Chapter 13 - Patient Safety in The ICU

Access
Provided by:
Kritička njega
Poglavlje 13: Sigurnost pacijenata u JILu
Jason Adelman
KLJUČNE TOČK E
K L J UČNE TOČK E
1. Jedinica intenzivne njege (JIL) posebno je sklona medicinskim pogreškama jer su pacijenti vrlo bolesni i zahtijevaju kontinuirano praćenje.
2. Program sigurnosti pacijenata koji potiče poboljšanje za pacijente u kritičnoj skrbi može se kategorizirati u 4 opće domene: (1) osiguravajući
poštivanje propisa o sigurnosti pacijenata; (2) odgovaranje na štetne događaje provođenjem analiza temeljnih uzroka i provedbom ciljanih
korektivnih mjera; (3) primjenu strategija smanjenja rizika utemeljenih na dokazima koje nisu propisane propisima, ali se smatraju najboljim
praksama; i (4) provedbene strategije za ispunjavanje i prekoračenje mjernih podataka o sigurnosti pacijenata koji su javno prijavljeni ili
povezani s programima plaćanja za uspješnost.
3. Kako bi se spriječile pogrešne pogreške pacijenata, Zajednička komisija zahtijeva uporabu najmanje 2 identifikatora pacijenata pri davanju
lijekova i krvnih pripravaka, pri prikupljanju laboratorijskih uzoraka i uzimanju slikovnih testova te pri pružanju bilo koje vrste liječenja.
4. Većina štetnih događaja nikada se ne prijavljuje i stoga se ne može riješiti.
5. Kada se pacijentu kritične skrbi dogodi ozbiljan štetni događaj, sustavno istraživanje događaja, nazvano analiza temeljnih uzroka, trebao bi
dovršiti interdisciplinarni tim koji ima stručnost u područjima uključenim u događaj.
6. Prema konceptu Pravedna kultura, glavni fokus istrage o štetnim događajima trebao bi biti na potencijalnim kvarovima sustava koji su doveli do
pogreške, za razliku od jednostavnog pripisivanja krivnje pružateljima usluga uključenih u pogrešku.
7. Timska obuka dobro je uspostavljen pristup za sprječavanje pogrešaka u visokorizičnim industrijama kao što su vojska i zrakoplovna industrija,
a sada se primjenjuje na medicinsku industriju.
8. Simulacija je obećavajuća nova strategija za poboljšanje sigurnosti pacijenata. Slično simulatorima leta koje koristi zrakoplovna industrija,
simulatori zdravstvene zaštite omogućuju pružateljima usluga da nauče postupak ili protokol pomoću visokotehnoloških lutki umjesto živih
pacijenata.
9. Plaćanje za uspješnost novi je pristup za poticanje poboljšanja medicinske skrbi korištenjem financijskih poticaja za nagrađivanje bolnica koje
ostvaruju dobre rezultate u unaprijed uspostavljenim mjerama sigurnosti i kvalitete.
10. Oni koji žele voditi u sigurnosti pacijenata trebali bi inovirati nove pristupe za sprječavanje pogrešaka i proučavati te pristupe koristeći rigoroznu
metodologiju istraživanja.
SIGURNOST PACIJENATA NA ODJELU INTENZIVNE NJEGE
Suvremeni pokret za sigurnost pacijenata započeo je objavljivanjem izvješća Instituta za medicinu (IOM) iz 1999. godine "To Err Is Human", u kojem se
procjenjuje da svake godine od medicinskih pogrešaka umre do 98.000 pacijenata. Ovaj veliki broj smrtnih slučajeva premašio je broj koji se pripisuje
osmom vodećem uzroku smrti u to vrijeme i pomogao preusmjeriti zdravstvenu zajednicu na važnost sigurnosti pacijenata. JIL je posebno sklon
medicinskim pogreškama jer su pacijenti vrlo bolesni i zahtijevaju kontinuirano praćenje. Briga o pacijentima na intenzivnoj njezi može biti složena,
uključujući više konzultanata i mnoge lijekove, gdje se odluke o životu i smrti često moraju donositi brzo. Međunarodna studija iz 2006. godine na 205
Downloaded 202311 4:16 A Your IP is 31.223.128.254
JILa otkrila je u prosjeku 38.8 događaja koji su ugrozili sigurnost pacijenata na svakih 100 dana kritične skrbi za pacijente, naglašavajući potrebu za
Chapter 13: Patient Safety in the ICU, Jason Adelman Page 1 / 9
©2023 McGraw Hill. All Rights Reserved. Terms of Use • Privacy Policy • Notice • Accessibility
strategijama smanjenja rizika i izbjegavanja komplikacija u JILima.
Četiri domene programa za sigurnost pacijenata
Access Provided by:
Suvremeni pokret za sigurnost pacijenata započeo je objavljivanjem izvješća Instituta za medicinu (IOM) iz 1999. godine "To Err Is Human", u kojem se
procjenjuje da svake godine od medicinskih pogrešaka umre do 98.000 pacijenata. Ovaj veliki broj smrtnih slučajeva premašio je broj koji se pripisuje
osmom vodećem uzroku smrti u to vrijeme i pomogao preusmjeriti zdravstvenu zajednicu na važnost sigurnosti pacijenata. JIL je posebno sklon
medicinskim pogreškama jer su pacijenti vrlo bolesni i zahtijevaju kontinuirano praćenje. Briga o pacijentima na intenzivnoj njezi može biti složena,
uključujući više konzultanata i mnoge lijekove, gdje se odluke o životu i smrti često moraju donositi brzo. Međunarodna studija iz 2006. godine na 205
JILa otkrila je u prosjeku 38.8 događaja koji su ugrozili sigurnost pacijenata na svakih 100 dana kritične skrbi za pacijente, naglašavajući potrebu za
strategijama smanjenja rizika i izbjegavanja komplikacija u JILima.
