Bolesti pčela

• Zarazne pčelinje bolesti

• Nametničke pčelinje bolesti
• Nenametničke pčelinje bolesti
• Štetnici i neprijatelji pčela
• Veterinari u suzbijanju pčelinjih bolesti
 Zarazne bolest pčela
• Bolesti pčela prouzročene:
- Virusima
- Bakterijama
- Plijesnima
 Bolesti pčela prouzročene virusima
• mješinasto ili vrećasto leglo
• paraliza pčela
- akutna
- kronična
 Mješinasto ili vrećasto leglo
• virusna zarazna bolest poklopljenog legla od
koje obolijevaju:
- ličinke (zaraze se inficiranom hranom)
- mlade pčele radilice (zaraze se čišćenjem ličinki)
• bolest se javlja u proljeće (prenose je starije pčele)
• ličinka ugiba od ove bolesti kad se ispruži u stanici koja je
već poklopljena (prijelaz iz ličinke u kukuljicu)
• Kako prepoznati bolest?
- poklopljena stanica je malo uleknuta i prožeta tamnim
mrljama s rupicama
- kad pincetom izvučemo uginulu ličinku, nalik je nekoj vrećici
ili mješini (naziv = mješinasto leglo)
- cijela ličinka se pretvorila u kašastu masu uz sačuvanu
kožicu koja je žilava i čvrsta
• Opasnost od bolesti:
• virus je prisutan i kod prividno zdravih pčela
• lako se prenosi zalijetanjem ili grabežom pčela
• rijetko dolazi do masovnih gubitaka
• kad se bolest prepozna, na pretragu treba poslati
10x15 cm saća sa zaraženim ličinkama u 50% glicerolu
• Bolest se liječi:
- u 1,5 litru šećernog sirupa(2:3) doda se 1 gram
kloramfenikola – svaki drugi dan po 0,5 l
- košnicu i sve njezine dijelove te pribor treba
opaliti plamenikom
• saće pretvoriti u vosak i sterilizirati
 Paraliza pčela - kronična
• virusna bolest pčela( naziva se i svibanjska bolest)
• oboljevaju odrasle pčele i kukuljice
• bolesti pogoduje naglo zatopljenje u svibnju
• virus se prenosi kontaktom, zalijetanjem pčela i pčelar
• Kako prepoznati bolest?
- pčele su slabe, manje, bez dlačica po tijelu, kreću se
otežano široko razmaknutih ili ukočenih nogu, ne mogu
letjeti, neke ugibaju u prirodi
• na pretragu se šalje 50 pčela iz 2 -3 zajednice
• Liječenje:
- lijeka nema, ali pozitivno djeluje šećerni sirup u proljeće
- preventivno pčelama treba davati nadomjestak za pelud
 Paraliza pčela - akutna
• oboljevaju mlade pčele radilice (pregrijavanje legla)
• bolest nastupa naglo i ugiba veliki broj pčela
• virus se prenosi peludom i kontaktom
• Kako prepoznati bolest?
- veliki broj uginulih pčela ispred košnice
na poletaljci i na dnu košnice
- bolest traje tri tjedna i zajednica osjetno slabi
• na pretragu se šalje 50-ak oboljelih ili uginulih pčela u
50% otopini glicerola
• lijeka nema, preventivno se pčele prihranjuju šećernim
sirupom i stavljanje podnica s mrežom (rashlađivanje)
Bolesti pčela prouzročene bakterijama
• američka gnjiloća pčelinjeg legla
• europska gnjiloća pčelinjeg legla

• lažna gnjiloća
• kiselo leglo
• praškasto leglo
 Američka gnjiloća pčelinjeg legla
• naziva se još i opaka gnjiloća
• bakterijska zarazna bolest poklopljenog legla
• ne obolijevaju odrasle pčele
• prenosi se vrlo brzo, uništavajući sve zajednice
• ličinke se zaraze preko hrane, prije poklapanja legla
• bolest prenose mlade pčele radilice, pčele grabežom,
nametnici, pčelari priborom i košnicama
• Kako prepoznati bolest?
