MOGUĆA PITANJA – PIP 1.

KOLOKVIJ

Pitanja sa Drivea: MAJA

5. Onda je bila tablica ono pojam podražaj podražaj podražaj pojam pojam i morao si
staviti + ili - ovisno o tome jel ostavlja dubok trag ili nešto. (ŠTO GOD OVO BILO)

6. Fiziološki procesi koji omogućavaju preciznu percepciju dodira, objasni.

Odgovor: Svi receptori reagiraju na više različitih modaliteta, iako su specijaliziraniji za

određene. Takođr, neuroni su rasporđeni divergentno. To znači da viša razina ima veći
broj neurona od niže, što omogućuju jako dobru rezoluciji kožnim osjetima.

7. Kako viši misaoni procesi inhibiraju signale boli.

Odgovor: Sposobnost da misli i očekivanja inhibiraju signale boli omogućuje model

kontrole prolaza. Taj model se stoji od 3 puta u leđnoj moždini (substantia gelatinosa)
čijom se aktivacijom šalju signali u T stanice, te razina aktivacija tih T stanica odeđuje
intenzitet boli koji ćemo doživjeti. 2 puta sustava kontole prolaza (V-vlakna i središnja
vlakna) djeluju inhibitorno na aktivaciju T stanica u skladu s našim kognitivnim
procesima.

3. Skiciraj Neisserov model perceptivne analize sa sintezom.

Odgovor: shema

> perceptualno istraživanje (potraga za očekivanim obilježjima, silazni)

> Senzorni znaci (obilježja iz podražajne okoline)

> analiza obilježja (uzlazni) > shema

9. Kako sheme utječu na iskrivljenje pamćenja, objasnite na procesima kodiranja,

pohrane i pronalaženja. (MISLIM DA NE TREBA)

10. Objasniti odnos vremena i fi fenomena.

Odgovor: paljenje jednog pa drugog svjetla, uz interval 1\10 s vidimo jedno pa

drugo svjetlo uz 1\20 s doživljavamo da se jedna crta glatko kreće kroz vidno polje, uz
interval od 1\40 čini se da su dvije crte zadane istovremeno.

11. Navedi i objasni 5 funkcija perceptivnog sustava.

Odgovor:

a) pažnja - određivanje koji dio senzorne okoline pratiti

b) lokalizacija - određivanje gdje su predmeti

c) prepoznavanje - određivanje što su predmeti

d) apstrakcija kritičnih informacija o predmetu

e) konstantnost percepcije - održavanje svojstava/izgleda predmeta iako se njihove

slike na mrežnici mijenjaju

15. Objasni dvije glavne teorije viđenja boja.

Odgovor:

16. Koliko treba čunjićima (ili štapićima) da se prilagode?

Odgovor:

17. Profil prepoznavanja objasniti kod mirisa.(tj. njuha)

Odgovor:

19. Tri karakteristike boja.

Odgovor: valna duljina-nijansa...

20. Machove pruge, objasni.

Odgovor:

21. Objasni perceptivnu konstantnost.

Odgovor:

22. Objasni konstantnost veličina preko Ponzove varke -

Objasni mehanizam koji je u pozadini Hermannove rešetke - lateralna inhibicija

Što je kromatska adaptacija -

Što je apsolutni limen -

MOJA (izvučena iz Goldsteina):

Poglavlje 1: Uvod u percepciju VALENTINA

23. Razlika percipiranja i prepoznavanja nečega? Goldstein 7. str.

Odgovor: Možeš percipirati predmet bez prepoznavanja, prepoznavanje je

stavljanje u kategoriju. +3 rečenice lol
24. Kako se mjeri percepcija? Goldstein 12. str.

Odgovor: Percepcija se mjeri: opisivanjem, detektiranjem, prepoznavanjem,

procjena veličine, pretraživanje.

