Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 4/ broj 6/ 2021.

Stručni rad

PROBLEMSKO UČENJE NA DALJINU

Tanja Jagarinec

Srednja elektro-računalniška šola Maribor

i
Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 4/ broj 6/ 2021.

Sažetak

Problemsko učenje je način učenja, u kojem učenik samostalno traži put od

problema do njegovog rješenja. Najvažnija stvar u uvođenju problemske nastave u
učionicu je spremnost i kompetentnost učitelja. Problem se mora formulirati na
takav način da ga učenici percipiraju, da u njima pobuđuje znatiželju. Također u
školu na daljinu možemo uvesti problemsko objašnjenje školskog sadržaja,
heuristička pitanja i problemsko zakazan domaći eksperiment.

Ključne riječi: učenje učenja, nastava fizike, rješavanje problema

ii
Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 4/ broj 6/ 2021.

1. Uvod
Kada spominjemo riječ problemi, imamo asocijaciju na negativne stvari,
posebno u odnosu na učenje fizike. Ali več nakon kratkog odraza shvaćamo
korisnost upravljanja strategijama rješavanja problema, ne samo u školi na
satovima fizike, već i u drugim školskim predmetima i, naravno, u svakodnevnom
životu. Problemsko učenje je najuspješniji način učenja učenja. Također je osnova
za samoobrazovanje i istraživanje. Ako učenici steknu uglavnom informativno
znanje, nismo postigli svrhe učenja. Naglasak na takvom pristupu učenju je na
samom procesu učenja i na promicanju kreativnog razmišljanja i drugih viših
intelektualnih sposobnosti umjesto ishoda učenja. [1]

2. Problemsko učenje
Problemsko učenje je način učenja, u kojem učenik samostalno ili u skupini uz
pomoć učitelja traži put od problema do njegovog rješenja. Problemsko učenje
također je dio učenja učenja. To uključuje znanje i sposobnost korištenja
odgovarajućih strategija učenja i rješavanja problema. Učenje učenja također
uključuje poznavanje prednosti i slabosti svog znanja, samoprocjena vlastitih
postignuća, kritičko razmišljanje o svrsi i ciljevima, dobro upravljanje vrijemenom i
informacijama, sposobnost samomotivacije i razvoj pozitivnog stava prema učenju.
Učenje učenja se može nazvati i meta-učenjem, odnosno praćenjem i reguliranjem
vlastitog procesa učenja. [2]

Ovisno o udjelu problemskosti, razlikujemo problemski usmjerenu nastavu i

problemsku nastavu. Problemska nastava je je u potpunosti problemska, ali
problemsko usmijerena nastava je problemska samo u određenom omjeru. To ne
znači da je problemsko usmijerena nastava lošija, radi se o tome, da nije sav
sadržaj prikladan za čisto problemski pristup. Moramo biti svjesni, da ne možemo
uvesti problemski pristup odjednom, u roku od nekoliko školskih sati. Problemsko
usmjerena nastava postupno se uključuje u svaku lekciju i dajemo učenicima
vremena da postupno razvijaju svoje vještine rješavanja problema. Zatim, u skladu
s njihovim razvojem, možemo uvesti veći udio problemsko usmjerene nastave. [1]

3
Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 4/ broj 6/ 2021.

Najvažnija stvar u uvođenju problemske nastave je spremnost i kompetentnost

učitelja. Nastavnici se razlikuju u svojim stajalištima o nastavi, kao i u svojim
interesima, vještinama i znanjima. Učitelj je najuspješniji u nastavi ako odabere
način, koji mu najviše odgovara. Možemo početi s problematičnim tumačenjem
sadržaja, što znači objašnjenje na temelju problema i pojašnjenje pojmova ili
eksperimenata. Zatim problemskost uvodimo u razgovor koji vodimo s heurističkim
pitanjima, dok učenici moraju tumačiti i objašnjavati što ih navodi da iznesu svoja
pronalaženja. Slijedi rješavanje problema, što znači da učitelj formulira problem a
učenici ga samostalno rješavaju. Problem može biti eksperimentalni zadatak,
istraživačko-eksperimentalni rad ili domaći eksperiment. Pritom želimo napomenuti
da je promatranje i prikupljanje podataka daleko od dovoljnog. Svaki eksperiment
mora pratiti misaoni rad kroz analizu podataka i interpertaciju, vrlo važna je
refleksija. [3,4]

Problem se mora formulirati na način da ga učenici detektiraju – odnosno da

budi znatiželju. Ovdje je najvažnija uloga učitelja. Znatiželju možemo potaknuti na
različite načine. Problem se može dati učenicima u obliku koji im je zanimljiv.
Može se dati različitim sredstvima da ga učenici prihvate višeosjetljivo. Također
možemo stvoriti problemsku situaciju na temelju kontradiktornosti, što znači
pronaći fenomen u kojem se dvije ili više tvrdnji međusobno isključuju. Problemska
situacija također može proizaći iz promatranja eksperimenata ili pronalaženja
novih varijanti eksperimenata. [4]

Problemsko učenje u razredu možemo početi s pitanjem: "Što znači riječ

problem?" Zatim postupno uvodimo sve više problemski usmjerenih aktivnosti.
Također možemo uvesti problemsko učenje u nastavu na daljinu - putem
videokonferencije ili snimki eksperimenta. U razgovor putem videokonferencija
možemo uvesti i heuristička pitanja. Sljedeći korak može biti domaći eksperiment,
koji mora biti problemski zakazan, međutim, moramo uzeti u obzir i dostupnost
eksperimentalnih pomagala i opreme. Razmatraju se eksperimenti iz takozvane
kuhinjske fizike. Naravno, dizajn takvih eksperimenata zahtijeva mnogo
domišljatosti učitelja. Nakon provođenja eksperimenta radimo analizu. Učenici
pripremaju izvješća koja dostavljaju u online učionicu. Korisno je da učenici u
izvješće dodaju i fotografiju svog domaćeg eksperimenta. Izvješće bi trebalo biti
uređeno, kako bi učenicima pomoglo u donošenju zaključaka. Dio analize provodi
4
Varaždinski učitelj- digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje godina 4/ broj 6/ 2021.

se zajedno u razredu, gdje se pitamo imaju li rezultati eksperimenta smisla, ako je

bilo pogrešaka, s čime smo imali najviše problema i predlažemo poboljšanja
eksperimenta. Istaknimo ono što smo naučili novo – neka nakon svakog
eksperimentalnog rada slijedi refleksija.

3. Zaključak
Problemsko učenje dobrodošlo je obogaćivanje nastave, kako u učionici, tako i
na daljinu. Ovaj pristup također olakšava postizanje ciljeva nastave fizike. Pritom
postupno obučavamo učenike za učinkovito rješavanje problema i pripremamo
naše učenike za samoobrazovanje i istraživanje te promičemo kreativno i kritičko
razmišljanje.

4. Popis literature
[1.] Strmčnik, F. (2010). Problemski pouk v teoriji in praksi
[2.] Bakračevič Vukman, K. (2010). Psihološki korelati učenja učenja
[3.] Strnad, J. (2006). O poučevanju fizike
[4.] Gerlič, I., Udir, V. (2006). Problemski pouk fizike v osnovni šoli