FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE U

SARAJEVU

OSNOVE PROMETNIH I KOMUNIKACIJSKIH

SUSTAVA

Van.prof.dr. sc. Drago Ezgeta

drago.ezgeta@tel.net.ba

Sarajevo, 15.11.2021.
9. . OSNOVNE KARAKTERISTIKE I IZAZOVI MOBILNOSTI
9.1. Utjecaj društvenih i ekonomskih promjena na mobilnost
9.2. Razvoj mobilnosti
9.3. Utjecaj tehnoloških poboljšanja i promjene ponašanja na
mobilnost
9.4. Tehnološka poboljšanja
9.5. Utjecaj promjene ponašanja na mobilnost
9.6 . Promet i društvena isključenost
 Razvoj mobilnosti
. Možemo identificirati više međuovisnih vrsta 'mobilnosti' koje proizvode
društveni život organiziran na više udaljenosti i koje oblikuju i reformiraju
njegove suvremene konture: .
• fizička putovanja ljudi radi posla, odmora, obiteljskog života, zabave,
migracije, organizirana u smislu suprotstavljenih vremensko-prostornih
obrazaca u rasponu od svakodnevnog putovanja na posao do turističkih
putoavanja
•fizičko kretanje terete povezano sa proizvođačima, potrošačima i
trgovcima
• virtualno putovanje često u stvarnom vremenu koje nadilazi geografsku i
društvenu udaljenost;
• komunikacijsko putovanje putem poruka, tekstova, koji se prenose
putem interneta i mobitela.
 Porast zahtjeva za mobilnosti

Na porast putovanja utječu sljedeći faktori:

- rast broja automobile u svijetu;
- brz rast jeftinih zračnih putovanja temeljenih na novim
proračunskim poslovnim modelima;
- Revitalizacija željezničkog prometa, posebno brzih vlakova
diljem Europe i Japana;
- nove vrste globalno značajnih događaja za slobodno vrijeme
koje se moraju posjećivati ;
- povećanje ‘prijeđenih kilometara za oko 90.000 brodova za
industrijsku robu i putnike;
- veće udaljenosti putovanja an posao, odmor i rekreaciju kako bi
se održale funkcije svakodnevnog života
 Utjecaj tehnoloških poboljšanja i promjene ponašanja na
mobilnost

Dva su značajna područja razmatranja u rješavanju pitanja mobilnosti:

- poboljšanje tehnologije i
- promjena ponašanja.
 Tehnološka poboljšanja

U području prometa možemo razlikovati tri faze u razvoju prmetnih

sustava i njihovoj upotrebi:
-Vozila i infrastruktura. Ova prva faza odnosi se na stvaranje
infrastrukture kroz izgradnju objekata (vodni putovi, željeznice, ceste)
koja olakšava kretanje zajedno sa dizajniranjem i poboljšanjem vozila
proizvedenih za korištenje infrastructure
-Upravljanje prometom. U ovoj drugoj fazi, koja se preklapa s prvom,
postoji potreba da se osigura korištenje infrastrukture što učinkovitije –
maksimiziranje protoka ljudi i/ili vozila i minimiziranje kašnjenja
-Upravljanje potražnjom. Uspjeh prve dvije faze vjerojatno će
potaknuti korištenje prometnog sustava. Tada može nastati problem u
potražnji koja premašuje ponudu čak i u slučaju kontinuiranog širenja
infrastrukture ili upravljanja prometom
 Rizici koji prate tehnološka poboljšanja

Tehnološka poboljšanja mogu biti neuspješna iz dva razloga:

- tehnološko poboljšanje se može pokazati nedostatnim da bi mogao
poboljšati energetsku učinkovitost, smanjiti emisije po jedinici
putovanja ili poboljšati protok vozila
- tehnološko poboljšanje može uspjeti u tome samo da potakne još
višu razinu mobilnosti koja se u konačnici ne može održati i iz koje
će biti još teže izaćii.
Realnost je da su opskrba energijom i klimatske promjene doista vrlo
ozbiljna pitanja koja zahtijevaju pozornost. Međutim, ako se oni
'riješe' tehnološkim poboljšanjima, društvo će i dalje biti
suočeno sa svojim 'starim' problemom zagušenja i njegovim
društvenim i ekonomskim implikacijama. Ozelenjavanje
motorizirane mobilnosti ne može biti jedini odgovor. Doista, potraga za
„zelenim” bi samo mogla odgoditi dugoročni izazov o tome mogu li
društva izdržati tako veliku ovisnost o motoriziranoj mobilnosti.
 UTJECAJ PROMJENE PONAŠANJA NA MOBILNOST

