Dr.

Richard Carlson

100 N'ljeta kako naCi put do blagos~• u wMf'l1 iNotu

ALGORITAN\
 Dr. Richard Carlson
Richard Carlson
BEZ BRIGE DO ZARADE

Naslov izvornika
DON'T WORRY, MAKE MONEY

Copyright © 1998, Dr. Richard Carlson

First published by HYPERION
All Rights Reserved
Published by arrangement with Linda Michaels Umited, lntemat1onal Literary
Agents and the Ann-Chnstme Damelsson Agency

Posjet1te web stranicu "Don't Sweat the Small Stuff' na www.dontsweot com

Prevela s engleskoga
Kolumbma Bencev1c

llustrac11a
Mano jurjevic

Urednik
Neven Anticevic

Lektor
Branka Vitez

Pnpremila za t1sak
Dana FruschiJtz ALGORITA~

Zagreb 200 I .
prvo izdanje
 ZAHVALA
(!)

N a poseban nacin i od srca zahvaljujem Donu Carlsonu i Mar-

vinu Levinu, dvojici posebno dragih, izuzetno nadarenih i
sirokogrudnih mencora. Vase idcje i postavke bile su mi od neiz-
mjerne pomoci, i to nc samo dok sam pisao ovu knjigu, nego i kroz
cijeli zivot. Ne znam kako bih mogao bez vas. Posebno velika hvala
Kcnnyju Troutu, Steveu Smithu i svima u Excel Telecommuni-
cations koji su moju suprugu Kris i mene naucili sto je sve potreb-
no za uspjeh. Toplo zahvaljujem i Patti Breitman i Lindi Michaels
l<oje su mi pomogle usmjeravajuCi me u karijcri, kao i Leslie Wells
za neprcstano poticanje i za izvrsnc ideje. Naposljetku, hvala
mojoj divnoj obitelji - Kris, Jazzy i Kenni, sto su bile onako strp-
ljivc i prufale mi podrsku dok sam pisao ovu knjigu. Sve vas silno
volim.

7
 SADRZAJ

Uvod .................................. ... .......... ... ........ ... ....... ....... ... . 13
1. Zapamtite da i najdalje putovanje pocinje prvim korakom ........ 19
2. Dajite, dajice i samo dajite . . .. .. . . .. . . .. . .. .. . .. .. . . . . . . . .. . .. .. .... 22
3. Naucite se ne vezivati ...... . .. . .. . .. .. .. .. .. . . . . . .. .. .. .. .. . .. ... . .. . . . 24
4. Budite opus reno strastveni ........... .................................... . 26
S. Upoznajte dobrobiti promisljanja ... .. .. ..... .. .... .... ..... .... .......... 28
6. Prvo platite sebi .... ...... .. .. ....... ..... .. .. .... .. .... ....... ............... 30
7. Prihvatite cinjenicu da mozete ili nalaziti
isprike ili zaradivati, ali ne oboje ...................... ................... 32
8. Nemojte se brvati s problemima, prevladajte ih ..................... . 34
9. NauCite sto treba o novcu i raspolozenjima .. .. . .. .... . . ......... ... 36
10. MoZda je ono sto se cini predobro da bi bilo istinito,
doista dobro ........ ..... .. ...................................................... 38
11. Zaposljavajte bolje od sebe ........... ....... ............ .................. 40
12. Ne zabrinjavajte se zbog trzista - u13Zite ............. .. ................ 43
13. Budite manje reaktivni, a vise aktivni .. .. .. . . . .. .. .. .. .. . .. .. . .. .. .. . . 4S
14. Poradite na scjecanju znanja umjesto da slijepo vjerujete ...... .... 47
15. Podsjecajte se da zivot pocinje u ovom trenucku .. ................... SO
16. OkrilZite se struenim ljudima .. .. . . .. .. .. .. ...... .. .. .. .. .. .. .. . . .... . 53
17. Budite svjesni onoga stone znate i sto vam ne ide od ruke ....... SS
18. Postanite svjesni cimbenika strasti ....................................... 57

9
19. Poigrajte sc rjesenjcm od sat vremena ... .. ,...... .. 59 45. Upoznajte tajnu tisine . 121
20. Budite sprcmni odustati od pregovora - 46. Sprcmite u earapu dovoljno za dvije godine zivota 123
obieno im se mozete vratiti 61 47. Odrecite se straha od tudeg neodobravanja 126
2 1. lzgradite volju za promjenama 64 48. u torbici iii lisnici euvajte popis mjcsta povoljne kupnje 129
22. Glavninu vremena posvetite kljucnom 49. Ne oslanjajte sc na previk podataka 131
djelicu svoga posla iii projekta 66 50. Pronadite mentora 133
23. Izrazite svoju zahvalnost .. 69 51. Veselite se tudem uspjehu 135
24. Ostavite sjajan (a ne samo dobar) dojam 71 52. Zapitajte se: Kamo vodi ova odluka? 137
25. Odriavajte svijest o bogatstvu 73 53. Imajte na umu zlatno pravilo . 140
26. Pricekajre trenucak nadahnuca 75 54. Ne bojte se zarnoliti za prcporuke 142
27. Sluzite se snagom promisljanja 77 55. Znajce da je izrcka "Covjek dobiva samo
28. Nasmijte se vlastitim pogreskama i vise vam se necc ponavljati 80 jednu priliku u zivotu" obiena izmisljotina 145
29. Iskoristitc vrijeme za rucak . . ......... . 82 56. Ncke troskove mozete podijcliti,
30. ZatraZite ono sto zclite 84 umjesto da ih snosite sami 147
31. Prekinite sc u losim rcakcijama 87 57. Razborito uosite na godifoje odmorc ............... . 150
32. Oslobodite sc uvjerenja koje vam najvisc steti 90 58. Pazljivo odlucite izmedu fiksne i
33. Znajtc da okolnosti ne Cine ljude, vcc ih promjenjive kamate na stambeni kredit . . . . . . . . . . . . . . . . . . I 52
samo pokawju u pravom svjetlu 92 59. Ulozite novae u policu osiguranja s velikim bonusom ..... ... .. 155
34. Udite u prava pannerstva 94 60. Zvizdite dok radite 157
35. Odrecite sc bojazljivih misli . . . .......... . 97 61. PotiCite kreativnost u drugima i vjerujte u njih .... .... . . . 159
36. Ciljajte visoko . . . . . . . . . . .. . . . . ........ . . ... .. .. 100 62. Ne odricite se svojib ovlasti . . . . . .. . . . . . . . . . . .. 161
37. U donoscnju odluka vodite se dugorocnim, 63. Naplatite svoje usluge onoliko koliko one stvarno vrijede 164
a ne samo kratkorofoim podacima .. . . 103 64. Slu5ajte, pomno slusajte 167
38. Znajte kad SC treba u sto upustiti, kad zastati, a kad odustati 105 65. Njegujte smisao za salu i naucite se smijati . . .. . . ... ... . .. 169
39. Promijenitc sto se da, prihvatite sto ne idc 107 66. Osnujte svoj potrosacki klub . . . . . . . . . . . . .. . . 172
40. Izgradite odnosc s ljudima prije nego sto 67. Izgradite veliki fond povjcrcnja 174
vam zatreba njibova usluga 110 68. Morace znati sto doista prodajete . . 176
41. Znajte kolika jc vasa hrpa . 112 69. Samo hrabro, ucinite to 179
42. Ne panicaritc! 115 70. Budite spremni primiti savjet . 181
43. Kad stvaratc, krenitc iznutra _ 117 71. Upitajte se: U kojoj sam mjcri otefao ovaj problem? . 184
44. Odagnajte sumnjc 119 72. Promislite da je mudrost vai.nija od kvocijenta inteligencije 187

10 11
 \

73. Izba.cite iz vlastitog rjecnika recenicu "nisam trgovac" 190

74. II?a!te na ~m~ da vam vlastica zauzecost samo smeta 192
75. S1eme se 11ub1eastih pahuljica
76. Cuvajte se "rikverca" 195
77. Oslo.bodit.e se.bojazni ~~ n~cet~·~~~j~~i ako s~~ s~~t~i i ~P~~t~n·i ~~~ UVOD
78. Bu~tte sv1esm dobrob1t1 u sagorjelosti 203

~
79. Bactte se na posao .. . .. . . . ..
205
80. Barem _ied~om utinite nclco drukcije . :· ·:::·:: ·. .. ... .... 207
81. Po~ome 1 ~~gome da uspije .. .... . ........ .. .. .. ........ 209
82. Bud1t~ ~stra1m ..... . . . ·: ..... : ........................................... 211
83. Prom1shte o. razbomosu opnmizma . . . .. . . . . .. .. . 213
84. Cvrsto uscra~te, lako odustanite . . ... ..... ........
85. Sprem.no se 1sprieajte .. .
86. Opusnt~ se . .. .. .
.... .... ....... ..
. .. .. .. .... .. .
216
218
K ad je Bobby Mcferrin zapjevao svoju pjesmu "Don't Worry,
Be Happy" koja jc vec postala klasika, bilo je to kao da svi-
jetu pjeva o mojim vlastitim mislima. VeCi dio svoje profesional-
221
87. Zap~mute da 1e sv~ka. n~va srvar vec sutradan polovna .......... 223 ne karijerc proveo sam studirajuCi, uceCi sam, poueavajuci, ddeCi
88. lma1t~ na umu da 1efttn11e nije uvijek povoljnije 226 predavanja i pisuCi o sreCi i srodnim temama. Uvijek sam, bez
89. Ne bo1.ce se n.apredova~ sitni~ koracima . .. 228 obzira na otpore i zamjerke od strane ozbiljnijih krugova u dru-
90. G?vome ~eb1 da ~ai:n z.1vot m1e neprijatelj, stvu, znao da ljudi posjeduju unutarnju sposobnost za srecu. A kad
1. ~~i~~t~atcm razm1~l1an1a moze bi ti ..... .. .................... . 230 smo sretni, ne samo da uzivamo u zivotu vise nego kad nismo
9
92. Odolite i~k~~~~j~ ·d~ ·~-~~;e~t~~ ~~dii~~e · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 232 sretni, vec postajemo i daleko sposobniji, produktivniji i kreativ-
vlastiti zivotni srandard niji. Bez unutarnjih smetnji koje predstavljaju srdzba, depresiv-
93. Dij~lite automobil na putu do ~osl~ :: ...... ::::: .. :. :· ... ····· ~;~ nost, frustracije i napose zabrinutost, nasi odnosi cvatu, smanjuje
94. Ima1te. vec gotov plan ........... .................... :::: .... . ..... 240 se stres, otvaraju se nova vrata i nasi zivoti teku glatko.
95. Nemo1t~ s~ g~biti u vlastitom planu ...... .. .... · 2 Prije kojih pet godina dosao sam do spoznaje da je na uspjeh i
96. Prestamte 1ad1kovati .. . .. · ....... · · .... · · · ..... · 43
97. Potrudite se i sarni .. · .. .. · .. · .................. · ... 245 novae primjenjiva u sustini ista misao. Tad sam vec postigao pri-
98. Stvorite vlastitu srecu.... · ······ ··· · ·· .. ··· ..... ·· · · · ·.. ........ 247 lican uspjeh u nekoliko vlastitih poslovnih pothvata, no kao da je
99. Ne zaboravite usput se. ;~bavii~ri .. : :: : .. · .. · ............. " .... .... .. 249 nedostajala neka malena ali vafoa spona zbog koje nisam mogao
100. Ne mari za male stvaril .......................... ..... .. 25 2 ostvariti svoje profesionalne i financijske ciljevc. Uvijek je jedan
Dodatna literatura · · ·.. · · ·· · ·· · ·.. · · · ·· · ·· ·· .. · 254 dio mene bio malCice oprezniji nego sto je trebalo, dio mene pre-
.. . .. .. ............ .............................. 256
komjerno se zabrinjavao.

12 13
 Poceo san:i ~azljivo promatrati ljudc koje sam postovao i koji-
~a sam se d1v10, l1ude koji su uspjeli u svome podrucju djelova-
n1a. Proucavao sam piscc, sportak, poslovnc ljudc - muskarcc i
zene, zabavljace, govornike, psihijatrc, poduzetnikc direktorc
kompanija i drugc. Ono sto sam spoznao zadivilo me j;! Bez obii-
~a na .razlicite tipovc ljudi koji su svakako bili zastupljeni - od
zena 1 muskaraca, konzervativaca, liberala, ljevicara desnicara
onih s praktienim zivomim iskustvom, pa do obrazova'nih na IIar~
vardu i ta.ko dalje - a koj.i su d.oista postigli vclik uspjch, svc je go-
t~vo b~z 1zuzetka povez1vala 1edna te ista nit - oni se nisu zabri-
n1avalt zbog novca! I sto jc zan imljivo, nedostatak zabrinutosti
p~e~h~~io ie njihovu uspjehu, a nije bio njcgov nusprodukt. U du-
brn1.~1ca .svakoga od njih posrojala je i prozimala ih ncka nepoko-
leblpva s1gurnost. Oni su znali kreativno rjcsavati probleme izvrs-
.. ' manje kao pravc prcprckc, a vise kao prilike i svc, bas sve to mi se
no prcgovarat1 1 mudro stvarati. Bili su u stanju saglcdati sirinu
stvari, ~o~naval~ su formulc za uspjch. A najbolje od svega jc sto
sc u vccrn1 sluca1eva Cinilo da bas ti, uspjdni i bczhrizni ljudi kojc
~am proucavao, doista vole zivoc i nacin na koji provodc svojc vri-
1eme. Oni SU uzivali!
. Poceo .sam ~a .vlastiti poslovni zivot primjcnjivati ncke poukc
1z podruc1a srece 1samopostovanja na kojima sam radio i koje sam
po.~ca~ao. ~.oi se zivot gotovo istog trena promijcnio. Dok sam
PflJC b10 pnhcno uplasenv kad bih morao nesto javnu govoriti, sada
sa~ poceo to o~ofavati. Sto manje sam sc brinuo oko ishoda, po-
sta1ao sa~ bol11. govornik. To se pretocilo u nove angazmanc za
predava.n1a, ?ol1u prodaju knjiga i daleko vise stranaka u poslu.
Kao da 1e od1ednom doslo do vecc potrafojc za mojim vrcmenom.
Shvatio sa m da taj isti odnos, s manje straha i proporciona lno
vise uspjeha, postoji i u osobnim ulaganjima. Cim sam sc manje
brinuo, tim sam vise prosirivao svoja saznanja o razliCitim vrsta-
ma investicija i opcija. Ni jednom sc nisam slijcpo bacio (niti se
mislim baciti) u ncko ulaganje na naCin kako ncki mislc da Cini
osoba koja sc ne brine. Naprotiv, jednostavno sam se otvorio raz-
matranju novih mogucnosti. Umjesto da svomc financijskom zi-
votu pristupam sa strahom, poceo sam mu pristupati razborito.
I kako mi jc rasla dobit, naucio sam prihvacati i gubitke - tako-
der bez prevelike zabrinutosti.
Toliko se toga u mojem zivotu pocclo mijcnjati, poschice od-
nosi s ljudima. Vise me nije toliko zabrinjavao ncuspjch, s kriti-
kom sam sc nosio u hodu, umjcsto da me skamcni - odbijanje mi
jc koristilo kao smjcrnica za novi put, zapreke sam dozivljavao
Cinilo zabavnijim. lmao sam vise cncrgijc, radio sam pamctnije,
okruzio sc divnim ljudima i fcnomenalnim uCiteljima i promatrao
kako moja kreativnost i samopouzdanje silno rastu. Okusao sam
se u stvarima kojc prije ni u snu nc bih taknuo. Nije se bas sve
pretvorilo u :dato, ali nesto i jest. A ono sto nije, uvijek bi SC pre-
tvaralo u sjajno iskustvo i pouku.
lpak, najvise sto se u mojem zivotu promijenilo bila je sposob-
nost zaradivanja. I na neki cudesan nacin, usput sam takoder ucio
kako da boljc pomogncm drugima. Uvijek sam 2clio biti ljudima
na usluzi i doncklc sam i bio. Ali do tog trenutka osjccao sam da
mogu i zclim uCiniti jos vise. Samo, u tome me sprecavao strah.
No kako sam stao primjenjivati stra tegiju smanjivanja zabrinu-
tosti u poslovnom zivotu, poeclo SC dogadati neSlO zanim ljivo. Vise
IS
 nisam dopust.ao da strah ~granicava ono sto mislim da mogu dati.
Davao .sam ~1se .od sebe i to mi se uvijek vracalo. Onda bib dao
malo vise: .I JOS vise ~i ~i se vra tilo. Bez obzira na to jesam Ii davao
n~vac, vn~em~, ~am1.sh, e~ergiju ili jcdnostavno ljubav, uvijek bi
nu se vraulo, 1 time 1 menI pomoglo.
" U S~da"! duho~nf,h za~on.a ljubav~ ~eep.ak Chopra pise 0 toj
.z~k~nitosu da.vanta . C?p1su1e davanie i pnmanje kao lice i na-
hcie 1stog novc~ca. Sto vise dajete, vise vam se vraca. On je potpu-
no u pravu~ Ah ne treba davati zato sto zelite ndto dobiti zauz-
i:
~:at. Davau treba Z~to sto davanje Samo sebi nagrada. Zato sto
JC do?ro. l<_ad nauctt~ manje Se brinuti, takoder CCte nauciti vje-
rovatI vl~s!1 ~om srcu J~dnako kao i, iii jos vise, nego pameti. I dok
b~~er: Ci~1h dobro u vise razlicitih podrucja zivota, moCi cetc uCi-
n1t1~1sc1 .za drug.e. M~nJe.~e vas zaokupljati uspjeh, a pri tome
cete i sa.~1 postat1 USpJeSnIJl, daleko uspje$niji. Vjerovat cete da
ce sve bn1 kako treba. I bit ce.
. ~aj~a Tercz~ja nas podsjeca: "Na ovom svijetu nc mozcmo ci-
niu ~e~!ke s.tv.an. MozeT?o samo ciniti male stvari s velikom lju-
~avl!u. Uv.1di? sa.m da.ie to t?eno. No ipak sam, takoder, poput
~isuca dru~1h !J~d.1 otkno da c1m se manje zabrinjavamo, tim vise
imamo zelie cmi~1 ono malo stvari s veeom ljubavlju. Umjesto da
odgadamo ?~vanie ~voga vremcna, energije, zamisli ili novca, tako
temo ~aucrn da.vat1 slobodno, od srca. Imao sam stranke koje su
se.godm.ama zeliele uklju~iti u neke vafoc dobrovoljne aktivnosti
ah prev1~e s~ .se t.oga bo1ale. Ti ljudi obieno su mislili da si n~
~ogu P~~usuu. t?hko sl??odna vremcna od posla. Bojali su se da
b1 mogh iz~~bm p~~ao ih zaos~~ti .u. njemu. Strah im je uvijek na-
metao neki <lobar razlog ko11 bi 1h prijecio u tome da se daju
16
drugima. No kad su odagnali strah i utinili taj korak, svima bi se,
bez razlike, sve razrijesilo na najbolji moguCi naCin. Postupci iz
srca doveli su ih do veceg osobnog zadovoljstva, pomaganja, novih
prijatelja, cak i do novih osobnih kontakata te idcja koje su im
promijenile zivot nabolje i u financijskom smislu. Kad se prekine
krug straha, svi od toga imamo koristi.
Ako ste procitali jos koju od moji h knjiga, tad znate da ja cvr-
sto vjerujem u ljude. Vjerujem da smo otporna stvorcnja sa spo-
sobnoscu za vcliku radost, suosjecanje i mudrost i da se ne mo-
ramo "zabrinjavati oko sitnica". S odusevljenjem ovom popisu
dodajem svojc cvrsto uvjerenje da postoji veza izmedu manje brige
i vise uspjcha. Ako smanjite i naposljetku iz svog zivota izbacite
zabrinutost i strah, pocet ccte uvidati nove mogucnosti, nove na-
cine kako da ncsto ucinite koji SU vam prije bili skriveni. Pritom
cete se vise zabavljati i moCi Cete pomoCi vecem broju ljudi. Pocet
Cele zivjeti onako kako Ste sanjali .
Ako ste proCitali knjigu Marshe Sinetar Radite .~to volire i no-
vae ce doCi, Sedam navika uspje5nih Jjudi Stephena Coveya, Pravu
caroliju Waynca Dyera, Aladinov faktor Jacka Canficlda i Marka
Victora Hansena iii bilo koju od divnih, nedavno izdanih knjiga o
uspjehu, naCi cete u njima tragove ideala - "Cim manje brige tim
bolje". J a cu sc u ovoj knjizi posveti ti upravo toj temi jer vjerujem
da je ona medu najvafoijim Cimbenicima uspjeha. Kad je proCi-
tate, mislim da cete se i vi sloziti s time. Dok ne iskorijenite za-
brinutost i strah, tdko je primijeniti bilo koju stratcgiju za posti-
zanje uspjeha.
Podijelit eu s vama neke strategije uz pomoc kojih mozete za-
uvijek otjerati zabrinutost iz vlastitog zivota. Bilo da se radi o sa-
 mopou7,danju za zapoCinjanje novc karijcre iii ostvarcnjc sna; emo-
tivnoj slobodi potrcbnoj da biste zatrazili pomoc drugih; sposob-
nosti da s lakoeom podnesetc kritiku ili odbijanjc; osjccaju samo-
pouzdanja pri riziku, govoru pred veeom skupinom 11udi, trafenju
povisicc; zelji da vise ucinitc za ncku dobrovoljnu svrhu iii ulozi te
u posao, iii da krcativno lansirate neki proizvod iii uslugu na tr-
zistc, ova ce vam kn jiga u tome pomoCi.
Ne mogu vam do kraja rijcCima izraziti kako divan moze biti
zivot kad se smanji zabrinutost. Za mene je odustajanjc od brigc
otvorilo bezbroj zivotnih mogucnosti kako u unutarnjc m, tako i u
II vanjskom zivotu. A zivot bcz brigc otvorio mi jc ncka nova vrata i
ulio slobodu koju prije svcga nckoliko godina nisam mogao ni za-
misliti. Dakle, " nc brinitc sc" - uvjeren sam da sc to mozc dogo-
diti i u vasem slucaju.
111
I
18
1.
ZAPAMTITE DA I NAJDALJE
PUTOVANJE POCINJE
PRVIM KORAKOM
~
zivom sjecanju mi je prya rccenica koju sa m ikad napi~ao i
U to u svo joj prvoj knjiz1! Cini mi se vrlo damo. lpak, da msam
napisao tu prvu recenicu, ne bih nikad zavrsio svoju prvu knjigu,
kao ni drugu ni sljcdcce. Tako to biva. Svako putovanjc, ma koli-
ko dalcko ono bilo, pocinje jcdnim jcdinim korakom. Ali morate
ga uCiniti i zakoraknuti. Kad stc to ucinili, svaki vas daljnji korak
dovodi sve bliZe cilju.
Katkad, dok se odlucujctc za novi pothvat - bilo da sc radi o
podizanju djeteta, pisanju knjigc, pokretanju novog posla, pocet-
ku planskc Stednje iii CCIDU drugom - taj vam SC zadatak moze UCi-
niti ncsavladivim. Kao da nikad necete stiei do odredt~ta, a kao i
da sam prvi korak nccc biti od velike pomoci. Kad sc pogled us-
mjc ri prcdaleko prcma obzoru, sve se mozc doimati prcteskim.
Mozda sc cak zapitatc odakle poce ti.
Trik s uspjehom zvuCi prcje<lnostavno jcr on i jest jcdnostavan:
~amo pocnite. Ucinite korak, pa iza njega drugi, onda jos jedan.
19
Nemojte gledati predaleko u buduenost, ali nemojLe se ni ogleda- reCivati time da uvjeti rnoraju bi ti savrseni. Jer pazite, uvijek cete
vati daleko iza sebe. UsredotoCite se koliko je vise moguce na sa- morati uciniti onaj prvi korak! Ako ga uCinite sad umjesto da ~?­
da5nji trenutak. Budete Ii slijedili ovaj jednostavni predlofak, za- lazete, dogodine u ovo vrijerne cete bi ti .v~c. rnn?go koraka. bh~e
eudit cete se koliko je na taj nacin s vremenom moguce postiCi. svo jim snovima. Cestitam, upravo ste uCimh prv1 korak u cttan1u
Kad sam doktorirao, moj drag prijatelj Marvin poklonio mi jc ove knjige do kraja!
komplet djela Carla Junga. To je dvadeset i sest debelih tomova
stiva. U prvome se nalazila Marvinova posveta koju vrijedi podi-
jeliti s vama na ovom mjestu. Napisao je: "Stjecanje obrazovanja
ne dogada se preko noci! Obrazovanje je proces koji traje cijeli zi-
vot, a dogada se u kratkim vremenskim intervalima. Kad bi tije-
kom iduCih sedam godina proCitao samo osam stranica na dan,
postao bi jedan od najboljih poznavatclja djela Carla Junga, a pro-
Citao bi svaku stranicu!" Premda nisam velikJungov ljubitelj, uvi-
jek sam cijenio prijateljevu posvetu.
To isto, dakako, vrijedi za sve pothvate. Jedan moj prijatelj bo-
gatas, ciji se imutak procjenjuje na milijune dolara, sjeca se kako
je sa zenom prije vise od cetrdeset godina otvorio prvi stedni ra-
eun sa svega 10 dolara. Oboje se znaju nasmijati govoreCi: "Nevjc-
rojatno sto je sve s vrernenom rnoguce." A da se nisu odluCili od-
nekud poceti, njihov nevjerojatni uspjeh nikad se nc bi ostvario.
Uvijek iznova sl usarn ljude kako mi govore o knjigama koje
namjeravaju napisati, stcdnirn raeunima koje samo sto nisu otvo-
rili, poslovirna koje misle pokrenuti, kao i o dobrotvornirn us-
tanovarna kojima namjeravaju poslati pomoC. No u dosta slucaje-
va ovi planovi i snovi iznova se odlafo dok ne "sazru uvjeti". Jedna
od najsnafoijih poruka koju bih varn uputio i u koju sam potpu-
no siguran je ova: U veCini slucajeva uvjeti koje iscckujete necc se
znatno promijeniti sljedeCi tjedan ili dogodine. Nernojte se opte-

20 21
 . . .. d' . is unjavanju zivota ljuhavlju kao i
2. Isla dmam1ka vn1e 1 1 u · P amo su dvqc stranc 1stog
drugim vrednotama. Davan1c t p~1~an1c :.abave postovan1a th us-
novt1ca. Ako priieljku1ete v1.~cd !J~ a'~;n.<la do 'toga dodctc jest da
p1eha, ali i bil~ cega d~~gog, JC, ~~~i~c Svcmir dobro zna sto Cini.
DAJITE, DAJITE I ga dajete drug1ma. l msta sc nc n . ,.' . 1
Svc ~to dajete vraut cc vam se, t to s kam.nama.
SAMO DAJITE

M nogi mcdu nama c.uli su izreku: "Davanje jc samo sehi na-

grada". Ovo jc dakako 1strna i samo po scbi dovoljan razlog
za davanjc, ali postoji i druga strana da,·anja koju mnogi nc uvi-
claJU. Davanjc jc cncrgija koja nc samo da pomaze drugima, vcc i
Sl\ ara vccc 1zobiljc za osobu koia daJC. To jc pnrodna zakonnost
koja sc ostvaruje hez obzira na to zeli Ii to osoba ko1a dajc, 1 raw-
mijc Ii uopcc sLo sc dogada.
Za novae je hitno da jc uvijek u opLjecaju. On trcba kolati. Kad
stc upla~eni, schitni, kad svc zgrCcLe samo za liebc, vi doslovcc prc-
kidatc taj Lijck. Stvaratc "zatcpljcnic cijevi", 01ez<\Valc kolan1c
novca naLrag u vasem sm1cru. Ako i posLignetc uspjch, bit cc LO
unatoc tome ~to ne dajcte, a ne zbog toga. Nacrn da ponovno po-
krcnetc kolan1e jest da potnctc davat1. Bud1tc vehkodusni. Po~tc­
no platilc drugima, <lajtc konobaru malo vccu napojnicu. Dajtc
novae u nekoliko dobrot:vornih svrha. Vracajte. I gkdajtc 'ito 6: se
dogoditi! Potcl cc vam dotjecati odandc odakle sc i ne nadatc.
23
22
 to zclite, bez ikakvih zapinjanja, stvara golemi pritisak. Jcr tada
3. sve ovisi o vasem uspjehu.
Nevezivanjc je pak poput carolije. Dopusta vam da sc rad.~Ci za-
bavite i da uzivate u svome trudu. Pomaic vam da u s p11ct~ ~
NAUCITE SE NE VEZIVATI svc mu sto radite jer vam daje potrebnu sigurnost. Sman1~11c pnu-
sak. Viste pobjednik bez obz1ra na ishod. Kad se ne zabnn1avate,
(!) postoji moguenost da se bolje usredotoCit~ i osta~etc ~a pra~om
putu do cilja. Sklanja vas s tog puta kad b1stc ~am1 _seb1 mogh za-
smctati. jcr u svom srcu znate da cak ako svc 1 ne 1spadnc ona_k?
kako se vi nadatc, ipak ce bi ti dobro. Varna sc nista ~e~e d?god1u.
nogi mije~aj u nevezivanje s nebrigom, a da toga nisu ni
M svjesni. To su zapravo dvije potpuno razlicitc stvari. Ncbri-
ga podrazumijeva 1zostanak ih pomanjkanje os1ccaja: "Boli me
NauCit cete ne~to iz vlastitog iskustva. Drugi put ce b1u bol1c. Ova-
kav stav prihvacanja pomaze vam da prijedete na sljedcci korak
na va~em putu. Umjesto da se izgubite 1h sledite usli1ed ~atoc.ara­
briga. Sto me se to tice." Ncvezivanje pak znaci: "UCinit eu sve, za- nja i faljenja, jednostavno krocite naprijed s pouzdan1cm 1 ra-
lozit eu se koliko god treba, potegnut eu iz svc snagc 1 usredoto- doscu.
citi se na to. Ucinit cu sve ~to je u mojoj moei da uspijem. Ali, ako
i ne uspijem, nista zato."
Biti grcevito vczan na ishod oduzima vrlo mnogo energije nc
samo dok ndto cinimo s dosta truda, vec ccsto 1 nakon ~to tome
trudu dode kraj, kad ne uspijemo u nccemu, kad nas nctko izne-
vjeri, prevari.
Kad nismo vezani, imamo cmotivnu slobodu. To znaCi da valja
sve cini ti odl ueno, ali i od ustaja ti kad treba, laka srca. I podrazu-
mijeva da trebamo posteno zapcti i ustrajati, alt i~tovremeno tre-
bamo biti potpuno spremni i voljni odustati od ishoda.
Vezivan1e stvara strah koji \'am samo smcta: .. ~to ako izgubim?
Sto ako mi posao propadne? Sto ako me odbiju? ~to ako ovo, Sto
ako ono, sto ... " Uvjerenjc da sc sve ima odviti ha ~ onako kako vi

24 25
 4.
BUDITE OPUSTENO STRASTVENI
Vmozda
eci~a lj~d~ slo~ila bi s~ da str~stvenost u po~lu pomaze, a
JC 1 nuzan sastoiak usp1eha. No mnog1 medu njima
skloni su mijdati strastvcnost s hiperaktivnim iii frenetienim po-
nasanjem.
Strastvcnost se pojavljuje u razlicitim oblicima. Ona moze biti
osjecaj da nas nesto goni prema uspjehu, kad zavrnemo rukave i
radimo naporno, bez prekida. Ta hiperaktivnost moze bi ti vrlo uz-
budljiva, pa i prijeci u ovisnost. Ali problems njome je taj sto vam
c~i energ~ju i m?~e biti silno zamorna. Stvaraju jc vanjski poti-
CaJl, kratk1 rokov1 1 veliki poslovi. As obzirom na vanjsku narav
ovakve vrstc strastvenosti, uvijek je prati i neka natruha straha:
"Ovo mi jc divno, jos samo da dobro ispadnc." Takva strastvenost
mozc potaknuti dosadu. Zabavno vam je samo kad se nesto spre-
ma, kad se dogadaju uzbudljive stvari. U usporedbi s time sve dru-
go jc nista. Mo2c se dogoditi da cijelo vrijeme provedete u isccki-
vanju i trazenju veCih uzbudenja.
Postoji i druga, mirnija vrsta strastvenosti koju ja volim zvati
opustenom strastvcnosti. Ona je suzdrfaniji osjecaj s "postu pnim
26
djelovanjem" koji prozima SVC ccga SC primite. To je 000 SlO do-
nosi radost i uspjesnost u gotovo svemu. Umjesto frcnctienost i,
ovaj osjecaj srodniji je ushitu i entuzijazmu. On jc uzbudenje u
znatno mirnijoj verzij i. Moze ga se opisati i kao uzbudenje bez
zabrinutosti: "Obofavam ovo sto radim iz jednostavnog razloga sto
me zaokuplja."
Takvu strastvenost mozete potaknuti tako da svoju pozornost
naueite do kraja usredotociti na sada5nji trenutak. Pokusajtc se
uvijek baviti samo jednim, a toj "jednoj stvari" posvetite svoju
punu pozornost. Ako telefoniratc, usrcdotocite se na to, budite s
tom osobom s kojom razgovaratc. Ne dopustite da vam misli od-
lutaju, budite ondje. Ako vam sc i dogodi da odlutatc, vratite se
lagano u trenutak u kojem se nalazitc.
Gotovo sve sto Cinimo- bilo da sc radio pripremi nckog izvjes-
taja, govoru pred skupinom ljudi, rjesavanju nckog problema, za-
cinjanju neke zamisli iii radu na kakvom teskom zadatku, i tako
daljc - predstavlja moguCi izvor opuste ne strastvcnosti. Ona ne
dolazi iz uzbudljivih poslovnih poticaja izvana, vec iz nase vlas-
tite pozornosti, naseg razmisljanja. Pro;f,ivljavamo prosle trenutke
ili one koji tek imaju doCi. A kad nam misli nisu tu, na ovom tre-
nutku, to kao da izvlaCi svu radost iz dozivljaja kroz koji prolazi-
mo. Mogucc je vratiti strastvenost u svoj zivot i poslovc ako se vise
usmjerimo na sadasnji trcnutak. Vasa usredotoccnost i uvid u
stvari time cc silno ojacati, a tako ce bi ti is vasi'm idcjama i krea-
tivnoseu.
27
 Da biste ukljuCili promisljanje u vlastiti poslovni zivot, potreb-
5. na je samo zelja da to ucinite. Morate biti iskrcno voljni da prema
scbi budete posteni i sposobni da iz dana u dan na nekoliko mi-
nuta iskljuCite svoje unutrafoje brbljanje. Kad pocnete tako s je-
UPOZNAJTE DOBROBITI diti u tisini, primijetit cete kako vam na um dolazc razne spoznaje.
PROMISLJANJA Svaku takvu spoznaju zapazi te i pohranitc jc u pamcenje. Uskoro
cete biti na dobrom putu prema novim visinama i pustolovinama.

S posobnost da SC posteno, U tisi ni promisli 0 vlastitom zivotu

jedno je od najjaCih oruda u osobnom napretku. Promisljanje
podrazumijeva ozivlj avanje istine 0 onome sto se doista dogada.
Slicno jc med itaci ji po Lome sto u njemu, bez vlastitog uplitanja i
interesa, dopustate da na povrsinu ispliva istina toga trcnutka.
Promislj anje vam omogucava da sagledate vlastiti doprinos
nekom problcmu, nacinc kako da sc stvari poboljfaju, te mrtve
tockc u vlastitom razmisljanj u. Pomaze vam u oslobadanju od
sklonosti da za vlastitc pogreskc okrivljavate druge, da nalazite is-
prike koje nicemu nc sluze i da se oslobodite starih navada.
Moja supruga Kris, koja je uspje8na poslovna zena, ukljucila je
moc promisljanja u svoj svakodncvni zivot. Sjedne u tisini i dopu-
sti vlastitoj razboritosti da jc savjetuje i ponudi rjesenja za to kako
bi se mogla poboljsati ona sama iii njezi n naCin djelovanja. Umje-
sto da kao mnogi od nas ponavlja grdke, ona se na taj nacin po-
lako prilagodava i mijenja, usmjeravajuCi se tako prema uspjchu.