Četiri domene programa za sigurnost pacijenata
Program sigurnosti pacijenata koji potiče poboljšanje za pacijente u kritičnoj skrbi može se kategorizirati u 4 opće domene (slika 13–1): (1)
osiguravajući usklađenost s propisima o sigurnosti pacijenata (npr. Nacionalni ciljevi sigurnosti pacijenata Zajedničke komisije [NPSG]); (2)
odgovaranje na štetne događaje provođenjem analiza temeljnih uzroka i provedbom ciljanih korektivnih mjera (npr. odgođeni odgovor na alarm
ventilatora); (3) primjenu strategija smanjenja rizika utemeljenih na dokazima koje nisu propisane propisima, ali se smatraju najboljim praksama (npr.
kontrolni popisi); i (4) provedbene strategije za ispunjavanje i prekoračenje mjernih podataka o sigurnosti pacijenata koji su javno prijavljeni ili
povezani s programima plaćanja za uspješnost (npr. Infekcije povezane s bolnicama prijavljene na karticama javnog izvješća). Bolnice koje su lideri u
sigurnosti pacijenata ističu se u svakoj od ove 4 domene, a također doprinose znanosti o sigurnosti pacijenata razvojem novih strategija za
sprječavanje pogrešaka, provođenjem istraživanja i objavljivanjem njihovih nalaza.
Slika 13.1.
Četiri domene programa za sigurnost pacijenata.
Propisi o sigurnosti pacijenata
NpSGovi Zajedničke komisije prevladavajući su propisi o sigurnosti pacijenata koji vode strategije smanjenja medicinskih pogrešaka bolnica.
Osnovani 2002. godine, NPSGovi zahtijevaju od organizacija da se pozabave određenim područjima koja izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti
pacijenata. Mnogi od ovih ciljeva usmjereni su na važna pitanja sigurnosti pacijenata u kritičnim jedinicama skrbi, uključujući pravilnu identifikaciju
pacijenata, pravovremenu reakciju na kritične testove i odgovarajuću uporabu kliničkih alarma. Tablica 13.–1. sadržava potpuni popis NOZova
Zajedničke komisije iz 2016.
Table 13–1
2016 Joint commission patient safety goals.
Identify Use at least 2 ways to identify patients. For example, use the patient's name and date of birth. This is done to make sure that each
patients patient gets the correct medicine and treatment.
Osnovani 2002. godine, NPSGovi zahtijevaju od organizacija da se pozabave određenim područjima koja izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti
Access Provided by:
pacijenata. Mnogi od ovih ciljeva usmjereni su na važna pitanja sigurnosti pacijenata u kritičnim jedinicama skrbi, uključujući pravilnu identifikaciju
pacijenata, pravovremenu reakciju na kritične testove i odgovarajuću uporabu kliničkih alarma. Tablica 13.–1. sadržava potpuni popis NOZova
Zajedničke komisije iz 2016.
Table 13–1
2016 Joint commission patient safety goals.
Identify Use at least 2 ways to identify patients. For example, use the patient's name and date of birth. This is done to make sure that each
patients patient gets the correct medicine and treatment.
correctly Make sure that the correct patient gets the correct blood when they get a blood transfusion.
Improve staff Get important test results to the right staff person on time.
communication
Use medicines Before a procedure, label medicines that are not labeled. For example, medicines in syringes, cups, and basins. Do this in the area
safely where medicines and supplies are set up.
Take extra care with patients who take medicines to thin their blood.
Record and pass along correct information about a patient's medicines. Find out what medicines the patient is taking. Compare
those medicines to new medicines given to the patient. Make sure the patient knows which medicines to take when they are at
home. Tell the patient it is important to bring their uptodate list of medicines every time they visit a doctor.
Use alarms Make improvements to ensure that alarms on medical equipment are heard and responded to on time.
safely
Prevent Use the hand cleaning guidelines from the Centers for Disease Control and Prevention or the World Health Organization. Set goals
infection for improving hand cleaning. Use the goals to improve hand cleaning.
Use proven guidelines to prevent infections that are difficult to treat.
Use proven guidelines to prevent infection of the blood from central lines.
Use proven guidelines to prevent infection after surgery.
Use proven guidelines to prevent infections of the urinary tract that are caused by catheters.
Identify patient Find out which patients are most likely to try to commit suicide.
safety risks
Prevent Make sure that the correct surgery is done on the correct patient and at the correct place on the patient's body.
mistakes in Mark the correct place on the patient's body where the surgery is to be done.
surgery Pause before the surgery to make sure that a mistake is not being made.
Identifikacija pacijenta
Pogrešne pogreške pacijenata javljaju se u gotovo svim fazama dijagnoze i liječenja. Na odjelima za kritičnu njegu pacijenti su često u neposrednoj
blizini, stariji i opterećeni cijevima i kanilama. U tim uvjetima pacijenti mogu izgledati slično i međusobno se miješati. Kako bi se spriječile pogrešne
pogreške pacijenata, Zajednička komisija zahtijeva uporabu najmanje 2 identifikatora pacijenata pri davanju lijekova i krvnih pripravaka, pri
prikupljanju laboratorijskih uzoraka i uzimanju slikovnih testova te pri pružanju bilo koje vrste liječenja.
