Intervencije promocije zdravlja u zajednici

Doc. dr. sci. med. Aida Rami-atak

26.01.2012

Sadraj predavanja
Koncept intervencija promocije zdravlja Metode i tehnike intervencija promocije zdravlja Planiranje intervencija promocije zdravlja Sadraj i znaaj pojedinih faza intervencija promocije zdravlja Primjer intervencije promocije zdravlja

Ciljevi promocije zdravlja

Podrka zajednici u postizanju vrednovanja zdravlja kao znaajne zdravstvene ali i socioekonomske kategorije. Jaanje odgovornosti pojedinca za sopstveno zdravlje i osposobljavanje u mjerama ouvanja u unapreenja zdravlja. Podrka reformskim promjenama u zdravstvu od terapeutskog ka preventivnom pristupu. Podrka u razvoju politika zdravog ivljenja. Integracija i harmonizacija sa strategijama i politikama drugih relevatnih sektora kao to su obrazovanje, socijalna zatita, privreda, okoli, aktivnosti nevladinih organizacija itd.

Vodei principi promocije zdravlja

Jaanje individualnih sposobnosti Jaanje kolektivne svijesti i odgovornosti Holistiki pristup Intersektorijalna suradnja Izbalansiranost aktivnosti Odrivost Multistrategijski pristup zdravlje za sve i u svim politikama

Kriteriji koji utiu na odabir potreba za promocijom zdravlja

( Zdravstvena potreba objektivna kategorija / zdravstveni zahtjev subjektivna kategorija)

Definicija zdravlja Pokazatelji zdravstvenog stanja stanovnitva ( demografska statistika, uzroci smrti mortalitet, uzroci oboljevanja morbiditet, organizacija zdravstvene djelatnosti mrea zdravstvenih ustanova) Ciljna grupa ( opa populacija, populacione skupine, pojedinci) Kategorija aktivnosti ( dopuna zakonodavstva, istraivanje, edukacija, kampanja itd.)

Faze u implementaciji intervencija promocije zdravlja !!!

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Definicija problema veliina javno zdravstvenog problema u odreenoj populaciji ili nozolokoj skupini. Definisanje i prioritizacija ciljeva odnos uloenih sredstva i predvianje rezultata. Izrada programa u odnosu na odreenu populacionu ili nozoloku skupinu ili faktore rizika. Izrada operativnog plana aktivnost, nosioci, vremensko trajanje, sredstva. Potrebni resursi kadar, prostor, oprema, sredstva. Implementacija metode, tehnike, resursi. Mehanizam nadzora i evaluacije indikatori, resursi.

Planiranje intervencija promocije zdravlja

Odabir javno zdravstvenog problema /prioriteta

Izmjene i dopune intervencija

Evaluacija

Definiranje ciljeva koji su jasni i ostvarljivi

Definiranje naina nadzora i evaluacije Definiranje potrebnih resursa Definiranje nosioca aktivnosti

Definiranje populacionih grupa na koje je ciljana intervencija

Odabir strategija za intervencije

Primjer : Prevencija i nadzor bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH

1.Definisanje problema
Po podacima SZO broj umrlih od bolesti srca i krvnih sudova irom svijeta iznosi 16.7 miliona to ini skoro 30 % ukupnih smrti u svijetu.

Najea oboljenja srca i krvnih sudova

Bolesti koronarnih arterija Infarkt miokarda ili srani napad Kongestivni srani problemi Srane bolesti Angina pectoris Infarkt miokarda (srani udar)

Vodei uzroci smrtnosti stanovnitva u Federaciji BiH

14% 3% 4% 6% 53% 20%
Oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Endokrina i metabol. oboljenja sa por. u ishrani (E00-E99) Povrede, trovanja i druge posljedice spoljanjih uzroka smrti (S00-T98) Ostali uzroci mortaliteta

2. Definisanje i prioritizacija ciljeva

Reduciranje broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih oboljenja u Federaciji BiH. Unapreenje preventivnih mjera kontrole faktora rizika i terapeutskih protokola. Educiranje pacijenata o mogunostima prevencije kardiovaskularnih oboljenja putem adekvatnih ivotnih navika i stila ivljenja.

3.Izrada programa u odnosu na populacionu skupinu ili faktor rizika

Identifikacija vodeih faktora rizika Rairenost faktora rizika u populacionim skupinama

Identifikacija faktora rizika

Nasljee Spol Puenje Poveane vrijednosti holesterola Ishrana (unos masti, eera, soli ) Konzumacija alkohola Fizika aktivnost ( sati sedmino) Poveane vrijednosti krvnog tlaka ( hipertenzija optimalni krvni tlak predstavlja SKT <120 DKT < 80, normalan krvni tlak SKT 120-130 DKT 80-85 Prekomjerna tjelesna teina gojaznost ( BMI normalno uhranjenost 18,5 - 24,9, poveana teina 25,0 - 29,9 prvi stepen gojaznosti 30, 0 - 34,9, drugi stepen gojaznosti 35,0 - 39,9 trei stepen gojaznosti iznad 40,0.