28 29
 6.
PRVO PLATITE SEBI
povr~no ~~e~ajuei, ovo je jcdna od na_i~coriginalnijih idcj,1 u
ov?J knpz1. To da prvo lrcbate platll1 samomc sebi - prijc
nego b1Jo komc drugome - postavka jc o kojoj se ccsto govori. Vc-
Cina financijasa shvatila jc da jc gotovo nemogucc steCi znatno bo-
gatstvo ako se ljudi ne dr2e ovakve discipline 1 mudrosti. Radi sc
o tom~ da ako cekate s plaeanjcm scbi dok nc podmiritc svc os-
tale, mkad_ to neccte ni uciniti. Nista vam necc ostati. Ipak, koli-
~o god. d~ _Je ~~a strat~gija vafoa, tck ce je mali postotak ljudi do-
1sta pnm1ienll!. A na1vafoiji jc razlog tome: zabrinutost.
Ako sc brinete oko toga hocctc Ii imati dovoljno necctc nikad
imati dovoljno! Od straha necetc moCi poduzcti o~c ocitc stvari
ko!c ~-~ potrebn_e da hi~te stvorili izobilje. Zaro, mcdu prvim i naj-
vazn1!~m korac1ma ko1c moratc uciniti jest da srczcte svojc brigc
u kon1cnu.
Odsad nadalje, obecajtc sebi da Cetc zanemari1i svaku pomisao na
brigu i prvo podmiriti dug scbi - prije ncgoli bi lo komc drugome.
Svakog dana, tjcdna iii mjcseca - kako vam najboljc odgovara -
30
napisitc sami sebi eek. Ulozite u sebc. Vjcrujtc sami sebi. I mat cete
dovoljno i za ostale.
Iznenadit cctc sc, ali nekako ce vam, bcz obzira na primanja,
uvijck ostati dovoljno i za placanje racuna. Pocct cete, gotovo ne-
primjetno, razumnijc i skromnijc tro~iti. Donijet Cete nckc druga-
Cije odluke. I u vrlo kratkom vrcmcnu prijeei ce vam u naviku da
uvijek prvo platitc scbi, iii ncsto ustedite iii ulozite za same scbe.
Promatrat ce1e kako vasa stednja iii vrijcdnost vase imovinc ras1u.
Dok se to bude dogadalo, uvidjct cetc koliko razorna mozc bi ti bri-
ga i kako je zapravo nepotrebna. Toce vam dati jos vi~c samopouz-
danja kojc ce poticati vecu disciplinu, krcativnost i novc zamisli.
Naci ccte se u novom mcntalnom sklopu, stvarajuCi bogatstvo.
Vrlo jc vafoo shvatiti da sc nccctc prcstati zabrinjavati samo
zato sto su \'am primanja u porastu. Ima ljudi s ogromnim prima-
njima koji su neprestano zabrinuti. St\•ar jc u tome da vjcrujctc,
bez imalo sumnje, data carolija djeluje u suprotnom smjcru. Tre-
bate SC ponajprije prestali zabrinjavati, a tck tada pOCCt CClC Ciniti
i svc ono sto jc potrchno za stvaranje izobilja kakvo zaslufojete.
31
 7.
PRIHVATITE CINJENICU DA
MOZETE ILi NALAZITI ISPRIKE
ILI ZARADIVATI, ALI NE OBOJE
~ jeva, i hrabrost se najbolje mozc opisati kao stanjc kad se necega
M oja supruga Kris fenomcnalna je poslovna zena i strasan za-
mafojak u svome poslu koji vodi iz kuce. Radi u poduzecu
u kojem nekih S posto ljudi donosi oko 95 posto zarade. Ona je
jedna od tih S posto.
Medu najpopularnij im je izrekama u tom poslu bas ona koja je
nekako i najvise tjerala ljude prema tih 5 posto. A to je: Mozete
nalaziti isprikc iii zaradivati, ali ne oboje. Iskreno rcceno, kad sam
to prvi put euo, ucinilo mi se grubim. Ali kad sam bolje proucio
tu izreku, shvatio sam da uopce nije gruba. Naprotiv, izvrstan je
recept za manje brige, i orude koje pomaze u postizanju uspjeha
i izobilja.
Ako bolje promislite, "isprike" cesto i nisu drugo nego izraz bo-
jazni. "Bojim se da nem am dovoljno vremena», "St rah me da sine
ugrozim komfor", "Bojim se sto ce ljudi misliti'', "Boj im se da
nisam u stanju" ili "Mislim da to nisam ja". Kad iz ovih isprika
32
maknete strah (kad se prestanete brinuti), stvarate prostor i samo-
pouzdanje za napredak.
Uspjefoi ljudi s ispunjenim zivotima zacijelo sc suocavaju s
istirn frustracijama, zaprekama i strahovima kao i bilo tko drugi.
No razlikuju se u naCinu na koji se nose sa strahom. Umjesto da
se osjecaj u porazeni iii paralizirani zbog straha iii briga, uspjesni
ljudi ga svladavaju. I cine to onako kao sto predlaze Susan Jeffers
u naslovu svoje knjige Osjeti scrah, a ipak to ucini. Na kraju kra-
bojimo, a svejedno to Cinimo.
Covjek koji voli nalaziti razne izlike sam se ogranicava u dosti-
zanju svojih najvecih potencijala. Ako takvomc eovjeku padne na
pamet ncka izlika, on se odmah na nju veze i pocnc je vrlo ozbilj-
no dozivljavati, prornislja zbog ccga bi ta izlika mogla biti valjana
i zatim je rabi kao streljivo protiv sama sebe. Svc sc dogada veli-
kom brzinom tako data osoba obieno toga i nije svjcsna. No takvu
samoporafavajucu naviku moze se promijeniti vec neznatnim po-
makom u naCinu razmisljanja.
Gotovo svaka uspjefoa osoba koju poznajem priznaje da joj se
cesto namecu vlastite unutarnje isprike kao StO SU "umoran Sam"
iii "umorna sam'', "ucinit eu to poslije", "bojim se" iii "ne zelim
to uciniti". No ti isti ljudi u stanju su o svojim strahovima i izli-
kama razmisljati kao o obicnim plasljivim ili lijenim mislima koje
je moguce zanemariti, otjerati ili u najmanju ruku ne uzeti ozbilj-
no. Na taj naCin, umjesto da se daju zaokupiti negativnim unutar-
njim dijalogom, ostaju usredotoceni na ono sto cine i ono sto na-
stoje postiCi.
33
 8.
NEMOJTE SE HRVATI S
PROBLEMIMA,PREVLADAJTEIH
~ upravo na te reakcije. Jednostavno receno, kad smo uplaseni, lju-
K ad svojim strankama kazem da se ne bave svojim problemi-
ma, obieno ih to iziritira, kao da sam im rekao da se ne ku-
paju iii da ne pcru zube! To je zato sto veCina ljudi pretpostavlja
da je jedini naCin za rjdavanje problema upravo bavljcnjc tim
problemima iii borba s njima. Me<.lutim, ja sam zakljucio da ta-
kvim usrcdotocavanjem uglavnom podgrijavamo vlastitc proble-
me -· a na taj nacin ne mozcmo ih ni zaobiCi. Fiksiranje na pro-
bleme jcdan je od glavnih sastojaka ljudske nesposobnosti da se
otresu briga.
Uvjcravam vas da postoji put kojim cete od mjesta gdjc ste sad
doCi onamo gdjc zelite bi ti bez usredotocavanja na problemc. On
predstavlja prirodnu alternativu koja gotovo da ne zahtijeva nika-
kav trud, a u isto vrijemc daleko je djelotvornija od "zavrtanja ru-
kava i rjdavanja problema", sto je uobieajeniji naCin.
Jcdnom sam prilikom kleknuo kako bih oCistio razbijeno sta-
klo i jcdan komadic mi se zario u koljeno. Zavrsio sa m na hitnoj,
gdje su mi koljeno morali zasiti. Svi znamo da najgore sto bih u
34
toj situaciji mogao uCiniti za zacjeljenjc jc da diram iii kidam kra-
stu. Mudrije je postupati s ranom njcfoo i tako joj omoguCiti da
zaraste. Nekim cudom, rana ee doista sama zacjeljeti.
S veCinom problema moze se, a i trebalo bi, uCiniti nesto slic-
no. Nase misli, u kojima se bavimo raznim pitanjima o poslu i ina-
cc, radaju i pokrecu emotivne reakcije. I obieno sc dogodi da umje-
sto da se bavimo dotienim pitanjem, trosimo i vrijeme i energiju
titi iii nestrpljivi, izgubimo kompas i sa mi sebi najvisc smetamo.
Umjesto da potaknemo ono najbolje u sebi i drugima, potaknemo
bas neke negativnosti i zaprijeCimo put kreativnosti.
Duboko u sebi svi mi znamo da za svaki problem postoji odgo-
vor. Mnogo puta ce raj odgovor bici oCit nepristranu promatracu,
i to je osnovni razlog zbog kojeg korporacije, ali i poduzetnici, za-
posljavaju vanjske konzultante. Mi sami cesto smo slijepi za ta oCi-
ta rjdenja jer smo uhvaceni u klopku vlastitih emotivnih reakcija
i ustaljenih pogleda na zivot.
Altcrnativa hrvanju s problemima jest u tome da procistite svoj
um umjesto da ga punite bolnim i zbunjujuCim sitnicama. Umi-
rite se, promislite i osluskujtc. Dopustitc vlastitoj mudrosti, onom
finijem dijelu svog razmisljanja da izbijc na povrsinu. U veCini
slucajeva kao niotkud doCi ce vam ncka spoznaja, odgovor na vas
problem. Mozda ce vas uzdrmati iii ccte se cak boriti s time kako
je jednostavno primijeniti taj postupak. Svejedno, cim se manje
budete zabrinjavali zbog vlastitih problema, lakse ccte ih rjesavati!
35
 9.
NAUCITE STO TREBA
0 NOVCU I RASPOLOZENJIMA
@ oko nas vidimo sebienjake koji gledaju samo scbc, u veCini ccmo
R aspolozenja su ono neizbjcfoo i tajnovito u 7.ivotu s cimc se
svatko od nas mora nauciti nositi. Razumijevanje raspoloze-
nja znatno ce utjecati ne samo na nafo rnudrost i to kako ccmo sc
u nekoj prilici postaviti, vec i na opcu razinu zadovoljstva. Opce-
nito govoreCi, kad smo dobra raspolozenja, vedri smo. A kad nam
je raspolozenje lose, tmurni smo. Raspolozenje jc poput vremena,
neprestano se mijcnja.
Znafajan je i utjecaj raspolozenja na novcana pitanja. Kad smo
neraspolozeni, cdce razmisljamo o vlastitom nezadovoljstvu nego
kad se dobro osjecamo. Brinemo sc! Usporedujemo sc s drugima,
uvjcravamo se da njima ide boljc nego nama. Drzimo se uvjercnja
da je tesko zaradivati. Mozda cak mislimo i to da u svijetu jedno-
stavno nema dovoljno novca i prilika za sve ili da su ljudi sebicni
i gledaju samo sebc.
Kod raspolozenja jc fascinantno to da smo, uglavnom u losem
raspolozenju, spremni povjerovati iskljucivo onim ncgativnim,
zastrafojuCim i samoporafavajuCim mislima. U dobrom raspolo-
zenju razmisljamo dosta drukCijc. Ne brinemo se toliko. Umjesto
36
l
da vjerujemo kako su drugi bolji od nas ili fak ~rosimo ene~iju
na usporedbe s njima, tada dolazimo do spozna1e da svatko.1ma
svoj put i da na razliCite nacine cini najbolje sto rnoze. Um1esto
da se ialimo kako je tesko zaradivati, sve ce nas to nekako zabav-
ljati i pronalazit cemo nove naCine stvaranja izobilja za sebe i
druge. Umjesto da vidimo samo ogranicenja u ~onudi nov~a, ~nat
cemo da ga ima dovoljno za sve. Na koncu, um1csto da u l1ud1ma
uoCiti velikodufoost i sprcmnost da daju drugima, a da su oni koji
nisu takvi samo izgubili dodir s vlastitim srcem.
I sto nam je onda ciniti? Trebamo bi ti zahvalni kad nai:n i~ ras~
polo:lcnje dobro i dobrohotno ga prihvatiti k~d nije. ~~stope. 1mat1
na umu kako raspoloknje utjece na vas nacm razm1sl~an1a 1 na t.o
kako se osjecate. Razumijevanje vlastitog raspolozcnia omoguCit
ce vam da se ispravno postavite i ne pridajete toliko ozbiljnosti
mislima koje vam se roje kad ste lose volje. Umjcsto da povjcr~­
jete vlastitim negativnim i zastrasujuCim predodzbama, m~zctc 1h
odagnati kao nesto sto se izrodilo iz takva losa raspolozen)a.
Ista dinamika vrijedi i za vasu kreativnost i sposobnost stvara-
nja izobilja. Kad ste lose vo_lje, ne~ojte donositi :-a~ne. P?Slovne
(a ni zivotne) odluke. Nemo1te se s1hu! Vas~ razm1sl1an1e 1.razum
nisu onako bistri kakvi ce biti u nekom bol1em raspolozen1u.
Odolite napasti da se zabrinjavate zbog svojih razliCitih ras-
polozenja. Raspolounja se neprestano mijenjaj.u, pa bi se i va~c
moglo promijeniti svaki eas. Vee i sama spoznaia da ste u n~kom
takvom raspolozenju obieno ce biti dovoljna ~a vas ra~vedn._Po­
navljam, ne brinite se! Kad vam se raspolozen1e poprav1, razvll ce
se i vase stvaralacke sposobnosti.
37
 10.
MOZDA J E ONO STO SE CINI
PREDOBRO DA BI BIL O ISTINITO,
D OISTA D OBRO
@ kao da je to ndto povrfoo iii prerizieno. A sto ako stc u krivu? Pro-
tara iz~eka "A.~o s~. nes~o cini prcdobro, tu sigurno nesto nijc
S u re~~ nc SlOJI uv11~k. Zapravo, sumnja, cinizam i dvojba koji
su u kor~1cnu t~~og uv1eren1a mogu sprijeciti ljudc da iskoriste
neke odhcnc pnhke, ~to se ccsto i dogada.
Ci~izam. je u suprotnosti s izobiljcm. Cinicima, kriticarima i
sumnpcavc1ma zamracuju pogled njihovi vlastiti razorni i samo-
po:a~a.v~~~Ci ~Itri koji im govore: "To nc moze uspjcti", "Nemo-
gu.ce 1h T? J.e pr~dobro da bi bilo istinito". Tahi Jjudi silno se
brmu. Zabnn1ava Ih sto drugi ljudi mislc i zato uvijek sve cine
"onako kak? treba", na potpuno isti naCin kao i svi drugi. Oni svoj
um zatvara1u da ne bi narusili status quo.
Puk~m srecom cuo sam od dobrog prijatelja za 1zvrsnu dioni-
cu. Ispn~ao je ?1e~~ i io.~ c~t~orici sto zna o njoj. Na njihovu ne-
srecu, ov1 ?rug1 pn1atcl11 b1h su pravi cinici. "Kako da ne" rckli
su s~~kasuenim t?nom, "sigurno je to prava prilika". Od~ah su
odb1h svaku pom1sao o tome. Ja sam pak nauCio da hudem otvo-
38
ren. I premda bih najvjerojatnije kupio tck jednu od stotinu dio-
nica za kojc cujem, uvijek sam sprcman pogledati o cemu je rijec.
Trcbalo mi jc manje od sata da istrazim svc sto sc moglo o toj dio-
nici, i odlueio sam se na kupnju. Cudna mi euda, cijcna joj sc
udvostruCila za manje od mjcsec dana. Sreea? Dakako. Ali da
nisam bio otvorcn, ne bih ni mogao imati tu srecu!
Ako vam sc ne~to uCini predobro da bi bilo istinito, okJijcvat
cctc i necetc 10 pazljivo prouciti, vec cetc odmahnuti na sve rukom
pustit cete priliku. Ccsto vam se prufaju takve divne prilike i vc-
liki poslovi. Noda biste ih iskoristili, morate biti otvoreni, voljni
pogledati o ccmu je rijcc, saznati ndto novo, iskusati ncsto razli-
cito. To dakako ne znaci da trcbatc srljati u rizicnc pothvatc iii
odustati od pa7:1jiva promisljanja, ali podrazumijeva da koji put
valja uCiniti nesto drukCijc da bi bilo boljc i da biste stckli vise.
Ne biti zabrinut nije 1amstvo za uspjeh, ali na taj naein sigur-
no je laksc uoCiti velike prilike, kad vam se ukafo. Tako ecte biti
daleko otvoreniji da uopcc poglcdatc, razmotrite nekc nO\'e mo-
gucnosti, nove naeinc da se nesto ucini, proda ncki proizvod iii
usluga, kao i da sc odluCitc za neki atipican rizik. PostajuCi manje
cinieni, otvoreniji i pritom nezabrinuti, dopustatc radosti da udc
u vas rad i otvarate moguenosti za dalcko vece izobiljc u svome
poslu i karijcri.
39
 I I.
ZAPOSLJAVAJTE BOLJE OD SEBE
@5
A ko_ zelite c_uti 0 Stra tegiji koja je do kraja povczana s manje
. bnga? evo ~e. PoiaI_TI zapoSliavanja boljih od \'dike jc \'ainosti
z_a v~s uspi~_h. U su~un1, to znaCi da trebate zaposl1ava11 1 raditi s
l1ud1ma ko11 su kvahficiranij1 od \as. Tako jc, s bol11ma od vas.
. ~noge medu vama mozda nece iznenaditi razlog zbog kojcga sc
1Jud1_?cc p~vode_za o_~o~ ~~l~~ofijom, a to je - strah. Stra h od toga
da b1 me mogh sm11en1t1 1'1 da cc "netko biti bolj1od mene".
Zapitatc Ii sc ikad zaSto toliko kompanija djeluic kao da nitko
ne zna St? ~adi? Katkad jc odgovor da doista nitko nc zna Sto rad1.
Uzmllc ttp1cno malo poduzcce kome je u osnovi strah. Lamislite
~eficu zad.~zcnu .z.a zapoSljavanje kadrova s kojima 1reba raditi.
Ako se b~11 da. b.1 JC tko .~ogao zam1jeni ti ili zasjcnui, vjcrojamo
ce za~0Sl1~vat1 Iiude ~~11 .su ~anje bistri iii nesposobniji od nje.
Vr~o v1ero1~tn? necc b11_1 01 SVJcsna svojc tajne strateg1jc kojom po-
?uzecc vod1 nizbrdo, ah upravo to cc se dogoditi. Ona sama dobila
JC posao ~e toliko zbog svojc strucnosti u vodcnju posla, koliko
zato d~ b1 P?m~gla izgraditi uspjc~an posao. No, Sto ona cini?
Okru~1la se 11ud1ma koji su manje kvalificirani od njc icr vjerujc
da je to bolje za dojam koji sama ostavlja. Poslovi utemeljcni na
strahu osudeni su na propasl.
I ljudi koji vodc samostalnu djelatnost cesto upadaju u istu
zamku. "Ja cu ovo sam napra\ iti bolje nego 11ko drugi" do1sta JC
nerazumna izjava utemeljcna na strahu. Smijdno je da vi idete
trofoi vnjeme na stvari kojc drugi mogu bol1c iii spretnijc obaviti,
boljc jc u1r0Si1i ga na ono Sto bas vama ide dobro. lstina, nllko ?d
nas nijc strucnjak u svcmu, ali vcCini neSto idc od ru kc. Evo JC-
dnostavna primjcra: ako v1 mozete zaradivau ~ta lmh SO ~ola~a na
sat bavcci sc svojom djclatnoseu, tada ima sm1sla da sc ume 1 na-
stavitc baviu, a da nekoga drugog zaposlitc da vam \'odi knj1gc i
racunovodstvo, Sto bi vam samo oduzimalo vrijemc. Tako to dra-
gocjeno vrijcme za zaradivan1c necete tratiti - a prnom ccte vjc-
rojatno biti i bolje organiz1ran1.
Jedan moj dobar prijatclj, koji jc izuzetno uspje~an, jcdno.m .sc
naSalio da sine mo2e priu§titi "luksuz'' da automobilom putuJC IZ·
medu San Francisca i sjcvcrozapadne obalc Pacifika, premda su u
to vrijeme cijcne avionskih karata bile vrlo visokc. ~iSc JC ~·ol io
platill av1okompanijama za ono u cemu su one na1b~l!e, a to JC da
ga u kratkom vremenu dovezu on~m? gd1c treba o.u~, ncgo dva-
nacst i vi~c sati provesti u automob1lu 1tako propust1t1 tko zna ko-
liko prilika za uspjeh i unapredcnjc svoga posla.
Kad sc covjek oslobodi zahrinutosti i zaposljava boljc od schc,
pocinju c;c dogadati ncke carobne stvari. Vi jcdnostavn~.vi~c n!stc
smetnja samima scbi, a tako omogucujete 1 da sc razv11a usp1eh.
Jcdna od kljuenih prckretn ica u mojem zivotu bi la !e. kad .sam
shvatio da mi, bcz obzira na to ~to smatram da sam SJa1an p1sac,
ured1vanje teksta ba~ 1 nc 1dc od ruke. No kako sam se oslobadao
41
straha da cc mi neki drugi urcdnik drasticno prnmijcniti to sto
sam htio rcci, pocco sam eksperimcnt irati i suradivati s razlicitim
urednicima. Pocco sam zaposljavati bo1jc od scbc. Znate Ii sto sc
dogodilo? Oni nisu mijcnjali osnovnu poruku mop.a tcksta, vcc su
jc poholjsavali. A sto jc najbolje od svega, <lobar urcdnik bio jc u
stanju proCistiti moj tckst za samo djclic vremcn.t ko1c bih ja pro-
vodio muceCi se, i na taj nacin mi omoguCio vi~c vrcmena za bav-
ljenjc onimc ~to meni ide najbolje.
Kako sc budete oslobadali straha, vidjct cctc Ja ce 'am sc
spremnost da sc obrautc drugima isplatiti. I nccctc 1zgub1t1 svo1c
radno mjcsto, ncgo cete dozivjeti pohvale za svo1 cloprinos usp1cs-
nosti posla. Zapravo, ako se budete mogli ubroj iti mcdu one rijct-
kc ljudc koji nisu obuzcti strahom, vcc iskrenom spremnoku da
uCinc sto jc najviSe u intcresu posla, postat cetc vai.an Cimhenik
uspjcha svog poduzcca i ono ncce moCi bcz vas. J\ bude Ji sc iz
nckog cudnog i malo vjerojatnog razloga dogodilo da vas iskrcni
trud nc naide na odobravanjc i nc bude nagradcn, znat cetc hcz i
trunka sumnje da jc to zbog toga sto ne raditc u najboljcm okru-
2cnju. Ne brinitc se. Kad covjcko\'O razmisljanjc ukljucuje i to da
zaposljava !..'"valificiranijc od sebe, neka druga, bolia prilika vcc ga
ccka iza ugla.
Poduzctnika sc moze dobro dcfinirati kao osohu koja je u sta-
nju postict postavljenc ciljeve vlastitim trudom i trudom drugih
ljudi. Zasto ne biste vlast1te rezultatc podigli na ,·isu razinu zapo-
sljavanjcm kvalificiranijih od sebe? Kakvoca va ~ cg rada znatno cc
se pobolj~ati, a dohit ce vam skoCiti.
42
12.
NE ZABRINJAVAJTE SE ZBOG
TRZISTA - ULAZITE
@3
S ma tram da jc ulaganje medu onim nacinima koji su najsrod-
niji stratcgiji stvaranja bogatstva bez ?rige, i to dug~roc~o ula-
ganje na trzistu kapitala. Po mogucnostt kroz fo~d m1rovinskog
osiguranja u poduzecu ~ kojer:n.ractitc}li, p~k, ako 1~ate ~an:os~al­
nu djclatnost, kroz nckt vlast1tl plan stednic z~ ~m1rovl1cn~c. Za-
sto? Zato sto SC pokazalo da za ostvarcnje dob1 ti kroz ovu )Cdno-
stavnu i poznatu stratcgiju nije vafo~ hoce Ii t~zistc, kratkorocno
gledano, bi ti u rastu ili u padu. Vi svciedno dob1,·atc. Nematc ama
bas nikakvog razloga za zabrinutost.
Kad SC odluCite za takav bezbriZan Slav, moci Cete SC smijati
kad vidite koliko se ljudi svakodnevno, bespotrehno brine u kojcm
smjeru sc krecu cijene na trlistu. "Kakvo olak~anje, danas JC sta-
nje na tr.mtu dobro" iii "Ah, nc, cijene padaju" samo su nck~ od
cestih komentara, no oni necc imati skoro nikakvo znaccnie u
stvarnosti ako sc odluCite ulagati na dulji rok.
Zbog cega biste SC brinuli? Primjcnom s.tr~te~ijc da prvo pla-
tite scbi, ulaganjem odredenog postotka, pnmiencc 10 posto svo-
43
jih primanja, u visokokvaliletne ocvorene investicijske fondovc
zajamceno cete s vremenom stvoriti pravo malo bogatstvo. Trebat~
jednostavno iz mjeseca u mjescc nesto uloziti i novae ne dirati.
Ako je tdiste u rastu, vasem ce ulaganju vrijednost narasti.
Ccstitam, na dobitku ste. Ali ako je tdiste i u padu, prilikom slje-
dccc .~p_la~~ u _okyiru_ svoga ulaganja moCi cete kupiti vise dionica
po n1zo1 c11en1. Cestttam, opet ste na dobitku!
K~o secer n_a kraju ovoj strategiji stvaranja bogatstva bcz brige,
u svoie ulaganie mozete ukljuciti i vladu, ona bi vas mogla subven-
cionirati do treCine iii vise ukupne svote. U okviru mirovinskog
fonda u vasve1!1 poduz~cu iii vlastitog dobrovoljnog mirovinskog
plana, u slucaiu da vodite samostalnu djelatnost, svoj oporezivi do-
hodak mozetc umanjiti do nekc gornje granice za iznos mirovin-
skog doprinosa, te na taj nacin ustedjeti tisuce i tisuce dolara i
~1!1anjiti ~:osa~ ul~ganja iz vlastitog dzepa. Vas porezni savjctnik,
th cal~ p_n1atel1 ko11 sc u to razumijc, vjerojatno vam moze pokazati
~a~o ie iednost_av_no s ~oi:n?eu o~e strategije akumulirati bogatstvo
1_u1:dno dok~aia iskonstltl dopnnos drfave vasim financijskim ci-
l1~v1ma. Ovdie. vam, medutim, zclim pokazati da ovo "bez brige"
niie samo puki klisej. Postoji mnogo prakticnih pristupa na putu
do ~o~atstva, no o~o jc jedan od najboljih. Kao i uvijek, vas uspjeh
pOCIIlJC s odredemm stavom prema zivotu.
44
13.
BUDITE MANJE REAKTIVNI,
A VISE AKTIVNI
@
poslu, kao i u zivotu, ~ajcesc~ se z_apravo nalazi~o u_dva psi-
U holoska stanja: reakt1vnom 1 akuvnom. Reakuvno ie ono u
kojem se osjecamo stresno. U tom stanju osjecamo se pod nekim
pritiskom i znamo prebrzo osudivati. Gubimo osjecaj za mjeru i
stvari dozivljavamo osobno. Uzrujavamo se, sve nas smeta i frus-
trirani smo.
Ne treba ni reCi, mogucnost prosudivanja i sposobnost odluci-
vanja u reaktivnorn stanju ozbiljno su narn smanjcne. Donosimo
odluke na brzinu i cesto sc zbog njih poslije kajemo. Iritiramo
drugc ljude i u njima poticemo najgore osobine. Kad nam sc uka-
ze ncka pri1ika, cesto smo zateceni iii odvise frustrirani da bismo
je prepoznali. A ako je i prcpoznarno, obieno zauzmemo prekriti-
fan iii negativan stav.
Aktivno je pak najopustenije stanje nase svijesti. Kada smo
aktivni znaCi da se ispravno postavljarno i ne gubimo kompas. Sa-
gledavamo sirinu stvari inc dozivljavamo sve osobno. Nismo kruti
i tvrdoglavi, vec fleksibilni i smireni. U ovorn stanju dolaze do iz-
45
razaja. nase najbolje osobi nc. Poticcmo i ono najbolje u drugima i 14.
lako ricsa~·amo problt!me. Kad nam se ukaze neka prilika, otvoreni
smo za n1u . Znamo primati i opcenito imamo dobar stav prema
izobilju.
PORADITE NA STJECANJU ZNANJA
Ka~ post~nc.rc_ .svjc.s~i ovi.h dvaju radikalno razlicitih stanja,
pocct cctc pnm1ec1vat1 1 u ko1em se od njih nalazitc. Takodcr cete UMJESTO DA SLIJEPO VJERUJETE
u ~i ~ati ~oli~o je u svakome od tih stanja predvidljivo vase ponaSa-
n1e 1 .vas ~ osiecaji. Primijetit cctc da sc u rcaktivnom stanj u pona-
~ate 1rac1onalno i ncgativisticki, au aktivnom smireno i ra1.borito. ~
Vee uvic:hlnjc razliCitih dinamizama vase svijesti otvorit cc mo-
g u cn~s ti za sil~c promjene u vasem zivotu. Pocet cetc primjceivati
rca~u~no stan1e. Osjetit cete vlastit u nestrpljivost. Kad sc to do-
g~dt , 1ed.nostavno recite sa mi sebi: "Opa, odoh ja opct'', iii ncsto
shcno. Bu ce dovoljno da to jednostavno prcpoznatc i priznate. Pa-
K ad u nesto vjerujctc, obicno jc to zbog neccga sto stc cul i od
drugih ljudi - roditclja, uCitclja, prijatclja, kolege, partne-
ra, ~cfa iii poslodavca. Vi stc tako dosli pod utjccaj, najcdcc pozi-
ralelno s primjeCivanjem i priznavanjem vlastite reaktivnosti uz tivan, onoga sto su vam oni rckli. Stoga je vas sustav uvjerenj a na
spoznaj u da se u veeini slucajcva vise isplati biti aktivan, otkrit ncki mjcrljiv naCin postao oblikovan, promijcnjcn iii utvrden. Na
cete da vrlo brzo mofotc izaCi iz rcaktivnog stanja i prebaciti se u
primjcr, roditelji su vas mozda pokusali uvjeriti <la jc posao u
ncko aktivnije.
nckom poduzecu vafoiji, da nosi bolji status iii obecava sigurniju
. Akt~vno stanje svijesti predstavlja plod no tlo za uspjeh. Kad see buducnost od toga da budcte vnlar. Ako stc im povjcrovali, tu stc
bt s t~a 1 opu.~t~na um~,. otvarate si sirok put prema izobilju i ra- postavku vjcrojatno imali na umu kad ste sc od luciva li za vlastilo
do~t1. PostO)I 1zravna 11asna povezanost izmcdu kolicinc vrcmena
zanimanje ili birali smjer u karijeri. Svatko od nas ima nesto u sto
ko1u. P!Ovodit.e u a~~i v no m stanju svijcsti i razine vlastite uspjeS-
vjerujc i tu dakako ncma ni~ta lok.
nostt. Sto dul1e uspl)evate ostati izvan rcaktivnosti vise cc vam se
p~ilika p~uZ:lti. Poccvsi od ovog trcnutka, nastojte ~e sluziti aktiv- Mcdutim, nama jc prirodeno da nekc stvari i znamo. Kad ne-
n1m stanicm kako biste postigli vlastiti uspjeh. ~to znatc, onda 10 i osjceatc. Sigurni ste. Mozda nccctc uvi jek biti
u stanju objasniti i izraziti ono sto osjecatc, ali n e~to u vama - na-
zovimo to mudroseu, razboritoscu, nekom vo<liljom - dajc vam
potrcbne odgovore i usrnjcrava vas dokle god to osluskuj etc.

-l7
 Primjerice, ja sam oduvijek znao da eu se baviti nekom vrstom viti, na sto vas nagoni samo vase bice? Ovakva pitanja mogla bi vas
poucavanja. Znao sam da ce moj poziv ili uloga kao odrasle osobe dovesti na pravi put prema tome da postignete veliCinu. A kad se
biti da istine koje poznajem podijelim s drugima kroz pisanje i jednom njime uputite, otkrit cete sebi jedinstven nacin na koji taj
govor. Tesko mi je objasniti kako je to bilo buduCi da sam sebe put mozete pretvoriti u golem uspjeh i pravo veselje. Vidio sam
smatrao prilicno slabim piscem i strafoo sam se bojao javno govo- kako neki ljudi svoje hobije pretvaraju u izvore velike zarade, kako
riti. Zapravo, ~ srednjoj skoli zamalo sam pao iz engleskog, a kad se odlueuju za nove karijere, pokrecu dodatna zanimanja ili do-
sam .~c pak huo obratiti jednoj skupini ljudi, stvarno sam pao u zivljavaju cudesne promjene u karijeri mijenjajuCi svoj stav prema
nesv11cst! Mozda sam jedino ispravno Cinio osluskujuCi svoj unu- njoj. Toliko sam puta vidio kako svoje snove okreeu u stvarnost,
trasnji glas - taj i~vor znanja. On i_e stalno ponavljao da eu ja, postavljajuCi se samo malo drukCije. Kako ce se to dogoditi, ovisi
premda svc ukazuic na suprotno, iednog dana ipak poucavati o vama. No put ce vam biti jasan Cim pocnete osluskivati svoj
ljude. Za to je trcbalo proCi mnogo godina, no pokazalo SC, kao sto unutrafoji glas.
to uvijck biva, da je u znanju vcca moc nego u uvjerenju. To me
kas?ijc usmjeril? ~a put koji danas Cini moju karijeru - na put pi-
sania, predavan1a 1 poucavanja.
U svima nama lezi ndto za sto znamo da je prava istina o nama
- nasi snovi, darovi koje bismo podijelili s drugima, jedinstvcni ta-
lcnti koje zelimo razviti i time se baviti. Ali precesto se dogada da
ono. sto znamo zakopamo uz pomoc uvjerenja, pa nas ona tako na
kraiu krajcva ogranicavaju. Zbog njih smo u stanju povjerovati u
ova~~ nc~to: "".'Je mogu ja t?'', "To j~ z~ druge", ili "To mi nije u
krv1 . Uv1eren1a nam nude 1 zgodne izhke: "Nemam vremena" ili
"Meni se nikad ne prufa prilika", "Moj zivot je krivo postavlj;n".
No u svcmu tome dobro je sto cete u trenutku kad budete za-
k~j~Cili_da_ie o~o _sto znate vafoije od onoga u sto su vas uvjerili, vec
bttt u v1so1 brzm1 u potrazi za izobiljem. Uspjeh dolazi iznutra ne
izvana, i_ poCinje osluskivanjem vlastitoga unutrafojeg pozi~a i
mudrosu. Sto smatrate uistinu vrijednim, u cemu uzivate? Sto
vam vase srcc pokusava reCi? Postoji li nesto Cime biste se hjeli ba-

48 49

!
 15.
PODSJECAJTE SE DA
ZIVOT POCINJE U
OVOM TRENUTKU
@ Sva snaga dolazi od cnergije brodskog stroja u sadasn1em trcnut-
M edu uvjercnjima koja mnogc od nas mogu najozbiljnije
ograniciti jest da onakvi kakvi smo bili jucer moramo biti
i danas. To nas uvjerenjc sprecava da se otrgnemo od negdasnjih
pogresaka, navika i ograniccnja. Kao da smo nekako povjerovali
ideji da se povijest doista ponavlja, i da ako juccr nismo bili us-
pjesni, sigurno tone mozemo biti ni danas ni sutra.
Ako spoznate koliko je smijefoo i samoporafavajuce ovo uvje-
renjc, moCi cete se u istom casu okrcnuti prema vlastitom uspje-
hu i osobnom ostvarenju. Svi mi imamo neograniccne potcncijale
i mozemo ovog trenutka, sad, krenuti iz pocetka. Ali ono sto nas
prijeCi da se posluzimo tim potencijalima jest nasa vlastita men-
talna spona s prosloscu. Odricanje od proslosti slicno je skidanju
teskih lanaca s vrata. Ono vas oslobada da mozetc krenuti u ostva-
renjc svojih snova i postiCi najvisu razinu svojih moguenosti.
Cuo sam krasnu prieu o snazi zivljenja u sadafojem trenutku.
Pokufajte zamisliti da ste na brodu usred occana. Stojite za kor-
so
milom, krcnuli ste ravno prema istoku i postavljate scbi t_ri vafoa
pitanja. Prvo, sto jc to trag broda? Okrencte ~e 1 promotnte br~z:.
du koju brod ostavlja u vodi iza se.be. Trag Je t~ voda. Ona C!.m
neke oblike odostraga sve dok sc om ne rastvore 1 nc pretvore nt u
sto. Drugo, zapitajte se mo2c Ii trag P?krct~.ti vbro~? Odmah ccte
odgovoriti: "Dakako da_ ne moZc. Pa. to.Jc sml)esno. U tra~u ncm~
nikakve snage. Naposl1etku sc zapna1te, sto ond~. ~okrec~ bro~.
Promislit ccte na trenutak i doCi do zakljucka kop JC ~asv1m OCll.
ku. I to jc to. Tu nema nicega drugog.
Vrlo je jasna analogija s vasim zivotom. Jedino ~to van: trc.ba je
vasa energija u ovom sadafojcm trenutku. Ona. JC nev1eroJatno
snafoa i moze mnogo toga postiCi. Ali problem JC u tom~ sto se
mnogi od nas ne sluzc do kraja svojom cncrgijoi:i sadasnJcg tre-
nutka, vec neprestano zele da ih "trag" - on~ sto JC ostal~ iza nas,
nasa proslost - pokrene naprijed. No kao nt trag u vod1 ?ce~na,
tako ni nasa proslost nema nikakvu pokretacku snagu. Ona Je msta.
Nasa proslost nema druge mo~i do o~c..~oju joj s~mi pridaj~­
mo. Medu najdinamicnijim i na1znaea101pm prom1cnam~ ko1e
mozete uCiniti u vlastitom zivotu jest da sc obvezetc kako cctc se
odreCi svih ncgativnih veza s prosloscu i poceti 7.i~jcti od o:og tre-
nutka. Radite kao da se sva vasa zivotna snaga shla u ova1 trcnu-
tak, tu poCinje i zavrfava. Mozda ce vas zapanjiti pozitiv?a c~cr~
gija koju cete tako stvoriti. Otvarat c.e vam sen.ova vrata.1 pr~_zau
nove prilikc. Kako navike iz proslost1 budu na~1ralc u vasu ~:!Jest,
jednostavno ih priznajte i pu~tit~ o? s~?e. !aJ ~os~upak IllJC sl?-
zen, i mozete ga odmah pocet1 p~·1mJCOJIV.alt. yasa JC pros.lost_vaz-
na zato sto je bila potrebna da b1ste mogh doc1 do sadasn1ost1. No
51
u ovom .t:e?u.rk_u vas zivot c~ni slijed . sadasnjih trcnutaka koje 16.
treba doz1v1et1, 1edan za drug1m. UsredotoCite se na ono sto mo-
zete uciniti danas, upravo sad, i vec Ste poceli stvarati izobilje koje
vam samim rodenjem pripada.
OKRUZITE SE STRUCNIM LJUDIMA

(¥)

C h arles Givens, autor nevje,,roj atno popularne knjige Bogatstvo

bez rizika, rekao je ovo: "Zelite Ii nauCiti nesto o novcu, uCite
od onoga tko ga ima mnogo''. Tako se mnogi ljudi okrufoju "us-
pjesnim" ljudima, "strucnjacima" za zaradivanje i ljudima koji
imaju vise novca nego oni sami. No ovi ih plase. Oni se boje da
uspjesniji od njih nece biti voljni trositi svoje vrijeme i dijeliti
ideje s njima. Istina je toliko daleko da ne mozc biti dalje. Stvar-
nost je takva da ljudi koji su nesto postigli obofavaju kad se netko
zanima za njihov uspjeh; oni silno vole dijeliti svoju mudrost,
dobre zamisli i poslovne tajnc. To im daje osjecaj da ih netko zeli
i treba.
Dvije meni najdraze osobe na svijetu imaju, svaka za sebe, silno
mnogo novca. Jedna je do njega sama dosla, dok druga potjece iz
bogate obitelji. Obie su vise nego voljne sjesti i podijeliti svoje za-
misli sa mnom, ali i s bilo kime drugim tko im se obrati. Zanim-
ljivo je, medutim, sto obje tvrde da se vrlo malo ljudi odvazi pita ti
ih za kakav savjet iii ideju. Prava steta! Osobno poznajcm vise od
stotinu superuspjcsnih ljudi, a ne bih se mogao sjetiti ni jednoga
od njih cija vrata nisu skoro uvijek otvorena za druge ljude. Kroz

52 53
 s~ojc .knji.gc ~adio sam na nekim projektima s vrlo poznatim us- 17.
pJes.n~m IJud1.ma .. K~,d me tko pita: "Kako ste ih samo uspjeli pri-
dob1t1 da sudJcluiu? vrlo ccs10 sc zacudi jednos1avnosti rnoga od-
govora. Iskreno irn kazem: "Samo sam ih zamolio." Zapanjili bistc
sc ko!i~o jc .tjudi vi§e nego sprern no pomoCi drugima, bilo da su BUDITE SVJESNI ONOGA STO
vlasmc1. uspicsnog
. . .. ducana,
. vodeci agenti osigura\·ajucih drusiava) NE ZNATE I STO VAM
poznat1 p1sc1, hJecn1ci, odvjetmci iii izvrsni profcson. VcCina n1ih
~oljna ~e i zcli pruziti savjet. U stvari, kad nekoga komc se divitc NE IDE OD RUKE
~ pos~ui~~e ga zai:iiolitc da ncsto raspravite iii da vam da ideju, to
JC naJvec1 komphment koji toj osobi mozetc dati .
. Nisu svi, a~i vccina visoko uspjdnih ljudi u bilo kojcm podru-
CJ~~ otvorena JC za pomoc drugima. Obieno se naj\'isc boje bas oni
kop se .muce na putu prema vrhu, oni su najnes1gurniji i nc-
spr~m~1 s~ ponudiy smjcrnicc. Ako od nekoga zatrazitc pomoc iii ok je Ci tao moje ja~~; ~asrave koi.~ sa~ ka? sk~lara~ ~isao,
savict 1 ta1 vas odb11c, mo2ctc sc kladiti dace iduca osoba biti vise
~ego voljna pomoci ~am. Ako zclitc dobiti dobar sa\'jct i izbjeci vc-
D otac mi je znao refr R1charde, nl)e vazno sto t1 nc 1dc pra-
vopis. Ali vrlo je vafoo da budes toga svjesta n. Tako, kad n~ bu-
ltkc P??~eske_, zatrazu~ pomoc. Ol~ruzitc se pobjcdnicima. Nemoj- des siguran kako se ndto pise, provjcri u rjccniku." ~' kako I~ on
te trazltl sav1ct od strike Joze, os1m ako i on sam nijc uspjdan. bio u pravu! Ova mi jc sitna mudrost pomogla u vise sluca1eva
ldite najboljima.
nego bilo koja druga.
Tata je imao potpuno pravo, i ne samo sto se tice pravop.isa: T~
isto mozc se primijcniti na gotovo svc .. U m.ojem poslu, ~nm.icn­
ce nijc bitno da budem strucan uredmk, ah trebam znau ko1e su
ml slabe tocke i ogranicenja. Mogu zaposliti nekoga da uskoCi
ondjc gd jc sam ja slabiji. Isto tako, ne ide mi bas uskladivanje sve-
ga onoga sto cini neko prcd.~va~je. Ne~~ proble~a .. 1~\~gu zapos-
liti nekoga kome to ide. Uvl)ek ie mudn1e tako ucm~ll, 1dugoroc-
no glcdajuCi, ispada jeftinijc i isplativije. Probl~m b1. nast~o sa?1o
kad ja nc bih znao sto mi ne ide iii kad to nc b1h zcho pnznau.

54 55
 Vrlo vjerojatno ste i vi u necemu izvrsni, dok vam druge stvari
nikako ne idu. Pa sto onda? Zasto biste se morali uzrujavati i tra-
titi vrijeme radcCi bas ne5to Cime se mucite? Tone znaci da ne tre-
bate svladavati neke nove vjdtine i poboljsavati postojece. Ovime
zelim reCi da biste najveCi dio svog vrcmena trebali posvetiti ono-
me sto vam ide od ruke, kao i onome sto je najbitnijc za vas us-
pjch. Lako se mozete zamoriti iii dati poraziti od nekih sitnih po-
slova koji vas bas ne vesele i ne idu vam. Naravno, velik broj tih
poslova treba obaviti, ali mozda tone morate uciniti bas vi. Sto bi
se dogodilo da imatc dodatnih dva ili tri sata na dan u kojima se
mozete posvetiti onome sto doista volitc raditi i sto vam bas dobro
ide? Kako bi se to odrazilo na vasu produktivnost, kreativnost i
krajnju dobit? Nikad necete sa sigurnoscu znati dok nc pokusate,
ali uvjeravam vas da je meni kao i brojnim ljudima kojc poznajem
bas ova jednostavna ideja posluzila kao si lno korisno prosvjetljenje.
56
18.
POST ANITE SVJESNI
CIMBENIKA STRASTI
@3
K ao sto nas podsjeca i Marsha Sinetar u svome sjajnom bcst-
selleru Radite §to volite i novae ce doCi. Mozda razlog popu-
larnosti njezine knjige leii u tome sto nas podsjeca na ono sto vec
svojom intuicijom znamo: Kad nesto Cini mo strastveno, sa farom,
uspjeh nece izostati! .
Zar prema zivotu i radu kljueni je element uspjeha i izobilja.
To jc gotovo nezaustavljiva sila u nasem p~nasanju koja r~da encr-
giju, kreativnost i produktivnost. Kad vohte ono sto rad1te, te~ko
je ne postiCi uspjeh. Vase odusevljenje postaje oCito sva kome oko
vas i postaje zarazno.
Odabir posla koji d~ista volite sas~avni je dio. procesa ~oti~a­
nja fara u radu. Za to 1e potreban sv1cstan angazr:ian u b1ra~JU~
sto cesto zahtijeva dosta smjelosti. Promjena sm1era u karl)en
moze biti zastrasujuca, kao i kad se hocctc okusati u necem
novom i tune igra ulogu koliko mi to "zelimo11 • VeCina nas je za-
dojena1 mislju da iCi proku5anim putcm predstavlja nacin za po-
stizanje sigurnosti.
57
 Snafoa destruktivna sila koja mnoge prijeCi u tome da poseg-
nu za svojim snovima jest strah. lpak, promotrite Ii pazljivo vcCi-
nu uspjefoih ljudi, vidjet cete da su se i oni pocesto suocavali sa
strahovima slicnim vasima i rnorali ih svladavati. j edna moja
stranka jednom jc primijetila: "Napokon sarn se zapitao, ma Ciji
je to Zivot? I kad nisam nasao odgovor, z nao sam da moram ndto
promijcniti."
Imam i pricu iz vlastitog zivota koja cc poduprijeti ovu stra-
tegiju. Prije mnogo godina isao sam sigurnim putcm. Nedugo
poslije fakulteta upisao sam postdiplomski studij iz poslovnog
upravljanja, M. B.A. Na nesrecu, nisarn ga rnogao podnijcti. Ufa-
savala me pomisao na svako predavanje, znao sam da to nije moj
put, da nc slijedim vlastite snove. Premda mi je i to bilo zastrasu-
juce, odluCio sarn od svega zauvijek odustati. Cvrsto sam odlucio
da zclim postiCi srecu umjesto da slijcdim neki zacrtani put u ka-
rijeri. Bila je to jedna od najboljih i najvafoijih odluka u mojcm
zivotu.
Bitno je da se zapitate: Je li to sto se covjek bavi ncCime stone
voli doista prokusan nacin provodcnja vremena? Koliko dobro mo-
zetc obaviti zadatak od kojeg vas hvata jeza? Koliko jc tada krea-
tivan i originalan vas naCin misljenja? Bi Ii bilo laksc iCi obilazni-
jim putem Vili Ciniti sto treba da bi se postigao pravi uspjeh?
Odgovori na sva ova pitanja sasvim su jasni: Bez strasti, sanse za
uspjeh su vam minimalne. Ali upravo suprotno vrijcdi za situaciju
kad vam far za poslom ispuni srcc. Kad podete za srccm, kad ot-
krijctc sto je to sto vam doista ispunjava i hrani duSu, srctan zivol
u izohilju bit ce odmah iza ugla.
58
19.
POIGRAJTE SE RJESENJEM
OD SAT VREMENA
@
anas vise nego ikad prijc postoji silno mnost~o fi~a~~i!ski~
D moguenosti sto se pru:Zaju onima koji ih Zele isko~~sut11 kOJI
su dovotjno otvoreni da mogu uCiniti nc5to malo dr~kc11~- Post~Je
brojni honorarni poslovi i razliCite vr~te do~ace ra~inosti od koph
se obieni ljudi mogu obogatiti. Mnog1 takv1 poslov~ tako?er su za-
bavni, Jagani i ne zahtijcvaju vise od neko~1ko s~u n~ [Jedan. Uz
to, za mnoge od njih ne trcba velik pocctm kap11al m prethodno
iskustvo.
U cemu jc onda kvaka? jedna postoji, vjerojatno ste i san:i po-
godili koja. Kao sto jc cesto slucaj, s~rah i ~abri~utost n~m y1se ~d
bilo cega drugog otimaju snove. Izhke ko1e cu1em od 11u~1 krecu
se od "Bojim se da ncmam vremena" do "Stra~ me d~__1a to ~e
mogu" i/Bojim se sto bi ljudi rckli". Strah jc na1porazmp od sv1h
osjeca(a u nasem zivotu.
Sto bi se dogodilo da odluCite poslusati savjct iz naslova ovc
knjige, Bez brigc do zarade? Za pocetak, p~cdl_azem ~am sljedcc~
strategiju. Ako iz vlastitc svijesti otjcrate bngc i odluCitc se za nck1
59
zdrav, financijski solidan i posten posao kod kuce ili neku vrstu
multilevel marketinga 1, mozete postiCi financijsku samostalnost
vec ako se time budete bavili svega jedan sat na dan. Ne morate
napustiti svoje radno mjesto, promijeniti karijeru niti se upustiti
u neki velik rizik. Posvetite malo vremena istrazivanju sto se sve
nudi. Raspitajte se. Budite spremni raditi nesto i malo drukCije.
Budite otvoreni. Ne brinite se!
Jedina je kvaka u tome da doista iz dana u dan morate provo-
diti punih sat vremena, bez prekida, radeCi ono najbitnije za taj
posao. Provedite taj sat bez straha! Nemojte se brinuti za ishod,
sto ce drugi misliti o vama, gdje sve u proslosti niste uspjeli, ni o
tome da nemate bas vremena, da vam to sto radite nije u krvi, ni
o bilo cemu drugome. Ako je najbitnije u tom poslu da nekom te-
lefonirate, tada morate veCi dio svoga sata provoditi pri telefonu.
Ne trebate se zadrfati ni minute preko toga sata, ali da bi vas po-
kusaj mogao uspjeti, morate za njega odvojiti posten sat vremena.
Predvidam: ako odaberete neki posao koji·volite i ako budete vjer-
no odvajali po sat na dan za obavljanje onoga sto je u njemu naj-
vafoije (a ne tek poslice za popunjavanje vremena), u roku od
dvije godine bit cete na najboljem putu prema potpunoj financij-
skoj samostalnosti.
· Prvi i najvafoiji korak jest da iz vlastitog zivota izbacite zabri-
nutost. Ako se odluCite na eksperimentiranje ovom strategijom,
zelim vam mnogo srece! Znam da mozete bi ti onoliko uspjesni ko-
liko vam to dopusti vasa masta.
1
Multi level marketing ukljucuje djela tnosti poput osiguranja zivota, gdje osobc kojc sc time bave
imaju financiisku korist u obliku provizije zbog proSircnja mreze i poveeanja broja sud ionika.
60
20.
BUDITE SPREMNI ODUSTATI
OD PREGOVORA - OBICNO
IM SE MOZETE VRATITI
@
M nogi ljudi ne iskoriste sve sto bi mogli u pregovorima koje
vode i to zbog straha - straha da ce, ako ne prihvate sve
uvjete sporazuma koji su im ponudeni, posao zbog njih propasti.
Premda je moguce i da se takvo sto dogodi, vjerojatnije je da cete
nespremnoscu da odustanete od pregovora upropastiti kako sadas-
nje tako i dugoroene mogucnosti za vlastiti uspjeh. Ako vjerujete
u neki proizvod ili uslugu, sto god da ste stavili na pregovaracki
stol (vase vrijeme, znanje, itd.), gotovo uvijek cete bolje proCi ako
ste spremni odustati, otiCi i promisliti o tome da poenete iz pocet-
ka i svoj posao ponudite nekome drugome. To ne znaCi da stvar-
no trebate otiCi, vec samo da vam ni to ne bi tesko palo. Trebate
jednostavno biti spremni na bilo koji ishod.
Ovakav bezbrifan stav moze se primijeniti na veCinu situacija
u poslu. Evo jednog od najjednostavnijih primjera: kupnja stam-
benog prostora. Pretpostavimo da ste pronasli kucu koja vam se
doista svida, a prodavac za nju trazi 100.000 dolara. Vi smatrate
da bi za nju bilo razumno platiti najvise 90.000 dolara. Vlasnik se
61
...
doima tvrdoglavo. Ali problem je da ste se bas zaljubili u tu kueu
i ne zelite da kupnja propadne.
Ako ste "vezani" na ishod, to vas moze prilieno stajati. No ako
mislite da vam nije u interesu platiti vise od 90.000 dolara, naj-
mudrija odluka s financijskog i emotivnog gledista bila bi da po-
nudite 90.000 dolara, sa spremnoscu da odustanete od svega, te da
se vise uopcc nc brinete! Vee to sto sc ne brinerc kakav ce biti
ishod, u veCini slucajeva bit ce vam od pomoci zhog same Cinjcni-
ce da se veCina ljudi zabrinjava zbog svega. Vrlo vjcrojatno je i
osoba s kojom pregovarate takva. Premda ima iznimaka, onaj
kome ste nesto ponudili skoro nikad vam nece bas u tom trcnut-
ku zalupiti vrata pred nosom. Naprotiv, morat ce na brzinu doni-
jeti vrlo vafou odluku - zbog kojc sc najvjcrojatnijc i on sam
brine. Dakako, moze odbiti vasu ponudu, ali ako se Jako zabrinja-
va, mozda i nece. Na kraju krajeva, on je taj koji odbija nesto si-
gurno i odlueuje se za nesigurnu buduenost, a ljudi koji se brinu
ne mogu to podnijeti. Mozda ce izaci s protuponudom, ali ako zna
da se vi ne brinete, da ste posve spremni odustati i otiCi, njegova
ce ponuda bi ti znatno nifa nego sto bi bila kad bi osjetio vas strah.
Sve je ovo vrlo jcdnostavno. No i stvarnost zaradivanja i razbori-
tog odluCivanja nije pretjerano slozena. Medutim, mnogi ljudi ne
razumiju koliko je vafan bezbrifan stav. Razumijctc li to vi, tada
stc korak u prednosti.
Jedan moj prijatelj najbistriji je pregovarac kojega sam ikad
vidio. Jednom jc usao u salon automobila i ponudio nevjerojatno
mali iznos za najnoviji tip nckog luksuznog automobila. Evo sto
je rekao: "Dobar dan, gospodine. U ruci mi je eek na 35.250 dola-
ra, toliko bih platio bas ovaj autornobil. Znarn da cete se rnorati
konzultirati s gazdom, zato moja ponuda vrijcdi dcvct minuta - ni
62
sckundu dulje. Nisam spreman platiti ni trunku vise, ali eek je vas
ako ste spremni rastati se od ovog auta." Kad je naoCigled zivcani
prodavac zaustio da ce nesto odgovoriti, moj prijatelj je hladno
pogledao na sat i rekao: "!mate jos osarn i pol minuta prije nego
sto se okrenem i izadem odavde."
I prodali su mu automobil!
Ocito nas nema mnogo koji bismo imali petlje (iii mogucnosti),
mozda cak i zeljc ovakvo sto uciniti. Ali ovaj primjer pokazuje ko-
lika je moc u spremnosti da se odustanc i ode. Jasno je da je pri-
jateljeva ponuda bila negdje u granicama onoga koliko je taj au-
tomobil doista vrijedio. Onaj salon sigurno mu ga nije mogao
pokloniti. Ali moj prijatelj sve je to ukalkulirao u svoju strategiju.
Raspitao se koliki je trofak automobila u nabavi i znao je dace ako
salon prihvati njegovu cijenu, ipak nesto zaraditi. Ali isto tako je
znao da je, vrlo vjerojatno, cijena koju je on platio znatno nifa od
one koju ce bilo tko drugi platiti za taj isti automobil. BuduCi da
ga je on htio, a da nije opet toliko zagrizao, nije imao sto izgubiti.
Znao je da prodavac u veCini slueajeva treba provesti dosta vreme-
na s potencijalnirn kupcem da bi mu ista mogao prodati. A onaj
put njegov je ukupan angazman, osim papirnatog dijela posla, tra-
jao manje od minute. MoZda se salonu isplati zaraditi nesto sitno
i na brzinu umjesto da danima, tjednima iii cak mjesecima isce-
kuje vecu zaradu. Ali kljuc svega bila je prijateljeva potpuna sprem-
nost da odustane bez ikakva faljenja. I vi mozete primijeniti ovu
strategiju uz krajnje postovanje prema ljudima s kojima pregova-
rate. Nema potrebe da budete agresivni ni bahati. Jedino sto vam
treba jest bezbrifan stav. Poigrajte se ovom stratcgijom, vjcrujcrn
da ce vam se dobro isplatiti.
63
 Mozda niste od ljudi koji ce od prijatelja ili obitelji zatraziti
21. bilo kakvu uslugu. MoZda se time cak i ponosite. Medutim, zna se
dogoditi da vam je za uspjeh potrebno bas to da zatrazite pomoc.
Budete Ii tvrdoglavo inzistirali "J a to ne mogu'', mogli biste pro-
IZGRADITE VOLJU ZA PROMJENAMA pustiti neku krasnu priliku. Postoji nebrojeno mnogo drugih pri-
mjera za to kako vam nespremnost da iskusate nesto novo iii da
(!) nesto uCinite drukCije moze smanjiti sanse za uspjeh. Napravite
inventuru vlastite tvrdoglavosti i ustanovite postoje Ii u vasem zi-
votu podrucja u kojima nesto cinite na odrcdcni nacin samo zato
StO Ste to uvijek tako Cinili?
Bez sumnje se izreka "Budite otvorcni" odvise cesto rabi. Ali
U svojoj divnoj knjizi Uspjeh nije slucajnost dr. Lair Ribeiro
tvrdi nesto sto meni zvuci uvjerljivo, a i dokazalo se kao is-
tinito viSe puta kroz povijest. On kaze: "Nastavite Ii ciniti ono sto
razmjcrno je mali broj nas koji smo doista otvoreni za novo. Na-
protiv, drzimo se svojih starih i otrcanih navika. No budete li
odustali od svoga straha i s hrabroseu pristupili izgradnji vlastite
ste prije uvijek Cinili, postizat cete ono sto ste prije uvijek posti- volje za promjenama, rekao bih da nccetc jos dugo morati posti-
zali." Snafoe li poruke! Katkad, da biste ostvarili pozitivne poma- zati samo ono sto oduvi jek postizete.
ke u 2ivotu, trebate promijeniti naCin na koji Cinite neke stvari.
Nece vas svijet iznenada nagraditi time sto ce se promijeniti vasi
zivotni uvjeti. Naprotiv, vi morate promijeniti vlastiti pristup sta-
novitim izazovima.
Susreo sam brojne ljude koji gotovo da uopce nemaju volju da
se promijene, cak i kad im njihov trud ne donosi nikakav plod.
Cut cete ih kako se izgovaraju svojim ogranicenjima i govore:
"Uvijek sam bio takav", ''Jednostavno nisam takva osoba" iii "Ja
to oduvijek radim drukCije." Ali ako vam nesto ne polazi za ru-
kom, ovakve izjave nernaju smisla niti su od ikakve pornoci. Kljuc-
no je zapamtiti ovo: nastavite li Ciniti ono sto oduvijek Cinite, doi-
sta cete postizati sarno ono sto ste uvijek i postizali!

64 65
 22.
GLAVNINU VREMENA POSVETITE
KLJUCNOM DJELICU SVOGA
POSLA ILi PROJEKTA
® pravoj vafoosti vlastitih postupaka. Prije cemo sc pozabaviti ne-
V rlo cesto ljudi znaju napraviti najvece pogrcskc u potrazi za
uspjehom time sto sc usrcdotoce na krivc dijclovc svoga po-
sla. Tako potrose odvisc vrcmena i energije raJcCi nesto sto je
mozda nufoo, ali nije onaj kljucni ni apsolutno najvafoiji aspekt
njihova posla iii projckta. Vidio sam kako sc ncki uzrujavaju,
tvrdc da "nemaju vremcna" za potrcbne telefonskc pozivc, za raz-
govor s onim tko o neccmu odlucuje, ni da bi sastavili ponudu , za-
trazili posao, obavili due d1ligencc 2 neke kompanijc, napisali po-
glavlje, ucinili sto je potrcbno za promociju, marketing iii sto vec
bio njihov kljucni zadatak - no u isto vrijeme pronadu vrcmena
da bi pocistili stol, nazvali neke prijatelje, prcsloiili diskcte, od-
lucili sto ce za vikend, prcgledali neke dokumcntc, Jogovorili sa-
stanak iii uCinili nebrojcno mnogo drugih stvari kojt.:: su od rela-
tivno male vafoosti za njihovu efikasnost i uspjch.
1 Due d1/1gt·ncc ie postupak prihkom kupnk ih preuzimanja kad kup3c pJ;lli"o prouta•a roslo,·nc
kn1111c kako h1 ocijcnio n1jcdno~1 1mo>inc i oh\'C13 kompanije 7J ko1u j..- 1.Jml1:rc'lrJn.
66
Mozda ce u odredenom trenutku ta j "kljucni djelic" vakg posla
biti rjesavanje nckog problema; tako mozete stvoriti dodatni 1:lvor
novca, razrijesiti neki osobni nesporazum s kolegom, zavrsiti iz-
vjestaj, napisa ti govor iii naci odgovor na neko pitanje tehnicke
naravi. No dio rjdcnja lezi u tome da se zapitate: Sto jc doista naj-
vafoije? Najccscc je odgovor potpuno drukciji od odgovora na dru-
go pitanje: Koji bi bio najlogicniji iii najzgodniji slj cdcci korak?
Dogada se da s jedne stvari skaccmo na drugu bez razmisljanja o
kom malom krizom, telefonskim pozivom iii nccimc sto narn je
vec otprije na stolu nego bas onime sto je od prave vafoosti .
Otprilike dvaput na tjedan odlazim vjezbati u obliinji fitness
centar. Isti princip vrijedi i za vjc:lbanje i stjecanje kondicije. Za-
nimljivo je promatrati kako ljudi razlicito "treniraju". Postoji sku-
pina - nekako volim misliti da i ja spadam medu njih - koji zasu-
eu rukave i daju se na posao. Idu od sprave do spravc, od jedne
vrste vjezbe do drugc, dok nc zavrsc s treningom. Za svoj ih tride-
set minuta iii manje vec mogu pod rus i polako otiCi odande. Opce-
nito govoreCi, ti su ljudi u dobroj kondiciji. Ucinili su ono sto su
namjeravali.
Postoji, medutim, i druga skupina ljudi koji nikako da sc prime
vjezbanja. Uvelike se druze, trcba im pctnaest do dvadcscl minu-
ta da se presvuku, pa sc onda ushodaju po tereta ni i razgledavaju
opremu. Katkad ce jos procitati novinc iii otiCi u saunu. Ncdavno
sam nacuo telefonski razgovor izmcdu jcdnog od njih i njegove
supruge iii djevojkc. S ozbiljnim izrazom na lieu govorio je: "Dra
ga, ja to jednostavno ne razumijcm. Dolazim ovamo skoro svaki
dan, al i nikako da smrsavim." E tog sam tipa vrlo ccsto ondjc vi-
67
dao, ali jos nikad nisam opazio da doista vjezba. Uvjerio je sam
sebe da vec Cini ndto korisno time sto svaki dan onamo dolazi, i
potpuno je promasio stvar. Jcr nikako da se prihvati kljuenog dje-
lica - treniranja!
Ne pripazimo Ii na to, lako mozemo upasti u slicnu zamku i u
svome poslu i naCinu zaradivanja. Ako se i doimamo zaposleni, i
dosta toga obavimo tijekom dana, moZda se nismo usredotocili na
jednu iii dvije stvari od prave vafoosti. Neki od najuspjefoijih
medu mojim poznanicima rade samo nekoliko sati na dan, ali i te
kako razumiju sto znaCi taj kljueni djelic. Kad budcte Cinil i sto je
doista potrebno i vafoo, ostalo ce se samo sloziti na pravo mjcsto.
Svaki dan utrosite trenutak da biste odvagnuli svoje prioritete.
Potrudite se da vrijeme provodite CineCi ono sto te vam osigurati
uspjeh u zivotu i stvoriti izobilje.
68
23 .
IZRAZITE SVOJU ZAHVALNOST
@3
U presudnim trenucima ispada da je vrlo malo toga u zivotu si-
gurno. Medutim, svako toliko naidemo na misao koja vrijedi
uvijek i u svakom pogledu, bez obzira na sve. Evo jedne takve
misli, dobro bi bilo da je zapamtite: Ako je nasa zahvalnost iskre-
na, drugim Jjudima ce bici draga i oni ce je se sjecati. Zbog nje ce
se ne samo dobro osjecati, vec ce dobiti poticaj da nam i drugi put
pomognu, a poticat cc i druge da tako cine. Oni ljudi kojima ne
zaboravimo zahvaliti osobno, lijepo srocenim pismom, nekom ge-
stom iii telefonskim pozivom, vjerojatno ce nam daleko prije po-
novno priskoCiti u pomoc nego oni Ciju pomoc primimo bez raz-
misljanja i zahvale. To je tako oCito, no ipak vrlo je malo ljudi koji
doista razumiju sto se tu zbiva.
Ljudi su u svojoj sustini dobri. VcCina ih voli pomagati drugi-
ma, davati od sebe, pruziti ruku, ponuditi pomoc. Ljudi uglavnom
vole da ih se pamti i o njima razmislja kao o onima koji su nekome
drugom pruiili pravu priliku iii ih na neki drugi naCin s ljubav-
lju usmjerili u zivotu. No druga je strana novCica da ljudi vole i
da im se to prizna, da im se drugi dive i izraze im zahvalnost. Oni
vole kad im za nesto zahvalite, i to ne iz neke sebiene potrebe vet
69
jednostavno zato sto im je drago takvo priznanje. A kad od neko-
ga dobijemo iskreno priznanje, to nas ucvrscuje u pomisli da smo
nesto ispravno ucinili. Zato to zelimo uCiniti i drugom prilikom.
BuduCi da ljudi vole davati i pomagati drugima - ako im zahvali-
mo za njihovu dobrotu - to ce ih navesti da i druge potaknu da
nam pomafo. Zivot ce postati neizmjcrno laksi ako ne zaboravi-
mo zahvaliti ljudima za njihovu dobrotu.
Mnogo mi jc predivnih ljudi izaslo u susrct i pomoglo u zivo-
tu i karijeri. Bez obzira na to jesam Ii trazio pomoc iii mi je ona
sama dosla, uvijek nastoj im ne zaboravi ti izraziti svoj u zahvalnost.
Premda nikad ne zahvaljujcm ljudima kako bih dobio nesto zauz-
vrat, uvidio sam da zahvaljivanje od srca jamci dace nam pomoc
uvijck bi ti iza ugla. Nitko od nas nc zeli da ga drugi uzimaju zdra-
vo za gotovo. Svi volimo kad nam ljudi zahvalc!
Kad iduCi put budete uCinili nesto lijepo i budete od pomoCi
drugome i taj vam zahvali, primijetite kakav to osjecaj stvara u
vama. Premda biste u mnogim prilikama ponovno pomogli be.z
ikakve zahvale (mi koji imamo djecu to dobro znamo), mogu se
kladiti da cete jos radije pomagati onima koji su vam iuazili za-
hvalnost, sto je dakako jos jedna od kljuenih stva ri za postizanje
radosti u zivotu. Budetc li trajno zahvalni, zajamcen vam je us-
pjeh, izobilje - i sreca.
70
24.
OSTAVITE SJAJAN
(A NE SAMO DOBAR) DOJAM
@)
jcrojatno bi se moglo reCi da ova strategija predstavlja s~pr~t­
V nost postavci "ne palite mostove iza sebe". ?no sto drug1 osie-
y
caju prcma vama moze biti presudno za vas uspie~. svakon_i slu~
caju, kad su blagonakloni prema vama, to vas Cini ~o~ebmma 1
daje vam zasluzenu eticku prednost u s~emu sto cmttc. ~o ne
znaCi da se trebate praviti da ste ono sto mstc, vec saID:o_znaite_da
ce vasa nazOCilOSt, ponasanje, postenjc i dobrota OStaVltl pOSlOJaO
trag u svijesti onih s kojima se zateknetc.
Jednorn prilikorn euo sam vrpcu Ken~ Bl~nchar~a pod nazi-
vorn "Vatreni obofavatelji". Na njoj on obiasniava va~nost _to~a da
uCinite sebe posebnima tako sto cete stvoriti mustcn!~ koie_c_~, ~e
samo voljeti vas proizvod iii uslugu, nc~o se P?_tpuno zapa~,1t1 za
njih - i za vas. Ova strategija predstavl1a ~erz11u stva~an~a va~re­
nih obo:Zavatelja" u meduljudskim odnos~a. Ka~ l1ud1 pom1sle
na vas, htjeli bistc da oni iskreno pozel~ u~1 ~ nek1 ~osao, pro~o­
diti vrijeme s vama i pomagati vam. Htieh b1ste da 1 vase muste-
71
rij_e, .klii.e°:tela, suradnici, kolege, pa cak i konkurenti imaju dobro
m1sl1enJe 1 pohvalno o vama govore i drugima.
. To je.vrlo jednostavno postifr neka Zivot u potpunom postcnju
t dobrot1yostane vas prioritet. Stavite druge ljude na prvo mjcsto
~~d. god JC to ~ogucc. Iskrcno SC zanimajte za to kako drugi zive.
Z1v1te s~dafoJJ ~renutak u dodiru s njima. Gledajte ih u oCi i us-
r~?otoclte s.e d?1sta na ono sto govore. Pokazite da vam je stalo do
nJJh ~aoyoJedmaca .. Raspitajte se o njihovim obiteljima. Slusajte,
slusaite ~ sa mo s~usa1 te. Ina kraju, neka vasi postupci budu u skla-
du. ~ vas1m dobmn namjerama. Istaknite se u gomili. Budite vi ti
~011 ce zahv~liti ~usterijama i ljudima s kojima radite. Pofaljite
1m raz~l~d.n1cu? l~1epo srocenu poruku, ili cak cvijecc ako odgo-
va:a pnhc1. Ucmtte ndto po cemu ce vas ljudi pamtiti u dobrom
SVJCtJU.
Ako budc.te provodili ovu strategiju dodajuCi joj nesto osobno
uz. potpunu 1skrenost u mislima i djelima, s vremcnom cete steci
ZVJezdan u?led ."ie~noga medu tolikima" kod sviju s kojima do-
dete u dod1r. L1ud1 ce vam kucati na vrata trazeCi da rade ili se
sa~o ?ruzc s .vama. Povrh toga, zivot ce vam bi ti ispunjen s vise
srece i topic l1udske dobrote nego sto ste mogli i zamisliti.
72
25.
ODRZAVAJTE SVIJEST 0 BOGATSTVU
~
va knjiga bavi se upravo raz~ijanjem svijesti ~ bogatstvu. Sv~­
O jest o bogatstvu podrazuml)eva odsutnost b1lo kakve zabn-
nutosti zbog novca; spoznaju da uvijck ima dovoljno novca .z~ sve:
Ljudi koji zive u pravom izobilju nikad SC ne brinu hoce h tmatl
dovoljno - oni znaju da njihov mentalni sklop vec sadrfava fun~~
ciju stjecanja novca i bogatstva. No u tome da budcmo sl~bodm 1
sretni prijece nas brige. Dok ne pokictai:io. lance str~.ha, m.kad n~­
cemo biti doista slobodni. Ali kad to uCimmo, nas z1vot vise nece
biti kao prije. Zivot bez briga zivot ie izobilja, i ctobro prozivljen
zivot.
Ono na sto sc usredotocujemo lako se siri. Ako svoju mentalnu
energiju trosimo zabrinjavajuCi se, bit ce tc~ko? ako ne i ne.mogu~
ce, stvoriti pr~vo izo~ilje. ~zmedu nas sam1h i nase ~rea.t.1~'(~ost1
stajat ce strah 1 zaroblJavat ce nas u stacusu q~o. Drug1m n1ec1ma,
strah ce ometati nase stvaralacke sposobnosu. A kad smo pak slo-
bodni od ikakvih briga, uspijcvajuCi odrfati svijest o bogatstvu~
novae ce nam dotjecati iz neiscrpivih izvora. Doslov_ce,cemo ~am1
stvoriti naCin da nam novae dotjece. Nase antene bit cc usm1ere-
i 73
t
t
nc prdem~hnov.im. uzbudljivim prilikama, a svijest ce nam biti otvo-
rena a i p nm1. 26.
. N~jvafoija stvar u vezi sa svij eseu o bogatstvu jest ne mijcsati
p~ontetc: Tu ,ne m_a gr~s~e: svijest o bogatstvu mora vam bi ti na
P. bom ~!~stu. Necetc ie iznenada razviti ako i kad sc vec budete PRICEKAJTE TRENUT AK
. Ok o~au.1.1 · l!pravo .obratno. Svijest o bogats lvu razvija se sam im NADAHNUCA
~s or1en11:~n1em bng~, povj~renjem u svijct i vlas1i1e unutarnje
b1~~sobb.n~st1. Kad pos11gnete s1gurnu svijest o bogatstvu pravo izo-
1 JC 11 \. C vam nadomak ruke. '

Z vuci ironieno, ali ccsto vlastito vrijemc mozemo najbolje is-

koristiti tako da nc radirno nista - i ne poduzimamo nista -
vcc jednostavno cekamo odgovor. No u nascm ubrza nom i suma-
nutom svijetu, veCina nas se uspanicari kad ndto sama ne Cini, cak
f i kad to " nesto" nije mudro, produktivno ni korisno. VeCina nas
\ odvise je zaposlena, iii se barcm tako doima, da bi vidjela i poslu-
sa la glas vlasti te mudrosti.
U nasu psihu ugradeno jc pravo bogatstvo mudrosti. Svi mi
imamo na raspolaganju urodcn zdrav razum koji nam prufa rjc-
senja, nadahnuce i vodstvo. Ali problem je u tome sto se moramo
smiriti i utisati <la bismo ga culi. Moramo pricekati nadabnucc.
Pristup tom urodenom zdravlju zahtijeva nesto poniznosti i na-
vikavanja. Moramo biti voljni priznati da u nekorn trenutku "ne
znamo sto treba uciniti". Nloramo se nauCiti strpl jenju i mati da
vrijedi cekati . J cdnostavnim priznanjem da, barem zasad, ne zna-
mo odgovor pokrecu se nasa unurarnja mudrost i vodstvo. Time
sto smo spremni pricckati nadahnuce mozemo gotovo zajamCiti da

74 75
ce ono sigurno doci - i to najcesce, vrlo brzo. Nije uvijck tako ali 27.
va~em umu za davanjc najboljeg odgovora treba svega nekoiiko
~mnuta, ~at~ad moZda dulje. No odgovori koje cete dobiti bit ce
i~~~~adu1uCi, odusevit ce vas. Vas nacin razmisljanja i nagoni po-
d1c1 ce se na novu , vifo razinu. SLUZITE SE SNAGOM PROMISLJANJA

c¥)
·.
P romisljanje je jedna od onih stvari koje se najrjede rabe, a tako
je mocno orude u postizanju uspjeha. Ono je pasivan naCin
za pronalazenje rjescnja i strategija uz najmanji moguCi trud i gu-
bitak energije. Predstavlja suprotnost "prevelikom napinjanju" i
trazenju odgovora nasi lu. Promisljanje je vise stvar pustanja da se
neki odgovor sam otvori pred vasim oCima, cesto uz minimalan ili
nikakav vlastiti trud.
Jedna od koristi promisljanja je u tome sto uz pomoc nj cga
uklanjamo sputa vlastiti ego. U mirnijern stanju svijesti kadri srno
jasno sagledati Stvari kao StO SU nas vlastiti doprinos problemima,
novi naCini da se ncsro uCini, pa i ono u ccmu smo sami sebi smet-
nja. Promisljanje nam ornogueava da uoCimo zapreke i ogranice-
nja koje smo sebi postavili i neke mrtve tocke u svom naCinu raz-
misljanja.
Tiho promisljanje je nacin kako da se sami sebi uklonite sputa.
Sastoji se u tome da srniritc um kako bi sc u tisini mogli roditi od-
govori. Mi cesto trazeCi neki odgovor "pojacamo glasnocu" vlasti-
tog razmisljanja. Moze sc to nazvati i aktivnim rjesavanjem pro-

76 77
blema. Stancmo misliti i misliti - pa onda jos malo razmisljamo. nitc sputa. A mogli bistc sc ugodno izncnaditi otkriccm kako lako
Tako se osobno ukljucujemo u taj proces. Nama pripada zasluga u vas zivot mogu uci novc i krcativnc zamisli. Premda cc vam se
za pronadcno rjdcnje i krivnja kad u tome ne uspijcmo. Uglav- um tada stisati, ipak ce radiri. Ali vi cctc rabiti neki njegov novi,
n~m razmi s li.~mo aktivno i to o onome sto vec znamo, sto nam jc
podatniji i rnudriji dio koji poznaje i razumijc liniju manjeg ot-
bh~ko. ~astopmo ~roble~ razrijditi na istoj razini razumijcvanja
pora i izvor novih odgovora. Uspjeh sc ccsto sastoji u tome da ne-
koJe ga Je zapravo 1stvonlo. I tako se cesto krecemo ukrug. sto ucinile nevjerojatno dobro iii samo kreativnije nego sto je to
bilo tko prije vas uCinio. Promisljanjc JC mocno srcdstvo s pomo-
Ljudi koji sc redovito sluie promisljanjem znaju pak da smo cu kojega biste to mogli postiei.
s~.i pov~z~n_i,_ i svaki je od nas sastami dio neke dubljc intcligcn-
C1JC. TaJ t1h1 1zvor mudrosti dostupan jc svakorne u ncograniccmm
koliCinama buduci da jc tu uvijek prisucan. Jedino sto nas sprcca-
va u t.o~c d~ c~jcm? i osjetimo povezanost s tom mudroscu jest
buka th brblJUOJC ko1e stvara nase aktivno razmisljanje. Kad sma-
nj_imo nj~govu "~lasnoeu", poCinjemo osjecati tu duhlju intcligcn-
c11u. To 1e prom1sljanje.
Nedavno sam dosao u sukob s osobom s kojom sam radio. U scbi
sam ga krivio za gotovo sve nase poteskoce. I sto vise sam razmi-
sljao o t~mc , bio sam sve uvjcreniji da je problem u njemu. Stvari
su se toh.~~ pogorfalc da sam pomislio i izaCi iz naseg zajcdnickog
posla koJI JC do tog trenutka bio vrlo uspjc$an. No Kris, moja su-
pruga, predlozila mi je da prcstanem o tome razmisljati i odlozim
donosenje bilo kakve odlukc. Prcdlozila je da sc umjesto toga
odcm provozaci i posvetim vrijemc tihom promisljanju. Poslu sao
sam n~ezi~ savjc_t. Kako sam se smirivao, postajalo mi je sve jasnije
da ~chk ?10 na~th pote~koca potjcce od mene. Uvidio sam na koji
n~_cm pndonos1m nasoJ slaboj komunikaciji i nerealnim ocekiva-
npma.
Moglo bi vas pogoditi kad viditc s kojom lakoeorn cctc moCi ri-
jesiti vcCinu problcma ako se smirivanjem u tisini sami sebi sklo-

79
78
 28. vanjc prilika i izgradnju onoga u cemu ste jaki: Vas um bitvcc otv~­
ren za prijcdloge novih i boljih naCina na ko1e nesto mozcte uCi-
niti. Zauzet cete pozitivan stav koji sve svladava.
NASMIJTE SE VLASTITIM Sto sc tice potrosnje energije, bolje je biti za nes_to po~i~ivno
nego protiv necega ncgativnog - za mir umjcsto prouv nas1l1a, za
POGRESKAMA I VISE VAM izvrsnost a ne protiv osrednjosti.
SE NECE PONAVLJATI Odluka da cctc se nasmijati vlastitim pogre§kama i da se ~~­
cete njima optereeivati ne znaCi da vam n~je stal~ il~ da va~ mie
~ briga kad pogrijesite. To jednostavno znac1 da .ne zehtc s~m1 pre-
uvelicavati problem pridajuCi mu vise vafoosu nego sto JC zaslu-
foje. To znaci i da razumijete koja je vrijednost ~ tome da se pra-
vilno postavite i zaddite smisao za salu bez obz1ra na ncdace.

J este Ii ikad primijetili da sto ozbiljnije dozivljavate vlastite

pogreskc, to vam se one cesce ponavljaju? I Cim ozbiljnijc pri-
stupate svojim problemima, time se oni samo mnoze? To je zbog
U svakoj pogreki ima potencijala za rast. U sai:ioi srzi svakog
problema ldi i rjesenje. Medutim, ako svemu ~nst~pate preoz-
biljno, vi smanjujete vlastitu sposobnost za uv1dan1e od_govo~a.
toga sto svojim ponasanjem pratite kretanjc vlast.i te pozornosti Kad sljcdeCi put u necemu pogrijesite, umjesto ~a tome p~1stuplte
upravo onako kao sto mladi stcnci idu za svojom majkom. Gdjc na svoj uobieajcni naCin, nasmijte se sami seb1. lznenad1t ce vas
god da jc usmjeren vcCi dio vase encrgije, onamo cc krenuti i vase kako cete brzo i lako moCi razrijditi stvar.
ponasanje. Kad vam jc um pun zbunjujuCih i suprotstavljenih po-
jedinosti, pogresaka i problema, vasa pozornost prikovana je u kri-
vom smjcru. Tako i kad pridate prcvise vafoosti ncccmu sto ste
krivo uCinili, kad ste prcozbiljni sami sa sobom, vi zapravo pripre-
mate tercn da tu istu pogresku ponovite.
Mentalna energija vrlo je moeno, a moze biti i korisno orude.
No energija je dvosjekli mac. Ako je usmjerite iskljuCivo prcma
problcmima i brigama, vidjet cetc upravo samo probleme i brige,
a vjerojatno ih i sami stvarati. Ako, medutim, imatc energije u izo-
bilju, bit cctc i kreativnije svijesti za trazenje rjdcnja, prepozna-

80 81
 29.
ISKORISTITE VRIJEME ZA RUCAK
~ poslodavca mozete potrositi na ncku robu, ali moicte ga i uloziti
p~emda ?iste sc vi ili osoba s kojom zivite mogli zabrinuti da
Je za pnprcmu rucka koji biste ponijeli na posao potrebno od-
vise truda i vremcna, ima u tome i koristi. Pazitc sad: predlozitc
jednoj ili vise osoba na posl u pokus od nekoliko dana. Svaki od vas
bi donio svoj rufak i, ovisno o vrcmenu, otisli bistc ga pojesti u ob-
lifoji park, na jezero, brdo ili neko drugo zanimljivo mjesto.
Ta skupina razmjenjivala bi za vrijeme rucka razne zamisli i
m~gu~nosti ulaga~j.a. Ovisno o njezinu sastavu, tlanovi bi mogli
na1zmJence donosm nesto posebno za jelo. To nc samo da bi bilo
z~~a.vnije i zd~avij.e od prehrane u nekom restoranu, vec bi moglo
blll 1 vrlo profnabtlno. Na primjer, ako na tom posJu ostanete tri-
deset godina i umjcsto rucka od 7,50 dolara u obli%njem restora-
n~ potrositc svega 2 dolara za ovakav rucak, onih 5,50 dolara koje
b1st~ tako na dan ustedjeli moglo bi vam nositi 8 posto godisnje
ako th ulozite, sto bi za tridcset godina iznosilo 100.000 dolara. A
mi koji se ccsto hranimo po rcstoranima znamo da sam iznio vrlo
skrornnc brojkc.
82
f
•
Kad bi se taj vas invcsticijski klub sastajao i svega dva iii tri
puta na tjedan, vec bi se otvorila moguenost za neki bezbriian na-
6n obogaCivanja. Jedan od cilj eva formiranja "kluba" jest u tome
da sc stvori disciplina i mentalni sklop za redovito ulaganje. Kad
pocnete razmisljati o ulaganju umjcsto o troscnju, ovaj postupak
mozete primjenjivati i na druga podrucja. Mali nagradni bonus od
na ncki nov stedni racun kako bi se oplodio. lsto to vrijcdi i za po-
vrat porcza, ncnadani dar od nekog rodaka, cak i za sitnis koji vam
sc skupio u d2cpu. Kad god dodctc do nckog viska novca mogli
bistc ga uloziti za vlastitu buducnost. S vremenom mozete nevje-
rojatno zaraditi.
Kad uspostavite ovakav mentalni sklop za akumuliranjc bogat-
stva, koristi od njega nastavit ce rasti. Potet cete donositi razlicite
financijske od lukc koje vam se mogu uvclike isplatiti. Mozda ccte
se um.jesto za dozivotnu policu zivotnog osiguranja odluciti za
neku policu na kraCi rok i, za razliku od drugih ljudi, doista ulo-
ziti razliku novca! Moida kupitc povoljniji automobil i, umjesto
da sc osjecatc zakinuto, bit cctc oduscvljcni sto razliku u iznosu
moiete uloziti u nesto za sebc. Otkrit cete da je ovakvo ulaganje
silno zabavno. Umjcsto da se brinctc zbog buducnosti, izabrat cete
vcsclijc naCinc da si osigurate bezbrifan Zivot. Tko bi pomislio da
nosenjc vlastitog rucka na posao moze biti tako profitabilno?
83
 30.
ZATRAZITE ONO STO ZELITE
J ack Canfield i Mark Victor Hansen, autori Pilece juhe za dusu,
ovu jcdnostavnu strategiju nazivaju "Aladinovim faktorom".
Zapanjilo bi vas koliko je toga moguce postiCi ako samo zatrazite
ono sto zelite - pomoc, povisicu, ideju, jos jednu priliku, pravu
sansu u zivotu ili bilo sto drugo. Ne samo da mozete dobiti ono sto
zelite ako to zatrazitc, nego ce vam osoba od koje to zatrazite ce-
sto jos i zahvaliti sto see uCinili prvi korak.
Ako to oCito pomaze i vafoo jc, zasto se toliko malo ljudi odva-
foje traziti? I opet, odgovor je - iz straha. Zato sto se zabrinjava-
mo kako ce to ispasti. Bojimo sc dace nas drugi odbiti ili da cc nc-
gativno reagirati. Mo~da se brincmo da koga ne uvrijcdimo iii da
ce nas smatrati slabima, dace pomisliti kako zelimo izvuCi korist
iz nekog odnosa. Mozda sebe nc smatramo vrijednima pomoCi.
Mnostvo je razloga zbog kojih dopu§tamo da nam negativna isku-
stva iz proslosti i/ili strahovi kojc smo sami izmislili pokvare pri-
likc koje nam se trenutafoo prufaju.
Prije nekoliko godina do~ao sam do spoznaje kako mi je jedna
od najboljih osobina spremnost da pomognem drugima. Stotine i
84
l
scotine puta uzvratio sam poziv potpu_nin_l_ stranci_~a, ~~gov?no. na
njihova pitanja pisanim putem. Kad 1e n1ec o pn1atel11~a t ob1tc-
lji, moja spremnost da pomogncm jos je veea. Kad -~od JC t~ u ra-
zumnim granicama moguce, ja sam spreman pomoci. S~v~u.o s~m
da je pomaganje drugima, kad ponudite svoi ~ pomoc 1 bmte t~
usluge, kao i osjecaj da see potrebni, duboka 11udska potrcba, vaz-
na svakom eovjcku. Divan jc osjccaj kad vas nctko treba.
BuduCi da jc to tako, shvatio sam da i veCina drugih ljudi tako
misli. Bez obzira na nasc strahovc i brige koji nas navodc na su-
protan zakljucak, zapravo je ?rilifoo _bahato ~ umi~lje~o mi~li~i d_a
drugi ljudi ne bi bili spremni pomoCi kao m1 sami. ~1sam 1a JCd~­
na draga osoba u okolici. Gdjc mi je, za ime sv~ga,_b1la pa~ct? Bit
onoga sto trazite, bilo to vel~k? i~i.malen?, _lez1_ ~ 1skrcno1 ~v1ere­
nosti da vam duboko u svo101 b1u, drug1 11ud1 zelc pomoCi. Kad
ndto zamoli;e, pristupite tome s uvjerenjem da je oso~a koju s!~
zamolili poput vas -da i ona cczne za tim da nekome mozc pomoci.
Q,•a jednostavna spoznaja o dobrim namjerama drugih liu?~ ~a­
dikalno je ubrzala moj uspon prcma uspjchu - a tako ~e. ~llt t s
vama. Za menc je znacila da nisam vise ~orao s~c ~1 nill s~m.
Nisam morao svoje zamisli i projckte guratl sa~. B_tl_o JC dovol1no
ljudi oko mene koji su se vise ncgo spremno uklJ~Cih, str~foo po-
mogli, savjetovali me. Kad danas nekoga zamol~m d~ SJ~d~c sa
mnom i porazgovara o nekoj ideji, to obieno_ urod_1 nov~m 1dc1am,~
kojc pomognu i toj osobi. Sve sc vraca. Qna1 tko 1e v~l_1an pomoc1
drugome i sam na neki naCin profitira. Sto ?akako nlJe. rc_c~pt da
trcba samo hrliti iskoristavati ljude. Kad b1ste to pom1slth, zna-
Cilo bi da ste promasili bit ove stratcgije. No u tome ec vas sprije-
Citi vlastita sposobnost prosud1vanja. Otklonite Ii strah od toga da
85
nekoga nesto zamo1· r ]; d ·
kad . k k r e,v~a?~ mu rosL 1 zdrav razum poucit ce vas
1 a o to Lrebate uctnJtL 31.
Umje~to ~a se boji,te ~atr.aziti pomoc, zapamtite ovo: kad ncko-
~a zam.o~ne za po!'Il~c, v1 n1emu cini tc veliku uslugu jcr mu ru-
za~e pnlik~ da os1ct1 kako g~ netko treba. Od danas nadalje Pro- PREKINITE SEU LOSIM REAKCIJAMA
trl1aJte SVOJU carobnu lampu 1 poigra1'Le Se "Al ad'111ov1m
. 1a
r l 'p
<torom".
@

R ijetki su oni koji znaju izbjeCi zamku losih reakcija. One

predstavljaju nasu podmuklu sklonost da prcburno reagira-
mo - i jos pogorfamo stvar naknadno je analizirajuCi do besvi-
jesti. Evo takvog primjera: netko kritizira nesto u vasem poslu. Vi
burno odreagirate i zbog nesigurnosti prijeclete u defanzivu. Kao
da to nije dovoljno, sljedcCih pola sata provedete analizirajuCi kri-
tiku i uvjeravate sami sebe da nij e na mjestu. Kroz pamct vam huji
vihor misli. Usredotoeujete se na njih i cim vise to Cinite, tim gore
se osjecate i postajete sve umorniji.
Postavlja se pitanje, koliko ste doista djelotvorni kad vas zatek-
nu i prenerazc takve situacije, kad ste defanzivni i svojeglavi? U
takvom negativnom stanju nepotrebno se trosi energija, donose se
vrlo lose odluke, a gubi se i kreativnost i osjecaj radosti. Ne bi li
bilo divno da te lose reakcije mozemo sasjeCi u korijenu?
Vi to mozete! I to tako da primijetite kad se neka takva reak-
cija sprema i unaprijed odluCite da cete "izazvati kratki spoj" kako
biste je sprijecili. Sa svakom negativnom reakcijom dolaze nega-
tivni osjecaji - iritacija, uzrujanost, nestrpljivost. Takvim osjeca-

86
87
jima ccsto opravdavamo daljnje negativnosti. Primjerice, govori- cnergijc, usijane rasprave, n~potrebnog razgovora, bez dcfanzive i
mo scbi: "Imam pravo sto sam se razbjesnio". A kad sc usredoto- pasivno-agrcsivnog ponasan Ja.
cimo na bijes, dolaze nam na pamet i druge stvari koje nas mogu Mnoge potencijalne problemc mogucc je i~bjeCi s po~oc~ ove
razbjesniti, i tako to ide dalje. To raspaljuje nase negativne osje- strategije. Potrebno je samo shvatiti da negauvne rc~kcl)e msu u
cajc i tako nas gura u zatvoreni krug negativne reakcije. vasem interesu, te imati ndto ponizn~sti i .spre.mnosu da se~o~u­
cete i krenete iz pocctka. Put prema 1zobil1~ JC ra~o.stan. ~ u-
Ako, umjesto da ih produbljujemo, vlastite ncgativne osjccaje tim u nekim prilikama se izgubimo. Ncmo1te trat1t1 d~agocie~u
iskoristimo kao signal koji cc nas alarmirati u slueaju moguce ne- ene~giju pogorsavajuCi situaciju koja jc vc~.sama P~. sc~~ne.g~t~­
volje, bit cemo u boljem polofaju da se trgnemo iz takva zatvorc- na. Odusevit ce vas koliko ce svc u vasc.m z1vot~ tec1 g a c •. a. o
nog kruga prijc nego sto izgubimo kontrolu. Ncki sam dan, pri- se brzo moZete vratiti na ispravan put Cim prckmetc s neganvnim
mjericc, cekao vafan telcfonski poziv. I cckam ja, cekam. Bio sam reakcijama.
siguran da jc osoba koju sam cekao da se javi rekla da ce zvati u
odredeno vrijcmc na odredcni broj. Svc ostalo sam otkazao kako
bih imao vremcna za nju. Medutim, ona je shvatila da ja trcbam
zvati nju. BuduCi da sam ja cekao da mi se javi na drugu liniju,
nisam je zvao. Napokon je ipak ona nazvala. I bqa je silno ljutita
na menc. U isti mah i ja sam postao nesiguran i ljutit. "Kako Ii sc
usuduje?" pomislio sam. Bio sam bijesan. Ali spasilo me to sto sam
bio u stanju svojc negativne osjecaje iskoristiti kao zastitni alarm!
Poput kakvog svjetla u noCi, podsjctio me da se smirim i tako sam
mogao uvidjcti da ni jcdno ni drugo nismo krivi . .:-\ctko je od nas
pogrijesio. Pa sto onda? Samo sto sam se razljutio, ncki glasic u
glavi rekao mi je, "Opusti se. Nemoj od buhe napraviti slona." Vee
za nekoliko trcnutaka uspio sam se normalno postaviti i jednostav-
no ispricati. lskreno rcceno, nemam pojma tko je pogrijcsio. Ali
koga briga? Bit jc u tome, da sam nastavio zatvoreni krug negativ-
ne reakcijc, ugrozio bih svoju dobru suradnju s tom osobom. Ali
ovako iz nascg malog nesporazuma nije nastao problem. Obojc
smo preko njega prdli za svega nekoliko sckundi. Bez gubitka

88 89

32.
OSLOBODITE SE UVJERENJA
KOJE VAM NAJVISE STETI
(!)
S .~'vi imamo n~.ka uvjercnia koja nam samo smctaju. I bcz
. obz1ra na svu nphovu bedastocu, neka od tih uvjcrenja rnno-
~1 rn: od nas postala su prihvatljiva kao nc~lo sto je "takvo kakvo
JCSl · 1\fo1c takvo uv1crc_~Je .bi lo je da " nemarn dovol ino vremena".
Iz dana u dan, kroz vec.1 d1~ svoga odraslog zivota podsjecao bih
sam sebc na ovo ogranitcn1c. Kalkad bih Lo ponov10 i nekoliko
puta na dan.
. Kakvc Ii uopce ima koristi od toga da schi govoritc takvo sto iii
btlo sto drugo ~egallvno SlO Sle sam1 tzmishlP Razmotrite koje se
sveyoruke tu uho provlace. Kad sam vec uvjeren da "nemarn do-
volino vrci:i~na", sigu rno sa m uvjeren i da "nikad necu uspjcti
~cSto obav1L1 ~~ vr.i1emc" i da cu "stalno biti pod pntiskom" da
ne mogu ~u?m u11ci:ie" ,_ 1slitn~ stvari ko1e me ogranitavaju iz- i
ravno omctaiu .u P?Sllza~iu u~p1cha i ostvarenju kvalitetnijcg zi-
vota . ~~maze h. ~1 t~ u.v1eren1e da nesto obavim? Dakako da nc
po~aze: l?on~s1 ~1 ~1 vise srccc? Ne donosi. B1lo kop u6nak tog
uv1eren1a 1skl1uc1vo 1e negativan.
90
Kojc uvjerenje i·ama najvise steti? To da niste dovoljno spo-
sobni ih da nemate srece? Mozda mislite da niste zasluzili uspjeh
ili da netko drugi upravlja vasom sudbinom? A mozda vjcrujctc
da su se svi urotili protiv vas, da ste zrtva okolnosti. Sto god Lo bi lo,
takvo uv1cren1c nijc vri1ed no da ga se drzlle, a pona1man1c da ga
branitc! No svaki put kad sebi takvo sto ka7..cte i tako se prisjctitc
uv1ercn1a koje vas ogranicava, v1 sc samo utvrdujcte u pomisli ko1a
se izrarno kosi s vasim uspjehom. Ona podize zid 1zmedu mjesta
na ko1cm se nalazite 1 onoga gd1c biste /.cl1eli biti. Svaki put kad
sebi kazete: "Nikad nc dobivam priliku'', "Seo mogu kad sa m ta
kav" 1h nesto drugo ncgaurno, to jc kao da sami '>Cb• govorite: "Ne
zelim uspjeti".
Kad god ja upadnem u staru naviku da govonm scbi kako nc
mam vrcmena, imam na umu koliko si time stctim. Podsjctim sc
da jc vrl)ednost toga 1li b1 lo ko1cg drugog takvog uv1erenja jedna-
ka nuli. Predlazcm da i vi tako uCinite. Mogli bistc sc izncnaditi
ili tak zapanjill koliko cesto znate ponavl1ati takva stctna uvjcre-
nja scbi i/ili drugima. No ugodno cc vas iznenaditi dobra vijest da
je vrlo lako oslobodll i sc njihova negauvnog ut1cca1a. Jcdnostav-
no ncmojte to daljc Ciniti . Obccajte scb1da cetc sc prcstati urvrdi-
\'all u tom i sv1m takvim uv1ercnjima, da \'ise nccctc raspra"11au
o nj1ma, da ncce te cak ni misliti na njih. Kad vam sc nesto vcc po-
znato, ncgativno, potnc motall po glavi, odmahnitc na to kao na
mu he na izlctll. Nemojte mu posveCivau svojc dragocicno vnjemc.
Cuva1tc svoju cncrg11u za poz1t1vne mish 1djela. Kad uklonitc sa
svog puta vlastite misli koje su najstetni1c za vas, otkrit ccte da su
izob1lje i radost nadohvat ruke.
91
 33. Vidjct cete da ce vam zivot biti laksi i zabavniji kad doncsete
odluku da cete se prestati tuziti na sve. Jer to samo pobudujc sa-
mosafaljenje, osjecaj cuge iii bijesa, iskoristenosti, sumnj icavosti
ZNAJTE DA OKOLNOSTI i jos vam se moze uCiniti da see u pravu sto se cako osjecatc. Kad
sami zagovarate vlastita ogranicenja, misli i rijcCi samo cc vam
NE CINE LJUDE, VEC IH SAMO smetati i prilieno smanjici sposobnost da nesto stvorite. Ali kad se
POKAZUJU U PRA VOM SVJETLU oslobodite faljenja, stvorit cetc prostor za pravu cksploziju krca-
tivnosti i genijalnosti . .MoCi ccte se bolje usredotoCiti i usmjeriti

~ na sadasnji trenutak. Urnjesto da se bavite problcmima, pocet cete

primjecivati rjesenja. Umjesto da podriavate stav "J a tone mogu",
ubrzo ecte stvori ti i pozitivniju sliku o sebi.
A za to je potrcbna samo obifoa odluka da sc svjesno klonite
p rava je dj~t~ost P.r?naci uspjdnu os?~u ~o!a cvili, fali i grizc navike da se falite. Ispocctka ce vam mozda biti tesko - iii pak
. se zbog svoph pnhka. I to unatoc cm1emc1 ~to je mozda bas smijesno - kad budete primijetili koliko cesto sc zbog neccga fa-
ta 1st~ osoba svladala silnc prepreke koje su joj stajalc na putu. lite. Ncke je navike tdko svladati. Ali u ovom slu~aju vrijedi po-
Osob1to cesto doga~a se da I~ u.ct~ koj i zive u oskudici neprestano kusati. Kad vam na pamet dode kakva izlika iii prituzba na nesto,
~~ ncdosta.tak .vl~sute ~ad~su 1 1mutka krive okolnosti u kojima jcdnostavno jc otjerajte kao muhe na izlctu. I nemojte se zbog toga
ZIVC. No pllan1.c ie sto J.e ~do prvo - takav stav iii uspjch? Odgo- previsc brinuti. Ubrzo ccte se naviknuti na ljcpsc osjecaje koji
vor u s~o.ro s~1.m sl~ea1~~1ma jest da pobjednicki, pozitivni stav prate zivot u kome nema fal jenja, a i na uspjeh koji ce slijediti iz
prcthod1 1zob1l1u ko1e sh1cdi kroz zivot. vaseg novog pobjednickog stava!
. Vase prilike su takvc kakve jesu, bile su kakve su bile. Ako
t~~tc 45 ~odi.~a i srednje ste dijete u obitclji, i s 95 cete jos uvijek
b1t1 sredn1e d11ctc. Ako stc crnac iii bijelac, muskarac iii zena ako
su .vas maltretirali, pre~ari~i? ak? SH! bankrotirali - to su Cinj~nice
ko1e ~e nc m~~u prom11en1ti. !h ako vas roditclji nisu mogli sko-
~o~~t.1 paste tIJckon:i skolovania morali raditi, odgnaci snijcg, pje-
sa~m d_o sk?le I.~ ktlo~ctar~ - sve su to stvari koje pripadaju va-
SoJ proslosn. Vnieme JC da th prebolitc i krcnctc naprijcd.

92 93
 34.
UDITE U PRAVA PARTNERSTVA
(!)
ok pravi p~rtneri v~ijcdc suho zlato, ka~ sto vjerojatn? vec
D znatc, knv1 partnen - u poslovnom kao 1 u osobnom z1votu
- znaju biti gori od nikakvih . Medutim, strah nas koji put zna
omesti u tome da potrazimo dobrc partncrc i s n1ima udemo u
prave odnosc. Mnogi se ljudi brinu dace morati dijcliti dobit, o<l-
govornost za donosenje odluka i/ili prestiz koji prati neki projckt
ili posao. Bojazljivi stav necc nam, dakako, dopustiti da sc upusti-
mo u to. No kao i uvijek, dohro jc svladati strah kako bistc saznali
je li vam ulazak u neko partncrstvo u najboljem intercsu.
U preispitivanju je Ii neko partnerstvo za vas 1li nije, valja raz-
motriti nekoliko vafoih stvari. Ako se clanov1 bavc manjc-visc
istim poslom, gotovo je nemogucc izbjeCi to da se jedan od njih
v.i~e zalozi i potcgne jace od drugoga. Pocesto cc taj partner poia-
h_u _st~ mora dr~goga vuCi za sobom. Isto tako, onaj drugi zamje-
nt ce ~to _ga ova1 gura. Takva partnerstYa uglavnom nc uspijevaju.
~a ~nm1er, udruze se dva odvjctnika, obojica strucnjaci za par-
m~rn ~ostup~k. N~ kraju godine jedan iii drugi h1 sc mogao zapi-
tall ko1a mu JC konst bila od zajcdnickog odvjctnickog drustva. Ta
svaki je od njih sposoban raditi posao onoga drugoga. No ako sc
94
udruze strucnjak za parnicni postupak i onaj za trgovacko pravo,
obieno ce na kraju godine obojica rcfr "Bogu hvala za moga ona-
ka - ne znam sto bih bez njega."
U idealnom slufaju, svaki od onaka trcbao bi unijeti u partner-
stvo razlicite vjestine i osobine. Jedan bi mogao bi ti izvrstan u pla-
niranju i detaljiziranju, a drugi u promociji i nastupu u javnosti.
Iii bi jcdnom mogla izvrsno iCi prodaja, a drugome marketing.
Dobro partncrstvo jc poput dobrog braka - u njega treba uCi paz-
ljivo. Ako udruzitc pravu kombinaciju vjestina, poslovnc ctikc i vi-
zije, osnovat cete pobjednicki tim.
Evo klasicnog primjera partnerstva koje moze uspjeti. Alan,
kao i George, prosao je kroz nekoliko losih financijskih godina.
Alan jc fenomenalan u kupoprodaji nekretnina i umjetnicki je tip.
Premda je bio u stanju ugovoriti kupnju gradevinskih zemljista i
njihovu prodaju, nijc imao nikakav ozbiljan proizvod niti jc bio
vican gradenju kuca za stanovanjc. George je pak izvrstan u poslu
gradevinskog poduzetnika, ali nalazio je samo polovicu posla ko-
liko bi mogao obavljati. Naime, manjkala mu je vizija za pronala-
zenje pravih zemljista i hrabrost za teskc pregovore. I uonaeili su
se. Od samog pocetka bio jc to upravo izmisljeni spoj. Vee jc prva
godina zajednickog poslovanja i jednom i drugom bila najbolja u
karijeri. Istina, morali su podijeliti dobit, ali ta kombinacija nji-
hovih vjcstina dovela jc do ucetverostrucenja proizvodnje. Bit je u
tome da su, uortacivsi se, mogli ono sto ni jedan od njih dvojice
nije uspijevao sam. I sad George ima posla za puno radno vrijcme
radeCi ono sto mu najbolje ide, a to jc gradnja kuee za stanovanje.
Alan se bavi pregovorima za kupnju zemljista za nove gradnje,
projcktira, radi i za drugc, i ugovara kupnju povoljnog gradcvin-
95
s~og mat:rijala. ~~cmda zvuCi nevjerojatno, oni su u stanju pre- 35.
d1v~u k~cu zavrs1t1 od podruma do krova za svega nckoliko mjc-
sec1. To 1e partnerstvo koje je doista uspjelo.
Mozda ste vi najnadarenija osoba na svijetu, ali vaS talent moz- ODRECITE SE BOJAZLJIVIH MISLI
da nikad nee~ moCi doci do izrafaja dok sc ne udru:i.itc s pravim
ortakom. Um1esto da vlastitu cncrgiju trositc radcCi svc sami i vi
i vas ortak mogli biste se posveti ti onome sto svakomc od va~ ide
najbolje od ruke. ®
D a skupite sve bojazljivc misli kojc se prosjccnoj osobi motaju
po glavi i objektivno ih promotrite kako biste zakljuCili ko-
liko su toj osobi donijelc dobra, vidjeli biste da nc samo neke, vet
svc takve misli nisu ni od kakve koristi. One nc nose nista dobro.
Nula. Samo ometaju ljudske snove, nade, zeljc i napredak.
Strasljive misli pojavljuju se u mnogo razlicitih oblika. Katkad
i razumno zvuce: "Ja sam samo oprezan, zato idem polako." Drugi
put vezane su uz proslost: "To sam vec pokusao i nije uspjelo."
Neki put se strahovi lukavo maskiraju kao realnost: "Vecina ljudi
propada, zato ze)im biti potpuno siguran prije ncgoli SC U bi lo StO
upustim." Mogao bih stranice i stranicc popuniti ovakvim primje-
rima. Ali kad dobro i postcno promotrite svaku bojazljivu misao,
vidjct cete da se kroza sve njih provlaci slicna nit. Svc su to objas-
njenja ili racionalizacije razloga zbog kojih ndto nc moZc uspjeti.
Obicno je rijec o opravdanjima za vlastito odustajanjc od nccega
iii ncupustanje u nesto. Mcni se bojazljive misli doimaju poput
uzice na zivahnom psu. Cijelo vrijeme samo vas sputavaju.

96 97
 Svaki kritiear, pogotovo ako je i sam plasljiv, razmislit ce o iduCih mjesec dana vjdbati u odbacivanju i zanemarivanju vlasti-
ovom savjetu i zakljuCiti da je nerealan, pojednostavljen i/ili su- tih negativnih i bojazljivih misli koje vam padnu na pamet. Kad
lud. Problem kod svladavanja takvih prigovora !di u tome sto oni, vam se takve misli pojave, njefoo ali odlueno odgurnite ih od sebe.
povrsno gledajuCi, zvucc razumno. No zelim vas razuvjeriti: ja vas To je lakse nego sto mislite. Potrebno vam je samo nesto hrabro-
ne nagovaram da zancmaritc Cinjenice iii da se upustite u nepo- sti i vje2banja u tome. Tako Cinite uvijek, dok se one potpuno nc
trebne i/ili sulude rizike. Niti vam predlazem da sc latitc necega izgube. Otkrit cete da je zivot mnogo laksi i zabavniji bez uplita-
za sto nemate nikakvc kvalifikacije. Na primjer, ako vam jc san da nja bojazljivih misli.
postanete kosarkas NBA lige, a imate 45 godina, dcbeli ste i pre-
niski - zaboravite to. Necete uspjeti!
Ono o cemu u ovom poglavlju govorim su strahovi koji jasno i
izravno stoje na putu vasim snovima - strah od odbijanja ili neus-
pjeha te misli kao sto su "Sto cc svi misliti o meni?'', "lspast cu
glup" iii "Mislim da ja to ne mogu, nemam vrcmena, sigurnosti u
sebe ni novca za to." Ovakve bojazljive misli koje se cesto ponav-
ljaju, nacin su da sami sebi unistite snove.
Primjericc, poznajem osobu koja je radila u samostalnoj izrav-
noj prodaji. Cilj joj je bio udvostruciti vlastiti prihod. Njezin "ra-
cionalni" strah bio je otprilike ovakav: "Ne mogu ljude nazivati vi-
kendom jer bi ih to uvrijedilo iii im oduzelo vrijcmc za obitelj."
No zapravo ih sc bojala zvati. Tako godinu za godinom ne bi na-
zivala i uvijck bi bila daleko od svojih ciljeva. Jednog je dana od-
luCila zanemariti strah i uzela je slusalicu u ruke. Kako je veCina
njezinih mustcrija vikcndom bila kod kuce, opustena, otkrila je da
je to zapravo najbolje vrijeme da ih nazove. Kad je zanemarila svoj
strah, svc je postalo lako. Njezin prihod nije se samo udvostruCio,
vec utrostrucio.
Riskirat cu to da sasvim pojednostavnim stvari prijedlogom koji
vam doista moze promijeniti Zivot. Obecajte sami sebi da cete se

98 99
 36.
CILJAJTE VISOKO!
~
A ko ciljatc visoko, to ima dalekoscfoe i zadivljujucc implika-
cije. Biti sirokih pogleda i ciljati visoko jest kao kad otvaratc
neka carobna vrata s kojih vam se prosiruje pogled tako da mozete
vidjcti novc moguenosti. Kad ciliate visoko, zivot vam je laksi i
ljcpsi. Ai moguenosti za vceu dobit se poveeavaju.
Uspjefoi poslovni ljudi u golovo svim podrucjima podsjeeaju
me uvijck iznova da jc jcdan od kljuceva za uspjeh sirina poglc-
da. Evo nckoliko primjcra. Uspjefoi agenti osiguravajuCih drusta-
va tvrdc da im jc za razgovor s nekim o polici osiguranja od mili-
jun dolara kao i o onoj od tisucu dolara potrebno jednako mnogo
vremena. U nekretninama vrijedi slieno pravilo, bilo da sc radi o
obiteljskoj kuCi iii golemoj stambenoj zgradi. To ne znaci da nc
mo~ete zaraditi i na obiteljskim kucama, kao ni da cc vam sc na
skupljim projektima stopa povrata nufoo poveeavati. Ali govori da
vam prosirenjem vlastitog pogleda raste i mogucnost za postizanjc
veceg uspjeha. Ako se bavite prodajom kuca kao agent za nckrct-
ninc, potrcbno vam jc isto vrijcme da dobijctc nalog za prodaju
kucc nckog bogatasa, kao i za nalog vlasnika jcftinc nckrctninc.
Mozete ciljati nisko, a moktc i visoko.
100
U svim podrucjima koja ukljucuju javne nastupe ovo je od
kljuenc vafoosti. Ako za govor jednoj osobi treba sat vrcmena, za
tih istih 60 minuta mozete se obratiti i skupini od tisucu i vise
ljudi. Kolika ce biti vasa ciljna skupina, ovisi o sirini vaseg poglc-
da. Pojam ciljanja visoko takodcr sc moze primijeniti i na to kome
cete sc obratiti. Bpjite Ii se usmjeriti na najvise? Ako je tako, pro-
pustate priliku. Cesto se dogada da je najlakse razgovarati bas s
onima koji su na najvisem polofaju - i da su oni najspremniji pru-
ziti pomoc. Dogodilo mi se da vlasnici nekih salona automobila,
u kojima me pomocno osoblje nije htjelo ni pogledati, sami sjed-
nu u automobil i odu sa mnom na probnu vofoju. Da bih to dozi-
vio, morao sam zamoliti. U poslovnom svijetu, cel na osoba u
nckom poduzeeu iii njegov vlasnik cesto cc spremniji sjcsti i po-
razgovarati s vama, cak i ako vam sc ondje nizi direktori obracaju
bcz postovanja. Cudna je to dinamika, ali ccsto bas tako ispada.
Kao i obieno, glavni razlog zbog kojega mnogo ljudi cilja pre-
nisko jest strah. Glavu nam ispun-javaju misli kao sto su "Ne mogu
govoriti prepunoj dvorani", "Ne mogu riskirati ulaskom u veCi
projekt" iii "Kako eu gazdu pozvati na rucak?" i mi ih uzimamo
preozbiljno. Kad vam bojazljive misli dodu na pamet, nastojte ih
otjerati. Mozete vi to - i co Cim povjcrujete da mozete. Strah koji
osjeeate gotovo uvijek ste sami stvorili i obieno je nepotreban.
Imam prijatelja koji je veCi dio zivota tvrdio da ne moZc napi-
sati knjigu. To me zbunjivalo jcr on ne samo da je bio od lican
pisac, vec je i sasvim uspjesno pisao clanke i citava poglavlja! Je-
dnog dana zamolio sam ga da razmisli o tome kako knjiga nije ni-
sta drugo nego niz zanimljivih poglavlja u slijedu. Koliko god to
meni bilo oCito, on se nikad nije sjetio razmisljati na taj naCin.
101
Naprotiv, uvijek bi se napiknuo na tvrdoglavo uv1crcnje da je pi-
sanje knjigc prcvclik projekt. Ovaj jednostavani pomak u njegovu
razmisljanju svc jc promijenio. Za dvije godinc zavrsio je svoju
prvu knjigu.
Promislitc o vlastitom poglcdu na bogatstvo. J c Ii on preuzak?
Biste Ii ga mogli prosiriti? U vcCini slucajeva odgovor je - da! Po-
stoj i nacin da se s istim trudom dopre do vise ljudi . Bez obzira na
to kojim se poslom bavite, prvi JC korak da uklonitc bilo kakav
strah i brige koji vam smetaju. Dok vase zabrinutc misli budu ne-
stajale i gubile svoju draz, pojavljivat ce se nove zamisli i uvidi u
stvari.
Moja poznanica vodi kavanu. Godinama jc svc sama radila.
Nije nikoga zaposljavala jer je mislila da si to nc mozc priustiti.
No problem jc bio u tome sto je, radeCi sve sama, prilifoo sporo
posluzivala goste. I nije joj pa lo na pamet da gubi dosta posla zbog
toga sto je prati glas da jc spora. No znala je da ncsto nije kako
treba, da ljudi ne zele stajati u rcdu cekaj uCi jutarnju kavu. Jednog
se dana upitala: "Da me nije strah, sto bib ucinila?" Odgovor je
bio oCit: "Zaposlila bih nekoliko mladica i djcvojaka da ubrzamo
stvar." Na njezino silno odusevljenje, bilo je to rjdcnjc iz snova.
Usluga se ubrzala i dobit je skoCi la. Kao sto je i obifoo slucaj, nije
bilo razloga za strah- ona si je sve svoje brige sama umislila. Zaro,
bez brige do zaradc!
102
37.
U DONOSENJU ODLUKA VODITE
SE DUGOROCNI M, A NE SAMO
KRATKOROCNIM PODACIMA
c!3
ojeg li iskusenja u tome da zaboravimo ovu mudrost i ~ost~­
K pamo bas suprotno, kako nam kad dodc. Poglcdate h, pn-
mjericc, samo 1996. godinu, kad je Dow Jones indcks njujorske
burze narastao u prosjeku 26 posto. Na temelju tog jednog podat-
ka mogli biste prodati sve sto imate i uloziti u dionice. ~o ako t~
uCinite, moze se dogoditi da vas zahvati veliki kratkorocm pad _vn-
jednosti na tdistu. Iii, da ste gledali stope povrata na u~agan1a ~
rezidencijalne objekte na kalifornijskom tdistu nekrctnma sred1-
nom 80-ih godina, mogli ste isto uciniti s obiteljskim kucama. Me-
dutim da Ste to ucinili i OStali prcdugo U igri, prizcmljili biste Se
- a moZda ostali i bez svo je vlastitc kucc - vec do kraja desctljeca!
Vidite da Ciniti ono sto nam dodc, ili pak postupati iskljuC:ivo na
temelju kratkorocnih podataka, moze biti velika pogreska.
Umjcsto da tako Cinite, veCinu svoj ih odluka donosite na teme-
lju prednosti koje prufaju dugoroeni podaci. To je mudriji pristup
odlucivanju, a prufa vam i daleko realnije izglcde. On vas takoder
103
li~ava br!ge pr·i· ulaganju i poslovnom odlucivanju. Promotrite Ii
Ill~ o? ~ 1!0 koJJ.h d~~deset godina (osim katastrofalnih 1930-ih), 38.
pnm1enc~ po~IJ~d~11h dvadeset godina, stopa povrata na burzov-
na ul~~an1a ~1la 1e.1z~edu l 0 i 15 posto, ovisno o come koji ste in-
deks ill sku~mu d1o~~ca odabrali. Priliena jc vjerojatnost da cc se ZNAJTE KAD SE TREBA
takav trend 1 nastavn1. U STO UPUSTITI, KAD ZASTATI,
A KAD ODUSTATI

@
{
'
Ir M nogi ljudi nc razumiju koliko jc doista vafoo izabrati pravo
vrijeme za neke stvari. I tone samo, kao sto se obieno misli,
kad govorimo o uskakanju u pravi trcnutak na burzu iii na lrzis-
t te nekretnina - vec to treba bi ti trajan unutarnji proces procjene
kad bi bilo dobro upustiti se u nesto, kad zastati, a kad odustati
na kratko vrijeme, iii potpuno.
f
Cesto je najgore (iii u najmanju ruku nepotrebno) u pogrefoo
( vrijeme upustiti se u posao s vcCim novcanim rizikom. Iii pak
obratno, kad govorimo o riziku, m: valja bi ti advise konzervativan
u slueaju da je prosirenjc ulaganja sasvim na mjestu, kad je za to
povoljan vjetar i kad treba preuzeti stanovit rizik.
Katkad je najbolje ne ciniti nista vec samo zastati, nista ne po-
duzimati i biti strpljiv. U neko drugo vrijcme va:lno je, dakako,
uloziti vise, prosiriti posao, krenuti odluenije. Dogada se da stc
neki put u pravoj "zoni"; sto god taknuli iii odlucili pretvara se u
zlato i vodi vas u pravom smjeru. Drugi put, pak, mozete u~tctl

104 105
jcti cijclo bogatstvo iii znatnu cnergiju ako ste sprcmni jcdnostav-
no podnijeti stanovit gubitak i odustati od nekog posla kako ne
biste poslije sve izgubili.
Nevjcrojatno je koliko ccsto mozemo svladati prohlcmc i ostva-
riti ncke nove mogucnosti usutkivanjem onog "unutarnjcg brblja-
nja" svoga analitickog razmisljanja kako bismo spoznali sto nam
jc, i trcbamo Ii to uopce Ciniti. To smirenje uma omogucava nam
da sc sami sebi uklonimo sputa i tako "skrenemo vodu na vlastiti
mlin".
Prava je mudrost znati kad to treba uCiniti. Trcha biti Oeksibi-
lan i spreman za promjcnu, za protok. Prcmda vam sc moze uCi-
niti da je lO oCito, vceina ljud1 krivo odlueuje jednostamo 1ato StO
im JC um previse zauzct drugim stvarima. Stoga su znvc vlastitih
losih navika i ncspremni su uopce razmotriti m:ki nov nacin raz-
misljanja. Oni govore: "]a to oduvijek tako radim" iii "Ne mogu
zatvoriti posao, tu smo vec gcneracijama".
Moj prijcdlog bio bi da sc smiritc dovoljno dugo da promotrite
Cinjenice. Katkad zbog toga sto se nc javite na tclefon mozctc iz-
gubiti karijeru, velik posao, mnogo novca. U drugim pak situaci-
jama sasvim je na rnjcstu da sc ne javite na tclcfon - i mozda je
bas dobro sto tone cinite. Stos ic u tome cta poslUpite razhorito, a
ne iz puke na\•ike.
106
39.
PROMIJENITE STO SE DA,
PRIHVATITE STONE IDE
0 vu strategiju prenosim iz poznate molitve koja glasi: "Go-
spodine, podari mi snagu da promijenim ono sto mogu, smi-
rcnost da prihvatim ono stone mogu promijcniti i mudrost da raz-
likujem to dvoje." Kakve Ii nevjerojatno snaznc poruke! Mozete Ii
zamisliti kako bi vam zivot glatko tekao kad biste veCi dio vreme-
na primjcnjivali ovu stratcgiju?
U svakom poslu postojc stvari s kojima sc moramo suociti .
Nl·ke stvari mozemo promijcniti, imamo ucjecaj na njih. Druge su
pak potpuno izvan na~eg doscga. lpak, koliko ccsto tro~imo vrije-
llll' 1energiju ne bavcci se uopcc onime na sto imamo utjecaj, a cvi-
ltmo 1 Zalimo se na ono stone mozemo promijcniti? Vrlo cesto za-
vr~1mo vrteCi se ukrug i gubeCi vrijeme buduci da smo pomijcsali
vlustite prioritete. Ali ako promijenimo brzinu, sve poslazemo na
mksto i pozabavimo sc samo onime nad Cimc imamo vlast, bit cc
h1ko vratiti se na pravi put.
Jedan moj nedavno umirovljeni prijatelj bavio se vrlo uspjefoo
hnunnranjem poslova s nekrctninama. On tvrdi da vetina njcgo-
107
vih konkurenata u istom poslu nije uspjela, djelomicno zbog toga fonski poziv koji vec dulje odlazetc. Prcstanite se i.aliti na pon.·zl.' i,
sto nisu prihvacali da SU "stvari onakve kakve jesu". Umjcsto da umjesto toga, usredotocite sc na zaradivanje toliko novca da vam
se pozabave onime sto mogu i trebaju Ciniti, mnogi bi tratili vri- pitanje porcza postane nevafoo. Ucinite ne~to pozitivno, na ~to
jeme 2alcCi se na birokraciju i nastojeCi zaobiCi pravila i propisc. imate utjecaj. Kad pocnete razmi~ljati na ovakav naCin, izncnadit
Po njegovim rijeCima, "Nositi se s birokracijom dio 1e posla. Ko- cete se kako je lako i zabavno stvarati bogatstvo kojc zclite i zaslu-
misija za vrijednosnc papire i druga driavna tijela samo su dio tc fojete.
igrc. Ako tulis, prigovaras i falis se, gotov si!" Isto cako, gradcvi-
nari moraju ishoditi razne dozvole od drfavnih uprava, zadovolj iti
uvjetc zastite okolisa i sigurnosti. Poljoprivrednici sc moraju suo-
cavati s vrcmenskim uvjetima i drugim faktorima na koje ne mogu
utjecati. Poslovni ljudi moraju se nositi s glupim mcmorandumi-
ma, sastancima bez kraja i konca i groznim sefovima. Ncizbjcfoo
cc najusp jcsni ji u bilo kojcm podrucju bi ti oni koji se noses onimc
sto Cini sastavni dio njihova posla, umjesto da sc protiv toga bore.
A necc uspjeti najccsce bas oni koji se bore protiv ncizbjcfoih
stva ri.
Vcliko jc iskusenjc baviti se podrucjima zivota na koja ne mo-
zemo utjccati. Koliko ccs to cujctc kako se ljudi talc na poreze?
Premda nitko (ukljucujuci mene samog) ne voli plaeati poreze, i
nitko nc bi trcbao placati vise nego sto ga zakon ohvczuje, mudrije
je posvetiti se stva ranju bogatstva nego fal iti sc na poreze.
Lobirajte za nize porczc ako bas morate. lzrazitc i svoje misljc-
nje ako zelitc. Ali kad Ste ucinili sto je u vasoj moCi, prcstanite.
Znajtc kad trcba odustati. Radije trosite energiju na ono sto mo-
zete - usredotocite se na stvaranje, kreativnost, pozitivnc zamisli,
rjesenja. Izmislite neSto novo - kakav koristan proizvod iii uslu-
gu, pronadite novi ili poboljsajte postojeCi nacin da se nesto obavi.
Unaprijcdite vlastiti posao, uredite ncki novi odnos, obavitc tcle-

108 109
 40.
IZGRADITE ODNOSE S LJUDIMA
PRIJE NEGO STO VAM ZATREBA
NJIHOVA USLUGA
@ vesti u restoran, konobar kojeg poznajem s veseljem ce mi osigu-
M nogo nas ceka dok nam silno ne zatreba necija usluga, a da
prethodno nismo posvetili vremena upoznavanju te osobe.
Iskreno receno, to je vjerojatno bas najgori trenutak za to. Ako ne-
koga zatrebate za ndto i taj to zna, vjerojatno ce biti na oprezu,
mozda eak i defanzivan u nastojanju da shvati jeste li iskreni. Is-
tina je, ljudi su daleko ugodniji kad ne trebate nikakvu uslugu.
Koliko ljudi odvoji vremena da sjedne ili popije kavu s direk-
torom podrufoice svoje banke i prije nego sto im zatreba zajam?
U postotku gledajuCi, gotovo nitko to ne Cini. A koliko je lakse ra-
diti s ljudima kad vas vec poznaju i imaju povjerenja u vas, kad vi
znate imena njihove supruge ili supruga i djece, i kad oni znaju
da ~am je stalo do njihove srece, da ste iskrena osoba i od povje-
renia .
Ja nastojim upoznati cim vise ljudi iz svoje okoline. U prijatelj-
skim sam odnosima s bankarom, vlasnicima restorana i kafica,
vlasnikom oblifojeg auto-servisa, ljekarnikom, cvjecaricom i mno-
gim drugima. Zbog toga, zatrebam Ii zajam, moj bankar ce me vec
poznavati i po imenu. Vjerovat ce mi. Da doista zelim zajam, vje-
110
rojatno bih mu mogao samo telcfonirati ion bi pristao! Ako se koje
od moje djece razboli, ljekarnik ce sa mnom rado porazgovarati o
tome. On se iskreno zanima za moju obitelj, kao i ja za njegovu.
Ako pozelim kome poslati cvijece, mogu nazvati cvjecaricu i reCi:
"Moze li ovaj buket biti malo posebniji?" Ona ce se u svakom slu-
caju dodatno potruditi da mi ugodi jer zna da je i meni stalo do
nje. Ako mi u posjet dodu prijatelji iz drugog grada i zelim ih od-
rati krasan stol.
Ovo nema nikakve veze s iskoristavanjem ljudi. Zivot je jedno-
stavno takav. Ljudi vole pomagati onima koje poznaju i imaju u
njih povjerenja. Svi oni, ali i mnogi drugi, znaju da bih i ja za njih
(i vec jesam) ucinio neke stvari. Ne bih razmisljao ni trena.
Nitko bas nc voli da vas mora upoznati - i osjetiti vafo dobro-
tu - jedino kad vam zatreba njegova usluga. To sc moze doimati
neiskrenim, kao da ste srdacni samo zato sto nesto trebate. Narav-
no, bolje je da se sprijateljite i tad nego nikad, no ne bi Ii bilo lje-
pse kad bi ljudi koje trebate unaprijed znali da ste draga, normal-
na osoba? Zasto im vec sad ne biste pokazali kako stc divni?
Dakako, postoje prilike kad cete nekoga morati upoznati i pod
drukcijim okolnostima jer ce vam nesto iznenada zatrebati. Pri-
mjerice, pokvari li vam se automobil, vi vjerojatno necete pozna-
vati vozaea kamiona u prolazu. U ovakvom slucaju, dajte sve od
sebe da ostavite dobar do jam. Ali kad god je moguce, nastojte upo-
znati ljude i zbliziti se s njima prije negoli vam zatrebaju. Da samo
vidite kako ce se tada potruditi da vam pomognu.
111
 41.
ZNAJTE KOLIKA JE VASA HRPA
@ ne pomisli da bi to moglo na njega utjecati. Naprotiv, veCina nas
S idejom o hrpi upoznao me uspjesan kompjutcras. Kakav je to
bio dar! U biti, ovaj pojam postoji zato da bi vam rasvijetlio
koliko poslova ili na koliko projekata mozete u nekom trenutku
komotno raditi.
Uvijek iznova gledam kako nevjerojatno sposobni ljudi nc us-
pijevaju iz jednostavnog razloga sto oni sami - ili njihov posloda-
vac - nisu ozbiljno razmotrili to pitanje.
Svi smo razliciti. Imamo razliCite dobre i lose stranc. Ali osim
toga, svatko ima svoju jedinstvenu narav koja mu odreduje najbo-
lju brzinu rada, koliCinu posla s kojom se moze nositi, koliko toga
ga u isto vrijeme ceka, koliko projekata moze voditi u odredenom
trenutku.
Mnogi ljudi mogu si pribliziti ovaj pojam usporedbom s vlasti-
tim navikama u Citanju. Neki vole Citati jednu po jednu knjigu.
Uzivaju u svakoj stranici, i ne bi se ni sjetili uzeti drugu knjigu
dok ne dodu do kraja. Drugi SU susta suprotnost. Vole Ci ta ti po pct,
sest knjiga u isto vrijeme. ProCitat ce po jedno iii dva poglavlja u
svakoj knjizi, odloziti je i moZda joj se ne vratiti nckoliko tjcda-
112
na. Kad biste natjerali ljude da odustanu od omiljcnog naCina Ci-
tanja (od vlastite hrpe), to bi im poremetilo prirodni ritam i up-
ropastilo citalacki dozivljaj. Razumijevanje bi im popustilo, n
smanjila bi se i razina uzitka.
Slieno je is nasim radnim vijekom, premda veCina ljudi nikad
sc ponasa kao da bismo svi trebali raditi istim tempom i kao da
bismo trebali, ili cak morali, dostiCi neCiju tudu razinu aktivnosti.
Meni najdrafa "hrpa" sastoji se od tri do cetiri projekta u isto
vrijeme. To znaCi da se najbolje osjecam kad radim na jednoj
knjizi, mozda promoviram drugu, pisem neki clanak i odriim ne-
koliko predavanja na mjesec. Ako radim samo na jednom projek-
cu, to me jednostavno dovoljno ne ispunjava. Ne mogu se usredo-
cociti, postane mi dosadno iii sam nestrpljiv i projekt ne ispadne
onako dobro kako b ih 2elio. Vise volim raditi nekoliko sati na je-
dnom projektu, a zatim potpuno promijeniti brzinu. Mozda to nije
najbolji naCin, ali je moj naCin. Mnogi ljudi misle da sam lud. Ti-
jekom godina slusam ih kako govore: "Kako uspijes dovrfoi toli-
ko projekata?" Razlog zbog kojeg netko ovaj naCin smatra ludim
lezi u tome sto je njegova hrpa drukCija. Daja pokusam nesto oba-
viti na tudi naCin, stvarno bih poludio!
Ima ljudi koji vole raditi na samo jednom projektu. Prekrasno
se usredotoce na ono sto rade dok to i ne zavrse. Tek tada ce se pri-
miti necega drugoga. Ako im se dade previse stvari u isto vrijeme,
izgube sc, cineCi se nesposobnim. Steta, jer veCina njih uopce nije
nesposobna. Zapravo, u veCini slucajeva, kad bi ti isti samo mogli
promijeniti broj poslova kojima se posveeuju (npr. kad bi razmis-
l 13
 lj~li o jedn?lll: iii dva problema iii projekta, umjesto o dcsetak
nph), poceh b1 se doimati genijalcima.
Dakako, postoje okolnosti u kojima se jednostavno ne moze ra-
~iti sebi na~drazim tempom. Mozda biste radije radili na samo
iednom proiektu, no prilike ce vas natjerati da radite na ksr iii
sed~!11 u isto vri~~mc. Ali i u tim slucajevima moze vam silno po-
moc1 ako razum1iete vlastitu hrpu. Mozete rasporediti posao tako
da ~aks.i~a.ln? iskoristite vlastiti potencijal. Za svaki posao mo-
ze.te 1zm1sht1 n1egovu "vremensku zonu". Tako cete primjericc moei
tndeset minuta raditi na jednom projektu i u to vrijeme ne misliti
ni ~a sto d~ugo. Zatim, nakon petominutne stankc, prijedete na
pro1ekt ~ro1 dv~: Ostanite usredotoceni na samo jcdnu stvar umjc-
sto da u 1sto vn1eme skacete s jedne na drugu.
N~d~m se d~ cete ozbiljno razmotriti kakva jc vasa hrpa. Ako
to. uCimtc, otknt ccte koji tempo najvise odgovara vafoj naravi.
Time cc stvaranje izobilja postati mnogo bogariji dozivljaj u sva-
kom smislu te rijeci.
114
42.
NE PANICARITE!
ao sto je malo pile bi lo potpuno u krivu kad je reklo da ~eh?
K pada na nj ega, tako jc vafoo u svakom trenutku sad~fa~1 pn-
sebnost cak i kad vam se ueini da jc pile bilo u pravu. Sietite se,
kad nesto pada, to rijetko kad dugo trajc. u zivotu vladaju ciklusi.
Kalifornijsko tdiste nekretnina izvrstan je primjer podrucja
gdje su sc postiza lc si lne zarade. Samo za vrijemc mojeg zivota ~no
je mnogo puta bilo u silnom usponu i istom ta.kv~m ~adu. Jedm~
stalno u tim fluktuacijama jest sklonost mnog1h I1ud1 da polude i
uspanicare se kad stvari idu lose, da pomisle .ka~o padu ne.m_a
kraja i kako sve moze biti s~mo j~s gor~. Gleda1uc1 .una~rag,_~1d1-
mo da je cesto tada, kad sv1 drug1 pamcare, bas na1bol1e vrl)eme
za ulaganje.
Ljudi u poslu rade paniku od skoro svega - promaseni~ rok~­
va, nepristiglih narudzbi, tudih primjedaba, straha da ne b1 P.ogn-
jesili, negativni h kretanja. Nema toga zbog ce~a se netko ni~~ ~s:
panicario. Ali nisam jos vidio primjer da je pamka pomogla. n1es1t~
problem. Naprotiv, panika u najb~ljcm ~ lucaj~ moze d_Jelovau
neutralno, a u najgorem sve pokvan. Pamka ob1eno u sv1ma po-
115
 43.
budi ono najgorc. Zbog nje su drugi, ali i vi sami, napeti i bojitc
se. Ona povecava vjcrojatnost da cctc pogrije5iti, nesto propustiti
i da se necete najbolje sporazumjeci.
Nema toga sto vise zakreuje put k uspjehu i bogatstvu od pa- KAD STVARATE, KRENITE IZNUTRA
nike. Kad cvrsto odluCite da neccte panicariti, primijetit ccte da
se dogadaju nevjcrojatne stvari. Prvo, uocit ccte da sc glavnina va-
sih briga nikad ne obistinjuje iii harem ne ispada onako lose kao ~
sto vam se isprva cinilo. Benjamin Franklin je rekao: "U mojem
zivotu bilo je dosta grozota - nekoliko ih se doista i dogodilo." Iz-
bjegavanjem panike necetc uludo trositi vrijcme 1 cnergiju, niti . . . biti kreativni, pametni, nada-
ozete rad1u du~o ~ ~aporno'.
cete osjccati tjeskobu u nastojanj u da rijefoe ono sto vjerojatno
uopce ne treba rjcsavati. Drugo, kad naucitc ne izgubiti kompas,
doCi ce do izrafaja vasa mudrost. Bez zabrinutosti dolazit cc i od-
M reni, sve razum1et1 I k tome ima i
t' srece ali ako ne spoznate
' .
vafoost vlastitih misli u stvaralackom procesu, nista va
m nece vri-

govori. U mjesto da ispunite glavu brigama, ona ce bi ti puna rje- jcditi. d

senja. Naposljetku, ako budcte ostali smireni, doista cetc moCi po- . . b 'k uspjeha i bogatstva, te put o
Najvainiji od S\'th cim em. a x ~ · i· Kao sto nas
taknuti ono najbolje i u drugima. Mnogi ljudi reagira1u na osjecaje • • ir., utrmc- a to su va~e mis L
prosperiteta dolaz1 1z va~c ~. . . ·k ·~1,·a· "Ako zadr-
drugih. Ako uspijete zadrfati kompas, vjerojatno cc to poci za . J Allen u kn11z1 Kako cov1c razm1. . . .
rukom i ljudima s kojima radite. podsieta ames d b . 1. 1 xe nc mozete ne pro1zvesll
. . . .. d · 1· b'le one o re 1 i o~ , '
i1te isu sll)e mis 1• 1 . . , . ilike Covjek nc moze nepo-
neke rez~lta~e na ~lastll\~:ra~ \e~o~~ bira.ti svojc misli i tako po-
1
Zivot je prekratak da bismo ga tratili u brigama. Da bi vas po-
tencijal dosao do punog izrafaja, potpuno iskorijenite paniku iz sredno b1rat1 vlasute pn I e, . Tk ,,
svog nacina razmisljanja. To cc vas dovesti na put prema bogat- dno no ipak sigurno utjecati na svo1e pn ' e. ..
stvu. sre . . . ·csnih muskaraca i zena, otknh
Da ~o.zete z~~mu u u'm~~e ~~lsli o uspjehu i hogatstvu, bez i
biste ob1l1e .po11 uv~c cnerg1·\~ van. ski prosperitct, prYo mo rate po-
t raga sumn1c. Da b1ste s~von M l te scbe zarnisliti kao u\pjesna
taknuti misli o ~ro~pentet~. x ora , ,o·c snove i ambicijc u vlasti-
eovjeka, odvrtjctl - 1 to usp1e~no - S\ ) .
toj glavi.

117
116
 44.
post~h pozrnvnije
La~o
usmjereni, i da bi ama sebe .u~1crav~te da biste
je p~sti u iskusenje u ko'cm s .
us~1en~e.na uspjch kad biste samo van:i .se m!sh proc1stile i vise ODAGNAJTE SUMNJE
ocno knv1 redosli1'ed Na1·b y. • ?~us1h ..uspieh. Mcdutim to ,·e
ie tz!l~t~a. Snaga misli je goicma U igur~111 put prcma bogatstvu
· · · rz1 a 1 nais · •
zam1slth svojc snovc, i vrlo brz . potn.i.eb1.t~ mastu kako biste
O~e~ ~am JaI?,es Allen govori: "~e~~ usl~1ed1t1 ~clike promjene.
~
m1slt, i zapanpt cc se brzino ~ cov1~~ rad1kalno promijcni
u materijalnim prilikama n1~egtran~ .ormac11e koj u cc to proizvesti vasim snovima polaze vam za rukom neke izuzetne stvari,
ova z1vota"
Upoznao sam mnoge ljude k .. .. .
podrucjima. Premda su silno o~~tuyosugh u~pjeh na razliCitim
~am~, radnoj etici i okruzen.ra~ t It! po tal~ntlma, naravi, vjdti-
U nabrojit cu samo neke - mozete u isto vrijeme biti na dva
mjesta, promijeniti scenu i okolis, prolaziti kroz zidove, postati
bogati i poznati, svladati goleme zapreke, slagati se s roditeljima,
ie sv1_i:na zajednicko. Ta zlatn Iu ~z kk~JC~ pOl)CCU, postoj i nesto sto postati generalni direktor, skupiti veliko bogatstvo, napisati best-
od ~11~ vidi sebe kao uspjes~ mt ~a th s~e ~ovezuje jest da svaki seller, razgovarati s milijun ljudi. I pri svcmu tome nikad ne po-
~r~1spnuju, jer ne razumiju z~s~~obiui. Om n~ka? .tu cinjenicu ne sumnjate u vlastite sposobnosti. Zapravo, mozete li zamisliti kako
h~.rnu. Tesko im je razum'eti zas t~o pre1sp1uvao vlastitu ve- bi bilo smijesno sumnjati u svoje sposobnosti dok sanjate? Mozete
npma formula Cini sasvim Jjednos:o sv1 msu uspjcsni, zato sto sc li zamisliti da kazete: "Cekaj malo, ne mogu ja to?" Dok sanjate,
pretvara sc u stvari materijal a~~om: uspjeh potjece iz uma i koliko se cesto dogodi da u necemu ne uspijete? Rijetko. Ali ako
s~ ~nogi misle, ne ide. Uspje~~f l~~tJ~ta. <?brat~o, kao sto to cini je i tako, to je uvijek sa svrhom da biste nesto nauCili, iskusali vlas-
l1an1e ono jedino podrucje njihov~ y~1 znaiu ~a JC upravo razmis- tite snage, svladali prepreke, dostigli visu razinu u svom rastu. Bu-
Svatko od nas ima tu istu pred z1vota k~pm mogu upravljati. duCi da ne sumnjatc u sebe, sve vam je moguce.
nost, pa krcnimo od nje!
No dok smo budni, veCina nas svaki dan svoga zivota trosi dosta
energije sumnjajuti u vlastite sposobnosti - i to na svoju veliku
stetu. Sumnjamo u sebc na praktitki svakom koraku: u sposobnost
da znamo dobro pisati, govoriti pred ljudima, smisliti novu ideju
ili rjesenje, svladati neku zapreku, napraviti bolju misolovku, pro-
dati ncki proizvod ili uslugu, pregovarati s teskom osobom. Preis-
pitujemo vlastitu vrijednost, koliko smo zasluzili da nam plate,

119
118
 45.
koliko vrijedimo m1 iii nas LalenL kao poduzetnici iii kao dio neke
organizacije. Sumnjamo u svoju sposobnost da sc nosimo s odbi-
janjem, da pocnemo iz pocetka ih se suotimo s nckim 1zazovom
StraLegija za postizanje uspjeha ko1a ne moze 1znevjerit11esLda
UPOZNAJTE TAJNU T ISI NE
otjerate sumnje iz svog zivota -1 to svc sumnje. Tone zna6 da trc-
bate poceu raditi gluposti iii donositi djetinjastc odluke. To samo
znac1 da trebate vjerovati u scbe, stvarati unutarnja saznanja, sv1
cf)
jest da imatc svc sto JC potrebno kako biste bili porpuni pobjcd
nik i ostvarili svoje snovc. Jcdina prava preprcka je u samoj sum-
nji, a svc sumnje su u vasim mislima. . ~ VC)tU da se aktivno uklju6mo
sl u a I u LI , . 1· . l<
Godinama sam sebe uvjeravao da nisam u sranju govont1 vc-
Cim skupinama ljudi. Vjerovao sam od svega srca u to ogranitcnjc
koje sam si sam nametnuo. Imao sam tak i konkrernc dokaze da
P ·z
ostoji sklonost u po, '
u proces stvaran1a._ c. . .
. d ovorc Ze\imo sm1s ill .,to
•limo znatt o g · .
k uspjehu. Mcduum, u mno-
sad treba uciniti i zam1shtt sv~\.putda je tako u svim pri\ikama -
je mojc uvjerenje tofoo; kao sto sarn prije spornenuo, dvaput sam giro slucajevima - zapravo ~1s im ramiranog i memoriranog raz-
pao u nesvijest kad sam trebao govoriti. Tada me jednog dana moj najbolji odgov?ri ne dola_lc ~t. pro~a ravo, promatrao s~m mno~e
prijatelj i mentor bez upozorenja doveo prcd veliku skupinu ljudi. misljanja, vec iz un~t~rn1e ~~~:~~ sa1:n nekoc i sam Cin10) udal1a-
Prijc nego Sto sam im se trebao obratiti, okrcnuo se prerna mcn1 i ljude kako ~e ra~m 1sl~~~:~c anahziraju neke situacije.
rckao: "Richarde, totalna je glupost to sro mislis da nisi u Slanju vaju od usp1cha 1e~ P_. . . ad utihncte i sminte se, znate toc-
govoriti prcd ljudima. Otjeraj tu ludost iz glavc i svc cc b1ti u rcdu .
Rijesi jc se, ovaj fas!" Sjccam se tih rijeti kao da ih 1e ju1ros 1zrc- Jeste li ikad pnm11ct_1l_1 ~a k. ·kl·uxu1· ete svoju pamet, vec samo
x· . ') U tl SIOI OC IS ) \. • • · na
kao. lmao je pravo. Govorenje je postalo lako onog rrenutka kad no sto treba U\.1niu. .. Nitko sa s1gurno~cu nc z
sam tu sumnju odagnao iz glave. pokrecete neku dublj~ i.ntc\i~enc1_1~· i kako sc ona wvc, ali svc
odal<le dolazi ta dubl1a intchgenc11a, n .. Kad smo ti hi i nista ne
I vi mozctc tako u6niti. Luckasto jc drfati se bilo kakvih sum- . , su da ona posto)l.
nja u zivotu. One vam uopce ne pomafo. Svaka sumnja je gubitak mudre kulture s1gurnc . ·1· neki izvor univerzalnc m~-
. . k da smo taron1 i u . . 11-
encrg1je i ometa vas u prirodnoj sposobnosti <la stvorite izobiljc i govo nmo' to 1c ao .· r d laze nama, nc moramo tragau za n
bogatSl\'O koje vam pripada po rodenju. Kakve god su mnjc \am se drosti. To jc kao da mis I o . ( t koristenia "univena\nog
motale po glavi, odbacuc ih To je daleko lakse nego sto vam sc Kao da nam sc Pruz·•a mogu~nos ·ccno ra1.m1s'"\.1an1c.,
ma. . . " . . o~lan1an1a na \'\asUto ogrant
cm1, a donijcL ce ,·am vehke konsti. misl1cn1a 'um1csto .
121
120
 Nije tesko nauciti vjerovati tisini jer, kad to uCinite, rezultati
46.
ce bi ti upravo fenomenalni. Kad se naviknete tako Cini ti, vas ce zi-
vot postati daleko laksi i manje stresan. Uspjeh cc vam se sam
prikrasti. Kad drugi put zatrebate neki odgovor koji nemate od- SPREMITE U CARAPU J?OVOLJNO
mah pri ruci, umjesto da razbijate glavu time, napravite pokus.
ZA DVIJE GODINE ZIVOTA
Umjesto da aktivno razmisljate o ccmu vec bude rijcc, pustite to.
Cinjenica sto znate narav problcma ili pitanje kojc se postavlja
sasvim je dovoljna. Dopustite da se pitanje slegnc, poput taloga u
vodi. Za to vrijeme, u vasoj cc se svijesti poceti dogadati nesto ca-
(!)
robno. Pokrcnut ce se nesto izvan vaseg dosega, neka dimenzija u
mislima kojom sami nc mozete upravljati. I kao na tihoj vatri, pi-
tanje iii problem pocet ce krckati. S vremcnom - moze to bi ti ne- ko . e nagovor da se odricete i ste:
sprva vam se moz~ uei.n.n1 ~~ . ~va·ate novac,suprotan poruc1
v • • •

koliko minuta, sari iii dana, ovisno o pitanju - u glavi ce vam se

pojaviti odgovor. Oko toga nece biti nikakve mukc ni truda. Jc-
dnostavno ce se dogoditi. Mozda cere se iznenaditi, ali sigurno ce
I dite, da citavu godinu ih dv11~ t~
ove knjige - da se ne tr . . .
eba zabnniava i.
ti. Ni· ·1e li i sama stcdnja za
hu) Sve ovisi kako glcdatc na to.
II d ne zasnovana na bnz1 i stra . .
vas oduscviti mudrost koja cc izbiti na vidjelo. No pazite da sami crne a . . kako jedan superusp1cs~n fina~-
sebe ne uzmete odvise ozbiljno. Mudrost koju budete osjetili ncce Prijc nekohko go.dma cuo sam . afoija stvar koju je ikad ~b­
potjecati od vas, vec od one tisine. Mislim da sam vam upravo odao cii· as objasnjava da ie apsolumo naiv. to sto ·,e ustedio dovol1no
jednu tajnu! .. 0 sto se obogauo, .. l
nio za scbe, pr11e ~:g.. skova 7,ivota. Premda jc to zahllJCV~ ~
za pokrice dvogod1sn11h tro d, . strplJ·eni·c- a uebalo mu ie t
· · 1· naporan ra i · )(k. 1
silne zrtve, d1sc1p mu, . d. d 0 b"1t ·1e napose ps1holo:> i g e-
. d t l ko ustc l - ' . l
Punihpetgodma ·1
a oi
l a Tomuie om
. d ··ielonev1·erojatanm1r,so-
.
d ano ' takoder b1 a go em · l zak u ne k'e nz1 · ·ke it to 1·e tesko ako nc 1
' :>
bodu koja je potrebna za_ u a .. odlo e. Jcdnostavno rcceno,
nemoguce bez ovakve {t~ancl)ske ~a pa~ godina zivota, om~g~­
spremivsi u carapu dovolino novca , . svo·1ih snova i zanimlpv1h
. . om sebi da krcne u ostvaren1c
C:io ie sam .
poslovnih prilika bcz bnge.
t 123
122
 .. d b"1ste bez n1· c mogli ostati na ccsti, t.lllll ~clc Vl rot1t
Cuo sam pritu o eovjeku kojemu su ranih sedamdesctih godi- se b0111e.. a b1 vam se mogl e pru "z'1'
·' 1.
. .
e rilike ko1e
na ponudilt uzbudljiv po~ao u obecavajucoj kompjuteraskoJ tvrtki no odb1l1 mnog P . · d .• skuii omo
u nastajanju. Buduti da JC vec stvorio financijske zalihc, mogao je .. d. ne~to irtvovati ncke god1sn1e o moil:,
N_o vn1: ~ . . . cu nocne izlaske, kao s mnoge dr.ugc, Stu
bez straha prihvatll1 posao. Premda je njegova pocctna placa bila mob1l, kucu sh stan, od1e ' · l" banci ona1 Jvogo·
prilicno mala, dobio je opciju za otkup velikog broja dsomca tog • nufoe st,·an _ kako b1stc sma 1 u . ..
luksuzne sto · . . . k 1 ko kreauvnsp mozcte postau 1
poduzcca. Nije se ni najmanje brinuo. Ako stvar uspijc, krasno di~nji prih~d. Ncv1ero1atn? JC. o s nosti za ekspenmentiranje s
Ako nc uspsje, vrijedila je u naJmanju ruku kao sskustvo. No ta1 steci dovol.ino. ~~ressvno_su. s ~prc;og~cnostima kad vam zivot ne
eovjck nijc bio prvi kojeg SU zeljeli zaposliti u toj tvrtki. Njihov nekim novsm i/1~ 1 ncuobic~icntm u dan Stoga vec danas stvo-
prvi izbor bso jc netko drug1. Taj pak nijc imao gotovo nskakve o~isi o t?mc ko.lik~ sc tr~~~~..S.z ~:n:ckolik~ godina mob. ecte taj
u~tedcvinc. Bio je iznimno bistar i nadaren, i izvrsno jc zaradivao.
nte svo1 f~nd \zraox"1tct~fga nekomc darovati. Zapravo, mot1 ccte ra-
No poput vclikog broja ljudi, zivio jc od place do place. Imao jc novac sam1 po ;-, •
vcliku otplatu kredita, on i .;;upruga vozils su skupe automobile, diti manjc-vise sto god pozchte.
voljeli su ics u dobre restorane a njihovo cetvero djcce pohada lo jc
privatnc Skole. Tako bi potroSlli najveCi dio svojih prihoda. Prem-
da jc tom fovjeku ponuda za onaj posao zvucala kao najbol1a pri-
lika u >.1votu, odlu6o ju je odbiti - bila je previSe riskantna. A on
sc prcvik brinuo. Kad sc toga sjeti, govon: "Da sam bio dovol1no
discipliniran da ~tedim dok sam bio mladi, ne bih uopce razbijao
glavu. Sigurno bih prihvatio taj posao."
Da skratim: onaj koji je nskirao, silno sc obogauo za manic od
dcsct godina. Njcgova psiholo§ka spremnost da sc upusti u rizik
prctvonla ga jc u multimilijardera. Onaj drugi, koji jc takodcr bio
zaintcrcsiran za posao no i prcvsse zahrinut, vet je presao sczdc-
sctu, a joS uvijek zivi od place do place. Svojom zabrinuto~cu dras-
tl<.no JC ogramc10 vlastitu imovrnu.
Pouka ovc price jc ocita. Stjccanje bogatst\3 obicno zahtijcva
harem ma lo upustan1a u rizik, ossm ako niste iznimno sretnc rukc.
Mt:dutim, ako potpuno 0\1:;1tc samo o ...igumo11 stalnoj pla i, ako
125
124
 47. i zaokupljalo, njemu je bilo dosadno i tesko. Godinama sc tako
muCio dok nije pomislio da ce poludjeti.
Kroz kratko razdoblje razgovora sa savjctnikom psihologom,
ODRECITE SE STRAHA OD Stephen je otkrio da ga je strah da bi mogao razoearati roditclJe
TUDEG NEODOBRAVANJA otjerao u karijeru koja mu nc donosi ama bas nikakvo zadovolj-
stvo. Savjetnik ga je uvjerio da strah od neodobravanja moze ome-
@) sti i najvece sa nse za uspjeh.
Posto je u tim razgovorima shvatio koji je izvor njcgova straha,
posjetio je savjetnika za profesionalno usmjerenje i kroz niz testo-
va otkrio da po svojim pravnim sposobnostima spada u 4 posto
K~:~~i~l~~r~ir: _karii_eru..ili usm!erenje u poslu zbog onoga
bao bi postati Jijecn~k :~~j~~lJ.~ ro~aci, profcs~ri, prijatclji. "Tre-
najniZc rangiranih pravnika koji SU prosli tcstiranje. Nije fodo sto
nije uspio u karijeri! Jedva da je bio sposoban za pravo. No isti te-
stovi pokazali su da bi mu dalcko bolje mogli iCi marketing i pro-
na poruka, napose kad je sc ~~;o~! ot, glazbe.n1~" mo~c bi ti snaz- mocija. Odlucio je riskirati i promijeniti smjer. I ne samo da je za-
sa sta tusom prestizem odob J? 0 ponavlJa 1 kad JC povezana volio svoj u novu profesiju, vec je u njoj procvjetao. Mnogc njegove
pohvalnim. ' ' ravanJem u drustvu ' time drugim
marketinske ideje bile su pun pogodak i ubrzo je postao vrlo tra-
Evo jcdnostavna primjera . zen. Doslo je do prornjene nabolje i u njcgovu financijskom zivotu,
ranijoj dobi upoznaJj SU ga S ~~ea f~~nani~a S~~phcn.a: VCC U naj- tako da je danas prilicno bogat i, sto je jos vafoije, vrlo srctan.
ako postane odvjetnik. Odrastao je c~ ~?~n~lJtm~ b~t1. na P.onos Poruka ove strategije silno jc vafoa: najvece sanse za uspjeh
mama i tata budu zad · . . znaJu~i a JC to JCdtnt nacin da prufaju narn sc ako se oslobodirno straha, u koji spada i strah od
taj put Obi tel. . x OVOljnl. ~VI SU rodac1 ocekivali da cc odabrati
· J JC 1..esto govonla o svomc "bud , d . . tudeg ncodobravanja. Preispitajtc svoje razloge zbog kojih ste sc
Dva njezina clana vec SU b'J' 1
d . . . ucem 0 VJCtn1ku". odluCili bas za to svoje podrucje u karijeri. Jestc Ii to uCinili s ve-
. h. . . .. I 0 v1etn1c1. Oba SU vec c' I
pJe t sv1 u obttelJI su im se divili. pos ig a us- seljem i iskrenirn zanimanjem? Jer tako se postize izobilje. Ili jc u
. S vremenom je doista i Stephen · . . tome bilo pokusaja da usrcCite mamu i tatu ili nekog drugog? Jc-
JC bio u tome sto . po~tao odvietnik. Ah problem ste li to uCinili rnisleCi da cete tako privuCi neCiju pozornost? Ako
on ne samo da 1e mrzio P . . b' . . ·v
no frustriran i cudio se sto I . ravo, \CC JC JO 1 pnhc- je vas odgovor na ova pitanja "da", mozda je vrijeme da potrazite
raditi. Ono sto · · J?:1U 07 ~o azi za rukom ncsto vise za- nesto novo. Ako je potrebno, razgovarajte s psihologom ili savjct-
1e n1cgovc pn1atclJe t kolege u struci bas zanimalo nikom za profesionalno usmjerenje koji bi varn mogao osvijetliti

126 127
Citav_u stvar i ~~uz.iti pomoc svojim savjetima. Sto god da je potreb-
n?~ s1g~.rno vn1ed~ truda ..Ako promijenite karijeru i poenete se ba- 48.
vm·~·e d1~e sto d~1sta volne, a nc onime za sto mislite da je isprav-
no i. Ih o ro, mozda ste vcc nadomak puta koji cc vas odvesc1· k
USpJe U.
U TORBICI ILi LISNICI CUVAJTE POPIS
MJESTA POVOLJNE KUPNJE

J a sam mcdu posljednjima za koje bih occkivao da mogu prove-

sti ovu strategiju, a jos manje pisati o njoj. Medutim, moguc-
nost ustcde jc golcma, pa gotovo da bi bio zloCin ne spomenuti je.
!deja jc jednostavna, za pocetak treba samo uzeti olovku i blokic.
Cini se da svi imaju isti problem kad krcnu kupovati robu si-
roke potrosnje ili u kakav restoran. Sigurni ste da stc u proteklih
godinu dana vidjeli ili culi za krasan restoran koj i zelite isprobati,
tvornicki duean koji je bio kao stvoren za nabavu bozienih ili ro-
dendanskih darova, ili vec neko drugo mjesto gdje se po vrlo po-
voljnoj cijeni moze kupiti bas nesto za sto ste zaintcresirani. No
mjeseci prolaze i gotovo da nema eovjeka koji bi se jos sjetio bas
onog superjeftinog mjesta. To je pogotovo slucaj u velikim metro-
polama. Budu6 da vas pamcenje ne slliZi i nisu vam lako dostup-
na mjcsta za koja ste culi, obifoo na kraju potrositc mnogo vise
ncgo sto bistc inace trebali.
Rjesenje je jednostavno i krajnje prakticno. Sastavite popis
mjesta za koja cujete, aforirajte ga i cuvajte u torbici iii lisnici.
128
129
Mozda cete za njih euti od prijatelja ili susjeda iii slusajuCi radio.
Svake godine takoder mozete ustedjeti tisuce dolara pozivom u
knjifoicu koja ce vam pronaCi vodic za najpovoljniju kupnju.
Knjifoicarka je placena iz poreza koji i vi placate i nalazi se ondje
zato da bi vam pomogla. Za svaki vodic za kupnju potrebne su ti-
suce sati istrazivanja. Au tori dobar dio svog zivota posveeuju tome
da pronadu ono sto je jeftino, a vrijedno u kraju u kojem vi zivite,
i vi to samo trebate zatraziti. Posebna ponuda do kojc tako rnozete
doCi cesto je rezultat ogranicene kolicine robe, nedostataka neke
veliCine iii se jeftinije prodaje veca kolicina. Iii se pak prodavao-
nica zatvara i ne moze vratiti robu proiz'lodacu, mozda snifava ci-
jenu jer se nesto vise ne proizvodi, prodavaonicc propadaju iii se
zatvaraju, a postoji i niz drugih razloga.
Prijatelj mi je nedavno ispricao lijepu pricu koja je proistekla
iz ove ideje. Imao je popis jeftinih prodavaonica za koje je euo
kroz nekih godinu dana. Priblifavala se njegova godisnjica braka
i odluCio je kupiti neki poseban dar za suprugu. Prcgledao je po pis
i primijetio ime velike draguljarnicc koja je bila pred zatvaranjem.
Nazvao je i cuo da se doista zatvara za manje od tjedan dana.
Autom mu je trebalo trideset minuta do nje, a ondje je pronasao
prekrasnu narukvicu po cijeni koja je predstavljala tek djelic one
nekadasnjc. Ustedio je 75 posto! Da nije imao raj svoj popis, mo-
rao bi potrositi znatno vise nego sto jc bilo nufoo.
Ova strategija dobro ce vam doCi ako budetc morali kupovati
mnogo rodendanskih poklona za djecu iii vjeneanih darova. Do-
ista se isplati i preporucujem da je iskusate.
130
49.
NE OSLANJAJTE SE NA
PREVISE PODATAKA
v
C est je slucaj da ljudi, kad se zabrinu ili prc_plase, P?Cnu go-
milati podatke u nastojanju da srnanje vlastite zebnJ~. - kako
bi se bolje osjeeali. Pretpostavka je sljedeca: "Ako_ sve .usp1Je~ do-
kuCiti i posloziti, sve ce bi ti u redu-'.' Tak? ~e ,~abrmuu bro~en zu-
riti u zaslone svojih kornpjutera, pnkupl1a1uc1 podatke um~esto da
pocnu nazivati i prodavati dionice koje i~aju .. ~enactk:~ u raz-
nim organizacijama pocet ce proucavati izviestaie 1financ11ske po-
datke, no odlagat ce akciju koja bi izgladil~ ili_P_oboljsal~ ~tva~~· A
ljudi u prodaji koji se boje otiCi na teren 1 ob1~1 kupce, ih ko1_1 s,~
boje ove iii one vrste odbijanja, provest ce sate 1 sa~e pro_ucava1uc~
!iteraturu iii sal~u~i neke uzo:I~e, ali nece k~enuu va~, l ~reuz~u
rizik, telefonirau, tzravno nud1U sto na prodaJU. Sve to. pnkupl1a-
nje podataka" rnozda c~ zadovolj_iti njihovu radoznal?st 1tak? ~ogu
dobiti na vremenu, ah od toga im se zarada bas nece povecau.
Naravno, nije tesko opravdati vlastite postup~c, o~~uke i ~acin
provodenja vremena, napose kad smo prestrase~i.. Uv!Jekvmo~em_o
dati neko racionalno objasnjenje da je ono sto cm1mo nuzno 1 vaz-
131
 no - Cim vise podataka imamo na raspolaganju, tim holje. Je li bas
tako? Ponekad doista jest, ali ne uvijek.
Pos~oj i granica nakon kojc nam visak informacija mozc samo
smetau u tome da se odluCimo izaCi i doista zaradivati. Vifak po-
dataka moze nas uvjeriti da smo prezauzeti poslom da hismo se
po~a~a.vili onimc ~to je potrebno za postizanje uspjcha, mozc nas
uv1enu da su na.s~ postupci preriskantni, preuranjeni. I neki put
cemo'. d~kako,_ b111 u pravu. To je mcdutim iznimka, a ne pravilo.
U vec1.m s~u~~~e~a pre.vi~c poda.taka mo2e nam napuniti glavu bri-
gamva '. bo1azlp~1~ m1shma ko1e ce nas samo udaljavati od onoga
sto zehmo posuc1. U mojem omiljenom citatu tvrdi sc da "Kad
bismo svladali svaki prigovor prije nego sto nesto zapocnemo, ni-
sta - ama bas nista - nikad ne bismo mogli obaviti." Shvatio sam
da je prikupljanjc prcopsefoih podataka i pretjerano razbijanjc
gla~e jcdnim tc istim cinjcnicama vrlo ccsto ono glavno sto nas na-
vod1 da svladamo svaki prigovor, a zapravo nas sprccava da ista za-
pocncmo, da izadcmo iz kuec i ucinimo sto treba .
. Kad ~e slj~~eCi put zateknete u sit uaciji dok punite glavu cinje-
ni ~ama 1 Z~OJ~te sc nad nekim .podacima, zastanite na trcn. Upi-
ta)te se hoce h vam ono sto radac pomoCi popraviti stvari - iii je-
dno~tavno o.dgadatc ko.rake koji cc vas doista dovcsti do izobilja?
Budne sasv1~ .ot~orem prema sebi. Mozda bistc sc, umjesto sto
prou~av~te crn1cn1ce, mogli prihvatiti tclefona i obaviti neki poziv.
Sasv1~.1e m?guce da see vec prikupili sve podatkc koji su vam po-
trcbm 1 da JC u tom trenutku najvafoija odluka jcdnostavno sc
prcstati toliko brinuti.
132
so.
PRONADITE MENTORA
@3
ko tko zeli postati vodoinstalater, n~jnormal~ije i.e i ~r~~ mu~
A dro data osoba potrazi nekoga tko JC vec um1rovl1en 1h JC pn
kraju svoje vodoinstalaterske karijere i kao takav moze mu poslu:
ziti kao savjetnik, dati nekc smjernicc iii inspiraciju. Od pomo6
je kad imate nekoga s kime mozete tu i. tamo po pi ti kav~, .raspra-
viti o nekim idejama iii samo filozofiratl - ncku osobu 1<0101 se mo-
zete obratiti za pomoc iii joj postaviti neka pitanja, zatraziti od nje
savjet.
Nikad jos nisam cuo da je tko nazadovao nakon sto je p~ona:
sao mentora. No kad sam se raspitao, vidio sam da vrlo mah bro1
ljudi u postotku priznaje da ima mentora.
Ja sam u zivotu imao nckoliko mentora koji su mi sil~o P?mogli
u razliCitim podrucjima zivota - u pogledu posla, zarad1van1a, ula-
ganja, marketinga, drfanja govora, ~ak i u pogl~du tjelesnc kon-
dicije. I mentor, kao i student, dob1va mnogo 1z takvog odn~sa,
koji predstavlja idealnu razmjenu. Prednosti za studenta su oc1te:
samopouzdanje, druzenje, idejc - karta na kojoj je ucrtan put
kojim treba iCi. A za mentora tu je radost zbog toga sto mozc po-
133
moCi, osjccaj da to netko cijeni i trcba. Njemu je drago sto pouta-
v~ i d?bi_va priliku razmotriti sto je i sam dobro utinio tijckom go-
d1~a 1 llme kao da predaje nekomc drugome upal1enu baklju.
D1vno 1e znau da sc netko drugi sluz1 vasim ide1ama.
Ccsto mozcte naCi mentora u vlastitom krugu iii kroz mrezu
poz?an!ka - to moze bi ti stariji prijatelj, netko s kime stc ujekom
g~rna 1':grad1h dobar odnos, koga poStujete i rado se s n11mc dru-
~ll~. T1~~tan JC mentor osoba koja voli s drugima pod1jel1t1 svoje
1de1e. N IJC nui.no takav odnos formalizirati time Sto cete tu osobu
doista nazivati "mcntorom", dovoljno je da mcdu vama postoji do-
govor 1 spremnost da siedncte iii harem razgovaratc tclefonsk1
dosta rcdovito 1cdnom na mjesec, svaki drugi mjcscc iii u nckom
drugom vremenskom razmaku. Budite jasni u tome da %elite na-
~titi St?. god jc vik _moguce. Danas je naCi mentora lakSc ncgo
1kad pr11e. Prcmda nista ne moze nadomjestiti osobni kontakt u
mrdi ljudi koji vas vole i/ili im je stalo do vascg uspjcha - u slu-
~aj~ potrebe p~stoje i mentorske agcncije, koje cc pomoci u spa-
1an1u mentora 1 studenata. Ne dajte da vas ista ome1e u pronala-
zenju izvrsnog, zaintercsiranog mentora. Tako ccte izbjcci mnogc
nepotrcbne pogreSke i joS godinama cete od toga imati koristi.
Mentoru se testo mozete najbolje oduziti tako da njcmu iii njoj
obccate da cete, kad se vama pruzi za to moguenost, i vi pomoCi
nekome drugome na isti natin.
134
51.
VESELITE SE TUDEM USPJEHU
(!)
udimo pos~~ni. Jeste h !kada potajno zi:_ljela da ne_tko u _nece-
B mu ne usp11e? Ne mashm da ste am pozel1clt nek1 tdk1 pe~,
vcc samo to da ne budu uspjeSniji od vas? Katkad nije lako drug1-
ma zcljeti dobro, naroCito nc onima kojc dobro poznajctc - prija-
tcljima, kolegama, susjedima, tlanovima obitclj1. Tdko jc kad ko-
lcga dobije unaprcdenje radi kojeg stc se vi silno trudili. Nije lako
vidjeti svoju mladu sestru na televiziji iii susjcda koji je uspio na-
baviti novi automobil. Imao sam klijcntc koji su bili tak pomalo
ljubomorni na uspjeh vlastite suprugc ili supruga.
Premda vas mozda privlati ili vam je barem u navici da potaj-
no zelitc da vas drugi ne nadmase, to zasigurno nikako nijc u va-
scm intcresu. Nacin da SC uspnetc do vrha je taj da svi ma zelitc
dobro, da se iz dubine srca nadatc kako cc svatko dostiCi svoj puni
potencijal i da pozelite da svi kojc poznajete, ah i oni ~ojc ne po-
znajete, ostvarc svoje snove i postignu nesto vcltko u z1votu.
Kljucno je znati da po~toji dovol1na kolitina uspjcha za sve.
Kad nctko postigne svoj cilj, time se zapravo povccava kolat nam_a
ostaltma. Ne sm1jemo zcl1eti da ljud1 oko nas ostanu na s ome m1-
135

n!m_u~u, vec teziti sve vcfoj zajednickoj viziji. Svi mi mozemo us-
p1eu, i ~ad to nekome pode za rukom - ma tko on bio - tim lakSe
1e oscahma.
Kad ~ekome.zel.ite dobr~, lo~ vama samima rada neki poticaj i
unutarn1c okruzen1e za usp1eh, 1sluzi kao podsjetnik vaScm duhu
da ~te P? prirodi puni ljubav1 i time zaslufoi. U vama nastaje oz-
rac1e k~JC vam mo:Zc pomoCi da uspijctc i da stvarate izobiljc. Kad
se vesehte tudem uspjehu, to je kao da bacate sjemc za vrt uspjeha.
~s_jetite kako je to divno kad drugima zelite dobro. Ako su vam
zelJe. tSkr~~C, poslu~it Ce vam kao podsjctnik da SU davanje j pri-
man)e dv11e str~ne t~~og no~Cica. Uistinu, jednako je lijcp osjecaj
~a~ nerko drug1 usp11e kao 1 kad uspijemo sami. Pocnitc sc vese-
hu tudem uspjehu i promatrajtc se kako rastete u svojoj vclicini!
136
,
52.
ZAPIT AJTE SE:
KAMO VODI OVA ODLUKA?
M nogi od nas krenu nekim putem samo zato sto im se on ot-
vori. Medutim, ccsto se zna dogoditi da vas takav put od-
vcde u nckom smjeru ili na ncko mjesto na kojem ba~ i ne zclite
biti. Mozetc si pristedjeti strafoo mnogo vremcna i cnergije jc-
dnostavnim i otvorenim pitanjem: Kamo vodi ova odluka? Zatim
pazljivo na njega odgovoritc.
Postoji prica o "putu u Abilene" koja idc otprilike ovako: Bila
ncka cctvorica prijatelja. Sjcdili su na trijemu kucc u nckom gra-
dicu u Tcksasu. Bio jc vruc dan, dobrano prcko 30 stupnjeva. Ne-
tko spomenu da u Abilenu, kojih tristotinjak kilomctara odande,
ima dobar restoran. Cesta nije bila asfaltirana, a ni auto nije imao
klima uredaj. Ne znajuci za~to, ova sc celvorica nadosc u vrclom
automobilu na putu za Ahilcne. Bilo jc grozno. Vofoja po ncrav-
noj cesri bila je neudobna i jo§ su se kuhali. Sva cetvorica prijatc-
lja bila su razocarana i bijesna.
Kad su napokon, poslije nekih pet sati, stigli u Abilene, jcdan
od njih upita: "Kog jarca smo uopce ovamo dolazili?" Jedan od
137
 njcnicu da ce mu ako uspije (a j~s.t)., trpjcti kvalitet~ z~vo~a .c: t~
preostale trojice uvjereno odgovori: "Mislio sam da bas ti zelis iCi."
"Nisam ja htio iti, ali mislio sam da ti to zelis," odgovorio jc onaj se dogodilo). Kad je odlucio prosm.u posao, zane~an~ I~ cmicm
prv1. cu da ce mu za to trebati dodacnih dvades~t sau ~ozn1e. autom
svaki tjedan. GledajuCi unatrag, smatra da b1 mu b1~0 _bol1~.da se
Da skratim pricu: nijedan od njih uopce nije bio .ta Abilene. Ali usredotoCio na vlastito podrucjc i izgradio posao u uzo_1 reg111. ~ tu
svaki je mislio da nctko drugi silno zeli onamo otici. I nitko se nije bi bilo vrlo lako izbjeCi problem da si jc samo postav10 ono p1ta-
sjetio upitati: Kamo vodi ova odluka? Nitko nije upitao: Zas10 smo njc za milijun dolara.
mi zapravo krcnuli? Uvijek je dobro zapitati se: Kamo bi me ov~ odl.uk~ mogla od-
Koliko je takvih obiteljskih okupljanja i poslovnih sastanaka? vesti? UCinite li to, mozete izbjcCi mnogo g~iavazc 1 pog~esa~a
Ne dogada Ii sc da nitko ondje ne zeli bi ti, ali svatko dodc jer pret- koje su inace neizbjefoe. Postavljajuci si ovo 1~dno.st~vn~ ~ttan1e,
postavi da drugi to zele? svoju energiju mozete usmjeriti na ona podruc1a ko1a ce bn1 od ko-
Ponekad i u poslu krcnemo na svoj "put u Abilene". Primjcri- risti i vama i drugima.
ce, ncki put psihijatri iii konzultanti pri otvaranju privatne prak-
se odlucc da cc raditi vikendom i zaraeunavati upola manje nego
sto to drugi cine. Vjcruju dace na taj naCin brze i laksc izgraditi
praksu. Ta pretpostavka nikako nije tocna. Ako postavitc pitanje:
Kamo vodi ova odluka, dobil cete odgovore koji su prilicno gro-
zni, ali nc i neprcdvidivi. U ovom slucaju, ured iii ordinacija ce
vam se napuniti ljudima koji mogu doCi samo vikcndom. Vasi cc
se klijcnti na 10 naviknuti i svi ljudi koje vam kolcge preporucc
ocekivat cc da ih mozetc primiti vikcndom - vjerojatno bas dok
vam je brafoi drug slobodan iii dok se igra vasa omiljena u1akmi-
ca. Gotovi ste! A sto sc tice smanjcnja tarifc, i tu stc si postavili
stupicu za neuspjeh. Ako premalo naplacujete vlastitc usluge, vasi
ce klijenti ispricati svim svojim prijateljima kako ste divni i po-
stcni jer stc ncvjerojatno jeftini! Uskoro nikog vise nccetc moti
primiti, a financijski cete biti na putu u propast! Tmao sam kli-
jenta koj1 nijc mogao odoljeti iskusenju da prodaiu svojeg proiz-
voda ne prosiri na jos vecc podrucje. Mcdutim, nije razmotrio Ci-
139
138
 53. Davari i primati doista SU dvije stranc istog novcica. To SU
samo razliCite manifestacije iste univerzalne energijc. Na kraju
krajeva, upravo ono sto ponuditc svijetu - vratit cc vam se. Daklc,
IMAJTE NA UMU ZLATNO PRAVILO ako vam je cilj stvaranje sretnog zivota ispunjcnog obiljem, naj-
vafoijc sto mozete uCiniti jest da u ostvarcnju tog istog cilja po-
mogncte i drugima. To je jedno od rijctkih podrucja zivota nad
kojima imate vlast. Vlastitom velikodusnoscu mozete upravlj ati.
!mate i sposobnost da ponudite ri jec pohvale i pomoc, da budete
na usluzi, dobrohotni prema drugima.
Nemojte pogrijesiti, tako da se uzrujavate iii razocarate ako vam

S jecate Ii sc zlatnog pravi la koje su nas nauCili jos dok smo bili
djcca? Ono glasi: Cini, drugima ono sro zelis da oni cine tcbi.
Kako bi sc ova earobna formula jos mogla izraziti? Da vidimo. Sto
se dobra djela odmah ne vrate. Svemirom upravljaju posebna pra-
vila, on ima svoj vlastiti osjecaj za vrijcme. Buditc strpljivi i puni
ljubavi. Ako ostanete predani Zlatnom pravilu, samo je pitanjc
dajes, to ce ti sc i vratiti. Kako se budes ponasao prcma drugima, vremena kad ce vam se zivot ispuniti svimc sto prizcljkujete.
tako ce se i oni ponasati prema tebi. Ako ne mozes rcCi nesto lije-
po, nemoj ni rufoo. Postoje jos mnoge inacice, a poruka koju sa-
drfavaju jc jcdna od prvih kojc zelimo dati svojoj djeci.
Ona je mcdu najjednostavnijim i najlakse provcdivim formu-
lama za stvaranje izobilja. Jednostavno receno, jcdino sto morate
uCiniti kako biste osigurali da vas ljudi tretiraj u posteno, da vas
postuju i budu dobri prema vama - kao i da vam pruze ruku po-
moCi i hvale vas - jest da sve to Cinite i sami!
Postanitc pazljivi prema ljudima. Ponudite im svoju pomoc.
Budite dobri . Otvorite se potrebama drugih. Budite jos veli kodus-
niji. Govorite "Hvala". Ove geste, kao i jos stotine slifoih sitnih
gesta, naCin su da pruzite ruku svijetu i kazete mu da vam je stalo
do njega.

140 141
 54.
NE BOJTE SE ZAMOLITI
ZA PREPORUKE
@3
U gotovo svakom poslu koj1 pokusate prosiritt kljuc su prepo-
ruke. Bez obz1ra na to nastoiite Ii uspostav1t1 pnvatnu prak-
su, razv111 posao, l:ak 1 prosmtt opseg prikupliania pnloga za neku
neprofi~n~ ~drugu, u osnov1 svega je trazenje pomoci. Nu:lno je u
s~c ~kl1ucn1 drugc, kako bi oni pozitivno govorili o vama, prosi-
nvah glas.
Mn~g1 poslov~1 strucnjac1 slazu se da sc najvcc1 1Zvor ncuspje-
ha ?1ozc ~ov~zau sa strahom od trazcnja preporuka - bilo da se
r~d1 o tra~CnJu posla, pomoCi ilt nastojanju da se Sto proda. Slozio
bth sc s ttme. Opecnito govorc6, ljudi se do1sta bo1e zamoltti za
pomoc. Ra?ije ~i ostali u skromnijim okvirima 1s1gurn1, ncgo da
prcuzm~ _nz1k 1 prerastu te okvirc. Medutim, mi vcc znamo isti-
n_u da bn1 pr~strakn ~opce nc znaCi biti siguran. Na kraju cc ve-
cina ~~slov_a 1 pr~past1 bas zbog Straha. Opet ponavljam, da biste
zarad1lt, kl1ueno 1c nc zabrinjavati se.
Evo jednostavn_a primjera o tome od kakvc jc goleme pomoCi
kad nekoga zamolttc da vas prcporuCi drugima. S obitclii rcdovi-
142
odlaz1m u oblifoji restoran. Mi smo im vjerojatno mcdu na1ccs-
i najodanijim gostima. Redovito hvalimo vlasnika i glavnog
hara. Dajemo im do znanja koliko cijenimo njihovu vje~tinu i
poran rad. I uvijek se onamo vracamo. Premda je hrana fantas-
~na 1 ljudi su divni, ne idc im bas onako dobro kako bi moZda
lloglo. Restoran se ne nalazi na pretjerano uocljivom mjcstu i
uopcc se ne reklamira.
Evo sad onoga sto je zanimljivo. Uza svc ~lo smo ucinili, poka-
zali da smo na njihovoj strani i dokazali toliko puta da 1m iclimo
usp1ch, vlasnik nas nikad n1je zamolio da mu u tome pomognemo.
Nikad nas nije zamolto da dovedcmo drugc prijatel1c, podijelimo
njihov meni medu poznanicima, cak ni da nckome ka:icmo za njc-
gov odlicni restoran.
Mozete Ii zamislill kako bi mu posao krcnuo da samo zamoli
za pomoc nas, a i ostalc vjcrnc gostc - Jjude koje dosrn dobro po-
znaje? Prerpostavljam da bi svakc veceri u tjednu imao gostc na
listi tckanja, ljudi bi stajali prcd vratima samo da mogu uei! Mo-
gao bi mi reei na primjer: "Richarde, znam da obozavatc moj re-
storan. Bistc li iduCih nekoliko puta kad dolazite moglt dovcsu i
neke prijateljc, tako da vise ljudi isproba nasu ponudu? Ako to
ueinne, naplatit cu vam samo pola cijene" (umjesto toga bi nam
mogao ponuditi bocu vrna na racun kuce, besplatan obrok, !...'Upon
7.a popust pri iduccm obroku, iii bilo sto drugo).
Ima mnogo Jjudi (medu koje spadam i sam) koji sc vcscle tu-
dem uspjehu i scoga gotovo da bi im bilo neugodno nc pomoCi ako
ih nctko za to zamoli. Mozda sad mislite, "Da zbilja zclis dovesti
prijateljc u raj restoran, ne bi li to mogao ionako uein1t1?" Ne nu:l-
no. Ljudi odlaze u restoranc 1z raznih razloga. Nama JC razlog to
143
da sc mozemo opustiti, bi ti spontani. Kad razmisljam o rcstoranu,
obicno na umu imam vlastite potrcbc i preferencije, kao i zclje
svoje obitelji. Ali takoder volim bi ti na usluzi drugome ako me za-
moli, osobito ako mi je to draga osoba.
Ne bi zahtijevalo mnogo truda da nazovem nckc prijatelje i po-
zovem ih da nam sc pridrnzc. Ionako sam vjerojatno trazio ncki
razlog da se nadcmo. Evo savrsenc prilike. Mogu se naCi s dohrim
prijatcljcm i k tome pomoCi vlasniku restorana. Zamolivsi ljude
da ga preporuce drugim potencijalnim gostima, ovaj vlasnik (kao
i milijuni drugih poput njcga) mogao bi udvostruciti, ako ne i
utrostruciti svoju klijentelu za vrlo kratko vrijemc.
Ovaj princip moze sc primijeniti na bilo koji posao koji nasto-
jite prosiriti. Ne svi, ali vcCina ljudi doista vam zeli pomoCi u
tome. Slobodno ih zamolite. Zacudit cete se kako cc vam se posao
brzo razviti! (P.S. Vlasniku onog rcstorana darovat cu jedan prim-
jerak knjige.)
144
55.
ZNAJTE DA JE IZREKA "COVJEK
DOBIVA SAMO JEDNU PRILIKU U
ZIVOTU" OBICNA IZMISLJOTINA
@3
T esko je zamisliti neko uvjcrenje koje bi bilo ukorjenjenije u
strahu od ovoga. No ta ideja toliko je usadena u nasu kolek-
tivnu svijest da jc postala klisej. Ljudi vjeruju da su zapravo raz-
boriti ako prihvacaju ovo smijefoo ogranicenje. A kad to uCine,
kao da sebi i svijetu govore: "Moj stvaralacki zivot je pri kraju. Ja
sam to sto jesam. Sa mnom je gotovo." Glupost!
Kad netko kaze: "Covjck dobiva samo jednu priliku u zivotu",
sto Ii mu je samo u glavi? Prilike se prufaju doslovce na svakom
koraku. Upravo u ovom trenutku nice na tisuce novih poslovnih
prilika. Jos milijune drugih treba samo dotjerati, tako da postoji
neograniccna ponuda dodatnih prilika. Svaki dan nastaju novi
divni poslovi - stvaraju se nova partnerstva, zapoCinju novi pro-
jekti, izmisljaju se novi proizvodi i tehnologije. Ima knjiga koje
tek valja napisati, djecc koju trcba poucavati, kuea koje treba ci-
stiti iii tek izgraditi. Postojc ljudi, zapravo Citave kulture, kojima
je potrebna pomoc - toliko jc ljudi kojima bi mogla posluziti iii
145
zatrcbati nasa jedinstvena kreativnost. Svi mi irnarno neke darove
i talentc koje mozemo pruziti drugima. Zivimo u svijctu neogra-
niccnih rnogucnost i i krcativnc snage.] cdino sto jc za uspjeh po-
trcbno znati, a nc samo nadati sc, jest da toga ima c.iovoljno za svc.
Ako pocnete vjcrovati da se svakorne prufa samo jct.Ina prilika,
mozda cete postupiti brzopleto kad vam se ukaze ncsto sto sc moze
doirnati popul le prilikc. Mozda cete prihvatiti posao koji vam
zapravo ne lczi iii sc prescliti na mjcsto koje nccc odgovarati va-
sem temperamcntu. Umjesto da SVC pazljivo promotritc i razbori-
10 odaberete uz pomoc mudrosti, principa srcce i zdrnvog razuma,
mogli biste odrcagirati impulzivno. A s drugc siranc, ako vam
strah zaklanja poglcd, mozda cetc, propustiti nckc krasnc prilikc.
Strah bi vas mogao uvjeriti da tckate ndro drugo 1cr jc ova prili-
ka previse riskantna, bojite je se, niste joj dorasli ih sto vcc drugo.
Strah unistava svaku priliku.
Kad se oslobodi tc straha da ncma dovoljno prili ka za sve, one
ce vam poccti same padati u krilo. U odsutnosti straha vasi ce vam
sc ciljevi pojasniti i moci cete ih sagledati bez ohz1ra na moguci
rizik. Spoznaja da prilika nije nesto ~ to se dogodi sad iii nikad pru-
zit ce vam samopouzdanje u tome da mozcte istraziti moguenosti
izbora i biti otvorcni za ncke novc prilike. OCi cc vam vidjeti na-
6ne da neke stvari ucinite drukcijc; vidjct ce novc prilikc cak i u
nekim vlastitim pogreskama. Shvatit cete da ste uvijck imali san-
se, samo ih niste vidjeli.
Oslobodite sc straha. Svemir je izvor ncogran1<'.:cnih moguc-
nosti. Ima ih dovoljno za svc. Mozda cete sc iznenatliti kad viditc
da vam se nesto otvara upravo u ovom trcnutku.
146
56.
NEKE TROSKOVE
MOZETE PODIJELITI, UMJESTO
DA IH SNOSITE SAMI
~
J edan moj klijcnt odao mi je na kakav jc lukav naCin financirao
svoj novi posao. Zivio jc na privatnoj ccstt sa svega sedam ku~~·
Oboiavao jc tu svoju kucu, ali je njczino odrfava.nje P.~stalo pr.1.h-
ean financijski teret. Stanovanjc na selu kao da J.C u.v11ek .zahtJJ~:
valo nckc nove izdatke - za kosilicu, ljestvc, rablJCnt kam1onct tit
motornu pilu. Dakako, svc ove stvari nakon kupnje trebalo jc i
odrfavati, osigurati ih iii popra\'ljati. Premda si g~ nije mogao
priustiti, pomislio je da hi mu stvarno dobro dosao 1 kaka\' trak-
tor. Kako cc ikad smoCi novca za pokretanjc novog posla?
Tada mu sine. Hmm! Zapitao sc dijele Ii i susjcdi njcgovc po-
glede na zivot na selu. Pokazalo se da dijcle. D~1 skrati.n:1, svi. su se
sastali i odluCili da ce, kad god to budc mogucc, kup1t1 po 1cdnu
stvar koja mozc posluziti cijeloj ulici, umjcsto da ih kupuju scdam
koje ce ionako veCi dio vrcmena stajati u nccijoj ~a.razi._ J?o~ovo­
rili su se o prodaji veCinc takvih stvari koje su vcc tm~h 1 _t~m su
novcem kupili nove stvari za cijclu zajednicu. Sad su 1mah 1cdan
147
 zaie?nicki. ka.mion.et umjesto sedam, jednu motornu pilu, jcdan
stroJ za us11n1avan1e grana.
Jasn~ i~ da nisu bas sve mogli kupiti zajcdnicki niti se o svemu
dogovonu, takoder je bilo dosta pojedinosti i nekoliko zavrzlama
u .Pogled u. skla~istenja, odrfavanja, vremena koristenja, odluciva-
n!a, ~lasnistva. 1.odgovornos~i koje j~ trebalo rijesiti. Pasto? Vrije-
d~~o Je pomuc.m s~ oko takv1h stvan zbog ncvjerojatnih ustcda. u
n11hovu sluca1u ~11ela ulica je tako dobila kamion, traktor i goto-
vo sve. ostalo sto 1eyotrebno za dobru i efikasnu farmu. Pokazalo
s~ d~ JC neuspored1~? lakse odrfavati po jcdnu takvu stvar zajcd-
n1c~1, neg~ da.~vak1 1~~ na brizi svoje vlastite. S vremenom tros-
~0~1 po ~~1t~IJ1 sman1~li su sc na samo jednu cetvni nu onoga ko-
l~ki ~u .b1.h. Zbog ove 1cdnos~avnc ideje svaka je obitelj ustcdjela
r1s~ce 1 usucc dolavra ~a go.dmu, a moj klijcn1 uspio jc pokrenuu
svo1 po~ao bcz ~oycamh briga. Neka druga obitelj u njihovoj ulici
mogl~ JC UStCdJ.et1 ~a Skolovanje Svoje djece, a treca Otputovati na
IIav.aJe. No to 1e b~o,,tek pocec~k. Fin~ncijska korist ovakva "ko-
lckt1vnog k~povan1a tra1e godmama 1er kako koje godine izbjcg-
ncte trose~JC n~vca uludo, tako vam ostaje vise obrrnih sredscava
za stv~ran1c ~el1e~og iz?bilja. A boljc je i za okolis zbog manje ot-
pada 1 trokn1a pnrodn1h izvora.
. Nije potrebno naglasavati da veCina ljudi nc zivi u privatnim
uhc~m~ sa. scdan;i kuca., Ali bez obzira na to gdjc zivjeli, vrijcdi is ti
opCi pnn~1p. Gd1e god J~ to n:ioguce, nastojtc kupovati zajednicki,
a ne svak1 za seb~"Na taJ n~cm ccsto se raspravlja pri kupnji kucc
za odmor, broda 1h kod nek1h clanstava. Ali mozete razmotriti mo-
g.uenos.t ~a ~ako uc~~.ite is m.anjim i jeftinijim stvarima. Ako no-
Slle od1ecu 1stc vehcme kao 1 vafa sestra iii prijateljica, zasto ne
148
biste razmislili o tome da podijelitc troskove za nabavu nckih od·
jcvnih predmeta? Koliko cesto cetc obuCi dzemper od I00 dolara:>
Mnogi ljudi ustedc vise od tisucu dolara na godinu time sto nckc
stvari kupuju zajcdnicki! Razmisljate Ii o tome da odcte i kupitc
opremu za kampiranje? Realno glcdajuCi, koliko ccsto ce vam ona
trcbati? Jedanput na godinu, i co ako imate srece. Ostatak godinc
stajat cc u garazi iii na tavanu, gdje su vam i skijc, bicikli i ostala
sporcska oprema. Ne bi Ii bilo mudrije okupiti nekoliko prijatelja
i s njima podijcliti trosak? Na taj naCin mozete kupiti najbolju
oprcmu za sasvim ncznatan iznos. I nista vam nece nedostajati.
Iii pak mozete zajednicki kupovati vece koliCinc namirnica,
tako se obieno moze znatno ustcdjeti. Ljudima koji zive u gradu
isplati se da dvojc iii cak troje prijatelja koristi isti automobil.
Imam dvoje prijatelja koje se htjelo uclaniti u klub ljubitelja vina.
Ali ni jcdno nije pilo dovoljno da bi im sc to isplatilo. Tako su se
sjctili savrsenog rjdcnja da pocnu koristiti zajednicku clansku is-
kaznicu. Cak i male stvari mogu sc kupovati zajednicki. Je Ii tko
od vasih prijatelja pretplacen na isti casopis kao i vi? Iii Cita iste
novine? I sto Cinite s tim stvarima kad ih procitate? r\e biste Ii
nekc mogli Ci ta ti zajcdnicki i podijeliti prctplatu sa ~usjedima i/ili
prijateljima? Postoji mogucnost da, ako pazljivo pogledate sto
doisca trebate, moictc ustedjeti pravo malo bogatstvo udrufojuci sc
u kupnji nekih stvari s drugim ljudima. Tako ce sc dio potrebnih
vam sredstava osloboditi, znatno cete smanjiti kolicinu otpada, a
i vlastitc novcane brige. Osim toga, kad nesto s nekim dijelitc, to
zna biti i zaba\'DO. Pokusajtc, kladim se da cc vam sc svidjeti!
149
 57.
RAZBORITO TROSITE NA
GODISNJE ODMORE
~ koriste, dok bi se novae ulozen u njih rnogao oploditi na neki drugi
p r~mda ov~ nije~nj~ga o tome kako lukavo ustedjeti, ovomc
. . ntsam us~10 o~ol1er.1. Katkad su upravo ustedc, i to napose ve-
hkih svota, nail~~~h. n.~~rn za povecavanjc vrijednosti vase imovi-
?e. Jedan od na1s1a1nt11h nacina za ostvarenje bezbri2na odmora
iest u .tome ?a. ~~at~ ka.ko ce vam on pruziti potpuno uzivanje, ali
po na1povolJntJOJ c11en1. Tako se mozcte opustiti i ne brinuti zbog
troska.
, .Mnogiv ljudi zna~u da je najlakse potrositi velik dio novca, koji
ce im mozd~ trebau kad odu u mirovinu, tako da jednostavno na-
zovu poznatt h?tel u nekon;i egzotienom ljetovalistu kao sto je Ho-
nolulu. Medut~m, moguce 1e. u.stedjeti i do dvije treCine toga izno-
sa ako ste um1.esto toga volJnt unajmiti apartman koji sc nalazi
samo.~alo dali~ od ~akvog hotela. Dakako, mozetc platiti maksi-
n;i~In.1 .1z~os ~aJ~mmn~ a~o. ~partman unajmite od mjesne agcn-
~11e, ih uste?1et1 polov1cu '.It 10s i. vise ako sc mjescc dana unapri-
ied pretplat1te na neke novmc ko1e se ondje izdaju. Tako ccte doci
150
u vezu s Jjudima koji vlastiti apartman ili kueu zele iznajmiti dru-
gima.
Ako zelite kupiti kueu iii stanza odmor i mislite da bistc jc mo-
rali imati, razmislite o sljcdecemu. Moj prijatclj htio je imati apart-
man u Mauiu. Ali znao je da su, statisticki glcdano, gotovo svi koji
imaju neko mjesto za odrnor najsretniji onog dana kad su ga ku-
pili i onda kad ga prodaju. Istina je da se kuec za odmor rijetko
naCin.
No moj prijatelj nije mogao odoljeti, i cvo sto je uCinio. Znao
je dace ondje provoditi dva do najvise cetiri tjedna. Zato je osno-
vao kooperativu sastavljenu od deset vlasnika i sebe kao jedanaes-
tog. Svaki od deset vlasnika kupio je desetinu apartmana i dobio
ga na koristenje mjesec dana u godini. Za rizik koji je preuzeo i
za svoj rad i trud oko toga da ih okupi, on je dobio dva rnjeseca
koristenja. Svaki od suvlasnika rnoze sam koristiti nekretninu taj
mjesec, prepustiti je prijateljirna iii nckome iznajmiti. To je ta-
kozvani privatni time sharing, koji vlasnike stoji treCinu iii cc-
tvrtinu iznosa koji bi inace placali. A svaki od njih dobiva Citav
mjesec koristenja umjesto tjedan-dva, koliko je to uobicajeno u
obienom time sharingu. U ovorn slucaju i vrijednost nekretnine
vise se nego udvostruCila, a rnoj prijatelj i ostali sretni su da ne
mogu biti sretniji. Razborito odluCivanje o trosenju za godisnje
odmore ornoguCit ce vam da manje dragocjenog vremena tratite na
brige koliko to sve stoji.
151
 58. Tako oni koji se redovito brinu smatraju da jc fiksna kamatna
Stopa na kredit uvijek mudar izbor. No jc Ii taj strah utemcljen,
ili je ipak rijec o zabrinutosti kojoj jednostavno nema mjesta?
PAZLJIVO ODLUCITE IZMEBU Premda bi o ovoj temi vjcrojatno najboljc bilo raspravljati u
FIKSNE I PROMJENJIVE KAMATE NA kakvom ekonomskom udzbeniku, meni je ona zadivljujuci pri-
STAMBENI KREDIT mjer kako zabrinutost moze smetati u stvaranju izobilja. Umjesto
da se opuste i uzivaju u cinjenici sto je nafa zemlja nauCila pone-
@) sto iz pogrdaka u proslosti, te iskoriste ponudu izuzetno niskih
promjenjivih kamatnih stopa, mnogi se od nas i dalje ircalno boje.
Vjeruju da tako "igraju na sigurno".
No evo nekoliko Cinjenica. Prijc 1979. godine, sredisnja banka
O va novcana odluka k1 ·c · · .
skoro uvijek izaziva ~:~e~:- JC pr~m1er n~ccga sto ~ 1!udima
zbog te odluk v
1 J zabrmutost1. No zabnn1avanje
Sjedinjenih Americkih Drfava, F ederal Reserve, vodila je politi-
ku ciljanih kamarnih stopa, a nije "ciljala" na rast noveanc mase.
e moze vas nepotrebno sta ·at" d · Mnogi ekonomisti smatraju da je infiacija posljedica pretjerane
Iara. Pomisli te kako b · b -1 d . J ~ na ~setkc t1suca do-
s to da vam bude na t~re~.o a taJ novae stavite seb1 u sluzbu, umje- ponude novca koja preraste proizvodnju neke ekonomije. Jedno-
stavno receno, pojavljuje se previse novca za trosenje na premalo
ka ;r~~~:n~en~a~~~~~!olazi do prilicnih razlika izmedu tros-
proizvoda. To se dogodilo sedamdesetih godina. U Federal Reser-
veu pomalo nadmeno vjerovalo se da sredifaja banka moze ciljati
ne sto e V .. d. . . pen.a stambene kreditc j fiksne kamat-
nije b~s ~u;~~ t~ ~!~~ ~r:~~~i~;~e da biste si pristedjeli brige, ali
1 odredene kamatne stope kako bi kontrolirala inflaciju. Kakva ka-
tastrofa! Otada naovamo, poput kakva izlijecena pijanca Federal
Dakako, nitko od nas ne Reserve vodi politiku stabilnog rasta ponude novca. I zbog te ve-
znao SlO ga ceka. Odabercte ~~::s~~V~Hl u
v • • •

kris~alnu ~u~lu da bi like promjene, mnogi ekonomisti smatraju da je hiperinflacija

;:0%j~~;?~~a~~Z:~~~~' i~~;~~ -~iste poz:1~:t~;a ~fl:~ ~~:u~~~~~

1 1 stvar proslos'ti te da strahove od njc valja zaboraviti. Tko bi znao?
No struenjaci vjeruju da je tako.
pe narastu takodcr c<ete v l . ~e ponovno POJav1 te kamatne sro- Prijatclji koji se bave ugovaranjcm kredita prieali su mi da ti-
' poza 1n1.
Medutim mnog· r ct' · piean vlasnik kuce koji sc odlucuje za fiksnu kamatnu stopu go-
inflacija i visoke k~~~t' iz_cistog str~~a pretpostavJjaju da cc se
v·

vori otprilikc ovako: Brinem se. Ne mogu riskirati, kamatne stopc

ne stope vratiu - da su one neizbjefoe. bi mogle porasti i to ec me kostati. Zapravo, bilo bi mudrije i toe-
152
153
nijc reCi da vlasnik moze biti na dobitku iii gubitku bez obzira na
svoju odluku. Ako jc, primjcrice, nekoj osobi jedini izvor prihoda 59.
mirovina s nepromjcnjivim isplatama, tada doista ima vise smisla
odluCiti se na fiksnu stopu otplate kredita. Medutim, golcma ve- ULOZITE NOVAC U POLICU
Cina ljudi nema unaprijcd odredene prihodc. Bude Ii se inOacija
vratila, vccini vlasnika kuca promijenit ce se placa, socijalna po- OSIGURANJA S VELIKIM BONUSOM
moc, dobit, bonusi koje isplaeuje poduzece i kamatna stopa na
stednju.
VeCina ekonomista smatra da su prave depresije zapravo njet-
~
kc jer sad kao drustvo znamo vise o tome kako funkcioniraju po-
slovni ciklusi, i u svakom slucaju znamo sto ne trcba Ciniti. Od 1 . ljudi koji bi se zapitali o vrijcdnosti st~novitih ob_li-
vrcmena Velikc deprcsije imali smo nekoliko recesija, nckc su bile
gore od drugih. Medutim, nista nije bilo ni pribli:lno onako stras-
M .
~ao ~~i uranja. Mcdutim, visina bon~_sa za ko1u se odlucn_e
·nagu dobro promisljenom financ11skom planu. Opcen~:
no kao Velika dcprcsija, i vjerojatno nitko osim najokorjclijih pc- vrlo JC va~. vijek bistc trebali izahrati maksimalan popust ~?JI
simista ne misli da bi se takvo sto moglo ponoviti. to _govorect1e,l1_uomogucava - a ostatak uloziti u ncsto za scbc. \.-Im
os1gurava . , 1.· s d' 1·1
Stoga smarram da jc odluka o zajmu s fiksnom kamatnom sto- manje se budete brinuli, tim vise cet~ mo".1 u te 1e i. .. -
pom umjcsto s promjcnjivom zasnovana uglavnom na srrahu, i u S odredenog stajalista (a buditc _uv1crcn1~·da v~ts anhcunaKstaod1prr;,~1·~-
veCini slucajeva mofo sc pokazati ncispravnom. Premda za to . . ) k ·guran1c tcme 11 na s r ·
ncma jamstava, netko tko svoju odluku donesc na temclju takvih go~onu od tog~. s~a o s~.~~1da 1 se radio automobilu, kuCi, poslu,
stvarnih informacija, vjerojatno cc mudrije odluCiti od onoga tko J u1cte nesto vn1e no- . . bo'ite se da bi se u jednom
to Cini na temelju straha. mogucknosti vsztaoramdocg, l~a~olg~;~ra~~~iiet c~tc iii se razbolj~ti,, ~uto­
trenut u ne · · · · b. kuca 1h po-
obil ce varn netko ukrasti iii ga o~teu.u, ' 1i . i va~ y

m · · · d temel1a Os1guran1e vam pruza

slovni prostor m?g~o ~zg~hqet1 ho a Dakako nekc su brige real-
~ · d ovakvth 1 shcm stra ov · ' .. .
za;:,lltu o . . . emda cc svatko jednom umn1et1, nc
n1je od drug1h. N~y.nm1er, i~a nesrcca. Iii pak veCina ljudi vjero-
mora ~use dogo tll promd.e. ku pomoc ali tek rnali broj njih ce
·. l 0 Jednom zatrcba me 1cins ' . d :-
1a n ·eri na sud. Kao klijentu osiguranj~ na ~ama I~ a paz-
~~~~ ~~~~~ite protiv koje najvece brigc sc zehte os1gurau.
154 155
 BuduCi da sc golema vcCina stvari kojih se najvisc bojite nikad 60.
nece stvarno dogoditi, isplati vam se na bilo kakve police uzeti naj-
veci moguCi bonus, te na taj nacin placati najnifo mogucu pre-
miju. U tom slucaju, svakako onu razliku ulozite. ZVIZDITE DOK RADITE
Neki dan slusao sam na radiju emisiju u kojoj je gostovao struc-
njak za osiguranje robe siroke potrosnje. Govorio je o dobrim i lo-
sim stranama takozvanih "produljenih garancija" na vozila, elek-
@
tronsku robu i druge proizvodc. ZakljuCio je da zapravo ncma
pravih prednosti, dok je Citava industrija u stanovitoj mjeri argu-
ment protiv njih. Naime, rekao jc da sc manjc od 25 posto uplace-
evjerojatno sto je sve moguce ~ad se dr~ite ka? da volite °:e~
nih premija stvarno iskoristi. Njegov je zakljucak da bi se, statis-
ticki gledano, potrosaeu daleko vise isplatilo staviti novae kojim
placa takvu prcmiju u neki fond za crne dane koji necc trositi. Ako
N sto radite. Ta pozitivna energ11~ ~omaze ne sad~o ,va~:~tiv­
. vima oko vas. Ona jc zarazna. Poz1tivan. stav uro lt ~e <:
vam se iz nekog razloga dogodi steta, sto je malo vjerojatno, novae ~~scu i zivoscu u vasem poslu. ~n ~tvara ntam sklada i srece. Po-
koji tako cuvate uvijek mozcte iskoristiti za popravak. U protiv- drfava vasu znatizelju, zaniman1e • usrcdotocenost na posao ..
. . · · B onaJ kad
nom, tim novccm mozete platiti kad budetc nabavljali isti takav Medu najdrazim mi je stnpov1ma o C~~rlte1u rownu e lave
novi proizvod. ·e Charlie objesio glavu. Bio je u ?epr~s111. Odna~<o polgn~~z;o da
J b. ·avao JC Linusu a 1e vr o
Matematika kod ovakvih odluka prilifoo je jasna. Zasto se onda • v • v

i ob1esenth ramcna 0 1asn.l.. k · · gledati· da ncgativno

ipak veCina ljudi odlucujc na gotovo punc iznose osiguranja i za " 1· b·r· depres1p mora ta o i iz ,
netko t ko zc i 1. 1 u v 'd d =- · lose raspolofonje.
to placa cnormne svote? Odgovor je: iz straha. drfanj~ tijela .do1sta ~o~aze u to;r~t:~~~~o ~~l bi eovjeka, koji bi
Kad budete naucili razlikovati razumne novcane brige od od- Nad.al1e, sasv1~ mu J~.1~~orasven~o podiglo iz depresije i bolje bi se
luka kojc su zasnovane iskljuCivo na strahu, moCi cetc osloboditi podigao glavu 1 nasm11es1 , .
velik dio svojih financijskih, ali i emotivnih snaga. Stos je u tome osjecao! .
da se ohrabritc toliko da mozcte priznati kako vam strah ne ide u z .sao da zvizdite dok rad itc je istovjctna, sa~o se nalaz1 na
prilog, i iskreno priznati sto je uvjetovalo vasu odluku. Zapamtite,
strah ce vam pafoju prikovati uz sitnice i uz ono sto bi sc tesko Supro a~o1· strani Citavog spcktra razliCitog pon~san1a. Ako stexza-
se bavtte to vas spre1..ava
~:a;~~:~:e~g~cl~~!tr~:Pr:l~~~=~j;.~~~~sto1?a s~:~lf~e~~r!~~~~~
• v•

moglo dogoditi. Mnogo jc pak razboritije nadati se najboljcmu -

znajte da se ni vasi strahovi tada uglavnom nece javljati. cete sve ono sto u svome poslu th z1votu vo ite.

157
156
:~~i~an, pro~;ru!u va~ ~~ i ~erspcktive. Manje cc tc se haviti onimc 61.
. as~ po~.~ smeta. J z1~c1ra, a vise onim s1varima kojc vas hrane
'usr~~UJU. asa ~nauzclia potaknut ce vas da uvidlle novc mo u ,_
nos11 i ~o~~ ~~cinc .za ohavljanje nckih stva ri . Ostat cctc sv·~zti
spon1an1, z1v1 I za nimljivi i u svome razm1'l<JJ."n· T " J POTICITE KREATIVNOST
;,; t::
. .[. . !' ti ·· ' :'I " Jll. 0 1..C SC Od ra-
n~takJU e ~~~> ~~s. Pn!c, cete s njima uspostaviti iskrenu j po-
vas vi~, o,~u~1kac1i~: Ont c~ ~lusa~1 ono sro imatc rcci i cijcnit cc
U DRUGIMA I VJERUJTE U NJIH
jck pri~c~~;? t~~d pnJc. Do~1 ~e do. iz~afaja toliko toga ~to stc uvi-
• 1. iva t - a sve pocrn1c ob1cnim osmijehom. @)
Poccv~1 od dunas nasro·t · .
"zvizd· ·. d . . . ',, J e u svo1u svakodncv1cu uvesti stav

1. ·. ~n1a o~ rad~tc : Odmah ccte opaziti kako St' iz namrstc no

?~?t11ln.o~ raspol?zenia mozcte prcbaci ti u vcdro i vcsclo Stva ~
n1c izo )ilia vcseo 1e proces. Razvcdrite ~c. _.. . . . ra
., t uz1vaJH: malo u n1cmu!
oglo bi vas zadiviti ~to svc ljudi mogu (i hocc) uCiniti ako
M im nc sa mo pruzitc priliku, vec i vjcrujctc u njihov poten-
cijal. Vazno jc znati da sva tko od nas ima nckc jedinstvene daro-
ve i talentc. Na vama jc da te darove i talcntc pomogncte do\·esti
na svijel. Drugim rijeCima, umjcsto da sc ugodno zavalitc i od
Jjudi ocekujetc savrscnsn·o- te se uzrujava tc kad oni ni su savrseni
- prcuzmitc ma lo odgovornosti u tom proccsu, sa mi stvarajuCi psi-
h olo ~ ki idcalno radno okruzenjc.

U poslu postoji stara izrcka: Postavitc pred eovjcka visoke ci-

ljcve i glcdajtc kako cc zablistati. To je prava istina. VcCina Jjudi I
u pravom okruzcnju vrijcdno radi, nadareni su, krcativni i pro-
duktivni. Na zulost, veCina ljudi rijctko se nadc u idcalnom rad-
nom okruknju.
A sto sc dogada s osobom kad jc nesigurna, uvrijcdcna iii upla-
sena? Vrlo jednostavno, takva osoba gubi svu motivaciju da vas za-
dovolji, kao i ostale pozitivne radnc kvali1e1c. Promou ite sljedeci
primjcr: !mate pomoenika. Svaki dan ci m udc, vi ga podsjctitc
158
159
kako je nesposoban. Ukazetc mu na njegovc slabe tocke i mane.
Ponifavate ga pred drugima. Tada 1zadete. Pitanje JC, kako sc os-
jcca vas pomocnik? Tesko JC znati sti sigurnoScu jer ljudi razliCito
rcagiraju na istc stvari. Ali mogao bih se kladiti da jc iii prcpla-
sen iii osjccc.1 nes1gurnost, tli se uvnJcdio na vas ih, sto JC jos naj-
vjerojatnijc - sve to skupa. Zbog toga ce trpJCll i njcgov radni uci-
nak. No budcte Ii jos i razoca rani, nista ni stc shvatili! Ja mislim
da stc vi traljavi u svome poslu.
Ne bi Ii bilo boljc da si osiguratc predana, vrijedna pomocnika
tako sto cetc se prcma njcmu ponaSati Ljubazno, cesto ga podsjc-
cajuei koliko vam vrijcdi, 1s11cuCi ono ~to dobro radi? Bi lo b1 ideal-
no da je sva tko zadovoljan samim sobom. Da ima vjcrc u sebc, sa-
mopouzdanja i sigurnosti, da se osjeea nadarcnim, sposobnim i
krcativnim. Na taJ naCin sv1 dob1\ilJU.
Kad poticcte krcativnost u drug1ma i imatc vjerc u niih, to jc
kao da stvarate idcalne uvjcte u nckom vrtu. Tako sijctc sjemc po-
voljnc okoline u koJoj je v1crojatn11e da cc se dogodiu uspjeh. Kad
sadne biljke u vrtu, zelite na1bolju zcmlju, vlagu i sunce. I kod iz-
gradivanja ljudi je isto - umjesto da ih gurate nadolje, potrebno
jc stvoriti psiholoSki ekvivalcnt vrta. Princip JC jednak bilo da za-
posljavate domac1cu, odv1etnika, racunovodu, pubhc1sta iii koga
drugoga. lsto vrijedi i za vafo djecu, bracnog druga, prijatelje i
susjede. I uvijck djeluje: kad vjerujctc u nekoga i ta osoba zna da
u nju vjerujetc, dogadaju sc carobnc stvari. Odsad nadalje, na-
stojte od l1udi occkivati nesto doista veliko. UCinitc sto je do vas,
stvarajuCi idealnc radne uvjete. Buditc dobri, strpljivi i pruiite im
podrsku. Zatim SC zavalitc i gledaj1c sto ce SC dogoditi.
160
62.
NE ODRICITE SE SVOJIH OVLASTI
~
ajvecJ pogrcska, u ko1u mnog1 upadaju, JC. prepust~n!e \'la-
N stitih ovlasti nckomc koga smatra1u strut~1ako'?. ~m1mo to
gotovo svakodnevno - sa svojim lijetnicima, frnanc11sk1~ stru~­
niacima, agrnuma os1guravJ1uc.ih d.rusta\·a. Pn!tposta\ k.a 1e sl1~de:
ca: ova osoha jc strucn1ak, hol1c da JC poslusam. No hud1~e oprczm.
i uvijek onu posljcdnju odluku donositc sami. Zapamllt~ •. ako v1
zelitc zaradivati, na vama je 1da preuzmetc vodstvo lzob1l1c 1'ire-
ca dolaze 1z vase nutnne, a nc od drugih ljud1.
Kao i obicno, ono sto nas nagoni da sc spremno odrekncmo
ovlasti u korist drug1h jest strah. Bojimo se da cemo, ako ne ro:
slusamo "struenjaka", sigurno grdno pogrijeSlll. No oslobod1te h
se tog straha, shvatit cete da je stvara.nje izob~li.a laksc neg? sto ~te
mogli i pomisliti. Kad odlukc donosllc s poz1c11c m~drosu, um1c-
sto s poz1CIJC straha - i pritom zadrznc svo1e ovlasu t~~·c odlu-
ke obitno su dobre. One vas usmjcra\aju na puto~c k?J' vodc d~
vasih snova i ciljcva. Dobro jc okrl1Ziti se strutnja~1ma 1 poznavau
ograni~cnja u svojcm znanju i iskustvu. Mcduum, trcbah h1ste
zadriati S\•ojc ovlasll.
161
 Pretpostavimo da vas osiguravatelj uvjerava kako vam je po- mojem nacinu zivoca, poceo se smijati. "Richardc," rckao mi je
trebno puno zivotno osiguranje na iznos od milijun dolara. Vi mu blago i s dosta postovanja, "vi pijete deset puta vise kavc ncgo sto
odgovorite da bi vam to odnijelo visak prihoda koji zclite u ndto biste trebali. Smanjite unos kofeina i javite mi se ponovno za neka
uloziti. Takoder mu objasnite: "Kad bih uplaCivao osiguranjc na dva tjedna."
neki kraCi rok, pokrice bi mi bilo jednako, a trosak mnogo manji." Ispalo je da je bio potpuno u pravu. Ali jos je vafoije od njcgo-
Medutim, vas osiguravatelj se povodi strahom i obucen je da i vas va savjeta bilo to sto sam poslusao svoj instinkt. Da sam se povco
uvjeri u to da :livot gledate njegovim oCima. On smatra da vam za onim sto mi je savjetovao prvi lijeenik, mozda bih do kraja zi-
daje najbolji savjet i radi u vasem interesu. "Pofalit eete", tvrdi vota uzimao lijekove za smanjenje tjcskobe, a usput bih pio pet-
vam, nastojeCi u vama samo pojacati strah koji mozda vec osjecate. naest do dvadeset kava na dan! Moj savjet vam je sljcdefr Ne od-
I sto sad? Pa ipak je on "struenjak". riCite se svojih ovlasti. Snaga vlastite mudrosti mogla bi vas zadiviti.
Bez obzira na to radi Ii se o nametljivom agentu osiguravaju-
ceg drustva, bojazljivom financijasu u vasem podu zcc u, 0 nespo-
sobnom lijecniku, odvjetniku iii bilo kome drugomc, najvafoije je
da se uvijek upitate: Tko je ovdje glavni? Odgovor jc: vi! Dakako,
stalo vam je do savjeta i zelite ga uzeti u obzir, naposc jer za to pla-
eate. Medutim, uvijek se sjetite da Ste vi glavni. Posljcdnja odlu-
ka je na vama. Pouzdajte se u vlastite instinkte i razboritost, a ne
u rijeCi i strahove struenjaka. Ako imatc snafan osjecaj da treba-
te slijediti svoj instinkt, onda tako i uCinitc. Vjerujte sebi!
Jednom sam otisao lijecniku jer sam bio prilicno uwemiren.
Lijefoik jc isli cas pomislio da mi treba dati nesto za smanjenje
tjeskobe. Meni se ucinilo da je to bez veze. Tvrdio sam da je sigur-
no ri jcc o necem drugome. "Slusajte, mladieu," rckao mi je on
nadmeno, "vec sam se tisucu puta susreo s tim." OCito, smatrao je
kako "Ja znam sto vama treba! Ja sam lijefoik, a vi obican paci-
jent." No odbio sam njcgov savjet. Znao sam da je sigurno nesto
drugo u pitanju. Zato sam otisao drugom lijecniku, koji jc bio vise
holisticki usmjercn. Posto me otprilikc dvije minute ispitivao o

162 163
 63.
NAPLATITE SVOJE USLUGE ONOLIKO
KOLIKO ONE STVARNO VRIJEDE
@ ma govori kako joj je cilj da se vrati na fakultct. Ali, redovito se
M oja poznanica jedan je od najveCih strucnjaka u svome po-
drucj u. U tome se slafo gotovo svi koji radc s njom. No za-
sto onda ~voje uslugc naplacuje izmcdu 30 i 40 posto manje od svo-
jih konkurenata, koji imaju manje znanja i iskuslva? Njczin je
problem, dakako, strah. Ona se irealno brine da hi, kad bi zaraeu-
navala vi~e, izgubila svoju klijcntelu i dobar glas. Kao i mnogi
drugi, smatra da je osnovni razlog njczina uspjcha u "prislojnim"
cijenama. Glupost! Ona je uspjesna i ima rnnogo klijcnata zato sto
je dobra u tome Cimc sc bavi. Iskreno receno, vicrojatno bi mogJa
udvostruCiti tarifu i svcjcdno zadrfati veCinu klijcnata. Ima jedna
stara izreka koja se mok primijeniti kako na prodaju proizvoda,
tako i na preniske cijcnc usluga: Ako na svakom posJu izgubite
novcic, to se ne mozc nadoknaditi vcCim opsegom.
ZaracunavajuCi prcmalo za svoje profesionalnc usluge, ljudi
znaju stvoriti nekc ozbiljne problcme kojih ccsto nisu ni svjesni.
MoZda je najozbiljniji od svih taj sto ce tako umjetno prepuniti
vlastitu satnicu, oduzimajuCi si vrijeme i encrgiju za druge djelat-
164
nosti koje ne samo da bi im se mogle najvi~e isplatiti, vec im 1 po-
moCi u stvaranju izobilja koje prizeljkuju.
!demo to jednostavno matematicki izraziti. Moja prijatcljica,
primjcrice, radi s prosjccno sest stranaka na dan, sest dana .u tjcd-
nu. Kad sc u to ubroje dogovori, vofoja, rasporcd, osiguranic, fak-
turiranjc i drugo, svaka joj stranka odu4ima gotovo dva sata. A. svc
sto zaradi jedva joj je dovoljno da spoji kraj s krajcm. Vee godma-
fali: "Nemam vremena." Ja tvrdim da je sve okrenula naopacke!
Ne smije ne imati vremcna za nastavak skolovanja. To joj jc san.
A znamo da izobilje dolazi onda kad idemo za svojim snovima.
Primjera radi, prctpostavimo da udvostruCi svoju tarif~ s.a
(simbolickih) 50 na 100 dolara. I recimo da zbog t?ga n~kc n1~z1-
ne stranke odustanu od njezinih usluga. Pa ncka izgub1 u na1go-
rem slucaju i SO posto klijentelc! Pogledajmo ~to bi sc dogodilo:
Prvo, zaradivala bi potpuno jednak iznos kao i dosad, ali u pola
svoga vremena! U jcdnom jedinom trenu t~kvo~ od~uko~, bez
brige, stvorila bi dovoljno vremena da ostvar~ SVOJ sa.n 1_ vrau se na
fakultet! No pricekajtc, ima tu jos ncsto bol1e. Ona1 d10 stranaka
koje bi zadrfala bili bi ljudi koji mogu platiti vise za nje~inc.uslu­
ge. A isto tako i ljudi kojima je oni preporuce, vrlo v1ero1atno,
?i
mogli bi platiti njezinc usluge. Na taj nacin ona po~enula ne~o
posve razliCito poimanje svoga posla; to pak po1m~n1e omog~Cllo
bi joj da uziva u poslu bez brige i faljcnja "a bilo Cime. On~ b1 ~a­
stavila prufati odlicne usluge svojoj klijenteli, a ujedno b1 .d?bila
slobodu i veselje koji su joj potrebni da bi se mogla pozabav1ll svo-
jim snovima.
165
 . Ne zagovaram z_araeunavanjc previsokih cijena kao praksu kao
ni po_hle~~- Ne zehm rcCi ni da je uvijck zgodno i/ili nufoo p~diCi
~l~~tltc ~i1ene. Medutim, uvi~i ~ s~m da mnogi ljudi svoje usluge
1/lh pro1zvodevpremalo.naplacu1u 1z straha iii zabrinutosti. Na fa-
l?st, to vas moz~ _odve~u u propast zbog stvaranja ncpotrebnog pri-
us~a _na vase VflJCffiC I ~ nergiju - tako Cete OStavlj ati dojam OSObC
ko1a i~ a. ~nogo posla 1 tako cctc sc i osjecati, ali tck rnali dio tc
energlJe ~c•. ce na s~a ranje _izob ilja. Prcdlazem vam da svoje uslu-
~e naplacu1e~e onoliko kohko doista i vrijedite. Takva realna no
~pak_sam?uv1ere~a, ~trategija odredivanja cijena sprijccit ce va; da
za b1lo c1me falite 1 omoguciti vam da ujedno budcte usmjcrcni
prema ostvarenju vlastitih snova.
166
64.
SLUSAJTE, POMNO SLUSAJTE
~
romatrajuCi svoj zivot u retrospektivi, malo me jc sram sto
P moram priznati da nisam znao slusati drugc. Prcmda sam
danas bolji slusac nego prijc svcga pct godina, mogao bih postati
jos mnogo bolji. No kad promatram (i osluskujcm) ljude oko sebc,
cini mi se da u tome uopcc nisam osamljcn.
Ljudi silno vole kad ih se slusa. To jc toliko jako da su spremni
placati skupim psihoanaliticarima kako bi ovi slusali njibove pri-
ce i jadikovkc. PotrosaCi takoder vole da ih se slusa. Necc im uop-
ce td ko pasti da daju silan novae onima koji ~u dovoljno lukavi
da shvate da jc to sto oni zelc - i sto zapravo traze. Na falost, vrlo
je malen posto tak poslovnih ljudi koji to doi sta razumiju i spre-
mni su to i primijeniti.
Sto vasa mustcrija iii stranka zapravo zeli? Znate Ii to? Naga-
datc li? )cste Ii jc pitali? Ako jestc, nuditc li joj to sto zcli? Iii joj
nudite ono sto vi smatrate da zeli ili da trcba? 0 tome kako cctc
odgovoriti na ova pitanja molda ovisi hocetc Ii uspjeti u poslu iii
propasti.
167
 Evo zanimljive vjezbc koja vam moze otvoriti oci. Zamislitc da
Ste psihoanaliticar. Osluskujte pazljivo sto govori vasa mu~cerija.
Postavite joj neka prodorna pitanja poput: Sto vi dosta zelitc? Iii:
Sto bi bilo potrebno da budctc jos zadovoljniji ovim proizvodom
iii uslugom? Budite iskreni i slusajte pazljivijc nego 1kad prijc.
Osluskujtc 1z srca. Pojasnite SYojoj musteriji do kraja da vam jc
jcdino vafoo da ona budc zadovoljna i da dobijc tocno ono sto zcli
i occkuje.
Ako voditc neki restoranCic, na primjer, pitajte svoje gostc bi Ii
sjcli s vama na pct minuta. Recite im da zelite pronaCi naCin kako
bistc jos vise uljepsali dozivljaj njihove vecere. Upitajrc ih sto im
se u restoranu svida a sto nc, za~to onamo odlazc i tako daljc. Slu-
fajte ih pazljivo i s puno postovanja.
Kad budcte ovako slusali, mozda cete se zacuditi kakvu to po-
zitivnu reakciju mozc proizvesti. Kad ljudi osjecaju da ih se slu-
sa, tad imaju osjecaj i da ih se cijeni i uvafava. Osjecaj da vas
netko slusa toliko je rijedak da kad sc to nekome dogodi, on ima
potrebu i drugima isprifati o tome. Kad budetc ljude slusali s is-
krcnim zanimanjem, stvorit cete od njih vatrcne obozavareljc i
mustcrijc koje ce vas doista voljcti i htjet ce poslovati s vama. Slu-
sanjc je poput nekc carobnc formule koja obiene ljude prctvara u
odane, zadovoljne musterijc. Jos i savjet za kraj: ako ste u braku
Viii imate djccu, isto vrijedi 1 za njih. Zelite Ii ostvariti hlizi odnos
s braenim drugom iii djecom, najbolje je poccti otl roga da ih boljc
slusate!
168
65.
NJEGUJTE SMISAO ZA
SALU I NAUCITE SE SMIJATI
~
v .
udite Ii se i vi poput menc tolikom broju kisc.lih faca n~ sv1-
C jetu? Mnogi ljudi izgubili SU is~r?van nactn gledan1a ~a
stvari i sve u zivotu uzimaju strasno ozb1lJnO. ~d ~~ega prave vcl~k
problem. s druge stranc, tu i ta mo znatc nalel)el.• 1 na ~ckogav tko
vas jcdnostavno oduscvi. Neku osobu koja je razvila sm1sao za salu
i nijc se zaboravila smijati.
Ovo je bez ikakve sumnje jc~an .od ~.ajjedn_o~tavni~ih s.avjeta u
·· · Medutim , malo ,·e 1Jud1 kOJt shvacaJu kollko
ovOJ· k nJ1z1. .. JC tok do-
1sta vafoo. Tako cesto nailazimo na ncke .poslovc ko!1 sc t~. ne-
znatno razlikuju. GledajuCi izvana, gotovo JC nemoguce uo~~ll raz-
liku. Cijena i vrsta namirnica u jednom ducanu otpnhke s.u
jednake onima u susjednom ducanu. IIrana u rcstora~u A vr~o JC
slicna onoj u restoranu B. Nekad se u dva ~al? udal1ena. ducan.a
prodaju iste cipele. Jedan za tlrugim, ov1 pn.m1en. ukazu1u na c1-
njenicu da svi proizvodi i usluge, povr~no i okv1rno gledano, u
stvari djeluju jednako.
169
 Ako 2clim biti do kraja postcn, moram priznati da sc moje u blizini takve energije, osim ako nemam izbora. Zasto sc nc bistc
odlukc - o restoranima u kojima cu jesti, prodavaonicama odjece, odluCili za nekog tko je sposoban, a k tome i sretan?
kafieima u koje zalazim, ducanima - gotovo uvijek tcmelje na is- Koristi koje moiete imati od sm isla za Salu i simpaticnog os-
tome: iCi cu ta mo gdjc su zaposlenici srdacniji, najiskrcnije sc smi- mijeha sefo mnogo daljc od vccc dobiti. Vi sa mi bit cete na dobit-
jcse i gdje su ljudi najbolje naravi. Kavu pijem na mjestima gdjc ku jer cetc sc bolje osjecati, usto, usreCit cctc i drugc. Ja osobno
su najsimpaticniji oni koji je toce. ~a kraju krajeva, kava ima isti vjerujem da vam smijanje daje vise energijc, a mozda i bolje zdra-
Okus, cijcna joj je ista, iste SU i salice, ugodaj i polOZaJ lokaJa JC sli- vljc. Stoga, opustite se i nasmijdite. Nagrada ce vam biti brza i
can. No golcma je razlika izmedu budenja u lokalu s nekom na- znatna.
sm ijescnom, srctnom osobom i, kako bi rekla moja sedmogodisnja
kCi, onoga gdje radi ncki "ozbiljan fovac". (Tako zo\'C i menc kad
se previsc uozbiljim.)
U nasem mjestu postoji jedan mali obiteljski ducan koji doista
ima koristi od ovakvc filozofijc. Vlasnik je jedan od najsimpatic-
nijih ljudi koje sam ikad upo;mao. Moja djeca me doslovcc mole
da onamo odcmo, i ccs to to i uCinimo. Nema ondjc nicega sto sc
ne mo7,e naCi i drugdjc - vjcrojatno i jeftinije - ali mi radijc od la-
zimo k njcmu. Ima divan osmijch i obje moje kccri, kao i ja sam,
stvarno to cijcnimo. Tijckom godina na nama jc zaradio tisucc do-
Iara iz jednostavnog razloga sto sc lijepo smije. Ncma tog oglasa-
va nja ni icega drugog time bi nas vise mogao privuc1 da kod njcga
kupujemo. Njegova marketinska strategija vrlo jc djelotvorna, a
bcsplatna! Vjerovali iii ne, isto doneklc vrijedi i kod izbora lijcc-
nika, knjigovodc, domatice i drugih. Naravno, zelimo da za nas
radc sposobm ljudi. Mcdutim, buduCi da cu nema ha~ vel ik1h raz-
lika, svi vole biti u drustvu ljudi koji su simpaticni. Nckc lijecni-
ke, pogotovo pedijatrc, doista sam izbjegavao buduCi su se pona-
sali kao "ozbiljni Co\'ci". Jednostavno ne zelim da muja djeca budu

170 171
 66.
OSNUJTESVOJPOTROSACKI KLUB
@3
0 va strategija vrlo jc zahavna, a povrh toga ustcdjct cctc dosta
vremena i svu sil u novca.
!J nas?i zemlji, kao uostalom i diljem cijclog svi1cca, postoji
vehk broJ skladista koja vccc kolicine robe prodaju s popustom.
Taha ~1esta dr2~ p~akticki svc sto bi vama i va5oj obitclji moglo
zatreb~u: od nam1rmca, kucanskih potrepstina, proizvoda za au-
tomobll, darova pa do nakita i druge robe, pa i poncsto knjiga.
. Nevjero_iatna prednost takvih skladista je stood svojih dobav-
liaca kupuiu golemc koliCinc robe. I to sve, od satova i televizora
do sladoleda i gotovih juha, u takvim koliCinama da nc mozete za-
misliti. Vi, kao potrosac, mozctc i sami iskoristiti njihovc golemc
popustc tako da kupujcte vecc kolicine.
Do~ro, a sto je tu ncgativno? Jedino cega se ja mogu sjetiti jest
d? veCina. nas z~pravo nc trcba ili ne zeli napuniti svoj dom toli-
k~m st~an~~ ~dicd?om. Drugim ri_ieCima, premda nam trcbaju pa-
p~r~~tl .rucmc1, mozda ncmamo m1esta za cetrdesct rola odjednom
mt1 zehmo odmah na njih toliko potrositi (iako vas dugoroeno gle-
dano tako mnogo manje stoje). l\a scenu stupa potrosacki klub.
172
Kroz vlastiti potrosacki klub iskoristit cete sve moguec prcd-
nosti kojc vam sc nude. Okupite troje iii vise prijatelja (moictc iCi
i do osam osoba - a i vise ako imate autobus), i osnujte svoj potro·
sacki klub. Sve je silno jednostavno. Ako ispravno postupitc, mo-
zete svake godine ustedjeti na tisucc dolara. Takoder cetc manjc
vremena provoditi po ducanima, a ostat ce vam vise za drugc, vai.-
nijc stvari.
Prctpostavimo da osnujete klub od cctiri clana. Svaki mjcscc
jcdan od vas bit ce glavni nabavljac. Ostali clanovi dan iii dva prijc
odlaska u nabavu trebaju sastaviti i dostaviti mu svoje popise za
kupnju . Ncki klubovi znaju posluziti kao dobra izlika za druzenjc.
U tom slueaj u clanovi sc mogu okupiti jednom na mjescc za ru-
cak, dan prije odlaska u nabavu (na primjer, u kuCi nabavljaca),
sastaviti popise, dati mu novae za kupnju i tako dalje, a povrh
svcga dobro sc zabaviti. Na dan nabave, nabavljac cc otiei i kupiti
sve sto su mu ostali stavili na svoje popisc. Ponavljam, buduei da
sc veCina stvari kupuje u tako vclikim koliCinama, ukupna cijcna
bit cc dalcko nifa nego sto bi bila kad bi svaki clan isao kupovati
za scbc.
Ovaj sistem gotovo da jc savrse n. U nasem primjcru , vi biste
trebali iCi u nabavu triput na godinu - a to jc sitna cijena za sav
onaj novae koji cete ustcdjcti. Htio bih vas potaCi da istraZite mo-
guenosti ove ideje. Doista ju je lako provesti, a ustcdc su silne. Tko
zna, mozda cete onim novccm koji na taj naCin ustcditc zapoceti
neki nov posao iii Cctc ga uloziti u nesto sto cc krcnuti kao pod-
mazano.
173
 67.
IZGRADITE VELIKI
FOND POVJERENJA
@3
N e znam kak.o !e s .vama, aJi ja sam odrastao u uvjerenju da
samo .bog.au (1 ?b1eno razmazcni) ljudi imaju tu srecu i si-
gurno~t da .1maJu nek1 fond. E nije istina! Svaka osoha - svatko od
na~ - tma 1edan_f?nd koj~ j~ d~ista vafan: to je fond povjcrenja
ko1~ ~u po~an1a1u .d~~g1 l_1ud~. Jcdino je pitanje, koliko je on
velt~. Mnog1, ync z~a1uc1 kohk? ie.fond povjerenja vafan za njihov
~SPJ?~· samo.sto ~1suy ban~rottrah u ovoj kljuenoj sferi. No drugi,
1nt~1t1v?.o ~~iesrn _~aznosu toga, bogaLi su povjerenjem kao kre-
zov1: ~nie th po~hJ~, ve!i~i fond povjerenja mote vam se silno is-
platrn u stvara~JU 1zobll1a. Postoji izravna veza izmedu veliCine
~aseg fonda povierenj~ i zelje, te sprcmnosti drugih da vam u tome
1 pomognu u suradn11 s vama samima.
NaCin na koji s~ i~g:aduje veliki fond povjerenja obican je i je-
dnos~~v.an. O~ u.k~J~cu~e odgovornost za vlastite postupke, bili oni
vaz~1 th neva_zni, 1 1z~r~av~nj_e onoga sto ste namjeravali, ispunja-
~anie obcca_n1a, nekasn1en1e t tako ctalie. Sto god ciniti, ono cime
1acate vJastttu pouzdanost i povjerenjc drugih poput novca je u
174
hanci. Odgovornost dolazi u razliCitim dozama. Primjericc, ako
nekome kazete da cete ga nazvati u tri sata iii docekati na acro-
dromu i ucinite to na vrijeme kako see i obecali, stcci cetc male
priloge za svoj fond povjerenja. lsto tako, ako nekome obccate
neku knjigu o kojoj ste razgovarali i stvarno je posaljcte, stekli ste
vjerodostojnost kod te osobc. Ako ne ucinite ono sto ste rckli,
premda neka siLna radnja naizgled i ne mora biti vazna, to naru-
sava vasu vjerodostojnost i smanjuje vas fond povjcrenja. Znam
ljude koji bi mi, na primjcr, gotovo svaki put kad hismo razgova-
rali obecali uciniti nckc sitnice. Prcmda su to krasni i posteni ljudi
dobrih namjera, i nista sto mi obecaju nijc o glavu, od njih obic-
no ne dobivam ono sto su obecali. Njihova ncodgovornost ima fa-
losnu posljedicu u tome sto sam nckako navikao da oni zakafo.
Drugim rijeCima, iako su mi mozda izuzetno dragi kao osobc, nc-
mam nufoo i povjercnja u njih, niti ih uzirnam ozbiljno. To jc vrlo
vjcrojatno slucaj i s drugim ljudima koji ih poznaju.
Jasno da nitko nije savrsen. Svi mi grijdimo, znamo zakazati
u nekim obvezama, ili zakasniti i katkad zaboraviti dogovorc. Me-
dutirn, shvatio sam da je zato lakse i mudrije izbjeCi obvezivanjc
na neke mozda sitne stvari koje neccmo moCi ispuniti, a zbog kojih
bi se mogao sta njiti onaj nas fond povjerenja.
Pocevsi od danas, govorite i vladajte sc imajuCi na urnu svoj
fond povjerenja. Prije ncgo sto ka2cte da cetc uciniti ndto o ccmu
druga osoha ovisi, provjcrite to sami sa sobom. Upitajte se: Ilocu Ii
to biti u stanju ispuniti? I zapamtite, velieina vascg fonda povjc-
renja ovisi o vama sam ima.
175
 68.
MORATE ZNATI STO
DOISTA PRODAJETE
@ Zato je moj prijatelj svakog buduceg stanara proveo kroz sve sa-
U svakom .i:oslu najvafoij.e je znati sto zapravo prodajcte. Cc-
•. ~to to nl)e on? sto sc cm1. Ako na primjer prodajetc kucu,
ocno JC da nc pr~d~iet~ ~r~o'. opeke ni beton. Umjesto toga, treba-
~e kup~~'.d?c~ra u ~Jezm 11t n1egov san - predodzbu o tome kako ce
1m bm ZIVJCtl u to) kuCi kad ona jednog dana postane njihov dom.
. <?vu vrij~dnu pouku prvi mi je dao jedan dobar prijatelj. Nekad
ie .b10 vlasni k prekras~og sklopa stanova u lijepom kalifornijskom
miestu. Ka.ct sam se !ednom prilikom ondje zatekao, proveo me
kroz te s~o1e nekretm~e. Tamo je bilo svega, od tcni skih igralista,
dva pred1vn.a bazena 1 teretane, do zelene povrsine sa stolovima i
kl~pama. ~10 Sam vo~_usc;,Ijen. "Mogu se kladiti da svi uzivaju u
ov:m ~ras.nur~ sadrzaJI~a '. rckao sam. ''E, Richarde, vjerojatno ce
te. s?k_irat1, all sk_~ro nHk? 1h nc koristi. Volio bib da je suprorno,
ah 1stmu f?Ovorec1 nc konstc se -?-iima'', odgovorio mi je. Ispalo je
~a.s~ m an1e ~d 1~ ~osto s.ta~ara 1kad posluzilo bilo kojim od sadr-
za~a:VA rcdo~tto 1? JC konsulo cak manje od pet posto njih. To me
pnhcno sok1ralo 1er sam uvijek bio tip koji ulazi u ovih pet posto.
176
Prijatelj mi je nadalje objasnio da, premda gotovo nitko nc ko-
risti te sadrfaje nakon useljenja, prethodno svi vjcruj u da cc ih ko-
ristiti. Zapravo, to jc jedan od glavnih razloga sto su se odlucil i za
stan koji sve to ima, spremni platiti vrlo visoku cijenu za takvo
nesto. U ovom primjeru, takav sklop stanova bio bi poput kakvog
odreska. A otmjeni okolis i sadda ji bili bi res korica i miris pecc-
nja - jer upravo ovo potonje, a ne sam odrezak, privlaCi kupca.
drfaje kako bi ih privukao. Njegovi potencijalni kupci, bez razli-
ke, odmah bi poceli sanjati o tome kako ce konaeno odvojiti vrc-
mena za to da bi se mogli opustiti, nauCiti igrati tenis, plivati u
bazenu, uzivati u rostiljadama s prijateljima i slicno.
Usporedba s prodajom res korice, a ne odreska, mok se prosi-
riti na raznoraznc druge poslovc. Moram priznati da sam i sam
ccsto znao odluCivati o hotelu u kojem eu odsjesti iskljuCivo na te-
melju toga ima Ii zatvoreni bazcn i poslugu u sobi. Medutim, ri-
jetko kad iskoristim takve prednosti. lsto vrijedi i za restorane. Tu
i tamo supruga i ja odluCit cemo se za resror an koji nudi razno-
vrsne slastice - sanja mo o nekoj krasnoj kriski prave eokolad ne
torte - no, osim u izuzctno rijetkim prilikama, obieno preskoCimo
dese rt. Odvise smo siti poslije obroka iii se brincmo koliko ccmo
dobiti na tezini ako jos pojedemo i taj desert. Iloeu reCi da u takav
restoran ulazimo ne zato sto nas vodi racionalno razmisljanj c, vec
smo poput vcCine ljudi pod utjecajem svoj ih mi sli i snova.
P omislite koliko se milijuna sprava za vjezbanje proda svake
godine. lspitivanja pokazuju da su svi koji ih kupe uvjereni kako
ce na taj nacin postati discipliniraniji i doista redovito vjezbati na
njima. Kupci ispocctka sanjaju o ravnom trbuhu i misicavim ru-
177
kama. Medutim, statistika pokazuje da ih 90 posto prestane rabiti 69.
sprave u roku od 10 dana, a gotovo svi ostali prestanu vjezbati mje-
sec ili dva od dana kad su ih nabavili. Tek mali postotak ljudi na-
stavlja koristiti svoje sprave za vjdbanje i poslije. Proizvodaci ta-
kvih proizvoda znaju da je najbolji nacin za pospjdivanje prodaje
SAMO HRABRO, UCINITE TO
taj da svojim kupcima docaraju njihove snove. Zato na kutije sta-
vljaju fotografije lijepih, misicavih zcna i cvrstih, zgodnih muska-
raca u dobroj kondiciji. Mogucnost da vii ja jednog dana izgleda- ~
mo poput ljudi na slikama je ona "res korica".
Vafoo je znati da ljudi oboZ:avaju sanjati. Stoga, ako zelitc ne-
tkrio sam nevjerojatnu tajnu koja stv~rno dj~l~je. !u tajnu
sto prodavati, morate poznavati njihovc snove. UkljuCite ovo sa-
znanje u ono sto prodajete - bilo proizvod iii uslugu - i zadivit ce
vas koliko cete u tome postati ucinkovitiji.
O moguce je sazeti u jednu jedinu recemcu, ko1a 1e u1edno na-
slov divne knjige Susan Jeffers: Osjeti strah, a ipak to uCini. Shva-
tio sa m da gotovo svaki put kad se doista prestrasit? necega sto
trebam uCiniti, a ipak se odvazim i ucinim. to, redov1~0 sve d?bro
ispadne. I prodc. Drugim rijecima, bez obz1ra na zabnn.~tost 1pa~
nckako uspijevam sve prebroditi. Uvijek isplivam. yv11.ek prd~­
vim. Stovise, gotovo nikad nije onako teSko kako m1 se 1sprva c1-
nilo. Zapravo, obieno je lakse.
Veoma pomaze kad si govorite da ste, bez obzira na sa~ strah,
eto, ipak tu. Nekako ste uspjeli sve to prezivjeti. U tom sm1slu sve
vase brige nisu nista drugo nego fantazije - gubitak vremena, pot-
puno nevazne.
Sjetite se svih onih prilika u kojima ste zbog ncccga sto ste tre-
bali uCiniti izgubili san. MoZda u ocekivanju razgovora za ~osao
iii ocjene vaseg rada. Mozda stc trcbali ohaviti nc5to sto v~m 1e te-
sko padalo - otpustiti koga ili mu priopCiti losu vijest. Zivcirali
ste se i zabrinjavali, katkad danima iii cak tjednima. No unatoc

178 179
r

svim bri~a°:1~' usp jcli ste to prebroditi. Ako ste nckad i izgubili 70.
posao, osietth se ponizenima, suocili se s nekim tdkim izazovom
iii bilo cime drugim, ipak Ste tu. Ostali Ste zivi. To ne znaci da
ni~te imali td.ko~~ - a tk? ih od nas nema - ali znaci da su brigc
ko1e znamo osicttu tek ob1ena mentalna iritacija . Kad ih ostavimo BUDITE SPREMNI PRIMITI SAVJET
po strani, mozcmo i dalje zivjeti i suocavati se s brojnim zivotnim
izazovima.
Mnogo pura u tijcku svoje karijere oku sio sam strah. Morao sam
~
govoriti pred vclikom publikom i pred kamcrama, premda sam
vrlo sramezljiva osoba. Morao sam pisati zanimljive clanke i knji-
ge, a prethodno gotovo da sam pao iz engleskog u srcdnjoj skoli.
Imao sam toliko kratke rokove da mi se Cinilo nerazumno, eak i
nemoguce ispuniti ih . Dakako da sam se zabrinjavao zbog svcga O pcenito govoreCi, ljudi nisu spremni primiti savjct, cak ni
dobar savjet. Isto vrijedi i kad jc savjct bcsplatan i ponuden
s ljubavlju. Pomislite kakvi ste vi. Koliko ccsto, ruku na srce, pri-
t?ga. No kad sc osvrnem unatrag, shvacam da sam uvijek, bez ob-
zira. ~~ du s~vnu .Patnju kroz koju sam zbog sama scbe prosao na hvacate tude savjete? Koliko ces to u scbi ili naglas kazete: "Ovo je
ova_11h ona1 nacrn, uspio izaCi iz te situacije, ma kakva ona bila. super ideja. Ovako se to moze uCiniti mnogo bolje nego onako
Ob1cno sam u stanj u svladati potdkoce, a kladio bib sc da ste i vi. kako ja to radim." Nasa kultura gotovo da ne poznaje ovakvu po-
U tome je pouka za sve nas: mi smo jaCi od svojih strahova i niznost, ali razmislite o mudrosti koja sc tu krije. Da bismo rasli,
sposobniji od briga koje nas muce. Kad sc sljedeCi put zateknctc trcbamo nauCiti sagledavati stvari u drukcijem svjetlu. Ne moze-
u ~ ck!m brigama, zastanite na trenutak i sjctitc se proslih briga. mo uvijek iznova ponavljati isto ako nas to ne vodi naprijed. Na-
N1ie h va~ sve to odnckle vec poznato? Jc Ii moguce da prolazitc prntiv, trebatno otvoriti oCi za nove, boljc nacine. Ali kako cemo
kroz onu 1stu mentalnu gnjavafo? Mislite Ii da ce vam zabrinja- 11tva ri sagledati u drukcijem svjetlu ako nc uzmcmo k srcu sto nam
vanje po.moc.i? Nccctc Ii ionako uspjeti obaviti ono zbog ccga stc drugi savjetuju? Stvar je oCita.
sad z~b nnu ~1? Ka.kvo~ to uopc.e ima smisla? Po mom misljcnju, to J>onl·kad odbijamo savjctc iz puke tvrdoglavosti. Zelimo uCiniti
su do1sta vazna p1tan1a. Ako s1 date vremena i razmislite o njima
i sami cete se sloziti da cc, osjetite Ii strah i svcjedno nesto ucinirc'
ru vomc - cak i kad tako nc idc! Katkad opet, savjete izbjcgava-
IDU Ii straha. Bojimo se da ccmo lose izgledati u tudim oCima, da
ipak sve bi ti u redu. Kad to jednom svladate, sve ce vas brigc po~
lako poccti napusta ti .
mo I p,1.,ti nesposobni. Iii nas jc mozda strah da savjet koji nam
d1lu n~u· <l1clovati: mislimo ako sami nemamo rjesenje, onda to

180 18 L
ne moze rijesiti ni itko drugi. Mozda smo nekad primili los savjet vot. No ta sitna mana - nespremnost da bilo koga poslusaju i ne-
iii previse savjeta i zaklcli se da necemo ponavljati istu gresku. voljkost da prihvate tudi savjet - rcdov.ito ih u to~e ome~a: N~ ~o:
Moj savjct na ovom podrucju jednostavan je i izravan: prihva- pustite da takva sitna prepreka ?mete i v~s. Ne~d1e u ~aso1 ?llZl~
cajte savjetc. Zivot jc toliko jcdnostavniji kad u njega ukljucitc sve je savjet. Ljudi vam zele pomoc1. Dopusute s~b1 da. pnhvame n11-
snagc i strucnost drugih. Na kraju krajeva, kad biste sami znali sto hovu pomoc i u kvaliteti vaseg zivota nastup1t ce s1lan uzlet.
trebate uCiniti na poboljsanju vlastitog zivota, vec biste to Cinili.
No ako se s bilo Cime u zivotu muCite (a svi se s nec1m muCimo),
tada vam jc potrcban savjet.
Siguran sam da jcdan od primarnih razloga moga zivotnog us-
pjcha leii u tome sto sam potpuno spreman zatra2iti savjet, poslu-
sati ga i ccsto provcsti u djclo. To mi u tolikoj mjeri olaksava zivot
da se ponckad Cini upravo nepraved nim. Volim primati savjcte,
napose od sposobnih ljudi. Srnatram da bib bio lud kad ne bih po-
slusao eovjeka koji jc naporno radio i tako okufao uspjch, a voljan
jc pomoci! Osim toga, kao sto vec vjcrojatno znate, gl)IOVO svi vole
davati savjctc. SlusajuCi sto netko govori i doista prihvacajuCi njc-
gov savjct, ne samo da ccte postiCi dobre rezultate ncgo cete pri-
donijeti i sreCi te osobe.
Na falost, mnogo ljudi propusta ncke od precaca koji bi ih naj-
sigurnije i najbrfo mogli odvesti k uspjehu, a to jc primanje sa-
vjeta. Toliko cesto sc dogada da su osobe koje se s ne6rn rnuce za-
pravo vrlo blizu vclikom probitku. Takvi ljudi doslovcc su korak
od toga da postignu svoje ciljcve i ostvare snove. Kad bi samo ot-
vorili oci i shvatili koja im je crna tocka, sto bi mogli Cini ti na neki
malo drukCiji iii novi naCin, njihov uspjeb bio bi fcnornenalan i
zagarantiran. Imam ncke prijatelje i rodake koji spadaju u ovu ka-
tegoriju. Smatrarn ih nevjcro jatno nadarenim ljudima, na ruhu
ostvarenja svoje velicine, na rubu toga da si osrnisljeno popravc zi-

182 183

71.
UPITAJTE SE: U KOJOJ SAM
MJERI OTEZAO OVAJ PROBLEM?
~
M nogi si ljudi vrlo rijetko ili cak nikad nc postavljaju ovo
kljueno pitanje. Naprotiv, odmah pretpostan: da je nctko
drugi kriv za bilo koji njihov problem. Ako je rijcc o nesporazu-
mu ili prcpirci, za to jc kriva druga osoba. Ako jc ndto krcnulo
krivo, pogrijesio je nctko drugi. Ako je poremeccn rasporcd, nct-
ko drugi jc sigurno zabrljao. Mnogima jcdnostavno nikad nc pad-
ne na pamet da su mozda i oni za nesto krivi. Iii da bi, u najma-
nju ruku, oni sami mogli biti harem djelomieno odgovorni za to.
Povrsno gledajuCi, lijepo jc vjerovati da nikad nistc ni za sto
krivi. Mcdutim, problem s takvom filozofijom "ne krivite mcne"
jest u tome da cete na taj naCin vrlo tesko doCi do jedinog aspek-
ta problema koji doista mozcte rijcsiti: a to je vas vlastiti doprinos
problcmu. Kad se jednom uspijetc rijefoi straha koji jc povczan s
priznanjcm da stc, tu i tamo, i vi odgovorni za one stvari u zivotu
kojc ne idu - za sitne gnjavafo, ali i krupne problemc- otvorit ccte
vrata prcma nevidenim mogucnostima.
184
Kad spremno prihvatite odgovornost za problcmc u vlastitom
zivotu uvidjet cete sasvim oCitc nacinc njihova rjdavanja i to uz
vrlo s{tnc prilagodbe i promjcnc. Katkad jc tdko razluCiti zbog
cega nesto izvrsno uspiieva, a ncsto nc ictc nikako. Cesto ie riese-
njc upravo u tome da promijenitc ncsto sto sami Cinite.
Doista ncma vclikc pomoCi u tome da razmatrate tudc pogrc5-
kc i doprinose problemima. Rijetko bilo sto mozetc poduzcti u
vezi s onime kako se drugi ljudi postavljaju. Ali zato (osim ako se
previse ne bojite), mozete vrl~. jedn~s~av~o pr?~ije:11it.i vla$tite
reakcije. Kad god mogu, nasto11m uv1d1et1 u ko101 m_1en sam n~~
sto sam otcfao. Ako, primjcricc, nisam zadovoljan naCinom na kop
se razvija moj poslovni odnos s nckom osobom, nastojim sc prcis-
pitati kako se odnosim prcma toi osobi. Postavljam si pi.ta~ja ~ako
~to su ova: Jesam li odvise nasrt ljiv ili prezahtjevan? M1sltm h au-
tomatski da on iii ona razurniju stood njih traZim, dok oni to moz-
dn i nc razumiju? Jesam Ii mozda ncdovoljno jasan i nepravcdan
pn:ma toj osobi? Takva pitanja mogu varn biti od P?mo~i iz dv_a
r.11l11gu. Prvo, gotovo redovito ta pitanja omogucava1u _m.1 du u~1-
di111 u ko1oi mjeri sam ja kriv za ncsto. Drugo, kad to uv1~1m, ~b1~­
no M' vrlo jcdnostavno mogu prilagoditi situaciji i na ta1 nactn JC
poholj~ati.
Hvo, na primjer, proSli tjedan uzrujao sam sc na oso~u s kojom
um m·~to tdefonski obavljao. Ona je radila za mcne, ah kao da se
n'lta nijc dogadalo. Bio sam nestrpljiv i tjcrao je da Cini vi~c i
boltt 1'1nh1 rm jc palo na pamct da se ona mo.Zda lj.uti na ~enc
&o ttu le mulo prcvisc tjeram. Shvatio sam da sam s1lno zagnzao
tal 1'"'1100 i da ncsvjcsno i od nje ?~ekujem.d~ ra~i m_ojim lu~a~­
tcmpom . Kad sam je nazvao 1 1skreno 101 sc ispncao, osicuo
18S
sam kako se ona s druge strane telefonske Zicc polako opusta. Malo 72.
sam. se povukao i Cim sa.ri to ucinio, njezin se uCinak poceo pop-
ravliati. Da sam je nastavio kriviti za problem koji sam oCito sam
otefao, ona bi i dalje bila uvrijedena i vrlo vjerojatno bi sve obav- PROMISLIT E D A JE MUDROST
ljala mnogo slabije od svojih pravih mogucnosti. Oboje bismo u
tom poslom mogli biti samo na gubitku.
VAZNIJA OD KVOCIJENTA
Jasno, ne 2clim reci da ste bas za sve krivi sami, ni da biste INTELI GENCIJE
ogromnu kolicinu vrcmena i energije trebali trositi na razmislja-
nje o vlastitim krivnjama i ncdostacima. To bi pak bila samo jos ~·
jedna negativna navika. Medutim, iznimno je vafoo da budete
posteni u pogledu vlastitog doprinosa svojim problemima. Ne za-
kopavajte glavu u pijesak. Ako doista zelite briljirati u zivotu, mo-
ve u svemu inteligencija jc divna kvaliteta. Medutim, kad
rate biti voljni stati pred ogledalo i, s puno poniznosti i postenja,
promisliti o onome sto ste sami skrivili da vam stvari ne idu dobro.
Tada mozetc i ndto poduzeti da se to promijeni.
S biste izmed~ dvije kvalitete trebali izabrati samo i.~dnu, rekao
hih da vam je u potrazi za sreeom i izobiljem jos ~aZniJ~ mudrost.
Mnogo je vrlo inteligentnih ljudi koji svoju i~tcl~genc1.1u n~ rabe
Jovoljno na vlastitu korist. Takoder je mnogo iz~1~no mtelige?t~
nih ljud i koji su nesretni u zivotu. Na falost, cm1 s~ da u vecm~
11lutajcva ti isti vrlo inteligentni ljudi imaju jedva tohko mudrosu
'111 hi im stala u naprsnjak.
Prrmda je ljude moguce rangirati po kvocijentu inteligen.cije,
,, koji bi dobili mjerenjem toga kvocij~nta ~ista van: ne bt go:
rlo o njihovu uspjehu kao ni o njihovo1 sreCi. Medu_um, ~natoc
mu, u nasem drustvu i daljc se previse cijeni intehgenclJa, a o
drosti jcdva da se i razmislja.
1 r.izhku od inteligencijc, mudrost je kvaliteta koju nije ~o­
'O\ no izmjeriti. Ona je nevidljiva. Ukljueuje kojckakve v1~0-
YUtu kao sto SU moguenost sagledavanja, spontanost, krcattv-

186 187
nost i sposobnost drustvene prilagodbe. M udrost jc osjccaj da nc- Mnogo je diplomanata s cuvcnog sveuCilista Har~ar.d .koji ~~ sc
sto zn~te, dan vam jc intuitivno. William James, kojcg mnogi prilieno namucili da nesto vise zarade, una~oc.vlastno! v1~oko1 izo-
~matraJu "occm modcrne psihologije", rekao je sljedccc: "Mudrost brazbi. Obieno su ljudi koji najvise zaradu1u 1 to~ na1~e~om ~a~o­
JC s~osob.nost sagledavanja stvari na neuobicajen naein." To je kad fom vrlo kreativni, visoko motivirani, imaju naJbOIJU in~u1c11u,
nck1 .stan problerr: saglc?ate u posve novom svjetlu. Kad otkrijctc odliene instinktivnc reakcijc i/ili sposohni su ~re~oz~at~ pr~ve
vlast.ttu mudrost i naucne se pouzdavati u nju, oslohodit cete sc prilike. Te kvalitetc, ali i dru~c, ne p~~jccu u tohko1 mi.en od 10-
kruuh ?brazac~ u r~z~isljanju i u rjesavanju prohlcma, koji su tcligencijc koliko od mudrost1. Ovo .n11e .a rgu~ent prouv form~!~
v~m vec postalt nav1ka i l~ksc ccte naCi put prema srcti i prospc- ne naobrazbe, ni protiv normalnc 10tehgenc11e. No morate b!.u
n.tctu. Ukratko, mudrost Je sposobnost uvidanja odgovora a da o 1vjesni coga da Cinjenica sto mo~da ~isl~ ste~i naobrazbu. Ill)~
IlJCmu ~~morale ra~misljati. Ona postoji ncgdje izvan onih okvira nuzno vas ncprijatclj. Naobrazba ie vazna 1 mozc vam pomob. Ah
um.~ kopma sc sluzac za razmisljanje. Vrlo cesto sc mudrost sa- ne dajte nikomc da vas uvjcri da ste u ncdostatku formalnog obra-
st~JI ~ ~ome da vidit~ ndto sto j~ ocito. I za razliku od uma koji zovanja osudcni na propast jcr nije tako.
razm1sl1a, u mudrosu nema zabnnutosti. Najbolji nacin da dodetc do vlastitc m~drosti i.est da j~d~ostav­
no znate kako ona postoji i da se pouzda1etc u niu. Proc1c;!1te um
Medu ~oji".1.~miljcnim pricama je ona u kojoj sc mudrost is- koliko je to moguce vise i znajtc da vam jc na r~spolagan1u dub-
k~zala u s1t~ac~11 s. kamio.nom koji je zapco ispod nckog nadvoz-
~,~~a .. Kam1on JC b1? pr~v1sol~ da bio mogao proCi ispod njega. Po-
Ua, intcligentnija vrsta.ra.zm.i~ljani.~ - vasa ~!asuta mu~rost.. ~ad
oajctitc da je vase razm1sl1an1c odv1se fn~ncucno, ~rca~<t!vn? 1h da
hcl)a JC poz~ala na1b?l1c, na1pamctnije i najskupljc inzenjerc u
IC prcvise truditc razmisljajuCi, pokusa11~ prcstau. V1.d1et cct: da
gr~du. da.smtsle sto ht valjalo uciniti. Donijcli SU S\'Oja racunala.
blai.ti usredotocenost i s manje, a nc vise truda, ob1c~o mozete
s~1ce 1 m1cr~~e ..Raspravljali su mcdusobno o ovom problcmu. Sa-
holjc koristiti svoj um. Op~stite sc i postiCi cctc usp1eh.
u ma su razbljalt glavu, ali jcdnostavno nisu mogli smisliti kako da
osl.o~odc kam~o~, a <la pritom nc ostcte cestu koja je prolazila nad-
voz~1a~om. Cmtlo ~~<la jc situacija vrlo zamrsena. Tada im pride
nek1 ~1ccak od S\'Oph scdam godina i povuce jednog od njib za
nogav1cu. "Oprosti~c, gospo.dinc," reec vrlo pristojno, "zasto jed-
nostavno nc ispustJtc zrak iz kotaca?" I tako jc dijetc razrijdilo
problem.
Lj~di.koji su z~radili najvise no\'ca iii postigli najvise uspjcha
u karl)en msu UVIJCk nufoo najintcligentniji, ni najobrazovaniji.

188 189
I'
Cim vise se protivitc, tim vise sv~m s~ag.am~ om~ta tc vlasti~i
73. . h lma1te na umu da vasa energ11a sl1Jed1 \'asu pozornost. Ako
~cs~~esa. zornost usmjerena na to da se ne pona~at~ _kao t:~o~.a~,
! ma %ctaja kojom se bavite samo ce vam oslab1et1. Zato JC s\a~1
~~akusa~ da sebe uvjerite kako nista ne prodajctc kontraproduktt-
IZBACITE IZ VLASTITOG RJECNIKA
van a i nije mudar.
RECENICU "NISAM TRGOV AC"

N aprouv, 1cstc! Ako 1matc §to ponuditi nckomc drugomc ma

slo to bilo - tada stc harem djelomicno trgovac Ako stc ikad
pokusah drugu osobu nagovoriti da kupi, 1sproba iii samo pogle-
da to ~to nudi1 e, doista jestc trgovac. I to jc sasvim u rcdu. Ilocu
rcei da ie prodaja vaian dio isprepletcne mreie zivota Potpuno je
u redu prodavati. To vas ne ci ni losom osobom.
Mnogi 11ud1 zauzimaju neki autodestruktivan stav prema pro-
daji, odnosc sc prcma njoj kao prema necemu pros1om i na taj na-
6 n podifo zid izmcdu sebe i svoga uspjeha. Um1csto da prihvatc
Cinjcnicu da svatko od nas ponc5to prodajc - svojc vrijcmc, cncr-
giju, idejc, proizvodc, vizije, snovc, usluge - takvt Jjudi odhl)aju
priznati da imaju hilo ka kvc vezc s prodajom. Im ao sam priliku
vidjeli kako tak\'3 nerazumna uvjerenja miniraju svc vrste poslo-
va, od mrcznog marketinga do pruianja nckih usluga 11t voc1enja
pekarnicc. Kad god se posta\'ite kao netko tko sc prouvi proda)l,
stvarate okruzcnic u kojem je tesko uspjeti.
191
190
 74.
IMAJTE NA UMU DA VAM
VLASTITA ZAUZETOST SAMO SMETA
~
J edan od najveCih glumaca naseg vrcmena, Tom Hanks, u ne-
kom tcJcvizijskom intervjuu ovako je odgovorio na jcdno pita-
nje: "Vise nije nufoo i bolje." Nastojao je objasniti kako vlastita
zauzetost poslom ;ma biti smetnja. Kad se u isto vrijemc bavice s
previse stvari, radite na previse projekata iii se morate posvctiti
prevclikom broju pojedinosti, to vas moze omesti i smanjiti vase
prave moguenosti. Kad vam je u glavi previse toga, u njoj ostaje
malo mjesta za svjczinu i kreativnost. Imao je potpuno pravo.
Mnogi od nas toliko su zauzeti da gube iz vida ono najocitije.
TrCimo okolo, ostavljamo dojam da imamo mnogo posla, a zapra-
vo uspijcvamo obaviti malo toga sto bi bilo vrijedno spomena. U
toj zauzetosti potpuno se gubi nasa kreativnost i mudrost, a mi
sami gubimo iz vida ono bitno, doista najvafoije. Tc~ko dolazimo
do nekih novih zamisli.
U poslovnom odlucivanju cesto je za najbolji i?.bor potrcban
tck trenutak razboritog promisljanja. Medutim, ako Ste prczauzeti,
letite na sve :mane i mahnitate, onaj dragocjcni i vafan trenutak
192
mogao bi vam i promaknuti. Vidjet ~ere. samo ~etez, a~i ne i ?Ci-
ta rjesenja. Primjerice, upoznao sam. c~v1eka ko1.1 ~~ bav1 kupn10~
nekretnina koje drugi ljudi nisu USPJeh preure~1u •.~obro ~~odau.
Rekao mi j~ da je neuspjeh najcesce r~z~ltat s.~tuac11.~ u k?JJ.~~ s.c
odlucuje impulzivno is glavom po koJ~J se ~OJI prev1se ~us.It: V1-
dis," rekao mi je taj uspjesan poslovm cov1ek, poka.~uiuCi 1edno
svoje gradilistc, "ova zgrada treb~la _ic samo .koz~e tlcke zahvate.
Prijasnji vlasnici propali su n.ast~Je~1 sve .d.ot)~~a u do savrsenstva.
Bilo je cu dosta problema, ah om msu b1h m 1zdale~a ?nako oz:
biljni kao sto su to oni mislili. Samo su sumanuto trcah uokolo 1
tako SU previdjcJi ocite Stvari."
VeCina je nas u nekoj fazi shvatila da je.d.obro.o.stavljati do!am
kao da smo prezaposleni, tako se ponasat.1 1 ra.diti. D~kako, 1ma
trenutaka kad doista imamo mnogo posla 1 tu s1 ne mozemo mno-
go pomoCi. No prava je ironija u tome sto ~~ nam, kad SC presta-
nemo brinuti hocemo li sve uspjeti naprav1tl, te kad se yrcstan~­
mo faliti drugima na posao i isticati to svojin:-1 pon.~sanie~'. bolJ ~
poCi za rukorn odrediti sto je u tornvp~s~u na1vazmJe. Smmmo h
se, uvidjet cemo SlO stvarno treba UCIOlll.
Kljuc uspjeha jest naCi vrern.ena u .svome dnev1.1om r~sporcdu
kad sc bas nista ne dogada. Ako imate 1sarno nekohko mrnuta slo:
bodna vremena, treba vam time-out. Urnjesto ct.a v~ m se sastanc1
preklapaju iii da ih vodite u isto vrije.me,_nastoJ te 1zmedu s~ako­
ga od njih ostaviti mali prcdah. St~onte .s~ pr?s~ora . Prcstamte se
brinuti oko toga da necete sve moCi obavltl. V1d)ct c~te, kad. ~ude­
te ostavili ma lo prostora sarno za sebe i ne budete toh~o Ztinh, P?-
cct ce vam izvirati ponajbolje ideje. u mojern S IUCa)U stvarno JC
tako i bilo. Mnoge najbolje ideje dolaze mi kad nisam preko glavc
193
u pos1u, vcc u lrcnucima izmcdu
smiriti i tako dati prilik .. toga, ka~ se uspijcvam nakratko
Poc~vsi od danas, nastojt~ ;~~~~ ~u.drosu da i~bije na povrsinu. 75.
nadn ccte sc sro cc vam sve ~ ir1 malo man1e "zauzeti". Izn e-
pastt na pamct.
SJETITE SE LJUBICASTIH PAHULJICA

M ogao bih se kladiti da cete dvaput proCitati ovu reccnicu.

Naravno, to i jest njezin sm isao - privuCi vasu pozornost.
Shvatio sarn da se mnogi Jjudi srame, eak sc i bojc da bi mogli
s1rsiti ucine Ji nesto druk6je. Brinu se sto ce drugi misliti, ili
~10 Ce reCi, bojc SC da CC SC njihov trud drugima utiniti gJup iii da
ncce upaliti. Mcdutim, u markctingu se sve svodi na to da jednu
osobu iii grupu ljudi nagovorite da poglcda sto prodajete, trazite
alt nudite.
Ideja o ljubicastim pahuljicama je meta fora za isticanje u mnos-
1vu. U nasem svijetu, u kojem vlada strahovita konkurcncija i sve
se mjer i brojkama, isticati se postaje vafoije negoli ikad prije.
l>oista ne bistc trebali isceznuti u masi. Dokle god su proizvodi
ah usluge koje prodajcte u najmanju ruku iste kvalitcte kao tudi,
frsto je dovoljno istaknuti ih- ponuditi ljubicastc pahuljice - da
h1 se doista prodavali.
Kad zelim da netko stvarno odmah otvori nesto sto mu saljem,
1.a to primjerice sa lje m Federal Expressom iii pu1em neke druge
hrzc kurirske sluzbe. Dakako, to je skuplji naCin, ali pomislitc na
194
195
 ako je posao Cist, kao sto se Cinilo, bila fast uCi u posao s tako do-
trenutak sto time dobivate. Pretpostavimo da saljete neku molbu
osobi koja je vrlo poznata iii strasno zauzeta i koja prima na sto- misljatim eovjekom. . ·c ahuljica naiCi na ovakav
tine takvih zahtjeva na dan. Ako kao i svi ostali jednostavno posa- Jasno da nece bas svaka 11ub1 a~ta P.te da ne biste zastranili,
· d odustanete 1 paz1 .
ljete molbu u obienoj uredskoj omotnici, velike su sanse da ta oso- prijam. No umJ~~to . a. . k l'ubicastu pahuljicu. Pusute stra-
ba nece danima iii cak tj ed nima otvoriti vase pismo. No vrlo malo pokusajte i sam11~m~slttt ne u . I .. Kao sto kaiu u Hollywoodu,
ljudi, bez obzira na to koliko su poznati iii zauzeti, mozc odoljeti hove ~.toi_ne kako ce JC:, n~tk; f~'?1e1~~go ne privuCi nikakvu.
tome da otvori neku hitnu posiljku. A kad SU vec otvorili vasu po- privuc1 b1lo kakvu pazniu o J
stu, postoji i sansa da cc povoljno na nju odgovoriti. U ovom slu-
caju, vasa " ljubicasta pahuljica" bila je posiljka poslana Federal
Expressom. Uvjeravam vas da cete i vi, ako vafoj molbi bude udo-
voljeno, postati zagovornik ljubicastih pahuljica.
Moj prijatelj, kojeg srnatram marketinskim genijem, htio jc
zaintcresirati jednog bivscg profesionalnog ragbijaSa da ulozi no-
vae u njegov posao. Bio je to solidan posao s odlienim izgledima.
No problem je u tome sto su toga bivseg sportasa, djelomicno po-
znatog bas zbog bogatstva koje je uspio steti, svaki dan salijetali
brojni spretni poduzetnici. Proculo se da vise uopcc ne Cita njiho-
va pisma.
Taj moj prij atelj, vican stvaranju ljubicastih pahuljica, htio jc
svladati ovu prepreku jer je znao da bi sportas zasigurno ozbiljno
razmotrio moguenost ulaganja kad bi samo proCitao njegove po-
slovne izvje5taje. I cvo sto je ucinio: Svoje pismo zalijepio je na
pravu loptu NFL lige i tako ga poslao bivsoj ragbijaskoj zvijezdi.
On je paket prepoznao po obliku, koji ga je zaintrigirao i odmah
ga je otvorio. Za nekoliko dana osobno je - ne preko tajnicc - na-
zvao mog prijatelja i cestitao mu na nevjerojatnoj domisljatosti.
Pozvao ga jc na veceru i rekao da bi mu, ukoliko su brojke u redu i
197
196
 76. dinu iii na djetinjstvo. Zalit cete se na stvari, ljudc, okolnosti, do-
~adaje, pravila, poteskoce i brige koje su, u vcCini slu~a1cva, vcc
davno zavrsena stvar. Kad ste u rikvercu, to ubija veseljc u svcmu
CUVAJTE SE "RIKVERCA" ~to radite. A ujedno je i dosadno, ne ostavlja mjcsta za prdtan1e
ni vama ni d.rugima i kontraproduktivno je.
@) Ljudi tesko izlaze iz rikverca zbog toga sto vrlo lako mogu
opravdati zasto su ondje gdje jcsu. Drugim rijecima, bore se 1,a
svoje "pravo" da budu u rikvercu izjavama: "Ali on jc ucinio sve

R
auta
ikvcrc u psiholoskom smi I . . .
seg auromobila _ · s u ima istt uCinak kao i rik .
.. . . . voz1 vas unatrag I . , . . . ve1c va-
da posao ne uspijc'', iii "Ona me ogovarala prcd svima". Ljudi ce
iskoristiti cinjcoicu StO SC ndto zbilo kao dokaz koji bi trebao po-
duprijeti njihovu srdzbu iii nezadovoljstvo. Medutim, rijctko uvi-
je . p~o~11en1u sm1er i krenuti nap .. d v1 sa m1, zel1re Ji poput Jaj u da dogadaj koji ih je razljutio u ovom casu vec pripada pro-
nzt1 rz1nu. Nemoguce je kretati s;1~c , i:i:iorate porpuno promi- slosti. Jedino sto ga odrfava na zivotu njihovo je vlastito sjceanje i
Evo kako ·kv . . apn1ed u nk\'crcu. razmislja nje o njcmu.
. .. n ere d1eluJe u svak d
m1sht1 sto mi se 1'ux""er d ogodilo'
n.. . On·o nevnom
. . zivo1u·
. · •q.1 • 1·
JY ozete 1za- OCito je vrlo va:Zno uciti na svojoj proslosti, na vlastitim pogres-
1.1ma ncsto radim, zabr11·a,·u v·,f. I llP?VI SU 1dioti . Kad gods kama. No uvjcravam vas da vam zadr2avanje u rikvcrcu u come
s 1sporuko J x . . · e"" l>U scst1 put . · ·
Po t .. m. o., uv11ek sam bijesna b o,a, tJedan kasnili ncce pomoCi. Kod ucenja na vlastitom iskustvu moze nam pomoCi
~ OJI ncbrojcno mnogo lakv1·h . . z og toga sro su mi rekli " hlago razmatranje o onomc kako smo u nekoj prilici postupili.
OC;:,(Q sto 'e x . PflmJera Kad d .
J pro.,Jo - bllo da se do d · .· .g? se zakvaci re za t\ rikverc nije blag. Naprotiv, vrlo je grub.
na - pa tu st~nete, previse se Lim .~o ~lo ~~r:os 1~1 prijc descr godi-
to predstavJ1a rikverc Iza·. c av1cc ilJ zabnn1avate zbog t Da bistc izaW iz rikverca, dobro je uoCiti kakav vam osjecaj
Ccsto s · (· . . · z1vam vas da r. oga, Mvara to kad ste u njcmu. Ako ste u stanju promotriti sami sebe
am1 a na1v1erojarn ·· . . po.,teno saglcdate kol'k
nerc u rikvercu. Sokirat celJ~a~.vecrna Jjudi kojc poznajcte) zas1ta~ svoj um, misli i pozornost - i to kakvi ste dok se usredotoeujctc
na protekle dogadajc iii pak nczadovoljstva, tada ccte svoju pozor-
· Vrlo. 1·c• .1·ed nostavno urvrdi · · · . nost uspjeti ponovno lagano usmjeriti na sadasnjost. Obucavanjc
os1cca1 tezrnc i ozbilinosti N 1.1 Jesce J1 u nkvercu. On vam d . \'lastitoga uma da SC kloni rikverca pomalo sliCi ucenju stencta da
krc~ete unatrag. Mirovar ~ct ccete s~ kr~.ia.ri ~.aprijed; mozda c~c vnm ostanc uz nogu. Stene tako moze ostati koju minutu, a zatim
no cctc :>c OS\'na1i na prosloste, to~uc1 u z1v1 PIJ~:>ak cmocija. Stal~ fr nckamo odjuriti. Slicno je is vasim umom. Usredotocit cc sc na
, na JUccr, protckiJ tjcdan, pro>:l
,) u go- m·sto minutu iii dvijc, a zatim se brzo vratiti nekoj iritaciji od ju-
198
199
 tros iJi pak nekom ,·uxe x . ,
· · '- ra.:>nJem nez d 1·
ne..1st~e:111rati tako da ga bJago d ~ ovo }Stvu. Najlakse cete ste-
vn1e?1 ~ za um. Kad primijetite
pods1etne sami sebe da je prosJ
o;: vetc natra? ~ nozi. Isti prisrup
a~ .se m1sh vracaju unarrag
77.

gano vra tite natrag na sadafo. os~ zav~s1la:. A zarim se blago i la~
trebno samo maJo strpljenja /~·~Jesto i vn1eme. Za to vam je po- OSLOBODITE SE BOJAZNI
budete u rikvercu pripadari pr~::o~~i.Uskoro ce i vasa sklonost da DA NECETE USPJETI AKO
STESRETNIIOPUSTENI

N edavno sam dao intervju radiopostaji iz Cincinnatija u dr-

favi Ohio. Razgovarali smo o mojoj tvrdnji da "rnarenje za
male stvari" ometa osjeeaj zadovoljstva u ljudima, kao i njihovu
produktivnost. Dvoje ljudi koji SU vodili razgovor - muskarac i
iena- bili su prilieno svadljivi i sumnjieavi. Osjetio sam u njima
posvemasnji nedostatak radosti, bili su vrlo ozbiljni. Njima je zi-
vot ocito bio teska tJaka. Muskarac je bio posve uvjeren da bi osoba
! koja krene po mojem "programu", kako ga je nazvao, sigurno uto-
nula u apatiju, iii cak zavrsila na ulici! "Ako niste napeti," tvrdio
II jc on,-"necete imati ono sto vas tjera naprijed."
Na falost, mnogi ljudi smatraj u da bi u nedostatku takve na-
I petosti i ozbiljnosti bi li osudeni na propast. Cijeli svoj zivot nisam
hio uvjereniji da je ndto pogrefoije od te tvrdnje. Evo vam uspo-
rcdbe:
Sjetite se svecanog rucka za proslogodi5nji Dan zahvalnosti.
Sjccate li se kako ste se osjecali nakon sto ste pojeli svu onu hranu?
200
201
Ako ste iolc slieni veCini Amerikanaca koja ima tu srceu da sc
78.
doista pogosti za taj blagdan, bili stc siti do grla. I pored sitosti,
sigurno ste osjecali umor. Imam Ii pravo? Kad previsc jedete, cner-
gija koja vam je obieno potrcbna za odr2avanje zivotnih funkcija BUDITE SVJESNI DOBROBITI
- zacjeljivanje rana, stanicnu diobu, metabolizam i druge stvari - U SAGORJELO STI
mora se preusmjcriti na probavu. To vas cini umornima i trom1-
ma. Gubite motivaciju i energiju.
Postoji i cmotivni ekvivalent toga. Ova ista mctafora mozc ~e
@)
primijcniti na sklonost tome da budclc odvisc ozbiljni iii zaokup-
ljeni sitnicama. Kad se ljutitc, nesto vas smcta iii iritira, to vam
oduzima gotovo svu mcntalnu i cmotivnu encrgiju koju biste ina-
ce mogli utrositi na kreativnost, spontanost i tako ncstajc vasa men-
talna ambicija. Kad se usrcdotoCitc na ono sto vas smc ta, poput
onoga gospodina koji me intervjuirao, to omcta vas stvaralacki
proces. Cini vas lose raspolozenima, zakoccnima i usrcdotoccni-
u ..

ramo o nJO), bo1_rn_t0 l

· l

.. , ·cniuie se da u sva o
uopce pos1011. 1 roe)
·c vrlo vazna tcma. Razgova-
p oslovnom SVl)ClU sa~Of)C ?St I .. mo teori1'e 0 tome zasto
· · ·· c sc 1 razv11a
k m trenutku scdam od desct
. c · dozivjeti harem 1ednom
.
\judi osjeca sa_gorjelost, a ?.otovo s~1 , e_ i:agorjelosti jest strah koji
ma na ono sto ncdostajc, sto jc krivo i sto vas ljuti i smeta u %1- u karijcri. Na_iccsca rea_kc~ia na .o-i:~aJe sc to meni dogoditi?
votu, umjcsto na zivotnc tajne i mnogc mogutnosti koje iz toga jc obavija. Bnncmo sc ' pnamo. . da biste mogli
.. k k r dovol1no unatrag
proizlaze. No jeste h ikad za ora nu i . l f ) Ccsto je sagorjelost znak
Tvrditi iii cak pomisliti da je iei niz vodu isto SlO i zakopati ~agledati pozi11vnu stran~ sa~o~J·~v~si i~csto sto vam sc isplati! ~a
glavu u pijcsak, iskrcno rcccno, prava je bcdastoca. To jc jedno- da je iza ugla ncsto n?vo,_zantrn>:J vivotu mijenjali bez ovakv1h
stavno krivo. Naprotiv, shvatio sam da jc istina bas suprotna. Kad kraju krajc~a, z~sto b~stc i~~a va~~ous~e zadovoljni svojom karije-
sc budetc oraspolozili, opustili i prestali zivcirati , otvori t cetc vra ta os1ccaja? V1ero1atno i ne b1stde.. .· .atno cete do kraja zivota ra-
kreativnosti i srcCi kojc su vam prijc bile skri\·cne. Zato, od danas rnm i onime kamo vas ona vo i, \ 1cro1
podsjccajte sche da jc dobro opustiti se - zapravo, i vise ncgo do- diti isto. v· .• da hih mogao na-
. . oga zivota mis110 sam .
bro, to jc doista Yafoo. u. jcdnom
. ··
razd obl 1u sv . • . . ;;. \li nakon mnogo god1-
k 0 profcs1onalm tcDJsa'-· t . ·
prav1u ka~11eru ~ . '<ll' ivih nedostataka u nacinu ig~an1a, (~SJ~-
na muka t tr~da, al v.1 ~., b.I t lg osjecaja, sigurno b1h nast.1v10
t io sam sagoqelost. Da ni 1c i o <

203
202
r
istim putem koii je nosio dosta mucenja, nezadovolj stava i malo
izgleda za pravi uspjeh. Da nije bilo te moje sagorjclosti, propu-
stio bih moguenost za sjajno §kolovanje i karijeru koja me osobno
ispunila. Kad se osvrnem na svoj zivoc, vid1m da je skoro svakome
racvanju na tom putu prethodila stanovita sagorjelost. I znam da
je zbog nje sve 11a~lo na dobro.
Zelim naglas1u da nijc nuzno odmah posiziti iii se zabrinjavati
ako osjetite sagorjclost. Naprotiv, nastojte ispravno saglcdati stvari.
Sjctite se da negativni osjeca1i znaju zavarati eovjeka. Ccsto su oni
zapravo pozitivni znakovi prcruseni u negativne osjetajc. Kad se
budete manjc zabrinjavali, dogodit ce se dvoje. Prvo, otkrit tete da
je sagorjclost u vecini slucajeva tek lose raspolozenje kojc stc pre-
vise uzeli k srcu. I ako sc zbog toga ne budete odvisc brinuli, vje-
rojatno ce ncstati i ubrzo ce vam se vratiti volja za posao. Drugo,
Cim se manje budete zabrinjavali zbog sagorjelosti, tim manje
energije tete joj posvetiti i bit ce vam jasnije sto u va~cm zivotu
valja promijeniti. Drugim rijetima, znat ccte sto trcba utiniti.
Zabrinutost smeta vasoj mudrosti i zdravom razumu. Kad se
osloboditc straha, mozda cetc istrafojuCi osjecaje sagorjelosti ot-
kriti da vam ti osjecaji nesto zcle reCi, usmjeriti vas u novom prav-
cu, prcusmicriti vasu energiju - ili uciniti nesto drugo sio je samo
po sebi pozitivno. Kad se naucite pouzdavati u svoju nutrinu i
oslobodite se straha, otknt tete da vam vlastita mudrost govori sto
biste u bilo kojcm trenutku u zivotu tocno trebali Ciniti. Nastojte
na osjecaje sagorjclosti glcdati pozitivno i primijetit ccte kako oni
slabe i nestaJU.
204
79.
BACITE SE NA POSAO
(f)
ko namjeravate nesto vafoo uc101ti, najbol1e. vrijcme. da to
A pocnete jest upravo sad. Ne poslij~~ sutra, sl!,ede~e~, t1edna,
m·eseca ili godine. Najbolja je strateg11a da ~c bac1te na ·~·
Z~am da uvijek ima vafoih razloga za odlagan1c onoga sto pl.~01-
• x· .. "l" xemu sc nadate s danas na sutra. Zapravo, obi no
rate udmll 1 11.. , · c t"
stoji mnogo dobrih razloga za tckanjc. Mcdutt.m? u?ato im
~brim razlozima, molim vas da pocnctc vec sad. Cmicni~e g~vore
. k .. xnu sad ko1"i se odmah bace na posao, imaiu za
da om OJ i po1.. , · k ·· c k ·
sobom bolje rezultate i daleko su uspje5niji o~ .omh op c a1u.
Oni takoder zive zammljivije i bol1c se zabavl1a1u. .
p . . k . ih godinu dana bio sam na jcdnom sastanku sa sv~1om
fl)C OKriJ• 0 d" . bila i ncka zcna koja IC djclovala bistro,
~uprugom S. n JC 1e . l' d'
obrazovano i nadareno. Svrha sastanka bila je pom°.t1 JU d\::il~
kretanju nekog zanimlj1vog novog posla. No on~ zcna. o
re pritekati. Premda je, prcma vlas.utim rijet1ma, b1la_ uv!e~c~ai~
~c zeli uk.ljuCiti u ndto, htjela je JO~ malo o tome razffilshu . e
kala je pravi trenutak.
205
-------.....--~-------------------

Nakon nekoliko mjeseci, otisli smo na drugi sastana k na kojem 80.

je govorila i moja supruga. I koga tamo vidirno? Onu istu zcnu.
Nagovarali smo je da zapocne. "Ne jos", odgovorila nam je. Bila
je cvrsto uvjercna da je program dobar, ali nije htjcl a u njcga ulc- BAREM JEDNOM ~CINITE
tjeti . No tu jos nije kraj. Ta zena do dan-danas ni1e pokrenula NESTO DRUKCIJE
posao.
Ali dobro jc to sto je nekoliko drugih koji su to ueinili, i to
nakon onog prvog sastanka, vcc uznapredovalo u izgradnji vrlo
&)
uspjesnog posla. Znali su da jc najvafoije poceti, a nc odlagati. Ti
ljudi koji su za poccli nove pothvate nailaze na iste zaprcke kao i
ona zena koja oklijcva, ako ne i na vece. Imaju djecu, redovita za- i od nas veCi dio svog zivota ~an :-a dan?m Ci ~e , iste
poslcnja, odgovornosti, racunc, kucc i vn ove koje trcba odrfavati,
putovanja, skolske predstave i drugc obiteljske obveze, rodake
koje treba posjetiti, jos djece na putu i ccga god se jos mozete sje-
M nog .
... . . .
1sta m1sl1enia, i:nog
'kc obilaz1mo ista micsta, imamo
stvan . Iste su nam nav~ ? . • ·
u nas uzru1att istc stva n ~ istc_ su
. ..
. nam misli,
c· nimo na isu naCin. I, uglavnom,
titi. Tajn a uspjeha jest u shvaca nju da je, bez obzira na svc ove od- ljudi kojesusrecemosu 1su 1 _sv~ 1 1
govornosti, najboljc vrijcmc za pocetak bas sad. postizemo iste rezultatc. Koic h dosade. . . k
. . . d. da shvatim nesto vrlo obto. a o
Da biste uspjeli, ne morate svc uciniti u jednom danu. Ali mo- Treba\o m1. J~ ~ise .~ 0. ma. ~ navl' ajuCi istc grdke, uz ista
rate negdj e poceti. Taj pocetak za vccinu ljudi i jest najtezi. No nastavim sve c_1~1u ~a 1~~1 nacin, t~viti ~stizati i iste rezultatc uz,
kad ste to uCinili, sve ostalo obieno sc samo poslozi na svojc mje- oCckivanj_a, naiviero1a.~n1J~cu n~~n sampshvatio da cu se, zelim li
sto. Ako vas za nima neki nov posao iii jos razmisljate o njemu, u takoder, lste frustra.~tJ~· . apo · · kusati u ncccmu drugom.
slucaj u da ste doista predani tome, moj vam je savjet: jednostav- d ukCiJe 1 vise morau is .
posuc1 nesto . ~ .
• ,. v
rt '. A vidio sam bezbroi puta kako JC
no se bacite na njega. Tak~ sa~ ufamo I-: upa i _? 1e. bili voljni pokusati. Vetina ljudi
upahlo I gotovo sv1ma _kop s~ d t'm tome obieno nisu razlog
ohieno se nc mice s m1e~tl~· deosuta1tak prilika vec jednostavno
· ·sposobnost 1 1 ne '
okol nostl, ne . bi i iskusavanja nccega novog.
ncspremnost za prom1ene na se . ·l ·1·
. b l'1 kusatt u novom pos u 1 1
Ne.~o~o.rim ~.ufoo(da ~~l~ ~~ ~r~o ~o~la biti dobra ideja). Na-
prnml)Cilltl kanicru pre

207
206
 protiv, rijec je o sitnijim, unutarnjim promjenama - u ponasanju,
reakcijama i ocekivanjima - koje mozete ciniti iz dana u dan ili iz 81.
trenutka u trenutak. Govorim o spremnosti da upoznate nove
Jjude na novim mjestima, da se upustite u nove rizike i suoCite sa
svojim starim strahovima. Mozda biste, za promjenu, mogli poslu- POMOZITE I DRUGOME DA USPIJE
sati necije misljenje ili procitaci neki list s kojim se inace ne sla-
zete. Uvijek iznova eujem kako ljudi govore stvari poput ovih:
"Oduvijek to tako radim" iii "Kad sam ja takva osoba". Ljudi po-
@
navljaju te fraze kao da su uklesane u stijenu, kao da ih sputava
bilo sto osim vlastitog razmisljanja i ponasanja. No takvo sto ne
postoji. Ncvjerojatno jc koliko mozcte nauciti ako se samo otvo-
rite i iskusate nesco novo. G . apsolutno na1"bol J·i naCin ucenja
ovori se da Je da taj
ta da
mu pokusate pouciti drugoga. Spoznao s~m. napredak koji
• v c me cesto upravo zapan1u1e
o nece-
tvrdnja ne
.
Od danas, obecajte sami sebi da cete nesto uCiniti malo druk- samo da 1e tocna, ve . Prim. erice, pr is tao sam odrfa t1
cije, pa bila to i ncka sitnica. Mozda biste mogli biti srdaeniji osjeeam ~ad _nekoga. poueavar~\listu s' vise od 3.500 studenat~ o
prema ljudima s kojima radite. Mozda vam nikad nijc palo na predavan1e cnavom 1edno~ ~cl ko od toga da sam bio struen1ak
pamet da biste svoga sefa mogli pozvati na rucak. Iii nikad niste temi koju sam poznavao, a i a; t"m da pristajuci na to da pre-
ostali dulje u uredu, ni zakasnili. Mozda nijc prekasno da prevla- u tom podr~ciu: Znao sam, mel ~~ti ~aterijom. Poueava~~e. d~u­
date svoj strah i zatrazitc od nekoga pomoc iii savjet. Tko god bili dajem drug1ma l sam mo!a.m ov a vo. a znanja i naCin na kop ih iz-
j cime god SC bavili, uvijek postoji nesto StO mozetc malo promi-
gih pomaze nam da prec1Z1ramo s velda se usavrsimo jer nas potice
jeniti. Oku5ajte sc u necemu novom. Mozda cete otkriti da volitc rafavamo. Ono nam tako_der P?maz Cin VeCina nas zeli u vlasti-
one sitne promjene i da uz relativno male prilagodbc mozcte otvo- da razmisljamo na _kreauvan, ia~an naStoga zelimo Ii koga nauciti
riti vrata novim i uzbudljivim stvarima. Barem jcdnom iskusajte tom zivotu provestt ~no ~~? pou av~. , mo bez daljnjega i sebi sa-
kako da postane usp1esm11, pomoc1 ce
nesto sto je malo drukCije. Ako vam te promjene ne padnu tesko,
a vjerujem da ce tako i bi ti, mozda cete pozeljeti promijeniti i ncke mima. . .. r udi u vasem zivotu kojima bi~te
druge stvari. Vjero1atn~ pos:O)l mnog~ J enjak ili barem imate znatno lS-
mogli pomoCi. ~ozda -~tc ne st~u A moguce je da postoji netk~
kustvo ~ podrucp~ kopm se ~~~~~e~ veza, savjet ili poticaj. Bi~~e h
kome b1 dobro dosla nek~ po . nekim mladim i neiskusm11m?
se m~~li_h naCi
Posto)l vn~ na1
u vasoi ru~bkl~vtZOJ1~1 r~~~i~i iii krugu prijatelja netko kome
208
209
je tesko? Ako se ogledate oko sebc, mogu se kladiti da cete pronaCi 82.
osobu koja bi vam doista bila zahvalna za pomot.
Ne nagovaram vas da nekoga ugusite svojom nasrtljivoseu i ide- BUDITE USTRAJNI
jama. Ne trebate nekome mijcnjati zivot, niti sc u njega prcvik
mije5ati. Katkad je neku osobu potrebno tek malo pogurati. Pri-
mjcrice, moida ncki prijatclj iii prijateljica treba vafo pomoc u
@)
necemu osobnom - kako prestati pusiti iii pi ti. Mozcte im pomoCi
u postizanju tog cilja prufajuci im potporu iii slusajuCi ih. A moz- .. . .e rekao nesto sto
ad sam tek pokretao vlasuu posao, ota: m1 J l .sku-
da imate kakve dobre marketinske ideje za prijatelja koji pokrccc
vlastiti posao iii se muCi s njim. 0 vasim idejama mozc ovisiti hocc
Ii vas prijatelj odustati od toga iii ce uz vafo pomoc prevladati tes-
K ,
.
. • I
je u prv1 mah zazvuca o porn
d · · 0 pravo Rekao m1 JC a
stva, shvat10 sam a ~c i~a
•
alo povrsno. No uz ma o I
.. , d sc dio usp1·cha
· ustraje inc odustane. Tvrd10
· .
0
sastoji u tome da eov1ek 1ednosrnvn . bi strpl"1enje occkuje
koce. Takvim ljudima mozete pomoCi da uspiju. . d ·5 rudi prcrano odustanc, 12gu ,
Jedino bih vas htio upozoriti da ne nuditc svoju pomoc bilo JC a ~rpe~~:at Ina ulozcni trud i prccesto mijenja poslove.
preram . sc bavim Tako sc pr-
Imao sam tu predn~st dal~ol~m onlo nc1amp:sao. Dos~a sam cekao
y •

kome prije nego sto dobijetc za to dopustcnje. Buditc blagi i strp-

ljivi. Ne 7.cli svatko pomoc, niti jc sprcman primiti jc. U rcdu. Nc- . d. · am prev1se se 10 s pos a . . ··
mojte to uzcti k srcu. Svatko je u nekoj svojoj zivotnoj fazi. v1h go ma ni.s • . d . bio odvcc nestrpljiv l def1muv-
da misc vratl ulozeni tru , n1sam . . otac ,·e imao potpuno
Ako budete pomagali drugima, pa i u sitnim stvarima, lO ce . o odustao Znate I sam1, ..
no msam prcran · i·udi· pocnu upoznavau 1vas
vam pomoCi da redefinirate vlastite ciljeve i promislite o njima, · akon nekog vremena J •
pravo. N a1me, n . k ki dobar glas. I ako se sv1-
kao i o vlastitim postavkama i naCinu na koji ndto cinite. Ako, na i ono Cim~ se ?avne. Ta.ko ste netc :~e poceti razmisljati kao o
primjer, nekomc sugeriratc da obrazovanje shvati kao dozivotni date ljud1ma i sposobni ste, o. varn
proces, mozda ce vas to i same podsjctiti da vec godinarna nistc po- osobi s kojom bi rado poslovah. . dovoljno
hadali nikakav tecaj. Cesto se zapanjim kad vidim u kolikoj mjcri Ako pokrenete ncki .~osao ali ne ao~~t~:t;e~e~:~: vam i one
dugo, moZda neccte_svop~ str~r~~:ljno vremena da bistc mogli
se moji savjeti rnogu primijeniti i na moj vlastiti zivot i uspjeh.
Evo, neki je dan netko od mcne zatrazio savjet. Rekao sam da mu
pomo~nu. ~eccte Ill sam1 .1m~ Citi cake u poslu ni steCi pravu re-
je silno potreban odmor jer bi mogao sagorjeti. Te iste veccri shva- razviu vlasute _sposo.bnostl, ~a~ . • nete se seliti s posla na po-
tio sam da vec neko vrijemc i sam prcnaporno radim i da trebam putaciju. Ak~ i~gub~te strpl1~n1~. I ~~c vam je dosadno i goritc za
malo usporiti! Mislim da ccte uvidjeti kako jc pomaganjc drugi- sao, ili mijen1all s~1e~?ve u <.arl)c<ln J~~rano odustajcte. Mozda nc
ma da uspiju jedan od precaca na putu za uspjch. uspjehom, mozda JC niec o tome a P

211
210
ostavljate dovoljno vremena da bi vas trud mogao uroditi rezulta- 83.
tima. Ili se ne uspijevate odlijepiti od zemlje. No "odljepljivanje
od zemlje" nerijetko je upravo ono najteze u svemu, posebice u po-
duzetnickim pothvatima. Cesto bas kod onih uspjesnih ljudi kod PROMISLITE 0
kojih se, barem izvana, cini da im sve ide bez mukc, ne vidite sto- RAZBORITOSTI OPTIMIZMA
tine iii eak tisuce sati koji su prethodili uspjehu i zbog kojih takvi
ljudi i odisu lakoeom.
Moja supruga Kris bavi se poslom u kojem povezuje razne lju- @3
de i djelatnosti, koji moze posluziti kao izvrstan primjer. Ona je
svjesna toga da gotovo svatko moze uspjeti u svome poslu, ali da
ostoje dvije osnovne vr~te. lj':1di: optimdistki i ~~sir~~~~·ap;~a~~~
se vecina ljudi nedovoljno trudi oko toga. Ako zarana dozive kakav
neuspjeh (a ve6na ih dozivi), dopustit ce da im se u posao umije-
sa strah ili nestrpljivost i odmah ce sc baciti na nesto drugo. Ukrat- P • x ·
JC, ~to JC ~u
drije Pes1m1sll cc vam, a a '
. . . ot tefak da ccsto ne ispadne sve
ko, prerano odustaju. Nedostaje im ustrajnosti. Umjesto da kafo:
"Trebat ce mi za ovo vremena i truda, no ja tu uCiniti sto bude po- :J~;;.:~·:~!'~~;;~~~~od~~;~;~ti si rap~~~~~a~~ed ~:s:::s~~~~;i~
trebno", oni smatraju da uvijek postoji ndto drugo sto cc im biti traju da ako occkuJete da ne~to ~e.nc . . .'
mnogo lakse. E, ne postoji. Neki put ljudi znaju reCi Kris: "Varna nee,ete se os1· eeati kao da su vas sv1 iznevJenh.
·
.
· · · d z ve mno-
to tako lako ide od ruke". Ali ne uvidaju da je i njoj trebalo i te Ne bi vas trcba~a iznenadit.i c~ni.e~1~~ ~~ r=~~:~~~~n~g1 razloga:
kako mnogo rada da bi do toga dosla. Svaki novi pothvat koji ima
preduvjete za uspjeh zahtijevat ce i rada i ustrajnosti. Kad nc bi go .vi~ekra~cara~p1a1·e~:g~~~~~~~~~du ispravnosti svojih negativ-
om 01..e UJU neu . .' . . . k ima slufe se kao mu-
tako bilo, ne biste u svome uspjchu osjecali toliko zadovoljstvo. nih retpostavki. Svopm negauv~1m ~s us.tv. . ·u da o
Otkrio sam da izmedu sprcmnosti da se u necemu ustraje i . .P . dokazima protiv razbontosu opt1m1zma. VJeruJ .P-
mc11om i . .. k 1. da jcdnostavno ne razum11u
volje za promjenama postoji jedna vrlo fina ravnotcfa. Treba vam timisti zakapaJU glavu u piJesa
mudrosti da biste znali kada valja odustati, a kad stati ondje gdje zivotne realnosti. .
jeste. Zato, ako zelite odustati, nemojte to uciniti impulzivno. . . . hvaea·u da nitko nema kristalnu kuglu da b1
Naprotiv, provjerite svoju odluku uz pomoc vlastite mudrosti. Ako mo0~~ :~~~':C:~~~djeti ~uduenost.
1
Prema t?~e znaju da,i~~~ ~:
imate obicaj prerano odustati, podsjetite sami sebe da trebate
imati ustrajnosti. pes~misti uvjereni da ~e nesto ispa~~~l~!e~~~~~~;:0s~::0~~~' o~ti~
S obzirom na to da mtko ne zna

213
212
 . . · k · vece sanse za uspjeh? OCito je
misti smatraju da je daleko mudrije i ugodnije, pa i sa m zivot Cini Sad se ~ostavl1a p1~an1~ t .o ~~: samo da pronalazi ono sto tra-
ugodnijim i vesclijim, kad jc eovjek optimistican i nada sc najbo- a sam to 1a. I to zato sto ovie . d ovore i ocekujete da cete
ljemu. i, vec to ~ako~er i stvar~. Ako tra~~~ ~ t~ da ccte uvijek i u svemu
lh P.ro~ac!~ ob1cno tako i bu?e~ ~~ csimista koji ce refr "Aha, s~~
usp1et1? N1post?. N_o za r~~~1~ vrd~lavi" optimist ce to pretvonu
Jedna od temcljnih zakonitosti uspjcha jest da vasa energija
prati vasu pozornost. To vrijedi za svaku osobu na Zemlji, kako aam ti rekao? .L1ud1 su te i.1 t d dozi~im neuspjeh u takvom
optimiste tako i pesimistc, svidalo se to vama iii nc. Ako vam je u jos jcdno isk11<:tvo ucen1a. Ka , ·m da ce mi zbog svega
energija uglavnom negauvna, ako samo trazi te grcskc, problemc i · dnostavno pretpostav1 ..
d
nekom suo nosu, 1ev· . b' . 1 k§e u optimizmu se knJe
potvrdu da je zivol u sustini los, u tome ce pocivali i najveci dio Ato sam kroz to nauc10 drug1 ~ut ill a .
vase encrgije. Vasa sposobnost stvaranja izobilja bit ce znatno silna mudrost i radost. lskusa1te ga.
ogranicena time sto cete energiju usmjeravati i zakapati u nega-
tivnosti i ograniccnosti. Mi stvaramo samo ono sto vidimo i sto
occkujemo. Ako u neku situaciju udcmo s ncgativnim ocekivanji-
ma, to ce nas dovcsti i do ostvarenja negativnih rczuhara.
Evo jcdnostavna primjcra iz svakodnevice. Mnogo puta bio sam
pozvan da presudim u nckoj raspravi. Uvijck bi mi osoba koja me
angazirala ispricala sve ncgativnc osobine onoga drugoga - on je
tvrdoglav, nije spreman slusati, defanzivan je i nemoguc. Ta osoba
ocekuje dace nas razgovor bi ti focan i tefak, i zato ulazi u ovu si-
tuaciju kao potpuni pesimist, u svakom smislu te rijcCi. Mcdutim,
ako je upitate jc Ii pcsimistiena, vjerojatno cc vam sc nasmijati, jer
misli da jc samo rcalistiena.
Ja, pak, u ovu situaciju ulazim kao optimist. Vee sam vidio
dosta slicnih situacija i ni najmanjc ne sumnjam u to da veCina
ljudi zeli slogu s drugima, kao ni u to da ih je veCina sposobna za
promjene. Unosim se u situaciju trazeCi znatna poboljsanja i po-
drucja u kojima jc moguce postiCi dogovor, zajednicke intcrese.
I ocekujcm cuda.
215
214
 84. ti. Ono je u stvari jedno od najveCih izraza ljubavi svakog ro-
datelja.
U poslu, kao i u bilo kojcm obliku natjecanja, vrijedi isto na-
CVRSTO USTRAJTE, telo. u redu je i cesto je nufoo uciniti ono sto je u nasoj moCi kako
LAKO ODUSTANITE bismo skrenuli vodu na svoj mlin. Neki put valja tvrdo pregova-
rati, Ciniti sto je u·nasem interesu i truditi se kao da nam zivot 0
tome ovisi. Trebamo ciniti sto god mozcmo da bismo uspjeli. No
~ zatim dode vrijeme kad se okolnosti mijcnjaju. Promjena je nciz-
bjcfoa. Mozda smo utakmicu dobili, a mozda smo je i izgubili.
Moida smo predugo ostali u igri. Moguce je i da nas je razvoj u

cv
vrsto ustrajt~, ali lako ~?ustanit~, medu omiljcnim mi je iz-
r~kama. To ie m~to ko1.1 .vas potJce da postignete optimalan
nckoj grani kojom se bavimo prestigao iii smo prerasli vlastite in-
tercse. To je vrijeme kad treba odustati. Ako to uCinimo dostojan-
stveno, uz pravilno sagledavanje stvari, zadrfat cemo svoj mir i
od~os 1zmedu ~~odukc1vnost11 unutarnjeg mira. "Cvrsto ustrajte" rast cemo na temclju vlastitog iskustva. Kao kad otvaramo stisnu-
pottce vas da vr1Jedno radite, da ni od cega olako ne oduscanete da tu saku, osjetit cemo kako smo slobodni i puni energije. Kad doi-
d~~e sve od sebe, .da budete ustrajni i uporni u postizanju sv~j ih sta dode vrijeme da se s necime trebate pozdraviti iii uciniti neku
c1l1eva. te da se nikad ne predajete. Ono "lako odustanite" znaCi promjenu, pokusajte to uCiniti dostojanstveno. To ce vas odrfati
meduu.m, _d,a ne trebate zavlaciti. Kad dode vrijemc da u necem~ usmjerenima prema vlastitim snovima. Umjesto da se osvrcete
POJ?UStlt~ lh od toga odustanete, ucinite to dostojanstveno. Biti us- unatrag, tako eetc ostati usredotoceni na novu vcliku pustolovinu
tra1~n, ah I.aka sr~a k~d t~e.ba o~ustati, pokriva dva vrlo vafoa vida koja vam slijedi.
usp1efoost1: post1zan1e c1 l1eva t radovanje srcci.
. Roditeljstv~ je. i~vrstan primjer toga. Kad podizemo djccu, ve-
~rna n~s .nast~Jt b~~ cvrsta dok su ona malena. Silno sc trudimo da
t~ zast1t1~0: 1zloz1.m? raznovrsnim iskustvima. Branimo njihovu
sigu~n~s~ 1 cast. C1mmo s~~ sto mozemo kako bismo ih najbolje
usm1en~1. N? tada dode vn1eme da ih laka srca pustimo od sebe,
o~oguc~~o 1m slobodu, ~aknemo se u stranu i dopustimo im da
z1ve SV~J ZIVOt. To pustan1e ne znaci da svoju djecu prestajemo VO-

216 217

i
 85.
SPREMNO SE ISPRICAJTE
@)
avite ~i s~ nekim posl.om-:- ~Ii ul?zite u rizikc, nes.to stvarate,
B u dottca1u stc s drug1ma 1lt stc 1avna osoba - zas1gurno cetc
koji put i pogrijesiti. Katkad ccte donijeti krivu procjenu, nesto
krivo reci, uvrijediti koga, nepotrebno kritizirati, bi ti prezahtjevni
iii postupiti sebicno. Uopce se ne postavlja pitanje hocete Ii uci-
niti ovakvc pogreskc, ta svi grijdimo. Pitanje jc samo, mozete Ji
priznati svoje pogreske? Ako mozete, sljedece jc pitanje: Jeste Ii u
stanju ispricati se?
Mnogi ljudi nikad se ne ispricaju. Srame sc, Jicemjerno mislc
da ne grije5e iii su preoholi da bi se bilo kome ispricavali. Ne-
spremnost da sc isprieate nije samo falosna pojava, vcc je i ozbilj-
na pogrdka. Gotovo svi ljudi ocekuju da ce i nctko drugi pogrije-
siti, nakon poniznc i iskrene isprikc spremni su oprostiti. No ako
ste nesposobni iii nespremni ispricati sc za svojc pogreske, Jjudi
ce vas proglasiti osobom s kojom se tesko moze raditi. S vremc-
nom, pocet ce vas izbjegavati, govoriti vam stvari iza Jeda i nece
se pokrenuti da vam pomognu.
218
Biti sposoban ispricati se i priznati vlastite pogreske predivna
jc Jjudska osobina koja zblifava ljude i pomaze im da uspiju u zi-
votu. Jednostavnim priznanjem da smo samo ljudi, i rijccju "opro-
sti" kad zatreba, stvaramo blizi odnos s drugima i njihovo povje-
rcnjc u nas raste.
Jednom sam u nekoj TV emisiji govorio o svojoj knjizi o sreCi.
Bio sam ufasno lose voljc jer sam i sam imao nekih prilicno ve-
likih problema. Jedan od gostiju u emisiji zatrazio je od mene
savjet. U normalnim okolnostima, tO bi bila situacija u kojoj se
doista znam iskazati. Obofavam takve cmisije i volim pomagati
drugima kad god mogu. Ne sjecam se sto sam toga dana rckao, ali
sto god to bilo, uvrijedilo jc onog eovjeka i povrijedilo mu osjecaje.
Producentica mi je napisala prilieno ostro pismo i upozorila da,
sto sc njc tice, vise ncmam pristup u tu emisiju! Ranijih godina
bih sc odmah pocco braniti, ponudio bih neko objafojenjc i tako
jc ukljuCio u svoj problem. No umjcsto toga, jednostavno sam se
najiskrenije ispricao. Rekao sam joj da sam pogrijdio .i da ima
potpuno pravo. Doista sam tako mislio. Cak sam ponud10 ?a na-
zovem gosta iz emisije kojeg sam uvrijedio, ako m1 ona uspl)e na-
baviti njegov broj.
Nckoliko tjedana kasnije primio sam jos jedno produccntiCino
pismo. Ovaj put je bilo sasvim drukcije. Napisala je da u deset
godina svoga produccntskog posla jos nikad nijc primila onako is-
krenu ispriku, bez pokusaja obrane. Pitala jc bi li htio uskoro po-
novno gostovati u cmisiji. Ispricavsi se, ispravio sam vlastitu po-
grcsku.
Jasno, nikad se nc smijete ispricavati u svrhu ma~ipulacije,
kako biste dobili ovakav odgovor ili nesto time postigh. Ovo sam
219
yam ~spricao ~a~o bih vas podsjetio da ljudi imaju razumijevan ·a
I znai.u. oprosuu ~ad priznate da ste pogrijesili. Kad vam ispri~a 86.
?0I~z1 I~ srca, to 1e ka~ da se sirom otva raju sva vrata koja Ste od-
sknnuh. A katkad na isti nacin mozete otvoriti i ona koi·a su i·ox
zatvorena. ~
OPUSTITE SE

B iti uCitel j srece, napose u vlastitoj obitelji, ima jednu jedinu

manu, a to je sto se morate dobrano potruditi da budete
vjcrni svom nauku! U protivnom vas poenu bockati i zadirkivati,
i to ponajvise vlastita djeca. Kad se, na primjer, previse uozbiljim,
moja mlada kCi Kenna cesto me zna podsjetiti: "Tata, ne mari za
male stvari."
Doista je vafoo da svatko od nas zapamti da bi se trebao opu-
stiti i ne dozivljavati Zivot smrtno ozbiljno. Ako to Cinimo, gubi-
mo pravu mjeru i smisao za humor. Uplicemo se u sve moguce
probleme, teskoce i zaboravljamo da bi nam zivot trebao biti ra-
dost. Osim toga, kad se previse uozbiljimo, taj stav zastirc nam
pogled. Umjesto da se usredotoCimo na sadasnji trenutak i tako
postignemo vlastiti maksimum, mozak nam se vrti unaprijed pre-
ma buduCim brigama i unatrag prema proslim promasajima. Vaz-
no je u tijeku dana odvojiti nekoliko trenutaka kako biste se od
svega odmaknuli i sagledali jeste Ii ispravno poredali vlastite prio-
ritete. Jeste li preozbiljno shvatili svoj posao ili projekt na kojem
radite? Pridajete li svemu mozda preveliku vaznost? Je Ii to vrijed-
no toga da si upropastitc bas svaki dan? Cak i kad vam stvari

220
221
r
krcnu naopako iii imate los dan, ne morate od toga naprav11i 87.
dramu. Ne morate \'lastitu nesrccu 10s pogorsavati time sto cete s 1
podiCi tlak na petsto i lu pati glavom o zid.
Cvrsto vjerujcm u to da zivot ne treba shvacati kao neku srra
h?tu i tlaku. Ne smatram da morate juriti %a uspjchom, vec da
ZAPAMTITE DA JE SVAKA
~1ste trebali usporiti do\'olj no da on uhvati korak s vama. Bez NOVA STVAR VEC SUTRADAN
1kakve sumnje, obilje se pru%a svakomc tko ga zeli. Ima ga do,·olj POLOVNA
no za sve. No ako ste na smrt ozhiljni, zaboravit cete na to. Pocct
cet~ ~jcrovati ?a uspjcti mozctc jcdino ako budcte jos napornijc
radil1, zasuk.~h rukave i stisnu li zube dok nc prode jos jedan dan. @
No uopce ~!Je ~ako. 0edu najlaksim i najzabavnijim purovima
prema usp1chu 1est taJ da se opustite.

I ma neceg posebnog u tome kad mozetc kupiti nesto posve novo.

Bilo da je rijec o novom automobilu, nekom posebnom odjev-
nom predmetu, novoj kosilici za travu iii bilo kojoj drugoj robi,
m•1 jck je lijepo kad to nabavite novo. No, falosno je da vas to ccs-
10 stoji cijelo bogatstvo. Cijena prcdstavlja tzv. oportunitctni tro-
~ ak. Jednostavno rcccno, to jc ono na sto biste mogli potrositi taj
novae, umjesto na novc stvari.
Arna bas sve sto kupujctc vec sutra postajc "polovno" i zato
manjc vrijedno. U automobilskoj industriji kaze se da novi auto-
mobil nije vise "nov" cim ste u njega sjeli i odvezli se. Jcste Ii ikad
kupili nesto novo sto zapravo niste zcljeli iii vam nije trcbalo, i po-
kusali to prodati? Ako budctc imali srece, dobit cete pola od onoga
koliko ste platili. Jednom sam kupio spravu za vjdbanjc za 1000
dolara. Tjednima sam je nastojao prodati i na kraju sam dobio tek
300 dolara za nju. A samo jcdnom sam je upotrijebio. Rcalnost je
1.1kva da za vrlo vjcrnu rcpliku nove stvari koju kupujctc - auto-

222 223
mobil ili sto drugo - mozete platiti 30 do so posto manje ukoliko nuti dovoljno sredstava za potrebe umirovljenja. Pozivam vas da
ste voljni kupiti polovno. Iako to ne morate uCiniti bas uvijek i izracunate koji su toeni iznosi u pitanju , a ako ne znate, zamolite
mozda vas isprva nece toliko ni veseliti, o nekim stvarima vrijedi nekoga tko zna. Visina vase oportunitetne koristi mogla bi vas iz-
promisli ti. nenaditi, ako ne i zapanjiti!
Upoznao sam mnogo ljudi koji su uspjeli vrlo malo ustedjeti za
Primjeriee, novi automobil. Pretpostavimo da ste u stanju ku- svoje umirovljenje. Neki od njih vozili su tijekom godina prilieno
piti novi automobil za otprili ke 20.000 dolara. Cim ga odvezete sa li jepe automobile, obicno nove. Pi tam se sto bi se dogodilo da su,
skladista, on vec gubi dio svoje takozvane vrijednosti, vjerojatno urnjesto da voze nove automobile i kupuju druge nove stvari, svoj
10 ?o 1S post?, a ~rijednost mu svaki sljedeCi mjesec sve vise pada.
novae mudrije ulozili.
Os1m toga, vieroiatno cete se brinuti zbog poprilienih mjeseenih
obroka za njegovu otplatu jos iduCih pet godina, mozda i dulje. To
znaCi 60 mjeseci da biste otplatili stvar koja ce jamaeno svaki mje-
see znatno gubiti. na vrijednosti. Povrh otplate, jos cete imati brige
da svoga novog 11epotana ne biste ostetili ili ogrebali , trebate ga i
prati, a uvijek postoji mogucnost da vam ga ukradu. Zatim tu je
jos i osigur~nje, registraeija i odrfavanje. Kad se sve zbroji, ~ novi
se automobtl ulaze mnogo novca. A tu je moZda i dosta bespotreb-
nog zabrinjavanja.
Vasa druga moguenost je, dakako, da kupite rabljeni automo-
bil. Zapamtite, svaka stvar vec dan nakon sto Ste je kupili postaje
rabljena. Nista ne ostaje novo zadugo. A povrh toga sto se necete
toliko brinuti zbog krade i ostecenja, za rabljeno vozilo imat cete
znatno nize troskove gotovinske uplate, mjesecnih obroka, poreza
n~ prodaju, osiguranja i registracije. Ako ste disciplinirani i zeljeli
b1stc novae u nesto uloziti bez glavobolje, iznos koji cete na taj na-
Cin ustedjeti (a jednostavno je izracunati koliki je on) ulozite u
nesto cemu vrijednost raste. Tako cete svaki mjesee bez imalo
truda ustedjeti stotinc dolara, koji su vam zajamccni. Budetc li
ovakvu odluku donosili svaki put, kroz zivot biste mogli namak-

224 225
 88.
IMAJTE NA UMU DA JEFTINIJE
NIJE UVIJEK POVOLJNIJE
(I)
?dutim? d~u~.a st.~ana .~ovcica (~tratcgijc pod brojcm 87)
M JCSt .da 1eftm1!e n!Je UVIJCk povolinije. Neki put kupnja po-
Jovne stvan, bez obz1ra na mogucc prednosti, nije vrijedna dodat-
no_g ~remcna koje jc za to potrebno, kao ni briga. Najo6tiji je
pr~m!cr toga k~d ~is~~ odlucili kupiti kucu koju valja popraviti, a
koia 1.e .~n~g? 1efttnl)a od neke nove kuce u istoj ulici. Moic vam
s~ UClnlll siaino sto cete na samom pocetku ustedjeti 30 posto ili
vise. No ako sami niste kvalificirani za popravljanje i ne volite to
r~~iti, ova_ieftinija kuca mogla bi vas izluditi. Starije kuce znaju
bit1 ~- staniu pro?adanja, a cesto sc i doslovcc raspadnu. Popravci
na npma ~ogu 1spast1 prava gnjavafa (i dugoroeno vrlo skupi).
Pogadate 11 vec da sam i sam ucinio istu pogresku?
. Is~o sc ~oze .Pr.i.rnijeniti i na daleko jednostavnijc nabavke. Na
PnI?JCr, bllo b1 h1epo ustedjeti kupnjom polovnog kompjutera
umiest?. nekog nov~~ n~vcatog, koji vam se svidio. No ako ovaj
cesto n11e u u.potreb1 !e~ 1e na popravku, mogli biste poialiti zbog
te ustede um1esto da JOJ se veselite. Zatim, tu je jos i vrijeme koje
226
gubite noseCi ga i vracajuCi s popr~vka. Zel.ite Ii ~oista pot~o~;ti
toliko vrcmena na bavljenje rabl1enim stvanma ko1e stc kup1h.
Nije uvijek jednostavno izracunati stvarni trofak neke st~ari.
Na prvi pogled, kupnja automobilske gume o~ 100 ~olara, ko1a ce
izdrfati S0.000 km predstavlja isti trosak kao 1 .kupn1a g~.me od SO
dolara, koja ce izdrfati samo 2S.000 ..No stv~.r J~ u ~etal)lma ..Pro-
mislite koliko mjercno drugim stvanma, vrl)ed1 onih dod~tnih SO
dolara za nab;vu skuplje gume kroz vrijeme koje cete s n1?m v?-
ziti. Prije nego sto izjurite i kupite onu gumu za SO dolar~ 1 v~c JC
zamijcnite drugom takvom za s.o dol~!a, .dobro r~.zmotnt~ 1 sve
ostalo sto je u to ukljuceno. Kohk? Vfl)C~l va~e vn1~m~ kOJC cet~
utrositi odlaskom vulkanizeru rad1 promienc 1edne iedme ~u~e.
A zatim je tu jos i sigurnost u prometu. Bit je -~ tome d~ 1~ft1n~
zna bi ti povoljnije, ali nije bas uvijek tako. Pail)lvo prom1shte pn
ovakvim odlukama.
Mozda je najbolji naCin analiziranja nec~g~ jeftinog u u~p~:
rcdbi sa skuplj im tai da sasvim posteno r~zm.1s~~te sto cete ucmlt~
s razlikom novca, ako se odlutite za onu 1cfun11u stv~r. H?cete h
JC potrositi? Iii cete doista uloziti novae koji Ste na ta! ~acm USlC-
djcli? Ove odlkc vafoije su nego sto s,~ t? povr~no c1~1. Donose-
nicm najboljib moguCih odluka u vec1m sluca1eva, s vremenom
mokte steCi pravo bogatstvo.
227
 89.
NE BOJTE SE NAPREDOVATI
SITNIM KORACIMA
~
LJ. u?i SU ce_sto zabrinuti zbog toga sto napreduju sitnim kora-
. . c1m~. ~rrnu sc d~ ti koraci nisu dovoljno vcliki ni znacajni.
11_1 1h zabnn~a~a s~o c~ 1m sc netko nasmijati iii cc ih smarrati sla-
b1ma. Mnog111ud1 toltko se boje iCi sitnim koracima da na kraju i
ne zakoraknu.
Kad. _bi us.pjeh bio lagan, svi bismo bili uspjefoi. I premda su
str~t~g11e. ~~Je. vas mogu odvesti prema uspjehu (poput ovih u
mo101 kn!1~1) iednosta.vne, one nisu uvijek i lagane. Strategije
predstavl1a1u tek plan putovanja, no vi raj put morate proCi sami.
Do~ivio s_~m da ~e mnogi Jjudi pitaju koji je najbolji naCin da
se ~ap1se kn,11~a. ~OJ odgo~or uvijck je bio isri: pocnite pisati. Ne-
~OJte ce_kat1. ~ak 1 da ~ap1sete samo jedan odlomak, iii tek rece-
nicu, to J~ bol1e nego n1sta. Postoji jedna dosra prosirena zabluda
da a~o pr~ce~~te s.pocctkom, jednog eete se dana probuditi sa sil-
~om 1~spirac110?1 1 krenuti d.ivovskim korakom. Uvjeravam vas da
J~ cak 1 to mogu~e, a moglo b1 se dogoditi i vama. Medutim mnogo
b1s.te la_ks~ mogh .kren~ti "div~vskim korakom" kad biste ~apoceli
Oillm Sltillm. Obie mo1e keen krenule SU "sirnim", ujecjim kora-
228
kom kad im je bilo otprilike godinu dana. Danas, ja jedva idem
ukorak s njima. Svaki proces, bilo da se radi o necemu osobnom
iii poslovnom, pocinje sitnim koracima.
M.oja supruga i ja odlucili smo prije vise godina da ccmo skupa
otrcati maraton (da, ponosim sc time). Poceli smo trenirati trca-
njcm dvadesct minuta na dan - sitnim koracima. Bilo bi suludo
da smo pocetak treninga odlaga li dok ne bismo mogli trcati citav
aat. Nikad ne bismo u tome uspjcli. Da bismo uspjeli, bilo jc po-
lrehno krcnuti od sitnih koraka.
Svi smo foli nekoga kako veli: "Nemam dovoljno novca da poc-
ncm planski stedjcti. Ne mogu za stednju odvojiti vise od 20 do-
lara na tjedan, ili tak na mjesec." Moj je odgovor: Super! Poenite.
Odlueite se i potni te odvajati S posto svoje zarade za stednju. Na-
pravite sitni korak. Poslije, kad budete zaradivali mnogo vise, vcc
tctc imati naviku da stedite. Znal cctc kako SC to radi jcr ce vas
tome nauciti ovi sitni koraci. Kako stvari stoje, budete Ii izbjcga-
vali sitne korake, nikad necete uciniti ni vece.
Da bistc postali uspjefoi, vrlo je vafoo usredotoCiti se na ono
Ito mozetc uciniti, a ne na ono stone mozcte. Sitni koraci su srcd-
atvo pomOCU kojcg cete tO postiCi, oni SU bitan dio putovanja pre-
ma izobilju. Mozda biste htjeli pokrcnuti neki posao, ali mislite
da ncmatc vrcmena za svc sto jc potrebno uciniti. Nema proble-
ma. Kreni te sitnim koracima. UCinite harem ncsto. Obavite prvi
tclcfonski poziv u opCinu i raspitajte se sto je potrebno za dozvolu,
iii otidite u knjifoicu po knjigu koja pokriva neki dio toga posla
a pomalo ga istrazite. Iii dogovorite jedan sastanak na tjedan -
moMa s mentorom - kako bistc dobili ncke ideje. I prijc nego sto
sc :madete, oni sitni koraci pretvorit cc sc u velikc korake.
229
 90. fivot kako biste ga podredili vlastitim potr~bama, dobro je st~
barem mozete uvelike upravljati svoji m misl~ma. M?zete prom1-
jeniti vlastiu naCin razmisljan1a, ka? i r~akc11c na z1votne s1tua-
cije. Sve ovisi samo o vama. Mozet~ 1 dal1~ ~.rz1u mnoge nezg?d-
\ GOVORITE SEBI DA VAM ZIVOT NIJE ne stvari U zivotu, ali mozetC SC I OpUSllll I prcdano krenull U
NEPRIJATELJ, ALI DA NACIN mijenjanje vlastitih reakcija na njih.
RAZMISLJANJA MOZE BITI Moglo bi vam dosta pomoc1 da sami sebi (s~akodne~o) ~ov?­
rite da vam zivot nije nepn1atel1. Usput, pods1~t11e se 1_ k~l~ka JC

~ silna snaga u vasem razmisljaniu, te d~ ce vas sv~1ct P~P!vimHi ona-

kav oblik kakav mu daju m1sh na ko1e se bud~te na1v_ise ~sr~~o­
toCil i. Vi imate moc prom1je01ti svoje re~kcl)e,. ocek~van1a 1 1z-
glede. Vi imate moc postati ~to god p~~ehte. ~h d~ b1s,te ~.tom~

K atkad nam se uCini da je zivot fovjeku neprijalelj, stvari se

bd nikako ne odvijaju onako kako bismo mi zcljeli i Cini se
kao da se sve potajno urotilo protiv nas. No bitno jc zapamti ti da
uspjeli, morate shvatiti da vam zivot nl)e ncprl)ateli, vec prl)atelJ.

nam zivot, u stvarnosti, nije ncprijatelj. Ne postoji nikakva urota.

Zivot nije nista drugo nego zivot. On je to sto jest. Medutim, fak-
tor zbog kojcg nam se mofe uciniti da nam je zivot neprijatclj jest
nase razmisljanjc. Ni manjc, ni vise. Zivot nijc prot iv toga da vi
uspijete, kao ni protiv uspjcha bilo koje druge osobc.
Ma koliko se to oCito Cinilo, posljedice znaju bi ti golcme. Zivot
nikome od nas nece posebno ugoditi s manje zahtjeva, manje posla,
ni saljuCi ljude s kojima cemo se lakse sloiiti niti ravnajuCi nam
put prema uspiehu. Zelimo Ii drukeiie zivocno iskustvo iii mirniie
izglede, mi smo ti koji se moramo promijeniti.
Ako sec ljutiti, vi sami imate ljutite misli. Ako stc pod stresom,
takve su vam i misli. Ako opet fa lite sami sebe, vi ste ti Cije su
misli samosafalne. Dakako, premda cesto ne mozete promijeniu

230 23 1
 91. proizlaze iz njihove umisljenosti ili nedostatka inteligencije, vec
iz stava da previse razmisljanja 0 tome kako ces nesto uciniti obic-
no pokvari stvar kad to stvarno treba uciniti. Svi vrhunski svjet-
UCINITE TO ski tenisaCi dijelili su misljenje da je najbolji naCin da bi se nesto
uCinilo - jcdnostavno to i uCiniti.
@ Kad malo razmislim o najboljima i u nckim drugim podrucji-
ma iivota (a znajuCi da u svemu postoje iznimke), shvacam mu-
drost koja se krije u McEnroeovim rijccima. Nije rijec o tome da

p rije neki~
deset go~ina.
bio sam na jednom tcniskom turniru
. za profesionalcc. Bllo JC to u vrijeme kad 1·e Joh M E
nije zelio jasno govoriti, ni da nije znao opisati svoj uspjeh ili ne-
sto sto mu ne ide. Postoji nesto vrlo snafoo u tome kad eovjek je-
dnostavno krene u nesto. Jedna od glavnih prednosti u tome jest
b10 na vrhuncu · k ·· . n c nroe da se na taj naCin moze izbjeCi dosta straha koji osjecaju ljudi koji
Uz pomoc pri'ats~?JC .aniere, prv1 na svjetskoj teniskoj ljestvici.
obieno o svemu dobro promisle.
dava~i, ~ ~~ ~~ ~~s~:f:i~~ s~~a~~~~e~roju intervjua koje
1
su igraci Govornici koji unaprijed isplaniraju sto ce rcCi cesto za govor-

tje:a~~!eB~~oj~e~l~e~;:~~ ~~~ ii~~~gubio vcc u p~o~ kru~u na-

igranj_u, davao je vrlo jasne odg;vore: ;aa~ j~ s;: ~Hall o .niegov~
zasto ie uCinio neke stvari i donio neke odlukc. vim prec1zno rec1
Drdugi je inte~ju bio s Johnom McEnroeom. Iznenadio me n1·e
gov o govor na pna · . "Kak
rio je· "Za rav nie. ·v . o vam to polazi za rukorn?" Odgovo-
Vrlo ie za~mr~ nev razm1sl1a~ ? tome. ]ednostavno to uCinim."
. 11vo .sto one ~ecen McEnroe nije bio jcdini ko·i ·e
ta~o g?vokno. S~~k1 od man1e talentiranih tcnisaca znao 1·e rdcdo
op1sat1 u akvoi ie formi i kakv3 . .. l-
bili bolji, slabije im je ·sl . . mu. JC strat~g11a . .:>to su tenisaCi
tako d b . . . i. .o o~1s1van1e kako im polazi za rukom
vorili ~u f~t~~J~~~~~~m rh. on1m rijecima svi najbolji tenisaCi go-
. vno igramo. Imao sam dojam da te rijeCi ne
232
nicom dozive strasan strah. A oni koji sc pouzdaju u svoje sposob-
nosti znaju proCi uz tek malu tremu. Publika takvu odsutnost stra-
ha dozivljava kao sigurnost govornika. Njihovi su govori obicno
dobro primljeni. Trgovci, koji toeno predvide sto trebaju reCi mus-
tl·riji, znaju se silno prestrasiti dace moZda zaboraviti sto treba na-
s
glasiti i kako to uCiniti. druge strane, musterija ce osjctiti "kru-
-
lost" takve pripremljene prezentacije jer je mrtva i dosadna. Oni
pak spontani trgovci, koji govore iz srca i ne razmisljaju previse
Alo ce reci, zaokupit ce musteriju svojom ncposrcdnoscu. Takvi SU
1r1o1ovci obieno najuspjesniji.
Kud sljcdeCi put nesto zapoencte - bilo da je rijec o neccmu
novum iii vec poznatom - pokusajte, koliko je to razborito, odo-
heti n;ipaliti da razbijacc glavu kako cete to uCiniti. Posebno je vai-
nu izh1cci objasnjavanja drugim ljudima na koji cete naCin tome
233

l
 ,,
~ri_stu~iti; imajte pouzdanja dace se nesto u vama jednostavno ak-
t1vuat_1? poput neke vrste inteligcncije. Iznenadit cete se, ako ne j
92.
~apan]lt1, ishodom._ Katkad je tesko priznati da jc tako, ali cesto
ispadne dalel~o boJ~e kad nesto jednostavno uCinimo, umjesto da
to podrobno 1splarnramo. ODOLITE ISKUSENJU DA
NEPRESTANO PODIZETE
VLASTITI ZIVOTNI ST AND ARD

®
F ilozofski gledano, postoje dva vrlo razliCita nacina da se obo-
gatite: l. mozete vise zaradivati iii 2. smanjiti vlastite prohtje-
ve. U stvarnosti postoji i srednji nacin. Otkrio sam da je najjedno-
stavniji put do zivota u izobilju taj da vise zaradujete - i usput se
dobro zabavljate - ali nemojte ni pomisliti da svaku povisicu treba
iskoristiti za to da bi se podigao zivotni standard. Mogli biste
grdno pogrij esiti.
Mnogi ljudi zaraduju vise nego sto su ikad sanjali, ali to im do-
nosi i daleko vise novcanih stresova. Kako je to moguce? Jedno-
stavno: vecina ljudi cim zaradi ne8to vise, odmah to, iii cak i vise
nego sto su zaradili, potrosi. Kupe vecu kueu i bolji automobil.
Odlaze na skuplja ljetovanja, nose skuplju odjccu, jedu u boljim
restoranima. Trose, trose i samo trose. Neki pocnu ulagati nera-
zumno iii ulafo u neke stvari radi oslobodenja od poreza, pa im
ni to ne uspije. Prije nego sto kazetc da vi nikad necete tako po-
stupiti, moram vas upozoriti da vjerojatno hocete- osim ako svjes-
no ne odlucite da to ncce te Ciniti.
234 235
 Zaraditi novae cesto je lakse nego ne protratiti ga. Cim vise zara- 93.
dite, Cinit ce vam se da vam je vise toga potrebno. Problem sa ze-
ljama za materijalnim stvarima je u tome sto su one, osim kod kraj-
nje opreznih ljudi, nezajazljive. Zapamtite, vise nije nufoo i bolje.
s
Ako svoj zivotni standard podignete u skladu vlastitim priho- DIJELITE AUTOMOBIL
?~ma, to vas prisiljava da nastavite jednako zaradivati, htjeli vi to NA PUTU DO POSLA
1h ne. A mozda bas i ne zelite. Osjecaj da nikad nemate "dovolj-
no" izaziva nekoliko ozbiljnih problema. Prvo, ako dodu teska vre-
mena (a to se dogodi veCini ljudi u nekom trenutku njihova zivo-
ta), izlazak iz kolotecine u koju ste upali zato sto morate zaraditi
onoliko koliko trosite zna biti vrlo te:lak. Medutim, ako obuzdate
vlastite zelje i potrosnju, tdka vremena nece vas osobito pogoditi.
J~dno.stavno cete se malo prilagoditi. Drugi je velik problems po-
d1zanJem standarda, kad uvijek zelite sve vise i vise, to sto cete
stalno morati biti u pogonu i baviti se sa sve vise stvari. Jer cim
0 vo ne polazi za rukom svima, no neki od onih koji bi mogli
zajednicki koristiti automobile jednostavno to i ne pokusaju
iii pak nisu ni svjesni mnogih skrivenih prednosti. Prvi korak jc
vi.se toga steknete, imat cetc vise i posla s osiguranjem, servisira- pribaviti informacije. Mnoge zajednice imaju javne agencije za po-
n1e~: euv~~j~m, a i vise briga! Dosk~ra, zivot bi vam mogle ispu- vczivanje ljudi koji bi mogli dijeliti automobil. Ako vam ne odgo-
nm s.tv~n 1 nepotrebne obvcze koie samo oduzimaju vrijeme. vara agencija, mozete to uCiniti i sami.
Postah b1ste sluga onome sto treba sluziti vama. Ostavite na oglasnoj ploCi svog radnog mjesta poruku, navedite
To ne znaCi da ne trebate posjedovati lijepe stvari da ih niste vrijcme kad dolazite na posao i odlazite s posla, gdje otprilike zi-
zasluzili. No imajte na umu da takodcr zaslufojete i~ati miran i v11c i mjesto na kojem bi vas vozac mogao pokupiti. Ili se oglasite
sretan zivot, a da vas materijalne stvari ne mogu uvijek usreCiti. u podrucju gdje zivite, navodeCi mjesto gdje radite.
Sreea dolazi iznutra, ona proizlazi iz vaseg odnosa prema onome
sto posjedujete, a ne iz samih stvari. Moguenosti ustede su nevjerojatne. Po sasvim umjerenoj pro-
c1cni, vofoja automobilom stoji oko 30 centa po svakoj milji.
Ak? usp.ijete. ~buzdati vla.sti~e zelje i zivjeti u skladu sa svojim
Ovaj iznos proizlazi iz kombinacije fiksnih troskova (koje imate
mogu~nos~1~a 1h ~a m~lo nIZoJ razini, otkrit cete jednu drukciju
vrst~ ~zob1~1a - mtr. B.n cete u stanju ostati smireni i opusteni.
hcz obzira na to vozite Ii ili ne, a to su uosak otplate zajma za au-
Mem Je to Jedan od na1veCih darova u cijelom zivotu. tomobil, amortizacija po starosti vozila, registracija i dr.) i varija-
htlnih troskova (koji nastaju kad stvarno vozite, a medu njih spa-

236 237
 1rakove za one koji se zajednicki voze, a na taj naCin ~rijem.c
da trosak goriva, ulja, amortizacija po kilomctra2i, ccstarine, par-
kiranjc i popravci). tnjc na posao moze se prepoloviti. Pomislite koliko do~sta vn-
i vase vrijeme. U nekim slueajevima, na putu ?o posla ~ natr~g
Ilustracije radi, pretpostavimo da su vasi varijabilni troskovi oko ogli biste ustedjeti i po Citav sat n~ dan .- ~.to 1e ~ct sau na tie~
dvadcsct centa po milji, iako mogu biti i visi, ovisno o faktorima n iii 250 sati na godinu! Mozete h zam1shu sto b1ste s~e mo~l~
kao sto su potrofoja goriva, cijcna parkiranja ako ncmate bes- initi s tim dodatnim vremenom? Mogli biste pokrenuu vlastltl
platni parking na poslu, amortizacija po kilom etru, i tako dalje. posao kod kuce, provoditi vise vremen~ s d~ecom ili ~ve vrije~e
Dakako, neki ljudi nc trcbaju voziti daleko do radnog mjcsta, dr'-ati za sebe. Na koncu konca, treba 1mat1 na umu 1zagaden1e.
drugi se pak voze i po pedesct milja. Ali pretpostavimo da vi vo- ko dijelite automobil na putu na posao, potrosit cete dalck.o
zite dvadeset milja na dan, onamo i natrag. Ako je kod vas druk- anjc goriva i ulja, a time ce zrak b~t~ CisCi. Kad uzmete u ?bzir
Cije, jednostavno izrafonajte iznos prema vlasti toj udaljenosti i 1W timbenike, mislim da cete se sloz1t1 sa mnom. Ovu mogucnost
prilagodite ostalo. rrijedi razmotriti.
Vo2nja od dvadeset milja u oba smjera stoji otprilikc 4 dolara
u varijabilnim troskovima, iii 80 dolara na mjcsec, a 960 na godi-
nu. BuduCi da samo procjenjujemo, zaokruzit ccmo godifoji iznos
za odlazak na posao automobilom na 1.000 dolara, ako sc vozite
sami (vas cc iznos opct moZda biti i znatno visi). Kad bistc vofoju
dijelili s jos tri druga vozaca, mogli biste ustedjeti 750 dolara na
godinu. To je Cista usteda, buduCi da trosak za voinju na posao ne
mozete prikazati kao porczni odbitak prilikom prijave godisnjeg
porcza na dohodak.
Kad bisce rib 750 dolara iz ovog jednostavnog primjera orocili
kao stedni ulog na tridcset godina, uz neki pristojan prinos na
svoje ulaganje, do odlaska u mirovinu ustedjeli biste vcc cijelo
malo bogatstvo. Ako SU brojke vecc, i iznos vase stcdnje bit cc ta-
koder visi.
Uz smanjenje troskova postoje i druge znaeajnc prednosti kojih
biste trebali biti svjesni. Mnoge metropole imaju posebnc promet-

239
238
 94.
IMAJTE VEC GOTOV PLAN
® nova tecaja kako biste prije isteka godine prosmh vlasuto znanie:
esko je nekamo stiCi ako ne znate kamo ~te se uputili. Ipak,
T golema veCina nas nema nikakav plan. DoJSta ne znamo kamo
idemo i kako bismo onamo stigli. Lako se priCinja i osjeca kao da
smo silno zauzeti kad nemamo plan, ali zapravo samo hvatamo
maglu, gasimo pofare i vrtimo se ukrug.
Neki dan upitao sam gospodina koji radi za neku korporaciju
iz San Francisca: "Gdje biste zeljeli bi ti za godinu dana, i sto biste
u meduvremenu voljeli postiCi?" Njegov odgovor bio je prilieno
karakteristican. Rekao je uzrujano: "Ne mogu razmisljati toliko
daleko unaprijed. Mislim da bih samo volio rasCistiti ovaj nered."
Njegov "nered" bio je, dakako, sav posao koji mu se skupio u ko-
sarici stvari koje tek valja obaviti. Na falost, obavljajuCi sve sto
vam je na dnevnom popisu poslova necete nikamo dospjeti. Zapra-
vo, cesto cete se na taj naCin samo kretati ukrug. Kosarica poslo-
va koje valja obaviti i treba uvijek biti puna; Cim nesto obavite,
odmah stigne nesto novo.
Plan je nesto poput karte s ucrtanim cestama. On vam kaze
gdje se nalazite i pokazuje vam smjer. Pomaze vam izgraditi stra-
240
tegiju s pomocu koje cete iz tocke A doCi. u tock·u· B. Ak~ vam je
cilj, primjerice, povecati vlastitu produkuvnost 1h prodaiu za 50
posto, plan ce vas svaki dan podsjecati koje korake treba.1~ podu-
zeti da biste postigli taj cilj. Kao dio plana mozete postav1t1 da, na
primjer, nazovete pet novih musterija na dan umjesto da sa.mo .od:
govarate na pozive koje ljudi vama upueuju. I~i ~ozete .up1sau ~n
Bez unaprijed odredenog plana vrlo je vjerojatno da necete nac1
vremena za tecajeve. Poput onoga gospodina iz San Francisca. s
kojim sam razgovarao, previse biste se bavili gasenjem dnevmh
pofara. Mislili biste: "Ovim cu se pozabaviti poslije", ali to vam
nikad ne bi poslo za rukom.
Kad imate vec gotov plan, dogada se nesto carobno. Plan vam
pomaze u tome da izvucete vlastitu unutarnju snagu, kreativnost
i disciplinu. Na neki tajanstven nacin, obieno cete se i drfati. svog~
plana ako ste ga napravili. Prije nekoliko godina rekao sam 1e~~o~
samohranoj majci, koja je imala novcanih poteskoca, da b1 JOJ
dobro dosao financijski plan. Prije toga nije uspjela ustedjeti ni pi-
kule za odlazak u mirovinu, kad za to dode vrijeme. Govorila je da
ceka pravi trenutak da poene stedjeti, ali na kraju mj~s~~a nik~d
joj nista ne bi ostalo. Za plan koji je smislila t~eb~l~.JOJ 1e .ne~1h
pet minuta, ali tih pet minuta spada mcdu na1~azni1.e u n.1ez1~u
zivotu. ZakljuCila je da, ako ne pocne sad, mozda mkad i nece.
Zato je odlucila prvo platiti sebi. Odlucila je dace joj .se pla~. sasto-
jati u tome da od svega sto zaradi ustedi !0.posto 1 o~~O_P to za
svoje umirovljenje. Nedavno sam je susreo 1 pttao. ka~o JOJ .~de. Po-
nosno mi je rekla da je na dobrom putu ostvaren1a frnanc!Js~e ~a~
mostalnosti. Onaj plan, po njezinim vlastitim rijeCima, spas10 JOJ
241
je zivot. Rekla je da kad je jcdnom stvorila svoj plan, nije uopce 95.
bilo tesko slijediti ga.
Kad smislite plan, nema vam granica. Sve dok mozete zamisliti
kako cete provesti taj plan, i vasi snovi - ma kako oni bili veliki - NEMOJTE SE GUBITI
mogu postati stvarnost. Plan vam se moze sastojati u tome da po-
stanetc multimilijarder, otrcitc maraton, jos jedan dan u tjednu U VLASTITOM PLANU
provedete s djecom iii otvorite slasticarnicu. Nije vafoo kakav vam
je plan, ali vrlo je vafoo imati ga. Napravitc vec danas svoj plan.

D rugu krajnost, nasuprot onoj kad nemale plan, predstav-

ljaju ljudi koji se gube u vlastitim planovima. No i to je vrlo
lako. Lako je previse se usredotoCiti na vlastiti plan iii ciljeve, oni
cak mogu postati i opsesija. Vlastiti plan moze vas toliko zaoku-
piti da zaboravitc uzivati u njegovu provodenju. Medu najdrazim
citatima mi je i ovaj: "Zivot se dogada dok smo mi zauzeti prav-
ljenjem drugih planova." Snafoe li poruke!
Mnogi ljudi gube sc u svojim snovima o tome kako ee postati
uspjesni. u tome odlaze toliko daleko da zrtvuju odnose s Clano-
vima svojih obitelji, prijateljima, pa i sa samima sobom. Usredo-
t0ce sc na krajnji ishod, a ne na korake prema njemu. No bas se u
koracima pronalazi radost.
I ma nekoliko razloga zbog kojih planovi i buduCi ciljevi znaju
postati opsesija ljudima. MoZda je najvafoiji taj sto su previse za-
brinuti zbog vlastitog uspjeha i zivotnog smjera. lmajte na umu
da brige ometaju sposobnosti za stvaranje izobilja; one vas smetaju
na vasem putu i zamagljuju vam pogled. Nije tdko postati uspjc-

242 243
 san: Zapra.vo, ostvarenje uspjeha gotovo je neizbjefoo kad se sami
se?1 s~lonue s puta. A, kao sto govorimo kroz cijelu ovu knjigu
bnge 1 ~edostatak povjerenja najvece su vam zaprekc u tome. Kad
odstranne zabrinutost, imat cete sanse ostvariti svoj plan.
. Ne gu.bite dodir s vlastitom sigurnoseu, s onim unutarnjim zna-
?Jem d.a _J~ svaki vas cilj iii san nadohvac rukc, ako samo znate koji
!e to c1l1. 1 sa~: Za ~spjesan zivot vafoo je postizanjc ravnoteze
l~~edu t1h .ctv11u na1z~led ra7:1iCitih poruka (i mati plan, ali ne gu-
b1~1 ~e. ~ ?Jemu). MoJ vam JC savjet da znate tocno kamo bistc
htJeh _iCi 1 kako onamo .t?c~o ~!an.irat.e sti.Ci. No u isto vrijeme,
opustlte se u pogled~ c1l1a 1 uz1va1te 1duCi prema njcmu. Svaki
korak vaseg putovan)a vafan j~ dio vaseg jedinstvenog zivotnog
programa .. S~aka prcpreka s koiom se suoCite i svaki problem koji
svlada~e d10 J.e vascg bofa~stven.og plana. Nemojte sc zato izgubiti
u vl~sut~m ~l_anu. A~o se 1zgub1te, to nc samo da ce Yas ometati u
posttzan1u ctlieva kopma stremite, ncgo ectc propustiti i sve sto je
zabavno.
244
96.
PREST ANITE JADIKOVATI
(!)
J adikovanje je drustveno prihvaccn oblik prituzbe. Zapravo to
je jedno te isto. Svi mi jadikujemo, samo u razlicitoj mjeri.
L1udi to Cine iz nekoliko razloga. Prvo, iz navike. Svi jadikuju, na
kraju krajeva. Nadaljc, mnogi ljudi misle da time ne5to postifo iii
1z jadikovanja izvlacc neku korist. Naposljetku, neki smatraju da
jc pozitivno "kad si skinu kamen sa srca" iii drugima dopustc da
to ucine. Dobro staro jadikovanje vezuju uz osjecaj olaksanja.
Na falost, jadikovanje je losa navika i umanjuje vas uspjeh, kao
1 uspjeh drugih ljudi . Vase radnj e sli jede vasu energiju, a u to su
ukljuceni razmisljanjc i razgovor. Ncgativan razgovor, jadikovanje
i prituzbc su izrazi negativnosti.
Kad sc sljedeCi put zateknete u nckom drustvu, dobro poslu-
saj te koliko ce biti jadikovanja. Poslusa jte kako ljudi medusobno
d1jcle svoje jade i razglabaju o problemima. Osjetite kakva je u
wcmu tome energija. A zatim, kad stignetc kuCi, sjedni te u tisini
nckoliko minuta i promislite sto se upravo dogodilo. Pokusajte u
~lavi zbrojiti sve ono jadikovanje i sve prituzbe. Pa se upitajte:
Kakvo je dobro u tome? Koliko to pomaze u rjc5avanju problcma,
245
srvaranju novih prilika, izrafavanju radosti i poticanju kreativ-
nosti? Odgovor je: nikako, nimalo, nu la. U tome ncma nista dobro.
Ali zapravo jc stvar mnogo gora. KoliCina energije koju prosjecna
osoba utrosi na jadikovanjc zastrasujuca je! Poslusajtc razgovore
oko sebe - na poslu, za vrijemc pauze, kod kuce. Jadikovanje jc
svuda oko nas i rijetki su ljudi koji u njemu svojevoljno nc sudje-
lu ju. Medutim, ona jedna osoba medu njih dvadcsct, koja odluci
da nece sudjclovati u tome, u golcmoj je prednosti pred svima
ostalima.
Promislite o tome kolika se kolicina mentalne i ernotivne ener-
gije protrati na jadikovanje. Prilicna. Tu energiju moglo bi se
utrofoi na kreativne idcjc ili tiho promisljanje. Ta ista energija
mogla bi se uporabiti za rjdavanje problema, provodenjc neke za-
misli, plasiranje proizvoda. Ona jc izvor vaseg izobilja. Vasa je, a
i besplatna je. Kad odluCitc da cctc prestati jadikovati, oslobodit
cete isti tren tu energiju. Pocet ce vam dolaziti novc misli, zanim-
ljive nove ideje pocet ce izranjati na povrsinu.
Ncmojte se zavaravati: tesko jc osloboditi se ove navikc. Za to
je potrebno vrijeme, ali vrijcdi truda. Jedini naCin kako da presta-
nete jest da se uhvatite usred takvog jadikovanja iii cak prije nego
sto pocnete jadikovati. Podsjetite SC blago da, iako je pravo isku-
senje pridruziti se u tome drugima, vi imate pametnija posla i svoj
san koji zelite ostvariti. Kad se oslobodite sklonosti jadikovanju,
bit cete brzo i sigurno nagradcni za to.
246
97.
POTRUDITE SE I SAMI
~
jerojatno vam nista u ?voj knji~i.nije.bil? ?~vise tesko razu-
V mjcti. Mozda ste za vecmu stvan.m~ah 0~1ec~1 da to ~ec z~~te.
Zato eu jednu od zavrsnih misli, pnbltfava1uCi se kra1u knpge,
posvetiti necemu sto mozda jos ipak nc znate.
Mozda je najtefa spoznaja o naCinima stednje, ~tvaranja izo~i­
lja, krasnog zivota i stjecanja bogats~va tad~ ~e, kohko god sve b1lo
zabavno i jcdnostavno, mora malo i poradltl na tom~. Premda su
nadohvat ruke svakome, ovi snovi ipak se ne ostvaruiu samo tako.
Zadatke mozemo podijeliti u dvije osnovne kategorije. ~namo,
postoje oni za koje valja uCi~i i stjcc~ti znanje, i d.rugi za ~OJ~ sma-
tramo da nam jednostavno 1du sam1 od sebe. Z~ 1zg.radn1u ~1sece~
mosta oCito treba dosra specificnog znanja, a d1san1e nam 1de pn-
rodno od rodenja. Evo sad pitanja: Dolazi Ii izobilje prirodn~~
samo od sebc, poput uzimanja hrane i disanja ili je to zad~t.ak ko1 ~
valja svladati ucenjem i radom? Mislim da je pomalo 1 1edno t
drugo.
Evo slicnog primjera. Je li roditeljstvo prirodna stv~r i~i i t~
valja uciti i truditi se? Cesto roditelj odgoji buntovno, 11ut1to d1-
247
jete koje se tesko uklapa u odnose s drugim ljudima, u skoli, na
poslu i tako dalje. Medutim, malo je ljudi koji cc priznati da su
bili losi roditelji, a gotovo da sam uvjeren u to da ncma tih rodi-
telja koji bi nocu sjedili i bdjeli planirajuei kako cc biti lo~i odga-
jatelji. Smatram da je svaki roditelj iskren kad tvrdi da je on ili
ona dobar roditelj, cak i ako mu jc dijete u tom trcnutku u nekoj
ustanovi za preodgoj maloljetnika. Gospodarska i industrijska si-
tuacija zacijelo pridonosi poteskocama s kojima se susreccmo kao
roditclji, no drugi jc veliki doprinos problcmu taj sto mnogi rodi-
telji pojma nemaju kako bi odgajali dijctc! Dakle, ako roditelji
mogu toliko zastraniti mislcCi da znaju odgajati, je Ii rnoguce da
bi na isti naCin zastranili i misleCi da su sposobni ~tedjcti, ostva-
rivati snove i stjecati bogatstvo?
Smatram da potraga za zivotom u izobilju ukljucuje pomalo od
obojcga. To je prirodan proces, no zahtijeva i ponesto rada i truda.
Najbolje i najmoenijc zamisli jcdnostavne su, ali valja ih provo-
diti. Vjcrujem da vam pomazem kad kazem da je svc na vama. Ako
ne uspijete ustedjeu novae i steCi bogatstvo, mozere knvnju sva-
liti na druge i na svijct. Ali mozetc sreCi i neke spoznajc o vlasti-
tom doprinosu tome. Kad budete spoznali na koji naCin sami su-
djelujete u tom procesu, moCi cetc otvoriti vrata i dobiti priliku da
nesto poduzmete. To su vafoa i snaina vra ta. Vi imatc moc ostva-
riti zivot svojih snova. Samo naprijcd, uCinite da tako i bude!
248
98.
STVORITE VLASTITU SRECU
~
N
eki ljudi kao da su rodeni sretni. No kad malo bol!e promo-
trite, zapanj it cetc se vidjevsi kolik~."srcc~" eov1ek stvara
sam. Istina je da, premda s ~remena n~ .~n1e~e.!, ~rec~ predstav~
lja cimbenik uspjeha, mnog 1 takozvam sretn1c1 1ma1u neke za
jednicke osobinc. .
Ljudi koji imaju srece.uvijek .se sami stave u polofa~ da.mog~
imati srecc. Drugim rijeCima, pnma.k~u.~e k stolu, sud1elu1u, g?
vore drugima da su spremni prihvat1ll nph?~u pomoc. Ja .sam ~~o
"sretnik" na seminaru iz financija na Svc~c~h~tu P~pperd1.n~ pn)e
mnogo godina. Moji prijatelji nisu moglt v1ero~au _kad mt I~ pro-
fesor dao ocjenu pet, a 6nilo im se da sam ~ naibol1em slucaiu za~
sluzio cetvorku. No nisu znali da sam odlaz10 tome profeso~u svak~
dan kad je primao studente i traZio njegovu P?~oc. On l~ ?ez 1
tracka sumnje znao da se trudim i znam materl)u. Jes~m h ~m~o
srece? Dakako da jesam, ali da nisam pokazao .onako za.rku zel1u
za ucenjem, ne bih bio ni izbliza onakav sretmk. Profe~?r me ne
bi poznavao, niti bi mu uopcc bilo st~lo ~o toga da uspl)em. ~e­
dutim buduCi da je bilo onako kako JC b1lo, profesor me z~volto.
Zelio ie da uspijem. Zapravo, i njemu je to posralo gotovo 1edna-
249
 .. vedene u ovoj knjizi trcbalc bi vas dovesti u p~lo-
ko vafoo kao i meni. Znao je da ne samo da se lrudim kako bih Suateg11e na . . . Kad se budcte vracali unatrag c1ta-
nesto nauCio, vcc i da je on meni iskreno drag i da ga cijenim kao " · d mozete postall sretnlCl. ' ··
predavaca. Ocito, stavio sam se u polofaj da mogu imati srece. j~~i ;ojedina poglavlja, primijetit cete da je vcCina stra.1:~1i3s:'a~-
stavljena tako da vam omog~Ci ne~~ ~re~~~~~~~~~~:1 osoba, d~
Od tada sam na slotine puta imao srece. Bio sam, primjcricc, pomognc vam da postanete 11u~aznl)a t m I . N'kad se ne zna
pravi sretnik kad sam dospio u neke radijskc i telcvizijskc emisije . . s drost iii produb1 pogled na stvan. i .
kojima sam diljem zemlje promo,·irao svoj rad. No dok se drugi ~~=~e ~~:muse sreca osmjeh~uti. Sretnic1 to ~na1u, za~~.~~ ~~~
fate da im je promocija slaba i/ili cekaju da njih nctko nazove, ja
se i sam zauzimam slanjem knjiga, materijala za novinare; prcd- jek i P?n~saj~ .~~op:~~~is~~aj:::o ~~I~~ ~~!~~1 {~e~~ffeai n~ ~ogle:
stavljam svoje ideje produccntima po citavoj zemlji, katkad i po se osmic nu~1 ! t a i va~a omognc - ih cc to moCi ueimu ne~
date,. u polo~a1udd ~ko uzmetc k srcu savjete iz ove kn11-
nekoliko puta na dan, i tako znam Ciniti mjesecima. Jesam Ii sret- drug1 put. N1ka se ne zna. . . · · p c da drugi vas
nik? Nego sto! Ali i sam sudjelujem u stvaranju te srece tako sto . .. t.t ~ete da se sreca t vama sm11es1. a c ta
ge, pnm11e 1 "'
ljudima dajcm do znanja da sam spreman i voljan imati srecc. nazivati sretnikom.
Imam poznanika koji jc upravo dobio svoju "vcliku sansu" u
korporativnom svijetu . Kakav sretnik, govore svi. I imaju potpuno
pravo. On jc doista imao srece. No je li to bila puka srcca iii jc i
on imao neke veze s time dolazeCi u ured mnogo prije ncgo sto sc
mnogi bude, sjctivsi se sefova rodendana (i njegovc djecc), iii s
time sto je bio spreman ispricati se kad bi pogrijesio, podijeliti s
drugima pohvalc za ono sto je sam ucinio, rcCi "hvala" kad bi mu
se dogodilo ncsto lijcpo, i ustrajuti jos dugo nakon sto bi drugi
odustali? Smatram da je tofoo i jcdno i drugo. On jc doista imao
srece, ali i sam sc stavio u polofaj da je mo2e imati. Sudjelovanje u
stvaranju vlastitc srece nesto je poput onoga kad sad ite vrt u ideal-
nim uvjetima. Imat cete vise srcce s \Ttom ako uzmete najbolju zem-
lj u, zalijevatc ga, omoguCite mu da ima sunca i druge povoljnc
uvjete za rast. Ako to nc uCinite, jos uvijek vam sc moze posrcCiti
da dobijete odlican urod, ali mnogo je manja vjerojatnost za to.

250 251
r

99.
nutku spoznau smisao svoga zivota u tome koliko ste bili dobri i
osjecajni, 1c ra'ili u ljubavi i vracali dobro ljudima oko sebe. Ako
se pritom zaboravite zabavljati, imat cete mnogo razloga za ialje-
NE ZABORAVITE USPUT SE nje, a vjerojatno necete ni za Cim faliti ako sc budete zabavljali.
ZABAVLJATI Ostvarcnje vlastitih snova - kaJ...-vi god oni bi li - moze bi ti luda
zabava. Imati novcanu sigurnos1 u svakom slucaju <lobar je osjc-
(!) caj, ah jos jc bolji ako se posluzi te svojim umom, pona'Sanjem, sar-
mom i iskrcnom dobrotom kako histe stvorili silno izobilje na
svim podrucjirna zivota.
Kad buc.Jete promislili o strategijama iz ove knjige, prihvatite
O vo dakako nije knjiga k · c ,.
povrata na ulagan ·a u s~~a e vam p~moci da.povc~_a 1e stopu
gackim strategijama, ni ~ financ~: po~1fel1u. T?. .'111c .kn11ga o ula-
ih u onom duhu u kojem su vam i ponudenc - kao lagano i vesclo
stivo, koie hi vam rrebalo biti oct pomoci u vasemu zivotu. Cim se
vise budcte zabavljali , tim jc vjcrojatnijc da cetc uspjeci. Nemoj te
stvoriti izobiljc i ostvariti vlasf / ma J ek~nom111, vcc o tome kako slu~a t i takozvane strucnjakc koji govore da jc stjecanje bogatstva
~ knjizi mogu pomoCi mno o v~sc snove.. mat~am ~~ vam savjeti ozbiljan pothvat. Naravno, treba u tom smjcru i raditi, no to je vec
1ama iii ekonom iji Napisa~ s I e.nego b1lo ko1a knpga o financi- druga stvar. Zivot je vas i imatc pravo uzivati u njemu. Zato bu-
mogao Ostvariti vaSe snove V ~~ JC n.e samo ~at? da. bih vam po- dite uspjdni i stvorite vcliko izobilje, ali ncmojte zaboraviti da
uzivan1·e kval1.tetu •. .' ec J da b1ste post1gli na1vcce moguce vam to treba biti i zabavno!
, z1vota 1 mogucnost 1· b J •
uspijete, i znam da to mozete N za z~ avu. Zchm vam da
Jim vam da se us ut d . o.smatr~m Jednako vafoim i ze-
1,·ali - komb · . p "'. obro zabavf1ate. C1m se vise buc.Jcte zabav-
m1ra1u1..1 to s mudros · k · . .
tim ce veCi biti vas uspjeh. cu, reat1vnoku I malo truda -

~a~. se ogledatc unatrag na svoj zivot mozda n .

stcl11 iii pred kraj zivota tesko d c , . . a .samrrno, po-
zaradili iii koliko ste mat'e .. .ha eie. se P~ta~1 koliko Ste novca
· flJa 1n1 stvan usp1eJ 1 1 · · N. · ,
sm1sao svoga zivota gledar·1 k . s ec1. 1t1 cete na
roz pnzmu gom ·1 ·
.
cak fl1 kroz postizanje svojih ci11·eva' v· . t and1a nc k.h ·
t usp1eha,
· 1eru1em a ce1e u tom tre-

252
253
 100. vamo rijesiti. Zaboravljamo da nam, kad na Zivot gledamo kao na
ncku nevolju, kad smo nervozni, frustrirani i pod strcsom, to za-
klanja vidike i steti nasoj mudrosti. Na kraju ucinimo vise pogre-
NE MARI ZA MALE STVARI! faka, protratimo energiju i donosimo losijc odluke.
Kad se ne budete zabrinjavali zbog sitnica, zivot vam doduse

~ nece postati savrsen, ali povecat ce se vasi izgledi za uspjeh i kva-

liteta zivota ce vam skoCiti. Umjesto da se uzrujavate zhog dnevnih
sitnica s kojima se svatko od nas mora suociti, polazit cc vam za
rukom da nc gubite kompas i da pronadete pravu mjeru . Shvatit

M ozda mi je najtezc kod · ·

~-t" B - b .
, t i. cz o z1ra na to iestc Ji prociiar1 .
Ne mari za male st · T .
k .. .
_p1sania ove nJige b1lo kako je zavr-
..
mo1u rani1u knpgu
..
cete da ste s jednog vafoijeg stajali~ta veliki sretnik i da u brizi oko
sitnica zapravo zaboravljate biti zahvaln1 za taj dragocjcni dar zi-
vota. Nadam sc dace vam knjiga pomoci u ostvarivan1u vlastitih
novno nc spomenevan .' I _nc, nisam mogao odoljeti a da vam po- snova. Zelim vam od srca sve najboljc.
rn n1cz1nu temu To 1·c . b •
0
: ~n~i:o~~u~n~a sc nee~ uuujav~ti ~bog sit~i~; c;\~as;~okv~~r~~ 1 Drzite sami do sebe.
nete ~cseli. i zad;;imtcmo~~ p~moC. da sc pos_tavitc kako trcba, osta-
• poz111van pogled na zivot.
Zivot jc tako bogat M · . . .
dan, iz trcnutka u tre~utankogo JC stvan k?J~ val_Ja uciniti iz dana u
dopu~ta1· uc · . d . , mnogo toga 1Z1Sku1c nasc vrijeme. No
1 s1 a se uzru1avamo k
,
ccsro nc sa mo da b · ? ? st~an· kOJC· basx 1 msu
•
va2ne,
mo toliko u •. guA1kmo na vlastHOJ u6nkovitosti, vcc inc uziva- Ako biste zeljel i podijeli ti sa mnom jednosravne naCine na
21votu. o poput mal 0 b . 'h 1· .
odbijati brigc zbog s·t · . . • roim 1ud1 nauCite svjesno kojc stvaratc izobiljc i radost u svom vlastitom 7ivotu, slobodno
•. 1
· rnca, ostvant cctc za scbe golc d
u z1votu. Umjesto da Lratile e .. . mu pre nost mi pisitc - i poSaljite omotnicu s markom i svojom adresom - na
n}a. i frustracije, moCi cetc tu~~~,,~ na nez~~O~O!J~tva, uz~ujava­ P .O. Box 1196, Orinda, CA 94563 U.S.A. Hvala.
r,csavan,·c prob! · . . g J_u_ upotn1cb111 za kreat1vnost
ema t stvaran1e tzobll1a. '
Katkad zaboravljamo da ono kako se odn .
.
m 1ma · - . os1mo prcma proble
1ma Ve11ke \'Cze S llffiC k0 rk 1 0 1.h b rzo 1. d1clo1vorno uspijc--

254
255