Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva

COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i

zajednici
Privremene smjernice
19. mart 2020.

Činjenice
Ovaj dokument namijenjen je ministarstvima zdravlja, rukovodiocima zdravstvenog sistema i drugim
donosiocima odluka. Sadrži smjernice za zbrinjavanje pacijenata sa COVID-om 19 u situaciji u kojoj
su kapaciteti zdravstvenog sistema prenapregnuti, gdje se vodi računa da pacijenti sa COVID-om 19
imaju pristup liječenju koje spasava život bez ugrožavanja ciljeva zaštite javnog zdravlja i bezbjednosti
zdravstvenih radnika.
Ističu se dvije ključne poruke:
1. ključne intervencije u domenu javnog zdravlja bez obzira na scenario transmisije, i
2. ključni postupci prema datom scenariju transmisije da bi se omogućilo blagovremeno
angažovanje maksimalnih kliničkih kapaciteta. Ciljevi u domeni javnog zdravlja u svim fazama plana
pripravnosti i reagovanja su:
• spriječiti epidemiju, odgoditi širenje, usporiti i zaustaviti transmisiju,
• optimalno zbrinuti sve pacijente, naročito one u teškom stanju,
• maksimalno smanjiti posljedice epidemije po zdravstveni sistem, socijalne usluge i privrednu
aktivnost.

Na osnovu najveće kohorte pacijenata sa COVID-om 19, oko 40% može imati blagi oblik bolesti, gdje
je liječenje uglavnom simptomatsko i ne zahtijeva hospitalizaciju, oko 40% pacijenata ima srednje teške
simptome bolesti, koji mogu zahtijevati hospitalizaciju, 15% pacijenata imaće teške simptome bolesti
koji zahtijevaju oksigenu terapiju ili druge bolničke intervencije, dok 5% ima kritičan oblik bolesti koji
zahtijeva mehaničku ventilaciju.1
Međutim, evolucija epidemije u nekim zemljama pokazuje veći procenat teških i kritičnih slučajeva, te
potrebu da se u kratkom roku povećaju maksimalni kapaciteti da bi se spriječilo brzo iscrpljivanje
biomedicinskih zaliha i osoblja. U nekim zemljama, uočeno je da se stopa rasta slučajeva udvostručuje
svake 3 sedmice.2

Scenarija transmisije
Zemlje i njihove regije moraće da u kratkom roku odgovore na jedan ili više epidemioloških scenarija.

1
Utvrđena su četiri scenarija transmisije:3

1. zemlje bez ijednog slučaja (nema slučajeva).

2. zemlje sa jednim ili više slučajeva, uvezeni ili lokalnih (sporadični slučajevi),
3. zemlje koje imaju klastere slučajeva u vremenu, na određenoj geografskoj lokaciji ili usljed
zajedničkog izlaganja (klasteri slučajeva),
4. zemlje koje imaju velika žarišta lokalne transmisije (transmisija u zajednici).

Zemlje će se naći u jednoj ili više navedenih situaciju na nižim nivoima i moraće prilagoditi svoj pristup
lokalnom kontekstu. Kada je riječ o kliničkom zbrinjavanju, moraju se odmah uvesti intervenciju, a
zatim proširiti zavisno od epidemiološkog scenarija (vidjeti tabelu 3).

1
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice

Težina bolesti Potrebni resursi

Kritična Mehanička ventilacija

Teška
Oksigena terapija

Srednja

Izolacija
Blag
a

Ovaj dokument služi kao vodič kroz ključne postupke prema datom scenariju transmisije da bi se omogućilo blagovremeno
angažovanje maksimalnih kapaciteta.

