RELIGIJA I GLOBALIZACIJA

Pod pojmom globalizacija podrazumjevamo jedinstvo, univerzalno

zajednitvo. Globalizacija podrazumjeva oblikovanje nadnacionalnih
struktura globalnog drutva. To je proces koji nadilazi granice. Rije je o
procesu koji nadilazi granice.Jedni kau da se globalizacija pojavila
davno, s univerzalnim religijama, drugi je vezuju uz pojavu buroaskog
drutva, kapitalizma. Neki nastanak globalizacije vezuju za raspad
SSSR-a i razvoja informacijskih tehnologija. Globalizacija moe biti
religijska, ekonomska, politika kulturna itd. Raste jaz izmeu bogatih i
siromanih, jaa ekonomska migracija, formiraju se manjine sa
snanom drutvenom moi, naruava se ekoloka ravnotea, pojavljuju
se prijetnje identitetu malih naroda. Sve su to negativne strane
globalizacije. Ukazuju da globalizacija prijeti nacionalnim ekonomijama,
savremenim nacionalnim dravama, kulturama i religijskom identitetu.
Ekonomska globalizacija ne moe rijeiti problem multireligioznosti, niti
odnose izmeu razliitih religija i religijskih zajednica. Globalizacija vodi
religije u susret s modernitetom, osobito u dijalog s drugim religijama.
Stvaraju se prve organizacije poput Svjetske konferencije religija za
mir, jaa dijalog meu religijama, sve se vie uvaava sloboda drugog.
Svjetske univerzalne religije, uvijek su imale viziju svjetske zajednice
koju ine pripadnici te religije.
Globalizacija ne moe stvoriti globalni svjetonazor. Zabluda je da
globalizacija vodi samo napretku i integraciji svijeta. Ona istovremeno
podrazumjeva sustav moi koji ukljuuje i iskljuuje, unitava kulture i
stvara nove oblike potrionje. Globalizacija sama po sebi niti je neto
dobro, niti je neto loe.
Poimanje globalizacije kao procesa koji bi doveo do stvaranja
univerzalne svjetske religije, to bi vodilo nastanku tradicionalnh
religija, moglo bi samo tetiti procesu globalizacije. Moglo bi to dovesti
do problema na relaciji globalizacija-identitet. Globalizacija koja bi
eventualno iznjedrila novu religiju ne bi mogla biti prihvaena od
strane ivuih religija. Religijske napetosti mogu biti jedina prepreka
jaanju globalizacije. Globalizaciju moramo poimati ne kao proces koji
e dovesti do stvaranja neke svjetske religije koja bi nastala iz
postojeih ivih religija, a niti kao proces koji e omoguiti da jedna od
njih postane dominirajua u svijetu, da ima prevlast nad ostalim
religijama. Globalizacija podrazumjeva slijed nekih univerzalnih naela
koje nee odbaciti razliitosti religija, ve omoguiti dijalog, toleranciju,
suivot meu njihovim sljedbenicima. Ona ne smije unititi, uskratiti
osobna prava na religiju. Zadatak krianske religije je da ujedini cijeli
svijet, nije li i to jedan od oblika globalizacije.

Neke religije istoka razvijaju nepovjerenje prema razgovoru o ljudskim

pravima i globalizaciji, zbog straha da je to jo jedan od zapadnjakih
izuma usmjeren prema nezapadnim kulturama. Zbog naglog
demografskog rasta muslimana neki govore da bi islam mogao biti
jedna od religija globalizacije. Drugi smatraju da je fundimentalizam
islamski oblik globalizacije, te da zato nema uvjeta za uspjeh. I
fundamentalizam je odgovor na izazov globalizacije. Pokuaj je to da se
uspostavi moralni sustav, ali na tradicionalnim vrijednostima. Ono to
predstavlja opasnost kod fundimentalizma je to da je samo jedna
tradicija prihvatljiva, a sve druge tradicije religije i svjetonazori su
neprihvatljivi. U fundamentalizmu nema tolerancije savremenih
svjetonazora niti dijaloga. Na prelazu iz 2 u 3 milenijum javila se nova
ideja religijske globalizacije- New Age. Oni koji strahuju od globalizacije
vide prijetnju jezikoj, kulturnoj i religijskoj razliitosti. Skeptini odnos
prema globalizaciji javlja se i kod onih kod kojih je taj proces
poistovjean s pojmom amerikanizacije, navode proces nametanja
jednog jezika cijelom svijetu, ali i ekonomskih i drutvenih modela
zasnovanih na amerikom. Proces nestajanja jezika, kultura, tradicija,
onoga to se stvara na tim jezicima je sve snaniji zbog jezike
homogenizacije koja se provodi. Tako se globalizacija javlja kao ruitelj
jezika, kulture, obiaja, obreda, vjerovanja, tradicija, svega onog to
mnogi uzimaju za osnovu svog identiteta. Deklaracija o globalnoj etici
doneena je u ikagu 1993 i obavezuje na kulturu bez nasilja i
potivanje ivota, kulturu solidarnosti i pravednog privrednog poretka,
kulturu tolerancije i istinskog suivota, kulturu jednakosti i partnerstva
izmeu mukaraca i ena. To je odgovor svjetskih religijskih voa na
izazov globalizacije, jer dananjem svijetu potrebna je etika, moralna
kontrola.
U religijskoj globalizaciji zapaaju se dva smjera: kozmopolitski oblik
religijske
globalizacije
koju
karakterizira
heterogenost
i
fundamentalistika
religijska
globalizacija
koju
karakterizira
homogenost. Religijski pluralizam je sastavni dio globalnih procesa.
Hoe li procesi globalizacije dovesti do pretvaranja svijeta u jedno
veliko trite religija, svjetonazora? Nee vie biti monopola jednog
svjetonazora, obavezujueg za sve, ve e se javiti trina konkurencija
razliitih svjetonazora. Mo medija e u budunosti imati sve vie
utjecaja na to to e ljudi vjerovati, to slijediti i kome pripadati.
Univerzalno pravo je pravo na ivot i pravo na dostojanstvo ljudske
osobe. U tom smislu svaki napad ili svako ogranienje vjerske

pripadnosti, protivno je
univerzalnog prava za sve.

globalizaciji.

Globalizacija

nosi

ideju