You are on page 1of 28
Prev | | sljedede > Sadréaj Pretrazi ovu knjigu 14 Upravljanje ne-kognitivnim simptomima Kognitivni problemi povezani s demencijom dobro su uspostavljeni, ali do 90% ljudi s demencijom takoder move biti pod utjecajem ne-kognitivnih simptoma demencije. Ovi simptomi mogu dovesti do znaéajnih promjena u ponaSanju koje ukljuéuju poveéanu agresiju, anksioznost, apatiju, uznemirenost, depresiju, zablude, halucinacije i poremeéaje spavanja. Takva ponaSanja esto odraZavaju visoku razinu stresa koju osjeéa osoba s demencijom koju mozda ne moze komunicirati ili razumjeti, ali takva ponaSanja takoder mogu imati znagajne Stetne uéinke na osobe ukljugene u brigu o osobi s demencijom. Na primjer, pojava problema sa spavanjem i lutanja osoba s demencijom poremetit ée obrasce spavanja njihovog njegovatelja i vjerojatno ée imati ozbiljan uéinak na mentalno stanje i sposobnost njihovog njegovatelja da se s vremenom nosi s tim, Odgovori njegovatelja na ove ne- kognitivne simptome takoder mogu poveéati stres za osobu s demencijom i mogu dovesti do toga da im se propisuju lijekovi koji pokuSavaju kontrolirati ta pon: ja. Nemoguénost ovih tretmana da uspjeSno upravljaju ne-kognitivnim simptomima ponaSanja moze u konaénici rezultirati institucionalizacijom osobe s demencijom kada njegovatelj postane nesposoban nositi se s tim. Medutim, osoblje u tim domovima za skrb takoder se moze boriti za rjeSavanje ovih problema u ponaSanju, a zauzvrat moze uputiti osobu s demencijom na specijalisti¢ku njegu. Dakle, ne-kognitivni simptomi povezani s demencijom imaju ozbiljne Stetne uéinke na osobu s demencijom, obitelj i plagene i neplagene njegovatelje. Ako bi se to moglo uspje8no lijediti, to bi imalo velik utjecaj na kvalitetu Zivota svih zainteresiranih strana i moglo bi dovesti do toga da osobe s demencijom mogu ostati u svojim domovima ili s obitelji. Postoji niz potencijalnih tretmana za ne-kognitivne simptome demencije koji se mogu podijeliti u dvije skupine: farmakoloske i nefarmakoloske intervencije. Farmakoloske intervencije usmjerene su na problematiéno ponaSanje osobe s demencijom i ukljuéuju uporabu antidepresiva, antipsihotika, stabilizatora raspolozenja i lijekova obrazaca spavanja, Nasuprot tome, nefarmakoloske intervencije imaju Siri pogled i mogu izmjenu ukljudivati pristupe usmjerene na: resetiranje obrazaca spavanja pomoéu terapije jakim svjetlom ili povecanjem razine aktivnosti osobe s demencijom; smirivanje i ometanje uznemirene osobe; i mijenjanje ponaganja njegovatelja kako bi se bolje nosili s osobom s demencijom i upravijali njome. Osim toga, anksioznost i depresija mogu se lijediti kognitivnom bihevioralnom terapijom, multisenzornom stimulacijom, opustanjem i terapijama potpomognutim Zivotinjama. Ovo se poglavlje usredotoéuje na raspon farmakoloskih i nefarmakoloskih intervencija za rjeSavanje ne-kognitivnih simptoma za koje su dostupni rigorozni dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja. Ispitani ne-kognitivni simptomi ukljuéuju depresiju, koja je sama po sebi predmet specifiénih NICE smjernica. Medutim, odluéeno je da postoje dodatni &imbenici koje je potrebno uzeti u obzir za osobe s demencijom i kao rezultat toga depresija je rijeSena u ovom specifignom kontekstu. 14.1. Intervencije za lijeéenje pojave ne-kognitivnih simptoma bolesti u osoba koje Zive s demencijom Pregled pitanja * Koje su najudinkovitije farmakologke intervencije za lijegenje pojave bolesti ne- kognitivnih simptoma, kao Sto su psihoza, depresija, promjene u ponaSanju kod Ijudi koji Zive s demencijom? + Koje su najudinkovitije nefarmakoloske intervencije za lijevenje pojave ne-kognitivaih simptoma bolesti, kao Sto su psihoza, depresija, promjene u ponaSanju kod Ijudi koji Zive s demencijom? 14.1.1. Uvod Cilj ovih sustavnih pitanja bio je utvrditi uéinkovitost razligitih farmakoloskih i nefarmakologkih intervencija za lijetenje pojave ne-kognitivnih simptoma u osoba koje Zive s demencijom. U ovom Cochrane sustavnom pregledu pronadene su studije koje su ispunjavale uvjete navedene u tablici 77, i tablici 78. Sve pojedinosti o protokolima pregleda potrazite u dodatku C. Tablica 77. Sazetak: Farmakologke intervencije. Tablica 78. Sazetak: Nefarmakoloske intervencije. 14.1.2. Pregled dokaza Ovaj cochrane sustavni pregled proveden je kao azuriranje iz prethodne smjernice 0 demenciji (CG42). Sva ukljugena is zajedno sa svim ukljuéenim sustavnim pregledima, pregledani su na naslovnoj i apstraktnoj razini, Istrazivanja iz ukljuéenih sustavnih pregleda iskljuéena su ako ne ispunjavaju kriterije za upis pacijenata s demencijom i ne-kognitivnim simptomom koji se pojavljuje na Zivanja i sustavni pregledi iz prethodnih smjernica, posetku, Osim toga, sustavno pretraZivanje literature za randomizirana kontrolirana istrazivanja od vremena posljednje smjernice utvrdilo je 2,645 referenci. Oni su prikazani na nasloynoj i apstraktnoj razini, sa 103 rada naruéena kao potencijalno relevantni sustavni pregledi, od kojih je 196 naruéeno kao potencijalno relevantna istrazivanja; Naruéeno je 40 sustavnih pregleda i 104 klinika pokusa za farmakoloske intervencije; 63 sustavna pregleda i 92 istrazivanja naruéena su kao potencijalno relevantna za nefarmakologke intervencije. Naposljetku, kao dio ovog pitanja ukljuéen je i 21 rad identificiran pretrazivanjem literature za pitanjem o upravljanju veé postojecim stanjima mentalnog zdravlja. SaZeci ukljugenih studija navedeni su u nastavku, s pojedinostima o svim iskljugenim studijama iz Dodatka F. Potpune tablice dokaza i potpune GRADE profile za ukljucene studije potrazite u Dodatku Ei Dodatku G, Reference za ukljuéene studije navedene su u dodatku I. 14.1.2.1. Opis ukljugenih studija 14.1.2.1.1. Anksioznost, depresija, antidepresivi i antipsihotici U pregled dokaza za ovo pitanje ukljuéeno je 27 studija, 16 o depresiji i/ili anksioznosti (ukljudujuéi 5 sustavnih pregleda koji sadr%e dodatna 32 istrazivanja), | 0 antidepresivima za druge simptome ponaSanja (sustavni pregled koji sadr2i 9 istrazivanja) i 9 primjeni antipsihotika (ukljuéujuéi 3 sustavna pregleda koji sadrée dodatna 33 istrazivanja). Pronaden je i sustavni pregled memantina za blagu Alzheimerovu bolest koji sadrzi 3 kliniéka pokusa, SaZetak ukljuéenih studija dan je u tablici 79. 14.1.2.1.2. Problemi sa spavanjem Devet studija ukljuéeno je u pregled dokaza za ovo pitanje, koji se sastojao od 7 istrazivanja i 2 sustavna pregleda koji su sadrZavali 5 dodatnih istrazivanja. Sazetak ja dan je u tablici 80, Tijekom postupka ponavljanja utvrdena je jedna dodatna studija, ali to je iskljueno pri potpunom probiru teksta. ukljugenih stu 14.1.2.1.3. Uznemirenost i agresija U pregled dokaza za ovo pitanje ukljuéeno je 28 studija, 22 istrazivanja i 6 sustavnih pregleda koji su sadrzavali 42 dodatna istrazivanja. Sazetak ukljuéenih studija dan je u tablici 81. 14.1.2.2. Sazete tablice za ukljucene studije 14.1.2.2.1. Anksioznost, depresija, antidepresivi i antipsihotici Tablica 79. Uktjudene studije za anksioznost, depresiju, antidepresive i antipsihotike. 14.1.2.2.2. Problemi sa spavanjem Tablica 80. Ukljuéene studije za probleme sa spavanjem. 14.1.2,2.3. Uznemirenost i agresija Tablica 81. Ukljuéene studije za agitaciju i agresiju. 14.1.3. Zdravstveno ekonomski dokazi 14.1.3.1. Sustavni pregled objavijenih ekonomskih evaluacija Provedeno je sustavno pretraZivanje literature kako bi se utvrdile postojeée troskovno- korisne analize (CUA) koje procjenjuju najudinkovitije farmakologke i nefarmakoloske intervencije za lijeenje pojave bolesti, ne-kognitivnih simptoma u osoba koje Zive s demencijom. Ukupno je vraéeno 2.385 tlanaka. Ukupno je procijenjeno da su 4 publikacije barem djelomiéno primjenjive na pitanja o pregledu te su stoga ukljuéene. Pojedinosti pretraZivanja literature navedene su u Dodatku D. 14.1,3.2. Antidepresivi (2013) usporedivala je isplativost sertralina i mirtazapina s placebom, za lijeéenje depresije u osoba s Alzheimerovom boleSéu koja se odnosi na usluge starosne psihijatrije. (2013) predstavljaju istu studiju i analizu u zasebnoj publikaciji, Autori su proveli troskovno- korisnu analizu zajedno s HTA-SADD RCT od 326 sudionika, prikupljajuéi primarne podatke o kori8tenju usluga i EQ-5D. Primama analiza bila je analiza isplativosti s promjenom Cornellove Ijestvice za depresiju i demenciju kao zdravstveni ishod. Sekundarna analiza razmatrana je inkrementalnim QALY-ima. Za ovu sekundarnu analizu uzet je vremenski horizont od 39 tjedana, sto odgovara trajanju ispitivanja. Nije bilo ekstrapolacije nakon trajanja sudenja, Dodatne pojedinosti potrazite u profilu ekonomskih dokaza u Dodatku M. Podaci o koriStenju usluga