RAČUNOVODSTVO

Predavanje 5
3.11.2020.
 Računovodstvo u starim
civilizacijama
• područje današnjeg
Iraka – Mezopotamija,
Babilon, Asirija
• prve bilješke – 8000.
g. pr. K.
• 3200. g. pr. K. prvi
zapisi poslovnih
događaja na glinenoj
ploči (Louvre)
Egipatska civilizacija
 Kineska civilizacija
• Chao dinastija -
državno
računovodstvo
• Car Wang Mang prvi
uvodi porez na
dobit/dohodak
Grčka civilizacija
• Zenon razvija
računovodstvo
odgovornosti
 Rimska civilizacija
• Car August uvodi standardizirani novac i poreze
• Vespazijan je uspio osloboditi Rim financijskih
problema velikim povećanjem (ponekad i
udvostručenjem) poreza stvorio je višak u riznici i
krenuo na velike javne projekte
Razvoj dvostavnog knjigovodstva u
srednjovjekovnoj Italiji
• 1340. – Massari od Genove spominje
prvi put tehniku dvojnog knjigovodstva
• Trgovačke obitelji srednjovjekovnih
talijanskih državica koriste
računovodstvo kao instrument kontrole
uvodeći prve oblike računovodstva
troškova kao i reviziju trgovačke bilance
• Uvodi se načelo nastanka događaja kao
i kategorije odgoda (vremenska
razgraničenja)
Venecijanska metoda
• 1494. FRA LUCA PACIOLI
”Summa de aritmetica geometria
proportioni et proportionalita”
opisuje sustav dvojnog
knjigovodstva kao “venecijansku
metodu” ili “talijansku metodu”
• Benedikt Kotruljević – napisana
1458. (izdana 1573.) O trgovini i
savršenom trgovcu – primjerci
se čuvaju u knjižnicama u
Firenci (Italija) i Valetti (Malta).
Postoje 2 izdanja
Definicija dvojnog knjigovodstva po
venecijanskoj metodi
• Sva knjiženja moraju biti dvostruka -
ako nekoga označimo vjerovnikom
moramo nekoga označiti dužnikom
• Za knjiženje prema Kotruljeviću i
Pacioli-ju koriste se tri knjige:
MEMORANDUM, DNEVNIK I GLAVNA
KNJIGA
• U poslovne knjige ne bilježe se samo
imena kupaca i prodavača već treba
opisati vrstu robe, jedinicu mjere,
cijenu, način plaćanja i sl.
• Gdje se novac prima ili plaća treba
zabilježiti vrstu novca i njegov tečaj.
• Pacioli sugerira periodično zaključivanje
knjiga i računanje profita. Za
zaključivanje knjiga kaže: “dobro je
uvijek zaključiti knjige svake godine
posebno ako ste u partnerstvu s
drugima. Češći računovodstveni
obračuni rade se za duga prijateljstva.”
 Širenje venecijanske metode u
Europi 16. i 17. st.
• Prelazak 16./17. st. uvodi se praksa
periodičnog financijskog izvještavanja
• Simon Stevin - nizozemski inženjer 1605.
uspostavlja prvi obračun profita ili gubitka - od
računanja profita po svakom poslu prelazi na
računanje profita za cijelu godinu
• Jacques Savary uvodi bilancu koju treba
sastavljati na određeni dan
• Code de commerce (1673.) - francuski
trgovački zakon propisuje sastavljanje bilance
svake druge godine
Računovodstvo 18. i početak 19. st.