Scenario i strateški prioriteti

Tabela 1. Ključne preporuke prema težini slučaja i faktora rizika, bez obzira na scenario transmisije

Težina slučaja, faktori rizikaa Preporuke

Blagi Pacijenta treba uputiti da se samoizoluje i pozove liniju za informisanje o COVID-u 19, gdje će
Srednji, bez faktora rizika dobiti savjet o testiranju i upućivanju.
Testirati sumnjive slučajeve u skladu sa dijagnostičkom strategijom. Izolacija / kohortiranje:
• u zdravstvenim ustanovama,
• javnim objektima (npr. na stadionima, u fiskulturnim salama i hotelima) mogućnošću
medicinskog savjetovanja u kratkom roku (tj. da postoji određeni medicinski punkt /
EMT tip 1, telemedicina)4,
Srednji , sa faktorima Pacijenta uputiti
Samoizolacija kodnakuće
samoizolaciju
u skladu sai da pozove telefonski
smjernicama SZO. broj za hitno upućivanje u najkraćem
rizika Teški roku.
Kritični Hospitalizacija radi izolacije (ili kohortiranja) i bolničko liječenje.
Testirati sumnjive slučajeve u skladu sa dijagnostičkom strategijom.
a Poznati faktori rizika za teški oblik COVID-a 19: stariji od 60 godina, hipertenzija, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hronična
respiratorna bolest, imunokompromitovani..
Napomena: Vjerovatne slučajeve treba odmah ponovo testirati.

2

Tabela 2. Presjek strateških prioriteta prema scenariju
Scenario
Nema slučajeva
Sporadični slučajevi
Klasteri slučajeva
Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice
Prioriteti
1. Utvrditi protokol za skrining i trijažu na svim tačkama ulaska u zdravstveni sistemi,
uključujući domove zdravlja, klinike, bolničke hitne službe i ad hoc službe u zajednici.
2. Uvesti telefonsku liniju za COVID 19 i referalni sistem za upućivanje pacijenata
odgovarajućoj službi radi kliničke procjene i/ili testiranja u skladu sa lokalnim
protokolom.
3. U zdravstvenim ustanovama odrediti posebne odjele za pacijente sa COVID-om 19.
4. Aktivno tragati za slučajevima i kontaktima, pratiti i staviti u karantin kontakte i izolovati
sumnjive slučajeve.
5.
1. Priprema
Skrining i za sljedeći
trijaža scenario.
na svim tačkama ulaska u zdravstveni sistemi, uključujući domove
zdravlja, klinike, bolničke hitne službe i ad hoc službe u zajednici.
2. Zbrinjavanje svih sumnjivih i potvrđenih pacijenata u izolaciji (ili kohortiranje) zavisno od
težine bolesti i potreba za akutnim liječenjem u prostoru određenom za liječenje COVID
19.
3. Nastaviti sa brzim i detaljnim traženjem kontakata i karantinom kontakata.
4. Priprema za sljedeći scenario.
1. Skrining i trijaža na svim tačkama ulaska u zdravstveni sistemi, uključujući domove
zdravlja, klinike, bolničke hitne službe i ad hoc službe u zajednici.
2. Zbrinjavanje svih pacijenata sa COVID-om 19 u određenom prostoru za liječenje, zavisno
od težine bolest i akutnih potreba za njegom, te u skladu sa preporukama iz tabele 1.
3. Povećanje kapaciteta prenamjenom odjela ili jedinica za intenzivnu njegu u odjele i bolnice za
COVID 19.
4. Ako zdravstvene ustanove više ne mogu zbrinuti pacijente sa blagim ili srednje teškim
oblikom bolesti, izolovati pacijente koji nisu u riziku od težeg oblika (mlađi od 60 godine,
bez komorbiditeta) bilo u javnim objektima (npr. stadioni, fiskulturne sale, hoteli, šatori) sa
mogućnošću brzog pružanja medicinskih savjeta (tj. putem određenog medicinskog punkta
za COVID 19, telemedicine) ili kod kuće u skladu sa smjernicama SZO. 5 Ako se kod
pacijenta jave simptomi koji ukazuju na komplikacije, obezbijediti brzo upućivanje u
bolnicu.
5. Planirati nove strukture radi proširenja sistema zdravstvene zaštite na osnovu pretpostavke
da će se broj slučajeva udvostručavati svakih 3 do 7 dana zavisno od djelotvornosti
intervencija u domenu javnog zdravlja.
3
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice
Transmisija 1. Skrining i trijaža na svim tačkama ulaska u zdravstveni sistemi, uključujući domove
u zajednici zdravlja, klinike, bolničke hitne službe i ad hoc službe u zajednici.
2. Zbrinjavanje svih sumnjivih i potvrđenih pacijenata sa COVID-om 19 u određenom
prostoru za liječenje, zavisno od težine bolest i akutnih potreba za njegom, te u skladu sa
preporukama iz tabele 1.
3. Maksimalno proširiti sistem zdravstvene zaštite novim objektima određenim za
pružanje zdravstvene zaštite, uključujući brzo proširenje određenih bolnica za
zbrinjavanje pacijenata sa COVID-om 19.
4. Nove bolnice ili privremeni objekti mogu povećati zbrinjavanje pacijenata ili osnovne
javne usluge, zavisno od nacionalne strategije.
5. Kod upućivanja, slijediti model mreže sa glavnim čvorištem, sa centralnom referalnom
ustanovom za COVID 19, gdje sve druge zdravstvene ustanove u svakom geografskom
području upućuju pacijente najbližem centru (vidjeti referalni put b).
6. Potvrđene slučajeve sa blagim ili srednje teškim oblikom bolesti zbrinuti u javnim objektima
(npr. stadioni, fiskulturne sale, hoteli, šatori) sa mogućnošću brzog pružanja medicinskih
savjeta (tj. putem određenog medicinskog punkta za COVID 19, telemedicine) ili kod kuće u
skladu sa smjernicama SZO.5 Ako se kod pacijenta jave simptomi koji ukazuju na
komplikacije, obezbijediti brzo upućivanje u bolnicu.
7. Zavisno od strategije testiranja i kapaciteta, blagi i srednje teški pacijenti ne moraju se
testirati, a treba ih savjetovati da se samoizoluju ili u javnim objektima ili kod kuće.

