допринос мјере остварењу Унапријеђени услови за развој туризма.
2021.-2027.
мјере
координацију имплементације Федерално министарство околиша и туризма
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, туристичке
заједнице, Федерално министарство културе и спорта, Развојна банка, привредне коморе
Циљне групе Туристички и угоститељски сектор, предузетници, становништво ФБиХ

Олакшати и убрзати процес доношења и вертикалног усклађивања просторно-планске документације и концентрације

предузетништва у предузетничким зонама и уз развојне коридоре. Уводити и развијати развојне коридоре и интермодални
транспорт уз примјену нових техничко-технолошких рјешења.
Густина мреже друмске инфраструктуре, км на 1.000 км2 181,5 (2019) 200,0
Густина мреже жељезничке инфраструктуре, км на 1.000 км2 23,3 (2019) 25,0
Промет путника на аеродромима на 100.000 становника 78.856 (2019) 100.000
Повећање броја пословних субјеката и броја запослених у предузетничким зонама и уз развојне коридоре и повећање
ефикасности њиховог пословања.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство просторног уређења, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, привредне коморе,
Федерално министарство промета и комуникација

Опис мјере с оквирним Обезбиједити већу конкуренцију на финансијском тржишту увођењем небанкарских депозитних финансијских институција
подручјима дјеловања* као што су штедионице, штедно-кредитне задруге и сл.
% учешћа правних лица у укупно одобреним кредитима 51,4 (2019) 60,0
Промет на берзи у односу на кредите дате правним лицима, % 5,5 (2019) 10,0
Hirschmann-Herfindahlov индекс - кредити (концентрација банкарског
1.360 (2019) 1.100
тржишта)
Каматни спред (активна - пасивна каматна стопа) н/д н/д
допринос мјере остварењу Повећање домаће штедње, кредитирања привредних субјеката и смањивање каматне стопе на кредите привредном сектору.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство финансија
Носиоци мјере Федерално министарство финансија, Развојна банка, Агенција за банкарство ФБиХ

Приоритет 1.4 Подржавати извоз и стварање производа више додане вриједности
Назив мјере 1.4.1 Унапређивати заштиту интелектуалног власништва
Опис мјере с оквирним Креирати регистар привредних субјеката од повјерења који поштују интелектуално власништво. Обезбиједити јачање
подручјима дјеловања* инспекције и других институција надлежних за спровођење права интелектуалног власништва.
Накнаде за употребу интелектуалног власништва, (000 $) 8.376 (2018) (БиХ) 20.000
Број инспекцијских контрола од стране надлежних инспекција у
н/д н/д
области заштите интелектуалног власништва
допринос мјере остварењу Повећање степена спровођења права интелектуалног власништва.
Извор: Остали извори
2021.- 2027
мјере
координацију Федерална управа за инспекцијске послове
Федерална управа за инспекцијске послове, Федерално министарство финансија, Федерално министарство трговине,
Носиоци мјере Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство образовања и науке, Федерално
министарство правде
Циљне групе Привредни сектор, аутори, иноватори, потрошачи

Назив мјере 1.4.2 Подржавати примјену међународних стандарда, сертификовање и акредитацију тијела за оцјену усаглашености
Опис мјере с оквирним Подржавати тијела за сертификовање и друга тијела за оцјену усаглашености с међународним стандардима и подржати
подручјима дјеловања* њихову акредитацију.
Апликације за заштитне знакове, укупно 3.778 (2018) (БиХ) 6.000
Пријављивања заштитног знака - бренда, ранг 104/146 (2019) (БиХ) 70/146
Пријављивања дизајнерских рјешења, ранг 78/116 (2019) (БиХ) 50/116
Обезбиједити задовољавање критеријума за извоз у земље и на тржишта на којима наступају и за које су заинтересовани
привредници из ФБиХ. Обезбиједити бољу заштиту и сигурност потрошача.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство трговине, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Привредна комора, Федерално
Носиоци мјере министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерална управа за инспекцијске послове, Федерално министарство
пољопривреде, водопривреде и шумарства
Циљне групе Привредни сектор, потрошачи

Назив мјере 1.4.3 Јачати интернационализацију и укључивање у глобалне ланце вриједности
Опис мјере с оквирним Мапирати постојеће ланце вриједности и пружати им подршку засновану на знању, како би се ти ланци лакше интегрисали у
подручјима дјеловања* регионалне и глобалне ланце вриједности.
резултата мјере % удјела извоза БиХ у укупном свјетском извозу 0,0492 (2018) (БиХ) 0,0550
Извоз високе технологије (% од укупног извоза), ранг 66/218 (2019) (БиХ) 50/218
допринос мјере остварењу Већи извоз робе и услуга, и допринос смањењу трговинског дефицита.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта,
Привредна комора ФБиХ, Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Развојна банка
Назив мјере 1.4.4 Стимулисати повезивање с бх. дијаспором
У оквиру постојеће предузетничке инфраструктуре пружати снажну подршку оснивању и раду компанија дијаспоре.
Обезбиједити лакше финансирање развојних пројеката формирањем инвестиционог фонда приватним средствима дијаспоре
којим ће управљати представници дијаспоре.
Индикатори за праћење Број привредних субјеката које је покренула дијаспора н/д н/д
резултата мјере Успостављена база бх. дијаспоре (компанија и научних радника) Не (2020) Да
Успостављена кредитна линија за компаније из ФБиХ које остварују
Не (2020) Да
пословну сарадњу с бх. дијаспором
допринос мјере остварењу Увођење нових технологија, раст конкурентности домаће привреде и смањење одлива радне снаге.
2021.-2027.
мјере
координацију Привредна комора ФБиХ
Привредна комора ФБиХ, Развојна банка ФБиХ, Федерално министарство финансија,
Савјет за стране инвестиције ФБиХ
Циљне групе Бх. дијаспора, привредни сектор
Веза са стратешким циљем 2. ПРОСПЕРИТЕТАН И ИНКЛУЗИВАН ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ

Приоритет 2.1 Унапређивати образовни систем
Назив мјере 2.1.1 Унапређивати квалитет високог образовања, научног рада и научне базе
Омогућити унапређење студијских програма усклађивањем броја и профила студијских програма с друштвеним и
Опис мјере с оквирним привредним потребама и прилагођавањем садржаја студијских програма с јасно дефинисаним исходима учења, те
подручјима дјеловања* обезбиједити повезаност тржишта рада и високог образовања. Потицати интернационализацију високог образовања и јачати
интегрисање у европски и свјетски високообразовни простор.
Индикатори за праћење Број универзитета из ФБиХ који су на међународној љествици
1 (2020) 4
резултата мјере рангирани испод 1.500-тог мјеста
Укупан број дипломираних (20-29), на 1.000 становника, укупно 4,5 (2019/20) 8,0
Укупан број дипломираних (20-29) на 1.000 становника, жене 2,9 (2019/20) 5,0
допринос мјере остварењу Повећање флексибилности образовног система у прилагођавању потребама тржишта рада.
2021.-2027.
мјере
координацију Кантонална министарства која имају надлежност за образовање и науку
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања, Федерално министарство развоја,
подузетништва и обрта, Удружење послодаваца, универзитети, институти
Циљне групе Научно-истраживачке институције, високообразовне институције, студенти, наставни кадар, привредни сектор

2.1.2 Побољшавати квалитет предшколског, основног и средњег образовања за потребе развоја и обезбиједити
Кроз обавезну сарадњу с привредом, усклађивати уписне политике с потребама тржишта рада и развијати дуално образовање
и доквалификацију наставног кадра. Повећати обухват дјеце предшколским образовањем, при чему је потребно посебну
пажњу посветити дјеци с посебним образовним потребама, дјеци без родитељског старања и дјеци из ромских породица.
Ранг БиХ на PISA тестирању (Програм за међународно оцјењивање
62/79 (2018) (БиХ) 40/79
ученика)
Индикатори за праћење % обухвата предшколским образовањем (0-6 год.), укупно 14,8 (2018/19) 80
резултата мјере % обухвата предшколским образовањем (0-6 год.), дјевојчице 14,7 (2018/19) 80
% ученика који су прекинули основно образовање, укупно 0,09 (2018/19) 0,03
% ученика који су прекинули основно образовање, ученице 0,07 (2018/19) 0,02
% ученика који су прекинули средње образовање, укупно 0,74 (2017/18) 0,3
% ученика који су прекинули средње образовање, ученице 0,58 (2017/18) 0,2
Унапређење квалитета предшколског, основног и средњег образовања, усклађивање различитих докумената образовне
политике, повећање опремљености и доступности образовне инфраструктуре.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања, удружења послодаваца, привредне
коморе, педагошки заводи, центри за социјални рад
Циљне групе Привредни сектор, дјеца с посебним образовним потребама, наставни кадар

Назив мјере 2.1.3 Развити функционалан систем образовања одраслих и цјеложивотног учења
Обезбиједити значајнију подршку установама за обуку одраслих и њихову сертификацију. Подржати приступ цјеложивотном
учењу и вјештинама, како за предузетнике, тако и за оне који планирају основати предузеће. Осмислити и интензивирати нове
обуке за преквалификацију у ИТ/STEM сектор и стимулисати издвајања за неформално образовање.
% лица (25-64 године) која су, након редовног образовања, похађала
формално и/или неформално образовање у претходних 12 мјесеци од 8,1 (2016/17) 20,0
Индикатори за праћење дана анкетирања, према полу
резултата мјере Број сертификованих установа за образовање одраслих н/д н/д
% послодаваца који су спремни понудити практичну наставу за
34,8 (2020) 50,0
ученике и студенте
% послодаваца који су спремни пружити обуку за незапослена лица
19,8 (2020) 40,0
(ментори, опрема...)
допринос мјере остварењу Повећање укључености у процесе цјеложивотног учења, образовања и признавања неформално стечених знања и вјештина.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања, удружења послодаваца, привредне
коморе
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор, образовне институције