– prva industrijska revolucija
• Sve veća pažnja usmjerena je na
dugotrajnu imovinu kao temelj
industrijske revolucije
• Razvoj tehnologije – strojevi za pisanje i
zbrajanje
http://www.youtube.com/watch?v=s2T_
158EsOw
• ubrzan razvoj računovodstva troškova
• Industrijska revolucija povećava ulogu
računovodstva zbog:
– sve većeg udjela dugotrajne imovine,
– utvrđivanja troška konkurentnih učinaka,
– pojave novih proizvodnih metoda i postupaka
• Kraj 19.stoljeća – razvoj računovodstvene
profesije i sustavni pristup obrazovanju:
A.razvoj profesionalnih udruga računovođa,
– 1854.g. – Prva udruga profesionalnih računovođa
(Engleska)
– 1880.g. – Institut ovlaštenih računovođa Engleske
i Walesa
– 1887.g. – AAPA – Američka udruga javnih
računovođa
– 1896.g. – reguliranje računovodstvene profesije -
Zakon o ovlaštenju javnih računovođa - CPA
B.uvođenje računovodstva na sveučilišta
– 1890.g. – New York University – Škola za
trgovinu, računovodstvo i financije
Računovodstvo na početku 20. st –
druga industrijska revolucija
• Pojava i sve veći utjecaj dioničkih
društava na razvoj računovodstva
• Max Weber objašnjavajući racionalnu
organizaciju modernog kapitalističkog
poduzeća naglašava : “Dva su faktora
važna: odvajanje poduzeća od njegovih
vlasnika i racionalno knjigovodstvo”
 Treća industrijska revolucija
• Razvoj računalne tehnologije
• Harmonizacija računovodstvenog
izvještavanja u Europi
• Organiziranje Odbora za međunarodne
računovodstvene standarde
• Uvođenje Međunarod-
nih računovodstvenih
standarda (MRS)
kasnije Međunarodnih
standarda financijskog
izvještavanja (MSFI)
 Četvrta industrijska revolucija
• Pojava interneta
• Harmonizacija financijskog izvještavanja
za mala i srednja poduzeća u svijetu –
Međunarodni standardi financijskog
izvještavanja za mala i srednja
poduzeća (MSFIMSP)
• Internetsko računovodstvo
• Računovodstvo u oblaku
• ???
Gulin, D. et al. (Gulin, D., red.) (2018)
Računovodstvo II – evidentiranje
poslovnih procesa, HZRFD, Zagreb, str.
3-6
 Razvrstavanje poduzetnika
• Mikro poduzetnici
• Mali poduzetnici
• Srednji (srednje veliki) poduzetnici
• Veliki poduzetnici
 Mikro poduzetnici
ne prelaze granične pokazatelje u dva od
sljedeća tri uvjeta:
• ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna
• prihod 5.200.000,00 kuna
• prosječan broj radnika tijekom poslovne
godine – 10 radnika
 Mali poduzetnici
nisu mikro poduzetnici i ne prelaze
granične pokazatelje u dva od sljedeća tri
uvjeta:
• ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna
• prihod 60.000.000,00 kuna
• prosječan broj radnika tijekom poslovne
godine – 50 radnika
 Srednji poduzetnici
nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne
prelaze granične pokazatelje u dva od
sljedeća tri uvjeta:
• ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna
• prihod 300.000.000,00 kuna
• prosječan broj radnika tijekom poslovne
godine – 250 radnika
 Veliki poduzetnici
prelaze granične pokazatelje u najmanje
dva od tri uvjeta za srednje poduzetnike
• Subjekti od javnog interesa (detaljnije: Zakon
o računovodstvu, NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18) bez
obzira na veličinu
 POJAM I CILJ FINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA
ZAŠTO SASTAVLJATI FINANCIJSKE
IZVJEŠTAJE?
