5.3.

2013

OTVORENO SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ VITEZ FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE DODIPLOMSKI STUDIJ

BILANCE
BILANCE - PREDSTAVLJAJU KLJUNE ELEMENTE
FINANCIJSKIH IZVETAJA. Pojam bilanci Bilanca je pregled u kome se neto: - mjeri i - iskazuje rezultat. - sredstvo

KOLEGIJ: FINANCIJSKO IZVJETAVANJE

VRSTE RAUNA (KONTA) I BILANCI

obaveze i kapital

doc dr. sc. Boo Vukoja

Vitez 2013.god.

Teorija i praksa razlikuju razliite bilance u zavisnosti od - ciljeva izvjetaja, - obaveze sastavljanja i - drugih kriterija.

BILANCIRANJE
OPA SVRHA BILANCIRANJA JESTE UTVRIVANJE USPJEHA I IMOVINSKOG I FINANCIJSKOG POLOAJA. MEUTIM, U REALNOM IVOTU POSTOJI TIAVO OBILJE CILJEVA BILANCIRANJA ZAVISNO OD TOGA TO SE BILANCOM ELI POKAZATI. TO OBILJE CILJEVA OSTVARUJE SE PRIMJENOM RAZLIITIH FORMALNIH I MATERIJALNIH PRAVILA BILANCIRANJA I OTUDA UPRAVO NASTAJU I RAZLIITE VRSTE BILANCE. VRSTE BILANCE SE MEUSOBNO RAZLIKUJU PO FORMI I SADRAJU.
KAKO CE ONI IZGLEDATI I TA CE POKAZIVATI ZAVISI OD CILJA KOJI BILANCA ELI DA OSTVARI, OD CILJEVA GRUPA KOJE OBAVJETAVA I OD TOGA TO JE POVOD BILANCIRANJU. U RAUNOVODSTVENOJ LITERATURI NE POSTOJI JEDINSTVENA PODJELA BILANCE NA POJEDINE VRSTE. OVO ZATO TO JE TEKO UTVRDITI KRITERIJE RAZVRSTAVANJE BILANCE U POJEDINE VRSTE A DA POJEDINI BILANCE NISU OBUHVAENE SA DVA ILI CAK VIE KRITERIJA.

BILANCE PREMA VEZI SA KNJIGOVODSTVENIM RAUNIMA POTO U NAJVEEM BROJU SLUAJEVA BILANCA PODUZEA STOJI U VRSTOJ SISTEMSKOJ VEZI SA KNJIGOVODSTVOM BILANCA NASTAJE KAO ZAKLJUAK KNJIGOVODSTVENIH RAUNA, BUDUI DA SVE KNJIGOVODSTVENE RAUNE MOE GRUPIRATI U ETIRI VELIKE SKUPINE: 1. rauni aktive, 2. rauni pasive, 3. rauni rashoda, i 4. rauni prihoda, te njihovim zatvaranjem dolazimo do dva rauna: 1. rauna izravnanja (bilance stanja) i 2. rauna dobiti i gubitka (bilance uspjeha). Grafiki to je prikazano na slici na narednoj strani. Dakle, zakljukom knjigovodstvenih rauna dolazimo do dva bilance: 1. bilanca stanja 2. bilanca uspjeha

5.3.2013

BILANCA
PREDMET BILANCE SE PROMATRA SA DVA ASPEKTA, ASPEKTA KOJI SE DOVODE U RAVNOTEU: RAVNOTEU

VRSTE BILANCI
KRITERIJUMI ZA RAZVRSTAVANJE BILANCI: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilansnog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

- sredstva izvori - izdaci primici - rashodi prihodi

Vrste bilanci se odreuju u zavisnosti od: - predmeta bilanci (stanje, uspjeh, tok gotovine, kapital), - ciljeva koje se bilancom ele ostvariti, - propisanosti - forme, - sadraja i - metodologije bilanciranja.

VRSTE BILANCI
KRITERIJI ZA RAZVRSTAVANJE BILANCI: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI CILJ PRIKAZIVANJA

o statike bilance koji prikazuju imovinsko stanje, o dinamike bilance koji su usmijerene na utvrivanje realiziranog uspjeha, o organske bilance koji podjednako prikazuju realnu imovinu i realizirani rezultat poslovnih subjekata.

Praksa ovakvu podjelu nije prihvatila pa se vrste bilanci sa stanovita cilja koji se eli prikazati dijele na: 1. imovinske bilance i 2. bilance uspjeha.