ukljugivali su izravne tro’kove povezane s bolnigkom skrbi, skrbi u zajednici i dnevnim uslugama zabiljeZenim tijekom razdoblja praéenja. Prikupljeni su i podaci o neformalnoj skrbi (neplaceni trokovi njegovatelja). QALY-ovi su procijenjeni na temelju podataka dobivenih iz upitnika EQ-SD. Autori su izveli neparametarsko pokretanje kako bi generirali dodatne parove inkrementalnih troSkova i ishoda QALY kako bi predstavili analizu prihvatljivosti isplativosti. Srednji rezultati s iskljugenim neformalnim tro’kovima skrbi prikazani su u tablici 82. Tablica 82. Osnovni tro8kovi - korisni rezultati — Banerjee (2013.) i Romeo (2013.). Analiza osnovnog sluéaja proizvodi ICER od 8,080 funti po QALY-u za mirtazapin u usporedbi s placebom i pokazuje da sertralinom dominira mirtazapin. Postoji velika nesigurnost oko dodatnih troSkova i QALY-a, sa svih 95% intervala pouzdanosti koji prelaze nulu. Osim toga, neke su procjene upadljivo iskrivljene, posebno procijenjene inkrementalne QALY za mirtazapin u usporedbi s placebom: interval pouzdanosti od 95% kreée se od -0,1 do +0,1, ali srednja vrijednost je +0,05 QALY’. Unatoé niskoj srednjoj ICER u usporedbi s placebom, pokazalo se da mirtazapin ima samo priblizno 20% vjerojatnosti da ée biti isplativ na granignoj vrijednosti od 20,000 £ / QALY. Pokazalo se da Mirtazapin ima vjerojatnost veéu od 90% isplativosti u usporedbi sa sertralinom na svim graniénim vrijednostima, Deterministi¢ka analiza osjetljivosti nije predstavljena za analize koje iskljuguju neformalne troskove skrbi, Autori zakljuéuju da njihova analiza ne pruza podrsku za uporabu antidepresiva kao prve linije terapije za depresiju u osoba s Alzheimerovom bolescu koja se odnosi na usluge psihijatrije starije dobi. 14.1.3.3. Antipsihotici (2007) usporedivali su isplativost olanzapina, kvetiapina i risperidona s placebom, za lijegenje psihoze i agresije u osoba s Alzheimerovom boleSéu u ambulantnih ambulantnih pacijenata koji Zive kod kuée ili u potpomognutom Zivotu. (2006) (n = 421), procjenjujuéi kvalitetno prilagodene Zivotne godine (QALY) koristeéi oznaku indeksa zdravstvenih komunalnih usluga. To je dopunjeno ljestvicom kvalitete Zivota povezanom s Alzheimerovom bolescu, aktivnostima kooperativnih studija Alzheimerove bolesti dnevne Zivotne skale (ADCS-ADL) i Ijestvicom ovisnosti o AD-u. Sekundarna analiza iskljuéila je opazanja nakon prve promjene lijeka. Dodatne pojedinosti potrazite u profilu ekonomskih dokaza u Dodatku M. Podaci o kori’tenju usluga ukljucivali su izravne tro’kove povezane s eksperimentalnim troskovima lijekova. Takoder su naplaceni popratni tro8kovi lijekova i mjes troskovi zdravstvenih usluga. Autori su proveli analizu neto zdravstvenih koristi kada je vrijednost zdravstvenih koristi procijenjena na 50,000 USD po QALY i 100,000 USD po QALY-u. Srednji rezultati Jjugenim troskovima popratnih lijekova i mjesetnim trokovima zdravstvene usluge prikazani su u tablici 83. Tablica 83. Osnovni tro’kovi - korisni rezultati - Rosenheck i sur., (2007). Analiza baznog sluéaja sugerira da olanzapinom dominira placebo jer je placebo jeftiniji i proizvodi vi8e zdravstvenih koristi. Kvetiapin i risperidon proizveli su vrlo malu korist za inkrementalno zdravlje (od +0,01 odnosno +0,02 QALY), ali su takoder rezultirali relativno velikim tro8kovima, sto je rezultiralo time da risperidon proizvodi ICER od 264,600 USD / QALY u usporedbi s placebom, a kvetiapinom produzuju placebo i risperidon, Na pragovima isplativosti od 50,000 USD i 100,000 USD po QALY-ju koje su autori razmatrali, nije utvrdeno da je intervencija isplativa. (2008) usporedio je isplativost olanzapina bez lijetenja, za lijetenje agitacije i psihoze u osoba s Alzheimerovom boleSéu u SAD-u. Autori su stvorili Markov model, s trajanjem ciklusa od 6 mjeseci i 13-godi8njim horizontom lijeenja Vjerojatnost tranzicije za napredovanje Alzheimerove bolesti preuzeta je iz skupine Konzorcija za osnivanje registra za Alzheimerovu bolest (CERAD), u kojoj je postojala 70% prevalencija za agitaciju i do 36% prevalencije za razligite psihoze. (2007), Kirbach i sur. (2008) koristili su rezultate schneider i sur. Profili ekonomskih dokaza za obje studije dostupni su u Dodatku M. U studiji su uzeti u obzir i “izravni" i "neizravni" troskovi, iako nije navedeno Sto svaki od njih Gini, Ovdje prikazani rezultati proizlaze iz analiza "izravnih" tro8kova jer je procijenjeno da je manja vjerojatnost da ée ukljudivati stavke koje su izvan referentnog sluéaja NICE. Korisne utege kori8tene za procjenu QALY-a osigurali su Murman i Colenda (2008). Tablica 84. Osnovni troskovi - korisni rezultati - Kirbach i sur. Analiza osnovnog sluéaja (tablica 84) sugerira da lijetenje olanzapinom stvara dodatne tro8kove (prvenstveno zbog troskova samog lijeka), ali takoder pruza QALY dobitke, s ICER-om od 37,104 USD po QALY. Nekoliko jednosmjernih, dvosmjernih i trosmjernih deterministi¢kih analiza osjetljivosti proizvelo je ICER-ove u rasponu od 31,336 do 42,039 dolara, (2007) (vidi gore), Sto je vrijedno paznje, s obzirom na to da su se oba modela oslanjala na iste dokaze za procjenu uéinkovitosti olanzapina. 14.1.3.4, NefarmakoloSke intervencije (2014) usporedio je isplativost 6-mjeseéne, multimodalne, nefarmakoloske intervencije s uobigajenom skrbi, za smanjenje uznemirenosti kod osoba s demencijom, Intervencija se sastojala od grupne terapije temeljene na glazbi, strukturirane nastave s terapeutom, obuke psihoedukacijskog osoblja psihologa i intenzivne komunikacije élana obitelji i osoblja koja obuhvaéa pruzanje osnovnih informacija, svakodnevnu dostupnost profesionalnih njegovatelja za odgovaranje na pitanja Elanova obitelji te jednosatnu sesiju psihoedukacijskog savjetovanja psihologa bliskom ¢lanu obitelji svakog sudionika. Dodatne pojedinosti potrazite u profilu ckonomskih dokaza u Dodatku M. Podaci o kori’tenju usluga ukljucivali su izravne trokove povezane s pruzanjem tretmana, ukljuéujuéi vrijeme osoblia. Podaci iz longitudinalne epidemioloske studije (LASER-AD) koristeni su za kvantificiranje odnosa izmedu agitacije i troskova zdravstvene i socijalne skrbi te agitacije i korisnosti, Analizom je usvojeno razdoblje od 12 mjeseci. Osnovni troskovi - korisni rezultati - Livingston i sur. Rezultati osnovnog sluéaja (tabli ijetenje ko8talo 406 funti za pruzanje svakom pacijentu, neto uéinak troSkova bio je usteda od 716 funti u usporedbi s 85.) sugeriraju da, iako je uobigajenom skrbi. To je bilo zbog smanjenja tro8kova upravljanja agitacijom. Intervencija je takoder bila uéinkovitija od komparatora, pa se smatra dominantnom. PSA je sugerirao da je intervencija imala 82.2% vjerojatnosti da ée biti isplativa, ako se QALY procjenjuju na 20,000 funti svaki. Medutim, ta je analiza imala neka ozbiljna ogranienja. Kriti¢no, podaci za uéinke lijeéenja su iz rada koji su objavili Fischer-Terworth i Probst (2011), nerandomizirana studija s malim brojem sudionika (n = 49). (2016.) usporedio je isplativost nefarmakoloske intervencije ("Grip on Challengeing Behaviol "; GRIP), za upravljanje izazovnim ponaSanjem u jedinicama za posebnu njegu demeneije u usporedbi s uobiéajenom skrbi u Nizozemskoj. Ekonomska evaluacija provedena je iz drustvene perspektive zajedno s klasterski randomiziranim kontroliranim ispitivanjem (Zwijsen i sur., 2011.; vidi 14.1.2., gore). QALY-ovi su procijenjeni pomocu EQ-SD. Izazovno ponasanje i kvaliteta Zivota procijenjeni su u 5 razlititih navrata, svaki uw razmaku od 4 mjeseca. Dodatne pojedinosti potrazite u profilu ekonomskih dokaza u Dodatku M. Tro8kovi su procijenjeni na temelju standardnih nizozemskih izvora. Vrijeme osoblja procijenjeno je pomoéu potencijalnih jednomjeseénih dnevnika. Tablica 86. Osnovni troskovi - korisni rezultati - Zwijsen i sur. Analiza osnovnog sludaja (tablica 86.) upucuje na to da je grip povezan s povecanim troskovima i manjim QALY-ima u usporedbi s uobigajenom skrbi. Probabilistiéka analiza pokazala je da je vjerojatnost da ¢e GRIP biti isplativ u usporedbi s uobitajenom skrbi jednaka nuli bez obzira na vrijednost koja se stavlja na QALY. Autori su zakljudili da se GRIP ne smatra isplativim u usporedbi s uobigajenom skrbi. 