- Iznad uginulih ličinki voštani se poklopci udubljuju i
potamnjuju, a na površini nalazimo rupice nepravilnih
oblika
- kad skinemo poklopac i uguramo šibicu ili čačkalicu
zahvatit ćemo gnjilu masu koja se razvlači u niti
• gnjilež ima specifičan miris po tutkalu
• nakon 20 - 30 dana masa se isuši (prošaranost legla)
• na pretragu se šalje uzorak promijenjenog saća veličine
10x20 cm
• saće se umata u papir, pakira u kartonsku kutiju (ne u
nepropusnu ambalažu - pljesnivost)
• Liječenje bolesti:
- bolest je nemoguće liječiti
- pčele iz zaražene košnice se pretresu u novu raskuženu i
čistu košnicu, a leglo se uništi
- o pretresanju pčela odlučuje ovlašteni veterinarski
inspektor
- stara košnica i pribor se dezinficiraju, saće pretopi i
sterilizira
• veterinar će dati 1g geomicina u 1 l šećerne otopine ili
1 g natrij-sulfatiazola u 2 litre šećerne otopine
• svim pčelinjim zajednicama i zajednicama u krugu od 3
km treba dati lijek u istoj količini
• to se ponavlja 2 x u razmaku od tjedan dana
• matice inficiranih zajednica treba što prije zamijeniti
• Suzbijanje bolesti:
- u blizini pčelinjaka potrebno je iskopati veliku jamu
- kad se sve pčele vrate u košnicu upale se unaprijed
postavljene sumporne trake i dobro zatvore leta
- sve košnice s pčelama zapaliti u rupi zatrpati zemljom
• ako zakon dopušta vrijedne košnice možemo raskužiti
otopinom amonijeva klorida i opaliti plamenom
• pčelarsku odjeću prokuhati, a pribor opaliti plamenom
Suzbijanje američke gnjiloće
 Europska gnjiloća pčelinjeg legla
• nazivi =europska trulež, europska gnjiloća i kisela gnjiloća
• javlja u oslabljenim pčelinjim zajednicama , u
zajednicama s nedovoljno hrane i kad ličinke gladuju
• to je bolest nepoklopljenog legla, a prenose ju pčele
hraniteljice, pčele grabljivice i sami pčelari
• oboljele ličinke stare tri dana brzo ugibaju i pretvaraju se
u gnjilu masu koja jako smrdi
• preboljenjem bolesti, ličinke postaju prenosioci zaraze
• Kako prepoznati bolest?
- na temelju smrada iz košnice
- nalaza uzročnika bolesti (bakterije)
• na pretragu se šalje uzorak saća 10x15 cm od 2-3
zajednice
• Liječenje bolesti:
- utvrditi koji antibiotik najbolje djeluje na uzročnika
- prije primjene antibiotika treba izvrcati med
• antibiotike propisuje veterinar, a upotrebljava se:
- geomicin, streptomicin, kloramfenikol ili penicilin
- obvezno treba provesti dezinfekciju košnica, pribora i
pčelinjih proizvoda
 Bolesti pčela prouzročene plijesnima

• Vapnenasto leglo
• Kamenito leglo
 Vapnenasto leglo
• zarazna bolest poklopljenog legla uzrokovana plijesnima
• bolest prenose pčele hraneći ličinke
• uzročnik se razmnožava u tijelu ličinke i pretvara ju u
vapnenastu mumiju
• u početku je ličinka gnjecava , a kasnije poput vapna
• Kako prepoznati bolest?
