You are on page 1of 7

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/344885887

ZAOSTALI NAPONI U ZAVARENIM KONSTRUKCIJAMA I NJIHOVO UKLANJANJE


VIBRACIJAMA RESIDUAL STRESS IN WELDED KONSTRUCTIONS AND THEIRS
REMOVE WITH VIBRATION

Conference Paper · September 2005

CITATIONS READS
0 328

2 authors, including:

Sead Pasic
Dzemal Bijedic University of Mostar
63 PUBLICATIONS 10 CITATIONS

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Sead Pasic on 26 October 2020.

The user has requested enhancement of the downloaded file.


ZAOSTALI NAPONI U ZAVARENIM KONSTRUKCIJAMA
I NJIHOVO UKLANJANJE VIBRACIJAMA

RESIDUAL STRESS IN WELDED KONSTRUCTIONS


AND THEIRS REMOVE WITH VIBRATION

Razija Begić
Univerzitet u Bihaću,Tehnički fakultet, Bihać
Sead Pašić
Univerzitet “Džemal Bijedić”, Mašinski fakultet, Mostar

Ključne riječi: zavarene konstrukcije, zaostali naponi, relaksacija, termički tretmani,


vibracije.

SAŽETAK:

Oslobađanje od rezidualnih naprezanja, koja kod mašinskih dijelova i konstrukcija uzrokuju


konačne greške i smanjuju njihov vijek trajanja, su razlog razmatranja njihovog smanjivanja i
uklanjanja. Kao altrnativa termičkim procesima relaksacije naponskog stanja je metod VSR
(vibratory stress relief) oslobađanje napona vibracijama. Razlog za upotrebu ove metode je prije
svega ekonomski, zbog toga što ovaj postupak zahtijeva znatno manji utrošak energije nego toplotni
postupci, ali i tamo gdje je ovaj metod znatno više primjenjiv, a to je npr. kod dijelova i
konstrukcija većih dimenzija. VSR kao komplementarna tehnika nije dovoljno ispitana, a neki
nedovoljno dobri rezultati su doveli do nepovjerenja oko njene primjene. U različitim područjima
primjene VSR tretman je pokazao različite rezultate, nema poznatih univerzalnih uslova za
primjenu pa je potrebno vršiti mnogo pojedinačnih ispitivanja. Zavarene konstrukcije su područje
gdje se ovaj metod pokazao uspješan te postoje opravdani razlozi i preduslovi za dalja istraživanja.

Key words: welded constructions, residual stress, reliving, heat treatments, vibrations.

ABSTRACT:

Relief from residual stress elements of machine and construction witch cause final defects and
reduce their life century, are reason for studing of thear reduction and elimination. As an
alternative to thermal processes, of residual stress relaxation, we use the vibratory stress relief
method. The reason for usage of this method is economical, because this method requias
considerably smaller consumption of energy than the thermal methods, where this method is
applicable, and this is parts and larger constructions. VSR as complementary technical hasn’t been
investigated, and some unsatisfactory good results brought to distrust his application. VSR as the
method has not been searched yet, while some not good results cause the unbelief about its
application, so if is necessary to do many scattered investigates. Welded constructions are the place
where this method has been shown successful, so there are justified reasons and prerequisites for
further research.
1. UVOD

Koliko će opterećenje moći podnijeti zavarene konstrukcije, ukoliko su ostali parametri povoljni,
zavisi i od jačine spojeva. Greške i nedostaci takvih konstrukcija će se naročito pokazati nakon
zavarivanja kao posljedica djelovanja novonastalog naponskog stanja. Naponsko stanje će biti
različito za različite konstrukcije, materijale i njihove strukture, postupke, uslove zavarivanja itd. Iz
ove raznolikosti polaznih uslova nije se mogla razviti ni jedinstveno primjenjiva teorija o načinu za
smanjenje unutarnjih naprezanja u konstrukcijama, jer se nemože napraviti ni jedinstven model koji
bi sve te faktore mogao obuhvatiti i dati recept za kvalitetnu relaksaciju naponskog stanja. Za
relaksaciju naponskog stanja poslije zavarivanja se koriste termički i mehanički postupci.