Kritični rezultati testa
Kritični rezultati testova koji značajno spadaju izvan normalnog raspona i ukazuju na potencijalno po život opasna stanja česti su kod pacijenata na
intenzivnoj njezi. Zajednička komisija zahtijeva da se ti kritični rezultati ispitivanja prijave u razumnim rokovima koje utvrdi bolnica. Namjera je da
pacijenti dobiju odgovarajuće liječenje što je prije moguće. Zajednička komisija također zahtijeva da se uspostave postupci za praćenje tih izvještajnih
vremena i da se programi poboljšanja uspješnosti upotrebljavaju kada vremena izvješćivanja nisu u prihvatljivim vremenskim okvirima.
Klinički alarmi
Nedavno dodana uredba Zajedničke komisije odnosi se na sigurnost kliničkih alarmnih sustava kojima se nepravilno upravlja, a koji su važan dio skrbi
Kritični rezultati testa
Access Provided by:
Kritični rezultati testova koji značajno spadaju izvan normalnog raspona i ukazuju na potencijalno po život opasna stanja česti su kod pacijenata na
intenzivnoj njezi. Zajednička komisija zahtijeva da se ti kritični rezultati ispitivanja prijave u razumnim rokovima koje utvrdi bolnica. Namjera je da
pacijenti dobiju odgovarajuće liječenje što je prije moguće. Zajednička komisija također zahtijeva da se uspostave postupci za praćenje tih izvještajnih
vremena i da se programi poboljšanja uspješnosti upotrebljavaju kada vremena izvješćivanja nisu u prihvatljivim vremenskim okvirima.
Klinički alarmi
Nedavno dodana uredba Zajedničke komisije odnosi se na sigurnost kliničkih alarmnih sustava kojima se nepravilno upravlja, a koji su važan dio skrbi
i praćenja kritično bolesnih pacijenata. Klinički alarmni sustavi namijenjeni su upozoravanju njegovatelja na potencijalne hitne slučajeve pacijenata, ali
kada se nepravilno konfiguriraju, mogu ugroziti sigurnost pacijenata. Jedinice za kritičnu njegu imaju brojne kliničke alarme, a rezultirajuća buka i
vizualna upozorenja mogu desenzibilizirati osoblje i uzrokovati njihovo propuštanje ili ignoriranje tih alarma. U nekim će slučajevima osoblje za
kritičnu skrb onemogućiti alarme ili postaviti ograničenja alarma na neprikladne pragove kako bi se smanjila ometanja. Ova nova uredba Zajedničke
komisije zahtijeva da čelnici uspostave sigurnost alarmnog sustava kao prioritet bolnice, uspostave politike koje se bave kritičnim pitanjima u
upravljanju alarmima (tablica 13.2.) i educiraju osoblje o pravilnom radu alarmnih sustava za koje su odgovorni.
Table 13–2
Critical issues in alarm management.
Establish clinically appropriate settings for alarm signals and who has the authority to set or change alarm parameters.
Determine when alarm signals can be disabled and who has the authority to set alarm parameters to “off.”
Develop a system for monitoring and responding to alarm signals.
Create a process for checking individual alarm signals for accurate settings, proper operation, and detectability.
Analiza načina rada i efekata neuspjeha
Osim nacionalnih razvojnih banaka, Zajednička komisija zahtijeva od bolnica da godišnje provode proaktivne procjene rizika visokorizičnog procesa
pod nazivom Analiza načina neuspjeha i učinaka (FMEA). Prilikom obavljanja FMEAe interdisciplinarni tim stručnjaka stvara detaljan dijagram protoka
visokorizičnog procesa koji se ocjenjuje. Nakon završetka, svakom koraku procesa dodjeljuju se 3 ocjene: (1) rizik od neuspjeha (110, pri čemu 10
predstavlja najveći rizik od neuspjeha); (2) vjerojatnost da će se kvar presresti prije dolaska do pacijenta (110, pri čemu 10 predstavlja najmanju
vjerojatnost presretanja); (3) rizik da će neuspjeh nanijeti štetu (110, pri čemu 10 predstavlja najveći rizik za štetu). Proizvod ova tri broja je ocjena
opasnosti. Koraci u tijeku rada s najvišom ocjenom opasnosti trebali bi biti prvi koji će se procijeniti za poboljšanje performansi. U kritičnom okruženju
skrbi, neke visokorizične prakse koje mogu imati koristi od FMEA uključuju odgovor na kliničke alarme, sprječavanje bolničkih infekcija katetera i
središnjih linija i primopredaje između kliničara.
D ržavni propisi
Mnoge države također izdaju propise o sigurnosti pacijenata. Često se ti propisi odnose na prijavljivanje štetnih događaja. Na primjer, država New York
zahtijeva izvješćivanje o ozbiljnim štetnim događajima zajedno s detaljnom analizom onoga što se dogodilo i predloženim korektivnim mjerama. U
Pennsylvaniji se prijavljuju sve pogreške, od pogrešaka gotovo promašaja koje ne nanose štetu najtežim pogreškama koje dovode do smrti. Ostali
primjeri državnih propisa odnose se na kiruršku sigurnost, sepsu i perinatalnu sigurnost. Državni propisi koji se bave sigurnošću pacijenata i dalje se
razvijaju, zahtijevajući od vodstva bolnica da obrati posebnu pozornost na nove državne inicijative usmjerene na sprječavanje medicinskih pogrešaka.