25. Opiši perceptivni proces dok gledaš kuću.

Odgovor: Okolinski podražaj (el.mag. valovi oko tebe), opažani podražaj (el.mag.
valovi kuće), podražaj na receptorima (kako slika kuće na mrežnici podražuje čunjiće i
štapiće), transdukcija (el.mag. valovi u živčani impuls), neuronsko procesiranje (okidaju
posebni neuroni koji vode živčani impuls s receptora do kortikalnih područja), percepcija
(percipiramo kuću basically), prepoznavanje (ok ima 4 zida, krov dakle to je kuća),
djelovanje/odlučivanje (pokažeš prosti prst jer je gadna fasada ili apsolutno bilo kaj
drugo, al je djelovanje samoobjašnjavajuće).

+ Navedi barem 3 razine analize na kojima možeš proučavati automobil.

Odgovor: psihofizička (kako podražaj aka auto aka el.mag.valovi auta

percipiramo -- podražaj-percepcija), fiziološka (kako se el.mag. valovi auta
reprezentiraju s obzirom na neuronsko procesiranje ili kako se neuronsko percipiranje
reprezentira u kortikalni oblik percepta)

+ Uloga odozdo-prema-gore i odozgo-prema-dolje procesa kod netočne percepcije

(misliš da si čuo nešto, a nisi).

Odgovor: Odozdo-prema-gore -> iluzije (Ponzova iluzija), odozgo-prema-dolje

očekivali smo začuti npr. tresak pa smo ga čuli? vidiš loptu da pada pa očekuješ a myb
nisi čuo jer je predaleko (Muller-Lyerova te više ne vara jer znaš)
Poglavlje 7: Percepcija boje VALENTINA
26. Kako na percepciju boje utječe okruženje u kojem se predmet nalazi?

Odgovor: komplementarnost, svjetline...

27. Što vide daltonisti (po tipovima)?

Odgovor: monokromati (sve u nijansama sive), dikromati (vide komplementarne

parove, npr. na kratkim valnim duljinama vide plavo, na dugim žuto i samo nijanse tih
boja)

28. Koje valne duljine su za koje boje.

Odgovor:
Regenbogen boje:
ljubičasta: 400-450
plava: 450-490
zelena: 500-575
žuta: 575-590
narančasta: 590-620
crvena: 620-700

29. Objasni trikromatsku teoriju doživljaja boja i teoriju suprotnih procesa doživljaja boja.

TRIKROMATSKA TEORIJA: imamo čunjiće za doživljaje 3 valne duljine - brijem

da je za plavu, žutu i crvenu (sve ostale boje dobivaju se miješanjem tih triju valnih
duljina); s obzirom na kod aktivacije tih triju čunjića možemo skužit koju ćemo boju
percipirati.

TEORIJA SUPROTNIH PROCESA: Viđenje boja se temelji na suprotnim

procesima za viđenje plavog i žutog te crvenog i zelenog. Postoje 3 mehanizma za
viđenje boja i svaki od njih suprotno reagira na različite intenzitete svjetla. Mehanizam
crno-bijelo = pozitivno na bijelo, negativno na ne bijelo. Mehanizam crveno-zeleno =
pozitivno na crveno, negativno na zeleno. Mehanizam žuto-plavo = pozitivno na žuto,
negativno na plavo.

30. Što su konstantnost boja i konst. Svjetline?

Odgovor: Konstantnost boja = Mi ćemo percipirati crvenu i u slabijem osvjetljenju
(ako znamo da je ruža crvena, perciprat ćemo ju takvom i u uvjetima lošeg osvjetljenja).

Konstantnost svjetline = konstantnost akromatskih boja u uvjetima s različitom količinom

svjetla (crno nemre bit manje crno koliko god ja jako obasjali)

31. Kako živčani sustav stvara doživljaj boje?

Odgovor: elektromagnetski val može pasti na tri tipa čunjića zadužena za
pojedini spektar valnih duljina, nakon toga ima onaj cijeli put talamus blabla korteks.
(selektivno propuštanje i simultani kontrast)

Poglavlje 8: Percepcija dubine i veličine MARTA

32. Kako doživljavamo dubinu ako je slika na mrežnici 2D?

Odgovor: Zbog okulomotornih (konvergencija, akomodacija leće), monokularnih

(zaklanjanje, relativna visina, relativna veličina, linearna perspektiva, poznatost veličine,
atmosferska perspektiva, gradijent teksture, sjene, paralaksa kretanja) i binokularnih
(križna disparatnost, ne-križna disparatnost) znakova za dubinu.