5.3.2013

VRSTE BILANCI
Kriteriji za razvrstavanje bilanci: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI VEZA SA KNJIGOV. RAUNIMA

o bilanca stanja koji na strani aktive iskazuje salda aktivnih knjigovodstvenih rauna, a na strani pasive salda pasivnih rauna A P RAUN IZRAVNANJA

o bilanca uspjeha koji na lijevoj strani iskazuje salda rauna rashoda, a na desnoj prikazuje salda rauna prihoda. R RAUN RASHODA I PRIHODA P

VRSTE BILANCI
Kriteriji za razvrstavanje bilanci: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primjenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI uestalost sastavljanja

o ope bilance odnosno tekue bilance koje podnose poduzea koja aktivno funkcioniraju i - MRS 1 informacije

o specijalne bilance koji se sastavljaju u posebnim prilikama - osnivanje, fuzija, razdvajanje, probna,bruto promjena strukture, sanacija, likvidacija

5.3.2013

VRSTE BILANCI
Kriteriju za razvrstavanje bilanci: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovi kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI PRAVNE NORME

o poslovne bilance sastavljene na bazi propisa privrednog prava i o porezne bilance sastavlja se na osnovu poreskog zakonodavstva, koristei podatke iz poslovnih bilanci.

VRSTE BILANCI
Kriteriji za razvrstavanje bilanci: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI PODRUJE KORISNIKA INFORMACIJA

o interne bilance i - sintetiziranost, - analitinost podataka

Kada? Kako?

o eksterne bilance Kome? Kako? O emu? - ex post! - zakonom je odreena nain i datum sastavljanja, potencijalni investitori podnoenje i arhiviranje
banke partneri zaposleni drava, poreski organi dobavljai strune organizacije konkurencija vlasnici menaderi kupci

opine, lokalne samouprave

5.3.2013

VRSTE BILANCI
KriterijI za razvrstavanje bilanci: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI PODACI NA OSNOVU KOJIH SE SASTAVLJAJU

Kada? o popisne poetne bilance sastavljene prema podacima inventara, - popisa - redovnog - specijalne prilike o knjigovodstvene bilance sainjene na osnovu knjigovodstvenih podataka i - dana bilanciranja o planske bilance iju osnovu predstavljaju planski podaci. - periodi: - dui Bilanca tokova gotovine - krai

VRSTE BILANCI
KriterijI za razvrstavanje bilanci:

VRSTE BILANCI BROJ UKLJUENIH BILANCI

o individualna bilanca i - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja. o zajednika bilanca, koji moe biti - zbirna imovina i izvori vei, ili - konsolidirana izostaviti meusobna dugovanja i potraivanja.

5.3.2013

VRSTE BILANCI
KriterijI za razvrstavanje bilanci:

VRSTE BILANCI duina bilannog perioda

o poetna bilanca, - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja. o meubilance - periodine, MRS 34, o godinje bilance i o totalne bilance.

VRSTE BILANCI
Kriteriji za razvrstavanje bilance: - cilj prikazivanja, - veza sa knjigovodstvenim raunima, - uestalost sastavljanja, - pravne norme kao osnove bilanciranja, - podruje korisnika informacija, - podaci na osnovu kojih se sastavljaju, - broj ukljuenih bilanci, - duina bilannog perioda, - primenjena tehnika sastavljanja.

VRSTE BILANCI primjenjena tehnika sastavljanja

U zavisnosti od toga da li se pojedine bilanne pozicije meusobno kompenziraju (saldiraju) ili ne, razlikuju se: o neto bilance koriste kompenzaciju i o bruto bilance ne primjenjuju kompenzaciju pojedinih pozicija.

5.3.2013

SPECIJALNE BILANCE

VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

SPECIJALNE BILANCE SA KARAKTEROM RAUNA USPJEHA - bilanca osnivanja - bilanca promjene pravne forme - bilanca fuzije - bilanca saniranja STATUS BILANCI

SPECIJALNE BILANCE

- bilance razdvajanja - likvidacione bilance - bilance likvidnosti - bilance poravnanja - steajne bilance

SPECIJALNE BILANCE
U IVOTNOM CIKLUSU POSLOVNOG SUBJEKTA (OD VREMENA OSNIVANJA DO LIKVIDACIJE) JAVLJAJU SE TAKVI: 1. poslovni dogaaji - osnivanje, - promjena pravne forme, - fuzija, itd. 2. promjene statusa poslovnog subjekta - razdvajanje, - likvidacija, - poslovanje sa gubitkom, itd. koji predstavljaju predmet nadzora i kontrole i ije rjeavanje zahtjeva adekvatne poslovne odluke.