14.1,3.5, Vjezba (2016) proveo je troskovno-korisnu analizu zajedno s EVIDEM-E RCT-om, procjenjujuci 12-tjedno ispitivanje rezima dyadignog vjeZbanja (prilagodeno hodanje) za osobe koje Zive s demencijom i njihovog glavnog njegovatelja kao terapiju za bihevioralne i psiholoske simptome demencije. Dodatne pojedinosti potrazite u profilu ekonomskih dokaza u Dodatku M. Podaci o kori’tenju usluga njege i podrske prikupljeni su pomotu prilagodene verzije Inventara primika usluge klijenta, Jediniéni troSkovi uzeti su iz standardnih izvora (PSSRU, BNF), ako je moguée, i procijenjeni iz tr2i8nih izvora ako nisu. Svi troskovi izrazeni su u 2011 britanskih funti. QALY-ovi su izraéunati samo za sudionike s demencijom, koristeéi DEMQOL-Proxy, koji je dovrsio njegovatelj, s drustvenim utezima. =| Tablica 8 Osnovni tro8kovi - korisnost proizlaze iz perspektive 2dravstvene i socijalne skrbi za vjeZbanje u usporedbi s kontrolom za D'Amico i sur. Rezultati osnovnih sluéajeva iz perspektive zdravstvene i socijalne skrbi (tablica 61.) pokazuju da je vjeZbanje bilo povezano s nizim troskovima i visim QALY-ima od kontrole, Sto je rezultiralo dominantnoséu. Medutim, nalazi su bili vrlo nesigurni i u dimenzijama tro8kova i uéinka. Cini se da su u8tede trokova skupine za vjeZbanje u usporedbi s kontroInom skupinom potaknute manjom upotrebom bolni¢kih usluga od strane onih u skupini za vjeZbanje; medutim, autori napominju da ni troskovi ni QALY razlika nisu bili statisti¢ki znatajni. 14.1.4. Izjave o dokazima 14.1.4.1. Anksioznost i depresija 14.1.4.1.1. Farmakolosko lijecenje Sertralin u odnosu na placebo Dokazi niske kvalitete do 3 istrazivanja koja sadrze 348 ispitanika nisu mogli razlikovati razinu depresivnih simptoma (Cornellova ljestvica depresije u demeneiji / Hamiltonovoj ljestvici ocjenjivanja depresije) izmedu Ijudi koji su uzimali sertralin i placebo u bilo kojem trenutku izmedu 12 i 39 tjedana, Dokazi niske do umjerene kvalitete do 2 istrazivanja koja sadrze 217 ljudi nisu mogli razlikovati globalni dojam o rezultatima promjena (mADCS-CGIC), spoznaji (MMSE), aktivnostima svakodnevnog Zivota, neuropsihijatrijskim simptomima (NPI) ili kvaliteti Zivota (samo- ili njegovatelji) izmedu Ijudi koji su uzimali sertralin i placebo u bilo koje vrijeme izmedu 12 i 39 tjedana. Dokazi umjerene do visoke kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 173 osobe prona’li su lo8iju razinu mentalnog zdravlja njegovatelja (GHQ/SF-12) u njegovatelja koji su uzimali sertralin u usporedbi s placebom nakon 13 tjedana, ali nisu mogli razlikovati razinu nakon 39 tjedana ili teret njegovatelja ili fizitko zdravlje nakon 13 ili 39 tjedana. Dokazi umjerene kvalitete iz. 3 Sli su vigu razinu nuspojava u Ijudi koji su uzimali sertralin u usporedbi s placebo, ali dokazi vrlo niske kvalitete iz 2 istrazivanja koja sadrZe 348 ljudi nisu mogli razlikovati razine ozbiljnih nuspojava. trazivanja koja sadrZe 385 Ijudi pron: Mirtazapin protiv placeba Dokazi niske kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 158 ispitanika nisu mogli razlikovati razinu depresivnih simptoma (Comelloya ljestvica za depresiju u demenciji) izmedu osoba koje su uzimale mirtazapin i placebo nakon 13 ili 39 tjedana. Dokazi niske do umjerene kvalitete iz 1 RCT koji sadrze 158 Ijudi nisu mogli razlikovati spoznaju (MMSE), aktivnosti svakodnevnog Zivota, neuropsihijatrijske simptome (NPI) ili kvalitetu Zivota (samo- ili njegovatelji) izmedu Ijudi koji su uzimali mirtazapin i placebo nakon 13 ili 39 tjedana. Dokazi umjerene kvalitete iz | RCT-a koji sadrze 158 nisu mogli razlikovati razine tereta njegovatelja, tjelesnog ili mentalnog zdravlja izmedu njegovatelja osoba koje su uzimale mirtazapin i placebo nakon 13 ili 39 tjedana. Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 215 Ijudi prona8li su vigu razinu nuspojava u Ijudi koji su uzimali mirtazapin u usporedbi s placebom, ali dokazi niske kvalitete iz iste studije nisu mogli razlikovati razine ozbiljnih nuspojava. Antidepresivi u odnosu na placebo Dokazi niske kvalitete iz sustavnog pregleda koji je sadrzavao 10 Klini¢kih pokusa nisu mogli pronaéi dokaze zna¢ajnoj koristi kod antidepresiva u usporedbi s placebom za lijegenje depresivnih simptoma u osoba s demencijom, Dokazi niske kvalitete iz sustavnog pregleda koji je sadrZavao 11 studija (5 RCT) nisu mogli prona¢i dokaze 0 zna¢ajnoj koristi s farmakoloSkim lijeenjem u usporedbi s placebo za lijecenje depresivnih simptoma u osoba s Huntingtonovom bolescu. 14.1.4.1.2. Psiholo&ki tretman u odnosu na uobiéajenu skrb Dokazi niske kvalitete iz 6 klini¢kih pokusa koji sadrZe 439 ljudi prona’li su nize razine depresivnih simptoma u Ijudi koji su nudili psiholo8ko lijeéenje u usporedbi s uobizajenom skrbi. Dokazi niske do umjerene kvalitete do 2 istrazivanja koja sadrée 65 Ijudi pronasli su nizu razinu anksioznosti (RAID) u ljudi koji su nudili psihol 0 lijegenje u usporedbi s uobigajenom skrbi, ali nisu mogli razlikovati razinu anksioznosti mjerenu samo-ocjenom ili NPLA. Dokazi vrlo niske do niske kvalitete do 4 istrazivanja koja sadrze 381 osobu nisu mogli razlikovati razinu kvalitete Zivota (samoprijava ili proxy), aktivnosti svakodnevnog Zivota, neuropsihijatrijske simptome, spoznaje (MMSE) ili depresivne simptome njegovatelja izmedu judi koji su nudili psiholosko lijetenje u usporedbi s uobigajenom skrbi. 14.1.4.1.3. PUT vs ST-CI Dokazi niske do umjerene kvalitete iz 1 RCT koji sadrZe 74 osobe s demencijom (n = 39) ili blagim kognitivnim o8teéenjem (n = 35) otkrili su nize razine depresivnih simptoma i invaliditeta u Ijudi koji su ponudili PATH intervenciju u usporedbi sa ST-CI intervencijom za depresiju. 14.1.4.1.4. Strukturirano lijecenje depresije u odnosu na uobi¢ajenu skrb (u domovima za starije i nemoéne) Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 393 osobe nisu mogli razlikovati razine depresivnih simptoma (Cornellova ljestvica za depresiju u demenciji / gerijatrijskoj ljestvici depresije) ili te8ku depresiju izmedu Ijudi koji su nudili strukturirano lijetenje depresije u usporedbi s uobiéajenom skrbi. Visokokvalitetni dokazi iz 1 RCT-a koji sadrée 393 osobe pronaili su vi8u razinu kvalitete Zivota (EQ-VAS) u Ijudi kojima je ponudeno strukturirano upravijanje depresijom u usporedbi s uobigajenom skrbi. 14.1.4.1.5. Psihogerijatrijsko lijeenje u odnosu na uobiéajenu skrb Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 45 ljudi nisu mogli razlikovati razinu depresivnih simptoma ili psihoze izmedu Ijudi koji su nudili psihogerijatrijsko upravljanje slugajevima, psihogerijatrijsko savjetovanje ili uobigajenu skrb. 14.1.4.1.6. Ambijentaino svijetlo osvjetijenje Dokazi vrlo niske do niske kvalitete iz 1 RCT koji sadrZe 66 Ijudi pronasli su vigu razinu depresivnih simptoma (Cornellova Ijestvica za depresiju u demenciji) kod muSkaraca izlozenih jakom jutarnjem svjetlu u usporedbi sa standardnom rasvjetom, ali nisu mogli razlikovati razine kod onih izlozenih jakom veternjem ili cjelodnevnom syjetlu u usporedbi sa standardnom rasvjetom ili kod Zena u bilo kojim uvjetima osvjetljenja. 14.1.4.1.7. Glazbena terapija Grupna glazbena terapija Dokazi umjerene kvalitete iz sustavnog pregleda koji je sadrzavao 8 studija (5 RCT) nisu mogli prona¢i dokaze 0 znatajnoj koristi grupne glazbene terapije u usporedbi sa standardnom terapijom ili ne-glazbenim intervencijama za lijetenje anksioznosti u osoba s demencijom. Aktivna glazbena terapija Dokazi niske kvalitete iz sustavnog pregleda koji je sadrZavao 10 studija (3 RCT-a) nisu mogli pronaéi dokaze o znatajnoj koristi aktivne glazbene terapije u usporedbi s uobigajenom skrbi ili ne-glazbenim intervencijama za lijetenje anksioznosti i depresivnih simptoma u osoba s demencijom. Aktivna glazbena terapija vs citanje Dokazi niske kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 47 Ijudi nisu mogli razlikovati razinu kvalitete Zivota (DQOL) ili depresivne simptome (Gerijatrijska skala depresije) izmedu judi koji su nudili aktivu glazbenu terapiju u usporedbi s terapijom éitanja. Preferirano sluanje glazbe u odnosu na uobiéajenu njegu Dokazi vrlo niske kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 52 osobe nisu mogli razlikovati razinu anksioznosti (RAID) izmedu Ijudi koji su nudili preferirano sluSanje glazbe u usporedbi s uobigajenom skrbi. 14.1.4.1.8. VjeZbanje visokog intenziteta u odnosu na program aktivnosti bez viezbanja Dokazi niske do umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 184 osobe nisu mogli razlikovati razinu anksioznosti (RAID) ili depresivnih simptoma (Geriatric Depression Scale/MADRS) izmedu judi koji su nudili vjezbanje visokog intenziteta u usporedbi s programom aktivnosti bez vjezbanja. 14.1.4.2. Antidepresivi za druge ne-kognitivne simptome Dokazi vrlo niske do umjerene kvalitete do 4 istrazivanja koja sadrze 419 Ijudi prona’li su poboljSanja u rezultatima na Inventaru agitacije Cohen-Mansfield sa SSRI u odnosu na placebo, ali nisu mogli razlikovati ukupne neuropsihijatrijske simptome, simptome ponaSanja ili nuspojave. Dokazi vrlo niske do umjerene kvalitete do 2 istrazivanja koja sadrZe 103 osobe nisu mogli razlikovati nikakve mjere ishoda izmedu SSRI i atipiénih antipsihotika, SSRI i tipiénih antipsihotika, trazodona i placeba ili trazadona i tipiénih antipsihotika. 