1. Pojam ustava, postupak 2a promjent I donogenje ustava. Ustav je najvidi opsti n i 3 i Pravni akt u sistemu opétih pravnih akata jedne dréave, ki ureduje haybithije odnose u dréavi: samu dréavnu organizaciju i ovlascenja dreavain ‘ okt 1 .alabode i prava gradana. Odreduje autoritet i ogranicenja dréavnih a. a ler i regulise i Stiti prava gradana, Ustavi san Figidnt ifleksibini, ee anny bh PERE Nepean, Ustav odreduje postupak promjene samog ustava. Prijedl i . Prijedlog o promjeni ustava (RS mogu podnijeti predsjednik republike, viada i najmanje 30 zastupnika narodne : skup§tinet) Ustav Republike Srpske. 1892. str 40, © prijedlogu da se pristupi promjeni odlucuje narodna skupStina vecinskim glasom (dvije trecine od ukupnih glasova). Prijedlog o promjeni se daje na javnu raspravu, povjerenstvo za ustavna pitanja narodne skupstine utvrduje prijedlog o promjeni i onda se glasa. Ako se ne usvoji, minimalno mora pro¢i 3 mjeseca Za ponovno prijedlaganje istog prijedioga. U savremenim pravnim sistemima odnos izmedu ustava i ostalih pravnih normi je mjeSen primjenom principa hijerarhije pravnih akata, odnosno hijerarhije pravnih normi. Ustav Je osnovni formalni izvor prava za svaku granu prava, tako da ustavno pravo ima centralno mjesto u pravnom sistemu, odnosno na vrhu je hijerarhije. Na vrhu nadleznosti svih pravnih normi u BiH je ustavni sud BiH. Ustav Republike Srpske nadlaze da svi ostali zakoni, statuti i op3ti pravni akti moraju biti u saglasnosti sa ustavom Republike Srpske( Ustav Republike Srpske, 1992, str 33, (2) Ustav Bosne j Hereegovine, 2009 Ustav BiH je potpisan 14. decembra 1995. godine. Tekst ustava je 4. aneks usvojenog mirovnog sporazuma. BiH je definisana kao demokratska drzava koja funkcionige u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. BiH je ustavom definisana kao drzava koja se sastoji iz 2 entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Postoji drzavljanstvo BiH kojeg odreduje parlamentarna skupstina i drzavijanstvo entiteta kojeg odreduju entiteti. Gradanima su osigurana medunarodno priznata Jjudska prava i osnovne slobode. ‘4, NadleZnosti { odnost izmedu BiH { entiteta (2) stay Hosne | Hercapovine, 2008s 6 Institucije BiH su nadlezne izmedu ostalog za vanjsku politiku, vansjkotrgovinsku | carinsku politku, monetarnu politiku, finansiranje institucija 1 medunarodnih obaveza BiH, politiku useljivanja i izbjeglica, provodenje medunarodnih i meduentitetskih pravnih propisa ; . Institucije entiteta imaju pravo uspostavljati paralelne odnose sa susjednim drzavame sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Svaki entitet moze sklapatt sporazume sa dravama uz saglasnost parlamentarne skupstine. Sve viadine funkcije koje ustavom nist izriéito dodijeljene institucijama BiH su pod nadleznosti entiteta. Za sve odluke koje se protive ustavu, entiteti se pokoravaju ustavu BiH.Parlamentarna skupétina ima dva doma: dom naroda i sastupnig Dom naroda se sastoji od 15 delegata (10 iz Federacije 13 iz hey hoo Federacie birau delegati Doma naroda Federacije. Delegate tz RS un eee? skupatina RS ; | Zastupnicki dom se sastoji od 42 Elana (dvje trecine iz Federacij : Biraju se direktno iz entiteta sukladno prema izbornom zakonia U°"/°4"4 % RS). Zn donosenje zakona potrebna je sagiasnost oba dema, a oni od\iGuju glasanjom (dvije trecine