- u kutovima na podnici nailazimo na hrpice mumificiranih
ličinki
- uginule ličinke nalazimo u otvorenom i zatvorenom leglu
• na pretragu se šalje uzorak saća10x15 cm ili cijeli okvir
• Liječenje: upotreba timola i mravlje kiseline pokazuje
dobre rezultate i ne ostavljaju rezidue u medu
• antibiotici samo u krajnjoj nuždi - nistatin
• suzbijanje bolest i dezinfekcija:
- zamjena matice
- temeljita dezinfekcija košnica, okvira i zaraženog
inventara
• otopinom 10% vodikovog peroksida i 5% mravlje kiseline
• podnicu opaliti otvorenim plamenom
 Kamenito leglo - aspergiloza
• zarazna bolest pčelinjeg legla i odraslih pčela
• kod ljudi uzrokuje upalne promjene dišnog sustava
• ličinke i pčele se zaraze inficiranom hranom
• kad ličinka ugine ,omlohavi, osuši se i otvrdne poput
kamena raznih boja
• bolesne pčele su slabe i nemirne , ne mogu letjeti , a kad
uginu otvrdne im zadak i prsa
• Kako prepoznati bolest?
- promjene boje ličinki od žuto-zelene do crne
- osušene ličinke kao kamenčići lako se vade iz saća
• na pretragu se šalje uzorak saća sa zaraženim leglom
10x15 cm i najmanje 50 pčela
• Suzbijanje bolesti:
- slabe zajednice treba uništiti
- jake zajednice premjestiti u novu košnicu
- košnicu i saće dezinficirati otopinom 10% vodikovog
peroksida i 5% mravlje kiseline
• košnice i zaraženi pčelarski pribor opaliti plamenom
• Upotreba meda i peluda najstrože je zabranjena za
ljudsku prehranu
• pčelar se mora koristiti zaštitnim rukavicama i držati
vlažnu masku preko usta i nosa
• mjesto gdje je bila košnica dezinficirati polijevanjem
4-5% formaldehidom
 Nametničke pčelinje bolesti
• Bolesti prouzročene parazitima:
- praživotinjama (nozemoza)
- grinjama (akaroza, varoza)
 Nozemoza
• nametnička bolest odraslih pčela sakupljačica
• uzročnik ulazi kroz probavni trakt izazivajući velike
poremećaje , pa pčele ne mogu probaviti hranu
• glavni izvor zaraze je izmet bolesnih pčela koji možemo
naći po cijeloj košnici (medu, peludu, saću) i prirodi
• pčele se zaraze vodom sa zajedničkih pojilišta, grabežom,
pčelar premještanjem zaraženih okvira i drugim
radovima
• Kako prepoznati bolest?
- pčelar uočava izmet na prednjem dijelu košnice
- pčele troše više hrane (ne mogu je probaviti) nego obično
- zadak bolesnih pčela je povećan uz znakove proljeva
- životni vijek pčela je kraći
• Za utvrđivanje bolesti u laboratorij moramo poslati 30
uginulih pčela s podnice ili s znakovima bolesti u 2 ili 3
mjesecu
• Liječenje bolesti
- upotrebljava se fumagilin (zbog rezidua u medu u EU nije
dozvoljena upotreba antibiotika)
- dobro djeluje i askorbinska kiselina (vitamin C)
• Suzbijanje bolesti:
- postavljanje higijenskih pojilica (staklenka okrenuta
naopako)
 Akaroza (akarapidoza)
• bolest dišnih putova uzrokovana grinjom (krpeljom) koja
ulazi u dušnik i pčeli siše krv (oštećuje i mišiće krila)
• pčele ugibaju zbog začepljenja dušnika grinjama
• bolest se širi kontaktom s jedne na drugu pčelu,
zalijetanjem i grabežom
• Kako prepoznati bolest?