Promjene ponašanja u biti se odnosi na odluke, koje donose pojedinci i/ili

tvrtke, a koje služe da utječu na prirodu i opseg potražnje za putovanjima i
rezultirajućeg obima prometa. Promjene ponašanja zahtijevaju odgovore na
sljedeća pitanja:
- gdje se locirati (kuća, posao, škola);
- treba li unaprijed ulagati u resurse za mobilnost (vlasništvo automobila/
(moto)cikla, sezonske karte itd.);
- treba li putovati (za razliku od daljinskog pristupa ljudima, robi, uslugama
ili prilikama korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija
- kako putovati (koji način rada, mod korištenja , koja ruta, itd.);
- kada putovati (vrijeme ili dan, dan u tjednu); i
- kako voziti (promjena trake i brzina (ubrzanje i usporavanje) – utječe na
potrošnju goriva, emisije i okolna vozila).
 ODNOS TEHNOLOŠKIH POBOLJŠANJA I TEHNOLOŠKIH
PROMJENA

Tehnološke promjene Promjene ponašanja

poboljšava učinkovitost poboljšava učinkovitost potrošnje
potrošnje

održava/potiče potrošnju može smanjiti potrošnju

podržava prometnu industriju može stvoriti zdravije društvo potičići

alternativne načine kretanja
politički je prihvatljiv politički je izazovna
čuva režim ovisnosti utječe na promjene ovisnosti o
o automobilu automobilu

Tehnološka poboljšanja podržavaju značajnu prometnu industriju i

poslove koje ona osigurava kroz ulaganja u istraživanje i razvoj te u
proizvodnju i održavanje vozila te infrastrukture i izvora goriva na koje
se oslanjaju.
Promjena ponašanja bi mogla negativno utjecati na neke dijelove
industrije ako bi rezultirala smanjenjem motorizirane mobilnosti
Društvene dileme pokazuju kako kao pojedinci svi možemo izgubiti
zbog sebičnog ponašanja, dok bi promjena ponašanja koja podrazumijeva
više suradnje i solidarnosti mogla biti korisna za sve.
 Promet i društvena isključenost
Važno je naglasiti da socijalna isključenost uključuje kombiniranu
interakciju različitih društvenih problema, koji se mogu pojaviti bilo
istovremeno ili kumulativno tijekom života osobe.
1. Fizička isključenost: pri čemu fizičke prepreke, kao što je dizajn
vozila, nedostatak objekata za osobe s invaliditetom ili nedostatak
informacija o voznom redu, sprječavaju dostupnost usluga prijevoza;
2. Geografska isključenost: mjesto gdje osoba živi može joj spriječiti
pristup uslugama prijevoza, kao što je u ruralnim područjima ili na
perifernim gradskim imanjima;
3. Isključenost iz objekata: udaljenost ključnih objekata kao što su
trgovine, škole, zdravstvene usluge ili usluge za slobodno vrijeme od
mjesta gdje osoba živi sprječava njihov pristup;
4. Ekonomska isključenost: visoki novčani troškovi putovanja mogu
spriječiti ili ograničiti pristup objektima ili zaposlenju i tako utjecati na
prihode;
5. Isključenost temeljena na vremenu: drugi zahtjevi za vremenom,
kao što su kombinirani rad, kućanstvo i brige o djeci, smanjuju vrijeme
dostupno za putovanje (u literaturi se često naziva vremenskim
siromaštvom);
6. Isključenje temeljeno na strahu: kada strah za osobnu sigurnost
onemogućuje korištenje javnih prostora i/ili usluga prijevoza;
7. Isključenje prostora: gdje sigurnost ili upravljanje prostorom
onemogućuju određenim skupinama pristup javnim prostorima,
HVALA NA PAŽNJI !