Biotički čimbenici

Promotrite sliku i odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Koju ekološku kategoriju prikazuje slika?
2. Što je biotop, a što biocenoza?
3. Kako nazivamo utjecaje nežive prirode na živu?
4. Navedite 3 utjecaja nežive prirode na živu koja možeš prepoznati na slici.
Utvrdili smo da abiotički čimbenici utječu na živa
bića. Što je sa živim bićima međusobno? Imaju li
međusobno ikakvog utjecaja? Potkrijepite svoj
odgovor na zadanim primjerima.

PRIMJER ŽIVIH BIĆA U ODNOSU NJIHOVA MEĐUSOBNA

INTERAKCIJA

Pčela i maslačak
Jastreb i miš
Vrabac i golub
Bukva i hrast u šumi
Rak samac i moruzgva
 BIOTIČKI ČIMBENICI
- Međusobni odnosi između
vrsta ili populacija u prirodi

INTERSPECIJSKI INTRASPECIJSKI
- Međusobni odnosi - Međusobni odnosi
između dvije različite unutar iste vrste ili
vrste ili populacije populacije
Kako ćete odrediti biotički odnos? Morate
si postaviti sljedeća pitanja.

Različite vrste ili populacije

1. Žive li vrste ili populacije na istom staništu?
2. Zauzimaju li na njemu istu ekološku nišu?
3. Hrane li se istom hranom?
4. Hrani li se jedna vrsta ili populacija drugom?
5. Imaju li međusobno određenu korist?

Iste vrste ili populacije

1. Natječu li se oko spolnog partnera?
2. Natječu li se oko hrane?
3. Zauzimaju li istu ekološku nišu?
4. Imaju li jedinke međusobnu korist?
Promotrite sljedeće slike. Prepoznajete li vrste prikazane na
slikama? Istražite na internetu koje je njihovo stanište, čime
se hrane i hrane li se međusobno. Navedite latinski naziv
vrste (prisjetite se gradiva o binomnoj nomenklaturi).
Zaključite kakav je njihov međuodnos.
Zaključak: ove vrste nemaju međusobnu ni
korist ni štetu.

Takav biotički odnos gdje vrste nemaju

međusobnu niti korist niti štetu naziva se
NEUTRALIZAM.
Pogledajte video na sljedećem linku:
https://www.youtube.com/watch?v=sZnegp4XiaQ

Koje strategije primjenjuje predator prilikom lova plijena?

Biotički odnos između predatora i plijena gdje predator ima

izrazitu korist ako ulovi plijen, a plijen izrazitu štetu naziva
se PREDATORSTVO.
 PROBLEMSKI ZADATAK

Promotrite sljedeći graf koji pokazuje međuovisnost broja zečeva i vukova

na nekom staništu kroz vrijeme te odgovorite na sljedeća pitanja.

1. U kojoj generaciji je bio najveći broj vukova, a u kojoj zečeva?

2. Da li je na staništu veća brojnost predatora ili plijena? Zašto je nužna takva
struktura brojnosti na staništu?
3. Pretpostavimo da će doći do pada broja plijena. Što će se i u kojem
vremenskom intervalu tada dogoditi s predatorom?
Na sljedećim slikama prikazano je gnijezdo ptice slavuja i odrasla jedinka.
Istražite na internetu gdje se gnijezdi slavuj.

Kada ptica radi gnijezdo neće naštetiti biljci, a ima korist od mjesta za
nešenje jaja i podizanje potomstva. Takav biotički odnos gdje jedna
vrsta (slavuj) ima korist, a druga (grmoliko bilje) niti korist niti štetu
naziva se KOMENZALIZAM.
Istražite na internetu zašto sljedeći primjeri pokazuju
biotički odnos komenzalizam.

1. Orhideja (epifit) i tropsko drveće

2. Riba priljepuša i morski pas
Pogledajte sljedeću animaciju. Ona prikazuje sukob
između dva afrička slona. Navedite neke od razloga zbog
čega bi oni bili u sukobu.
Biotički odnos gdje dvije vrste ili populacije imaju
međusobnu štetu tj. međusobno natjecanje za
hranu ili teritorij nazivamo KOMPETICIJA.

Navedite 3 primjera zavičajnih vrsta u kompeticiji.

Zelena plijesan- kistac je organizam koji spada u skupinu
gljiva. Česta je u našim domovima i to na različitom voću
koje je dugo stajalo nedirnuto. Razvija se u širokom
temperaturnom intervalu, a najbrži rast se zbiva pri 25°C.
Istražite koji je značaj ove gljive za čovječanstvo.
Biotički odnos između kistca i bakterija nazivamo
AMENSALIZAM. Kistac nema niti korist niti štetu, a njegov
nusprodukt antibiotik djeluje negativno na bakterije.

Isti biotički odnos prema drugim biljkama na livadnom staništu

pokazuje i stolisnik. Ljekovita biljka za ljude (dobar protiv nesanice,
bolova u leđima, hemoroida, za poboljšanje apetita) djeluje negativno
na biljke koje rastu oko njega.
Pogledajte video na sljedećem linku:
https://www.youtube.com/watch?v=P-5ezc-2uD4

Odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Koje prednosti riba klaun dobiva od vlasulje, a koje
vlasulja od ribe klaun?
2. Navedite primjer još nekih vrsta koje žive u ovakvom
odnosu.
Biotički odnos gdje dvije vrste ili populacije imaju
međusobnu korist naziva se MUTUALIZAM.