- pčele koje pokušavaju poletjeti padaju na tlo ispred
košnice, hodaju po tlu, dršću krilima i ugibaju
• na pretragu se šalje svježe uginule pčele i one koje
pokazuju znakove bolesti (30 pčela iz 10 % zajednice)
• Liječenje:
- upotrebljavaju se akaricidi u obliku dima
• svaki pčelar je dužan bolest prijaviti nadležnim
veterinarskim službama
 Varoza
• nametnička bolest uzrokovana grinjom Varoom Jacobsoni
- bolest se javlja u svim fazama razvoja pčele
- ženke polažu jaja uz ličinke stare 5-6 dana (leglo nije
poklopljeno ) pretežno u trutovsko
- broj krpelja u leglu se kreće i do nekoliko tisuća
- ženka varroe ljeti živi 2 - 3 mjeseca zimi 6 i više
• varou lako uočavamo golim okom:
- ženka je krupnija, jajolikog oblika, tamnosmeđe boje, po
tijelu posuta dlačicama i kukicama s izraženim usnim
aparatom za sisanje
- mužjaci su manji, okruglasti, ne sišu krv, imaju rasplodnu
ulogu (rađaju se u poklopljenim stanicama saća)
- ženke varoe i njihove ličinke hrane se krvlju odraslih pčela
i njihovog legla
Ženka varoe
• Kako se bolest prenosi?
- Kontaktom bolesnih pčela, trutovima koji mogu
letjeti jako daleko, rojevima pčela, zalijetanjem,
seljenjem pčela na paše ili prometom pčela
• Kako prepoznati bolest?
- u početku pojava uginulih, nerazvijenih , sitnih
trutova, ličinki i kukuljica
- bolesne pčele slabo lete, duže se zadržavaju u
košnicama, uznemirene su , vrte se u krug, broj
trutova znatno opada
- na dnu košnice nalazimo uginule
pčele s grinjama po njima
• Dijagnozu postavljamo tako da uhvatimo pčelu i tražimo
varou na njoj
- žrtvovanjem 100 pčela u staklenci u koju ulijemo vruću
vodu (time se ubiju pčele i varoe)
- o broju nađenih varoa odlučujemo o liječenju
• Na pretragu se šalje: 50-100 pčela sa centra plodišta
- poklopljeno trutovsko leglo 10x10 cm omotano u papir
• Liječenje varoze tehničkim postupcima:
- izrezivanje trutovskog legla nakon poklapanja (50%
uspjeha)
- izlaganje košnice temperaturi od 47o C , 15 minuta ubija
varou, a ne šteti pčelama (u Rusiji )
• liječenje varoze kemoterapeuticima
• isparavajuća sredstva (naftalin, timol , eterična ulja)
• pare mravlje kiseline u koncentraciji od 60 -80 %
(učinkovitost 99%) ekološki je najprihvatljiviji način
suzbijanja varoe (registrirano u EU)
- djeluje na varou, na pčelama i na poklopljenom leglu
- pčele mogu izdržati 200 puta veću dozu mravlje kiseline
od varroe
• upotreba sublimirane oksalne kiseline se pokazala
ekološki opravadano i vrlo efikasna
• Kontaktna sredstva:
- malation, amitraz imaju kancerogeno djelovanje i
ostavlja rezidue u medu (nema ih u EU)
• oksalna kiselina u obliku spreja jeftino, efikasno,
jednostavno sredstvo u obliku 2% -tne otopine
• mliječna kiselina u obliku 15% -tne otopine koja se prska
običnom prskalicom
• Dimna sredstva: duhan, nedovoljno učinkovit
• Aerosolna sredstva : amitraz, kumafos, fluvalinat,
akrinatrin raspršuju se pod tlakom kompresora
• Dodatak hrani:
• Kas-81
• Organske bakrene soli: bakreni sulfat i bakreni glukonat
 Nezarazne pčelinje bolesti
• Prehlađeno i pregrijano leglo
• Začep crijeva peludom
• Bolest šumske paše
• Nezarazne bolesti matica
• Otrovanje pčela
 Prehlađeno leglo
• više je poremećaj u regulaciji temperature nego bolest
• da bi se održala temperatura legla od 34 - 35o C, pčele
svojim tijelima reguliraju temperaturu
• kad naglo padne temperatura ispod 28o C prvo ugibaju
ličinke na krajevima okvira (nisu pokrivene pčelama)
• uginule ličinke se raspadaju i pčele ih moraju izbaciti iz
košnice
• Koji su uzroci ove pojave?