Назив мјере 2.1.4 Потицати образовне институције на пружање већег степена знања и праксе у области ИКТ
Континуирано усавршавати знање и рад наставника, посебно наставника информатике како би се постигао одговарајући
Опис мјере с оквирним стандард у посједовању дигиталних вјештина ученика. Унаприједити информатичко-комуникациону инфраструктуру у
подручјима дјеловања* образовним институцијама, укључујући и предшколске установе и институције културе. Обезбиједити сарадњу образовног
система и компанија у ИКТ сектору.
Број наставних сати из информатике, по ученику н/д н/д
Број рачунара које користе ученици, на 100 ученика
5,7 (2018/19) 20,0
(укупно основна + средња)
допринос мјере остварењу Унапређење дигиталних вјештина и већи степен знања и праксе ученика у ИТ сектору.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања, Федерално министарство промета и
комуникација, образовне институције
Циљне групе Ученици, студенти, образовне институције, истраживачке институције, привредни сектор

Назив мјере 2.1.5 Побољшати рад с талентима и стандард ученика и студената
Обезбиједити средства за побољшање студентског стандарда. Омогућити промовисање и суфинансирање стипендирања
талентованих средњошколаца и студената, суфинансирање сајмова запошљавања, специјализација и пројеката у и изван БиХ,
те успоставити дигиталну платформу е-студент за праћење доступности статуса, анализу и запошљавање студената.
Износ буџетских средстава за финансирање пројеката талентованих
н/д н/д
Индикатори за праћење ученика основних и средњих школа (кантони + ФБиХ), КМ
резултата мјере Износ буџетских средстава из буџета ФБиХ за награђивање најбољих
49.500 (2019) 500.000
ученика, КМ
Износ буџетских средстава из кантоналних буџета за награђивање
н/д н/д
најбољих ученика, КМ
Обезбјеђење бољих услова школовања талената посебно креираним програмима који омогућавају идентификацију,
мотивацију и њихов развој у различитим областима.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања, образовне институције, удружења
Циљне групе Ученици, студенти, привредни сектор

Приоритет 2.2 Побољшавати исходе здравственог система
Назив мјере 2.2.1 Унаприједити приступ и смањити неједнакост у здравственим услугама
Обезбиједити повећање расположивости ресурса у здравству кроз програме равномјерне дистрибуције кадрова у свим
регијама ФБиХ, у складу с уставном подјелом надлежности у области здравства, што укључује и равномјерну дистрибуцију
кадрова у урбаним и руралним срединама, те повећати обухват становништва здравственим осигурањем. Омогућити бољу
функционалну повезаност и координацију између кантоналних нивоа и федералног нивоа власти, те јачати координацију
између појединих "подсистема" у здравственом систему и повећавати комплементарност нивоа здравствене заштите.
% становништва обухваћеног здравственим осигурањем 89,9 (2018) 95,0
Индикатори за праћење Број доктора опште, односно породичне медицине у примарној
резултата мјере 0,36 0,46
здравственој заштити на 1.000 становника
61 (2017) (БиХ)
Индекс универзалне здравствене покривености (UHC WHO) 80
Побољшање покривености здравственим осигурањем, нарочито тзв. ризичних група и смањење неједнакости здравствених
услуга на нивоу кантона.
Извор: Буџет, средства доприноса, програми ЕУ, сектор цивилног друштва
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство здравства
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, заводи за јавно здравство, фондови здравственог
осигурања, Федерално министарство финансија, кантонална министарства финансија
Циљне групе Становништво ФБиХ, јавне и приватне здравствене установе

Назив мјере 2.2.2 Оснажити потенцијал превентивне медицине
Осмислити и спровести програме промоције здравља, превенције болести и промоције здравих стилова живота.
Специфични морталитет - смртност обољелих од болести
циркулаторног система са смртним исходом, на 100.000 становника, 501,9 (2018) 400,0
укупно
Индикатори за праћење Специфични морталитет - смртност обољелих од болести
резултата мјере циркулаторног система са смртним исходом, на 100.000 становника, 269,1 (2018) 190,0
жене
Специфични морталитет - смртност обољелих од болести малигне
212,1 (2018) 150,0
неоплазме са смртним исходом, на 100.000 становника, укупно
Специфични морталитет - смртност обољелих од болести малигне
89,0 (2018) 70,0
неоплазме са смртним исходом, на 100.000 становника, жене
Специфични морталитет - смртност обољелих од ендокринолошких
болести и метаболичких обољења са смртним исходом, на 100.000 54,2 (2018) 40,0
становника, укупно
Специфични морталитет - смртност обољелих од ендокринолошких
болести и метаболичких обољења са смртним исходом, на 100.000 21,3 (2018) 15,0
Јачање свијести грађана о потреби превенције болести и здравих стилова живота.
Извор: Буџет, сектор цивилног друштва
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, Федерално министарство образовања, кантонална
Носиоци мјере министарства образовања, заводи за јавно здравство, Агенција за квалитет и акредитацију у здравству у Федерацији Босне и
Херцеговине
Циљне групе Становништво ФБиХ, јавне и приватне здравствене установе, образовне институције, медији

Назив мјере 2.2.3 Јачати информатизацију и дигитализацију система здравствене заштите
Омогућити дигиталну трансформацију система здравствене заштите, с коришћењем јединствених стандардизованих
Опис мјере с оквирним протокола. Обезбиједити предуслове за повезаност, адекватну и благовремену размјену информација на свим нивоима
подручјима дјеловања* здравственог сектора. Омогућити анализу велике количине података који се генеришу кроз постојеће информационе системе
у здравству.
резултата мјере Информатички увезана примарна, секундарна и терцијарна
2/10 (2019) 7/10
здравствена заштита у кантонима
допринос мјере остварењу Остварење прецизног увида у здравствене трендове, те омогућавање брзог и адекватног одлучивања у овој области.
2021.-2027
мјере
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, заводи здравственог осигурања и заводи за јавно
здравство

Назив мјере 2.2.4 Унапређивати дјеловање у кризним јавноздравственим ситуацијама
Јачати вертикалне и хоризонталне комуникације у кризним јавноздравственим ситуацијама преко заједничке платформе, која
Опис мјере са оквирним аутоматизмом покреће релевантне факторе. Подржавати развијање процедура за процјену еколошких здравствених ризика,
подручјима дјеловања* укључујући ризике због безбједности хране, те унапређивати капацитете за надзор, дијагностиковање и извјештавање о
здравственим ризицима.
резултата мјере Развијени планови приправности за јавно здравствене пријетње Не (2020) Да
Унапријеђен систем здравства који омогућава брзо откривање и реаговање на јавноздравствене ризике, те превенцију и
комуникацију са широм заједницом о опасностима по здравље.
Извор: Буџет, донације
2021.-2027.
мјере
координацију Федерални завод за јавно здравство
Федерални завод за јавно здравство, кантонални заводи за јавно здравство, Федерално министарство здравства, кантонална
министарства здравства, Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерална управа цивилне
заштите, кантоналне и општинске службе цивилне заштите, министарства унутрашњих послова – управе полиције, Федерална
управа за инспекцијске послове, Федерално министарство околиша и туризма
2.2.5 Јачати финансијску одрживост здравственог система и унапређивати правичност у финансирању здравствене
заштите
Извршити консолидацију и преструктурирање здравственог система. Обезбиједити рационалну потрошњу и управљање
Опис мјере с оквирним ресурсима и трошковима, и јавно-приватна партнерства у сектору здравства. Неопходно је извршити процјену потребних
подручјима дјеловања* средстава за консолидацију и редизајнирање садржаја Фонда солидарности.
Индикатори за праћење Здравствена потрошња као % БДП-а 8,2 (2018) 10,0

% текућих јавних издатака за здравство у ФБиХ у укупним текућим
70,4 (2018) 72,0
издацима за здравство
Акумулисани губитак здравственог сектора, мил. КМ 80,2 (2018) 0,0
допринос мјере остварењу Консолидован и финансијски одржив здравствени систем у ФБиХ.
Извор: буџети, кредитна средства
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, Завод здравственог осигурања и реосигурања ФБиХ,
Носиоци мјере Федерални завод за јавно здравство, фондови здравственог осигурања, кантонални заводи за јавно здравство, Федерално
министарство финансија
Циљне групе Становништво ФБиХ, јавне и приватне здравствене институције

Назив мјере 2.2.6 Стварати окружење за научно-истраживачки рад и биомедицинска истраживања
Обезбиједити доступност нових начина лијечења и медицинских производа, побољшањем управљања пословним процесима
Опис мјере с оквирним у здравственом сектору и развијањем нових здравствених технологија. Оснажити партнерства с истраживачким центрима и
подручјима дјеловања* академским институцијама. Потицати истраживања у областима попут биомедицинских, клиничких, јавног здравства,
здравствених система, промоције здравља, природних производа, вакцина итд.
резултата мјере Бруто домаћи издаци у истраживање и развој у медицинске и
2.096 (2018) 10.000
здравствене науке, 000 КМ
Проширење базе знања која подржава доношење политика, развој иновативних технологија и приступ сложеним
јавноздравственим и медицинско-клиничким проблемима.
Извор: буџети, донације
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, Федерално министарство образовања и науке,
кантонална министарства образовања, заводи за јавно здравство
Становништво ФБиХ, јавне и приватне здравствене институције, образовне институције, истраживачке институције, цивилни
Циљне групе
сектор, привредни сектор

Приоритет 2.3 Ублажити тренд демографског старења становништва, побољшати стабилност породице и положај младих
Назив мјере 2.3.1 Потицати наталитет и заштиту породица с дјецом
Обезбиједити оптималне породиљске накнаде за све породиље у ФБиХ, и при томе уједначавати породиљске накнаде за
запослене и незапослене мајке узимајући у обзир различите основе за остваривање права на породиљску накнаду.
Обезбиједити креирање програма и јачање кадра за популациону едукацију.
Индикатори за праћење Стопа укупног фертилитета 1,25 (2018) 2,0
резултата мјере Стопа наталитета, на 1.000 становника 8,2 (2019) 10,0
Успоставити фонд за планирање породице у ФБиХ Не (2020) Да
Матернална смртност, на 100.000 живорођених у ФБиХ 11,1 (2019) 5,0
допринос мјере остварењу Раст броја становника у ФБиХ и допринос стабилности породице и бољем положају младих.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство рада и социјалне политике
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства рада и социјалне политике, центри за
Носиоци мјере социјални рад, синдикати, Федерално министарство образовања и науке, Федерално министарство финансија, удружења
Циљне групе Становништво ФБиХ, послодавци, образовне институције