Odgovor na štetne događaje
Dok se propisi o sigurnosti pacijenata bave opasnostima za koje se vjeruje da su univerzalne u zdravstvenoj zaštiti (npr. Zahtijevaju potvrdu
identifikacije pacijenata prije primjene lijekova), istraživanje štetnih događaja i provedba korektivnih mjera mogućnosti su za rješavanje pitanja koja
mogu biti specifična za organizaciju. Kada se pacijentu kritične skrbi dogodi ozbiljan štetni događaj, sustavno istraživanje događaja, nazvano analiza
temeljnih uzroka, trebao bi dovršiti interdisciplinarni tim koji ima stručnost u područjima uključenim u događaj. Nakon detaljne analize trebalo bi
provesti korektivne mjere usmjerene na sprečavanje sličnih događaja, koje mogu uključivati preispitivanje loše funkcionirajućeg tijeka rada, kupnju
nove tehnologije, ažuriranje politike i/ili ponovno zavođenje osoblja.
Prijavljivanje štetnih događaja
Nažalost, većina štetnih događaja nikada se ne prijavljuje i stoga se ne može riješiti. Studija iz 2011. godine koju je proveo Classen et al pokazala je da je
među 393 nuspojave otkrivene različitim mehanizmima dobrovoljnim izvješćivanjem identificirano samo 4 (1%). Provodi se nekoliko strategija za
povećanje izvješćivanja o štetnim događajima. Na primjer, mnoge institucije prelaze na elektroničke sustave izvješćivanja o štetnim događajima koji
mogu biti specifična za organizaciju. Kada se pacijentu kritične skrbi dogodi ozbiljan štetni događaj, sustavno istraživanje događaja, nazvano analiza
Access Provided by:
temeljnih uzroka, trebao bi dovršiti interdisciplinarni tim koji ima stručnost u područjima uključenim u događaj. Nakon detaljne analize trebalo bi
provesti korektivne mjere usmjerene na sprečavanje sličnih događaja, koje mogu uključivati preispitivanje loše funkcionirajućeg tijeka rada, kupnju
nove tehnologije, ažuriranje politike i/ili ponovno zavođenje osoblja.
Prijavljivanje štetnih događaja
Nažalost, većina štetnih događaja nikada se ne prijavljuje i stoga se ne može riješiti. Studija iz 2011. godine koju je proveo Classen et al pokazala je da je
među 393 nuspojave otkrivene različitim mehanizmima dobrovoljnim izvješćivanjem identificirano samo 4 (1%). Provodi se nekoliko strategija za
povećanje izvješćivanja o štetnim događajima. Na primjer, mnoge institucije prelaze na elektroničke sustave izvješćivanja o štetnim događajima koji
olakšavaju izvješćivanje. Ovi sustavi omogućuju prijavljivanje incidenata koji uzrokuju štetu (npr. Pacijent koji padne i prijelomi kuka), pogreške koje
gotovo propuštaju i koje ne uzrokuju štetu, ali i dalje pružaju informacije o skrivenim opasnostima (npr. Pacijent koji se spotakne preko labave žice, ali
se uhvati prije pada) i nesigurnim uvjetima koji potencijalno mogu dovesti do štetnih događaja (npr. labava žica). Izvješća o incidentima, u blizini
promašaja i nesigurnih uvjeta zajednički se nazivaju "proizvodom za rad na sigurnosti pacijenata".
Pravedna kultura
Osim implementacije sustava elektroničkog izvješćivanja, neke bolnice prihvaćaju koncept pod nazivom Pravedna kultura. Prema konceptu Pravedna
kultura, glavni fokus istrage o štetnim događajima trebao bi biti na potencijalnim kvarovima sustava koji su doveli do pogreške, za razliku od
jednostavnog pripisivanja krivnje pružateljima usluga uključenih u pogrešku. Potreba da se usredotočite na kvarove sustava istaknuta je u izvješću
IOMa "To Err Is Human" (slika 13–2) i postala je važna glavna stavka modernih programa sigurnosti pacijenata. Na temelju ovog izvješća IOMa,
bolnica koja provodi politike pravedne kulture može očekivati povećanje prijavljivanja štetnih događaja jer pružatelji usluga vjeruju da je vodstvo
predano poboljšanju sustava umjesto kažnjavanju ljudskih pogrešaka.
Slika 13.2.
Izvadak iz izvješ ća Instituta za medicinu "To Err is Human".
Organizacije za sigurnost pacijenata
Kako bi optimizirala lekcije naučene iz štetnih događaja, savezna vlada donijela je Zakon o sigurnosti pacijenata i poboljšanju kvalitete iz 2005. godine
koji je odobrio osnivanje organizacija za sigurnost pacijenata (PSO) za prikupljanje i analizu proizvoda za rad na sigurnosti pacijenata iz zdravstvenih
ustanova i pružanje povratnih informacija i pomoći za učinkovito smanjenje rizika pacijenata. Zakon o sigurnosti pacijenata i poboljšanju kvalitete
također pruža saveznu zaštitu koja zabranjuje uporabu radnog proizvoda za sigurnost pacijenata u kaznenim, građanskim ili disciplinskim
postupcima kako bi se pružatelje usluga potaknulo da prijave medicinske pogreške bez straha od posljedica i tužbi. Osim toga, savezna Agencija za
kvalitetu i istraživanje zdravstvene zaštite (AHRQ) izradila je skup zajedničkih definicija i formata izvješćivanja, poznatih kao "uobičajeni formati", koji
omogućuju zdravstvenim ustanovama da na standardizirani način razmjenjuju podatke s PSOima. PRUŽATELJI platnih usluga, pak, prenose
deidentificirani proizvod za rad na sigurnosti pacijenata u nacionalnu mrežu baza podataka o sigurnosti pacijenata (NPSD), koju održava AHRQ. NPSD
prikuplja podatke o sigurnosti pacijenata iz svih dijelova Sjedinjenih Država, analizirajući podatke i na kraju će dati preporuke za poboljšanje
sigurnosti pacijenata (slika 13.3.).