SPECIJALNE BILANCE
Informacije redovnih, godinjih financijskih izvjetaja, NE ZADOVOLJAVAJU SVE POTREBE CILJNIH GRUPA (korisnika bilannih informacija) za potrebe nadzora, kontrole i odluivanja u prethodnim sluajevima.

zahtjev za dodatnim informacijama sastaviti bilance koji pruaju informacije za istaknute

(posebne) potrebe

ove bilance se sastavljaju

- neredovno i - u posebnim prilikama - za potrebe zadovoljavanja posebnih ciljeva.

5.3.2013

SPECIJALNE BILANCE

SPECIJALNE BILANCE

naziv SPECIJALNE BILANCE

Vezuju se za: - nastanak poduzea - osnivanje, - zakljuivanje prethodnog perioda poslovanja i poetka novog - razdvajanje, promjena pravne forme, fuzija, sanacija - ili za prestanak rada poslovnog subjekta - likvidacija.

Sa pravne toke gledita mogu biti:

OBAVEZNE
Zakonom propisane

DOBROVOLJNE
Zakonski nisu obavezne

SPECIJALNE BILANCE

POETNA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

Najee prikazuju prikazuju: - vrijednost i strukturu imovine i - realnu vrijednost vlastitog kapitala na dan bilanciranja. Ove bilance su obino statike imovinske bilance. U zavisnosti od interesa i informacionih zahtijeva vanjskih korisnika meusobno se razlikuju. Znaaj vanjskih korisnika!

Sastavlja se prilikom osnivanja poslovnog subjekta, tj. poetkom njegovog poslovanja; kao i poetkom svake poslovne godine

5.3.2013

ZAKLJUNA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

SANACIJSKA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

-Sastavlja se na kraju obraunskog razdoblja na osnovu podataka iz posl.knjiga Svaka bilanna pozicija treba iskazati istinitu vrijednost. Zakljuna bilanca proteklog razdoblja je poetna bilanca slijedeeg obraunskog razdoblja.

-Sastavlja se u sluaju postupka sanacije. Zbog prezaduenosti i insolventnosti kao posljedice neuspjenog poslovanja sastavlja se bilanca sanacije kojom se utvruju potrebna finansijska sredstva da se poslovanje sanira i nastavi svoj tok. Sanacija se postie: - nagodbom vjerovnika (otpisom obaveza) - dodjelom nenamjenskog kredita - produenjem rokova dospjea obaveza (reprogramiranjem dugova)

FUZIJSKA ILI BILANCA SPAJANJA

VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

DIOBENA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

Sastavlja se prilikom spajanja, odnosno integracije poslovnog subjekta. Prije toga, svaki od subjekata duan je sastaviti svoju bilancu. Sastavlja se ukoliko se dosadanji poslovni subjekt razdvaja na vie pojedinanih, pravno samostalnih poslovnih subjekata.

5.3.2013

KONSOLIDIRANA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

PROBNA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

To je financijski izvjetaj grupe kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Grupu ini matica i sve njene podrunice. Podrunice su pod kontrolom matice ako ona posjeduje 50% glasake moi. Pri sastavljanju konsolidirane bilance treba eliminirati sve meusobne obaveze, potraivanja i ulaganja, prihode i rashode. Ovom bilancom prikazan je financijski poloaj grupe ostvaren u odnosu s vanjskim poslovnim subjektima

Provjerava ispravnost knienja. Ona predstavlja rekapitulaciju svih prometa i salda glavne knjige za odreeno razdoblje. Sastoji se od bruto bilance i saldo bilance. Ovom bilancom poslovni subjekt vri kontrolu evidentiranja poslovnih promjena u glavnoj knjizi i dnevniku.

STEAJNA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

LIKVIDACIJSKA BILANCA
VRSTE SPECIJALNIH BILANCI

Sastavlja se kad je poslovni subjekt u steaju. Subjekt u steaj ide kada ne zadovoljava odreene uvjete poslovanja, to je regulisano propisima i kada vjerovnici pokrenu steajni postupak.

Sasatavlja se u trenutku kada poslovni subjekt nema ekonomske i finansijske mogunosti da nastavi poslovanje, kao prikaz vrijednosti aktive i pasive u trenutku prestanka rada. Na taj nain utvruje se kojom imovinom raspolae, kolike su obaveze i prema kome; te kojim e se redom one likvidirati iz likvidacijske mase.