Назив мјере 2.3.2 Унапређивати репродуктивно здравље и област раног раста и развоја дјетета
Промовисати важност репродуктивног здравља међу младима. Јачати капацитет здравствених установа и ресурса који ће
Опис мјере с оквирним омогућити континуирано савјетовање у овој области, али и повећање квалитета здравствених услуга везаних за планирање
подручјима дјеловања* породице, прије и током трудноће, те услуга новорођеним бебама до 12 мјесеци, као и дјеци до три односно шест година
старости.
резултата мјере Смртност дојенчади, на 1.000 живорођених 9,3 (2019) 4,0
% дјеце с потешкоћама у развоју узрокованим лошом прехраном 8,9 (2015) (БиХ) 3,0
Унапређење услуга у области раног раста и развоја, како у сектору здравства, тако и у другим секторима друштва, у смислу
холистичког приступа пружања услуга везаних за рани раст и развој, као и допринос повећању популације.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство здравства, кантонална министарства здравства, заводи за јавно здравство, Федерално министарство
Носиоци мјере рада и социјалне политике, кантонална министарства рада и социјалне политике, центри за социјални рад, синдикати,
Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства образовања и науке
Циљне групе Становништо ФБиХ, јавне и приватне здравствене установе, образовне институције

Назив мјере 2.3.3 Унапређивати стамбену политику
Опис мјере с оквирним Подршком стамбеним фондовима и сарадњом с банкама олакшати рјешавање стамбеног питања за брачне парове који први
подручјима дјеловања* пут рјешавају стамбено питање, као и рањиве групе које имају проблеме с рјешавањем стамбеног питања.
резултата мјере Издвајање за субвенционисање стамбене политике, мил. КМ 10 (2020) 30
Број стамбених фондова у кантонима 1/10 (2020) 10/10
Олакшано рјешење стамбених проблема младих, смањење препрека за останак младих људи у земљи, ступање у брак и
формирање, односно проширење породице.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство просторног уређења
Носиоци мјере социјални рад, заводи за изградњу, Федерално министарство финансија, Федерално министарство просторног уређења,
кантонална министарства просторног уређења, јединице локалне самоуправе
Циљне групе Становништво ФБиХ

Назив мјере 2.3.4 Промовисати толеранцију, ненасиље и родну равноправност у породици и друштву
Превенирати насилно рјешавање проблема, те подржати пројекте толеранције и културе дијалога. Оснаживати институције
Опис мјере с оквирним које се баве превенцијом и лијечењем од зависности како би хоспитализовали и издвојили насилника из породице као и јачати
подручјима дјеловања* буџетско планирање за спровођење заштитних мјера. Подржати активности на спречавању насиља над дјецом и
супружницима као и обезбиједити адекватну бригу и шансу за образовање дјеци без једног или оба родитеља.
Индикатори за праћење Полазне Циљне
резултата мјере вриједности** вриједности***
Позната лица пријављена као учиниоци кривичних дјела (из области
1.059 (2017) 500
брака, породице, младежи) - мушкарци
Позната лица пријављена као учиниоци кривичних дјела (из области
95 (2017) 45
брака, породице, младежи) - жене
Социјалне институције и родни индекс - SIGI 21,8 (2019) (БиХ) 15,0
% разведених у односу на закључене бракове 13,6 (2019) 10,0
Развојни ефекат и Смањење ризика од социјалне искључености жртава породичног и вршњачког насиља, посебно за родно сензибилне
допринос мјере остварењу категорије друштва као што су жене и дјеца жртве породичног насиља, жене у ризику од сиромаштва и социјалне
приоритета искључености, жене с инвалидитетом итд.
2021.-2027.
мјере
Носиоци мјере социјални рад, Гендер центар, Федерално министарство здравства, Федерално министарство образовања и науке, Федерално
министарство правде, Федерално министарство унутрашњих послова
Становништво ФБиХ, цивилни сектор, јавне и приватне здравствене установе које се баве превенцијом и лијечењем од
зависности

Назив мјере 2.3.5 Унаприједити услове за развој и бављење спортом
Обезбиједити сталну промоцију бављења спортом цјелокупне популације. Унаприједити стручни рад за професионално и
Опис мјере с оквирним рекреационо бављење спортом, као и обезбиједити потицаје за постигнуте резултате на међународним такмичењима.
подручјима дјеловања* Извршити дигитализацију спорта на федералном нивоу и омогућити изградњу нових и одржавање постојећих објеката спорта
и рекреације.
Приватна потрошња на спорт н/д н/д
Вријеме проведено у спортским и активностима тренирања вани у
н/д н/д
сатима, (65+), укупно
резултата мјере н/д н/д
сатима, (65+), жене
н/д н/д
сатима, (15-20), укупно
н/д н/д
сатима, (15-20), жене
допринос мјере остварењу Унапређење услова за равномјерну заступљеност бављења спортом на подручју цијеле ФБиХ.
2021.-2025.
мјере
координацију Федерално министарство културе и спорта
Федерално министарство културе и спорта, надлежна кантонална министарства за културу и спорт, Федерално министарство
здравства, Федерално министарство образовања и науке
Циљне групе Становништво ФБиХ, спортски колективи, цивилни сектор

Приоритет 2.4 Смањивати неактивност и незапосленост, нарочито дугорочну
Назив мјере 2.4.1 Развијати и спроводити ефикасну активациону и активну политику запошљавања
Предузимати независне евалуације учинака које би показале који су пројекти дјелотворни и трошковно ефективни.
Обезбиједити оквир за веће укључивање приватног сектора у пружање тржишних услуга чије дјеловање треба да буде
интегрални дио унапређења рада ЈСЗЗ.
Ставити фокус активационих и активних мјера запошљавања у правцу веће заступљености структурних мјера (обуке и
самозапошљавање) и већег подупирања рањивих група.
Стопа активности, % 39,1 (2019) 50,0
Стопа запослености (15+), % 31,9 (2019) 45,0
Трошкови активних мјера по новозапосленом н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, мушки н/д н/д
Просјечно вријеме незапослености, женски н/д н/д
допринос мјере остварењу Смањење незапослености на одржив начин.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерални завод за запошљавање
Федерални завод за запошљавање, кантоналне службе за запошљавање, Федерално министарство рада и социјалне политике,
кантонална министарства надлежна за рад и социјалну политику, Фонд за професионалну рехабилитацију и запошљавање
особа са инвалидитетом, удружења послодаваца, Федерално министарство образовања и науке, кантонална министарства
образовања
Циљне групе Незапослени, привредни сектор, образовне институције

Назив мјере 2.4.2 Стварати услове за доступност радне снаге на тржишту рада
Обезбиједити услове за задржавање и јачање капацитета постојећих кадрова и незапослених програмима преквалификације
на дефицитарна занимања, дуално образовање, умрежавање и промоцију индустрија са дефицитарном радном снагом, као и
унапређењем правног оквира за волонтирање и самозапошљавање.
резултата мјере Удио послодаваца који имају проблем с попуњавањем радних мјеста н/д н/д
Број запослених странаца 172 (2019) 1.000
допринос мјере остварењу У складу са захтјевима привреде, радна снага доступна на тржишту рада.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за рад и социјалну политику,
Федерални завод за запошљавање, кантоналне службе за запошљавање, удружења послодаваца, Федерално министарство
Носиоци мјере образовања и науке, кантонална министарства образовања, Федерално министарство транспорта и комуникација, Федерално
министарство расељених особа и избјеглица, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално
министарство енергије, рударства и индустрије, привредне коморе
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор, образовне институције

Назив мјере 2.4.3 Јачати функцију посредовања јавних служби запошљавања
Унаприједити знање и вјештине запослених у ЈСЗЗ и евиденције незапослених у складу са захтјевима послодаваца.
Индикатори за праћење % послодаваца који траже нове раднике путем бироа за запошљавање 44,7 (2020) 70,0
резултата мјере Успостављен интегрисани систем за функцију посредовања Не (2020) Да
% корисника здравствене заштите у односу на укупан број запослених
68,1 (2019) 30,0
евидентираних на заводима за запошљавање
допринос мјере остварењу Смањење незапослености.
2021.-2027.
мјере
Федерални завод за запошљавање
координацију
Федерални завод за запошљавање, кантоналне службе за запошљавање, Федерално министарство рада и социјалне политике,
Носиоци мјере кантонална министарства надлежна за рад и социјалну политику, удружења послодаваца, заводи за здравствено осигурање,
Порезна управа ФБиХ
Циљне групе Незапослени, јавне службе за запошљавање

Приоритет 2.5 Смањивати сиромаштво и социјалну искљученост
Назив мјере 2.5.1 Побољшати социјалну укљученост маргинализованих група
Донијети посебне политике и програме циљане за групе становништва које су социјално искључене или се налазе у ризику од
сиромаштва и социјалне искључености. Обезбиједити адекватније приступање проблему социјалне искључености кроз стално
развијање јавне свијести о значају социјалног укључивања.
резултата мјере Донесена стратегија социјалне укључености ФБиХ Не (2020) Да
Спроведена анкета о приходима и условима живота (SILC) Не (2020) Да
Лакше праћење социјалне искључености и квалитетније доношење политика које су циљане за маргинализоване групе
становништва, уз смањење сиромаштва и социјалне искључености.
2021.-2023.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за социјалну политику, Федерално
Носиоци мјере министарство образовања и науке, кантонална министарства надлежна за образовање, Федерално министарство здравства,
кантонална министарства здравства, заводи за јавно здравство, службе за запошљавање, центри за социјални рад
Циљне групе Маргинализоване групе становништва