Termičko oslobađanje napona je dosta efikasno, ali ga nije moguće svugdje primjeniti, kao npr. kod
velikih zavarenih konstrukcija u građevinarstvu. VSR elektro vibracioni postupak relaksacije
sopstvenih napona u zavarenim spojevima je mehanički postupak koji se razmatra i primjenjuje
dosta dugo (nalazimo ga u literaturi već od četrdesetih godina prošlog vijeka [1]). Princip na kom je
VSR zasnovan se sastoji u tome da se struktura metala, odnosno zavarenog spoja, dovede u jedno ili
više puta ponovljeno rezonantno, odnosno subrezonantno stanje tj. da se u zavarenoj strukturi
pobude oscilacije u zoni rezonantnih frekvencija . Različita ispitivanja su dosta ograničena i dala su
različite zaključke, koji ovu metodu rangiraju od uspješne do neuspješne, što je i tačno, negdje je
metoda dala dosta dobre rezultate npr. Lokshin je izmjerio do 70% smanjenja vrijednosti unutarnjih
napona kod lijevanih Al prstenova sa supernametnutim rezonantnim cikličnim naponom ili npr.
lošije rezultate su Buhler i Pfalzgraf postigli smanjujući za 20% rezidualne napone na raznim
odljevcima i varovima, kad su povećali ciklični napon oko granice zamora materijala [2,3].

Ocjena efikasnosti VSR metode, opisana u ovom radu, urađena je na osnovu uporedne analize
zavarenih spojeva, izvedenih različitim postupcima zavarivanja, na uzorcima od različitog
osnovnog materijala, kod kojih je nakon zavarivanja izvršena realksacija zaostalih naprezanja
termičkim tretmanom i VSR metodom.

2. IZBOR MATERIJALA I POSTUPKA ZAVARIVANJA

Analiza efikasnosti VSR metode, u odnosu na relaksaciju napona termičkim tretmanom, izvršena je
na osnovu poređenja dva primjera preuzeta iz literature. Pri tome se vodilo računa da se odaberu
različiti postupci zavarivanja i to EPP postupak [4] i REL postupak [5], različite vrste osnovnog
materijala i različiti tipovi spojeva. Analiza je imala za cilj da pokaže kako se mijenjaju vrijednosti
napona nastalih kao posljedica zavarivanja, primjenom termičkog i mehaničkog tretmana. Nivo
prihvatljivosti naponskog stanja zavisi od: nivoa planiranog napona, nivoa rezidualnih napona
nastalih tokom zavarivanja, čvrstoće na lomove zavarenog spoja, oblika zavarene strukture itd.
Osnovne karakteristike odabranih postupka zavarivanja, vrste osnovnog i dodatnog materijala,
granice razvlačenja, vrste spoja i drugi podaci su dati u tabeli 1.
Osnovni materijal prvog uzorka zavarenog EPP postupkom je mikro legirani čelik Niomol 490K sa
hemijskim sastavom datim u tabeli 2. Za zavarivanje EPP postupakom je korištena punjena žica
FILTUB 128 Ø 4 mm i prah FB TT. Debljina lima za izradu uzoraka je bila 25 mm.

Osnovni materijal drugog uzorka zavarenog REL postupkom je čelik oznake FeE355B, čiji je
hemijski sastav dat u tabveli 3. Za zavarivanje REL postupkom je korištena elektroda E48.83.
Debljina uzorka je kao i u prethodnom slučaju bila 25 mm.
Tabela 1. Primjenjeni postupci zavarivanja [4,5]

Postupak
EPP REL
zavarivanja
Osnovni materijal NIOMOL 490K FeE355B
Debljina materijala h = 25 [mm] h = 25 [mm]
Granica razvlačenja Re = 590 [MPa] Re = 360 [MPa]
Materijal elektrode FILTUB 128 Ø 4 i prah FBTT E 48.83
Oblik vara “K” “X”

Tabela 2. Hemijski sastav čelika Niomol 490 K

C Si Mn P S Cr Al Mo V N2 Nb
[%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%]
0,07 0,54 0,56 0,008 0,002 0,67 0,025 0,35 0,01 0,007 0,062

Tabela 3. Hemijski sastav čelika oznake FeE 355 B

C Si Mn P S Cr Mo Ni Al Nb V Cu
[%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%] [%]
0,1 0,9 0,02 0,05
0,18 0,04 0,04 0,2 0,08 0,4 0,015 0,35
0,5 1,6 0,05 0,10

Zavarena su dva uzorka EPP postupkom, zatim su izmjereni naponi neposredno poslije zavarivanja,
u longitudinalnom smjeru (naponi na istezanje) i u transverzalnom smjeru (naponi na pritisak).
Jedan uzorak je tretiran toplotnim tretmanom, a drugi uzorak vibracionim tretmanom. Parametri
zavarivanja su za svaki proces bili isti. Nakon tretmana su izmjereni naponi u istim smerovima kao i
naponi poslije zavarivanja.