4
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice

Hitne intervencije na zaštiti javnog zdravlja

Tabela 3. Pregled hitnih intervencija na zaštiti javnog zdravlja, bez obzira na scenario transmisije

Poruke Poruke treba da sadrže sljedeće:

zajednici
1. Simptomi COVID-a 19: razlika između blagih i teških simptoma. Pacijente sa blagim
simptomima izolovati da bi se smanjila transmisije i uputiti ih da se samoizoluju kod kuće i
pozovu liniju za informisanje o COVID-u radi savjeta i daljeg upućivanja. Pacijente sa blagim
i srednje teškim simptomima izolovati ili u zdravstvenoj ustanovi, javnim objektima (npr.
stadion, fiskulturna sala, hotel ili šator) sa mogućnošću brzog pružanja medicinskih savjeta (tj.
putem određenog medicinskog punkta za COVID-19 /EMT tip 1, telemedicina) ili uputiti na
samoizolaciju kod kuće. Pacijenti sa teškim simptomima treba da pozovu telefonski broj za
COVID i zatraže hitno upućivanje u bolnicu.

2. Svi su dužni da poštuju higijenu ruku, respiratornu higijenu i fizički razmak.

3. Obezbijediti lokalnu telefonsku liniju za COVID-19 koja je otvorena 24 sata ili poseban broj
gdje pacijenti mogu dobiti informacije i uputstva o tome kada i gdje zatražiti pomoć.

4. Stranice lokalnih organa na društvenim mrežama sa specifičnim informacijama o COVID-u 19.

5. Upoznati se da koordiniranom mrežom u zajednici, koju čine lokalni organi vlasti, jedinice za
javno zdravlje / nadležni medicinski rukovodilac, službe na predbolničkim nivoima
(uključujući zdravstvene radnike u zajednici, službe za prvu pomoć u zajednici, hitnu
medicinsku pomoć) i bolnice.

Spremnost zdravstvene ustanove 1. Procijeniti spremnost zdravstvene ustanove i procijeniti njene kapacitete za reagovanje.

2. Utvrditi ili pooštriti protokol za skrining i trijažu na svim tačkama ulaska u zdravstveni
sistemi, uključujući domove zdravlja, klinike, bolničke hitne službe i ad hoc službe u
zajednici.6

3. Voditi računa da svaka ustanova bude u stanju da pruži osnovnu hitnu pomoć (BEC) teško
bolesnim pacijentima, a zatim ih upute.7

4. Izraditi plan nabavke i distribucije lične zaštitne opreme i biomedicinske opreme (uključujući
kiseonik, ventilatore), kao i vanredni plan u slučaju nestašice.