Назив мјере 2.5.2 Подржавати бољу циљаност социјалне заштите
Успоставити социјалне карте и регистре који ће обезбиједити информацију о стању и потребама друштва. Обезбиједити
Опис мјере с оквирним различите социјалне сервисе у локалним заједницама и приступ социјалним услугама и накнадама социјалне сигурности на
подручјима дјеловања* правичан, фер и једнак начин. Унаприједити систем новчаних давања и боље их усмјерити према сиромашнима, као и
обезбиједити материјална издвајања за групе у ризику од сиромаштва.
Број успостављених социјалних регистара у кантонима 0/10 10/10
Стопа ризика од сиромаштва прије социјалних
Индикатори за праћење н/д н/д
Стопа ризика од сиромаштва након социјалних
н/д н/д
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац домаћинства мушкарац, % 15,7 12,0
Стопа сиромаштва домаћинстава, носилац домаћинства жена, % 16,0 (2015) 13,0
Социјална давања на основу стварних потреба што може да стабилизује укупна издвајања и потенцијално повећа накнаде
постојећим корисницима из истих финансијских средстава, уз смањење сиромаштва и социјалне искључености.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за социјалну политику, центри за
Носиоци мјере социјални рад, јавне и приватне здравствене установе, јединице локалне самоуправе, Федерално министарство образовања и
науке, кантонална министарства надлежна за образовање
Циљне групе Корисници социјалне заштите, групе у ризику од сиромаштва

Назив мјере 2.5.3 Унапређивати међусекторску сарадњу, инфраструктуру и компетенције пружалаца услуга социјалне заштите
Успоставити систем координације између пружалаца социјалних услуга и изградити ресурсе за пружање одговарајућих
услуга подршке у заједници. Обезбиједити професионалну едукацију и усмјерење стручног кадра који се бави социјалном
заштитом. Повећати капацитете социјалних радника у центрима за социјални рад.
резултата мјере Просјечан број предмета по социјалном раднику н/д н/д
Просјечно вријеме социјалних радника проведено на обукама н/д н/д
Развојни ефекат и Јачање интерсекторске и професионалне сарадње у формулацији, планирању, имплементацији, координацији спровођења,
допринос мјере остварењу мониторингу, евалуацији и извјештавању у различитим подручјима социјалне политике, с циљем смањења социјалне
приоритета искључености.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за рад и социјалну политику, центри
за социјални рад, владе кантона, јединице локалне самоуправе
Циљне групе Пружаоци услуга социјалне заштите, јединице локалне самоуправе

Назив мјере 2.5.4 Побољшати позицију рањивих група на тржишту рада
Омогућити посебне програме за ове групе (дуготрајно незапослени, лица с инвалидитетом, жене, млади, млади без
родитељског старања који напуштају јавну бригу, Роми и сл.), те промовисати предузетништво формалним образовањем и
цјеложивотним учењем и подршком.
Стопа незапослености међу рањивим групама, жене, % 21,7 (2019) 15,0
39,0 (2019) 30,0
млади (15-24), %
Стопа активности међу рањивим групама, жене, % 29,3 (2019) 40,0
Стопа активности међу рањивим групама, млади (15-24), % 35,0 (2019) 55,0
% дугорочно незапослених жена у укупном броју незапослених жена
резултата мјере 79,3 (2019) 60,0
(преко 12 мјесеци)
% одрживих привредних субјеката након 3 године пословања које су
н/д н/д
основали жене и млади
% лица с инвалидитетом у односу на укупан број незапослених на
1,31 (2019) 0
заводима за запошљавање
% жена с инвалидитетом у односу на укупан број незапослених жена
0,93 (2019) 0
на заводима за запошљавање
допринос мјере остварењу Развој социјалног предузетништва као модела који истовремено доприноси запошљавању и подршци угроженим групама.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за рад, социјалну политику и
образовање, јавне службе за запошљавање, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Фонд за професионалну
рехабилитацију и запошљавање особа са инвалидитетом, удружења послодаваца, јединице локалне самоуправе, Федерално
министарство финансија
Припадници рањивих друштвених група (дуготрајно незапослени, лица с инвалидитетом, жене, млади, млади без
родитељског старања који напуштају јавну бригу, Роми и сл.), послодавци

Назив мјере 2.5.5 Обезбиједити социјалне програме за смањивање енергетског сиромаштва
Идентификовати енергетски сиромашна домаћинства или категорије становништва које су у ризику од енергетског
сиромаштва и осмислити и спроводити програме социјалне заштите угрожених купаца електричне енергије. Обезбиједити
већи ниво информисања локалних актера о циљевима и плановима енергетске транзиције.
Индикатори за праћење Индикатори
Стопа енергетског сиромаштва домаћинства н/д н/д
допринос мјере остварењу Обезбјеђење финансијски приступачног и поузданог снабдијевања енергијом и смањење енергетског сиромаштва.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство рада и социјалне политике, кантонална министарства надлежна за рад и социјалну политику,
Носиоци мјере Федерално министарство околиша и туризма, Федерално министарство просторног уређења, Федерално министарство
енергије, рударства и индустрије, јединице локалне самоуправе, ФЕРК
Циљне групе Сиромашна домаћинства
Веза са стратешким циљем 3. РЕСУРСНО ЕФИКАСАН И ОДРЖИВ РАЗВОЈ

Приоритет 3.1 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса
Назив мјере 3.1.1 Подизати свијест о заштити животне средине, климатским промјенама и неопходности развоја зелених вјештина
Идентификовати, пратити и стално објављивати информације о ризицима и рањивости који настају као посљедица небриге за
животну средину. Потицати и стимулисати заједничке пројекте подизања свијести о заштити животне средине и развоја
зелених радних мјеста од стране цивилног друштва и привредних субјеката.
Стање јавне свијести - спровођење Архуске конвенције н/д н/д
допринос мјере остварењу Свијест грађана о заштити животне средине на вишем нивоу.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство околиша и туризма
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за околиш, Фонд за заштиту околиша,
Федерално министарство образовања и науке, образовне институције, Федерални хидрометеоролошки завод
Циљне групе Становништво ФБиХ, образовне институције, привредни сектор

3.1.2 Унапређивати правни и институционални оквир регулације животне средине и развој комуналне
Унаприједити правни оквир заштите животне средине и добивања еколошких дозвола у складу с ЕУ законодавством.
Опис мјере с оквирним Подржати институционално јачање сектора животне средине у ФБиХ. Обезбиједити успоставу унутарсекторске и
подручјима дјеловања* међусекторске сарадње ресорних министарстава свих нивоа власти. Унаприједити комуналну инфраструктуру и
реструктурирати комунална предузећа.
резултата мјере Стопа усклађености законодавства у области животне средине са
н/д н/д
законодавством ЕУ
Правни оквир заштите животне средине усклађен с ЕУ стандардима и унапријеђена комунална инфраструктура у свим њеним
сегментима.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за околиш и туризам, Фонд за заштиту
околиша, Федерални завод за геологију, Федерални хидрометеоролошки завод, јединице локалне самоуправе

3.1.3 Унапређивати заштиту и коришћење природних ресурса и биолошку
разноликост биодиверзитета
Опис мјере с оквирним Повећати површине заштићених подручја и обезбиједити одрживо управљање заштићеним подручјима. Подизати општу
подручјима дјеловања* свијест о вриједностима биолошке разноликости и корацима који се могу предузети да се иста очува и одрживо користи.
Површина заштићених подручја, хектар 103.380 (2018) 120.000
допринос мјере остварењу Јачање опште користи од биолошке разноликости и екосистемских сервиса.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за околиш и туризам, кантонални заводи за
заштиту природе, Фонд за заштиту околиша, Федерални завод за геологију, Федерални хидрометеоролошки завод

Назив мјере 3.1.4 Обезбјеђивати одрживо коришћење водних ресурса
Обезбиједити одржавање доброг стања површинских и подземних вода ради заштите акватичне флоре и фауне и потреба
корисника вода. Омогућити даљу едукацију произвођача, у смислу заштите квалитета воде, односно коришћења пракси и
технологија које у најмањој могућој мјери имају негативан утицај на квалитет подземних вода.
Коефицијент губитка воде, % 56,9 50,0
Коефицијент пречишћавања отпадних вода у индустрији, % 59,9 70,0
Број прикључака на канализационе системе 241.662 350.000
Болести преносиве храном и водом (обољелих на 100.000 становника) 198 (2019) 100
Јачање контроле испуштања отпадних вода у водотоке, смањење загађења урбаних/санитарних отпадних вода, те смањење
емисије штетних и токсичних материја које стварају поједини индустријски загађивачи.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства
Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, кантонална министарства надлежна за воде, Федерални
Носиоци мјере фонд за заштиту околиша, Агенција за водно подручје ријеке Саве, Агенција за водно подручје Јадранског мора, јединице
локалне самоуправе, Федерална управа цивилне заштите, кантоналне и општинске службе цивилне заштите

Назив мјере 3.1.5 Обезбјеђивати одрживо коришћење земљишног ресурса
Изградити и оснажити регулаторно институционални оквир и јачати интерсекторску сарадњу. Ојачати институције у ФБиХ
које се баве систематским надзором, праћењем стања и квалитета земљишта које ће редовно извјештавати и предлагати мјере
за унапређење.
% земљишта на којем је смањена продуктивност (LPD) 0,44 (2014) 0,25
% земљишта на којем су рани знакови смањења продуктивности
резултата мјере 0,53 (2014) 0,30
(LPD)
% земљишта које је стабилно, али под притиском смањења
15,73 (2014) 10,00
продуктивности (LPD)
Рационалније коришћење и заштита земљишта, те повећана свијест читаве заједнице на потреби очувања и заштите
земљишта као необновљивог ресурса.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за заштиту животне средине и образовање,
Носиоци мјере Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерални завод за агропедологију, Федерална управа
за цивилну заштиту, Федерални агромедитерански завод