Slika 13.3.
M r eža baza podataka o sigurnosti pacijenata.
omogućuju zdravstvenim ustanovama da na standardizirani način razmjenjuju podatke s PSOima. PRUŽATELJI platnih usluga, pak, prenose
Access Provided by:
deidentificirani proizvod za rad na sigurnosti pacijenata u nacionalnu mrežu baza podataka o sigurnosti pacijenata (NPSD), koju održava AHRQ. NPSD
prikuplja podatke o sigurnosti pacijenata iz svih dijelova Sjedinjenih Država, analizirajući podatke i na kraju će dati preporuke za poboljšanje
sigurnosti pacijenata (slika 13.3.).
Slika 13.3.
M r eža baza podataka o sigurnosti pacijenata.
Najbolje prakse za sigurnost pacijenata
Postoje mnogi pristupi poboljšanju sigurnosti pacijenata koji nisu propisani regulacijom, a ne provode se kao izravan odgovor na štetni događaj. To su
dobre ideje, sa snažnim dokazima koji podupiru njihovu učinkovitost u sprječavanju pogrešaka i izbjegavanju komplikacija. Mnoge od ovih najboljih
praksi prikladne su u kritičnom okruženju skrbi.
Timski rad
Timska obuka dobro je uspostavljen pristup za sprječavanje pogrešaka u visokorizičnim industrijama kao što su vojska i zrakoplovna industrija, a sada
se primjenjuje na medicinsku industriju. Temeljna teorija koja stoji iza obuke medicinskog tima je da su visoko obučeni pojedinci (npr. Liječnici,
medicinske sestre i tehničari) koji djeluju zajedno kao kohezivni tim učinkovitiji i u najboljem interesu svojih pacijenata. To uključuje snažno vodstvo,
gdje vođa tima artikulira jasne ciljeve i donosi odluke koristeći doprinos članova tima. Učinkovit timski rad također zahtijeva jasnu komunikaciju s
kratkim hlačama i izvještajima prije i poslije zahvata i složenih susreta pacijenata, te ad hoc okupljanja kada se pojave neočekivane hitne situacije.
Važno je da se članovi tima međusobno "unakrsno provjeravaju", nudeći pomoć kada je to potrebno, te da članovi tima poštuju jedni druge, kako bi se
svi članovi tima osjećali ugodno govoriti.
AHRQ je surađivao s Ministarstvom obrane Sjedinjenih Država na razvoju programa obuke tima pod nazivom Team Strategies and Tools to Enhance
Performance and Patient Safety (TeamSTEPPS), koji je posebno dizajniran za medicinsku industriju. Mnoge bolnice sada koriste program AHRQ
TeamSTEPPS za podučavanje načela rada medicinskog tima, s naglaskom na 4 temeljne kompetencije: vodstvo tima, praćenje situacije, međusobnu
podršku i komunikaciju.
U jednoj studiji akademski medicinski centar izvijestio je o provedbi teamSTEPPS programa u svojim pedijatrijskim i kirurškim JILima, gdje su svi
pedijatrijski JIL (), kirurška JIL (SICU) i osoblje za respiratornu terapiju prošli Obuku TeamSTEPPS. Osoblje je smatralo da je provedba učinkovita i
poboljšalo je timski rad na jedinici, a objektivne mjere sigurnosti pacijenata značajno su poboljšane nakon provedbe programa TeamSTEPPS. Druga
studija ispitala je odnos između razine samoidentificiranog timskog rada i njihove stope smrtnosti u 17 JILa. Ova studija je otkrila da jedinice s nižom
stopom smrtnosti imaju timove s dubljim razumijevanjem koliko dobro funkcioniraju njihovi timovi, više vjeruju drugim članovima tima i doživljavaju
se kao organiziraniji u usporedbi s jedinicama s većom stopom smrtnosti.
Simulacija
Simulacija je obećavajuća nova strategija za poboljšanje sigurnosti pacijenata. Slično simulatorima leta koje koristi zrakoplovna industrija, simulatori
zdravstvene zaštite omogućuju pružateljima usluga da nauče postupak ili protokol pomoću visokotehnoloških lutki umjesto živih pacijenata. Stara
Chapter 13: Patient Safety in the ICU, Jason Adelman
poslovica, "vidi jedno, napravi jedno, nauči jednu" zamjenjuje se kontinuiranom praksom u simulacijskom laboratoriju. Simulacija omogućuje
Page 6 / 9
pružateljima usluga da nauče nove tehničke vještine, prakticiraju svoju reakciju na visokostresne kliničke hitne slučajeve i vježbaju rad kao tim.
Ugrađuje se u kurikulume medicinske škole, kao i nastavu obrazovanja medicinskih sestara, specijalizanata i liječnika koji pohađaju nastavu
stopom smrtnosti imaju timove s dubljim razumijevanjem koliko dobro funkcioniraju njihovi timovi, više vjeruju drugim članovima tima i doživljavaju
Access Provided by:
se kao organiziraniji u usporedbi s jedinicama s većom stopom smrtnosti.