potrebne uglavnom). _ Parlamentarna skupstina je nadlezna za: donosenje zakona za provodenie odluka predsjednistva, odlugivanje © izvorima i visina sredstava za rad institueija Bilt. odluéivanje 9 saglasnosti ratifikacije ugovora i ostale stvari koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta, (2) Ustay Boxne | Hereegovine, 9, str B= Predsjednistvo BiH se sastoji iz 3 lana, boSnjaka, hrvata i srbina, koji su izabrani direktno iz entiteta. Biraju se glasanjem prema izbornom zakonu, svaki gradanin glasa 7a popunjavanje mjesta Mandat élanova na prvim izborima traje (trajao) 2 godine, a buducih (sadaSnjih) 4 godine. Clanovi imaju pravo na jedan uzastopni mandat, a sljedece 4 godine nemaju pravo da budu birani. Predsjednistvo je nadleino za vodenje vanjske politike BiH, imenovanje veleposlanika BiH (Federacija ne moze izabrati vise od dvije trecine), zastupanje BiH u medunarodnim organizacijama i institucijama, vodenje pregovora o sklapanju medunarodnth ugovora, izvrSavanje odluka parlamentarne skupstine i obavljanje drugi funkeija koje mu dodijeli Parlamentarna skupstina ili na koje pristanu entiteti, 1ra BiH ( 910 ti) (2) Ustav Blosme | fercegovine. 2009, str Predsjednistvo imenuje predsjedavajuceg Vijeca ministara. Predsjedavajuci imenuje ministra vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre. Predsjedavajuel { ministri Cine vijece ministara. Federacija ne moze imenovati vige od dvije trecine svih ministara. Vijece ministara duzno je dati ostavku ako mu Parlamentarna skupstina izglasi nepovjerenje. i Vises Je obavezno da provodi politiku i odluke BiH u oblastima iz élanka III, stavki 1., Imaju ministarstva: inostranih poslova, sigurnosti, odbrane, finansije i tre: wae : slova, , odbrane, je i trezora, ebjegiica Gea if ekonomi odnosa, komunikacije i prometa, ljudskih prava i 1992, ste. 3 Ustar i i he abjedenfu eee RS temelji se na: Jarantovanju i zastiti judskih sloboda i prava, pravnosti konstitutivnih naroda, socijalnoj pravdi, tr2inoj privredi, 2r viSestranaékom sistem) izborima, lokalnoj Semoun amentarno) demokratiji | podijeli vlasti, slobodnim ‘Vi, 2a8titi prava manjina (1) Usta Rapublike Spake, 199, ste IA Sluzbeni : hrvatskog Tae URS su jezik srpskoga naroda, jezik boSnjackog naroda | jezik Jeritke grupe ecg oi tebena pisma su cirilica | laiinica. Na mjestima gdje Zive druge x slu2benoj upotrebi su i njihovi jezici | pisma na nacin odreden Republika i iakovom, ika ima zastavu, grb i himnu. Izgled, muzika i tekst se odreduje usta . (1) Ustav Republike Srpske, 1992, str, 4—12 j A Gredial RS su ravnopravni u slobodama, pravima i duZnostima i jednaki pred nima, {$vako ima pravo na Zivot. vako ima pravo na slobodu i liénu bezbjednost (ligne slobode si postupcima odredenim zakonom). Svako ima pravo na zaStitu prava pred sudom i na Zalbu odluka 0 njegovom pravu (ica optuzena imaju pravo na pravedno sudenje i odbranu) \Svako ima pravo na slobodu misli j izrazavanje miéljenja Svako ima pravo vjeroispovjesti. )Svaki gradanin kad napuni 18 godina ima pravo glasanja i pravo da bude birani. vako ima pravo slobodnog kretanja po teritoriji entiteta. {Svako ima pravo na brak (odreden zakonom) ‘Svako ima pravo na zastitu zdravija. vako ima pravo na Skolovanje i slobodu rada. ASvako ima pravo na pridruzivanje politickim partijama i uéestvovanje u politickim