Назив мјере 3.1.6 Обезбиједити одрживо управљање и господарење шумама и дивљачи
Законски уредити област шумарства како би се обезбиједило одрживо управљање и господарење шумским ресурсима.
Обезбиједити усмјеравање шумских ресурса у производњу производа високе додане вриједности у домаћим компанијама.
Потицати улагања у опрему за искоришћавање шума (машине, алати и уређаји за сјечу, привлачење, извлачење и изношење
шумских дрвних сортимената), опрему за производњу шумске биомасе, за шумско-узгојне радове, опрему за заштиту шума
од пожара, биљних болести и штеточина, опрему за сјеменско-расадничку производњу, изградњу шумске транспортне
инфраструктуре, складиштење шумских дрвних сортимената, улагање у ловни и туризам у шумарству, јачање
информатизације и дигитализације пословних процеса у шумарству и др.
2.600.000
Укупна посјечена дрвна маса, м3 2.552.625 (2018)
3.000
Вјештачко пошумљавање, ха 1.439 (2018)
Индикатори за праћење % бруто додане вриједности шумарства (Област КД-а 02 - Шумарство
0,7 (2018) 1,0
резултата мјере и сјеча дрвета) у БДП-у
47
% удјела високих шума 45 (2020)
Отвореност шума шумским путевима (м/ха) 11,7
11,3 (2020)
Степен развијености Информационог система шумарства ФБиХ (број
3 (2020) 15
израђених модула)
Ублажавање посљедица климатских промјена, побољшање хидрологије водотока и заштита биодиверзитета од поплава и
клизишта, смањење ризика од пожара као и коришћење потенцијала за диверзификацију економских руралних активности.
Извор: Буџет ФБиХ, буџети кантона
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, кантонални органи надлежни за шумарство и ловство,
Носиоци мјере Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство околиша и туризма, привредне коморе,
удружења послодаваца, Федерално министарство трговине
Циљне групе Привредни сектор, дрвна индустрија

Назив мјере 3.1.7 Унапређивати интегрално управљање отпадом и систем циркуларне економије
Омогућити одрживо управљање отпадом уз увођење економске цијене услуга и адекватног система наплате. Унаприједити
Опис мјере с оквирним систем одвојеног сакупљања, рециклаже и поновне употребе комуналног отпада у цијелој ФБиХ. Окончати одлагање отпада
подручјима дјеловања* на несанитарним депонијама. Досљедно и свеобухватно примијенити принципе "загађивач плаћа" и "корисник плаћа".
Обезбиједити ревизију постојећих и увођење нових прописа којима ће се регулисати питање накнада за одлагање отпада.
% одложеног (нетретираног) комуналног отпада од укупно
93,25 (2018) 60,00
Индикатори за праћење прикупљеног
резултата мјере % прерађеног (рециклираног) комуналног отпада од укупно
0,14 (2018) 5,00
прикупљеног
Приватна улагања, послови и бруто додана вриједност сектора кружне
157,5 (2017) (БиХ) 300,0
економије, мил. €
Повећање обухвата становништва организованим прикупљањем и одвозом отпада, те јачање стручних капацитета у сектору
животне средине у ФБиХ.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за заштиту животне средине и/или
Носиоци мјере комуналну привреду, Федерални завод за статистику, Фонд за заштиту околиша Федерације, јединице локалне самоуправе,
комунална предузећа
Циљне групе Становништво ФБиХ, индустрија, пољопривреда
Веза са стратешким
3. РЕСУРСНО ЕФИКАСАН И ОДРЖИВ РАЗВОЈ
циљем
Назив мјере 3.1.8 Успоставити систем одрживог и одговорног истраживања, експлоатације и управљања минералним сировинама
Обезбиједити стабилно и одрживо снабдијевање енергетских и индустријских капацитета Федерације БиХ минералним
сировинама (енергетским, металичним, неметаличним, ријетким, термалним и минералним подземним водама и др.), те
стварати услове за њихов развој доношењем програма спровођења основних и примијењених геолошких истраживања,
програма подршке увођењу нових технологија, увођења принципа циркуларне економије у области минералних сировина, те
развоја научно-истраживачких институција у области минералних сировина.
Донесена Стратегија управљања минералним Не (2020)
сировинама ФБиХ Да (2022)
Развојни ефекат и Развој индустрије базиране на минералним сировинама, повећање безбједности снабдијевања енергентима и другим
допринос мјере остварењу минералним сировинама, повећање ефикасности експлоатације и употребе минералних сировина, смањење негативног утицаја
приоритета рударства на животну средину.
Индикативна
финансијска Износ: 0
конструкција с изворима Извор: -
Период химплементације
2021.-2023.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерални завод за геологију, Федерално министарство просторног
уређења, Федерално министарство околиша и туризма, надлежна кантонална министарства
Циљне групе Индустрија, енергетски сектор

Приоритет 3.2 Унапређивати квалитет ваздуха
Назив мјере 3.2.1 Смањивати емисију загађујућих материја и гасова стаклене баште
Стимулисати коришћење еколошки прихватљивијег горива и јачати инспекцијски надзор на свим нивоима, посебно масовних
загађивача. Обезбиједити програме субвенционисања најугроженијих домаћинстава за прелазак са система гријања на угаљ на
еколошки прихватљиве енергенте.
Емисија CО2, т/становник 7.831 (2018) (БиХ) 6.000
Емисија GHG, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (БиХ) 24.000
Емисија CO2, Mt 27.436 (2018) (БиХ) 22.000
Квалитет ваздуха у односу на граничне вриједности (Просјечна
н/д н/д
годишња концентрација полутаната)
допринос мјере остварењу Смањење загађења ваздуха из система даљинског гријања.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за заштиту животне средине, јединице
Носиоци мјере локалне самоуправе, Федерални фонд за заштиту околиша, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије,
Федерални хидрометеоролошки завод, Федерални завод за статистику
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор

Приоритет 3.2 Унапређивати квалитет ваздуха
Назив мјере 3.2.2 Смањивати негативан утицај сектора транспорта на животну средину
Опис мјере с оквирним Обезбиједити адекватне шеме потицаја набавке и употребе електричних возила, те модернизовати возне паркове јавних
подручјима дјеловања* градских превозних компанија. Размотрити потпуну електрификацију јавног градског и међуградског превоза.
Индикатори за праћење % регистрованих друмских моторних возила преко 15 година старости
55,2 (2019) 35,0
резултата мјере у укупном броју регистрованих возила
% регистрованих друмских возила на хибридни или електрични погон
н/д н/д
у укупном броју регистрованих возила
допринос мјере остварењу Смањење локалног загађења које проузрокује транспорт.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство промета и комуникација, кантонална министарства надлежна за саобраћај, Федерално министарство
околиша и туризма, кантонална министарства надлежна за заштиту животне средине, јединице локалне самоуправе,
Федерални фонд за заштиту околиша, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерални
хидрометеоролошки завод
Циљне групе Становништво ФБиХ, јавне градске превозне компаније

Приоритет 3.3 Повећати енергетску ефикасност
Назив мјере 3.3.1 Побољшати енергетску ефикасност зграда
Успоставити програме подршке/субвенционисања индивидуалних пројеката ЕнЕ пословних субјеката, стамбених јединица
грађана и локалних енергетских задруга, уз обезбјеђење финансирања из кантоналних/општинских буџета. Обезбиједити
промовисање енергетске ефикасности с циљем јачања свијести о потреби ЕнЕ.
резултата мјере Финална потрошња топлотне енергије, ТЈ 3.788 (2018) 5.000
Финална потрошња топлотне енергије по м2 загријаване површине н/д н/д
допринос мјере остварењу Побољшање ЕнЕ.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерално министарство просторног уређења
Федерално министарство просторног уређења, кантонална министарства надлежна за просторно уређење, јединице локалне
самоуправе, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије
циљем
Приоритет 3.3 Повећати енергетску ефикасност
3.3.2 Пружати подршку малим и средњим предузећима на побољшању енергетске ефикасности и принципа "зелене
Развити намјенске програме финансијске и техничке подршке финансирању енергетске ефикасности из јавних и приватних
средстава. Повећати искористивост енергије као и смањити емитовање штетних материја. Обезбиједити приватне инвестиције
стварањем законских претпоставки и успостављањем шема финансирања енергетске ефикасности.
Удио МСП-ова који су имплементирали мјере ЕЕ у односу на укупан
број МСП-ова
Успостављен Фонд за подршку пројектима енергетске ефикасности Не (2020) Да
допринос мјере остварењу Побољшање енергетске ефикасности малих и средњих предузећа представља и могућност повећања продуктивности.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, кантонална министарства надлежна за МСП-ове, Федерално
министарство просторног уређења, јединице локалне самоуправе, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије
Циљне групе МСП
циљем
Приоритет 3.4 Започети реализацију енергетске транзиције
Назив мјере 3.4.1 Повећавати безбједност снабдијевања енергентима
Спровести функционално раздвајање производње, трговине, преноса, дистрибуције и снабдијевања енергентима. Радити на
Опис мјере с оквирним ширењу транспортне и дистрибутивне гасне мреже у ФБиХ. Предузимати активне мјере за учешће ФБиХ у регионалним
подручјима дјеловања* пројектима (гасовод IAP) с циљем диверзификације извора и праваца снабдијевања, те повећања цјеновне конкурентности
овог енергента на тржишту ФБиХ.
Индикатори за праћење Број улазних праваца за снабдијевање природним гасом 1 (2020) 2
резултата мјере Дужина гасоводне мреже у ФБиХ, км 189 (2020) 250
Капацитети за складиштење нафтних деривата и LPG-a, 000 м3 153 (2018) 200
Резерве нафтних деривата у мјесецима н/д н/д
Обезбјеђење поузданог дугорочног снабдијевања потребним енергентима, а нарочито током реализације процеса
декарбонизације.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, ФЕРК, Федерално министарство трговине, Федерални завод за
геологију, Федерално министарство финансија, Федерално министарство околиша и туризма, Федерално министарство
пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министартсво промета и комуникација, Федерално министарство
просторног уређења
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор, енергетски сектор