- matice u rano proljeće zanese više okvira s leglom, a
nedovoljan broj pčela ih ne može prekriti
- zbog ugibanja većeg broja pčela (otrovanje ili neke druge
bolesti)
• otvaranje košnice za hladnijih dana
 Začep crijeva peludom
• od ove bolesti oboljevaju mlade kućne pčele koje troše
puno peluda
• kod oboljelih pčela je trbuh napuhan i kad se pritisne iz
njega izlazi gusta žučkasta masa pomješna s peludom
• Za pčele je otrovan pelud:
- zlatice ili žabnjaka
- divljeg kestena
- pamuka
- duhana
- crvenog luka
- bolest je kratkotrajna, a kad se primjeti dobro je pčele
prihraniti rijetkim sirupom
 Otrovanje pčela
• Pčele se najčešće otruju otrovima kemijskog podrijetla:
• pesticidima (sredstva za suzbijanje korova, nametnika na
biljkama i životinjama)
• najopasniji pesticidi za pčele su oni raspršeni iz aviona
• Kad se raspršuju po biljkama u cvatu
• insekticidima (sredstva za tretiranje biljaka protiv
insekata )
• herbicidima (sredstva za uništavanje korova)
• fungicidima (sredstva za suzbijanje gljivica)
 Štetnici i neprijatelji pčela
• To su predstavnici raznih životinjskih vrsta od kojih neki:
oštećuju saće i ličinke, uzimaju med, napadaju pčele
- medvjedi
- miševi i rovke
- ličinke kukaca i moljci (veliki i mali voskov moljac)
- ose, grabežljivi kukci i pauci
- ptice , gušteri i žabe
- muhe
 Medvjed
• Kad nanjuši med, razbija košnicu uzima sadržaj
i ponovo se vraća
• jede med i leglo
• Pčelar može:
- preseliti košnice
- postaviti električnog pastira
 Miševi i rovke
• u zimu kad se pčele skupe u klupko, dio okvira
ostaje nezaštićen
• miševi fizički uništavaju saće i izmetom
onečišćuju košnicu
• Kako im zapriječiti ulaz?
- na leta se postave “češljevi” da ne mogu ući u
košnicu
 Veliki voskov moljac
• najpoznatiji i najrašireniji nametnik na saću
• oštećuje saće koje je van košnica i saće slabih zajednica
• to je leptir koji se pojavljuje u toplije godišnje doba
• ženke nesu jaja na dijelu saća koje je u tami
• na saću prave kanale, razaraju ga, hrane se voskom,
peludom i čahuricom kukuljica
• leptira je teško uništiti, ali zato uništavamo sve njegove
razvojne stadije
• saće izvan košnica treba čuvati u dobro zatvorenom
prostoru i tretirati ga sumpornim dioksidom
 Ose
• uznemiruju pčele
• kradu im med
• prenosioci su nekih bolesti
• Kako ih zaustaviti?
- oko pčelinjaka postave se boce s mješavinom
jabučnog octa i piva
- ose se masovno utapaju u njima
 Ptice
• ptice pčelarice su korisne i zaštićene su
zakonom
• uspješno love u zraku kad su pčele umorne i
pune nektara
• kad ih je puno mogu utjecati na prinose
pčelinjih proizvoda
 Veterinari u suzbijanju pčelinjih
bolesti
• Zakonski propisi
• Lijekovi koji ne zagađuju pčelinje proizvode
 Zakonski propisi
• Zakonski propisi se odnose na bolesti pčela koje
se suzbijaju po zakonu:
- američku gnjiloću
- nozemozu
- varoozu
- tropilelozu
- etiniozu
- zakonske odredbe i postupke (liječenje,
neškodljivo uklanjanje) odredit će nadležni
veterinarski inspektor poslije nalaza na terenu i
nadležnog veterinaskog laboratorija
 Lijekovi koji ne zagađuju pčelinje
prozvode
• Kaustična soda (NaOH) za dezinfekciju košnica
• Parafiniranje košnica za suzbijanje vlage i plijesni
• Vodikov peroksid za dezinfekciju košnice
• Za uništavanje varooe preporuča se:
- mravlja kiselina u prahu u periodu 22.06. – 01.08.
