Lagumdžija: Genocid je uvijek

osmišljeni projekt, kao u Srebrenici

Foto: Vijesti.ba
Povodom obilježavanja 75. obljetnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju
zločina genocida UN Alijansa civilizacija i Ured UN za prevenciju i odgovornosti
za zaštitu od genocida su u Ujedinjenim Nacijama organizovali skup visokog
nivoa posvećen “Ulozi vjerskih zajednica u podršci i provedbi Konvencije o
genocidu”.

"Bila je to dobra prilika da podsjetimo svjetsku javnost kako se genocid ne dešava

sam od sebe i iznenada, već da se uvijek radi o osmišljenim projektima kao što je to
slučaj sa genocidom u Srebrenici", poručio je Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik
Bosne i Hercegovine pri UN-u.
Uloga vjerskih zajednica u prevenciji genocida

Savez civilizacija Ujedinjenih naroda i Ured za prevenciju genocida obilježili su 75.

obljetnicu Konvencije o genocidu ključnim događajem posvećenim “Uloga vjerskih
zajednica u podršci i provedbi Konvencije o genocidu.” Događaj je presjedavala Alice
Wairimu Nderitu, zamjenk generalnog sekretara i posebni savjetnik generalnog
sekretara UN-a za prevenciju genocida, i Miguel Angel Moratinos, zamjenik
generalnog sekretara UN, visoki predstavnik za Savez civilizacija UN-a.

Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, oslonio se na

historiju svoje zemlje kao svjedok agresije i genocida. Istaknuo je složeni odnos
između religije i genocida, navodeći primjere gdje je religijska retorika potaknula
zlodjela. Naglasio je ključni značaj sprječavanja i kažnjavanja genocida, priznajući da
istorija otkriva primjere gdje je religija poticala zlodjela, ali Konvencija o genocidu
religijske skupine označava za zaštićene subjekte.

Unatoč ovoj mračnoj historiji, Lagumdžija je istaknuo napore Bosne i Hercegovine

prema pomirenju. Pohvalio je inicijative poput Međureligijskog vijeća i zajedničkog
programa magisterija iz interreligijskih studija i izgradnje mira kao simbola nade za
poticanje dijaloga i razumijevanja među različitim vjerskim zajednicama.

Religija, atomsko zračenje i umjetna inteligencija imaju jedno zajedničko – mogu biti
izvor stvaranja ili razaranja prosperiteta čovječanstva. No još uvijek je u našim
rukama, ljudskim rukama, na koji način će ići – konstruktivno ili destruktivno.

Zaključno, Lagumdžija je potaknuo globalnu zajednicu da prepozna potencijal i za

stvaranje i za uništenje unutar religije, atomske energije i umjetne inteligencije.
Zagovarao je regulaciju ovih snaga od strane međunarodnih tijela te naglasio potrebu
za podrškom inicijativama koje promiču mir, vizionirajući svijet gdje će obrazovanje
o genocidu prijeći iz sudnica u učionice.

Događaj je zaključen ističući sposobnost čovječanstva da usmjerava ove snažne sile

prema konstruktivnim putevima za harmoničniji svijet, stoji u saopćenju.

Govor Zlatka Lagumdžije prenosimo u nastavku:

"Vaše ekscelencije, dragi prijatelji,

Prvo želim zahvaliti zamjenici generalnog sekretara Alice Nderitu i zamjeniku

generalnog sekretara Miguelu Angelu Moratinosu na njihovom plemenitom i
nezamijenjivom radu i strasti u izgradnji jednog od ključnih preduvjeta za bilo kakav
napredak koji je toliko potreban ovom nepravednom, neravnopravnom i konfliktnom
svijetu – promociji i djelovanju u prevenciji i kažnjavanju zločina genocida.

Kao još uvijek živi svjedok i preživjeli agresije na suverenu, neovisnu i članicu UN-a
Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja je bila poprište poslednjeg genocida u 20. stoljecu,
prema presudi ICTY-a u Srebrenici, želio bih podijeliti nekoliko misli o ovom važnom
pitanju – ulozi vjerskih zajednica u podršci i provedbi Konvencije o genocidu.

