POVRĆE I VOĆE

rujan, listopad, studeni, 2015.

Odgajatelji:
Dubravka Galetić
Anita Goršeta
Ana Krajinović
Helena Kecerin Penzar
Zvezdana Pantić
Sonja Petric
VOĆE I POVRĆE- što sve
možemo istražiti na tu
temu?!?
Naše akcijsko istraživanje voća i
povrća krenulo je od slikovnice
“Djed i repa”.
Nakon što smo pročitali priču,
pojedina djeca – Helena (5,5) i
Emma (6) su počela crtati
dijelove slikovnice, dogovorili
smo se nakon što su i druga
djeca počela pokazivati interes
za “preslikavanje” slikovnice da
svi koji žele nacrtaju jedan dio.
Najveći interes su pokazali
Marko (6, 4) i Helena (5,5), koji
su nacrtali nekoliko dijelova
slikovnice.
Dok su crtali, djeca su i ponavljala priču te tako
provjeravala jesu li nacrtali sve likove.
Nastali su tako i zajednički radovi

Noa (5,10) i Bela Bartul (6,3) Emma (6) i Marija Lena (6,2)
POVRĆE
Razgovarali smo s
djecom koje je sve povrće
djed posadio u svom vrtu i
što oni vole jesti od
povrća. Dogovorili smo se
donijeti povrće te ga
samostalno rezati, jesti,
mirisati...
Za početak su nam trebali noževi da ga možemo rezati,
a isto tako moralo se sve i oprati.
Trebalo je pripremiti i stol za rezanje.
Neki su prvi put učili pravilno rezati s nožem, ali su svi
uživali u rezanju i naravno...
...kušanju svega narezanog. Aktivnost nam je omogućila i da
se zadovolji potreba djevojčice Asje (5,3) da fotografira što se
sve događa oko stola. Tako da se je odgajatelj mogao mirno
posvetiti aktivnosti s povrćem.
Svaki put nakon završene aktivnosti, djeca su sama
pospremala i čistila za sobom.
Tako su samostalno napravili i salate od donešenog
povrća te su i zapisala recept.
Nacrtali su i kupus koji su rezali i jeli.

Helena (5,5) Asja (5,3)

Razgovor

Sve količine povrća nismo mogli
svakodnevno potrošiti, te ih je odgajatelj pitao
kroz razgovor za što se sve može povrće
koristiti?

Odgovarali su ;
“U juhi.” Nika (6,4), Emma (6,1)
“S mesom.” Marko (6,4) ...

Da li se uvijek stavlja svježe povrće ili postoji
još nekakvo povrće?
“Smrznuto.” Matija (6),
“U kocki onoj za juhu.” Nika (6,4)
Što je vegeta?

“Prah od mrkve” Nika (6,4)

“Ima malih komadića graška” Marko (6,4)

“Mrkva, povrće smiksano” Asja (5,3)

“Začin koji može ići uz meso, na roštilj, u
juhu” Nika (6,4)
Kako se dobije prah od povrća, mrkve?

“Treba naribati, pa usitniti, promijašati,
promućkati kako se radi kava- može se
smiksati, imamo onaj mikser” Petar (5,11)

“Ako se nariba, smiksa i onda nastane čudan
prah od mrkve” Marko (6,4)
Kakvi to mali komadići graška idu, možete mi to
objasniti?

“Grašak možda sitan mali narezan i korica od

graška treba se oguliti i smiksati. To je ono
zeleno u vegeti.” Marko (6,4)

“To je peršin Marko, smikasni u vegeti, rekla
mi je mama.” Petar (5,11)
Krenuli smo prvo ribati mrkvu.
Probali smo samljeti svježe izribanu mrkvu...
...
Dječji zaključak

“Ništa se ne događa, moramo pomrdati.
Premokra je. Kad je suha može, kad je
mikser mokar onda ne može miksati.” Petar
(5,11)

“Zato jer kad je mrkva vlažna nož ne može
miksati i zato jer je mrkva vlažna, onda mrkva
malo namaže nož pa se nož uspori i zaustavi
i ne može rezati mrkvu.” Bela Bartul (6,3)
I mrkvu koju smo prije toga sasušili.
Koja je razlika u mljevenju suhe ili svježe mrkve?

“Lakše je suhu miksati.” Bela Bartul (6,3) Vid

(5,10)

“Jer nije tvrda i mokra.“ Nika (6,4)

“Kad je suha onda je fina.” Noa (5,11)

“Uvijek se suho bolje melje.” Petar (5,11)

“Previše smo miksali pa ima previše dolje, kad
bismo malo miksali ne bi bilo dolje.” Noa (5,10)
Zašto?

“Zato jer se onda smrvi.” Nika (6,4)

“I bolje se samelje i bude finija.” Petar (5,11)
Zatim smo celer ribali, sušili i samljeli.
Isto tako luk, češnjak (koji im nije baš lijepo mirisao) i
peršin.
Došao je na red i grašak kojegu su rezali...
...gulili na različite načine...