Zavarena su također dva uzorka REL postupkom i mjereni su naponi poslije zavarivanja u x, y i z
smjeru. Poslije zavarivanja, jedan uzorak je tretiran toplotnim tretmanom, a drugi uzorak
vibracionim tretmanom. Parametri zavarivanja su za svaki proces bili isti. Nakon tretmana su
izmjereni naponi u istim smerovima kao i naponi poslije zavarivanja.

Konačno naponsko stanje je prikazano dijagramima, na kojima je prikazana:


1 - vrijednost napona nakon zavarivanja – NZ
2 - vrijednost napona nakon toplotnog tretmana – TTNZ
3 - vrijednost napona nakon tretmana vibracijama – VSR

3. REZULTATI

Rezultati mjerenja zaostalih napona na uzorcima zavarenim EPP postupkom su prikazani


dijagramima na slikama 1 i 2, a rezultati mjerenja zaostalih napona na uzorcima zavarenim ručnim
elektrolučnim postupkom dijagramom na slici 3.

Slika 1 prikazuje vrijednosti longitudinalnih zaostalih napona (naponi na istezanje) na sredini


zavarenog spoja i na obje linije stapanja nakon postupka zavarivanja i nakon dva postupka
relaksacije toplotnog TTPZ i vibracionog VSR postupka. Najviša vrijednost napona pri EPP
postupku zavarivanja je izmjerena na sredini zavarenog spoja pri uslovima zavarivanja. Najmanja
vrijednost napona pri EPP postupku zavarivanja je izmjerena na sredini zavarenog spoja pri
uslovima TTPZ - toplotni tretman nakon zavarivanja. Naponi u osnovnom materijalu su istezanje ili
pritisak, u zavisnosti od pozicije prema osi zavarenog spoja.

800
Napon poslije zavarivanja
TTPZ napon poslije
600 toplotnog tretmana
VSR napon poslije
vibracionog tretmana
Napon [MPa]

50 10 2 13
400 °

3
25
200

-200

-400

-600

-200 -150 -100 -50 0 50 100 150 200

Slika 1. Longitudinalni zaostali napon kod EPP zavarivanja [4]

Slika 2 prikazuje vrijednosti transverzalnih zaostalih napona (naponi na pritisak) na sredini


zavarenog spoja i na obje linije fuzije nakon postupka zavarivanja i nakon dva postupka relaksacije
toplotnog TTPZ i vibracionog VSR postupka.

Najviša vrijednost pritisnog napona pri EPP postupku zavarivanja je izmjerena pri uslovima
zavarivanja. Na nekim mjestima vrijednost napona nakon vibracionog postupka prelazi vrijednosti
napona pri uslovima zavarivanja, što se objašnjava nepravilno izvedenim vibracionim postupkom.
Najmanje vrijednosti pritisnih napona i napona zatezanja pri EPP postupku zavarivanja su
izmjerena na sredini zavarenog spoja nakon toplotnog tretmana. Naponi u osnovnom materijalu su
naponi na istezanje blizu linije stapanja, a u ostatku materijala baze su pritisni naponi.
800
Napon poslije zavarivanja
TTPZ napon poslije
600 2 toplotnog tretmana
VSR napon poslije
vibracionog tretmana

Napon [MPa]

60°
400

3
200 25

-200

-400

-600

-200 -150 -100 -50 0 50 100 150 200

Slika 2. Transverzalni zaostali napon kod EPP zavarivanja [4]

Slika 3 prikazuje vrijednosti napona nakon REL postupka zavarivanja u smjeru x ose, Sx napon, u
smjeru y ose, Sy napon, i u smjeru z ose, Sz napon. Slika 3a prikazuje vrijednosti napona nakon
zavarivanja, slika 3b vrijednosti napona nakon vibracionog tretmana i slika 3c vrijednosti napona
nakon toplotnog tretmana. Najveće vrijednosti napona su naponi poslije zavarivanja, a najmanje
vrijednosti su vrijednosti nakon toplotnog tretmana.
x x x
Napon [MPa]

Napon [MPa]

Napon [MPa]

PZ - AW VSR TTPZ - PWHT


napon napon napon poslije
poslije poslije toplotnog
400 zavarivanja 400 vibracionog 400 tretmana
tretmana

300 300 300


Sx

200 200 Sx 200


Sy Sx Sy
Sy Sz
100 100 Sz 100
Sz

0 0 0
z z z

-100 -100 -100


x x x
25 25 25
a. b. c.

