Sraniea 4 Dr: Berkman je otvorila svoje primjedbe pozivajuei se na Sestinvje8éa Nacionalnog istrazivackog vijeéa i 1OM-a koja su inspirirala ovaj simpozij."Zapanjujuce je", napomenula je, da unatoz raznolikosti ovih izvje8éa -bavedi se djecom, starenjem, \strativaékim prioritetima, obukom, promicanjem zdravlja interveneijama, tzmedu ostalog - svi dolaze do slinih zakjuéaka, Dosljedno kazu da su socijalna stanja | stanja ponaSanja glavne odrednice zdravlja ida ta spoznaja podrazumijeva nove naZine bavljenja znano8éu kako bi se pobol)Salo zdravlje javnost ‘Kao Sto su se prirodne znanosti- biologija i kemija, pa Zaki fizika - reorganizirale u smislu kako iz temelja poduéavaju i obutavaju jude", rekao je dr. Berkman, “danas ‘gradimo na istoj vist tehnoloskog napretka i stvarnih postignuca u drustvenim znanostima, i nalazimo se a slitnoj vrsti raskri2ja I2yje8éa biljeZe vaznost novog koncepta, "zdravlja stanovnistva’, koji je w poéetlu razvio Jeffrey Rose 1992. godine. Rekao je da je kijuéno ne samo pitati zato se neki pojedini pacijenti razboljevaju, vee i za8to ta populacija ima vlastitu raspodjelu ‘izika, [staknuo je, na primer, razlike u obrascima krvnog tlaka izmedu londonskih réavnih sluzbenika i kenijskih nomada; Te su se distribucije samo neznatno preklapale, Sliéno tome, istaknuo je dr Berkman, gotovo svi u Finskoj danas bi imali vvisoku razinu kolesterola u serumu prema japanskim standardima (vidi sliku A) Glavnt zdravstvent problem stanovnitva u Sjedinjenim DrZavama, rekla je, epidemija je pretilost! medu decom, Ti puta vise djece 1990-Ih © Tell Serum Chet ing 00) SLIKA A Razina kolesterola u serumu medu populacijama u Japanu i Finskoj bile su pretile prema standardima utvrdenima sredinom 1960-ih (vidi sliku B), Sto je {08 vatnije, za8to je srednja tedina sve djece u Sjedinjenim Dréavama porasla uposljednjih 20 ilt 30 godina, uzrokujuéi pretilost postotka djece u repovima distribueije? J08 jedno podruéje zdravlja stanovnistva w kojem smo stekli mnogo dokaza,rekao je dd. Berkman, je druStvena stratifikacija{ nejednakost. Na primjer, zmedu 1969.4 11998. stopa smrtnosti dramatigno se smanjila medu muSkarcima u svako) socioekonomskoj skupini. No, oni w nizim skupinama socieekonomskog statusa mali su veéu stopu smrtnost,a jaz izmedu najvi8e I najnize skupine zapravo je rastao. Postoje dramatitne zdravstvene raalike iu rasnim i etniékim skupinama, U tabici 1, koja pokazuje o&ckivano trajanje Zivata za bijelce i Zene te crnce i Zene od 1950, do 1996, o¥ekivani Zivotni vijek se poboliSava za sve, Ali kako crnci ulaze u 21, stoljeée, imaju Zivotni vijek manji od onoga u Zemu su bijelci wtvali 46 godina rani. Cenkinje rade samo malo bolje-njihove stope izgledaju poput onih bijelih Zena 36 FE! fo : | : | : | nih eda sere Po SLIKA B Stopa pretilosti djece u Sjedinjenim DrZavama, 1963-1994. Gotovo svi podaci sugeriraju da niti socioekonomski status Afroamerikanaca éini mnogo, ali ne i sve, ovog gradijenta, rekao je dr. Berkman, Neki od vaznijih i inovativnijih radova u ovom podrugju su identificiranje dodatnih éimbenika kao Sto je diskriminacija, to mo%e dovesti do poveéanog rizika medu odredenim rasnim i etnigkim skupinama. "U drustvu u kojem ‘TABLICA 1. Oéekivano trajanje Zivota pri rodenju crnaca i bijelaca, 1950-1996 ua dene ya tone 1950 665 ma 589 627 1960 ora 744 607 639 1980 707 784 938 728 1996 739 197 662 42‘eaniea 7 Ussljedecih 50 godina ofekujemo da manjina postane vecina", kazala je, "ne moZemo si priustiti da ovo pitanje ostavimo nerijeSenimn 408 jedno podrutje istrativanja u kojem smo prikupili mnogo dokaza, rekao je dr Berkman, je vaznost drustvenih odnosa, Daslovno stotine studija sada povezuju socijalnu izolaciju s poveéanom smrtno8éu, pobolom i nigim prezivljavanjem. 