14.1.4.3. Antipsihotici 14.1.4.3.1. Atipi¢ni antipsihotici u odnosu na placebo Dokazi umjerene do visoke kvalitete do 17 klinigkih pokusa koji sadrZe 5,028 judi pronaili su poboljSanja u NPI-ju, Kratkoj ljestvici psihijatrijske ocjene, Inventaru agitacije Cohen- Mansfield i klini¢kom globalnom dojmu promjene s atipiénim antipsihoticima u odnosu na placebo, ali vece stope smrtnosti, somnolencije te ekstrapiramidalnih i cerebrovaskularnih nuspojava, 14.1.4.3.2. Olanzapin protiv haloperidola Dokazi niske kvalitete iz 1 RCT koji sadrZe 58 ljudi nisu mogli razlikovati spoznaju (MMSE), anksioznost (CMAI) ili neuropsihijatrijske simptome (NPI) izmedu Ijudi koji su uzimali olanzapin i haloperidol. 14.1.4.3.3. Risperidon vs rivastigmin Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrée 27 judi prona’li su nizu razinu anksioznosti kod Ijudi koji su uzimali risperidon u odnosu na rivastigmin. 14.1.4.3.4. Povlaéenje antipsihotika Dokazi visoke kvalitete iz 7 klinitkih pokusa koji su ukljucivali 366 ispitanika otkrili su da veéi udio Ijudi koji su prestali uzimati antipsihotike ima pogorSanje bihevioralnih i psiholoskih simptoma demencije u usporedbi s onima koji su nastavili, ali dokazi niske do ‘umjerene kvalitete do 6 klini¢kih pokusa koji sadrZe 462 osobe nisu mogli razlikovati ukupnu razinu bihevioralnih i psiholoskih simptoma demencife, ili stope ranog zavrsetka studije ili smrtnosti. Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 109 ljudi nisu mogli razlikovati razine spoznaje (SIB/MMSE), neuropsihijatrijskih simptoma (NPI), Parkinsonizma (modificirani UPDRS), aktivnosti svakodnevnog Zivota (BADL) ili jezignih poteskoéa (STALD/FAS) izmedu judi koji su nastavili uzimati antipsihotike u usporedbi s onima koji su prestali. Dokazi visoke kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 109 ljudi prona§li su viSu razinu neuropsihijatrijskih simptoma (NPI) u Ijudi koji su prestali uzimati antipsihotike u usporedbi s onima koji su nastavili, ali dokazi umjerene kvalitete iz iste studije nisu mogli razlikovati razinu spoznaje (SIB) Visokokvalitetni dokazi iz 1 RCT-a koji sadre 165 Ijudi pronasli su nize razine smrtnosti u judi koji su prestali uzimati antipsihotike u usporedbi s onima koji su nastavili 14.1.4.3.5. Antipsihotici prelaze na memantin Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 164 osobe nisu mogli razlikovati razinu agitacije (CMAD), neuropsihijatrijskih simptoma (NPD), spoznaja (MMSE), aktivnosti svakodnevnog Zivota (BADL), ozbiljnih nuspojava ili smrtnosti izmedu Ijudi na antipsihoticima na pogetku koji su ili nastavili s antipsihoticima ili su pre8li na memantin. 14.1.4.3.6. Pojaéana psihosocijalna skrb Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 338 ljudi pronasli su manji udio Ijudi koji su uzimali antipsihotike u domovima koji su nudili poboljSanu intervenciju psihosocijalne skrbi u usporedbi s uobigajenom skrbi, ali dokazi vrlo niske do niske kvalitete iz iste studije nisu mogli razlikovati stope padova ili razine agresije i dobrobiti. 14.1.4.4, Memantin u odnosu na placebo Dokazi niske kvalitete iz 3 klini¢ka istrazivanja koja sadrze 427 ispitanika nisu mogli razlikovati spoznaju (ADAS-cog), aktivnosti svakodnevnog Zivota (ADCS-ADL) ili neuropsihijatrijske simptome (NPI) izmedu osoba s blagom Alzheimerovom boleséu koje su uzimale memantin u odnosu na placebo 14.1.4.5. Problemi sa spavanjem 14.1.4.5.1. Melatonin u odnosu na placebo Dokazi vrlo niske do umjerene kvalitete do 3 istrazivanja koja sadrze 195 Ijudi nisu mogli otkriti razliku u ukupnom vremenu noénog spavanja, omjeru dnevnog i noénog sna, uéinkovitosti spavanja, nonom vremenu budnosti, broju noénih budenja, aktivnosti spavanja koje su ocijenili njegovatelji, aktivnostima svakodnevnog Zivota, latenciji spavanja ili broju nuspojava izmedu osoba s problemima spavanja koje uzimaju melatonin u odnosu na placebo. 14,1.4.5.2. Trazadon u odnosu na placebo Dokazi umjerene do visoke kvalitete iz 1 RCT koji sadre 30 Ijudi otkrili su viSu razinu ukupnog noénog sna i bolju uéinkovitost spavanja u osoba s problemima spavanja koje su uzimale trazadon u odnosu na placebo tijekom razdoblja od dva tjedna, ali nisu mogli razlikovati broj noénih budenja, ukupni dnevni san, broj dnevnih drijemanja ili aktivnosti svakodnevnog Zivota, 14.1.4.5.3. Memantin u odnosu na placebo Dokazi niske do umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadre 60 Ijudi pronasli su smanjenje REM poremeéaja ponaSanja spavanja (mjereno pomocu Stavanger upitnika za spavanje) u osoba s problemima spavanja koje su uzimale memantin u odnosu na placebo, ali nisu mogle razlikovati rezultate na Epworthovoj ljestvici pospanosti. 14.1.4.5.4. Syjetlosna terapija Dokazi niske kvalitete iz 2 klini¢ka pokusa koji sadr2e 48 Ijudi nisu mogli otkriti razliku u ukupnom trajanju sna, latenciji spavanja, broju noénih aktivnosti ili broju noénih budenja u osoba s demencijom i problemima spavanja izloZenih terapiji jakim svjetlom. 14,1.4.5.5. Masaza leda sporim udarcem Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrZe 40 judi nisu mogli otkriti razliku u ukupnom vremenu noénog spavanja ili udinkovitosti spavanja u osoba s demencijom i problemima spavanja izloZenih masaZnoj terapiji tijekom 2 noéi. 14.1.4.5.6. Visekomponentne nefarmakoloske intervencije u odnosu na uobicajenu skrb Dokazi umjerene do visoke kvalitete do 3 istrazivanja koja sadrZe 207 ljudi prona’ti su poboljganja u ukupnom noénom snu, ukupnom noénom budnom vremenu i rezultatima na inventaru poremeéaja spavanja kod judi koji su nudili visekomponentnu nefarmakolosku intervenciju, ukljucujuéi izlaganje svjetlu, vjeZbanje, modifikaciju okoli8a i savjete 0 higijeni spavanja u odnosu na uobiéajenu skrb, ali nisu mogli razlikovati broj nognih budenja, ukupni dnevni san ili depresivni simptomi. 14.1.4.5.7. Individualizirane aktivnosti Dokazi niske do umjerene kvalitete iz. 1 RCT-a koji sadr%e 50 Ijudi otkrili su smanjenje koligine dnevnog sna u osoba s demencijom i uéinkovitost spavanja od <50% na poéetku izloZenoj individualiziranim drustvenim aktivnostima tijekom 21 dana, ali nisu mogli razlikovati omjer sna dan/noé ili broj nognih minuta do podetka spavanja, Noéne minute su spavale, uéinkovitost nognog sna ili noéne minute budne. 14.1.4.5.8. Kontinuirani pozitivni tlak zraka Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrée 39 Ijudi nisu otkrili razliku uw Epworthovim rezultatima pospanosti u osoba s demencijom i disanjem poremeéenim spavanjem lijeéenim kontinuiranim pozitivnim tlakom zraka u usporedbi s laznom intervencijom tijekom 3 tjedna. 14.1.4.6, Nefarmakolosko upravijanje agitacijom, agresijom i apatijom 14.1.4.6.1. Senzome intervencije Dokazi umjerene kvalitete do 5 klinitkih pokusa koji sadrée 446 ispitanika nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti, pozitivnog utjecaja, negativnog utjecaja, depresivnih simptoma, kvalitete Zivota, patologije ponaganja ili spoznaje izmedu ljudi koji su nudili senzome intervencije ili uobigajenu skrb. 14.1.4.6.2. Socijalni kontakt Dokazi vrlo niske kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 164 osobe nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti izmedu Ijudi koji su nudili intervencije socijalnog kontakta (simulirana prisutnost ili terapija kuénim Ijubimcima) ili uobigajenu skrb. 14.1.4.6.3. Aktivnosti Dokazi niske do umjerene kvalitete do 6 klini&kih pokusa koji sadrze 465 osoba otkrili su smanjenu razinu negativnog utjecaja i poveéanu razinu ugodnog i zainteresiranog utjecaja na Ijude kojima je ponudena intervencija temeljena na aktivnostima u odnosu na uobigajenu skrb, ali dokazi vrlo niske do niske kvalitete nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti, konstruktivnog angazmana ili negativnog angazmana. 14.1.4.6.4. Intervencije pruzanja skrbi Dokazi vrlo niske do umjerene kvalitete do 5 klin ih pokusa koji sadre 71 osobu nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti, agresivnog ponaSanja ili stope psihotropnog recepta u centrima koji su nudili ili nisu nudili intervenciju pruZanja skrbi, ali su pronasli veée stope recepata inhibitora antidepresiva i kolinesteraze u centrima koji su ponudili intervenciju. 14.1.4.6.5. Osposobljavanje osoblja Dokazi umjerene do visoke kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 272 osobe otkrili su smanjenu razinu anksioznosti i verbalno agresivnog ponaSanja u centrima koji su nudili intervenciju obuke osoblja, ali nisu mogli razlikovati razinu fizitki agresivnog ponaSanja. 