• Pružanje informacija o ekonomskoj
aktivnosti
• Podloga za donošenje poslovnih odluka
• Kvantitativne informacije => primarno
financijske prirode
• Paralela između korisnost informacija i
troškova koje iziskuju
 FORMA (OBLIK) PREZENTIRANJA
FINANCIJSKIH INFORMACIJA
• Prepoznatljiva forma prezentacije
• Dva su moguća pristupa u prezentiranju
računovodstvenih informacija:
• Računovodstvene informacije prezentirane
u zakonski propisanim financijskim
izvještajima ili standardiziran minimum
informacija => financijsko računovodstvo
• Računovodstvene informacije prezentiraju
se korisnicima u obliku koji se ne propisuje
zakonima ili standardima već se oblikuju
prema potrebama korisnika => upravljačko
ili menadžersko računovodstvo
 KORISNICI FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
• vlasnici udjela i dioničari, zajmodavatelji, dobavljači,
ostali kreditori, potencijalni ulagači u vrijednosne papire
• financijski analitičari, savjetnici, burze, odvjetnici,
makroekonomisti, porezne uprave, financijska policija,
carinske uprave, državne revizija, državna statistika,
izvještajne financijske agencije i financijske tiskovine,
opća javnost
• kupci, dužnici, dobavljači
• menadžment (koji se pored "dnevnih" financijskih
izvještaja koristi i "formalnim") zaposlenici, članovi
uprava, direktori, članovi nadzornih odbora
 CILJEVI FINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA
• OPĆI CILJ:
– Pružanje informacija za donošenje poslovnih
odluka
• SPECIFIČNI CILJEVI:
– Podloga za ocjenu budućeg novčanog toka;
– Pružaju informacije o financijskoj situaciji i;
– Pružaju informacije o financijskom uspjehu
subjekta tijekom obračunskog razdoblja;
– Pružaju informacije o novčanom toku
obračunskog razdoblja;
– Ostale informacije ( odgovornost
menadžmenta...)
 REGULATORNI OKVIR ZA
FINANCIJSKO
IZVJEŠTAVANJE U RH
• RAČUNOVODSTVENA NAČELA
obilježja financijskih izvještaja
predstavljena su u Okviru za sastavljanje
i prezentiranje financijskih izvještaja koji
je objavljen uz MRS 1 odnosno Okviru
HSFI
 RAČUNOVODSTVENA NAČELA
• Dvije su temeljne pretpostavke:
• NASTANAK POSLOVNOG
DOGAĐAJA - učinci transakcija se
priznaju kada nastanu te uključuju u
financijske izvještaje u razdoblja na koje
se odnose
• NEOGRANIČENOST VREMENA
POSLOVANJA ili načelo kontinuiteta
 KVALITATIVNA OBILJEŽJIMA
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA:
• Razumljivost – informacije moraju biti
odmah razumljive uz pretpostavku da
korisnici imaju dovoljno znanja o
poslovnim aktivnostima
• Važnost (relevantnost) – informacije u
financijskim izvještajima trebaju biti važne
za donošenje poslovnih odluka
• Značajnost (materijalnost) – informacije iz
financijskih izvještaja su značajne ako
njihovo izostavljanje ili krivo izvještavanje
može utjecati na ekonomske odluke
korisnika
• Pouzdanost
– informacije nemaju značajne pogreške,
– neutralne su i
– nema u njih sumnji,
=> trebaju vjerodostojno prikazivati ono što
predstavljaju
• Vjerno predočavanje – informacije iz
financijskih izvještaja trebaju vjerno
prikazati transakcije koje iz tih izvještaja
proizlaze
• Suština važnija od oblika – ukazuje da
informacije trebaju odražavati prije
svega suštinu nastalih transakcije i
njihov ekonomski značaj, a tek onda
zakonsku formu
• Neutralnost – financijski izvještaji su
neutralni ako objavljuju informacije koje
ne utječu na donošenje poslovnih
odluka sa svrhom postizanja unaprijed
određenog rezultata
• Razboritost – uključuje opreznost
• Potpunost – izostavljanje može dovesti
do nepouzdanosti i krivih odluka
korisnika informacija
• Usporedivost
• Pravodobnost – kašnjenje s
informacijama pretvara ih u nevažne i
nepouzdane informacije
• Ravnoteža između koristi i troška –
vrijednost informacije je odnos između
troška i koristi od dobivenih informacija
• Istinito i fer prezentiranje – primjena
svih navedenih načela kvalitete
financijskih izvještaja upravo doprinosi
da financijski izvještaji fer predočavaju
informacije njihovim korisnicima
• Grupa autora (Žager, L., red.)
Računovodstvo I Računovodstvo za
neračunovođe, HZRFD, Zagreb, str.
140 - 148