- oksalna kiselina krajem 11. mjeseca, kad nema legla
- KAS-81 (pelin i mlade borove iglice)
• za nozemozu askorbinska kiselina (vit. C)
• za vapnenasto leglo timol i mravlja kiselina
• za uništavanje voskovog moljca sumporne trake
 Pčelinja paša i medonosno bilje
• Medonosno i peludno bilje
• Pravilno iskorištavanje pčelinjih paša
 Medonosno i peludno bilje
• Kontinentalne biljke
• Biljke primorskog pojasa i krša
 Kontinentalne biljke
• Lijeska - biljka proljetnog razvoja pčela
- raste po nižim šumama, šikarama i živicama
- može procvasti u veljači, a cvatnja traje tjedan dana
- daje pčelama obilje peluda
• Maslačak – dobra proljetna paša
- cvjetovi su mnogobrojni i žuti, s mnogo peluda i nektara
- cvjeta od ožujka do listopada
• Vrbe – dobra proljetna paša za pčele
• visoka drveća 20 – 25 m (bijela vrba, krha vrba, planinska
iva) nalazimo ih u riječnim dolinama i poplavljenim
područjima
• mogu dati prinos od 10 i više kilograma
• cvatu od ožujka do travnja (bijela vrba 10 -15 dana)
Lijeska Đanarika

Vrba Maslačak
• Proljetna crnjuša - zimzeleni grm s crvenim cvjetovima
• odgovara joj dosta vlage, cvjeta od veljače do travnja
• daje dosta peluda i nektara
• Marelica - cvjeta u ožujku i travnju 10 – 14 dana
• Đanarika – voćka koja cvjeta s puno bijelih cvjetova
• daje dosta peluda i nektara, cvate krajem ožujka i
početkom travnja
• Breskva – raste na plantažama
• cvjeta na početku travnja 10 – 14 dana, velika
koncentracija šećera u nektaru i dosta peluda
• Višnja – pčele ju dobro posjećuju zbog peluda i nektara,
cvjeta u travnju
• Trešnja – daje mnogo nektara i peluda, cvjeta u drugoj
polovici travnja 20 dana
 Marelica

Proljetna
crnjuša
Breskva
Višnja

Trešnja

Amorfa
• Amorfa (bagremac ili kineski bagrem) grm dugih šiba do
2 m, cvjeta tamnocrvenkastim cvjetovima
• raste samoniklo, cvjeta oko 15 dana, daje dosta nektara i
peluda koji je kvalitetan po svom sastavu
• Lipa – visoka stabla 25–35 m (sitnolisnata, krupnolisnata,
srebrnolisnata lipa) nesigurne za medenje
• uvjeti za medenje ovise o temperaturi, vlazi i vjetrovima
• cvjeta 2-3 tjedna od lipnja do srpnja
• Pitomi kesten - visine i do 30 m, bogat peludom
• cvjeta u lipnju 10 – 20 dana (pčele ne smiju zimovati na
kestenovom medu)
• Fecelija – jednogodišnja biljka koja se sije u travnju ili
svibnju , cvjeta 30 – 40 dana
• planskim sijanjem može se dobiti paša od svibnja do rujna
 Lipa
Pitomi kesten

Suncokret
Fecelija
• Suncokret - jednogodišnja biljka, naraste i 2 m u visinu
- cvjetanje počinje krajem lipnja i traje 20 dana
- prvi cvjetovi izlučuju najviše nektara, kasnije manje
- za dobro medenje važno je toplo vrijeme i dosta vlage
• Uljana repica – jednogodišnja ili dvogodišnja biljka visine