33. Objasni fiziologiju percepcije dubine. Goldi str. 178.

Odgovor: Postoje točno određeni neuroni u korteksu koji reagiraju na slikovne

znakove dubine i binokularnu disparatnost, s obzirom na stupanj njihove aktivacije
razlikujemo različitu “dubinu” predmeta.

34. Kako na percepciju veličine utječe percepcija dubine?

Odgovor: Predmeti koji su dalje imaju manju sliku na mrežnici pa su subjektivno

manji iako mi znamo njihovu stvarnu veličinu s obzirom na udaljenost.

Poglavlje 11: Zvuk, slušni sustav i percepcija visine tona ERIKA

35. Ako u šumi padne drvo i nema nikoga tko bi to čuo, postoji li zvuk ili ne? (citat
Goldsteina) -Da.

36. Kako vibracije unutar uha dovode do percepcije različitih visina tona?

Odgovor: Zato što s obzirom na njihov položaj u Cortijevom organu, receptori

reagiraju na različite frekvencije zvuka.

37. Kako su zvukovi reprezentirani u slušnom korteksu?

Odgovor: Postoje određeni neuroni u A1 korteksu koji reagiraju na niske i

određeni neuroni koji reagiraju na visoke frekvencije. Područje A1 je također odgovorno
za lokalizaciju zvukova.

38. Kako su povezane amplituda i glasnoća? (fizikalno/perceptivno)

Odgovor: Amplituda-glasnoća
39. Kako je frekvencija povezana s visinom i bojom tona? (fizikalno/perceptivno) Goldi
240. str.

Odgovor: veća frekvencija-viši ton, boja tona- razlikujemo dva različita glazbala s
obzirom na broj frekvencija koji proizvode prilikom izvođenja složenog zvuka, i amplitudi
tonova određene visine

40. Krivulja čujnosti i frekvencija-glasnoća, objasni.

Odgovor: Krivulja glasnoće nije ravna crta. Ona nam daje do znanja da tonovi
nižih frekvencija trebaju biti reproducirani većom glasnoćom kako bismo ih čuli.

41. Opiši Bekesyevu teoriju sluha (Goldi 246. str.)

Odgovor: frekvencija zvuka određena je mjestom duž Cortijeva organa na kojem

je reakcija (okidanje) neurona najveća - frekvencija određena vlaknima koja reagiraju.

42. Koja područja mozga reagiraju na zvučne podražaje?

Odgovor: A1 slušni korteks u temporalnom režnju i rubna i pararubna područja

uz njega; što tok (anteriorni ide od temporalnog do prefrontalnog korteksa), gdje tok (od
temporalnog preko parijetalnog do prefrontalnog korteksa); sva se ta područja aktiviraju
pri percepciji zvučnih podražaja.

Poglavlje 14: Kožni osjeti ANA

45. Zašto svaka osoba drugačije doživljava bol?

Odgovor: Zato što bol uz fizičku ima i afektivnu komponentu koja je

interindividualno varijabilna.

46. Mehanoreceptori - šta sve rade?

Jel ima drugih receptora u koži, koji su -

Merkelova pločica - blizu granice derme i epiderme, niskofrekventni podražaji, spori

podražaji - oblik, struktura

Ruffinijevo tjelešce - razgranata vlakna unutar omotača valjkastog izgleda, duboko u

koži - rastezanje, toplo

Pacinijevo tjelešce - slojevit omotač, sličan luku, okružuje živčano vlakno, duboko u
koži, utroba, zglobovi - visoke frekvencije, dinamika, fine vibracije, pritisak

Meissnerovo tjelešce - spljoštene stanice u dermi ispod epiderme - dinamički dodir,

visoke frekvencije
Krauzeova tjelešca - površina, hladno

Mehanoreceptori bold su sporoadaptirajući, a ovi italic brzoadaptirajući.