Simulacija
Simulacija je obećavajuća nova strategija za poboljšanje sigurnosti pacijenata. Slično simulatorima leta koje koristi zrakoplovna industrija, simulatori
zdravstvene zaštite omogućuju pružateljima usluga da nauče postupak ili protokol pomoću visokotehnoloških lutki umjesto živih pacijenata. Stara
poslovica, "vidi jedno, napravi jedno, nauči jednu" zamjenjuje se kontinuiranom praksom u simulacijskom laboratoriju. Simulacija omogućuje
pružateljima usluga da nauče nove tehničke vještine, prakticiraju svoju reakciju na visokostresne kliničke hitne slučajeve i vježbaju rad kao tim.
Ugrađuje se u kurikulume medicinske škole, kao i nastavu obrazovanja medicinskih sestara, specijalizanata i liječnika koji pohađaju nastavu
obrazovanja.
Simulacija zdravstvene zaštite obično se provodi u repliciranim kliničkim okruženjima s istom opremom koja se koristi za liječenje stvarnih pacijenata.
Uobičajeno je da simulacijski centri imaju lažne bolničke prostorije, uvale za hitne slučajeve i operativne apartmane, od kojih je svaki opremljen
sofisticiranom video opremom koja bilježi više kutova. Izvan simulacijske sobe, često iza jednosmjernog zrcala, nalazi se obučeni tehničar koji
kontrolira lažni klinički scenarij manipulirajući simuliranim vitalnim znakovima pacijenta, kliničkim alarmima, pa čak i njihovim verbalnim odgovorima
putem mikrofona.
Najvažniji dio simulacije zdravstvene zaštite je ispitivanje koje se događa nakon završetka simuliranog kliničkog scenarija. Video simulacije reproducira
se natrag, a svi sudionici pregledavaju svoje postupke s obučenim stručnjakom koji olakšava razgovor, pazeći da istaknu što je ispravno prošlo i gdje
postoje potencijalna područja za poboljšanje. Na intenzivnoj njezi simulacija je idealan alat za podučavanje stanovnika, stipendista i medicinskih
sestara mnogim aspektima medicine kritične skrbi, od tehničkih vještina postavljanja središnjeg katetera s ultrazvučnim vodstvom do bitne kulturne
vještine učinkovitog zajedničkog rada kao tima.
Osoblje za kritičnu njegu i telemedicina
Pacijenti u odjelima kritične skrbi često imaju po život opasne bolesti koje zahtijevaju komplicirane planove skrbi, brzo donošenje odluka, pomno
praćenje i stalnu podršku visoko obučenih liječnika i medicinskih sestara koji su specijalizirani za brigu o najbolesnijim pacijentima. Nekoliko studija
pokazalo je poboljšane ishode kada su ti pacijenti zbrinuti u zatvorenim jedinicama i kada je njihova skrb pod nadzorom liječnika koji pohađaju
kritičnu skrb. Leapfrog Grupa, koja je konzorcij tvrtki Fortune 500 i drugih velikih kupaca zdravstvene zaštite koji zajedno rade na poticanju
poboljšanja u sigurnosti pacijenata, učinila je odgovarajuće osoblje JILa glavnim stupom u svom programu sigurnosti pacijenata. Da bi se ispunio
standard Leapfrog Grupe o osoblju JILa, bolnica mora (1) imati prisutnog intenzivista tijekom dana i pružiti kliničku skrb isključivo u JILu, (2)
osigurati da intenzivisti vrate stranice najmanje 95% vremena kada nisu prisutne na licu mjesta i (3) organizirati da temeljna podrška kritičnoj skrbi
(FCCS) certificirani liječnik ili liječnik ekstender dođu do pacijenata na intenzivnoj njezi u roku od 5 minuta od poziva ili stranice. Kada intenzivist nije
dostupan na licu mjesta, prihvatljivo je ako je dostupan putem telemedicine.
Telemedicinski model prvotno je zamišljen kao alat za pružanje specijaliziranog medicinskog stručnog znanja ruralnim zajednicama koje nemaju
spreman pristup tercijarnoj skrbi; danas ga koristi medicina kritične skrbi kao sredstvo širenja geografskog raspona liječnika kritične skrbi. Liječnik za
kritičnu njegu često se fizički nalazi u sobi izvan mjesta, s pristupom monitorima pacijenata i elektroničkim zdravstvenim kartonima. On ili ona na
daljinu budno prati vitalne znakove, laboratorijske rezultate i opću dobrobit desetaka kritično bolesnih pacijenata, ponekad iz nekoliko različitih
jedinica u cijelom zdravstvenom sustavu. Liječnik kritične skrbi ima izravnu komunikaciju s lokalnim timom intenzivne njege i dostupan im je 24 sata
dnevno, 7 dana u tjednu.
P l aćanje za uspješnost i javno izvješ ćivanje
Plaćanje za uspješnost novi je pristup za poticanje poboljšanja medicinske skrbi korištenjem financijskih poticaja za nagrađivanje bolnica koje
ostvaruju dobre rezultate u unaprijed uspostavljenim mjerama sigurnosti i kvalitete. Široke kategorije mjera koje koriste ovi programi uključuju
ankete o iskustvima pacijenata i pravovremenosti i učinkovitosti skrbi, kao i ponovnim prihvatima, komplikacijama i smrtnim slučajevima. Na primjer,
Centar za medicare i medicaid usluge (CMS) proveo je Program nabave na temelju vrijednosti bolnice (Bolnica VBP) iz 2014. godine koji prilagođava
plaćanja bolnica na temelju njihovih performansi na nekoliko mjernih podataka o sigurnosti i kvaliteti, od kojih su neki izravno pogođeni skrbi koju
pacijenti primaju u JILima (npr. Stopa smrtnosti od 30 dana upale pluća).