Diabetes mellitus

Prevalenca faktora rizika u stanovnitvu Federacije BiH(25-64 god.)

Faktori rizika Hipertenzija(>140/90 mmHg) Puenje Konzumiranje alkohola BMI (Indeks tjelesne mase) >30 Fizika aktivnost - aktivni Ukupno stanovnitvo 41,0% 37,6% 29,5% 21,5% 15,0% Mukarci 35,5% 49,2% 54,1% 16,5% 19,6% ene 44,8% 29,7% 12,5% 25,0% 12,0%

Izvor :Zavod za javno zdravstvo FBiH

Prevalenca hipertenzije u FBIH, 20042008. godine (stopa na 100.000 st.)

900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

766 591 646

755

775

4. Izrada operativnog plana

Aktivnost : Edukacija zdravstvenih radnika u timu obiteljske medicine (TOM) o prevenciji faktora rizika kardiovaskularnih oboljenja i unapreenju terapeutskih protokola. Edukacija pacijenata o zdravom stilu ivota i kontroli faktora rizika. Nosioci : TOM, Zavod za javno zdravstvo F BiH. Vremensko trajanje : 3 godine.

Kompetencije TOM
Prvi kontakt sa pacijentom/ obitelji Rano otkrivanje i nadzor nad faktorima rizika Dijagnosticiranje i terapija najuestalijih akutnih i hroninih oboljenja koja ne zahtijevaju hospitalizaciju Gate keeping - donoenje odluke o upuivanju na konsultativno-specijalistiki pregled, bolniko lijeenje, kuno lijeenje Edukacija pacijenta/obitelji o prevenciji faktora rizika, samopomoi i samokontroli, promociji zdravlja .

Faktori rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova

Hipertenzija Starost Nepromjenjivi Promjenjivi Diabetes mellitus Porodina anamneza / genetika

Puenje

Dislipidemija

NCEP. Circulation 1994;89:13291445. Eur Heart J 1994;15:13001331. Wood D et al. Eur Heart J 1998;19:14341503.

Primarna prevencija bolesti srca i krvnih sudova Pravilna ishrana

1. Populacijski pristup
(promocija zdravlja) promjena faktora rizika koji proizlaze iz naina ivota i ivotne okoline i njihovih socijalnih i ekonomskih Fizika aktivnost odrednica.

Puenje

Znanje, stav i ponaanje

Znanje koliina informacija sa kojom raspolae osoba ili populaciona skupina. Stav odnos osobe ili populacione skupine prema nekoj bolesti, stanju, navici ili stilu ivljenja. Ponaanje navike i ivotni stil osobe ili populacione skupine u odnosu na bolest, stanje ili problem.

Primjer Hipertenzija
Znanje Koje su normalne vrijednosti krvnog tlaka? Koji su znaci poveanog krvnog tlaka? Koje su posljedice po zdravlje? Stav Smatrate li da je povieni krvni tlak bolest? Smatrate li da je povieni krvni tlak nasljedna bolest? Smatrate li da je povieni krvni tlak izljeiva bolest? Ponaanje Kada ste posljednji put kontrolirali krvni tlak ? Kako izgleda Va dnevni unos hrane? Da li solite hranu? Da li puite i konzumirate alkoholna pia? Da li upranjavate fiziku aktivnost ?

Sekundarna prevencija bolesti srca i krvnih sudova

2. Strategija visokoga rizika identifikacija osoba s visokim rizikom oboljevanja meu osobama kod kojih jo nema manifestacije koronarne bolesti i intenzivna primjena mjera za smanjenje nivoa rizika.

Tercijerna prevencija bolesti srca i krvnih sudova

3. Tercijerna prevencija sprijeavanje
ponovnih koronarnih simptoma i napredovanja bolesti kod koronarnih bolesnika

Zakljuak
Vodei principi promocije zdravlja su jaanje individualnih sposobnosti, jaanje kolektivne svijesti i odgovornosti ua zdravlje i intersektorijalna suradnja. Vrste intervencija u promociji zdravlja su kognitivne, strukturalne, bihejvioralne, intervencije politike, marketinke intervencije i intervencije uea zajednice.

 Kriteriji za definiranje potreba za intervencijama promocije zdravlja su: definicija zdravlja, pokazatelji zdravstvenog stanja stanovnitva, ciljna grupa i kategorija aktivnosti.

U planiranju intervencija promocije zdravlja ima sedam faza : definicija problema, definisanje i prioritizacija ciljeva, izrada programa, izrada operativnog plana, potrebni resursi, implementacija intervencija i mehanizam nadzora i evaluacije.

Filozofija promocije zdravlja...

Problemi dananjeg svijeta ne mogu se rijeiti ako razmiljamo na isti nain kako smo ih i stvarali.
A.Einstein