5. Izraditi politike za ograničenje posjeta pacijentima, npr. potvrđenim slučajevima ili posjete sa
akutnom respiratornom infekcijom (ARI), uključujući roditelje i njegovatelje u pratnji
maloljetnih pacijenata.

6. Procijeniti kapacitete za testiranje i laboratorijske kapacitete, definisati strategiju testiranja i

planirati maksimalne kapacitete su slučaju naglog povećanja broj pacijenata.

5
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice
Spremnost zdravstvenog osoblja 1. Obezbijediti osoblje zaduženo za komunikaciju sa pacijentima, posjetom i medijima, po
potrebi.

2. Pooštriti mjere prevencije i kontrole infekcije radi smanjenja infekcije zdravstvenih radnika i
nozokomijalne infekcije; tu spada utvrđivanje fokalnih tačaka za prevenciju i kontrolu
infekcije, obuka iz prevencije i kontrole COVID-a 19, obezbjeđivanje ključnih dokumenata na
svim nivoima zdravstvene zaštite (standardni operativni postupci, informativni materijal -
vizelno obavještenje za skrining), politika za posjetu pacijentima i materijal za prevenciju i
kontrolu infekcije.

3. Jačanje kliničkog zbrinjavanja, obuka iz kliničkog zbrinjavanja slučajeva COVID 19 za

određeno kliničko osoblje, obezbjeđivanje ključnih dokumenata (standardne operativne
procedure, smjernice).

4. Izrada plana kadrovskog popunjavanja sa ciljem utvrđivanja i adekvatnog nadzora nad

osobljem u svrhu promjene svrhe i maksimalnog povećanja kapaciteta na nivou ustanove, u
skladu sa lokalnom i nacionalnom strategijom.

Pripravnost referalnog sistema8 1.

5. Podatke o ustanovama
Pooštravanje određenim
mjera zaštite zdravlja izabezbjednosti
COVID 19 na dostaviti svim komandnim
radu, zaštite i dispečerskim
i bezbjednosti zdravstvenih
centrima
radnika - sa ciljem da se obezbijedi adekvatna trijaža destinacije.
sprečavanje nasilja, saniranje umora i pristup zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj podršci.

6

Odrediti prostor za liječenje
COVID-a 19 unutar
zdravstvene ustanove.
Održavati osnovne zdravstvene
službe.
Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice
2. Odrediti vozila i vozila hitne pomoći za prevoz svih sumnjivih i potvrđenih slučajeva.
Obezbijediti poštovanje mjera prevencije i kontrole infekcija tokom preuzimanja i transporta
pacijenta9 uz adekvatnu dezinfekciju vozila.
3. Razmotriti mogućnost uvođenja proširenog skrininga i adekvatnih referalnih puteva u
zajednici (npr. ambulante za osobe sa povišenom temperaturom).
1. Odrediti prostor za liječenje COVID-a 19 unutar zdravstvene ustanove (soba / odjel /
jedinica) ili odrediti bolnice samo za COVID 19.
a. Prostor za liječenje treba odrediti da bi se omogućilo sprovođenje svih obaveznih
mjera prevencije i kontrole infekcije.
b. Prostor za liječenje treba imati mogućnost davanja oksigene terapije za životno
ugrožene. Većini hospitalizovanih pacijenata u teškom stanju biće potreban kiseonik,
a manjem broju i ventilacija.
2. Pripremiti plan maksimalnog povećanja kapaciteta u slučaju naglog porasta broja slučajeva
COVID 19.
a. Planirati prenamjenu odjela za pacijente u teškom ili kritičnom stanju.
b. Planirati javne objekte za izolaciju pacijenata sa blagim ili srednje teškim
simptomima ili samoizolaciju kod kuće.
3. Preispitati kriterijume za otpust pacijenata sa COVID-om i dispoziciju tokom oporavka.
1. Utvrditi pojednostavljene namjenske mehanizme za upravljanje i koordinaciju kao dopunu
protokolima za reagovanje. Posljedice prenamjene kapaciteta zdravstvenog sistema za
zbrinjavanje pacijenata sa COVID-om 19 treba ocjenjivati na redovnoj osnovi.
2. Obezbijediti relevantne osnovne zdravstvene usluge zavisno od konteksta i voditi računa da se
ne ugrozi kontinuitet poslovanja.
3. Optimizovati ili modifikovati platforme za pružanje usluga zavisno od osnovnih zdravstvenih
usluga koje su relevantne za dati kontekst.
4. Izvršiti preraspodjelu zdravstvenih radnika u skladu sa potrebama.
5. Uvesti mehanizam konsultacija i saradnje sa ciljem određivanja prioritetnog zbrinjavanja
pacijenata koji nisu hitni.
7
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice

Ključne kliničke aktivnosti i prevencija i kontrola infekcija za različite scenarije transmisije

Tabela 4. Ključne kliničke aktivnosti i prevencija i kontrola infekcija za različite scenarije transmisije

Nema slučajeva Sporadični slučajevi Klasteri slučajeva Transmisija u zajednici

Prostor u Standardan prostor. Određen prostor za Dodatan prostor za Teški slučajevi se

objektu, Pooštren skrining i zbrinjavanje pacijenata sa zbrinjavanje pacijenata sa zbrinjavaju u novim
uključujući i trijaža u svim tačkama COVID-om 19 unutar COVID-om određen u bolnicama ili privremenim
prostor za ulaska u zdravstveni zdravstvene ustanove sistemu zdravstvene bolničkim objektima.
trijažu (npr. odjel za infektivne
sistem. bolesti8, izolatorijum u zaštite, naročito za teške
službi hitne pomoći ili slučajeve.
odjelima za intenzivnu
njegu).

Osoblje Standardno osoblje.
Obučiti svo osoblje kako
na siguran način
prepoznati i zbrinuti
pacijenta sa COVID-om
19. Aktivirati udarnu
grupu za prevenciju i
kontrolu infekcije.
Materijal Raspoloživi materijal.
Opremiti odjele za
liječnje COVID-a 19.
Odrediti osnovnu opremu
i materijal, uključujući
kiseonik.
Pripremiti proširen
lokalni lanac
snabdijevanja.
Pozvati i obučiti dodatno Proširenje ljudstva
ljudstvo. (nadzor nad većim
brojem):
Model proširenog tima za
zbrinjavanje uz promjenu
i zajedničko obavljanje
zadataka i relevantne
promjene u pogledu
odgovornosti.
Povećati zalihe Čuvanje, prilagođavanje,
materijala uz detaljan prenamjena kada je to
protokol za bezbjedno.
korišćenje.
Aktivirati planiranje za
Aktivirati prošireni slučaj vanredne situacije i
lokalni lanac nabavku osnovne opreme
snabdijevanja. i materijala.
Pripremiti nacionalni Nacionalni lanac
lanac snabdijevanja. snabdijevanja.
Pripremiti proširen
lanac snabdijevanja na
globalnom nivou.
Uložiti trud da se
obezbijedi dodatno
ljudstvo.
Model proširenog tima za
zbrinjavanje i dodatni
timovi hitne medicinske
pomoći (EMT).4.
Aktivirati planiranje
za slučaj vanredne
situacije u slučaju
nestašice najbitnije
opreme.
Odrediti raspodjelu
resursa za spasavanje
života za zdravstvene
radnike i pacijente.
Aktivirati prošireni
globalni lanac
snabdijevanja.

Standard Standardno zbrinjavanje Standardno zbrinjavanje i Odrediti osnovne usluge Masovno kritično
zbrinjavanj uz veću pažnju i liječenje za sve pacijente, zavisno od konteksta. zbrinjavanje (npr.
a uvažavanje neposrednih uključujući pacijente sa Pomjeriti platforme otvaranje jedinice za
potreba prvih pacijenata COVID-om 19. pružanja usluga. intenzivnu njegu za
sa COVID-om 19. Razmotriti mogućnost kohorte)
uvođenja elektivnih
pregleda, uključujući
elektivne hirurške
procedure

Proširenje Nema potrebe za Odrediti 10 kreveta po Proširiti prostor za Proširiti prostor za

prostora proširenjem. sumjivom slučaju na zbrinjavanje pacijenata sa zbrinjavanje pacijenata sa
za COVID 19. COVID-om primjenom COVID-om primjenom
zbrinjavan faktora 3 - 5. faktora 5 - 8.
je

8
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice

Referalni putevi
1. Skrining i trijaža

Skrining: Prostor u kom se vrši pregled pacijenata i skrining prema definiciji slučaja; ako se pacijent definiše kao sumnjiv slučaj,
pogledati protokol za COVID 19.