Osim financijskih poticaja, mjere sigurnosti i kvalitete koriste se u javno prikazanim bolničkim izvještajnim karticama koje informiraju pacijente o
snagama i slabostima svake bolnice (npr. Medicare's Hospital Compare web stranica hospitalcompare.gov), čime se bolnice motiviraju da provedu
programe za poboljšanje svoje uspješnosti na tim mjerama i u konačnici poboljšanje sigurnosti pacijenata. Mnoge mjere kvalitete i sigurnosti koje se
koriste u tim programima prikupljaju se u JILima (npr. Podaci o nadzoru kontrole infekcije prijavljeni za infekcije krvotoka povezane sa središnjom
linijom [CLABSI] i infekcije mokraćnog sustava povezane s kateterom povijesno su prikupljene isključivo od JILa).
Chapter 13: Patient Safety in the ICU, Jason Adelman
Stopa smrtnosti od upale pluća 30 dana Page 7 / 9
U Sjedinjenim Državama upala pluća rezultira s više od milijun prijema svake godine i drugi je vodeći uzrok hospitalizacije među pacijentima starijim
od 65 godina. Kao rezultat toga, upala pluća već je desetljeće u središtu programa poboljšanja kvalitete. CMS je pokušao ubrzati poboljšanje skrbi za
Access Provided by:
Osim financijskih poticaja, mjere sigurnosti i kvalitete koriste se u javno prikazanim bolničkim izvještajnim karticama koje informiraju pacijente o
snagama i slabostima svake bolnice (npr. Medicare's Hospital Compare web stranica hospitalcompare.gov), čime se bolnice motiviraju da provedu
programe za poboljšanje svoje uspješnosti na tim mjerama i u konačnici poboljšanje sigurnosti pacijenata. Mnoge mjere kvalitete i sigurnosti koje se
koriste u tim programima prikupljaju se u JILima (npr. Podaci o nadzoru kontrole infekcije prijavljeni za infekcije krvotoka povezane sa središnjom
linijom [CLABSI] i infekcije mokraćnog sustava povezane s kateterom povijesno su prikupljene isključivo od JILa).
Stopa smrtnosti od upale pluća 30 dana
U Sjedinjenim Državama upala pluća rezultira s više od milijun prijema svake godine i drugi je vodeći uzrok hospitalizacije među pacijentima starijim
od 65 godina. Kao rezultat toga, upala pluća već je desetljeće u središtu programa poboljšanja kvalitete. CMS je pokušao ubrzati poboljšanje skrbi za
pacijente s upalom pluća javnim prijavljivanjem 30dnevne stope smrtnosti pacijenata s upalom pluća na Hospital Compareu, te su tu istu metriku
uključili u svoj program kupnje temeljen na vrijednosti plaćanja za uspješnost.
Infekcije krvotoka povezane sa središnjom linijom
Procjenjuje se da se svake godine u bolnicama Sjedinjenih Država dogodi oko 80.000 CLABSIja, što uzrokuje do 28.000 smrtnih slučajeva u JILima.
Većina pacijenata na intenzivnoj njezi ima središnji venski kateter kako bi se osigurao pouzdan intravenski pristup. Međutim, prisutnost ovih uređaja
dovodi pacijente u opasnost od razvoja CLABSIja. Ove bolničke infekcije važna su mjera na portalu medicare's Hospital Compare izvještajne kartice
koji uspoređuje kvalitetu skrbi u više od 4000 bolnica certificiranih od Medicarea diljem zemlje. Bolnička usporedba koristi PODATKE CLABSIja koje
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prikupljaju od JILova bolnica putem alata Nacionalne mreže za zdravstvenu sigurnost (NHSN).
Budući da su CLABSIji postali važna i često korištena javno prijavljena metrika, privukli su veliku pozornost istraživača poboljšanja kvalitete i
sigurnosti pacijenata. Jedna značajna studija, koju je vodio dr. Peter Pronovost i nadaleko poznata kao "Keystone Project", mjerila je učinkovitost
smanjenja stope CLABSIja provedbom različitih intervencija na 103 JILa. Intervencije istraživanja uključivale su 5 postupaka koje je preporučio CDC,
uključujući pranje ruku, korištenje mjera opreza pune barijere tijekom umetanja središnjih venskih katetera, čišćenje kože klorheksidinom,
izbjegavanje mjesta bedrene kosti ako je moguće i uklanjanje nepotrebnih katetera. Na početku istraživanja kliničari su educirani o praksama za
kontrolu infekcije i štete koja je posljedica CLABSIja: stvorena su kolica središnje linije s potrebnim zalihama; kontrolni popis korišten je kako bi se
osiguralo pridržavanje praksi kontrole infekcije; pružatelji usluga zaustavljeni su (u situacijama nepostojećih okolnosti) ako se te prakse nisu
poštovale; o uklanjanju katetera raspravljalo se u dnevnim krugovima; i timovi su dobili povratne informacije o broju i stopama CLABSIja. Studija je
trajala 18 mjeseci i pokazala je veliko i trajno smanjenje (do 66%) stopa CLABSIja koje su se održavale tijekom cijelog razdoblja istraživanja. Uspjeh ove
inicijative doveo je do usvajanja mnogih najboljih praksi koje su mspovi koristili u studiji diljem zemlje, posebno upotrebu kontrolnog popisa.