Назив мјере 3.4.2 Повећавати удио обновљивих извора енергије у финалној потрошњи енергије
Успоставити институционални оквир за истраживање и иновације у области енергетске транзиције. Потицати пројекте
дигитализације и паметних енергетских мрежа и дати подршку креирању енергетских ланаца вриједности и кластера МСП-
ова у сектору "чисте енергије" и обновљивих извора енергије у ФБиХ.
резултата мјере % обновљивих извора енергије (ОИЕ) у бруто финалној потрошњи
49,3 (2018) 70,0
енергије (БФПЕ)
Развојни ефекат и допринос
мјере остварењу Повећање учешћа ОИЕ у укупној производњи електричне енергије у ФБиХ.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство околиша и туризма, Фонд за заштиту
Носиоци мјере околиша, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство просторног уређења,
Федерално министарство образовања и науке, ФЕРК, надлежна кантонална министарства
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор, енергетски сектор, МСП, образовне институције

Назив мјере 3.4.3 Спровести реструктурирање рудника угља и структурну трансформацију економије рударских региона
Подржати процес декарбонизације производње електричне енергије. Обезбиједити програме економског реструктурирања
рударских региона који ће омогућити економску будућност ових подручја као и проналажење алтернативних запослења за
раднике који у том процесу остану без радних мјеста.
резултата мјере Продуктивност рада рудника, тона по запосленом 626 (2018) 800
Продуктивност рудника, нето добит (губитак) у КМ по запосленом -5.866 (2018) 1.000
допринос мјере остварењу Повећање продуктивности рудника угља и конкурентности термоенергетског сектора у ЕПБиХ.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство рада и социјалне политике, Федерално
министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство просторног уређења, Федерално министарство
финансија, јавне службе за запошљавање, кантоналне владе, надлежна кантонална министарства, јединице локалне
самоуправе, синдикати, цивилни сектор, удружења послодаваца
Циљне групе Запослени у рударском сектору, привредни сектор, рудници, енергетски сектор

Приоритет 3.5 Потицати развој руралних простора
Назив мјере 3.5.1 Развијати руралну инфраструктуру и доступност услуга у руралним подручјима
Опис мјере с оквирним Обезбиједити подршку кроз суфинансирање, бесповратна средства и кредитна средства за улагања у физичку инфраструктуру
подручјима дјеловања* у руралним подручјима. Унаприједити доступност услуга које су потребне руралном становништву.
резултата мјере % становника у руралним подручјима, од укупног броја становника 56,7 (2013) 58,0
% жена у руралним подручјима, од укупног броја становника 55,4 (2013) 57,0
допринос мјере остварењу Уравнотежен рурални територијални развој усмјерен на побољшање услова живота и рада руралног становништва.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министарство околиша и туризма,
Федерално министарство промета и комуникација, Федерално министарство просторног уређења, Федерално министарство
расељених особа и избјеглица, Федерални завод за статистику, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта,
Федерално министарство културе и спорта, Федерално министарство образовања и науке, Федерално министарство
здравства, надлежна кантонална министарства из области енергетике, рударства и образовања, јединице локалне самоуправе,
удружења послодаваца
Циљне групе Становништво руралних подручја у ФБиХ, привредни сектор, цивилни сектор

Назив мјере 3.5.2 Успоставити функционалне капацитете за пољопривреду и рурални развој
Унаприједити савјетодавне службе за дисеминацију знања и технологија насталих као резултат истраживања и иновација и
промовисати одрживу производњу висококвалитетних пољопривредних производа веће додане вриједности. Развити
различите програме савјетовања младих пољопривредника, шумопосједника, пољопривредних газдинстава, младих који се
желе бавити туризмом и др. Обезбиједити повезивање приватног сектора с пољопривредним факултетима, школама,
институтима, заводима, те локалним и регионалним развојним агенцијама.
Број основаних НТП-ова у сектору пољопривреде н/д н/д
Број пољопривредних газдинстава 7.244 (2017) 10.000
% бруто додане вриједности биљне и сточарске производње, ловства
и услужних дјелатности у вези с њима (Област 01 КД-а БиХ 2010) у 3,6 (2018) 5,0
укупном БДП-у
Унапређење конкурентности пољопривредно-прехрамбених производа и развој иновативних технологија у складу с
потребама и могућностима пољопривредног сектора.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министарство околиша и туризма,
Федерално министарство просторног уређења, Федерални завод за статистику, Федерално министарство развоја,
Носиоци мјере подузетништва и обрта, Федерално министарство образовања и науке, Федерална управа за геодетске и имовинско-правне
односе, Федерална управа за инспекцијске послове, Федерално министарство расељених особа и избјеглица, надлежна
кантонална министарства, јединице локалне самоуправе
Циљне групе Становништво руралних подручја у ФБиХ, рурална газдинства и предузетници

3.5.3 Унаприједити квалитет и конкурентност пољопривредно-прехрамбене
производње, и отпорност пољопривредних произвођача
Обезбиједити ефикаснију и праведнију расподјелу потицаја и обезбиједити финансирање и повећање одрживости
пољопривредних произвођача. Подржавати индивидуалне пољопривреднике у успостављању одрживих система за
наводњавање и одводњу воде.
Индикатори за праћење Покривеност увоза извозом (%) (Подручје КД-а А - Пољопривреда,
19,96 (2018) 40,00
резултата мјере шумарство и рибарство)
Покривеност увоза извозом хране и пића (%), (Међународна
20,54 (2018) 40,00
класификација економске намјене производа - BEC Rev.4)
Развојни ефекат и допринос Раст дугорочне продуктивности и боља снабдјевеност домаће потражње. Повећање отпорности и одрживост
мјере остварењу приоритета пољопривредних произвођача.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министарство околиша и туризма, Развојна
Носиоци мјере банка, Федерално министарство развоја, подузетништва и обрта, Федерално министарство расељених особа и избјеглица,
надлежна кантонална министарства, јединице локалне самоуправе
Циљне групе Пољопривредно-прехрамбена индустрија, пољопривредни произвођачи


Приоритет 3.6 Повећати отпорност на кризе
Назив мјере 3.6.1 Унапређивати управљање кризама
Обезбиједити ефикасно јавно управљање кризама, уз транспарентан и независан надзор над утрошком средстава.
Обезбиједити достатна средства становништву како би купило кључне производе и услуге, те успоставити финансијски
механизам помоћи онима који не могу да измире своје обавезе, што ће ублажити ризике с којима се суочавају грађани и
финансијски сектор. Усмјерити производне капацитете на превладавање несташице опреме и услуга неопходних за ефикасан
одговор на кризу.
Транспарентан утрошак средстава институција у кризним
резултата мјере Не (2020) Да
ситуацијама
Број планова заштите од природних и других несрећа у ФБиХ 0 11
Развојни ефекат и допринос Обезбјеђење несметане производње кључних производа и пружање услуга неопходних за ефикасан одговор на кризу.
мјере остварењу приоритета Обезбиједити стабилност финансијског система у условима криза.
2021.-2027.
мјере
координацију Влада ФБиХ
Влада ФБиХ, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално министарство трговине, Федерална
управа за инспекцијске послове, Федерално министарство финансија, Агенција за банкарство ФБиХ, надлежна кантонална
министарства, јединице локалне самоуправе, Федерално министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства,
Федерална дирекција робних резерви
Циљне групе Привредни сектор, становништво ФБиХ

Назив мјере 3.6.2 Обезбиједити заштиту и функционисање критичне инфраструктуре
Обезбиједити јединствен систем заштите и одржавања инфраструктуре и кључних постројења и објеката ФБиХ, те заштите
од спољних и унутрашњих пријетњи. Обезбиједити партнерство с другим институцијама, како на нивоу БиХ, тако и на
нивоу ФБиХ, те с приватним и цивилним сектором како би, у условима криза, кључна инфраструктура била функционална.
Донесен документ "Заштита критичне инфраструктуре - концепт
Индикатори за праћење Не (2020) Да
основне заштите"
Донесен документ "Заштита критичне инфраструктуре - управљање
Не (2020) Да
ризицима и кризама"
Израђена Стратегија кибернетичке безбједности ФБиХ Не (2020) Да
Развојни ефекат и допринос Унапријеђена заштита критичне инфраструктуре и кључне имовине у условима криза и смањење рањивости на природне
мјере остварењу приоритета несреће, организовани криминал и рачунарске нападе.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2027.
мјере
координацију Федерална управа цивилне заштите
Федерална управа цивилне заштите, кантоналне и општинске управе цивилне заштите, Федерално министарство
пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, Федерално
министарство промета и комуникација, Федерално министарство околиша и туризма, Федерално министарство здравства,
Носиоци мјере Федерално министарство културе и спорта, Агенција за водно подручје ријеке Саве, Агенција за водно подручје Јадранског
мора, Федерално министарство трговине, Федерална управа за инспекцијске послове, заводи за јавно здравство, Федерално
министарство финансија, Агенција за банкарство ФБиХ, Агенција за надзор осигурања ФБиХ, надлежна кантонална
министарства, јединице локалне самоуправе, медији

Назив мјере 3.6.3 Побољшати функционисање система заштите и спашавања од природних и других несрећа
Донијети и унапређивати прописе о процедурама и поступцима који се примјењују у случају природних и других несрећа.
Унаприједити ниво стручности у разумијевању и управљању ризицима од природних и других несрећа, те улагати у развој и
имплементацију превентивних мјера ублажавања ових ризика.
% ЈЛС које спроводе локалне стратегије/планове смањења ризика од
катастрофа у складу с државном или ентитетском н/д Да
стратегијом/Програмом за смањење ризика
Израђена Анализа стања спремности система за одговор на кризе у
Не (2020) Да
ФБиХ
Обезбјеђење већег степена приправности и могућности брзог и ефективног одговора за потребе спашавања, санације и обнове
подручја у условима криза.
2021.-2027.
мјере
координацију Федерална управа цивилне заштите
Федерална управа цивилне заштите, кантоналне и општинске управе цивилне заштите, Федерално министарство
пољопривреде, водопривреде и шумарства, Федерално министарство просторног уређења, Федерално министарство енергије,
рударства и индустрије, Федерално министарство промета и комуникација, Федерално министарство околиша и туризма,
Федерално министарство здравства, Агенција за водно подручје ријеке Саве, Агенција за водно подручје Јадранског мора,
заводи за јавно здравство, Федерално министарство финансија, надлежна кантонална министарства, јединице локалне
самоуправе, медији
Веза са стратешким циљем 4. ТРАНСПАРЕНТАН, ЕФИКАСАН И ОДГОВОРАН ЈАВНИ СЕКТОР