demonstracijama. “11, Prava i duznosti republike (1) Ustay Repubiike Srysko, 1992, str 16-18 Prava i duZnosti Republike vrse ustavom odredeni republicki organi. Republickt organi utvrduju politiku, donose i izvrSavaju zakone i druge propise i akte, i vrie zastitu ustavnosti i zakonitosti. Republika je duzna da obezbjedi i uredi: integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost RS, bezbjednost, ustavnost i zakonitost, judska prava i njihovu zastitu, mogu lisiti samo po ankarski i poreski sistem, sistem javnih sluZbi, zastitu svojine, radne odnose 1 zastitu na radu, zdravstvenu zastitu, obrazovanje, zastitu sredine, javno informisanje, medunarodnu saradnju. 1) 1) Ustay Ropublike Srpske, 92, str. 18—24 Narodna skupStina ostvaruje ustavotvornu | zakonodavnu viast. Narodna skupStina odluéuje 0 promjeni ustava, donosi zakone, donosi plan razvoja i budget, utvrduje teritorijalnu organizaciju republike, raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika republike, bira i imenuje funkcionere, vréi kontrolu rada viade i 3‘druge poslove u skladu sa ustavom. Narodna skupstina ima 83 poslanika koji se biraju direktnim glasanjem. N. lana svakog konstitutivneg naroda moraju biti zastupliena, Birgju se nad nee 4 predsjednika i 2 potpredsjednika, ine fod Narodna skupstina radi u stalnom zasjedanju, a nih saziva predsjednik skupgy 2. Odluéuje vecinom glasova. 13, Vijece naroda (izhor | nadleZnostt) (1) U Vijede naroda ima po osam Clanova iz svakog konstitutivnog naroda j éetiri Jana {2 reda Ostalih. Svaki kenstitutivni narod ima isti broj predstavnika. Clanove vec na biraju poslaniei u Narodnoj skupétini. Mandat élanova vijeca traje 4 godine. rots Vijeca naroda ima ulogu kod usvajanja svih zakona i propisa koje izglasa Narodna | skupstina i pri zastiti nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Ww Republike Srpsko, 1992, ate. 22 Predsjednik republike predstavija republiku. PredlaZe Narodnoj skupstini kandidata za predsjednika viade. PredlaZe Naradnoj skupitini kandidate za predsjecinika i sudije Ustavnog suda. ProglaSava zakon nakon njegovo usvajanja u Narodnoj skupétini. Daje pomilovanja i dodijeluje odlikovanja i priznanja. Saziva sjednice Viade. Predsjednik ima dva potpredsjednika iz razlicitih konstitutivnih naroda (oni sa najvecim brojem glasova tokom izbora iza predsjednika). Predsjednika biraju gradani direktnim glasanjem. Mode biti izabran 2 puta uzastopno i mandat traje 4 godine. 15. Vlada RS oje donosi) (1) Ustav Republike Srpske, 1992, str. 28—30 [Mada ima ivrSnu viast u RS. Sjediste viade je u Banjoj Luci. jadu cine predsjednik, dva potpredsjednika i ministri. Ima 16 ministara, 8 iz reda stpskog, 5 iz reda boSnjackog i 3 iz reda hrvatskog naroda. Clanove viade bira Narodna skupstina, na period od 4 godine. Predsjednik vlade vodi predstavlja, vodi i usmjerava viadu i uskladuje njen rad Potpredsjednici pomazu predsjedniku. Ministri podnose vladi prijedloge za uredivanje pitanja iz nadlednosti viade. Ministri takoder obavjeStavaju viadu o svemu &to je bitno za vodenje politike i odlucivanje vlade. lada je nadlezna za: da predlaze Narodnoj skuptini zakone, akte i druge propise. da obezhjeduje sprovodenje i izvodenje zakona, propisa i akata, daje migljenja o Prijediozima zakona, odreduje unutranju organizaciju ministarstava | obavija druge Poslove u skladu sa ustavom, 16. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa ©) Zakon o radu, 2016, str. 9 Radni odnos se ne moze zasnovati i ina. Lica mlada Le sa osobom koja nije napunila 15 godina. pacie Jadina ne smiju stupiti u radni odnos ukoliko je povecena opasnost za zdravlje "28 Poslu, Lica izmedu 15 18 godi: di ina ade dicine da su Sposobni zdravstveno da chev imati ovlaséenje od doktora me17. Radna kanytatea 6) Zakon o radu, 2016, str 7374 Radnik osiguranja dre Feneioret radnu knjizicu. Radnom knjizicom se dokazuje staz poslodaen, Podeae ov penzijskog staza radnika, Za vrijeme rada knjizica se nalazi kod heetartas ca wac je duéan radniku da vrati knjizicu uz zahtijev u potvrdu, Pri ‘og odnosa poslodavac u knjidicu treba da unese vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu i ov é veo Jeri peéatom 1 potpisom. Poslodavac ne smije zadrZati H2icu kU nju upisivati druge podatke osim onih o radnom stazu 18. Probl rad (5) Zokon o sauy, 2016, ste Ugovorom o radu mote se predvijeti probni rad. Probni rad moze iznositi najvige 3 mjeseca. Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor © probnom radu i prije isteka roka. Radnik za vrijeme probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa. 19, Pripravniel { volonteri (2) Zatonoaus, 2016 st. 16 Poslodavac moZe zaklyuciti ugovor o radu sa pripravnikom na onoliko koliko traje pripravnitki sta2 propisan za zanimanje radnika. Ugovor se zakljucuje u pismenoj form! i jedna kopija se podnosi zavodu za zaposljavanje. Pripravnik je ona osoba koja je zavrsila srednju, visoku Skolu ili fakultet i koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje treba poloziti struéni ispit. Za vrijeme pripravniékog staza pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava u skladu sa zakonom i ugovorom o radu. Pripravnik ima pravo na dnevni odmor i izmedu dva uzastopna radna dana. 20. Radni odnosi na odredene i neodredeno vrijeme (5) Zakono radu, 2016, st. 13 Ugovor o radu se moze zakljuéiti na odredeno i neodredeno vrijeme, Ugovor kod koga nije oznaceno vrijeme trajanje je ugovor na neodredeno vrijeme. Ugovor na odredeno ne moze biti duZi od 2 godine. Radni odnos se prestaje istekom ugovora, ali se poslodavac i radnik mogu sporazumiti i produziti ugovor jednom ili vis puta. Ako radnik nastavi raditi uz izriéitu ili preéutnu saglasnost postodavea, njegov ugovor postaje na neodredeno vrijeme. Ako se radnik vise puta zaposljava kod istog 13 poslodavea na odredeno vrijeme duze od 24 mjeseca u posljednje 3 godine, smatra se da je zasnovao radni odnos na neodredeno vrijeme. 3) Zakon 9 rad Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmitno. Radnik moze zakljuciti ugovor sa samo jednim poslodavcem sa punim radnim vremenom. Radnik moze zakljuditi vise ugovora na nepuno radno vrijeme. . Prekovremni rad je rad koji traje duze od propisanih 40 sati sedmitno. Ne moze trajati vise od 10 sati sedmiéno, a izuzetno moe na zahtijev radnika jo3 10 sati. Radnik ne moge raditi vise od 150 prekovremenih satt godianje. Prekovremeni rad ne smije bitt plaéen manje od 30% u odnosu na redovni rad. Lica mlada od 18 godina, trudnice i e majke ne smiju raditi prekovremeno. . See elton se mange radno vrijeme tokom jednog dijela godine povecati najvise 5do 52 sata sedmiéno, a na sezonskim poslovima do 60 s Noéni