Inoviranje i istraživanje
Kada je IOM prvi put objavio "To Err Is Human" 1999. godine, mnoge preporuke za poboljšanje sigurnosti pacijenata temeljile su se na anegdotalnim
računovodstvima pogrešaka i stručnom mišljenju. Sada, 15 godina kasnije, sve je više dokaza koji definiraju najbolje prakse. Voditelji kritične skrbi koji
su predani pružanju sigurne skrbi svojim pacijentima trebali bi uložiti napore u provedbu tih praksi temeljenih na dokazima. Oni koji žele voditi u
sigurnosti pacijenata trebali bi inovirati nove pristupe za sprječavanje pogrešaka i proučavati te pristupe koristeći rigoroznu metodologiju istraživanja.
REFERENCE
Agencije za zdravstvena istraživanja i kvalitetu (AHRQ) organizacije za sigurnost pacijenata. http://www.pso.ahrq.gov/.
Classen DC, Resar R, Griffin F, "Globalni alat za pokretanje" pokazuje da štetni događaji u bolnicama mogu biti deset puta veći nego što je prethodno
izmjereno. Health Aff (Millwood) . 2011;30:581–589. [PubMed: 21471476]
Maslina RH, Jr. Holcomb BW, Jr, Smith ML. Telemedicina intenzivne njege: evaluacija modela proaktivnog daljinskog nadzora i intervencije u kritičnom
okruženju skrbi. Stud Health Technol Inform . 2008;131:131–146. [PubMed: 18305328]
Kohn LT, Corrigan JM, Donaldson MS (Institut za medicinu). Griješiti je čovjek: Izgradnja sigurnijeg zdravstvenog sustava . Washington, DC: National
Academy Press; 2000.
Lindenauer PK, Bernheim SM, Grady JN, et al. Uspješnost američkih bolnica što se odražava u 30dnevnoj smrtnosti standardiziranoj riziku i stopi
ponovnog prihvata za korisnike Medicarea s upalom pluća. J Hosp Med . 2010;5(6):E12–E18. [PubMed: 20665626]
Mayer C, Lin W, Willis T, et al. Procjena napora za optimizaciju implementacije TeamSTEPPSa u kirurškim i pedijatrijskim jedinicama intenzivne njege.
Jt Comm J Qual Patient Saf . 2011;37(8):365–374. [PubMed: 21874972]
Nishisaki A, Keren R, Nadkarni V. Poboljšava li simulacija sigurnost pacijenata? Samoefikasnost, kompetencija, operativna učinkovitost i sigurnost
pacijenata. Anesteziol Clin . 2007;25:225–236. [PubMed: 17574187]
Academy Press; 2000.
Access Provided by:
Lindenauer PK, Bernheim SM, Grady JN, et al. Uspješnost američkih bolnica što se odražava u 30dnevnoj smrtnosti standardiziranoj riziku i stopi
ponovnog prihvata za korisnike Medicarea s upalom pluća. J Hosp Med . 2010;5(6):E12–E18. [PubMed: 20665626]
Mayer C, Lin W, Willis T, et al. Procjena napora za optimizaciju implementacije TeamSTEPPSa u kirurškim i pedijatrijskim jedinicama intenzivne njege.
Jt Comm J Qual Patient Saf . 2011;37(8):365–374. [PubMed: 21874972]
Nishisaki A, Keren R, Nadkarni V. Poboljšava li simulacija sigurnost pacijenata? Samoefikasnost, kompetencija, operativna učinkovitost i sigurnost
pacijenata. Anesteziol Clin . 2007;25:225–236. [PubMed: 17574187]
Pikant D, Tarshis J, Regehr G, Fowler RA, Pinto R, LeBlanc VR. Učinci kliničkog nadzora na učenje rezidenta i skrb o pacijentima tijekom simuliranih
scenarija JILa. Crit Care Med . 2013;41(12):2705–2711. [PubMed: 23963128]
Pronovost P, Needham D, Berenholtz S, et al. Intervencija za smanjenje infekcija krvotoka povezanih s kateterom u JILu. N Engl J med . 2006;355:2725–
2732. [PubMed: 17192537]
Pronovost PJ, Angus DC, Dorman T, et al. Obrasci osoblja liječnika i klinički ishodi u kritično bolesnih bolesnika: sustavni pregled. JAMA .
2002;288:2151–2162. [PubMed: 12413375]
Nacionalni ciljevi sigurnosti pacijenata Zajedničke komisije za 2016. godinu. http://www.jointcommission.org/standards_information/npsgs.aspx.
List činjenica o osoblju liječnika ICUa Leapfrog Grupe. http://www.leapfroggroup.org/ratingsreports/icuphysicianstaffing.
Valentin A, Capuzzo M, Vodič B, et al. Sigurnost pacijenata na intenzivnoj njezi: rezultati multinacionalne studije Sentinel Events Evaluation (SEE).
Intenzivna njega Med . 2006;32:1591–1598. [PubMed: 16874492]
Wheelan SA, Burchill CN, Tilin F. Veza između timskog rada i ishoda pacijenata na intenzivnoj njezi. Am J Crit Care . 2003;12:527–534. [PubMed:
14619358]

Chapter 13 - Patient Safety in The ICU

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Chapter 13 - Patient Safety in The ICU

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Access

You might also like