10

5.3.2013

KONTO /RAUN
/nain prikazivanja poslovnih promjena/ PODJELA KONTA

OBLICI KONTA Konto po pagini

Vrijednost Datum Temeljnica Opis Duguje Potrauje

PREMA OBLIKU: a) po pagini b) po foliu c) stupnjevasti d) kolski konto (T konto) PREMA SADRAJU: a) s obzirom na karakter i funkciju salda: stanja i uspjeha b) prema samostalnosti: samostalna i korektivna c) prema sloenosti: sintetika i analitika

Duguje Datum Poziv

Konto po foliu Opis Vrijednost Datum

Potrauje Poziv Opis Vrijednost

PODJELA KONTA PREMA KARAKTERU SALDA

Datum

Stupnjevasti oblik konta

Temeljnica Opis Znak + ili Vrijednost KONTA STANJA
D T konto P

konta aktive konta pasive aktivnopasivna konta pasivnoaktivna konta

Duguje

Potrauje

KONTA USPJEHA MJEOVITA KONTA

konta rashoda konta prihoda

11

5.3.2013

KONTA PREMA SAMOSTALNOSTI: a) Samostalna (saldo samo za sebe neto znai)

-R S o S o Blagajna Izdani ek S o

KONTA PREMA SLOENOSTI: a) sintetika - zbirna

Dobavljai u zemlji 1.000.000 S o

b) analitika (ralanjeni dijelovi sintetikih konta) Dob. A b) korektivna (ispravljaju vrijednost osnovnog konta) 200.000 Akumul. amortiz. S o Vrijednos. usklaenja S o Dob. D 100.000 Dob. E 100.000 200.000 400.000 Dob. B Dob. C

SUSTAVI KNJIGOVODSTVA :
a) jednostavno - izolirano evidentiranje imovine i obveza - prikaz u odvojenim knjigama (knjiga blagajne, knjiga dunika i vjerovnika, dnevnik dvojno - svaka promjena na dva konta, na stranu duguje i stranu potrauje - obvezna evidencija u poslovne knjige (dnevnik i glavnu knjigu)

POSLOVNE KNJIGE

b)

1.

osnovne poslovne knjige - dnevnik - glavna knjiga pomone poslovne knjige - analitike evidencije - druge pomone knjige

2.

tode dvojnog knjigovodstva:

- prijepisne (prijenosne) metode - kopirne metode - strojne - elektronske

12

5.3.2013

KNJIGOVODSTVENI KONTO
Radi razumjevanja informacija koje su zapisane u financijskim izvjetajima potrebno je u osnovnoj mjeri razumjeti i putove i naine nastajanja tih informacija.

POSLOVNE KNJIGE

Naziv konto potjee od latinske rijei conto, to znai raun. Na kontu ili raunu biljee se poslovne transakcije, odnosno promjene koje se dogaaju na osnovnim ekonomskim kategorijama (tj. na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima). Konto je nosilac podataka i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet odreenog pojavnog oblika. Konto moe biti u obliku kartice (kod rune obrade podataka) pa sve do vrlo sloenih oblika kod kompjutorske obrade podataka. 50

SADRAJ KONTA
Bez obzira na fiziki izgled svaki konta mora sadravati odreeni minimum podataka:

OSNOVNI IZGLED KNJIGOVODSTVENOG KONTA

NAZIV KONTA ifra konta VRIJEDNOST datum opis isprava duguje potrauje saldo

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

NAZIV KONTA, ODNOSNO NAZIV POZICIJE KOJA SE NA KONTU PRIKAZUJE BROJ KONTA DATUM NASTANKA POSLOVNE PROMJENE OZNAKU DOKUMENTA NA OSNOVU KOJEG SE VRI EVIDENCIJA KRATAK OPIS POSLOVNE PROMJENE VRIJEDNOST PROMJENE ZAPISANE KAO POVEANJE ILI SMANJENJE NOVONASTALO STANJE, TJ. SALDO KONTA Minimum podataka moe se dodatno proiriti zavisno od potrebe za nekim podacima i tehnikoj osnovici koja se koristi u obradi podataka.