Slika 3. Vrijednosti napona kod REL postupka zavarivanja [5]


4. ZAKLJUČAK

Zavarena konstrukcija namjenjena toplotnom, mehaničkom ili nekom drugom tretmanu treba da
bude razmatrana već pri dizajniranju konstrukcionog oblika, materijala i tehnologije.

Vrijednosti izmjerenih napona se ne mogu direktno porediti za dvije prezentirane varijante


zavarivanja, EPP i REL, jer se radi o uzorcima iz različitih materijala, sa bitno različitim
mehaničkim osobinama, i sa različitim uslovima zavarivanja. Međutim, analiza provedena na
prezentiranim primjerima može biti skroman doprinos rangiranju VSR metode od uspješne do
neuspješne, tim prije što se može uočiti smanjene vrijednosti zaostalih napona nakon oba tretmana.
Kod EPP postupka zavarivanja se vidi da vrijednosti transverzalnih napona nakon vibracionog
tretmana u zoni zavarenog spoja prelaze čak vrijednosti napona prije tretmana što je razlog da se ta
metoda ne koristi, ali kod drugog primjera slika3b, nakon zavarivanja ručnim elektrolučnim
postupkom naponi od 400 MPa su smanjeni na 250 MPa. To pokazuje da će ova metoda ako je
primjenjena na odgovarajuće uslove dati i dobre rezultate. Mjerenje vrijednosti zaostalih napona je
vršeno u pravcu debjine zavarenog spoja.

Kombinacije ova dva postupka zavarivanja – EPP i REL, sa dva postupka za relaksaciju od
zaostalih napona – toplotnim postupkom i relaksacijom vibracionim postupkom su pokazale koliko
je važan izbor postupka zavarivanja, a posebno izbor postupka relaksacije. Za navedene uslove
zavarivanja toplotni tretman nakon zavarivanja se pokazao daleko uspješnijim od VSR postupka za
relaksaciju naponskog stanja. Toplotni tretman nakon zavarivanja je smanjio longitudinalne napone
do 60%, sa 570 MPa na 100 Mpa, kod prvog primjera slika1, a kod drugog primjera su naponi sa
početnih napona od 400 MPa smanjeni na 55 Mpa, slika 3. Vibracioni tretman je napone nakon
zavarivanja smanjio za mnogo manju vrijednost u oba odabrana primjera nego toplotni tretman.

Toplotni tretman je zasigurno djelotvorniji od vibracionog, što neznači da VSR nije efikasna za
neke druge uslove zavarivanja i mjesta gdje nije moguće koristiti toplotni tretman, jer izabrani
primjeri pokazuju da vibracioni tretman mjenja vrijednosti naponskog stanja što je otvoreno polje
za dalja istraživanja.

5. LITERATURA

[1] S. FERUŠIĆ: Zavarene čelične konstrukcije, Univerzitet u Sarajevu, 2000

[2] R.DAWSON, D.G.MOFFAT: Vibratory Stress Relief: A Fundamental Study of Its


Effectiveness, Journal of Engineering Materials and Technology, APRIL 1980, Vol.102/169.

[3] C.A.Walker, BSc, PhD, A.J.Waddell, BSc, PhD, CEng,MIMechE and D J Johnston, BSC,
Vibratori stress relief an investigation of the underlying processes, Department of Mechanical
Engineering , University of Strathclyde, Glasgow, Scotland, 1995

[4]. T. VUHERER: Analiza zaostalih notarnjih napetosti s posebnim poudarkom na ponovnem


vnosu toplote in njih meritev v sočelnih zvarnih spojih, magistrsko delo, Maribor 1999, magistarsko
delo, Maribor 1999.

[6]. K. KALNA: Influence of mechanical treatment on properties of welded joints, Welding


research Institute, Bratislava, Slovakia 1993.

View publication stats

You might also like