Postoje još i slobodni živčani završeci koji služe za osjet površine, boli, temperature,
škakljanja.

48. Senzorni homunkulus, Goldstein str. 309.

Odgovor: Mapa kortikalnih područja za dezignirani (određeni) dio tijela ne ovisi o

veličini tog dijela tijela, već o broju receptora koji se na tom dijelu nalaze.

49. Opiši metode mjerenja osjetljivosti na dodir.

Odgovor: Diferencijalni prag između dvije točke (čovjeku zabodemo dvije igle na
nekom razmaku te sve više postepeno udaljavamo dok ne kaže da je osjetio dodir na
dva različita mjesta na koži), rešetkasta osjetljivost (na kožu čovjeku prislonimo rešetku
i tražimo da kaže u kojem su smjeru okrenute brazde).

50. Tri vrste boli

Odgovor: nociceptivna bol (upozorava na neminovna oštećenja kože, najviše na

rožnici, prag aktivacije - dovoljno malen da se bol pojavi prije oštećenja, a dovoljno velik
da ne ometa svakodnevno funkcioniranje).

Upalna bol (oštećenje tkiva, upale zglobova ili tumorne stanice).

Neuropatska bol (povrede ili oštećenje ŽS, sindrom karpalnog tunela, neurološki
problemi).

51. Fiziologija kognitivnih i iskustvenih aspekata boli - Goldi str. 321

Odgovor: V-vlakna, M-vlakna, Središnja kontrola… putevi preko kojih se ulazi u

sustav kontrole prolaza.

Središnja kontrola - prenose signale iz korteksa prema dolje

Nociceptori prenose osjećaj boli do vlakana, postoje 2 tipa vlakana (V-vlakna =

inhibitorna, M-vlakna = eksitacijska). Signal dolazi do T-stanica, koje su važne za
imunosnu reakciju. M-vlakna pojačavaju bol (jer povećavaju aktivnost T-stanica),
V-vlakna smanjuju bol (smanjuju aktivnost T-stanica)

52. Osjećanje boli u socijalnim situacijama - Goldi str. 323

Odgovor: Osjeća se jadno = pojačana aktivacija prednje cingularnog korteksa, gledanje

druge osobe koja doživljava bol = aktivira prednji cingularni korteks pogotovo kada
osoba osjeća empatiju, veća empatija veća aktivacija prednjeg cingularnog korteksa.

 324. str. sva pitanja provjerite svoje znanje, ako nekome nije dosta pitanja
Poglavlje 15: Kemijski osjeti DORIS
53. Kako neuroni u korteksu povezuju miris i okus?

Odgovor: U orbitofrontalnom korteksu se spajaju olfaktorni i gustativni putovi te

se stvara doživljaj arome. (retronazalni put)

54. Objasni specifično i distribuirano kodiranje.

Specifično: Receptor reagira na jednu specifičnu tvar. Jedan receptor - jedan

osjet npr slatko

Distribuirano: Receptor reagira dominantno na jednu tvar, a manje na ostale;

prati se obrazac aktivacije živčanih vlakana (slične tvari po svom kemijskom
sastavu imaju sličan obrazac aktivacije).

55. Kako genetika utječe na okus/miris?

Za miris: u genetskom kodu postoje kodovi za sintezu stotine tisuća različitih

tipova olfaktornih receptora.