Ali vrlo precizno i uspješno ...

...samljeli...
Pojavili su se nenadani problemi- jako je smrdio grašak dok su
ga mljeli! Što su pokušali rješiti na razne načine. Odlučili su
koricu graška prvo sasušiti i tek onda samljeti.
Probali su nacrtati kako grašak “miriši”.

Helena, (5,5) (smrdi šareno,

zeleno) Matija (6)
Nakon što smo napravili našu vegetu od mrkve, celera,
peršina, luka, češnjaka i graška.

Mirisali smo, probali i

zaključili

“Malo soli treba da
bude slana, vidimo sam
to doma na vrečici.”
Petar (5,11)

“To je sad prah. Treba
dodati žute boje, jer nije
žuta.” Marko (6,4)
Pa smo dodali malo soli.
Označili smo vegetu i probali je ponovno.

“Smrdi, ali je fino.”

Petar (5,11)

“Slatko je.” Noa (5,10)

“Njam.” Marko (6,4)

“Fino je, ja bi još.”
Matija (6)
Recept za vegetu - Helena (5,5);
Zaključci

“Vegeta se stavlja u vrečicu i u plastiki. Malo

manje se dobije kad se smiksa. Uvijek se
suho bolje melje. Istu količinu svega treba
staviti. Da bude finije stavljamo vegetu.
Nismo genijalci koji rade vegetu. Tvornica
radi vegetu, ljudi koji rade u tvornici.” Petar
(6)

“Suho se bolje melje, jer se onda smrvi.
Stavili smo luk, češnjak, mrkvu, peršin,
grašak i celer.” Nika (6,5)
Omogućili smo djeci da sama gledaju fotografije i
filmiće koji su snimljeni tijekom aktivnosti.

Kako smo dobili tako
malo vegete, a
pogledajte koliko smo
povrća narezali?

“Jer se puno smrvilo, puno
smo stavili, pa smo puno
puta miksali pa su se
mrvice stvorile.” Nika (6,5)

“Pa i u onim vrećicama
ima malo vegete, nije
ogromna vrećica.” Petar
(6)
Čitali smo različite priče na temu voća i povrća...
Diktafonom smo snimali dječje pjesmice

Jedan limun je išao i sreo
graška. Grašak kaže: “Tko
si ti?” “Ja sam gospodin
Grašak” i onda dođe
Salata i pita “Tko si ti
Grašku?” I onda limun
kaže “On je Gospodin
Grašak.” Petar (5,11)

Bila jednom jedna fina
lubenica,
toliko je bila fina da sam je
odmah pojeo. Marko L.
(6,4)

Jednom davno je postojala
jedna lijepa rajčica. Bila je
toliko lijepa du su je svi
grlili. Došla je doma i
vidjela sebe na Tv-eu.
Otišla je i rekla “Bok Tv-e”
ugasila je televizor i rekla
“Bok tv-e, bok tv-e, bok tv-
e”. Gašpar (5)

Bila jednom jedna breskva,
nađe grožđe. Grožđe pita
breskvu “Breskva tko si ti”
“Ja sam gospodin
Breskva, imam rajčicu
svog prijatelja” “A gdi ti je
on?” “Pa kasni”. Nika (6,4)
Priča

“Bila jednom Naranča išla je na hokej, srela je
ekipu Grožđe i onda su igrali hokej. Prvo je
Naranča vodila 1:0, pa su ovi vodili 5:0 pa su
vodili 100:0, pa su vodili 1000:0, pa je bio odmor
pa su popili malo vode i opet su stali na led i
nešto grozno se je dogodilo. Naranča je malo
gricnula Grožđe, a Grožđe je malo gricnulo
Naranču i onda su počeli nastaviti hokej i onda
su došli sa hokejskim pakom i išli lijevo, desno,
ravno i nazad dok nije zabio gol.”

Noa (5,10) i Marko (6,4)
Djevojčica Nika (6,4) koja zna pisati, napisala je sama
priču o kruški i trešnji.
Crtali su i zapisivali omiljeno voće i povrće. Djeca koja
nisu sama znala napisati neku riječ pomagali su im
prijatelji.
...
Tako su nastali i ovi radovi

Sara (5) Karlo (5,9)

Povrće nam je bilo izvor inspiracije za istraživanje,
crtanje, pisanje...

Zainteresiranost za izradu vegete trajala je dulje

od nekoliko tjedana.

Omogućio im se osjećaj ponosa zbog onoga što
su sami napravili, brinuli su hoće li uspjeti,
međusobno si pomagali i surađivali.

Promatrali su događaje koji su nastajali tijekom
aktivnosti i primjećivali detalje.

Razvijala se koordinacija ruka-oko.
Paralelno dok se radila vegeta, ponudili smo djeci voće
da ga režu
Zbog iskustva s voćem, odnosno s njhovim okusom,
djeca su si međusobno vezala oči i pokušavala pogoditi
što im je prijatelj stavio u usta.