do 60 cm, cvate žutim cvjetovima
- cvat traje 20 dana u travnju, a ima dosta nektara i peluda
- pašu na repicu dobro je iskoristiti za izgradnju satnih
osnova
• Cigansko perje - višegodišnja biljka, grimiznih cvjetova
skupljenih u grozdaste cvatove
- cvjeta u srpnju i kolovozu oko 40 dana
• Zlatošipka - višegodišnja zeljasta biljka, cvjetnih
zlatožutih glavica, bogata nektarom i peludom
 Cigansko perje
Uljana repica

Zlatošipka
 Biljke primorskog pojasa i krša
• Zanovijet – žbun ili drvo zlatožutih cvjetova
- cvjeta od travnja do svibnja, dajući dosta nektara i nešto
peluda
• Kadulja (žalfija) - grm visine 20 - 90 cm, dugih i ljubičastih
cvjetova (vrlo važna biljka za pčelarenje uz obalu)
- cvjeta od početka svibnja do konca srpnja
- kadulja je odlična paša, a med je posebno cijenjen
- najbogatije područje je Metkovića do Dubrovnika, a raste
samoniklo duž jadranske obale i otoka
- cvjeta prosječno 21 dan, a seleći se, paša može trajati i 2
mjeseca
- dnevni unos od 5 – 6 kg po zajednici, ovisno o sezoni
- najbolje medi kad je toplo i ima dovoljno vlage u zraku
• Lavanda – višegodišnji grm visine 50 – 80 cm, s
uspravnim izdancima (najviše je ima na Hvaru)
- odgovara joj topla klima, cvate u lipnju i srpnju 25 - 35
dana (dnevni unos od 4 -6 kg )
- jako je bogata nektarom, siromašna peludom, a proizvodi
se i lavandino eterično ulje
• Ružmarin – zimzeleni grm visok 2 m, velikih, debelih,
mesnatih listova s plavim cvjetovima
- cvjeta skoro čitavu godinu, a intenzivno od 3-4 i 10-11 mj
- u povoljnim prilikama cvjeta 40 dana i odlično medi
- paša se smatra nesigurnom, jer različito medi na manjim
udaljenostima (ovisno o vremenskim prilikama)
- ima ga na Dugom otoku, Visu, Hvaru, oko Limskog kanala
u Istri
Zanovijet Kadulja

Lavanda Ružmarin
• Drača – žbun visok 3 m; u Dalmaciji raste na kamenitim
obroncima uz obalu i do 1500 nadmorske visine
- cvjeta od svibnja do srpnja, ne podnosi hladno vrijeme i
kišu, tako da je problematična kao medonaoša
• Naranča- zimzeleno drvo koje cvjeta od siječnja do
travnja, mirisnim medonosnim cvjetovima
• Veliki vrijes – srednje nizak žbun , bijelih cvjetova
- nalazi se na našim otocima,a cvjeta od siječnja do travnja
- skoro je bez peluda, daje dosta nektara
• Manji vrijes – zimzeleni žbun od 80 cm, crvenkastih
cvjetova (odlična medonosna biljka)
- cvjeta od listopada do studenog na našim otocima
• Mnogocvjetni vrijes - grm koji cvjeta bjelkastim ili
ljubičastim cvjetovima (cvat mu ovisi o kiši)
- ako padne kiša u 8 mj. procvast će polovinom rujana
Drača
Naranča

Veliki vrijes Manji vrijes

Mnogocvjetni vrijes
 Pravilno iskorištavanje pčelinjih paša
• Biljke i pčele
• Nektar i medljika
• Pelud
• Uvjeti medenja
• Koliko košnica možemo staviti na jedno
mjesto?