Za okus: slično, samo neki ljudi imaju dodatne gene za sintezu receptora za
specifične tvari (razlika kušači - nekušači, PROP (feniltiokarbamid), piše u Goldiju)

______________________________________________________________

Sindrom karpalnog tunela? ma kad klikaš previše po instagramu. Oblik neuropatske boli
(bol u receptorima u zivcanom sustavu)

_______________________________________________________________

Iz prezentacija: *na melodiju don't u cry od guns and rosesa* I wanna dieee tonight

Pitanja iz prezentacija i seminara:

Uvod u kognitivnu MIRNA

57. Gdje danas u psihologiji možete vidjeti dijalektalni pristup?
 Odgovor:

*Seminar: Metode istraživanja

Pitanje može biti za prednosti i mane svake metode = Sternberg str. 16

Uvod u percepciju DUGA

58. niš

*Seminar: Klasične metode psihofizike - pitanje koje su metode i prednosti/mane

Odgovor:

*Seminar: Teorija detekcije signala

POGODAK (da na s+š), LAŽNA UZBUNA (na š), PROPUST U DETEKCIJI (ne na s+š)
I ISPRAVNO ODBACIVANJE (ne na š)

Metode:

a. DA-NE metoda

• Temeljna metoda TDS-a

• Velik broj podražajnih intervala (najmanje 300)

• Intervali sa signalom i prazni intervali

b. Metoda prisilnog izbora (Primjer)

• Oslobođeno djelovanja kriterija ispitanika

• Dva podražajna intervala (Š+ SŠ) slučajnim redoslijedom

c. Metoda stupnjeva sigurnosti

• Izražavanje stupnja sigurnosti u točnost odgovora

• Daje informaciju o ispitanikovom kriteriju

Kemijski osjeti i percepcija (hemijska čula): VANJA

59. Prisjetite se nekih situacija u kojima ste se susreli s mirisom koji je pokrenuo
sjećanja na događaj ili mjesto o kojem godinama niste razmišljali? Koji bi mogao biti
mehanizam zadužen za ovu vrstu iskustva?
 Odgovor: To je povezano s činjenicom da je olfaktorni sustav povezan s
amigdalom koja je centar za sjećanja i osjećaje (dio limbičkog sustava); to je Proustov
efekt.

60. Razmislite o vrsti hrane koju izbjegavate jer vam se ne sviđa njen okus. Ima li ta
hrana nešto zajedničko što bi moglo objasniti ovu preferenciju okusa (hint: aktivnosti
specifičnih vrsta okusnih receptora)?

Odgovor: Neki ljudi imaju specifične receptori ili veću gustoću receptora za
određene tvari. Posljedično, te osobe ili doživljavaju okus koji drugi ljudi ne ili
doživljavaju okus u jačem intenzitetu. primjer s articokom i PROP tvari

61. Zašto psi imaju bolji njuh od ljudi?

Odgovor: Zato što imaju više receptora; makrozmatična je životinja.

62. Zašto kad smo prehlađeni sva hrana ima isti okus? Osim fast fooda? :-)

Odgovor: Zato što Fast Food podražuje receptore za umami.Mononatrijev

glutaman koji je tvar u specenom mesu percipiramo jednako (njegovu aromu) cak i kad
su nosnice zatvorene - prevladava osjet okusa

63. Zašto me miris može vratiti u djetinjstvo?

Odgovor: Zato što je olfaktorni sustav povezan s amigdalom koja je centar

sjećanja.

64. Koji je mjesec listopad?

43. Ljudi nekad izvještavaju o ozljedama kojih nisu bili svjesni te dok ih nisu osvijestili
nisu osjećali bol. Kako bi ovo objasnili u terminima procesa odozgo-prema-dolje i
odozdo-prema-gore?

Odgovor: Myb odozgo-prema-dolje: kad vidim ranu (podražaj) i izgleda odvratno i

uznemirujuće (cjelokupna priroda podražaja), da ju probam dotaknut da vidim jel
boli/koliko je duboka (provjera karakteristika podražaja), okay shit to boli, to je stvarna
ozljeda (prepoznavanje podražaja)

Odozdo-prema-gore: osjećam nešto na glavi i vidim da curi krv (detekcija

obilježja podražaja), jbt to dvoje znači da imam neku ozljedu (prepoznavanje podražaja)

Tjelesni osjeti i percepcija (telesna čula) JELENA

64. Kako to da mogu hodati s bodljom u nozi?
Odgovor: možeš ignorirati bol? … Ovisi o pragu aktivacije - dovoljno mali da se
bol pojavi prije oštećenja, dovoljno velik da ne ometa svakodnevno funkcioniranje.
65. Može li gledanje komedije odagnati bol?
Odgovor: Ako skrenemo pažnju na neki drugi podražaj, taj podražaj će djelovati
“inhibitorno” na naš osjećaj boli.