Ovo je minimum podataka koji mora sadravati svaki konto na kojem se evidentiraju poslovne transakcije. Postoje razliite vrste i oblici konta, ovisno o tome s kojeg ih aspekta posmatramo, odnosno ovisno o tome za kakvu su vrstu evidencije namjenjeni. Prikazani oblik je osnovni oblik.
51 52

13

5.3.2013

OBLICI KONTA
Ono to je specifino za raunovodstvo i napose knjigovodstvo jesu izrazi kojima se oznaavaju promjene, tj. poveanje ili smanjenje neke ekonomske kategorije, a ti izrazi su DUGIJE I POTRAUJE. Sam izgled konta, u osnovi je uglavnom tabelarni pregled na kojem se iskazuju stanja i promjene osnovnih kategorija: imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Za potrebe edukacije ili razjanjenja nekih transakcija uglavnom se koriste tzv. T- konto. T- konto je zapravo dvostrani raun, odnosno, to je izdvojeni konto pravog konta. Sadri najautentinije dijelove pravog konta, tj. kolone duguje i potrauje. DUGUJE, DEBIT, + POTRAUJE, KREDIT, Konto se zaduuje Konto se odobrava Konto debitira Konto kreditira Konto se tereti Konto se priznaje Konto zaprima Konto knjiiti u korist 53

PRAVILA EVIDENCIJE dvojno knjigovodstvo

Osnovna je karakteristika dvojnog knjigovodstva dvostruko promatranje ekonomskih kategorija. Poslovne dogaaje koje treba knjiiti u glavnoj knjizi, dvojno knjigovodstvo shvaa kao kretanje stvari, novca i drugih vrijednosti, pa se biljei, umjesto itave putanje tok tog kretanja, samo u obliku novanog iznosa izraeni dolazak odnosne vrijednosti s njezinog dotadanjeg poloaja i njezin u obliku novanog iznosa iste veliine izraeni dolazak na novi poloaj.
DESNA STRANA DVOSTRANOG KONTA UVIJEK PRIMA BILJEKE O ODLASKU, A LIJEVA STRANA BILJEKE O DOLASKU VRIJEDNOSTI PKRENUTE POSLOVNIM DOGAAJEM. PREMA TOME, DOLAZAK SE BILJEI NA LIJEVU STRANU ILI DUGOVNU STRANU, A ODLAZAK NA DESNU ILI POTRANU STRANU. TEMELJNA PRAVILA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA:

DUGUJE IMOVINA AKTIVA

= = =

POTRAUJE, odnosno IZVOR IMOVINE, odnosno PASIVA

54

PRAVILA KNJIENJA NA KONTIMA AKTIVE I PASIVE

Iz navedenog moemo zakljuno navesti pravila knjienja na kontima aktive i pasive, odnosno na kontima imovine i obaveze prema izvorima imovine: Imovina Duguje poetno stanje poveanje (+) Izvori imovine Potruje Duguje Potrauje poetno stanje poveanje (+) smanjenje (-) smanjenje (-)

PRAVILA KNJIENJA NA KONTIMA PRIHODA I RASHODA Postoje i pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda pri emu je temeljno pravilo da PRIHODI UVIJEK POTRAUJU, A RASHODI UVIJEK DUGUJU. Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu kao krajnji efekt ima utjecaj na financijski rezultat, odnosno glavnicu ili kapital poduzea. Pri emu rashode promatramo kao vrijednosti ulaganja u poslovni proces, a prihode rezultatima ili efektima koji se iz tog procesa ostvaruju. Ako vrijednost ulaganja oznaimo rashodima, a vrijednost rezultata prihodima, tada moemo izvui i pravilo za evidenciju na tim kontima.

Njemaki teoretiar Pape sistematizirao je poslovne dogaaje u etiri osnovna tipa koji iscrpljuju sve mogue kombinacije kretanja sredstava. Ta kretanja ili temeljne bilansne promjene nalaze se na sljedeim relacijama: - iz vanjskog svijeta u poduzee - iz poduzea u vanjski svijet - unutar samog poduzea - u vanjskom svijetu 55

Treba znati da se u praksi ovaj jedinstveni konto procesa rastavlja na dva osnovna konta: NA KONTO PRIHODA I NA KONTO RASHODA.
Ta konta se vode kao parovi rauna i na kraju obraunskog perioda meusobno se usporeuju kako bi se utvrdilo jesu li ulaganja manja ili vea od rezultata i kakav je neto efekt (nastanak rashoda treba biljeiti na dugovnu stranu, a nastanak prihoda na potranu stranu.
56

14

5.3.2013

OTVARANJE I ZAKLJUAK KONTA

Kao podloga za otvoranje konta slui nam poetna bilanca. Poetna bilanca sastavlja se na osnovi poetnog inventara i u njoj, zapravo, pie sa ime neko poduzee ulazi u posao. Poetni inventar je poetni popis imovine koja je uloena u poduzee kao i obaveze prema onima koji su tu imovinu uloili. Postupak otvaranja konta je ustvari ralanjivanje bilanci na sastavne elemente.

