U očekivanju Godota (1952.

)
Kazalište apsurda – javlja se polovicom 20.st. u Francuskoj književnosti i svjesno i namjerno razara
sve elemente dramske strukture.

Obilježja kazališta apsurda:

 To su tekstovi bez dramskog zapleta

 nejasno su definirani likovi kojima upravlja slučaj ili situacija.
 Bez psihološke i sociološke motivacije
 Govor je smiješan (raspad komunikacije)
 Stil – ironija , paradoks, karikatura, crni humor

Apsurd – je osjećaj besmislenosti života i svijeta koji nastaje iz nesklada čovjekovih težnji da osmisli
svoje postojanje i spoznaju života

Antikomadi / antidrame - Eugenie Jonesco ,, Ćelava pjevačica '' , Samuel Beckett ,, U očekivanju
Godota''.

Antidrama – negira smisao (besmisleno je i samo traženje smisla!)

 Scenografija reduciranja
 Nema radnje
 Likovi su antijunaci

Samuel Beckett (1906. – 1989.)

 Dramatičar i romanopisac irskog podrijetla, piše na francuskom jeziku
 Prijatelj i tajnik J. Joycea
 Dobitnik Nobelove nagrade
 Piše romane i drame: Svršetak igre, O divni dani, U očekivanju Godota

U očekivanju godota (1952.):

 Tragikomedija u 2 čina, a dramska struktura je kružna odnosno 2. čin ponavlja 1. i nema

uzvišenih osjećaja
 Dramske osobe dolaze u parovima te likovi predstavljaju odnose:
o Vladimir i Estragon (skitnice)
o Pozzo i Lucky (gospodar i sluga)
o Likovi u Godotu su usamljeni, premda se pojavljuju u paru,
svedeni su na golo postojanje, iako prikazani u parovima i u
različitim ulogama ( prijatelji, gospodar i rob), nemaju
individualna obilježja i nisu suprotstavljeni, nego svi jednako
pate zarobljeni u zajedničkoj tragediji besmislenog
postojanja
o Iako dijalozi u drami izgledaju nedovršeno, oni se kreću oko
određenih tema kao što su: identitet vrste, nada, spas,
usamljenost, samoubojstvo, ljudska volja, znanje i umjetnost,
propast civilizacije, itd.
o fraza čekati Godota označava uzaludno, besmisleno čekanje
  Radnje: egzistencijalni apsurd i besmisao postojanja
 Stil: trivijalni / nelogični dijalozi (parodija), groteska, ironija, simbolika (stablo u dramu –
suho, ogoljelo /u 2. činu procvjeta)
 Ne postoji dramska napetost, automatizam govora, bez sadržaja i likovi su kao pantomimičari
 Drama je parafraza biblijskih poslovica ,, Odgađana nada pravi srce bolesnim, ali ostvarena
žudnja stablo je života''
 Godot – Bog, nada, smisao

Kratak sadržaj:
I.
Čekaju Godota pod stablom na cesti i razmišljaju o smrti, rješenju, razbojnicima koji su ih istukli do
smrti, vješanju, Estragon traži mrkvu, razmišlja naglo dok je jede i onda dolazi Pozzo koji vodi Luckyja
na konopu. S njim postupa kao sa životinjom. Kad se najede njegove su kosti koje u ovom času
prepušta Estragonu. Na vratu ima ranu od konopa. Vodi Luckyja na sajam gdje će ga prodati. Pozzo
im objašnjava pjesnički kako
izgleda sumrak, pa im je pokazivao kako Lucky pleše, misli. Tada se oproste, Pozzo i Lucky odlaze.
Tada Pozzo zaostane, jer je zaboravio stolicu, Vladimir mu je donese, pa je Pozzo baci Luckyju. Nakon
toga dolazi dječak da poruči da će Godot sutra doći.
II. čin
Sutradan, isto vrijeme, isto mjesto. Estragon je isprebijan, a Vladimir je sretan, pjevuši. Estragon se i
ne sjeća baš jučerašnjeg dana. Estragon je mrzovoljan zbog batina što je jutros dobio iz čista mira.
Raspredaju o sinoćnjim događajima, zamjećuju da je netko zamijenio cipele i one sada pristaju
Estragonu, tj. nisu mu tijesne kao one što je sinoć ostavio na zidiću. Lišće se pojavilo na drvetu, a noć
ranije je bilo ogoljeno. Estragon zaspe pa se trgne i počne pričati što je sanjao. Vladimir ga podsjeti da
ne voli kad mu priča svoje snove. Kad Vladimir nađe šešir Luckyja oni se malo poigravaju “Pozza i
Luckyja”. Tada Estragonu dosadi, prošeta se i ubrzo se vrati i kaže da netko dolazi. Nastane panika
među njima, a kad utvrde da nikoga nema nastave pričati međusobno. Tada dolaze Pozzo i Lucky,
samo što je Pozzo oslijepio, a Lucky ima
novi šešir i konop je kraći da bi Pozzo mogao lakše slijediti Luckyja. Pozzo se spleo o Luckyja i pao na
pod. Traži pomoć. Estragon mu ne želi pomoći, a Vladimir želi da Pozzo ustane. Lucky je zaspao. I tako
se neko vrijeme prepiru, da bi mu na kraju pomogli. Kad su se odmakli on je pao, pa su ga morali
pridržavati. Estragon ode istući Luckyja, jer se on tako, naime, budi pa se oni upute dalje. Estragon je
zaspao dok je Vladimir pričao s Pozzom. Uskoro naiđe dječak. Vladimir mu kaže isto što i onome
dječaku koji je jučer došao - kaže da će Godot doći sutra. U to se i Estragon probudi i oni se probaju
objesiti o drvo s pomoć Estragonovog pojasa za hlače. Ne uspijevaju jer je konop preslab, pa obećaju
sebi da će se sutra objesiti ako Godot ne dođe

Analiza likova:
Vladimir - je jedan od dvojce glavnih likova. On je Estragonov najbolji prijatelj i druže se celi život, a
pošto je fizički razvijeniji od Estragona tokom njihovog drugarstva ga i zaštićuje. On je solidno
obrazovan i uvek objašnjava Estragonu mnoge stvari.
Estragon - je drugi od dvojce glavnih likova. Vladimirov najbolji prijatelj i uvek su zajedno, uprkos
tome što je Estragon mongo puta predložio da se rastanu. Estragon je manji i slabiji, i puno gluplji od
Vladimira te je zato uvek pod njegovom zaštitom.
Poco - je sporedan lik u ovoj drami. On je pametan putnik koji se kroz dramu pojavljuje sa svojim
slugom Likijem. Glavne likove naučio je dosta stvari, ali u drugom činu je oslepeo i jedini oslonac mu
je bio Liki.
Liki - je Pocov verni sluga. On je već star i nije sposoban ni za sta zato svoje poslove služenja obavlja
što bolje može u nadi da će ga Pozo zadržati. Pre je znao mnogo stvari kao ples, čitanje i mišljenje. Na
Pocovu naredbu jednom je igrao i mislio, ali ne baš uspešno. U zadnjem činu saznajemo da je Liki
gluvonem.
Dečak - radi za Godoa. Svaki dan je obaveštavao Vladimira da će Godo doći sutra, no Godo nije
došao. Njegov brat i on rade kod Godoa i poprilično im je dobro, osim što Godo tuče njegovog brata
povremeno.