Приоритет 4.1 Унапређивати владавину права
Назив мјере 4.1.1 Повећавати ефикасност правосудног система
Обезбиједити едукацију стечајних судија и управника. Евалуирати и оснаживати рад и организацију привредних одјељења
при судовима ради утврђивања потреба и оптималне организационо-функционалне структуре. Дигитализацијом рада у
правосуђу смањити трошкове правосудног система.
Индикатори за праћење % неријешених предмета у односу на укупан број предмета у
10 (2019) (БИХ) 5
резултата мјере судовима ФБиХ
Број неријешених привредних предмета у судовима 17.757 (2019) (БиХ) 10.000
Независност правосуђа у БиХ, ранг 133/141 (2019) (БиХ) 80/141
Допринос економском развоју, ефикасности, дјелотворности и транспарентности у раду правосудног система (Ф)БиХ.
мјере остварењу приоритета
Извор: Буџет
2021.-2025.
мјере
координацију Федерално министарство правде
Федерално министарство правде, надлежна кантонална министарства, Центар за едукацију судија и тужилаца у Федерацији
БиХ, судови, тужилаштва

Назив мјере 4.1.2 Јачати заштиту људских права
Усклађивати законодавство с европским стандардима, те заокружити правни и институционални оквир у смислу успоставе
Опис мјере с оквирним хармонизованог, ефикасног и бесплатног система правне помоћи који треба да обезбиједи недискриминишући приступ
подручјима дјеловања* правди. Ојачати капацитете одјела за подршку свједоцима при судовима и тужилаштвима. Подизати свијест јавности о томе
како правосудни систем у (Ф)БиХ треба да функционише и како се може приступити информацијама.
Број запримљених жалби институцији омбудсмена 3.218 (2019) (БиХ) 1.000
Број успостављених центара за бесплатну правну помоћ 9/10 (2020) 10/10
Просјечан број пружених услуга по центру за бесплатну правну
н/д н/д
помоћ
Просјечан број запослених по центру за бесплатну правну помоћ н/д н/д
Унапређење заштите људских права.
2021.-2027.
мјере
Носиоци мјере Федерално министарство правде, центри за пружање правне помоћи, судови, тужилаштва

Назив мјере 4.1.3 Унапређивати борбу против криминала, говора мржње и тероризма
Опис мјере са оквирним Ојачати и подржати борбу против различитих облика криминала, укључујући високотехнолошки криминал и тероризам.
подручјима дјеловања* Интензивирати превенцију, праћење и санкционисање говора мржње благовременим дјеловањем надлежних институција.
резултата мјере Политичка стабилност и одсуство насиља/тероризма -0,39 (2018) (БиХ) 1,00
Индекс присутности тероризма 99,9 (2019) 100,0
Развојни ефекат и допринос Јачањем сарадње и капацитета безбједносних структура у (Ф)БиХ допринијеће се постизању високог степена сигурности
мјере остварењу приоритета грађана.
2021.-2027.
мјере
Федерално министарство правде, Федерална управа полиције, Федерално министарство унутрашњих послова, надлежна
кантонална министарства, Федерална агенција за управљање одузетом имовином, судови, тужилаштва

Назив мјере 4.1.4 Развијати ефикасан систем превенције и борбе против корупције
Обезбиједити координацију и дати пуни допринос сарадњи органа за превенцију корупције и Агенције за превенцију
корупције и координацију борбе против корупције. Унаприједити нормативни оквир. Развијати механизме и инструменте
супротстављања корупцији у оквиру процеса дигитализације јавне управе и јавног сектора.
Промјена индекса перцепције корупције (CPI) 36 (2019) (БиХ) 80
Одсуство корупције 72/126 (2019) (БиХ) 40/126
Контрола корупције -0,57 (2018) (БиХ) 1,00
Боља координација борбе против корупције и унапређење превенције корупције.
2021.-2027.
мјере
координацију Завод за јавну управу ФБиХ
Завод за јавну управу ФБиХ, Федерално министарство правде, Федерална управа полиције, Федерална агенција за
Носиоци мјере управљање одузетом имовином, Агенција за државну службу ФБиХ, Уред Владе Федерације БиХ за борбу против
корупције, надлежна кантонална и општинска тијела за борбу против корупције
Циљне групе Јавни и привредни сектор, становништво ФБиХ

Приоритет 4.2 Ставити јавну управу у службу грађана
Назив мјере 4.2.1 Јачати политичко и институционално вођење и координацију реформе јавне управе и економских реформи
Успоставити заједничке координационе структуре федералних органа и механизме сарадње у креирању, спровођењу и
Опис мјере с оквирним извјештавању о напретку у процесу реформе јавне управе и унапређењу јавних услуга. Омогућити учествовање социо-
подручјима дјеловања* економских партнера у креирању и праћењу економских реформских мјера, уз континуирану сарадњу с другим нивоима
извршне власти у БиХ.
Успостављена функционално водећа институција за реформу јавне
резултата мјере Не (2020) Да
управе у ФБиХ
Донесен оквир за модернизацију управе Не (2020) Да
Успостављање стандарда организације јавне управе, развоја људских ресурса и е-управе.
Износ: 0
Извор: -
2021.-2025.
мјере
координацију Завод за јавну управу ФБиХ
Носиоци мјере Завод за јавну управу ФБиХ, Федерално министарство правде, Агенција за државну службу ФБиХ
Циљне групе Јавна управа

Назив мјере 4.2.2 Успоставити функционалну и рационалну организацију јавног сектора
Учинити функционалним регистре органа управе и управних организација у Федерацији, кантонима и јединицама локалне
самоуправе с информацијама о дјелокругу и организацији, те броју систематизованих и попуњених радних мјеста.
Промовисати пројектно-оријентисано остваривање циљева у јавној управи и подстицати политику проактивне
транспарентности у пружању јавних услуга. Обезбиједити иновативно окружење и подстицати иновативне идеје
запосленика.
% издатака за бруто плате и накнаде у укупним расходима
Индикатори за праћење 8,1 (2018) 7,0
(консолидовано)
Успостављен функционалан регистар органа управе и управних
Не (2020) Да
организација
Спроведена функционална анализа Не (2020) Да
Успостављање рационалне и функционалне организације јавне управе која ће отклонити непотребно трошење ресурса.
Период имплементације мјере 2021.-2024.
координацију имплементације Завод за јавну управу ФБиХ
мјере
Носиоци мјере Завод за јавну управу ФБиХ, Федерално министарство правде, Агенција за државну службу ФБиХ
Циљне групе Јавни сектор

Назив мјере 4.2.3 Јачати систем и координацију израде, имплементације и извјештавања о развојним политикама
Ојачати сарадњу и координацију различитих нивоа власти, хоризонтално и вертикално, креирањем подвијећа за
Опис мјере с оквирним различите секторе, укључујући индустрију, пољопривреду, социјалну политику и туризам у оквиру Вијећа за развојно
подручјима дјеловања* планирање ФБиХ. Подржати развој локалних партнерстава као и јавно-приватног партнерства између владиних и
невладиних структура с циљем доношења јавних развојних политика.
Индикатори за праћење Успостављено Вијеће за развојно планирање ФБиХ Не (2020) Да
резултата мјере Успостављено функционално вијеће за развојно планирање кантона 5/10 (2020) 10/10
Индекс капацитета за планирање и управљање развојем у кантонима
73 (2019) 90
- збирно
Мултипликовање ефекта улагања средстава у развој кроз сарадњу и систем отворене координације.
Износ: 0
Извор: -
координацију имплементације Федерални завод за програмирање развоја
мјере
Носиоци мјере Влада ФБиХ, Уред премијера ФБиХ, кантоналне владе
Циљне групе Јавна управа

Назив мјере 4.2.4 Обезбиједити предуслове за већу апсорпцију ЕУ фондова
Промовисати све могућности коришћења европских фондова (IPA, Erasmus, COSME и др.). Подржати домаћа предузећа
код припреме пројеката, како за ЕУ фондове тако и за приједлоге рјешења за одређене друштвене и техничке изазове.
Додатно јачати развојне тимове на нивоу кантона и ЈЛС за креирање и имплементацију пројеката IPA фондова
континуираним тренинзима, као и планирати средства за суфинансирање IPA пројеката у неразвијеним општинама које
имају проблем с обезбјеђењем учешћа у финансирању.
% примљених ЕУ средстава у односу на
н/д н/д
доступна (апсорпција) IPA III
Индикатори за праћење % примљених ЕУ средстава у односу на
50 (2019) 100
резултата мјере доступна (апсорпција) IPA II
н/д н/д
алоцирана IPA III
30 (2019) 100
алоцирана IPA II
Обезбјеђење услова за коришћење доступног, а неискоришћеног инструмента финансијске подршке IPA.
координацију имплементације Уред Владе Федерације БиХ за европске интеграције
мјере
Уред Владе Федерације БиХ за европске интеграције, институције јавне управе на свим нивоима, Развојна банка, развојне
агенције
Циљне групе Јавна управа, привредни сектор, становништво ФБиХ

Назив мјере 4.2.5 Јачати статистичку основу као подлогу за утврђивање политика
Побољшати ефикасност статистике ФБиХ модернизацијом статистичких процеса, употребом савремених техника,
Опис мјере с оквирним технологија и коришћењем напредних ИТ рјешења. Омогућити интензивније коришћење административних, судских и
подручјима дјеловања* других секундарних извора података. Промовисати ширу употребу статистичких података међу корисницима, уз
обезбјеђење квалитетне статистике, поједностављен приступ и претраживање статистичких података и информација.
Број индикатора, укупно н/д н/д
Број статистичких показатеља хармонизованих са ЕУ н/д н/д
Број родних индикатора н/д н/д
Развој статистичког система који омогућава да се будуће политике креирају на основу чињеница и одговарајућих
анализа. Потпуно хармонизована статистика с европским статистичким системом (ЕСС) омогућава поређење,
вредновање и доношење ваљаних одлука о мјерама потребним за унапређење појединих сегмената друштвеног живота.
координацију имплементације Федерални завод за статистику
мјере
Федерални завод за статистику, институције јавне управе на свим нивоима, привредне коморе, Финансијско-
информатичка агенција, удружења послодаваца, судови
Циљне групе Становништво ФБиХ, привредни сектор, јавна управа