14.1.4.6.6. Biljni ekstrakti Dokazi niske do visoke kvalitete do 4 RCT-a koji sadre 1,596 ljudi otkri rezultate NPI-a, aktivnosti svakodnevnog Zivota, kvalitetu Zivota i spoznaju u Ijudi koji su nudili ekstrakt ginko bilobe u odnosu na placebo. poboljsane 14,1.4.7, Farmakolo&ko upravljanje agitacijom, agresijom i apatijom 14.1.4.7.1. Stabilizatori raspolozZenja u odnosu na placebo Dokazi vrlo niske do visoke kvalitete do 4 istrazivanja koja sadrze 254 osobe prona’li su rezultate NPI-ja, spoznaje (MMSE) i nuspojave bile su znaéajno lo8ije u Ijudi kojima su ponudeni stabilizatori raspoloZenja u odnosu na placebo, ali nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti (CMAT; NPI BPRS podskala), ukupni neuropsihijatrijski simptomi ili fizitko samoodrZavanje. 14.1.4.7.2. Inhibitori kolinesteraze u odnosu na uobicajenu skrb Dokazi niske do visoke kvalitete do 3 istrazivanja koja sadrze 317 Ijudi otkrili su globalnu procjenu, uznemirenost (podskala NPI) i spoznaju bili su znatajno bolji u judi koji su nudili inhibitore kolinesteraze u odnosu na placebo, ali nisu mogli razlikovati razine agitacije (CMAI ili ukupne neuropsihijatrijske simptome (NPI). 14.1.4.7.3. Usporedba memantina i placeba Dokazi umjerene do visoke kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 149 judi otkrili su znagajno nize rezultate NPI-a u Ijudi koji su nudili memantin u odnosu na placebo, ali nisu mogli razlikovati razinu uznemirenosti, globalnu procjenu, procjenu klinigara ili spoznaju. 14.1.4.7.4. Tetrahidrokanabinol u odnosu na placebo Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrze 47 judi nisu mogli razlikovati razine i (CMAT; Podskala agitacije NPI-a), neuropsi ponasanje, klinigarska globalna procjena, aktivnosti svakodnevnog Zivota ili kvaliteta jatrijski profil, aberantno Zivota kod |judi koji su nudili tetrahidrokanabinol u odnosu na placebo. 14.1.4.7.5. Prazosin u odnosu na placebo Dokazi vrlo niske do niske kvalitete iz 1 RCT koji sadrée 13 Ijudi pronasli su poboljSanja u psihijatrijskoj proejeni i globalnoj procjeni kod Ijudi koji su nudili prazosin u odnosu na placebo, ali nisu mogli razlikovati neuropsihijatrijski profil (NPI). 14.1.4.7.6. Dekstrometorfan-kinidin u odnosu na placebo Dokazi umjerene do visoke kvalitete iz 1 RCT koji sadrée 279 Ijudi otkrili su poboljSane neuropsihijatrijske simptome (NPI), agitaciju / agresiju i depresivne simptome (Cornellova Ijestvica), ali vi8a razina nuspojava u Ijudi ponudila je dekstrometorfan-kinidin u odnosu na placebo, Dokazi nisu mogli razlikovati globalnu procjenu, spoznaju, kvalitetu Zivota, ozbiljne nuspojave ili smrtnost. 14.1.4.7.7. Modafinil vs placebo Dokazi umjerene kvalitete iz 1 RCT-a koji sadrée 22 osobe nisu mogli razlikovati razinu apatije, funkcije, aktivnosti svakodnevnog Zivota ili tereta njegovatelja izmedu Ijudi koji su nudili modafinil u odnosu na placebo. 14.1.4.7.8. Donepezil i kolin alphoscerat vs donepezil Visokokvalitetni dokazi iz 1 RCT koji sadrZe 113 Ijudi otkrili su poboljanu razinu apatije, neuropsihijatrijskih simptoma (NPI) i spoznaje (MMSE, ADAScog) u Ijudi koji su nudili donepezil i kolin alphoscerat u odnosu na samo donepezil. 14.1.4.8. Zdravstveno ekonomski dokazi 14.1.4.8.1. Antidepresivi Jedna izravno primjenjiva analiza troskova i korisnosti s vrlo ozbiljnim ograniéenjima otkrila je da mirtazapin ima vjerojatnost veéu od 90% superiomije od sertralina, bez. obzira na pretpostavijenu vrijednost QALY-a, ali je imao vjerojatnost da ée biti povezan samo s ICER-om od 20,000 £ po QALY ili bolje u usporedbi s placebom. Studija je provela samo ogranigeno istrazivanje neizvjesnosti i imala je kratak vremenski horizont. 14.1.4.8.2. Antipsihotici Dvije djelomigno primjenjive analize tro8kova i korisnosti iz SAD-a istrazivale su isplativost antipsihotika druge generacije u usporedbi s drugima i / ili uobigajenom skrbi. * Jedna analiza temeljena na RCT-u s potencijalno ozbiljnim ogranigenjima pokazala je da nema znaéajnih razlika u QALY-ima u terapijskim skupinama, pri emu je olanzapin lo¥iji od placeba. I risperidon i sertralin proizveli su vrlo mala poveéanja QALY-a koja nisu bila dovoljna da nadmage dodatne troskove éak i kada se QALY-ovi procjenjuju na 100,000 USD svaki. * Jedna analiza s vrlo ozbiljnim ogranigenjima, temeljena na opservacijskoj studiji, otkrila je da ée se, pod pretpostavkom da se QALY procjenjuju na 50,000 USD svaki ili Se, olanzapin vjerojatno smatrati isplativim, u usporedbi s uobiajenom skrbi, za lijecenje agitaci i psihoze kod Alzheimerove bolesti. Medutim, podaci 0 uéinku izvuéeni su iz studije koja je otkrila da je olanzapin rezultirao gubitkom QALY-a. 14.1.4.8.3. Nefarmakoloske intervencije Jedna izravno primjenjiva tro8kovno-korisna analiza s vrlo ozbiljnim ograniéenjima istrazivala je multimodalnu, nefarmakolo’ku intervenciju koja se sastoji od glazbene terapije, senzornih intervencija i treninga. Utvrdeno je da intervencija ima 82% vierojatnosti da ée biti isplativa ako se QALY procjenjuju na 20,000 funti svaki. Medutim, analiza se oslanjala na nerandomiziranu studiju s malim brojem sudionika (n = 49) za uéinke, Jedna djelomiéno primjenjiva ekonomska procjena s potencijalno ozbiljnim ogranigenjima, koja je provedena zajedno s klasterskim RCT-om u Nizozemskoj, pokazala je da je program skrbi o izazovnim ponaSanjima (GRIP) bio manje uéinkovit i skuplji od uobigajene skrbi. 14.1.4.8.4. Viezba Jedna djelomino primjenjiva analiza troskova i korisnosti s manjim ogranigenjima provedena uz RCT istrazivala je isplativost rezima vjezbanja dijada za osobe koje Zive s demencijom i njihovog glavnog njegovatelja kao terapiju za bihevioralne i psiholoske simptome demencije. Utvrdeno je da vjezbanje rezultira nizim troskovima i vecim QALY- ima od kontrole, sto rezultira dominantnom intervencijom vjeZbanja. Autori su primijetili da nj tro8kovi ni QALY razlika nisu statisti¢ki znatajni. 14.1.5. Dokazi za preporuke 14.1.5.1. Farmakoloske intervencije Relatiyna Osdbor se slozio da evaluacije veéine intervencija ovise o tri komponente; poboljSava li interveneija specifigne simptome na koje cilja; postoje li Siri uéinei na spoznaju, funkeiju ili dobrobit; i nuspojave. Poznato je da mnogi farmakoloski tretmani imaju losije profile nuspojava kod osoba s kognitivnim padom nego kod ljudi be7, pa se odbor slozio d: kompromis uvijek vazan za razmatranje. Poremeéaji spavanja Odbor se sloZio da, iako je dnevni san relevantan ishod, najvaznija pojedinaéna mjera bila bi noéno vrijeme budno, jer je to posebno pitanje koje moze utjecati na kvalitetu Zivota njegovatelja. Takoder se sloZila da bi bilo vazno uzeti u obzir ishode koje su prijavili sudionici i njegovatelji uz mjerenja aktigrafa koja se obitno prijavljuju u ispitivanjima poremeéaja spavanja. ovaj Kompromis izmedu davanja iStete Depresija i anksioznost Odor se slozio da dokazi ne pokazuju znatajne koristi od upotrebe antidepresiva za lijegenje blage do umjerene depresije u osoba s blagom do umjerenom demencijom. Konkretno, velike studije DIADS-2 i HTA-SADD nisu dale nikakve pozitivne nalaze. Iako stu tim ispitivanjima testirana samo dva specifigna antidepresiva, odbor se slozio da bi to vjerojatno predstavljalo utinak razreda te bi se stoga svaka preporuka trebala primjenjivati na sve antidepresive. Medutim, postojala su posebna upozorenja za koja se odbor sloZio da su vaina, Prvo, slozila se da ne bi bilo primjereno ekstrapolirati te nalaze osobama s tekom depresijom (ako postoji hitna potreba za lijecenjem) ili teskom demencijom. Drugo, slozilo se da ako je netko prethodno dobro reagirao na antidepresivno lijeCenje, onda bi bilo prikladno koristti isti tretman ako osoba kasnije razvije demenciju. Antipsihotici Odor se slozio da postoji jasan obrazac u dokazima za antipsihotike. Pokazali su jasne dokaze 0 uéinkovitosti (smanjenje agitacije i NPI rezultata), ali i dokaze o zmaéajnim Stetama, s poveéanjem stope svih vrsta nuspojava i smrtnosti. Odbor se slozio da znatni rizici lijetenja zaée da bi njihova uporaba trebala biti ogranitena u najve¢oj moguéoj mjeri i ogranigena samo na situacije u Kojima postoji hitna potreba za lijetenjem kako bi se sprijetila Steta za osobu koja Zivi s demencijom ili druge osobe ili ako se koristi za lijetenje temeljne psihoze, i bilo bi jednako prikladno kod osobe koja nema demenciju. Odbor se takoder slozio da je potrebna posebna rasprava s osobom koja Zivi s demencijom i njezinim skrbnicima/élanovima obitelji o koristima i Stetnosti lijetenja. Slozila se da bi lijetenje trebalo ograniditi na najnize uéinkovite rezultate i najkra¢e moguée vrijeme kako bi se u najvecoj moguéoj mjeri smanjili Stetni dogadaii. Odbor se slozio da je potrebno redovito preispitivati osobe koje uzimaju antipsihotike kako bi se osiguralo da je lijetenje i dalje potrebno te kako bi se potaknula rasprava o prekidu lijetenja gdje god je to moguée. Takoder se slozila da uporaba antipsihotika nije razlog za prekid nefarmakoloSkog lijevenja te da bi osobe koje uzimaju ili su ukinute od antipsihotika trebale imati pristup istom rasponu nefarmakoloskih opcija kao i osobe koje se ne lijege antipsihoticima. Primijegeno je da je vecina ukljugenih studija bila namijenjena ne-kognitivnim simptomima kao Sto su uznemitenost ili sligni simptomi ponaSanja, a ne kao terapija za psihozu. Takoder je dogovoreno da je primjereno dodati posebnu preporuku u smjernicu o riziku od pogorsanja motorickih zna¢ajki i reakeija antipsihoti¢ke osjetljivosti kod osoba s Parkinsonovom boleéu, demeneijom ili demencijom, pri emu Lewyjeva tijela uzimaju antipsihotike. Ova preporuka povezuje se sa smjernicama NICE 0 Parkinsonovoj bolesti, koja sadr2i dodatne preporuke na ovu temu. Poremeéaji spavanja Odbor se sloZio da dokazi ne pokazuju znatajnu korist od upotrebe melatonina za lije’enje nesanice kod osoba s Alzheimerovom boleséu i da baza dokaza sadrzi dovolino veliku veliginu uzorka da bi se otkrila bilo kakva zna¢ajna korist. Kao rezultat toga i Poznate nuspojave povezane s lijevenjem melatoninom (ukljuéujuci glavobolje i vrtoglavieu) Odbor se slozio da se ne smije koristiti za lijetenje nesanice. Odbor se slozio da nije primjereno ekstrapolirati te dokaze na druge podvrste demencije. Na primjer, melatonin se koristi za lijetenje REM poremeéaja spavanja kod osoba s Parkinsonovom boleséu, a odbor nije Zelio ogranititi njegovu uporabu za osobe s demeneijom ili demencijom Parkinsonove bolesti s Lewyjevim tijelima bez évrstih dokaza. Osdbor se slozio da su dokazi za trazadon obe¢avajuci, ali je napomenuo da s obzirom na to da je ispitivanje trajalo samo 2 tjedna nije jasno hoée li se pove¢anje noénog vremena spavanja odrZati dugoroéno. Odbor se slozio da bi potpuni uéinei trazodona mogli potrajati eéanje ovdje otkrivenog noénog sna moglo biti posljedica sedativnog utinka a, a ne udinka na spavanje samo po sebi. Osim toga, slozila se da je nedostatak poboljSanja u ishodima prijavljenim za njegovatelje problem i da bi nuspojave lijeéenja trazadonom takoder trebalo razmottiti prije propisivanja, Stoga je odludila da nege preporutiti uporabu trazadona, ali je ukljutila i istraZivatku preporuku za ispitivanje Kompromis izmedu neto zdraystvenih koristi upotrebe resursa Kvaliteta dokaza utinkovitosti farmakoloskih intervencija za lijezenje problema sa spavanjem kod osoba s demencijom koje nisu reagirale na nefarmakoloske intervencije. Uznemirenost, agresija i apatija Odor se slozio da su dokazi koji se odnose na uporabu valproata ofito snazni Uotena je zatajna prisutnost nuspojava u osoba koje Zive s demencijom koje primaju intervenciju, ali {je prepoznato da je to suprotno blagotvornom uéinku koji stabilizatori raspoloZenja mogu imati u populacijama specifi¢nim za demenciju. Kao rezultat toga, odbor se slozZio da bi bilo prikladno preporuditi ograni¢avanje uporabe valproata kod osoba koje Zive s demencijom samo na one $ veé postojeéim poremeéajima raspolozenja (konkretno, u situacijama kada su veé pokazali uéinkovitost prije potetka kognitivnog pada). Odbor je napomenuo da postoje samo vrlo ograniteni dokazi o drugim stabilizatorima raspoloZenja te je stoga primjereno ogranititi preporuku iskljugivo na valproat. Osim toga, odbor je napomenuo da su preliminami nalazi u vezi s uporabom dekstrometorfana-kinidina za agitaciju kod osoba koje Zive s demencijom i donepezil plus kolin alphoscerat za lijetenje apatije kod osoba koje Zive s demencijom pokazali neke pozitivne preliminame rezultate. lako su ti rezultati bili ogranigeni, odbor se sloZio da bi bilo Korisno nastaviti s tim istraZivatkim linijama i sugerirao da bi to bile prikladne teme u Kojima bi se dale preporuke za istrazivanja, Depresija i anksioznost Oddbor je napomenuo da su nalazi ekonomske procjene provedene uz ispitivanje HTA- SADD takoder negativni, s mirtazapinom koji ima samo 20% vjerojatnosti da ée biti isplativ u odnosu na placebo na 20,000 funti / QALY, a sertralin jo$ manju vjerojatnost. Odbor se sloZio da je to dodatno opravdanje njihovom zakljucku da se antidepresivi ne koriste ratinski u ovoj populaeiji Antipsibotici Osdbor se slozio da su najsnazniji ekonomski dokazi dostupni u tom podrugju dosti iz publikacije Rosenheck et al provedene uz ispitivanje CATIE-AD. U ovoj studiji zakljuteno {je da antipsihotik nije isplativ za ispitivanu populaciju, a odbor se sloZio da to dodatno podupire njihov zakljuéak da bi lijetenje trebalo ogranifiti na one sluéajeve u kojima je hitno potrebno, Poremeéaji spavanja Nisu pronadeni ckonomski dokazi za poremeéaje spavanja, ali je dogovoreno da ée provedba negativne preporuke za melatonin vjerojatno utedjeti troskove, Uznemirenost, agresija i apatija Nisu dane pozitivne preporuke za farmakolosko lijetenje agitacije, agresije i apatije, pa stoga odbor nije bio zabrinut nedostatkom utvrdenih ekonomskih dokaza. Depresija i anksioznost Odor se slo¥io da su ispitivanja DIADS-2 i HTA-SADD dobre kvalitete, s dovoljno velikim veliginama uzoraka da bi bilo razumno otekivati da je uéinak otkriven, ako je znatajan bio prisutan na razini populacije. Slovila se da, iako mo%da postoje pojedinatni judi koji dobro reagiraju na antidepresive, obitno nije moguée identificirati te ljude i stoga se za tu skupinu ne mogu dati posebne preporuke. Antipsihoti Odbor se slozio da postoje kvalitetne studije s velikim velitinama uzoraka koje su prou¢avale i antipsihoti¢ku udinkovitost i udinke prekida antipsihotika, Postojale su i dugorotne studije koje su proutavale uéinke antipsihotika na smrinost te se stoga odbor sloZio da iza dane preporuke stoji &vrsta baza dokaza. Poremeé spavanja Odbor je napomenuo da je, buduéi da je ispitivanje trazadona trajalo samo 2 tjedna i ukljuivalo mali broj sudionika, bila potrebna skrb u tuma¢enju predstavljenih pozitivnih nalaza. Odor je bio zabrinut zbog upotrebe Epworthove ljestvice pospanosti i Stavanger upitnika za spavanje kao primarnih mjera ishoda u studiji Larsson. U kombinaciji s nedostatkom Ostala razmatranja podataka o aktigrafi i ishodima njegovatelja, to je dovelo do toga da je kvaliteta studije ocijenjena kao loSa, a kao rezultat toga nisu imali povjerenja u prijavijeno poboljSanje predstavljenog REM poremeéaja spavanja. Uznemirenost, agresija i apatija Odor je primijetio da su, osim dokaza koji se odnose na stabilizatore raspolozenja, dokazi iz svih drugih farmakoloskih intervencija povezanih s upravljanjem agitacijom, agresijom ili apatijom dosli iz ogranitenog broja istrazivanja ili samo pojedinatnih studija. Zbog toga je odbor bio oprezan i slozio se da ne bi bilo primjereno davati opseZne preporuke o tim interveneijama bez sveobuhvatnije baze dokaza. Zajedniski kriteriji iskljugenja u mnogim istrazivanjima u ovom sustavnom pregledu bili su ili ljudi za koje se smatralo da trebaju lijegenje dovoljno hitno da ih se ne moze ukljuditi u studiju ili su imali dovoljno teSke simptome da se randomizacija nije smatrala prikladnom. Stoga se veéina baze dokaza sastoji od Ijudi za koje se ne smatra da im je hitno potrebno lijetenje i malo je vjerojatno da bi se istrazivanja provodila u ovoj vrlo teSkoj populaciji Stoga se odbor slozio da je vaZno napomenuti da su preporuke usmjerene na ovu populaeiju koja nije hitna, a pojedinatna klinigarska prosudba bila bi vazna kod onih Ijudi kod kojih se smatralo da postoji hitna potreba za intervencijom kako bi se sprijetila Steta za pojedinca. 14.1.5.2. Nefarmakoloske intervencije Relativna vrijednost radii ishoda Kompromis izmedu davanja i Stete Odbor se slozio da evaluacije veéine intervencija ovise o tri komponente; poboljSava li intervencija specifiéne simptome na koje cilja; postoje li Siri uéinci na spoznaju, funkeju ili dobrobit; i nuspojave Depresija i anksioznost Odbor se slozio da postoje dokazi o utinkovitosti psiholoskih tretmana u lijetenju depresije i anksioznosti. Doslo je do znaéajnog smanjenja ukupne razine depresije u svim studijama, kao i smanjenja primame mjere anksioznosti u 2 studije u kojima su Ijudi morali imati povigenu razinu anksioznosti pri ulasku u studiju, Populacija u studijama sastojala se od osoba s blagom do umjerenom demencijom i blagom do umjerenom depresijom, te se stoga odbor slovio da je prikladno dati preporuku za ovu skupinu Jedina druga intervencija koja je pokazala dokaze o Koristi bila je interveneija PATH-a, ali to {je provedeno u okru%enju u kojem je samo oko 50% Ijudi imalo demenciju (ostali su imali lago kognitivno osteéenje), a buduéi da rezultati nisu bili zasebno prijavljeni za dvije populacije, odbor nije bio siguran da je intervencija posebno uginkovita za osobe koje Zive s demencijom. Upravijanje poteskoéama Odor se slozio da su reakcije koje su klasificirane kao simptomi ponaSanja demencije éesto bili odgovori na druge temeljne probleme u kontekstu poteSko¢a u uéinkovitom komuniciranju potreba. Na primjer, osobe s boli ili delirijom ili osobe koje reagiraju na neprikladnu skrb mogu se oznatiti kao osobe koje imaju problema u ponaSanju, a zapravo postoji potreba za lijetenjem osnovne boli ili delirijai/ili za poboljSanje okoli8a. Odbor se stoga slozio da je prije razmatranja bilo kakvih interveneija za pomoé u nevolji vazno provesti temeljitu strukturiranu procjenu osobe i njezine okoline kako bi se pokuSali utvrditi i rijekiti temeljni uzroci stresa Ako je ta procjena neuspjesna u utvrdivanju pristupa koji mogu rijesiti problem, odbor se, s obzirom na jasno utvrdene Stete od antipsihotika, slozio da je primjereno da se nefarmakolosko upravijanje (i ekolosko i psihosocijalno) ponudi prije nego uporabi antipsihotika. Odbor je takoder napomenuo da su dokazi pokazali da je osposobljavanje osoblja u odgovarajuéoj uporabi nefarmakoloskih metoda pokazalo da se uporaba antipsihotika moZe znatno smanjiti bez naknadnog poveéanja neuropsihijatrijskih simptoma te je stoga dogovoreno da bi to bio odgovarajuéi dio osposobljavanja koje bi se razmislja 0 Kompromis izmedu neto zdraystvenih koristi i upotrebe resursa osoblje trebalo dobiti u upravijanju ne-kognitivnim simptomima (to je ukljuéeno kao dio preporuke u odjeljku 16. 0 osposobljavanju osoblja). Odor je takoder istaknuo dokaze o dva donekle razlitita pristupa upravijanju simptomima; strukturiranije psihosocijalne intervencije i manje strukturirane intervencije koje se temelje na pruzanju ugodnih i personaliziranih aktivnosti. Odbor se slozio da je primjereno da se obje navedu u preporukama jer svaka od njih moze biti korisna u razlititim situacijama. Poremeéaji spavanja Odbor se sloZio da postoji nedostatak dokaza koji podupiru uporabu syjetlosne terapije za osobe s demencijom i problemima sa spavanjem. Razmatrane su prednosti viSekomponentnih intervencija, ukljuéujuéi NITE-AD, a odbor se sloZio da, iako su sudionici pokazali poveéanje sna noéu i smanjenje budnog vremena noéu, vainost tih poboljSanja bilo je teSko procijeniti u nedostatku podataka o effecut o kvaliteti ‘ivota sudionika ili njegovatelja. Buduéi da su dokazi sugerirali da je svjetlosna terapija sama po sebi neuéinkovita u poveéanju sna, odbor je promjene koje su uogene pripisao drugim intervencijama ukljuéenim u program, a to su poboljSana higijena spavanja i svakodnevna tjelovjezba. Rasprava se prosirila i na smanjenje dnevnog sna povezanog s individualiziranim drustvenim aktivnostima, sto bi, unatoé tome Sto nije povezano sa znavajnim poveéanjem noénog sna, moglo imati va%an utjecaj na kvalitetu Zivota Ijudi obogativanjem njihove okoline. Odbor je komentirao vrijednost poboljsane higijene spavanja, izlazuéi jude dnevnom svjetlu, fizi¢kim i drugim ugodnim aktivnostima na opéem zdraviju i dobrobiti osoba s demencijom. Odbor se slozio da pozitivni rezultatitriju istrazivanja koja su prouéavala vigekomponentne intervencije opravdavaju preporuku u korist intervencije koja ukljucuje higijenu spavanja, izloZenost dnevnom svjetlu i vjezbanje, ali u nedostatku pouzdanih podataka o kvaliteti Zivota smatra da bi tu preporuku trebalo zadrzati na razini "razmatranja”. Uznemirenost, agresija i apatija Oudbor je prepoznao da postoje odredena preklapanja simptoma s kojima se osjeéaju osobe koje Zive s demencijom; Upravljanje simptomima nije nuzno diskretno. Odor se opéenito slozio da su studije osposobljavanja osoblja pokazale najpozitivnije nalaze, Odbor je razmotrio vaznost provedbe osposobljavanja, Napomenula je da je procjena zdravstvenih tehnologija predstavljena za Livingston (2014.) pokazala sligne nalaze te je stoga odbor zakljutio da bi fokus za provedbu trebao biti na pruzateljima skrbi u kojima bi se ‘mogli ponuditi grupni treninzi. Prepoznala je da dokazi prijavljeni u Deudonu (2009.) upucuju na to da bi pomoéno i mentorsko osoblje moglo imati pozitivne uéinke. Zbog toga se odbor slozio da je primjereno u preporuku ukljuditi posebne aspekte te prijavijene interveneije. Konkretno, odbor je prepoznao korist interveneija licem u lice, a ne interveneija e-udenja, Slozila se da je vazno da poéetne sjednice budu praéene na sesijama podrske za posao, usredototujuéi se na odredeni sadr2aj Osim toga, odbor je razmotrio dokaze za ginko bilobu u lijecenju simptoma agitacije kod osoba s demencijom. Potvrdeno je da su objedinjeni ishodi iz 4 istrazivanja pokazali pozitivne ishode za lijetenje bihevioralnih i psiholoskih simptoma demeneije, ali je takoder bilo svjesno da su dokazi iz populacija specifignih za demenciju primijetili uginke interakeija s lijekovima. Odbor je takoder napomenuo da se ginko biloba nalazi na popisu stavki koje se trenutno ne mogu propisati u primamoj zdravstvenoj zastiti te se stoga slozio da nije primjeteno davati nikakve preporuke 0 njegovoj uporabi. Depresija i anksioznost Nisu pronadeni ekonomski dokazi za nefarmakolosko lijetenje depresije i anksioznosti. Medutim, odbor se sloZio da je preporuka iz smjernice NICE za depresiju uglavnom slitna onoj iz smjernice NICE za depresiju te stoga nije vjerojatno da ée u toj skupini biti znatno veée upotrebe resursa. Upravijanje poteskoéama Odbor je napomenuo da nema dostupnih posebnih dokaza o isplativosti nefarmakoloskih interveneija za upravljanje potesko¢ama. Medutim, zabiljeZeni su dokazi iz izvjeSéa Livingston HTA iz 2014. godine koji su pokazali da bi uspje8ne nefarmakoloske intervencije Kvaliteta dokaza Ostala razmatranja za upravljanje ne-kognitivnim simptomima mogle ustedjeti troskove, zbog smanjenja naknadnih troSkova lijetenja za one koji primaju rane intervencije. Odbor se sloZio da ovo nedavno izvjeSée o procjeni zdravstvenih tehnologija predstavlja najkvalitetnije dostupne ekonomske dokaze te je podrZao preporuku za prvu liniju primjene nefarmakoloskog upravljanja Uznemirenost i agresija Odor je napomenuo da je program Grip on Challengeing Care (GRIP) (koji je Zwijsen ispitao 2011), strategija nefarmakolo’kog lijeéenja za pacijente s demencijom koji pokazuju simptome uznemirenosti i agresije, rezultirao gubitkom QALY-a, unatoé malim, ali skromnim troskovima lijetenja. GRIP je stoga dominanina strategija. Odbor je takoder primio na znanje studiju EVIDEM-E i zakljutio da dokazi za vjeZbanje za bihevioralne i psiholoSke simptome demencije ne pokazuju zna¢ajnu razliku u pogledu troskova ili koristi te ih stoga nisu mogli preporutit Problemi sa spavanjem O potencijalnom troxku programa sliénog NITE-AD-u odbor je raspravljao sa zabrinuto&u oko troskova vike sesija s geropsihologom. Sugerirano je da bi druga prikladno obutena osoba mogla odrZati ove sesije umjesto toga i uz manje troSkove za zdravstveni sustav, Osim toga, odbor je napomenuo da se studija Alessija iz 2005., koja je sadrZavala slignu viSekomponentnu interveneiju, ali bez.istog opseZnog doprinosa geropsihologa, tinila jednako utinkovitom te je stoga uvjeren da se takva intervencija moze provesti bez nametanja Velikog dodatnog opterecenja resursima Depresija i anksioznost Odbor je primijetio da su ispitivanja ukljugena u metaanalizu psiholoskih intervencija bila heterogena, kako u pogledu kriterija za ulazak u ispitivanje, tako i u pogledu ispitivanih intervencija. Nazalost, veligine uzoraka pojedinatnih istrazivanja bile su male, pa nije bilo moguée utvrditi koje ée pojedinatne intervencije (npr. KBT, savjetovanje, psihodinamska interpersonalna terapija) vjerojatno imati najsnaZnije utinke, pa se stoga odbor slozio da je prikladna samo opéa preporuka za psiholoske tretmane. Odbor se sloZio da je primjereno dati istrazivatku preporuku 0 najudinkovitijim psihologkim terapijama za anksioznost i depresiju ako bi se utvrdilo koja je od ove vrste intervencija najprikladnija ponuditi osobama koje Zive s demencijom. Upravijanje stresom Oddbor je napomenuo da su dokazi o koriStenju poboljSane psihosocijalne skrbi za smanjenje stope propisivanja antipsihotika dosli iz jedne studije. Stoga, iako je bilo uvjereno preporutiti da bi to trebalo biti dio osposobljavanja koje se daje osoblju za upravijanje anksioznoSéu, nije smatralo da je primjereno preporutiti bilo koji poseban oblik koji bi te intervencije trebale imati na temelju ove jedinstvene studije. Problemi sa spavanjer Odbor je komentirao da kratki vremenski okvir od 2 dana koriSten u pilot studiji masaze leda sporim mozdanim udarom (Harris 2012) vjerojatno nije dovoljan za utvrdivanje winaka na probleme sa spavanjem. Odbor se sloZio da je teSko u potpunosti razdvojiti uzinke pojedinih komponenti intervencije NITE-AD te stoga nije bilo moguée dati preporuke o tome koji su dijelovi intervencije najvaznij Odbor je bio zabrinut da pacijenti s disanjem poremeéenim spavanjem u studiji Chong 2005 opéenito nisu reprezentativni za osobe s demencijom i problemom spavanja, te da bi upotreba maske kod osoba s demencijom bila problematiéna i potencijalno uznemirujuéa Odbor se slozio da ée jedan od ¢imbenika koji dovode do problema sa spavanjem za osobe s demencijom vjerojatno biti nedostatak stimulacije tijekom dana. To moze dovesti do dnevne pospanosti i stoga utjecati na obrasce spavanja noéu. Odbor se stoga slozio da nefarmakoloske intervencije koje se razmatraju drugdje u ovo} smjernici za poboljanje funkcije i dobrobiti kod Ijudi za koje bi demencija vjerojatno utjecala i na probleme sa spavanjem kod neki Ijudi. Odbor je napomenuo da su pronadeni samo vrlo ogranigeni dokazi o upravljanju ne- kognitivnim simptomima kod osoba s demencijom ili demencijom Parkinsonove bolesti s Lewyjevim tijelima te se stoga slozio da je prikladno usporediti savjete iz smjernice za bolest NICE Parkinson. Medutim, odbor je napomenuo da ée te intervencije moZda trebati izmijeniti kako bi bile prikladne ili populacija osoba koje ive s demencijom te se slozio da je to vazno istaknuti u preporuci. 14.1.6. Preporuke Uznemirenost, agresija, stres i psihoza 91. 92. 93. 94, 95. 96. Prije potetka nefarmakolo’kog ili farmakoloSkog lijevenja tegoba kod osoba koje Zive s demencijom, provedite strukturiranu procjenu kako biste: * istraziti moguée razloge nevolje osobe i © provjeriti i rijediti klini¢ke ili okoli8ne uzroke (na primjer bol, delirij ili neprikladnu skrb). Kao poéetno i trajno upravijanje, ponuditi psihosocijalne i ekoloske intervencije za smanjenje stresa kod Ijudi koji Zive s demencijom. Nudite samo antipsihotike"# za osobe koje Zive s demencijom koje su: * uopasnosti od nanoSenja stete sebi ili drugima ili * dozivijavanje uznemirenosti, halucinacija ili zabluda koje im uzrokuju teske nevolje. Imajte na umu da za osobe s demencijom s Lewyjevim tijelima ili demencijom Parkinsonove bolesti antipsihotici mogu pogorSati motoritke znaéajke stanja, au nekim slutajevima uzrokovati ozbiljne reakcije antipsihotitke osjetljivosti. Za vise smjernica pogledajte savjete o uprav smjernicama NICE 0 Parkinsonovoj bolesti. Imajte na umu da ée intervencije modda trebati izmijeniti za osobe koje Zive s demencijom Prije pogetka antipsihotika razgovarajte o koristima i Stetnosti s osobom i &anovima njezine obitelji ili njegovateljima (prema potrebi). Razmislite 0 kori8tenju pomoéi za odludivanje kako biste podrZali ovu raspravu. Kada koristite antipsihotike: * koristite najnizu uéinkovitu dozu i koristite ih najkraée moguée vrijeme 97. 98. 99. 101 * Ponovno procijenite osobu najmanje svakih 6 tjedana kako biste provjerili trebaju li joj jo8 uvijek lijekovi. Prekinite lijetenje antipsihoticima: * osoba ne dobiva jasnu trajnu korist od uzimanja i + nakon razgovora s osobom koja ih uzima i tlanovima njihovih obitel njegovateljima (prema potrebi). Osigurati da osobe koje Zive s demencijom mogu nastaviti pristupati psihosocijalnim i ekolo3kim intervencijama za stres dok uzimaju antipsihotike i nakon Sto ih prestanu uzimati. Za osobe koje Zive s demencijom koje doZivljavaju uznemirenost ili agresiju, ponudite personalizirane aktivnosti za promicanje angazmana, zadovoljstva i interesa. 0. Nemojte nuditi valproat za upravljanje agitacijom ili agresijom kod ljudi koji Zive s demencijom, osim ako to nije indicirano za drugo stanje/ Depresija i anksioznost 10 10: 1, Za osobe koje Zive s blagom do umjerenom demencijom koje imaju blagu do umjerenu depresiju i/ili anksioznost, razmislite o psiholokim tretmanima. 2. Nemojte rutinski nuditi antidepresive za lijetenje blage do umjerene depresije kod osoba koje Zive s blagom do umjerenom demencijom, osim ako nisu indicirane za veé postojeée te3ko stanje mentalnog zdravlja. Problemi sa spavanjem 103. Ne nudite melatonin za lijetenje nesanice kod Ijudi koji Zive s Alzheimerovom boleSéu. 104. Za osobe koje Zive s demencijom koje imaju problema sa spavanjem, razmislite © personaliziranom viickomponentnom pristupu upravljanju spavanjem koji ukljuéuje edukaciju o higijeni spavanja, izloZenost dnevnom syjetlu, vjeZbanje i personalizirane aktivnosti. Demencija i demencija Parkinsonove bolesti s Lewyjevim tijelima 105. Smjernice za lijeéenje simptoma Parkinsonove bolesti kod osoba s demencijom Parkinsonove bolesti i demencijom s Lewyjevim tijelima potrazite u smjernicama NICE 0 Parkinsonovoj bolesti. Imajte na umu da ée ove intervencije mozda trebati izmijeniti za osobe koje Zive s demencijom. 14.1.7. Preporuke za istrazivanje Koji su najuéinkovitiji psiholo¥ki tretmani lijetenje depresije ili anksioznosti kod Ijudi koji Zive s demencijom u svakoj fazi stanja? st i isplativost dekstrometorfana-kinidina za upravljanje agitacijom kod Ijudi koji Zive s demencijom? Koja je utinko Koja je uinkovitost i isplativost Kolina alphoscerate za upravijanje apatijom u Ijudi ke e s demencijom? Koja je u&inkovitost farmakolo3kih tretmana za probleme sa spavanjem kod Ijudi koji nisu reagirali na nefarmakolosko lijetenje

You might also like

  • Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)
    Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)
    Document120 pages
    Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 10
    10
    Document32 pages
    10
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Psihijatrijska Rehabilitacija
    Psihijatrijska Rehabilitacija
    Document15 pages
    Psihijatrijska Rehabilitacija
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 7
    7
    Document11 pages
    7
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Psihotropni Lijekovi
    Psihotropni Lijekovi
    Document1 page
    Psihotropni Lijekovi
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 14
    14
    Document12 pages
    14
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 6
    6
    Document7 pages
    6
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 5
    5
    Document18 pages
    5
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Socijalno
    Socijalno
    Document16 pages
    Socijalno
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 1
    1
    Document10 pages
    1
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 8
    8
    Document23 pages
    8
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 9
    9
    Document10 pages
    9
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Liječenje Ovosnika Metadonom
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Document10 pages
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Liječenje Ovosnika Metadonom
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Document14 pages
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Socijalno
    Socijalno
    Document13 pages
    Socijalno
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 2
    2
    Document13 pages
    2
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 0
    0
    Document12 pages
    0
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Filozofija
    Filozofija
    Document234 pages
    Filozofija
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 35
    35
    Document4 pages
    35
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Liječenje Ovosnika Metadonom
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Document15 pages
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Liječenje Ovosnika Metadonom
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Document7 pages
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • Liječenje Ovosnika Metadonom
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Document13 pages
    Liječenje Ovosnika Metadonom
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 38
    38
    Document33 pages
    38
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 30
    30
    Document1 page
    30
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 31
    31
    Document2 pages
    31
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 19
    19
    Document71 pages
    19
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 6
    6
    Document1 page
    6
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 13
    13
    Document1 page
    13
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 45
    45
    Document13 pages
    45
    Dragutin Petrić
    No ratings yet
  • 37
    37
    Document8 pages
    37
    Dragutin Petrić
    No ratings yet