rad je rad izmedu 22 i 06 sai Sati sedmiéno, noéni rad. ti. Mladima od 18 godina j trudnicama ° 38 Zabran, ier, adi puno radno vrijeme ima pravo na 30 minuta _ uracunava u radno vrijeme, Radnik ima pravo na dnevni odmor (a nr® SPYRO koe gy radna dana u trajanju od 12 sati, Radnik ima pravno na sedmicnvea ey 223t0pne sata, Radnik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog rada ima prave ne aan od 24 od 18 dana (radnici sa manje od 6 mjeseci imaju jedan dan na svaki mieses) MEn}i od ne moze odreci prava na godiSnji odmor. Sec). Radnik Radnik ima pravo na placeno odsustvo 5 dana godisnje (stupanje u brak, supruge, teze bolest ili smrt u porodici). Radnik ima pravo na’? dana nevice re” ot inovanje radnog od Ze biti usljed sl “ Mirovanje radnog odnosa moze biti usljed sluZenja vojnog roka ili obavija: funkcije u drZavnom organu. Hanja javne 23. Obezbjedenje zdravstvene zaStite na nivou republike i jedinice lokaine samouprave (4) Zskon 0 zdravstveno} zastiti, 2008, str. 2—4 Zdravstvena zaStita se obezbjeduje promocijom zdravlja, prevenciji i lijegenjem bolesti i stanja, rehabilitacijom oboljelih, obezbjedenju lijekova i medicinskih sredstava 1 zaStitom Zivotne i radne sredine. Obezbjedenje zdravstvene zaStite na nivou republike zasniva se na elementima ekonomske, socijalne i zdravstvene politike kojima se stvaraju uslovi za provodenje zdravstvene zastite (nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, planiranje programa za provodenje zdravstvene zastite, oprema i odrZavanje zdravstvenih ustanova, itd), Obezbjedenje zdravstvene zaStite na nivo lokalne samouprave obuhvata aktivnosti od interesa za gradane na teritoriji lokalne samouprave (uspostavljanje ambulanti porodiéne medicine, pracenje rada prim. zdrav. ustanova, sufinansiranje operme i odrzavanja 2dr. ustanova, provodenje specifi¢nih aktivnosti za zastitu sredine, itd). "24, Naéela zdravstvene zastite (4) Zakon o zdravstveno) zadtiti, 2009, str, 4-3 Zdravstvena zastita se sprovodi na naéelima jednakosti (gradani sa istim problemima dobijaju istu njegu), dostupnosti (obuhvata fizicku i geografsku dostupnost), sveobuhvatnosti (timovima porodiéne medicine na primarnom nivou zdr. zaitite) i kontinuiteta (neprekidno pracenje na nivou prim. 2dr. zastite kroz sva Zivotna doba) (25. Praval obaveze gradana i pacijenata (s)Zskono zravtveno) au, 2000 5? Svaki gradanin ima pravo na zdravstvenu zag Stovan} Seg standarda zaStitu uz postovanje najvised Sues Prava | vrijednosti. Zdravstvene ustanove moraju gradanima garantovati pristup haga Gradanin ima pravo na slobodan izbor doktora. Gradanin je obavezan da 7 Panien évelim znanjem pruzi hitnu pomoé. 1 enti imaju pravo na informaciju o sv r bor medicinskot tretman i ‘om stanju, ima pravo na izbor savanna Ida ga odbije. Pacijent ima obavezu da aktivno uéestvuje u unaprijedenyu | ceuvanju svog zdravlja, postuje upustva zdravstvenog radnika 1 postuje kuéni red."26. Nivol zdravstvene zastite (4) Zakon o zdravstveno) zattith, 2009, str. 9—11 Ima primarni, sekundarni i tercijami nivo. Primarni nive obuhvata: aktivnosti promocije zdravlja, edukaciju gradana, prevenciju 1 lyetenje bolesti i povreda, hitnu pomoé, djeéiju i opstu stomatologiju, zastitu i unaprijedenje mentalnog zdravlja, palijativnu njegu i obezbjedivanje lijekova. Sekundarni nivo obezbjeduje