66. Boli li „duša”, isto kao i tijelo?

Odgovor: da, osjećaš se jadno = pojačana aktivacija prednje cingularnog
korteksa + gledanje druge osobe koja doživljava bol = aktivira prednji cingularni korteks
pogotovo kada osoba osjeća empatiju, veća empatija veća aktivacija prednjeg
cingularnog korteksa.

68. Mnogi ljudi koji su imali amputaciju uda nastavljaju osjećati taj ud, tzv. osjećaj
fantomskog uda. Kako biste mogli objasniti ovaj osjet?
Odgovor:

*Seminar: Placebo efekt, pitanje: Na primjeru bioenergije objasni placebo efekt.

Odgovor:

Sluh i slušna percepcija LUCIJA

69. Koji bi slušni tokovi - što, gdje ili njihova kombinacija - bili odgovorni za sljedeće: a)
pronalazak predmeta u mraku na temelju toga što čujemo da se otkotrljao po tepihu i
udario u pod -GDJE

b) prepoznavanje prijateljeva glasa preko telefona- ŠTO

c) slušanje glazbe preko slušalica-ŠTO

d) praćenje zvuka sirene dok juri niz ulicu- MIX ŠTO/GDJE

+ Zašto su neki zvukovi visoki, a neki niski?

Odgovor: Visina tona (komponenta zvuka) ovisi o frekvenciji zvučnog vala. Ako je
frekvencija viša, ton (zvuk) će biti viši.

+ Zašto u nekim koncertnim dvoranama glazba zvuči bolje nego nekim drugim?

Odgovor:Ako koncertna dvorana nema kvalitetnu arhitektonsku akustiku, moguće

je da će u pojedinima dolaziti do interauralne razlike u vremenu (poveća razlike u
vremenu u kojem zvuk dolazi do lijevog i do desnog uha) i interauralne razlike u brzini
(glava će predstavljati zvučnu sjenu koja smanjuje intenzitet zvukova koji dolazi do
udaljenog uha), samim time glazba će zvučati lošije.

+ Zašto nepoznati strani govor često zvuči kao neprekinuti niz zvukova, bez pauza za
riječi?
 Odgovor: Pošto se radi o jezicima koje ne znamo niti ih razumijemo, ne možemo
niti jednom zvuku pridodati značenje. Registriramo ga samo kao niz zvukova, ne
možemo percipirati riječi i shvatiti značenje.

*Seminar: Percepcija glazbe: niš

Vid MARTIN
70. Jedan od najvećih trijumfa umjetnosti je stvaranje 3D dojma na 2D platnu. Odaberite
slike nekih velikih majstora i probajte odrediti znakove pomoću kojih je na slici stvoren
dojam trodimenzionalnosti.
Odgovor: Npr Michelangelo stvaranje čovjeka (ono di se dodiruju prstom bog i
adam) - koristi sjene i geometrijsku perspektivu kako bi prikazao 3D, zaklanjanje kako bi
prikazao dubinu dodatno (bog je ispred nekakvog oblaka ili sta to vec je) takoder andeli
su iza boga i manji su kako bi se prikazala takoder dubina prostora

71. Uočit ćete kako je nekad, posebno kad apstraktnih slika, doživljaj dubine slabiji. Što
moraju apstraktni slikari izbjegavati da stvore takav dojam
Odgovor: Mi ne možemo percipirati dubinu ako nemamo znakova za dubinu, a
znakovi za dubinu su prisutni kod figura, a apstraktno slikarstvo je nefigurativno.