Izolacija: U slučaju da potpada pod definiciju, pacijentu odmah dati masku i uputiti ga u izdvojen prostor (izolatorijum ako
postoji). Održavati razmak od najmanje 1 m između sumnjivog pacijenta i drugih pacijenata.

Trijaža: Trijaža prema stanju je standardan metod razvrstavanja pacijenata u medicinskoj ustanovi. Koristi se kao osnov za
prepoznavanje pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska intervencija, pacijenata koji mogu da čekaju bez ugrožavanja
drugih, ili pacijenata koje treba transportovati u određenu ustanovu zavisno od njihovog stanja. Prilikom procjene težine stanja
pacijenta i određivanja dijela ustanove ili sistema zdravstvene zaštite, treba koristiti standardan, potvrđen instrument (npr.
integrisani interagencijiski instrument za trijažu)

Primjer scenarija 1: Pacijent sa blagim simptomima koji misli da možda ima COVID-19. Pacijent poziva poseban broj za COVID
19 i traži informacije. Pacijenta uputiti da ode na testiranje na određenu lokaciju, da ode na pregled u centar u zajednici ili da
ostane kod kuće u samoizolaciji (što se određuje na osnovu strategije za testiranje i raspoloživih resursa ustanove).

Primjer scenarija 2: Pacijent sa teškim simptomima koji misli da možda ima COVID-19. Pacijent poziva predbolničku službu, po
pacijenta se šalje osnovno vozilo hitne pomoći. Pacijent se prevozi do ustanove, provjerava kao sumnjiv slučaj i upućuje na
odgovarajući nivo hitnog zbrinjavanja zavisno od težine stanja.

9
 Operativna pitanja zbrinjavanja slučajeva COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi i zajednici: privremene smjernice

2. Model mreže sa glavnim čvorištem (transmisija u zajednici)

Primjer scenarija: Tokom transmisije u zajednici, biće potrebno povećati broj prostorija za liječenje COVID-a 19, a za
upućivanje pacijenata preporučuje se model mreže sa glavnim čvorištem.

Reference:
1. Wu Z, McGoogan JM. Characteristics of and Important Lessons From the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)
Outbreak in China: Summary of a Report of 72 314 Cases From the Chinese Center for Disease Control and
Prevention. JAMA. 2020. doi: 10.1001/jama.2020.2648. [Epub ahead of print]
2. Ministero della Salute. Nuovo coronavirus: Cosa c’è da sapere.
http://www.salute.gov.it/portale/documentazione/p6_2_8.jsp?lingua=italiano (accessed 18 March 2020).
3. World Health Organization. Critical preparedness, readiness and response actions for COVID-19.
4. World Health Organization. Emergency Medical Teams Initiative: Guidance and Publications.
5. World Health Organization. Considerations for quarantine of individuals in the context of containment for
coronavirus disease (COVID-19).
6. World Health Organization. Infection prevention and control during health care when COVID-19 is suspected.
7. World Health Organization. Basic Emergency Care: approach to the acutely ill and injured.
8. Pan American Health Organization. Prehospital Emergency Medical Services Readiness Checklist for COVID-19:
Instructive.
9. World Health Organization. Rational use of personal protective equipment for coronavirus diseases (COVID-19).

SZO nastavlja da pomno prati situaciju i sve promjene koje mogu da utiču na ove privremene smjernice. U slučaju promjene bilo
kog faktora, SZO će izdati ažurirane smjernice. U suprotnom, ove privremene smjernice važe 2 godine nakon dana objavljivanja.

© World Health Organization 2020. Određena prava su zadržana. Ovaj rad dostupan je prema licenci CC BY-NC-SA 3.0 IGO.

Referentni broj SZO: WHO/2019-nCoV/HCF_operations/2020.1

10