specijalizovanu zdravstvenu zastitu putem bolnica, specijalistiékih ambulanti i centara. ‘Tercijarni nivo obezhjeduje visokospecijalnu zdravstvenu zastitu koja se ne obezbjeduje na sekundarnom nivou. Vrai se u bolnicama, specijalisti¢kim centrima t zavodima, Dopunuje sekundarni nivo. | 27. Veste zdravstventh ustanova \) Zakcon 0 2dravstveno) zaftitl, 2009, sts. 11 Zdravstvene ustanove mogu biti privatne ili javne. Ustanove su: ambulante porodiéne medicine, stomatoloske ambulante, domovi zdravlja, apoteke, specijalisticke ambulante, specijalistiéki centri, bolnice, zavodi, lahoratorije i banke bioloSkog materijala i matiénih éelija. (4) Zakon 0 zdravstveno} zadtith, 2009, ste. 20 Domovi zdravlja, bolnice, zavodi za forenziéku psihijatriju, ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i domovi za zdravstvenu njegu su obavezni obezbjediti zdravstvenu njegu 24 éasa dnevno. Rad u tim ustanovama podrazumijevaju rad u smjenama, dvokratno radno vrijeme, pripravnost i dezurstvo. 29, Nadzor nad radom u zdravstvenoj ustanovi (4) Zakon 0 z4ravstwono) zaStit, 2009, tr 30— a Nadzor nad radom su one aktivnosti koje utvrduju da li se rad u zdravstvenim ustanovama radi u skladu sa propisima i dostignucima moderme medicine. Obuhvata unutragnji nadzor (sama zdravstvena ustanova), struéni nadzor (komisije ili pojedini eksperti preko ministarstva), nazdor nad zakonitos¢u rada (ministarstvo preko komisija)i inspekcijski nadzor (u skladu sa zakonom 0 inspekcijama). 30. Organi zdravstvene ustanove (1) Zakon o zirovstvena)zaftt, 2009, sr, 19-20 Organi zdravstvene ustanove su direktor i upravni odbor. Direktora i upravni odbor imenuje | razrijeSava osnivaé zdravstvene ustanove. Svaka zdravstvena ustanova ima svoj statut, koji utvrduje unutrasnju organizaciju t nadleznost, upravijanje i poslovanje ustanove. ‘Zdravstvena ustanova ima struéno tijelo koje éine kolegijum (sustinska pitanja u vezi primjene doktrina) i etiéki odbor (prati pogtivanje etiéki naéela). "31. Statut zdravstvene ustanove (4) Zakon 0 ziravstveno} zadtt, 2009, str 19 Status je dio organa zdravstvene ustanove. Svaka zdravstvena ustanova ima svoj statut, koji utvrduje unutrasnju organizaciju 1 nadleZnost, upravijanje | poslovanje ustanove, Saglasnost za statut daje osnivaé adravstvene ustanove uz midljenje ministarstva.Fond ugevara pruzanje zéravstvenih ustuga sa ustanove a a stanje stanovnistva i starosne strukture, potrebnoy anno m2 M8 Oshowy 2ravstyeng Ostwarivanje prava iz abaveznog zdravstvenog osiguranja ober duje 2dravstvenog osiguranja RS i poslodavei ‘eduye Fong Obavezno osigurana lica su: lice u radnom odnosu fvestonicku duznost, lice koje obavija poljoprivrednu djelaneet orci, ratniy tnvalidi i porodice poginulih boraca, zaposleni za éijime cee presi Fezapesiena lica sa srednjom, vigom ili visokim obrazovanjem do oe nja (5) Zakon o zdravstvenom esigurany, 1996 Prava iz obaveznog zdravstvenog Osiguranja su zdravstvena zaétita i naknada plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Zéravstvena zastita obuhvata medicinske mjere za unaprijedenje i sprijegavanje bolesti, ljekarske preglede, lijeéenje i druge vrste medicinske por oé lijekove i pomoéni medicinski materijal, Obim sadréaja odreduje Fond. Privremenu nesposobnast za rad utvrduje ljekar pojedinac do 30 dana, azavige od 30 dana nadlezne ljekarske