* Seminar: Obrada vidnih informacija:

Zaključak: Odozgo-prema-dolje vs. Odozdo-prema-gore
• Kombinacija odozgo-prema-dolje i odozdo-prema-gore procesa
Gibson: idealni uvjeti
---Problemi: 1. Ignoriranje prethodnog znanja 2. Ne objašnjava pogreške u percepciji
Gregory: manje idealni uvjeti
---Optički tok = informacija koju sami proizvodimo • Recipročna veza gibanja i
percepcije
• Invarijantnost okoline= nepromijenjeno obilježje u različitim uvjetima (kretanje)
• Gradijent teksture = vidni obrazac koji pruža informacije o udaljenosti opažača
• Upotrebljivost = informacije o obrascu podražaja koji nam govore za što se podražaj
može upotrijebiti

Rana obrada informacija i pažnja RENE

72. Možemo li aktivno procesirati informacije čak i kad nismo svjesni da to činimo?
Ako da, što radimo i kako to radimo?
Odgovor: Možemo (fenomen na vrhu jezika i slijepi vid)

73. Zašto film percipiramo/pamtimo kao kontinuirane scene?

Odgovor: Zato što se slika na mrežnici (tj. u osjetnom pamćenju) zadržava
dovoljno dugo da druga pristigne odmah nakon nje pa percipiramo kao kontinuirano
gibanje, a ne rascjepkano.

74. Kako to da u prepunom klubu čujem kad me netko zove?

 Odgovor: To se naziva cocktail party fenomen. On omogućuje da svoju pažnju
prebacujemo na prijatelja koji nam govori. Kad slušamo glasnu glazbu neko vrijeme
opaženi intenzitet glazbe se smanjuje, pa prijatelj mora nadglasati samo taj opaženi
intezitet (nije stvarno glasniji od zvučnika). Ako nam se obrati imenom onda još vrijedi
da ćemo svoje ime čuti tj. percipirati puno bolje nego neku random riječ. Isto vrijedi za
požar, pazi itd. te bitne riječi ‘probijaju kanal’.

*Seminar: Udešavanje, pitanje: nabroji vrste udešavanja i objasni svako

Semantičko:
• Povezanost riječi na temelju njihovog značenja
• Meyer i Schvaneveldt (1971):
• Smislenost parova riječi
• Semantički povezane riječi (npr. med. sestra – doktor) / semantički nepovezane riječi
(kruh – vrata)
• Brže VR (85 ms) za semantički povezane riječi
• Češće pojavljivanje u rečenicama = dostupnost
Medijacijsko:
Facilitacija između parova riječi koje su povezane pomoću posrednika (pas i miš
povezani preko mačke)
• Češće u zadacima imenovanja, nego u zadacima donošenja leksičke odluka
Perceptivno:
• Oslanja se na vizualna svojstva riječi STOLICA – STALICA OLOVKA – PLOVKA
• Teže se dokazuje
• Maskirano udešavanje (Evett i Humphreys, 1981):
• Brže VR ukoliko riječ ima neke zajedničke karakteristike (slova) s prethodno
prikazanom riječi
• Utjecaj poznatosti riječi, učestalost, dužina
• Veći efekt kod manje učestalih riječi s većim brojem novih riječi
Ponavljanje
• Tehnika ubrzavanja prepoznavanja koristeći metodu ponavljanja LUK – LUK
• Odvojeni drugim česticama
Dugotrajni efekti

_________________________________________________________
RENE
+Na primjeru uboda iglom u prst objasni fiziološke principe u percepciji?
Odgovor: Netko je reko: Okolinska energija - naše osjetilo tj. receptori registriraju
mehaničku energiju igle (gnječenje stanica kože nakon čega slijedi ubod → trganje
stanica), selektivnost (obratimo pažnju na podražaj), organizacija (NEZ), osjetljivost NE
ZNAM (netko zna str u skripti sarinoj ili nekoj?)
Odgovor:

+ parosmija, disomija… nabrojati i napisati kaj je kaj

Odgovor: