1.

Mikroskopske i makroskopske veličine

1. Mikroskopske i makroskopske veličine

.t h r
Odnosi volumena i površine u živom svijetu

1
n
Organi-
zam A B C

e
1,5 m
duljina
stranice, 1 2 3
a / cm 1,0 m

m
površina
kocke, 6 24 54 0,5 m

e
P / cm2

l
volumen

.e
kocke, 1 8 27 carski kraljevski Magellanov Humboltov galapagoski
V / cm3 Antartik Patagonija Ognjena Peru Galapagos
odnos zemlja Čile
pov. i vol. 6:1 3:1 2:1 cm 115 95 70 65 53

w
/ cm–3 kg 30 15 4,9 4,2 2,2

w
Organizam A je uspješniji u difuziji tj. izmjeni plinova nego organizam C.
Organizam B sporije gubi toplinu preko površine nego organizam A.

w
Višestanični organizmi NEMAJU veći odnos površine i volumena nego jednostanični.

veća, teža životinja plućni nabori

– manja površina plućni mjehurići pluća

r
tijela u odnosu na plućna (zračna) vrećica
duži tjelesni masu, odnosno

h
– veća dišna površina, brži

.
nastavci volumen – metabolizam

t
– manja površina otpuštaju manje
za otpuštanje topline škržni listići škrge

n
topline
– veći broj manjih škržnih

e
listića, povećan omjer
iglice – kaktus VAŽNOST površine i volumena škrge
– sprečavaju POVRŠINE U

m
gubitak vode GRAĐI ŽIVIH mozak
ORGANIZAMA
– sustav brazda povećava površinu

l e
korijenova dlačica – korijen
unutrašnja membrana

.e
– veća mogućnost upijanja vode
tanko crijevo (apsorpcija mitohondrij
i mineralnih tvari
hranjivih tvari) (sinteza ATP-a)

w
hifa – gljiva tilakoidna membrana – plastid
– veća potreba za upijanjem vode spiralni kloroplast – spirogira

w
iz podloge, a time i za transport – veća stopa fotosinteze
razgrađenih hranjivih tvari

w Biologija na dlanu 1
 2. Biologija stanice

2. Biologija stanice
2.1. Razine živih bića u biosferi

.t h r
n
stanica
atom molekula organel (jednostanični tkivo organ

e
organizam)

najzastupljeniji H 2O populacija jedinka organski

m
biogeni elementi (višestanični sustav
C, H, O, N, S, P, makromolekula organizam)

l e
Cl, Na, K, Ca, I, životna zajednica
Fe, Mg

.e
ekosustav biom biosfera

w
2.2. Građa svjetlosnog mikroskopa

w
tubus okular

w
makrovijak
mehanički
dijelovi optički
mikrovijak
– nose ili dijelovi

r
pokreću revolver objektiv(i) – lome
ostale zrake

h
kondenzor

.
dijelove stolić svjetlosti

t
mikroskopa iris
zrcalo ili

n
postolje izvor svjetla

e
• moć razdvajanja objektiva – sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže razdvojeno; o tom
svojstvu ovisi jasnoća slike

m
• moć povećanja mikroskopa – umnožak povećanja okulara i povećanja objektiva; o tom svojstvu ovisi

e
veličina slike.

l
Molekularna ustrojstva živih organizama – voda i biološki

.e
2.3.
važne molekule

w
Svojstva vode
– polarna molekula, visoka latentna toplina isparavanja, površinska napetost, anomalija vode, kapilarnost,

w
vodikova veza, visok specifični toplinski kapacitet
Uloga vode u organizmu

w
1. otapalo i medij za većinu kemijskih procesa u tijelu
2. prenosi otopljene hranidbene tvari i plinove
3. termoregulacijska uloga (znojenje kod hlađenja tijela)
4. metabolička uloga
5. disanje
6. regulira intenzitet fotosinteze.

2 Biologija na dlanu
 2. Biologija stanice

Održavanje vode (vidi str. 66.)

r
• kopnene životinje:

.t h
– aktivnim uzimanjem vode
– apsorbiranjem vlage površinom tijela
– stvaranjem metaboličke vode tijekom disanja.

2
n
• slatkovodne životinje – osmoregulator
• morske životinje – zadržavaju vodu u tijelu

e
• četinjače – mala površina lista, igličasti list
• biljke tijekom hladnijih razdoblja odbacuju lišće (sprečavaju smrzavanje vode u vlastitom organizmu), a

m
pupove zaštićuju ljuskama

Biološki važne molekule

e
Polimeri Monomeri

l
ugljikohidrati monosaharidi

.e
• velike organske molekule,
alkohol glicerol + tri molekule višemasne
polimerne molekule izgrađe-
kiseline (ulja i masti) ili alkohol glicerol
ne su od jedinica monomera, lipidi
+ fosfat + dvije molekule više masne

w
obavezno sadrže ugljik
kiseline (fosfolipidi)
• dijelimo ih u četiri skupine:
bjelančevine aminokiseline

w
nukleinske kiseline nukleotidi

w
2.4. Ugljikohidrati
1. monosaharidi

r
• trioze (gliceraldehid)
• pentoze (riboza, deoksiriboza)

.h
banana
• heksoze (glukoza/dekstroza, fruktoza, galaktoza) jabuka

t
2. oligosaharidi – 2 do 9 molekula monosaharida kukuruz
riža
• disaharidi (maltoza, saharoza, laktoza)

n
krumpir
3. polisaharidi (više od 10 molekula monosaharida) tjestenina

e
kruh
1. monosaharidi pizza
• glukoza (krvni, grožđani šećer)

m
– osnovna energetska tvar u stanicama

e
– primarni produkt fotosinteze

l
– važna molekula za dobivanje energije (stanično disanje)
– citoplazma, krv, biljna tkiva

.e
– dokaz prisutnosti glukoze – Fehlingov reagens
• fruktoza (voćni šećer)

w
– dobivanje energije
– u plodovima voća, povrće, u medu
• galaktoza: – mliječni šećer

w
– mlijeko sisavaca
2. oligosaharidi

w
– disaharidi (C12H22O11):
• maltoza (pivski slad) = glukoza + glukoza (nastaje razgradnjom u ustima iz škroba s pomoću
ptijalina)
• laktoza (mliječni šećer) = glukoza + galaktoza – razgradnja pomoću enzima laktaze
• saharoza = glukoza + fruktoza (šećerna repa, šećerna trstika)

Biologija na dlanu 3
 2. Biologija stanice

3. polisaharidi

r
– netopivi u vodi, nisu slatkog okusa

.t h
a) rezerva energije:
• škrob (biljke – primarni ili asimilacijski – u kloroplastima, rezervni
– pričuvni škrob – u spremišnom parenhimu: korijen, gomolj, plod, sjemenka,

n
neke alge)
– dokaz prisutnosti škroba – Lugolova otopina

e
• glikogen (gljive, životinje i čovjek: u jetri, mišićima)
b) gradivna uloga:
• celuloza (stijenke biljnih stanica; stanična stijenka nekih gljiva; kod čovjeka potiče peristaltiku crije-

m
va, biljojedi trebaju simbionte u probavilu za razgradnju celuloze)

e
• hitin (rakovi, kukci i većina gljiva)

l
2.5. Lipidi

.e
– topivi u organskim otapalima
– voda + ulje = koloid – emulzija

w
– lipidima pripadaju:
• neutralne masti: – trigliceridi – glicerol + tri masne kiseline (skladišni oblik kod većine životinja)

w
– masti – zasićene masne kiseline (palmitinska, stearinska)
– ulja – nezasićene masne kiseline (oleinska, linolna)
– uloga: pohranjivanje energije

w
– primjena: u kemijskoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji
• fosfolipidi – stanična membrana
– amfipatske molekule fosfolipidi
integralni