komisije, Naknadu plate u prvih 120 dene wa poslodavac, a poslije toga do 12 mjeseci Fond. (5) Zakon o Osigurana lica uéestvuju u troskovima zdravstvene zastite. Skupstina Fonda odreduje visinu uéesée i kategorije osiguranih lica osiguranih lica koji podlijezu uéeséu. Fond uzima u obzir tezinu bolesti, visinu troSkova ispitivanja i lijecenja, imovno stanje osiguranika. Licnom uéeséu ne podlijezu trudnice i Zene sa dijetetom do 1 godine divota, djeca do 15 godina Zivota, oboljeli od odredenih zaraznih bolesti i stara lica. no wlravstvenom osiguranju, Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se i koriste pod uslovima propisanim zakono; 1. Obim prava zavisi od duzine penzijskog staZa osiguranika i visine plata na koje je uplaéen. doprinos.Obaveznik eos cole dopeingss ef fiziéko lice i rezident RS i to: zaposleno lice, lice imenovana Soienilemadne Thee stvaruje platu, zaposleno lice kod nerezidenta RS, viasnik ill eee eine ‘oje ostvaruje prihod iz autorskih prava, profesionalni sportisti, epesles je je prijavijeno na biro za zapoiljavanje, vjerski sluzbenici, itd pe doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje je 18,5% 2011, str. 1 Prava iz penzijskog i invalidsko: 5 2 : y J J osiguranja su: starosna penzija (u slucaju starosti sa nalmanie 15 godina staza i 65 godina Zivota), rasporedivanje na drugo radno mjesto, prekvalifikacija, novéane nadoknade ili invalidska penzija (u slucaju invalidnosti), porodiéna penzija (u sluéaju smrti osiguranika). 39, Prava po osnovn invalidnosti (© Zaton o pnaystom | nvalidskom osiguranjy, 2011. +4616 Osiguranik kod kojeg je utvrdena smanjena radne sposobnost ima pravo na rasporedivanje na drugo radno mjesto, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, novéanu naknadu sa smanjenom radnom sposobnoséu. 40. Pojam invalidnosti (8) ‘Zakon o penzijskom | invalidskom osiguranjy, 2011. str 14 Invalidnost je kada se utvrdi da zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeéenjem ili rehabilitacijom, postoji smanjenje ili gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu. 41, Povreda na radu (6) ?kon 0 penaliskom | Invalldskom osiguranise 2011, str 15 Povredom na radu smatra se povreda poruzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehonigkim, fizidkim ili hemijskim djelovanjem i drugim promjenama fizioloskog stanja gryanizma eko je takva povreda uzroéno vezana 2a obavijanje posla, Takoder povrede koje osiguranik pretrpi ha redovnom putu do pasia i povrede iz nesretnth okolnosti ili h sila. 42, Profesionaine bolesti "2°" ponzijskom t invalidskom osiguranjty, 2011, str. 15 Pod profesionalnim bolestima se smatraju bolesti nastale u toku osiguranja | koje su posijedica duzih, neposrednih uticaja pracesa rada i uslova rada na radnim mjestima, eeeeno postovima koje je osiguranik obavijao. Pravilnik o listi profesionalnih bolesti odreduje ministar uz misljenje ministra zdravlja. 43. Prevencija invalidnosti Pod prevencijom sé podrazumijeva sprijecavanje pojavijivanja fiziékog, intelektualnog, psihijatrijskog ili Gulag ostecenja, odnosno sprijecavanje trajnth funkcionalnib: ograniéenja. Prevencija obuhvata primarnu zdravstvenu zastitu, prenatalnu i postnatalnu njegu, obrazovanje i ishranu, imunizaciju protiv zaraznih bolesti. ali prvenstveno sigurnosne propise, programe za sprijecavanje nesreéa.