Nažalost, bilo bi lako kroz istoriju pronaći neugodan broj primjera gdje je religija
poticala najteže zločine, uključujući genocid. Bilo bi lako pretpostaviti da je religija
bila instrumentalizirana od strane pojedinaca, korištena i zloupotrebljena do
neshvatljivih razina za izvršenje genocida.

Upravo iz tih razloga religija je prvi kriterij prilikom određivanja zaštićene grupe
prema Konvenciji o genocidu.

To me dovodi do zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini. Ovdje je uloga

vjerskih vođa i veza između religije i genocida izuzetno kompleksna. Bilo je brojnih i
prilično preciznih video snimaka vjerskih vođa koji su blagoslovljavali vojnike koji bi
kasnije bezdušno masakrirali muškarce, žene i djecu.

Ključan segment poticanja i izvršenja genocida u bosanskom genocidu bio je uloga

religijske retorike, mitologije i simbolike, posebno kada su je podržavali ili prikriveno
odobravali percipirani “legitimni” vjerski i politički autoriteti.

Primjeri zločina idu toliko daleko da se mogu usporediti s najalarmantnijim

biblijskim referencama – ne riječima, već djelima, kada su ljudi bili razapeti pred
svojim obiteljima na drveću i drvenim križevima.

Tijekom vojnih operacija u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. ili naknadnih

osvajanja, više od 80% od 1.144 džamija koje su postojale 1992. godine bile su
glavna meta uništenja, dok je znatno manji broj pravoslavnih i rimokatoličkih crkava
i manastira tkodje bio predmet razaranja.

Ali dolazeći iz zemlje koja smatra svoju multireligijsku raznolikost obogaćujućom

umjesto ograničavajućom, naučili smo razdvojiti individualno zlo od ljepote u koju
spade svaka religija u Bosni i Hercegovini.

Većina nas koji živi u Bosni i Hercegovini, bilo da se identificiramo kao religiozni ili
nemamo religijsko opredjeljenje, vjeruje da vjerski vođe imaju značajnu ulogu u
naporima za pomirenje. Za mnoge su vjerski vođe bili važniji za pomirenje i izgradnju
povjerenja od političara.

Najbolje dokumentirani segment povijesti međureligijskog dijaloga u Bosni i

Hercegovini je osnivanje i rad Međureligijskog vijeća (IRC) od 1997. godine. Vodeci
predstavnici katoličke, židovske, muslimanske i pravoslavne zajednice redovito se
sastaju kako bi pokušali biti dio ekosustava pomirenja i dijeljenog prosperiteta svih
zainteresiranih strana.

Jedan od suštinskih i konkretnih primjera dugoročnog razmišljanja i djelovanja je

magistarski program “Interreligijskih studija i izgradnje mira” zajednički vođen od
tri teološka fakulteta, islamskog, katolickog i pravoslavnog, u Bosni kao jedan od
značajnih koraka poslijeratnog procesa temeljenog na dijalogu, poštovanju, učenju i
razumijevanju.

Da zaključim ovo kratko izlaganje.

Religija, atomska energija i umjetna inteligencija imaju nešto zajedničko – mogu biti
izvor stvaranja ili uništenja prosperiteta čovječanstva. Ali još uvijek je u našim
rukama, ljudskim rukama, na koji će se način u buducnosti odvijati – konstruktivno ili
destruktivno.

Za regulisanje i usmjeravanje korisnih aspekata atomske energije UN je osnovao

Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA). Iz istog razloga nadamo se da će
UN uspostaviti Međunarodnu agenciju za umjetnu inteligenciju (IAIA) što prije.
Nadam se da ćemo svi pokušati pronaći način podrške sličnim putovima već
uspostavljenim 2019. godine kada su Papa Franjo i Veliki imam Al-Azhara Ahmed
Al-Tayeb potpisali “Deklaraciju o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički
život”.

Vidim Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kao važan dio

mozaika Alijanse civilizacija i ljudskog bratstva gdje će genocid naposljetku prijeći iz
sudnica u učionice.

Hvala vam."