POSLOVNE KNJIGE
Poslovne su knjige skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju. U poslovnim knjigama biljee se poslovne transakcije koje nastaju u poslovanju poduzea i to u skladu prema odreenim naelima (aurnosti i urednosti). Poslovne knjige nemoraju nuno biti u obliku knjiga, ve su to najee slobodni listovi (KONTA koja se na kraju godine moraju uvezati pa na taj nain dobije izgled prave knjige. Vode se za poslovnu godinu koja je, u pravilu, jednaka kalendarskoj godini. Vode se po principu dvojnog knjigovodstva i po isteku poslovne godine se zakljuuju i na osnovu njih se sastavljaju financijski izvjetaji. Osnovne poslovne knjige ine dnevnik i glavna knjiga, a pomone poslovne knjige slue za detaljnije prikazivanje nekih pozicija evidentiranih u glavnoj knjizi.

Povezanost poetnog i zavrnog stanja:

--------------------------- Poetna bilanca 01.01.2012. god. - Promjene u toku perioda ---------------- na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima - Zavrno stanje ------------------------ Zavrna bilanca 57 31.12.2012. god. - Poetno stanje

58

POSLOVNE KNJIGE - nastavak

Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se kronolokim redosljedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogaaji, tj. onim redoslijedom kako su i nastali. Kod kopirne metode vri se istovremeno knjienje i u dnevnik i u glavnu knjigu pri emu se u dnevnik promjene upisuju hronolokim redoslijedom, a u glavnu knjigu sistematizirano prema vrsti imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Primjena ove metode zahtijeva da izgled dnevnika bude identian izgledu glavne knjige. Da bi se uope mogla izvriti evidencija kopirnom metodom, i dnevnik i glavna knjiga trebaju biti u obliku slobodnih listova, koji se na kraju godine uvezuju pa dobivaju izgled prave knjige. U uvjetima kompjutorske obrade podataka dnevnik gubi raniji izgled, i on je zapravo datoteka prometa u kojoj je kronologijom dogaaja zapisano sve to se dogodilo.

POSLOVNE KNJIGE - nastavak

Treba zapamtiti da vrijednost transakcija zapisanih u dnevniku mora biti jednaka vrijednosti transakcija u glavnoj knjizi. Iz navedenog proizlazi i glavna, tj. kontrolna uloga dnevnika. Isto tako, na osnovu hronologije dogaaja zapisane u dnevniku moe se izvriti rekonstrukcija nekih dogaaja koji nas mogu naknadno zanimati. Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se sistematski i kronoloki upisuju dogaaji na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Glavna knjiga nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne dijelove. Prema tome, glavna knjiga je skup konta na kojima se evidentira stanje i promjene na temeljnim raunovodstvenim kategorijama: imovini, obavezama, kapitalu, rashodima i prihodima.

59

60

15

5.3.2013

POSLOVNE KNJIGE - nastavak

Kod rune (kopirne) obrade podataka glavna knjiga je knjiga u obliku slobodnih listova, odnosno u obliku kartice konta. Dakle, u uvjetima rune obrade podataka glavna knjiga ima izgled kartoteke ije sastavne elemente ine kartice konta, koje se na kraju godine uvezuju u knjigu. U uvjetima kompjutorske obrade podataka glavna kniga se nalazi na odgovarajuim nosiocima podataka, koji se na kraju godine po provedenom zakljuku takoer trebaju izlistati i uvezati. Pomone knjige slue za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine, obaveza, kapitala, rashoda i prihoda. Pomone poslovne knjige organizirane su najee kao razna analitika knjigovodstva, prije svega analitiko knjigovodstvo kupaca, dobavljaa, zaliha sirovina, plaa itd.