1 ‘mnostvo studija identficira privrZenost i njegu kao kritiéne komponente ranog razvoja u djetinjstv Neka od najdalekoseénijih i najinovativnijih istrazivanja danas su bila na *moéi ijesta’Iako su istrazivanja o Eetvrtima veé dugo tradicija u drustvenim ‘manostima, nova otkriéa pokazuju da radna okruzenja,Skolsko okruZenje, kulture i drugi drustveni Kontekstitakoder igraju vazinu ulogu u odredivanju zdravstvenih, ishoda pojedinaca, S obzirom na dosljednost takvih novi otkriéaw istraZivanjima drustvenih znanost, rekao je dr. Berkman, SestlavjeSéa Nacionalnog istrazivaékog vijega i 10M-a pokazuju nekoliko uobiéajenih i kritignih tema, Gotovo svi prepoznaju da se ponaSanja dogadaju u druStvenom kontekstu. Ako bismo ranije valove bihevioralnih Interveneija mogli okarakterizirati kao individualistitke - usredototujuél se na prestanak pusenja medu pojedincima, na primer - novi va bihevioralnih intervencija temelji se na prepoznavanju da tamo gdje Zivimo i radimo i skim razgovaramo i kakve resurse imamo i gdje kupujemo namirnice, svi oblikuju nade ponaSanje. Jos edna krititna tema ovih izvjeSéa je vaznost razumijevanja viestrukih odrednica ‘zdravlja ili vie razina utjecaja istovremeno. Socijalne i konomske politike na vi8im razinama, prema dalje kroz institueje, susjedstva, Zivotne wvjete, socijalne odnose, pojedinaéne Cimbenike rizika, genetske / ustavne éimbenike i patofizioloSke putove, doprinose 2draviju pojedinca i stanovnistva, ‘Treéa sveprisutna tema odnos! se na Zivotnitjek i razvo); Pitanja kumulativnog nedostatka, latencije, prekursora kasnije otpornost ili rizika od bolesti sada su srediSnje teme u mnogim od ti iavje8éa, Medutim, ova perspektiva Zivotnog vijeka ‘ahtijeva znatajna nova ulaganja u veste studija koje radimo, rekao je dr Berkman, Longitudinalne studije, bilo dase radi o Kohortama koje potinju od rodenja il mlade drasle dobi, il jednostavno kohorte koje nas vode kroz putanje karijere u srednjoj i starijo} dobi, duboko su potrebne u Sjedinjenim DrZavama, Zeturta tema avih izvjedéa,rekao je dr: Berkman, vrti se oko razumijevanja putova koji povezuju makro deustvenu strukturu s biolo§kim mehanizmima werognost blest. Stetna drutvena skustva, jcu-Mulativno trosenje tijela kroz ponovljenu aktivaciju fiataloskih odgovora na stres ujege na Bivotnitijek. Primjeritakvih paradigm stresa temeljenth na drustvenim uyjetima ukljuéuju mozak, gdje vidimo hipokampalno skupljanje i gubitak paméenja; endokrini sustavi, ‘gdje vidimo stvari poput dijabetesa; kardiovaskularni sustavi koji utjeéu na hipertenaij i Koronarne bolest srea;jreproduktivni sustavi koji mogu biti povezani sniskom porodajnom teZinom i funkeijom jajnika. Uvjerijivi dokazi o kojima se raspravlja u izvjeSéima imaju tr osnovne implikacije za socifalne i bihevioralne pristupe zdravlju, rekao je dr: Berkman. Prvi je da teorije uzrotnosti bolesti koje se prvenstveno usredoto¢uju na pojedinca treba dopuniti sustavnim oblikovanjem rizika u drustvenim kontekstima, Drugo, imamo nove ishode. Vige nije prikladno misiti samo na smrtnast il ‘morbiditet specifigan za bolest. Bavimo se zdravljem u svijetu u kojem nova pitanja ‘razvoja i starenja djece - procjene funkeioniranja sa stajalista kognitivnih sposobnosti, optimalnth performans!{ invaliditeta- postalu sve vaznija ‘Tre¢e, potrebni su nam novi natini intervencije koji integriraju ono Sto smo nedavno naudili,U konagnici, naravno, na cilj nije samo razumjeti odrednice zdravlja, vet | poboljSati zdravlje. To znagi da Gemo moratl razviti i nove metode osposobljavanja | nova partnerstva kako bismo poboljSali vjerojatnost da ée interveneije bit uspjeSne. Stoga sljedeéi koract moraju biti stvarno hrabri,rekao je dr Berkman. Oni ée zahtijevati preustroje u moguénostima financiranja diljem Nacionalnog instituta za, zdravije (NIH) i zaklada, na primer, promjene u obrazovanju sliededih generacija znanstvenika i praktigara te Sirenje i izvjeStavanje medija koji jasno izvlaée poruku da poboljSanja zdravlja uvelike ovise o promjenama u drustverom okruzenjut