r
• steroidi: kolesterol – masnoća u hrani životinjskog po-
proteini
drijetla, stvara se u jetri, izgrađu-

h
je stanične membrane životinjske dvosloj

.
stanice fosfolipida

t
– važan u metabolizmu stanice,
sinteza muških i ženskih spolnih

n
periferni
hormona, hormona kore nadbu- protein

e
brežne žlijezde, vitamina A, D i E
– ateroskleroza – nakupljanje kolesterola i drugih tvari u krvnim žilama i oštećenje
arterija

m
• voskovi – nepropusni sloj na plodu nekih biljaka (npr. jabuka) ili tijelu kukaca

e
2.6. Bjelančevine – proteini

l
aminokiselina

.e
– građeni od aminokiselina
– dokaz prisutnosti proteina: octena kiselina, soli teških metala karboksilni amino
kraj kraj
i zagrijavanje – koagulacija

w
– zgrušavanjem ili koagulacijom proteini se denaturiraju i ne-
povratno gube svojstva i funkciju
– uloge proteina, ovisne o funkciji stanice

w
– supstituent po
• enzimi – ubrzavaju biološke procese, smanjuju energiju kojem razlikujemo
aktivacije kemijskih reakcija u stanici ili organizmu vrstu aminokiseline

w
• transportni proteini – pomažu u prijenosu iona i mole- građa enzima
kula kroz staničnu membranu
• hormoni – važni za aktivnosti stanice
• antitijela – imunost
• strukturni proteini – izgradnja stanice (kolagen, keratin,
miozin)

4 Biologija na dlanu
 2. Biologija stanice

– esencijalne aminokiseline unosimo u tijelo hranom, dok neesencijalne

r
tijelo samo sintetizira

.t h

2
n
2.7. Nukleinske kiseline

e
Udvostručenje ili replikacija DNA – važnost u pravilnom odvijanju staničnih dioba

m
nukleinske kiseline

l e
monomer
DNA RNA

.e
– pohrana – prijenos informacija, pohrana informacija NUKLEOTID pentoza
informacija kod virusa
riboza (RNA)
– dvolančana – jednolančana molekula ili dvolančana kod

w
deoksiriboza
molekula virusa (DNA)
tRNA rRNA

w
dušična baza
mRNA – prijenos – izgrađuje
– replikacija – G≡C fosfatna
– prijenos i vezanje ribosom,
udvostručavanje A = T (DNA) skupina

w
informacije amino- sinteza u A = U (RNA)
molekule
iz jezgre kiselina jezgrici jezgre,
DNA – u S-fazi
od DNA do tijekom prevodi kodone
interfaze
ribosoma sinteze na mRNA AT

r
C G
proteina molekule G C
AT
– biosinteza proteina eukariota

h
GC

.
C G
T A

t
AT
A T C G

n
T A
stari lanac – kalup G C
stari lanac – kalup

e
A T
G C T A
A T
C G C G novi lanac
G C GC
– događa se u S-fazi interfaze

m
novi lanac TA
AT
TA
– tijek replikacije: G C G C
C G
a) popuštanje vodikovih veza i odvajanje polinukleotidnih C G

e
TA TA

l
lanaca (helikaza)
T A TA
b) sinteza novih polinukleotidnih lanaca (pravilo komple- A T

.e
A T
A T A T
mentarnosti, DNA polimeraza)
– rezultat: dvije potpuno jednake molekule DNA

w
Biosinteza proteina – ostvaruje nasljedne upute na razini stanice

w
biosinteza proteina eukariota
1. transkripcija – jezgra (prijepis s DNA na mRNA)

w
DNA TAC TCT ATT – kod

2. translacija (citoplazma) – mRNA AUG AGA UAA – kodon

mRNA: prijenos informacije tRNA UAC UCU AUU – antikodon
iz jezgre od DNA na ribosom
gdje je biosinteza proteina polipeptidni Met Arg Stop – aminokiseline
lanac
dipeptid
Biologija na dlanu 5