OBAVEZNI
(SIMBIOZA)

MUTUALIZAM

NEOBAVEZNI
NEOBAVEZNI MUTUALIZAM- dvije vrste ili populacije imaju
međusobnu korist, ali mogu preživjeti jedna bez druge, tj.
samostalno.
Najrašireniji primjer je odnos između biljaka cvjetnica i kukaca.
Biljke cvjetnice većinom su prilagođene da ih različiti kukci mogu
oprašiti, a kukci mogu uzimati nektar sa više vrsta biljaka cvjetnica.

Istražite koje vrste kukaca mogu oprašiti čestu poljoprivrednu

kulturu trešnju.
OBAVEZNI MUTUALIZAM ILI SIMBIOZA- biotički odnos gdje dvije
vrste ili populacije imaju međusobnu korist i ne mogu preživjeti jedna
bez druge.

PROBLEMSKI ZADATAK

Jedna od vrsta gljiva izrazito cijenjena u kulinarstvu je vrganj. Razlikujemo

više jestivih vrsta gljiva iz porodice vrganjevki. Rastu u različitim tipovima
šuma i na tlima različitog Ph. Niti jedna vrsta ne može se konzumno uzgajati
kao što se mogu neke druge vrste gljiva (npr. šampinjon). Zašto je tome tako?
Obrazložite svoj odgovor.
 DOMAĆA ZADAĆA

Popunite tablicu odgovarajućim biotičkim odnosom obrađenim u prezentaciji.

Legenda za obilježavanje: + pozitivan odnos, - negativan odnos, 0 neutralan
odnos. Primjer odnosa predložite sami.

BIOTIČKI ODNOS VRSTA 1 ili VRSTA 2 ili PRIMJER

POPULACIJA 1 POPULACIJA 2 ODNOSA
NEUTRALIZAM 0 0 Ptica kos i
maslačak
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 2.)

1. Ekološka kategorija na slici naziva se ekosustav.

2. Biotop je područje okoliša na kojem žive određene vrste biljaka,
životinja i drugih organizama. Biocenoza je zajednica organizama
različitih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama na
nekom biotopu međusobno povezanih hranidbenim lancem.
3. Utjecaje nežive prirode na živu nazivamo abiotičkim ekološkim
čimbenicima.
4. Neki od abiotičkih čimbenika prikazanih na slici su: temperatura,
svjetlost, sastav zraka, voda, sastav tla, vjetar itd.
OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 3.)
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 6.)

BUBAMARA LASTIN REP

1. Livadno stanište- različita 1. Livadno stanište- različita

ekološka niša (cvjetne stabljike,
mladi izdanci)
2. Osnovna hrana su lisne uši-
karnivor
3. Ne hrane se međusobno
4. Coccinella septempunctata
ekološka niša (uzimaju nektar sa
cvjetova)
2. Osnovna hrana nektar- herbivor
3. Ne hrane se međusobno
4. Papilio machaon
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 8.)

Predator koristi strategije lova iz zasjede, prikradanja, kriptičnu

obojenost, velika startnu brzinu, izolaciju plijena iz skupine, efikasno
usmrćivanje (predio vrata).

OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 9.)

1. Najveća brojnost vukova bila je u 500-toj generaciji, a zečeva u

480-toj generaciji.
2. Veća je brojnost plijena. Brojnost plijena nužno mora biti veća
zbog prirodne ravnoteže tj. potrošnje energije u hranidbenom lancu
(piramida energije).
3. Ako broj plijena počne opadati, s vremenskim odmakom počet će
opadati i broj predatora. Broj predatora opada jer je dostupnost
plijena manja. Između predatora dolazi do izraženijeg natjecanja za
plijen kojeg nema dovoljno za sve predatore.
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 10.)

Ptica slavuj gnijezdi se u sloju grmlja u kontinentalnim listopadnim šumama.

. OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 11.)

1. Orhideja raste na granama tropskog drveća kako bi imala bolji položaj

za insolaciju (osunčanost). Orhideja ima korist, a drvo niti korist niti
štetu.
2. Riba priljepuša putuje sa morskim psima i hrani se ostacima hrane
koje morski pas ne pojede. Priljepuša ima korist, a morski pas niti
korist niti štetu.

OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 12.)

Najčešći razlozi za sukob unutar iste vrste su borba za hranu, teritorij ili
spolnog partnera.
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 13.)

OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 14.)

Na kistcu (Penicillium notatum) Alexander Fleming otkrio je prvi

poznati antibiotik penicilin.
Antibiotici su lijekovi protiv bakterija. Uzrokuju uništenje bakterijskih
stanica ili zaustavljaju njihov rast i razvoj.
 OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 16.)

1. Vlasulja štiti ribu klaun od neprijatelja i daje joj ekološku nišu, a riba
klaun održava vlasulju i svojim kretanjem potiče cirkulaciju vode
kroz vlasulju pa ona dobiva dovoljne količine kisika.
2. Primjeri: rak samac i crvena moruzgva, lišaj.

OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 18.)

Trešnju mogu oprašiti sljedeće vrste kukaca: pčela, bumbari, ose,

leptiri, različite vrste muha itd.

OČEKIVANI ODGOVOR (slajd 19.)

Simbioza gljive i više biljke naziva se mikoriza. Vrganjevke rastu u

simbiozi sa hrastom, bukvom, grabom ili crnogoričnim drvećem.
Mikorizu nije moguće umjetno uspostaviti.