PRIMJER EVIDENTIRANJA POSLOVNIH DOGAAJA I SASTAVLJANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

poduzee A na poetku godine ima sljedee stanje imovine, obaveza i kapitala:

Oprema Ispravka vrijednosti opreme Zalihe sirovina Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja od kupaca Dugorona ulaganja u vrijednosne papire Novac Obaveze prema dobavljaima Obaveze po kratkoronim kreditima Obaveze za poreze Obaveze za dividende Upisani kapital Zadrana dobit 200.000 50.000 40.000 80.000 130.000 70.000 5.000 95.000 120.000 20.000 40.000 210.000 90.000

61

62

NASTALI POSLOVNI POSLOVNI DOGAAJI U TOKU GODINE 1. Naplaeno je potraivanje od kupaca u iznosu od 95.000. Od toga 60.000 se odnosi na prodane gotove proizvode, a 35.000 na prodanu opremu Primljena je faktura za potroenu energiju 10.000 Primljeno je 60.000 na ime odobrenog dugoronog kredita U proizvodnju je izdano sirovine u vrijednosti 30.000 Plaena je obaveza za porez 20.000 Plaene su obaveze prema dobavljaima 15.000 Vraen je dio kratkoronog kredita u iznosu od 30.000, od ega je kamata 3.000 Kupljene su dionice poduzea B za 30.000
63

NASTALI POSLOVNI DOGAAJI nastavak

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. Obraunata je amortizacija opreme 6.000 11. Isplaene su dividende 40.000 12. Isplaen je dio plaa u iznosu 25.000 13. Izvren je prijenos trokova na proizvodnju 14. 15. 16. 17. 18. U toku razdoblja dovreno je 60 kom. proizvoda X. Obraunom je utvreno da trokovi u dovrenim proizvodima iznose 60.000 Prodano je 50 kom. proizvoda, za to je ispostavljena faktura kupcu na 140.000 Evidentirano je smanjenje zaliha za prodatu koliinu Kupci su platili 15.000 na ime svog dugovanja Utvren je financijski rezultat. Porezna osnovica jednaka je raunovodstveno utvrenoj dobiti. Porezna stopa 25 %.
64

Obraunate su plae za protekli mjesec 40.000

16

5.3.2013

KNJIENJA NA KONTIMA GLAVNE

PROMJENA NOVANOG TOKA

Broj trans. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. SUMA

KNJIGE

UTJECAJ NA AKTIVNOSTI
POSLOVNA + 60.000 . 20.000 15.000 3.000 . . 25.000 . . . . 15.000 75.000 . 63.000 35.000 . 30.000 60.000 . 67.000_____ INVESTICIONA + 35.000 60.000 . . financIJSKA_________ + -________

27.000 30.000 . . . . 40.000 . . . .

. . . .

65

66

RAUN DOBITI IGUBITKA ZA PERIOD 1.1. 31.12.2012.

A) B) PRIHODI OD PRODAJE RASHODI OD PRODAJE I. Poetna vrijed. zaliha proiz. GP II. Trokovi perioda 1. Trokovi sirovina 30.000 2. Trokovi energije 10.000 3. Trokovi plaa 40.000 4. Trokovi amortizacije 6.000 III. Zavrna vrijed. zaliha proiz. i GP PRIHODI OD KAMATA RASHODI OD KAMATA UKUPNO REDOVNI PRIHODI (A + C) UKUPNO REDOVNI RASHODI (B + D) DOBIT prije oporezivanja POREZ NA DOBIT NETO DOBIT 140.000 50.000 80.000 86.000 A)

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU za period 1.1. 31.12.2012. god. POSLOVNE AKTIVNOSTI 1. Naplata potraivanja od kupaca 2. Isplata dobavljaima 3. Isplata zaposlenim 4. Isplata na ime poreza 5. Isplata na ime kamate NOVANI TOK OD POSLOVNE AKTIVNOSTI 75.000 15.000 25.000 20.000 3.000 12.000

116.000 3.000 140.000 53.000 87.000 21.750 65.250

67

C) D) E) F) G) H) I)

B)

INVESTICIONE AKTIVNOSTI 1. Primici od prodaje opreme 2. Izdaci za kupovinu dionica NOVANI TOK INVESTICIONI AKTIVNOSTI 35.000 30.000 5.000

68

17

5.3.2013

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU za period 1.1. 31.12.2012. god.

BILANCA NA DAN 31.12.2012.

AKTIVA 2007. 220.000 150.000 150.000 50.000 70.000 225.000 120.000 40.000 80.000 130.000 5.000 475.000 2012. 244.000 144.000 200.000 56.000 100.000 301.000 126.000 10.000 26.000 90.000 160.000 15.000 545.000
70

C) FINANCIJSKE AKTIVNOSTI D) 1. Primljeni dugoroni krediti 60.000 2. Otplata kratkoronih kredita 3. Isplata dividendi NOVANI TOK OD FINANCIJSKI AKTIVNOSTI IST NOVANI TOK (A + B + C) NOVAC NA POETKU PERIODA NOVAC NA KRAJU PERIODA

A)

27.000 40.000 (7.000) 10.000 5.000 15.000

B)

Dugotrajna imovina I. Materijalna 1. Oprema 2. IV oprema II. financijska 1. Ulaganja u vrijed. papire KRATKOTRAJNA IMOVINA I. Zalihe 1. Sirovine 2. Proizvodnje 3. Gotova proizvodnja II. POTRAIVANJA 1. Od kupaca III. NOVAC UKUPNO AKTIVA

69

BILANCA NA DAN 31.12.2012. nastavak

PASIVA A) KAPITAL 1. Upisani kapital 2. Zadrana dobit 3. Dobit tekueg perioda DUGORONE OBAVEZE 1. Primljeni krediti KRATKORONE OBAVEZE 1. Dobavljai 2. Krediti 3. Porezi 4. Dividende 5. Plae UKUPNO PASIVA 2007. 200.000 110.000 90.000 2012.__ 265.000 110.000 90.000 65.250

SHEMA KNJIENJA PRIJENOSNOM METODOM ZA POTREBE EDUKACIJE

B)

275.000 95.000 120.000 20.000 40.000 475.000

60.000 219.750 90.000 93.000 21.750 15.000 545.000

C)

71

18

5.3.2013

SHEMA ELEKTRONIKE OBRADE PODATAKA U KNJIGOVODSTVU

GLAVNA KNJIGA

GLAVNA KNJIGA

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
- temelj za unos podataka u poslovne knjige - dokaz nastanka poslovne promjene - omoguuju nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata poduzea

PODJELA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA :

a) prema mjestu nastanka - unutarnje (interne): izdatnica, zahtjevnica, faktura, blagajnike isprave, skladina primka, isplatna lista, kalkulacije trokova nabave, cijena proizvodnje, otvaranje i zatvaranje poslovnih knjiga, ispravci pogrenih knjienja.. - vanjska (eksterne) : izvadak sa iro-rauna, faktura, obraun kamata i sl. b) prema kriteriju namjene isprava - naredbodavne (nalozi) - isprave dokazivanja poslovnog dogaaja

19

5.3.2013

KNJIGOVODSTVENI PUT /01.01.-31.12./ c) prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih promjena: - pojedinane (izvorne, originalne, primarne) - zbirne (izvedene, svodne) kriterij kompjutorske obrade isprava - primarni ulaz izvornih knjigovodstvenih isprava - izvedene isprave na temelju programa I. OTVARANJE POSLOVNIH KNJIGA NA TEMELJU POETNE BILANCE I KNJIENJE POETNIH STANJA: KONTA AKTIVE ZADUITI, KONTA PASIVE PRIZNATI KNJIENJA POSLOVNIH PROMJENA U TIJEKU GODINE PROVOENJE POSTUPKA INVENTURE POPISA CJELOKUPNE AKTIVE I PASIVE NA ODREENI DAN (31.12.): A) REDOVNA INVENTURA (OBVEZNA I POTPUNA) B) IZVANREDNA (ZBOG PROMJENA CIJENA, ZBOG PROMJENA RADNIKA NA ODREENIM POSLOVIMA I SL.) IZRADA BRUTO BILANCE (SASTOJI SE OD DVA DIJELA: PROMETNE I SALDO BILANCE) IZRADA ZAVRNE BILANCE, TE ZATVARANJE POSLOVNIH KNJIGA

II. d) III.

KONTROLA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA : formalna sadrajna raunska

IV. V.

BRUTO BILANCA
Redni broj
Prometna bilanca

ZAKLJUNA BILANCA
Saldo bilanca D P P

Opis konta D

-SASTAVLJA SE NA KRAJU OBRAUNSKOG RAZDOBLJA NA OSNOVU PODATAKA IZ POSL.KNJIGA

SVAKA BILANNA POZICIJA TREBA ISKAZATI ISTINITU VRIJEDNOST.

ZAKLJUNA BILANCA PROTEKLOG RAZDOBLJA JE POETNA BILANCA SLIJEDEEG OBRAUNSKOG RAZDOBLJA.

20

5.3.2013

!!!

21