• Pretvaranje nektara u med
• Važnost pčela u oprašivanju bilja
 Biljke i pčele
• Obilazeći cvjetove pčele radilice skupljaju:
- nektar i pelud koji im služi kao hrana
- medljiku i propolis
- pomažu biljkama u oplodnji (80%)
• Nektar je slatki sok u cvjetovima koje luče žlijezde
nektarije (voda , šećer, minerali eterična ulja… )
- glavna uloga nektara je privući kukce da oplodi cvijet
- s obzirom na količinu šećera u bilju možemo ih
svrstati u:
- odlične, vrlo dobre, dobre i slabe medonoše
- količina vode varira ovisno o vremenskim prilikama
• Zašto je pčelama potrebna pelud?
- kao vlastita hrana za rast
- za prehranu matice i legla
- kao rezerva masti za zimu
- za sekreciju voska
- za proizvodnju pčelinjeg otrova
- Medljika ili medina rosa je slatka tvar životinjskog
podrijetla
- luče je štitaste i lisne uši na površinu drvenastih
biljaka (hrast, vrba, bjelogorica)
- medljici se nalazi više šećera i enzima nego u nektaru
- od medljike pčele prerađuju šumski med i vrlo je
cijenjen
- Propolis je smolasta izlučevina pupoljaka i kore drveća
kojom se brane od štetnih mikroorganizama
- pčele ga skupljaju i miješaju sa sekretom žlijezda
- boja mu varira od tamnozelene do crveno-smeđe
- na višoj temperaturi je ljepljiv, a na nižoj se mrvi
- sadrži: smole, balzame, eterična, esencijalna ulja i vosak
- bogat je vitaminima , ima baktericidna i antiseptična
svojstva
- propolis se naziva i prirodnim antibiotikom
 Uvjeti medenja
• Biljkama za rast i razvoj potrebni su:
- zemlja, vlaga, zrak, toplina i svjetlost u optimalnim
uvjetima
• Lučenju nektara pogoduju:
- tople noći s dosta jutarnje rose
- lijepi sunčani dani bez vjetra
- sparni dani s dosta vlage u zraku
• Najoptimalnija temperatura za medenje je:
- dnevna 18 - 32 oC
- noćna iznad 10 oC
• Vjetar nepovoljno (istočni i sjev.) djeluje na medenje jer:
- sprječava pčele u letu, suši nektar
 Koliko košnica možemo staviti na
jedno mjesto
• Ako je pčelinjak stacioniran:
- preporuka je da se na jedno mjesto ne treba stavljati
više od 40 – 50 košnica
• Za seleće pčelinjake preporuka je:
- treba ocijeniti količinu biljki i jačinu medenja
- služiti se iskustvima iz prijašnjih
godina
 Pretvaranje nektara u med
• pčele mogu proizvesti med samo od nektara i medljike
koje su skupile u mednom mjehuru
• u povratku sa paše, pčele u nektar dodaju ferment koji
obični šećer pretvara u grožđani i voćni šećer
• zbog obilne paše , pčele nektar odlažu bilo gdje u košnici
• mlade pčele ga preuzimaju, prerađuju i prenose u više
dijelove košnice
• nektar odložen u saće je vodenkast, pa ga pčele
lepezanjem krila isušuju (ventilacijom isparava voda)
• prerada nektara u med traje 4 -5 dana
• kad med potpuno sazri pčele ga poklope voštanim
poklopcima
• grožđani šećer u medu se brzo kristalizira, a voćni kad je
sam skoro nikada
nektar odložen u saće
 Važnost pčela u oprašivanju bilja
• Oko 80% poljoprivrednih kultura oprašuju kukci, a
najveću ulogu imaju pčele medarice
• Zašto su pčele posebno važne u oprašivanju bilja?
- ima ih najviše
- konstantno se zadržavaju na jednoj kulturi danima
- dlačicama s tijela pogoduju prijenosu peluda
• 10 x je veća korist pčela u oprašivanju bilja nego u
odnosu na proizvodnju meda
• ako želimo da nam pčela oprašuje željenu kulturu
(dresura pčela) u šećernu otopinu dodajemo:
- cvjetove biljaka
- mirisno ulje od cvjetova biljaka