Назив мјере 4.2.6 Спровести дигиталну трансформацију јавне управе
Успоставити е-управу на свим нивоима власти у ФБиХ. Именовати централизовано тијело за управљање и координацију
процеса е-управе. Донијети Закон о електронском потпису и измјени Закона о управном поступку. Донијети обавезујућа
правила и стандарде који ће се слиједити приликом избора и коришћења телекомуникационих линкова.
Индикатори за праћење Годишња промјена броја регистара података који су постављени на
н/д н/д
резултата мјере платформу за интероперабилност (GSB)
Прилагодљивост правног оквира дигиталним пословним моделима 2,4 (2019) (БиХ 6,0
Е-учешће (е-participation) 0,43 (2019) (БиХ) 0,80
Ефикасна и ефективна е-управа са што мање трошкова за грађане и пословне субјекте.
координацију имплементације Федерално министарство промета и комуникација
мјере
Федерално министарство промета и комуникација, Завод за јавну управу ФБиХ, Федерално министарство правде,
институције јавне управе на свим нивоима, Финансијско-информатичка агенција, судови
Циљне групе Јавна управа, привредни сектор, становништво ФБиХ

Приоритет 4.3 Унапређивати одговорност у области јавних финансија
Назив мјере 4.3.1 Унапређивати транспарентност у управљању јавним финансијама
Обезбиједити благовремено и систематско спровођење препорука из ревизорских извјештаја. Обезбиједити веће
поштивање Закона о буџетима и других закона приликом трошења буџетских средстава. Спроводити сталну обуку
порезних органа и информисање порезних обвезника с циљем унапређења фискалне дисциплине у ФБиХ.
Индикатори за праћење Израђен Буџет за грађане на нивоу ФБиХ и кантона 2/11 (2019) 11/11
резултата мјере % негативних мишљења у укупном броју спроведених ревизија у
17,1 (2018/19) 10,0
јавном сектору
Број спроведених ревизија 82 (2018/19) 160
Унапређење ефикасности система јавних финансија у планирању и трошењу јавних финансијских средстава.
Износ: 0
Извор: -
координацију имплементације Федерално министарство финансија
мјере
Федерално министарство финансија, кантонална министарства финансија, службе за финансије јединица локалне
самоуправе
Циљне групе Становништво БиХ, привредни сектор, јавна управа

Назив мјере 4.3.2 Повећати учинак у трошењу јавних средстава и обим и ефикасност јавних инвестиција
Ограничити текућу јавну потрошњу у апсолутном износу и смањивати је у релативном смислу као однос према БДП-у.
Обезбиједити да раст трошкова плата у јавном сектору произлази из раста продуктивности и да плате јавног сектора
Опис мјере с оквирним буду упоредиве с платама јавних сектора компарабилних земаља за исти ниво компетенција и одговорности.
подручјима дјеловања* Рационализацијом јавне потрошње, створена средства користити за јавне инвестиције. Побољшати ефективност
програма јавних инвестиција бољом оцјеном пројеката и постављањем прага пролазности, као и праћењем и контролом
имплементације.
Имплементација програмског буџетирања Не (2020) Да
% утрошених средстава, имплементација ПЈИ (повучена
33,7 (2019) 80,0
средства/утрошена средства)
Мобилизација јавних финансијских ресурса и раст економије повећаним јавним инвестицијама.
мјере
самоуправе, институције јавне управе на свим нивоима, Развојна банка ФБиХ, јавна предузећа

Назив мјере 4.3.3 Повећавати ефикасност у наплати јавних прихода
Обезбиједити веће поштивање прописа, те оптимизовање процедура што узрокује смањење трошења ресурса предузећа.
Подизати ефикасност рада инспекцијских органа, тужилаштава и судова како би се повећало убирање законитих јавних
прихода.
резултата мјере Годишње вријеме потребно за плаћање пореза (сати) 411 (2019) 200
% јавних прихода од пореза и доприноса у односу на БДП 23,8 (2018) 20,0
Опремањем и модернизацијом пореских и инспекцијских управа и органа повећаће се ефикасност њиховог рада и
смањити оперативни трошкови, што ће довести до смањења трошкова поштивања пореских прописа код пореских
обвезника и боље наплате јавних прихода.
мјере
Федерално министарство финансија, Порезна управа ФБиХ, Федерална управа за инспекцијске послове, надлежна
кантонална министарства, јединице локалне самоуправе, удружења послодаваца, тужилаштва, судови

Назив мјере 4.3.4 Унаприједити фискалну стабилност и изравнање у области јавних финансија
Обезбиједити хоризонталну и вертикалну расподјелу јавних прихода која се заснива на стубовима деривације и
Опис мјере с оквирним изравнања, узимајући у обзир фискални капацитет и надлежности. У министарствима финансија израдити интегрисане
подручјима дјеловања* матрице фискалних ризика за различите нивое власти у ФБиХ и обезбиједити њихову јавну доступност. Стабилизовати
ниво неизмирених обавеза конверзијом акумулисаног дефицита у јавни дуг.
Број интегрисаних матрица фискалних ризика 0/11 (2020) 11/11
% јавног дуга у односу на БДП 25,7 (2018) 20,0

Јачање финансијске дисциплине и допринос стабилности финансијског система.
мјере
самоуправе, јавна предузећа, ванбуџетски фондови
Циљне групе Јавна управа, јавна предузећа, ванбуџетски фондови

Назив мјере 4.3.5 Обезбиједити одрживост ПИО система
Опис мјере с оквирним Размотрити подизање старосне границе за одлазак у пензију. Обезбиједити оптималан износ пензија у складу с
подручјима дјеловања* могућностима привреде.
Однос пензионери/запослени 1:1,27 (2019) 1:1,5
Однос просјечна пензија/просјечна плата, % 44,8 (2019) 50,0
Однос медијана пензије/медијана плате, % н/д н/д
Допринос стабилном систему ПИО-а.
мјере
Носиоци мјере Федерално министарство финансија, Федерални завод ПИО/МИО, САСЕ, Комисија за вриједносне папире ФБиХ

Назив мјере 4.3.6 Подржати транспарентност, реструктурирање и приватизацију предузећа с удјелом државе у власништву
Обезбиједити примјену ОЕCD корпоративних принципа управљања јавним предузећима. Дистанцирати јавна предузећа
од утицаја политичких партија на власти и обезбиједити им идентичне услове и начин рада као и у успјешним
компанијама у приватном сектору.
Укупна добит/губитак предузећа с већинским власништвом
ФБиХ
% приватизованих предузећа од планираног 43 (2019) 100
Оптималан модел управљања јавним предузећима који доприноси укупном економском расту.
координацију имплементације Федерално министарство енергије, рударства и индустрије
мјере
Носиоци мјере Федерално министарство енергије, рударства и индустрије, владе кантона, агенције за приватизацију
Циљне групе Предузећа с удјелом државе у власништву
SADRŽAJ
PARLAMENT FEDERACIJE Odluka o usvajanju Strategije razvoja

BOSNE I HERCEGOVINE Federacije Bosne i Hercegovine 2021.-2027.
(hrvatski jezik) 116
911 Odluka o usvajanju Strategije razvoja Одлука о усвајању Стратегије развоја
Federacije Bosne i Hercegovine 2021.-2027. Федерације Босне и Херцеговине 2021.-
(bosanski jezik) 1 2027. (српски језик) 240
Izdavač: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo, Džemala Bijedića 39/III – Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 -
Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Služba za pravne i opće poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-044, 722-046 -
Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338-320-22000052-11, ASA BANKA
DD Sarajevo 134-470-10067655-09, ADDIKO BANK AD Banja Luka, filijala Brčko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK DD BiH Sarajevo161-000-00071700-
57 - Štampa: "Unioninvestplastika" d.d. Sarajevo - Za štampariju: Jasmin Muminović - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska glasila. "Službene
novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od
10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002.
Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture.
Izdanje na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Pretplata za I polugodište 2022. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za I polugodište
2022. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM.
Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišnja pretplata 240,00 KM po korisniku.

Strategija Razvoja FBiH - Službene Novine Federacije BiH BR 40 - 2022 - 26 05 2022

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Razvoja FBiH - Službene Novine Federacije BiH BR 40 - 2022 - 26 05 2022

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Četvrtak, 26. 5. 2022.

FMT Federalno ministarstvo trgovine Organizacija za ekonomsku saradnju i

Tabela 1. Pregled povezanosti sa Strategijom

Detaljniji pregled povezanosti mjera sa navedenim dokumentima se nalazi u dodatku br.3.

Izvor: (FZS, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020)

Izvor: EUROSTAT, FZS

Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019)

Izvor: (EUROSTAT, FZS 2020)

Izvor: EUROSTAT, FZS, RZS, DZS, MONSTAT

Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2019.

Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine

BDP po glavi stanovnika, KM FZS 10.010 (2018) 19.755

Stopa realnog rasta BDP-a, % FZS 3,8 (2018) 7,0

Prosječan broj zaposlenih FZS 531.483 (2019) 630.000

STRATEŠKI CILJ 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom

STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ

interdisciplinarnom pristupu, imaju značajnu primjenu u praksi.

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta

2.3.3. Unapređivati stambenu politiku

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada

PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost

STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta

PRIORITET 3.3. Povećati energetsku efikasnost

PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije

3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj

3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača

PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR

4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava

4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije

PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana

4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova

4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda

Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost

4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija

4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema

4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu

INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR

Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti

Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti

Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti

Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti

Tabela 6. Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan

DODATAK 3. Situaciona analiza

Graf 3: Evropske zemlje s najvećom stopom emigracije, 2017. (udio u stanovništvu)